Gnojidbatravnjaka u kasno ljetoijesen
Travnjaci u Hrvatskojzauzimaju 49 % poljoprivrednihpovršina, od toga 36 % otpada na pašnjake, a 13 % na livade ili20,5 % obradiva tla. Travnjacizauzimajuuglavnom one prostore koji su granični za siguran iliisplativuzgojratarskih i drugihkultura.
Najčešće se nalaze na nižim dijelovima uz vodotoke, djelomicesu plavljeni ii u udolinama, a vrlo često su udaljeni od gospodarskoga dvorišta. Budući da su proširenina raznim tipovima tala od vrlo plitkihskeletnih pa do dubokih, od vrlo suhih do zamočvarenih tala, često kiselih iličak zaslanjenih, na njima su se razvile različitebiljnezajedniceuvjetovane klimom iiskorištavanjem.Botanički je sastav tih zajednica vrlo različiti,ovisno o staništu,klimi i načinu iskorištavanja.Biljnevrste koje rastu na travnjacima vrlo su različite kvalitete. Botanički pripadaju različitim porodicama i različite su rodnosti. Vrlo često su visokorodne, ali niske kvalitete,a na suhim ilimočvarnim staništima rastu neke vrste neprikladne za hranidbu domaćih životinja(škodljive pa čak i otrovne vrste).
Od velikog broja vrsta koje rastu na travnjacima samo je malen brojvrsta visoke kakvoće i služi za hranidbu stoke Stoga treba podesitiagrotehniku,napose gnojidbu,te iskorištavanjezahtjevima tih najkvalitetnijih i najrodnijihvrsta, tako da od jednootkosnih dobijemo višeotkosne travnjakekojiosiguravajukvalitetnu krmu od proljeća pa do kasno u jesen (3-6 otkosa).Tako bi se boljeilipotpuno iskoristio potencijalkvalitetnih trava i djetelina, pretežitdio mase travnjaka.Češćim iskorištavanjempovećava se udio kvalitetnih trava i djetelina u masi, a smanjuje udio zeljanica.Neke od zeljanicai loših trava prilagođene su dosadašnjem načinu iskorištavanja(jedanotkos)jeru prvom porastu donesu sjeme kojese sušenjem otrusi Tako se te vrste održavaju
u tratini,često previše proširei potiskuju kvalitetne vrste Budući da su loše kvalitete, daju lošu krmu, posebice ako se kasno kose Za brz rast tratinitreba osigurati dostatno hranjiva, napose onih koja će djelotvornoutjecatina rast i porast kvalitetnih skupina ivrsta kojeosiguravaju neprekidan porast tratini; a to su uglavnom visoke iniske trave i djeteline. Trave u masi uglavnom sadržavaju više ugljikohidrata,osobito ako se kasno kose, a lepirnjačeprijeilido početka cvatnje gotovo dvostruko više bjelančevina od trava i nekih zeljanica.Neke zeljanice i lepirnjačena suhim staništima tako su se prilagodilestaništu da u potpunosti završavaju ciklus rasta i razvoja i u tim staništima prevladavaju.Klima, tlo i način iskorištavanjačesto su presudni za razvoj nekih vrsta Po zastupljenosti i razvoju vrsta u tratini može se prepoznati biljnazajednica,a te značajke vrste upućuju na kojinačin je najboljemasu travnjaka iskoristiti,odnosno kako treba travnjak gnojitida bi se što je moguće bolje iskoristio njegov potencijalrodnosti.
Utjecajgnojidbe na urod mase i kvalitetu u nas na najvažnijimzajednicama istraživao je veliki broj naših autora koji su ustanovili da je od 22 do više od 65 % udjela trava u tratini Udio lepirnjača u tratiniprirodnihtravnjakavrlo je nejednak ovisno o klimi,staništu i načinu iskorištavanja,na kojise može jako utjecati gnojidbom. Ustanovljeno je da naši travnjaciimaju od neznatnog udjelado 35 % lepirnjačau masi Udio zeljanicaje vrlo nejednak ovisno o staništu i načinu iskorištavanja, a najčešćije od 20 do više od
60 % u masi Velik udio zeljanicau masi nijepoželjanjerih je većina loše kvalitete, aneke su čak škodljivepa iotrovne
Gnojidbom travnjaka mijenja se biljni sastav tratine,kvaliteta i količina proizvedene mase, djelujese na porast i ritam razvoja te prilagođujenačinu i vremenu iskorištavanja.Gnojidba obično smanjuje brojvrsta u tratini,ali povećava gustoću i pokrivnosti tako utječe na urod mase u narednoj i nekoliko idućih godina Ako se gnojidbom unesu u tlo ona hranjiva koje će omogućiti rast i razvojstanovitih, vrlo kvalitetnih vrsta, koje daju visok urod mase i imaju dug porast od rana proljeća do kasne jeseni,mogu se produžitiiskorištavanjetravnjaka,i hranidba zelenom krmom (košnja, napasivanje) i do 30 dana na godinu. Stoga je vrlo važno kako, kada i kojim gnojivima valja gnojiti travnjake,odnosno u koje vrijeme i koje količine i omjere hranjivatreba unijeti u tlo da bi tratina bila bujna s neprekidnim porastom, dala visoke urode vrlo kvalitetne mase i imala dobru pokrovnost. Jednostrana gnojidba može poticatirazvoj nekih skupina i vrsta koje se mogu proširiti u tratini,tako da gotovo prevladavaju Ako se takvoj gnojidbiprilagodii ritam iskorištavanja,neke vrste u tratini mogu prevladati:maslačak, stolisnik,mrkva, paštrnak,livadni osjak,trputac,ali i škodljivevrste: preslica,žabljak,bujad i dr Na tratini preobilno gnojenom dušikom uz mogućnost osjemenjivanjamogu se proširitiRumex vrste (ščav ilikiselice) koje se prošires pokrivnošću više od 80 % površine s udjelom u masi više od 90 % (ustanovio autor) Budući da ščav stoka ne jede, treba ga iz tratine ukloniti herbicidima Trave u kasno ljetonabusavaju stvarajućipupove na busu i podzemnim vriježama.Za formiranjepupova vegetativnihi generativnih,kojiće iduće godine dati masu, treba gnojitidušikom uz fosfor i kalij.Potrebna količina dušika za stvaranjetih pupova nijevelika, 30 40 kg/ha Stoga je potkraj ljeta,kada
padnu kiše, vrlo važno opskrbititratinu tom malom, ali prijekopotrebnom količinom dušika.
Ako se tratina ne gnoji pod krajljeta, trave stvarajumanje pupova pa iduće godine daju rjeđu tratinu i manji urod
Tratinu za razvojlepirnjača(djetelina), kojihobično ima brojčano,ali vrlo rijetko dovoljnoiu željenuudjelu,treba opskrbiti PK hranjivima.Budući da je fosfor u tlu slabo pokretan i treba mu za unošenje puno vode, tratinu treba fosforom i kalijem gnojitiu kasno ljetoili u početku jeseni na onim tlima gdje jesenske i zimske poplave ne mogu odnijeti(isprati)dodana hraniva.
Gnojidbom fosforom i kalijem osobito na ispranim tlima, povećava se udio lepirnjačau tratini,što je ustanovljenobrojnim istraživanjima u Hrvatskoj PK gnojidba povećava brojčaniudio svih djetelina u masi, tako da jeustanovljenopovećanje udjela lepirnjačačak i nekoliko puta na kiselim i ispranim staništima, napose u vrijeme ljetnogporasta (2. i 3 otkos), kad upravo veći dio mase daju djeteline,jertrave i neke zeljanicezbog visokih temperatura i suše u to doba slabije porastu. Štafa u Rovišću, Štafa i Magdić na širem područjugrada Zagreba ustanovili su povećanje udjela lepirnjača u tratini gnojidbom s 80 kg/ha P205 i 80 kg K2O na 56% u drugojgodini, a u trećoj od 17 na 36 %. Ivanek je na području Križevaca u više pokusa na sušim livadama ustanovio povećanje lepirnjačau masi tratine PK gnojidbom od 17,8 na 31,4 %
Budući da su djetelinevišeotkosne, takvu tratinu treba više puta kositi (2-4 puta na godinu). Rhisobium bakterije koje žive na korijenulepirnjačavežu dušik kojim se koriste ostale biljke u tratini, osobito trave, kojima se povećava udio u masi i uspostavljaravnoteža
PK gnojidbane djelujesamo na povećanje udjelalepirnjačau tratininego i na povećanje otpornostiod smrzavanja, osi131
gurava povoljnijisastav minerala u krmi, posebice fosfora kojipovoljno utječe na zdravljei dužinu života životinja,nappose visoko proizvodnih Brojnim kemijskim analizama ustanovljenoje da su sijena iz raznih krajevau Hrvatskojsiromašna fosforom. Sijeno u Posavini sadržavalo je 0,27 do 0,47 % fosfora,u Lici i Gorskom kotaru 1,17 do 0,40, a s otoka samo 0,08 do 0,16 % Smatra se da bi donja granica fosfora u sijenutrebala biti 0,50 % Za pravilnuhranidbu stoke, po njemačkim podacima (Klapp), sijeno bi trebalo sadržavati 1,6 % dušika, 0,65 % fosfora, 2,0 % kalija,1,0 % kalcija,0,4 % magnezija i 0,25 % natrija.Sijenokoje sadržava navedene minerale u navedenim omjerima povoljno utječe na proizvodnju,zdravljeidužinu života životinja.
Naša sijena uglavnom sadržavaju znatno manje količine minerala od navedenih postotaka zbog čega se javlja mnoštvo poremećaja u životinjahranjenih tim sijenom. Što je intenzivnijaproizvodnja, poremećaji su jači.Da bi se spriječileneželjene poremetnje i sačuvalo zdravlježivotinja, te osiguralavisoka proizvodnjakvalitetne krme s travnjaka, travnjaketreba gnojitiOsnovnom gnojidbom daju se slabijepokretna hraniva fosfor i kalijkoja se teže i sporijeunose u tlo. Da bi dubljeprodrli u tlo i dospjeliu pojas korijenovemreže treba fosforna i kalijevagnojiva dati u kasno ljeto Količina hraniva kojom se gnojitravnjakovisi o opskrbljenostitla hranivima, ekološkim uvjetima,biljnojzajednici,urodu i kakvoći (kvaliteti)proizvedene mase te o ciljui intenzitetu stočarske proizvodnje.Dakle, sve travnjake ne gnojimo jednako. Travnjake na ocjeditimtlima, na kojima stoji voda ilinisu tijekomzime plavljeni,treba u kasno ljeto(rujan)nakon skidanjapretposljednjeg porasta gnojitiNPK hranivima u količini od 300 do 450 kg/ha Količina gnojiva ovisi o omjeru i oskrbljenosti tla hranivima Na dobro opskrbljenim tlima hranivima treba dodati 60 90 kg/
ha P2Os i 90 120 kg/ha K2O. Ta količina hraniva sadržana je u 250-350 kg gnojiva kombinacije 8 : 26 : 26 Na slabo opskrbljenim tlima treba navedene količine povećati i do 50 % ilipo hektaru gnojitis 350 500 kg navedene kombinacije gnojiva Za jesensku gnojidbu travnjaka mogu poslužitisva gnojiva s jako naglašenim udjelom P20:5i K20, ali koja sadržavaju malo dušika (ispod 10 %8:16:22, 7:14:21, ali i PK kombinacije ako se mogu nabaviti.
Ako bi se travnjaci u jesen gnojilipovećanom količinom dušika, dušik bi izazvao bujan porast tratine koja bi zimi izmrzla pa bi se tratina prorijedila. U proljećetakav travnjakkasnijetjera,tratina je rjeđa i urod mase manji.Ako se u kasno ljeto ne gnojinavedenim količinama i vrstama gnojivatravnjaketreba gnojiti u proljeće, kad počne vegetacija(veljača,ožujak). Nakon proljetnegnojidbe treba travnjak podrljatida se gnojiva unesu u tlo.
Ako se u kasno proljećegnoji(travanj, svibanj),fosforna, a dio i kalijevihgnojiva, ne mogu se unijetidovoljno duboko u tlo (pojas korijena)Stoga će biljkeiskoristitisamo dušik, a fosfor i kalijtek iduće godine pa će gnojidba fosforom i kalijemdjelovatisljedećegodine.
Gdje je god moguće travnjaketijekom kasne jesenii zime treba gnojitignojovkom uz nadopunu kombinacijama bogatim fosforom ili NPK kombinacijama u proljeće (početak vegetacije) Ako se travnjakgnojitijekom jesenii zimi samo gnojovkom, može se potaknutineželjen razvoj zeljanica,kojima upravo takva gnojidba najbolje odgovara Tako se gnojena tratina jako »zakorovi« i nijeprikladna za sušenje, jer se dugo i teško suše uz gubitke pri sušenju (otrusise lišće i mladi dijelovi), a dobiveno sijeno je vrlo grubo i loše kakvoće
Tumač lepirnjače mahunarke u širem pojmu na travnjacima djeteline
Prof dr Zvonimir Štafa
132%
Trihomonijazagoveda (Trichomoniasisbovis)
Goveđa trihomonijazatipičnajespolnabolest, kojuuzrokuje sitni nametnik iz skupineprotozoaTrichomonas genitalis(T.foetus). Bolest je proširena po cijelojEuropi, pa i u nas Prijejespadala među najčešće uzroke jalovosti krava ijunica i stvarala jevelike nevolje u govedarstvu.
Danas, kad je uvedeno umjetno osjemenjivanje, svedena je na uske okvire, uglavnom na područje prirodnogosjemenjivanjakrava. Bolesne krave pobacuju često već u 6 tjednu,a najkasnije u četvrtom mjesecu bređosti. One se pregone, a mogu dobiti iupalu maternice s posljedičnom neplodnošću.
Glavni izvor bolesti su napadnuti bikovi i njihova bolesna sperma Bolest se prenosi prirodnimpripustom s bolesnog bika na kravu, ali se može širiti i umjetnim osjemenjivanjem ako se kravama daje sperma bolesnih bikova Bolest može prijećisa zaraženih krava i junica na zdraVog bika, kojiće zatim prenijetibolest na sva ženska grlakoja bude oplodio U širenjubolesti bikovi imaju kudikamo veću ulogu od krava Danas trihomonijazeima u područjima u kojima se u prirodnom osjemenjivanjuupotrebljavajurazličitinelicencirani bikovi, koji nisu zdravstveno pregledani.Vlasnici krava i junicanakon višekratna i neuspješna umjetnog osjemenjivanja običavaju životinjupodvesti biku, kojise ne smije iskorištavati za rasplod Zbog daljnjegpregona podvedu kravu drugom biku i tako redom obiđu cijelopodručje Ako je krava bila zaražena trihomonasom, prenijetće bolest na sve bikove kojisu došli u spolni dodir s njom, a oni će pak prenijetibolest na druge krave koje im budu dovedene na pripust,i bolest tako uzima sve više maha.
Teoretski i praktičkitrihomonijazase može prenijetinečistim priborom za održavanje čistoće krava, a može se prenijetiimasovnim pregledima krava različitim instrumentima, ako nisu sterilni.
Nametnik Trichomonas genitalisnaseljujese na sluznici spolnih organa i posteljiciuzrokujućibolesne promjene. Tjedan dana nakon napada sluznica rodnice se upali,postaje crvena, otekne i ohrapavi »rodnica nalik na ribež«
Upalni proces rijetkose ograniči na rodnicu, pa se obično proširiina maternicu. Bolest se u tom stadijuobično ne uočava, kadšto se može pojaviti ignojni iscjedak.Kojih 4-5 tjedana nakon pripusta krava se ponovno goni,a zatim opet svaka tritjedna Duže razdobljeod pripusta do ponovnog gonjenja zavara vlasnika, kojije uvjeren da je krava bređa, ali u tom razdobljukrava jevjerojatnozabređala i neprimjetno pobacila,nakon čega se počela goniti. U nekih krava i junica bređost se razvijasve do četvrtogmjeseca, trihomonas napada u njih sluznicu spolnih organa, posteljicui plod, što uzrokuje potpun pobačaj, tj.krava izbaci plod i posteljicus plodnim vodama U drugih krava raspada se plod i nastaju gnojne upale s nakupljanjem gnoja u šupljinimaternice. Kad se razvijepiometra (nakupljanjegnoja u maternici),krava se više mjeseci ne goni.Ako je piometra zatvorena, nema iscjetkaiz maternice odnosno rodnice, i vlasnik je uvjeren da je krava bređa.
Ako je piometa otvorena, gnoj se cijedi iz rodnice i najlakšese uočava ujutrokad krava leži. Piometra može trajativiše od godinu dana Krave koje se više puta pregone, mogu se same izliječitinakon višestrukogpregona. Te su krave stvorile lokalnu otpornost spolnih organa, koja nakon nekoliko mjeseci prestaje,pa životinjemogu ponovno biti zaražene 133
U bikova brzo nakon zaraze nastaju na sluznici puzdre i spolnog uda jednake promjene kao na sluznici rodnice krava Kad mokre, bikovi očitujuda ih boli,ogledavaju se prema stražnjem dijelutijela i nerado skaču na krave Iz puzdre se cijedisluzavognojniiscjedakkojimje sljepljenaokolna dlaka. Sluznica spolnog uda jepokrivena crvenim čvoroćima ignojnim nakupinama Za nekoliko dana bolest nestane sa spolnog uda i puzdre, bikovi se vladajupoput zdravih životinja inormalno skaču, ali prenose bolest na zdrava ženska grla.U kroničnom tijekubolesti u zaraženih bikova nema nikakvih znakova bolesti,ali su takvi bikovi veoma opasni, jerprenose bolest na zdrave krave Bolesni bik može godinama bitiizvor zaraze, kadšto i doživotno.
Bolest dijagnosticiramoginekološkim pregledom, zatim mikroskopskom pretragom gnoja s posteljice,plodnih voda ili sadržaja želuca pobačenog ploda.U životinja,koje su dulje zaražene, treba uzeti sluz iz rodnice i poslatije u laboratorijradi pretrage na trihomonijazu.
U bikova se bolest dijagnosticiratako da se puzdra ispirefiziološkom otopinom, ispirakcentrifugira, a nakon toga talogpretražimikroskopom.
Krave ijunicese liječeprema kliničkim nalazima (piometra, upala maternice ili
rodnice) Tu dolazi u obzir pražnjenje gnoja iz maternice, ispiranjematernice i rodnice, npr lugolovom otopinom, premazivanje mastima i sl. Bikovima treba izvući spolniud, opratiga otopinom Rivanola ili Tripaflavina, a zatim namazati mašću Bovakrina, kao i rodnicu krave Liječenjetreba ponoviti za 14 dana U novije doba trihomonijazase uspješno liječipreparatom Dimetridazolom (5 dana uzastopce), kojisluži u liječenjutrihomonijazeljudi
Ako se bolest otkrijeu uzgoju, treba odmah pregledati sve životinje.Junice (nepripuštane) i oteljene krave treba umjetno osjemenitiilipripustitipod pouzdano zdrava bika, bolesne krave i bikove treba višekratno liječiti. Ako krave nakon liječenja u idućojbređosti ne pobace, smatraju se zdravima.
U Naredbi o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti u 1994 za trihomonijazustoji:
»Bikovi za prirodnipripust iliumjetno osjemenjivanjemoraju se prijekorištenja laboratorijskipretražiti na trihomonijazu
Bikovi za prirodnipripustmoraju se u tijekusvog korištenjadva puta godišnje laboratorijskipretražiti na trihomonijazu.«
Dr Stjepan Banožić
Hranidbateladi
Za pravilnuorganizacijutehnologijeuzgoja teladi važno je poznavati osnovne fiziološko-hranidbene osobitosti mlade teladi: nužnost hranidbe tekućom krmom, ograničene mogućnosti iskorištavanjaugljikohidrata i bjelančevina, postupnost razvoja predželudaca te s tim u vezi preobrazba probave i mijene tvari od monogastričnog tipado preživača.
U tijekuprvihtjedana života telad ne može podmiritipotrebe za hranjivimtvarima iz suhe krme jer ima anatomsko i fiziološko nerazvijenepredželuce. Ako se telad hrani regeneriranim mlijekom ilimlječnom zamjenicom, tada razvoj teladi u prvim tjednima života ovisi o količini hraniva u suhoj tvari mliječne zamjenice
Prema utrošku tekuće krme razlikujese nekoliko sustava othrane teladi,kojise danas primjenjuju
Hranidba teladi velikom količinom tekuće hrane
Pri obilnom davanju tekuće krme (kolostruma, svježeg punog iliobranog mlijeka, regeneriranog mlijeka)telad posiše količinu od 15-20% svoje tjelesnetežine. Prirast mogu dosegnuti i više od 1000 g na dan Telad obilno hranjena tekućom krmom nevoljko jede suhu krmu (sijeno,smjesa), pa je razvoj predželudaca spor.
Potrebno je istaknuti da temperatura mlijekaza sisanjeilinapajanjetreba biti36-38*C. Tako zagrijano mlijeko lako se probavlja (lako se gruša u sirištu),što se vidi iz ovih podataka:
Temperatura mlijeka Vrijeme grušanja 32
min
min
min
min
5-6 sati
Ako se hrani isključivopunim mlijekom, tele za 1 kg prirastatreba oko 9 kg mlijeka. Taj sustav othrane teladi primjenjujese kad su cijene mlijeka niske a cijene teletine povoljne
Hladno se mlijeko dakle sporo gruša i teže probavlja,zbog čega se javljajuproljevi. Ako se upotrebljavakiselo mlijeko,njegova temperatura treba biti20-25“C
Hranidba teladi umjerenomkoličinom tekuće krme
Umjerenim (ograničenim)davanjem tekuće krme utroši se po teletu 250-350 | u prvih 6-8 tjedana Prirasti su manji, 500-650 g na dan. Prohtjev za suhom krmom jače je izražen, a razvoj predželudaca ubrzan
Potrebno je napomenuti da će razdoblje odbića teladi uvelike ovisiti i o kakvoći startera i sijena.Starter mora bitisastavljenod tečnih kvalitetnih krmiva. Sadržaj bjelančevina treba biti od 16 do 18 posto. Veća količina bjelančevina(npr.20%) poboljšava rast, ali to nijeekonomski opravdano
Neproteinski dušik (urea) ne treba upotrebljavati u hranidbi teladi sve dok ne počne preživatii jestiveću količinu suhe tvari hrane.
Primjersastava startera za telad:
Pri odbijanjuteladi u dobi od 6 do 8 tjedana može se odjednom prekinutidavanje tekuće krme. Postupno odbijanjenajčešće nema neke prednosti.Sustav umjerenoga (ograničenog) davanja tekuće krme teladi vrlo je raširen u našoj praksi.
Hranidba teladi minimalnim količinama mlijeka
Ova metoda se primjenjujekad je cijena mlijeka visoka, a koncentrata povoljna. Način hranidbe sastojise u tome da telad dobiva manju količinu mlijeka ilimliječne zamjenice, a starter se počinje davati u dobi od 2 tjedna. Starter mora biti visoke kakvoće, tako da uspješno zamjenjuje mlijeko.
Uspjeh takva uzgoja temeljise na ranom uzimanju suhe krme Ovom metodom telad u prvih 6 mjeseci ima prirast750 g i na krajuje teška oko 180 kg Ukupno se troši oko 150-200 kg mlijeka,120 kg startera, oko 200 kg grovera i oko 350 kg sijena.
Najčešće bolesti u uzgoju teladi su probavne poremetnje i bronhopneumonija.
Voluminozna krmiva za hranidbu teladi
Sijeno
Za hranidbu teladi valjaupotrijebitinajkvalitetnijesijenolucerne ilidjetelinskotravnih smjesa jerpoželjnoutječena razvojpredželudaca, reguliraprobavu isprečava nadame
Silaža
Silaža se teladi može davati nakon 3 mjeseca, iako se u praksitelad počinjehraniti i ranije.Veće količine silaže mogu se davati nakon 5. mjeseca. Sjenaža je boljekrmivo za hranidbu rasplodne teladi U početku se daje 1-1,5 kg silaže ilisjenaže.
Paša —
Najpovoljnijevrjeme za pašni uzgoj teladi je u dobi od 5-6 mjeseci,jer se tada tele može napasivanjem nahraniti na pašnjaku Telad mlađa od 5 mjeseci slabo iskorištava pašnjak jerpojede malo zelene krme. U tom slučajuteladi je potrebno dodavati oko 2 kg koncentrata
Utjecajhranidbena kemijskisastav ikakvoćumlijeka
Količina mlijeka(mliječnost)jetemeljnigospodarskiinteres uzgoja krava. Kao osnova plaćanja za vrijednostmlijeka služi ne samo količina mlijeka, već i postotakmliječnemasti, a u novijevrijeme,posebice od interesa za sirarstvo, u razvijenimzemljamaplaća se mlijeko i po postotku mliječnihbjelančevina.
To su objektivnipokazateljivrijednosti i određivanja cijenemlijekakojima treba dodati i higijenskepokazateljeprosudbe kakvoće mlijeka (bakteriološke i mikološke).
Ne manje važni za komercijalnu upotrebu su i subjektivnipokazateljikakvoće mlijeka (organoleptičkepromjene) kao: miris, boja i okus mlijeka,a u posebnim slučajevimai neki drugi kao: koncentracija minerala, vitamina, prisutnost radioaktivnih elemenata, antibiotika,pesticida i dr
Hrana mora zadovoljavatisve fiziološke potreba životinja s hranjivimtvarima, a to su uzdržne i proizvodne potrebe životinja Pri tom se misli prijesvega na energetsku vrijednost i bjelančevinasti sastav hrane, zatim minerale i vitamine. S tim je u vezi i zdravlje,reprodukcija, kao ikoličina i kvaliteta stočarskih proizvoda
Na proizvodnju mlijekautjecatće nedostatak hrane, energetskii bjelančevinasti sastav hrane, uz neke druge čimbenike (broji dužina laktacije,tehnika mužnje,stanje reprodukcije,utjecajvanjskih promjena u okolišu i dr ) Davanjem dovoljnoenergetskihi proteinskihhranjiva, ovisno o prirođenim genetskim sposobnostima, dobivat će se najveća količina mlijeka.Međutim, ovisno o masnim kiselinama, a razlikujuse porijeklomiz krepkih ilivoluminoznih krmiva posebice o količini propionske i octene kiseline,dobivat će se veći ilimanji postotak masti u mlijeku.
Treba nastojatida se dobijeprosječno najmanje 3,5% masti u mlijeku Uz hranidbu pretežitokrepkim krmivima (kon-
centratima) dobiva se više mlijeka ali s nižim postotkom mliječne masti. Hranidba voluminoznom krmom manje energetske vrijednosti,koja ima više sirovih vlakana, dovodi do stvaranjaveće koncentracijeoctene kiseline što je povoljno za povećanje postotka mliječne masti. Stoga je jako važno da krave dobivaju dovoljno hrane i u povoljnom omjeru krepkih i voluminoznih krmiva što će se očitovati proizvodnjom najveće količine mlijeka s najvećim postotkom mliječne masti
Postotak masti u mlijekuse povećava na početku i na kraju laktacije(nakon poroda i prijezasušivanja),a posebno treba skrenuti pozornost pri mužnji da posljednjiizmužajimlijekabudu masniji, a da bi to postigli,treba vime u svakoj mužnji izmusti temeljitoi do kraja
Osim energijei određenog postotkasirovih vlakana (celuloze)krave moraju u hrani dobivati i dovoljnobjelančevinaodgovarajućeg aminokiselinskog sastava. To će se također povoljnoočitovati u količiniproizvedenog mlijeka,ali i postotkom bjelančevinau mlijeku.
Kravljemlijekosadrži oko 0,53% dušika, odnosno 33-35 g bjelančevinau kg mlijeka.Količina bjelančevina,kao i postotak masti u mlijekuovise o nasljeđenim genetskim i pasminskim sposobnostima, a postižuse pravilnom hranidbom.
Bjelančevineizlučene mlijekom moraju se uglavnom dopunjavatis bjelančevinama hranidbenog obroka Nedostatak bjelančevinau krmivima može se ublažiti kompenzatorno boljim iskorištavanjem, dok obilnijedavanje može djelovatidepresivno na iskorištavanjebjelančevina.
Dakle, vrlo jevažno iskorištavanje,odnosno probavljivostbjelančevinaiz krmiva i davanje potrebne količine.
Duži i veći nedostatak bjelančevina u hrani dovodi do smanjenja mliječnostii smanjenja bezmasne suhe tvari (bjelančevina) u mlijeku.Treba znati da se mliječnostobično održava na nešto višojrazini u odnosu na primanje hranjivahranom te se nedostatak bjelančevinačesto očitujetrošenjem vlastitogtkiva Stoga kod krava visoke mliječnosti u punoj laktaciji ipored boljeg iskorištavanjabjelančevina (boljekonverzije)često dolazi do mršavljenjaživotinja
Bezmasna suha tvar mlijekaobično se povećava od 2. do 7. mjeseca nakon telenja,a povećanje je očitijeako krave dobivaju energetskijaču hranu
Pojačano davanje bjelančevinau hrani neće dovesti do većeg postotka bjelančevina u mlijeku,a može biti i štetno (oštećenjejetrei bubrega, slabijaplodnost
i sl.).Često ni kvaliteta bjelančevina u hrani neće se na očekivani način očitovati većom količinom bjelančevinau mlijeku Smetnja za dobro iskorištavanje kvalitetnih bjelančevina u preživača su najčešće buragovi mikroorganizmi koji razgrađuju oko 60-100% bjelančevina hrane do amonijaka i aminokiselina, što služi za reprodukcijunovih mikroorganizama i izgradnju mikrobnog proteina. Tako se veći dio bjelančevina krmiva koristipreko mikrobne reprodukcijeu buragu, a samo manji dio izbjegne razgradnji i fermentativno se iskorištava u crijevu. To je razlogda se za potrebe mikroorganizama u buragu treba davati lako probavljiva ali jeftinijaproteinska krmiva (BENURAL S, amonijak iliureu),uz veću proizvodnju mlijeka repičinui suncokretovu sačmu, a kvalitetne bjelančevine i vrijedneaminokiseline treba davati zaštićene (protektirane)od mikrobne razgradnje u buragu (Slika).
Probava bjelančevinau buragu
bjelančevinehrane
1 jednjak
2 burag
3 kapura
4 knjižavac
3 5 sirište
6 dvanaestopalačno crijevo
a- nerazgrađene bjelančevine0-40%
b- mikrobne bjelančevine60-100%
ukupne a+b bjelančevine
6
Posebice je kod preživačaznačajno da se zaštiti aminokiselina metionin za kojom su istaknute potrebe i koja nedostaje u krmivima mliječnihkrava. Suvremena tehnologijapoznaje, i u tu svrhu se proi138
zvodi zaštićena (protektirana)aminokiselina metionin. Tako npr. dolazi pod imenom SMARTAMIM M (Rhone-Poulenc) preparat metionina kojise daje 12 g na dan što potičei povećava sintezu mliječ-
nih bjelančevina za 1,5 g/lmlijeka.Primjena SMARTAMINA M ima posebice važnost kod visoko mliječnihkrava i u proizvodnjimlijekaza sirarstvo
Vitamini i minerali su vrlo značajni u kemijskom sastavu mlijekaposebice za prehranu mladunčadi, djeceistarijihljudi Neki vitamini u mlijekune ovise o sadržaju i davanju s hranom, jerih preživači sami sintetiziraju u svom organizmu. To je npr vitamin C, kojidolazi oko 20 l.j./kg mlijeka i vitamini B kompleksa. Od važnosti su međutim vitamini kojise moraju dodavati hrani To su vitamin A i njegov provitamin B karotin kojise nalaze obilno u paši izelenim krmivima i u većoj količini prelaze u mlijeko.Sušenjem ilikonzerviranjem (manje siliranjem)gubi se vitamin A i B karotin iz hrane što se tada očituje i manjom koncentracijom u mlijeku Kravljemlijeko obično sadrži oko 1 560 |.j. vitamina A, a kozje mlijeko2 074 [.j./kg.
Slično se može reći i za vitamine D i E kojise nalaze više u mlijekukrava hranjenihna paši zelenom hranom Za vitamin D treba reći da nedostaježivotinjama ako se drže u stajipa makar se hranili zelenom hranom Naime vitamin D se stvara pod utjecajemsunčanog zračenja. Prosječno ima u kravljem mlijekuoko 32 l.j.vitamina D
Vitamin E se nalazi oko 0,9-1,0 1 j /kg mlijeka,od čega 70 posto prelaziu ma-
Selekcija i
slac obiranjem. Uz hranidbu pašom dobiva se više vitamina E u mlijeku.
U svakom slučajudobro je davati vitamine A, D i E u hrani s dopunskom hranom (premiksima),posebice mladim životinjama i kravama u reprodukciji i proizvodnjimlijeka
Minerali u mlijeku često nisu neposredno ovisni o sadržaju u hrani, jer se neko vrijeme u nedostatku primanja hranom mogu izvlačitiiz tijelaživotinjeiako nekad na štetu zdravlja,plodnostii reprodukcije.Stoga krmiva moraju sadržavati sve minerale, a posebice treba spomenuti: kalcij,fosfor,magnezij te mnoge mikrominerale koji se izlučujumlijekom. Sve važne makrominerale i mikrominerale kojinedostaju u hranidbi,a potrebni su u životu krava i proizvodnjimlijeka treba dodavati dopunskim krmivima (premiksima) o čemu treba voditi računa ovisno o vrsti hrane i sastavu hranidbenih obroka, klimatskim prilikama i zemljištu s kojihse dobivaju krmiva.
Mlijeko može sadržavati i neke toksične tvari,alisu to najčešće sekundarna zagađenja mlijeka i ako nijeisključenoi izlučivanjemlijekom nakon uzimanja zagađene hrane (antibiotici,radioaktivni elementi, teški metali, pesticidii dr.).
Dr Stjepan Feldhofer
reprodukcija |
Rezultatiproizvodnostimatičnogdijelapopulacije goveda u 1993.godini
Prikaz IzvješćaStočarskogselekcijskog centra za 1993. godinu
Uzgojno selekcijskirad ima u Hrvatskoj dugogodišnju tradiciju.Upravo je u 1993. godiniobilježena80 obljetnicaorganiziranog uzgojno selekcijskograda Prve govedarske udruge organiziranesu na početku ovog stoljeća, a Savez mar-
vogojskih udruga započeo je sa radom od 1913 godine
U čitavom tom razdobljudo danas uzgojno selekcijskirad značajno jedoprinosio razvoju govedarske proizvodje Danas se on temelji na jedinstvenom
Programu gojidbenog stvaranja goveda u Hrvatskoj donešenom 1991 godine.
Na krajusvake godine sumiraju se rezultati uzgojno selekcijskograda u govedarstvu i objavljuju u zasebnom izvješću Stočarskog selekcijskogcentra U njemu se nalazi velikibrojpodataka kako o proizvodnosti i brojnom stanju grlatako isto i o provedbisvih faza Gojidbenog programa Da bi što veći brojuzgajivačaimao prigodu dobiti uvid u ove rezultate u prikazu su dani sumirano neki od značajnijihdijelovaIzvješća.
I. Brojnostanjekrava i krava matičnogdijelapopulacije
U Izvješćusu dani detaljnopodaci o brojnom stanjukrava promatrano po županijama,selekcijskimslužbama i uzgoj-
nim organizacijama.Ovdje su ti podaci za privatnisektor sumirani po županijama Na kraju tablice dani su podaci o ukupnom broju krava na velikim farmama ranijegdruštvenog sektora, te sveukupan broj krava u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je u 1993. godini bilo ukupno 214 997 krava od čega 236.384 na privatnimposjedima i5.613 na velikim farmama. U usporedbi sa prethodnom godinom došlo je do daljnjegsmanjenja ukupnog broja krava; za 15.293 grlakod privatnihfarmi i327 grlakod velikih farmi. S druge pak strane raste broj matičnog dijelapopulacije na privatnom posjedu (povećanje za 1 502 grla)što dovodi do sveukupnog porasta ovog dijelapopulacije,kako u apsolutnom tako i u postotnom iznosu
Tablica 1. Brojno stanje krava i udio krava obuhvaćen selekcijskimradom
Županija
; » » » ; r p eeom oooaaeeaeani
Zagrebačka
Krapinskozagorska Sisačko-moslavačka
Karlovačka
Varaždinska
Koprivničkokriževačka Bjelovarskobilogorska Primorskogoranska Ličkosenjska Virovitičkopodravska Požeško-slavonska Brodsko-posavska
Osječkobaranjska Šibenska
Vukovarsko-srijemska
Splitskodalmatinska
2 Laktacijskaproizvodnja ma- razina mliječne proizvodnje U idućojtatičnogdijelapopulacije blicidani su ovi podaci sumarno za pasmine, promatrano po rednom broju laktacije(paritet)kako za privatnisektor tako i za velike farme ranijegdruštvenog sektora
Proizvodnja mlijeka matičnog dijela populacijeizražena je u standardnoj laktaciji(trajanje305 dana) Temeljem nje može se objektivno procijenitimoguća
Tablica 2 Laktacijskaproizvodnjamlijeka(305 dana) matičnog dijelapopulacije
Uzme lise u obzir da je po statističkim viša razina. Ovo potvrđujetvrdnjuda je podacima prosječna proizvodnjamlijeka matični dio populacijeu uzgojnom smislu krava bila 1863 kg te da uz količinu koju kvalitetniji ali ida ovi uzgajivačivode dadobije telad (oko 600 |)približnoiznosi leko više brigeoko korištenjagenetskog oko 2460 kg, vidljivoje da se kod matič- potencijalasvojihgrla nog dijelapopulacije ostvaruje znatno
3. Stanjeosjemenjivanjaplotkinja u Hrvatskoj i
efikasnosti reprodukcije
Kvalitetna organizacijaosjemenjivanja krava značajno utječekako na genetsku
izgradnjutako i na ostvarenu razinu proi-
zvodnje. U idućoj tablici dani su podaci o stanjuosjemenjivanjaplotkinja u Hrvatskoj,glede umjetnog osjemenjivanja,prirodnog pripusta i udjela nekontrolirane oplodnje. Podaci su prikazanisumarno po
Tablica 3 Stanje osjemenjivanjaplotkinjana privatnimfarmama =
Iz tablice jevidljivoda je udio umjetnog
korištenje bikova nepoznatog porijekla, osjemenjivanjana populacijiplotkinja u vrlo često iz tova Hrvatskoj bio 73 %, prirodnog pripusta kvalitetnim rasplodnjacimamanje od 1 %, a da nekontrolirana oplodnjasudjeluje sa 26 % Udio umjetnog osjemenjivanja promatrano po županijama kretao se u rasponu od 21 do 97 %.
Umjetno jeosjemenjivanjenajpovoljniji način oplodnje krava jerse tako postižu najboljiučinci glede efikasnosti proizvodnje, uzgojne izgradnje i zdravstvenog stanja te ga treba maksimalno koristiti Međutim u svim onim slučajevima gdje se ne može ostvariti optimalni udio umjetnog osjemenjivanja treba koristiti bikove poznatog porijeklaa izbjegavati
Uspješnost reprodukcije najbolje je mjerljivapodatkom trajanjaservisnog razdobljakrava Pod tim pojmom podrazumjeva se razdoblje koje trajeod momenta otelenjakrave do nove uspješne steonosti.
U idealnom slučajukrava se treba teliti svake godine što znači uzme lise u obzir trajanjesteonosti da bi idealno servisno razdobljetrebalo trajatioko 75 dana.
U izvješćusu dani detaljno podaci o trajanjuservisnog razdobljaza krave matičnogdijelapopulacijekoje su imale zaključenu laktacijui kod kojihse je stoga moglo izračunati ovo razdoblje.
U prikazu dani su sumarno podaci za simentalsku pasminu privatnihfarmi i Tablica 4 Trajanjeservisnog razdobljakrava
ll Pasmina Brojkrava
Holstein pasminu velikih farmi,budući da su to najzastupljenijepasmine u nas
servisnograzdobljadana ooo ::/M/M/M
više trajanje
Iz tablice je vidljivoda je prosječna dužina servisnograzdobljabila kod simentalske pasmine 112 dana dok je kod Holstein pasmine na velikim farmama iznosila 156 dana Ovo dokazuje da iu dijelu efikasnosti reprodukcijepostoje rezerve
koje mogu doprinijetiuspješnijojgovedarskoj proizvodnji.Posebno se to odnosi na Holstein pasminu gdje je dužina servisnog razdobljaizuzetno visoka i iznosi u prosjeku 156 dana.
Dr Ivan JakopovićPrva stočarska izložba Varaždinske
U sklopu manifestacije»Deset dana svete nedjeljei ludbreškog sejma«, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske, u organizacijiŽupanijevaraždinske, općine Ludbreg i Stočarskog selekcijskog centra Hrvatske, održana je 31 kolovoza Stočarska izložba Varaždinske županije
Ludbreg '94
Izlagačei posjetitelje,prigodnim govorima o značaju izložbe, tradicijistočar-
županijeLudbreg94.
stva i njegovojbudućnosti, informirali su: dr Zvonimir Sabati, župan Varaždinske županije, mr Franjo Križanić načelnik općine Ludbreg, mr Zlatko Dominiković, ravnateljHrvatskog stočarskog selekcijskog centra.
Brojno stanjeplotkinja,osjemenjivanje i broj grla pod selekcijom na području Varaždinske županije u proteklom razdoblju:
Iz navedenih podataka jevidljivo da se od 1974 godine do 1993 broj plotkinja na području Varaždinske županije smanjio za 16 114 ili za 41 posto, da se umjetno osjemenjivanje za isto razdoblje smanjilo sa 79,4 posto na 75 posto, po-
rastao je broj grla pod selekcijom od 1052 grla 1974. na 1361 grlou 1994 ili porast za 1,3 posto (U Ludbregu je selekcijskirad prekinut1992 i 1993 godine, sada 1994 godine je obnovljen )
Kretanje otkupa mlijeka na području bivše varaždinske regije u proteklom razdoblju (000 litara)
Iz tablice je vidljivoda je na području Ovi podaci rezultat su i povećanja proiMeđimurske i Varaždinske županije u po- zvodnje stočne hrane ibolje ishrane Posljednjih30 godina znatno porastao ot- rastao je i otkup mlijeka, povećana prokup mlijeka, u apsolutnim količinama i sječna proizvodnja mlijeka po grlu, kao i relativnom odnosu. Najveći porast ostva- ukupne količine mlijeka. ren je 1988. godine, kako u Hrvatskoj Znatan utjecajpobudile su i stočarske tako i na ovedvije županije (Hrvatskaizložbe što su u proteklom razdoblju or508 804 000 litara, što je porast iz 1964 ganizirane na tom području godine za 354,7 posto, a spomenute ŽUpanije bilježeporast od 2409,4 posto.
Uzorno gospodarstvo
Ivana Kucelja iz Kalinovca
Jedno od mnogih, Kuceljisa 5 članova, Stajski kapacitet za 14 grla, popunjen
Ivan, majka Marija, supruga Marija,
je sa 9 krava, 1 junicom i 2 ženska teleta, kćerka Ljubica i sin Đuro, čine radni tim posjeduje i muzniuređaj,predaje SIRELI tog gospodarstva
Posjeduju 15 k j vlastitoga i 3 k.j.zem-
cca 26 000 litara mlijeka godišnje Nije zadovoljan sa cijenom mlijeka, posebno odnosom cijena prema reprodukcijskom m. nE = ri materijalu (mineralna gnojiva, pesticidi, J ZUpI) JP sjeme, mehanizacija, rezervni dijelovi i nica 2,4 k.j,krumpir 1 kj., 0,5 kj. repa, dr.)
a7 kj. livade, od čega 3,5 k.j.djetelinsko travne smjese.
Od mehanizacije posjeduju 2 traktora 35 i 32 KS, 2 pluga, tanjurače, drljače, sijačicuza kukuruz i strna žita,utovarivač
i rasipač stajskog gnoja, prskalicu za pe-
Pozdravlja odluke Vlade o premijama za mlijeko i rasplodni pomladak
Zadovoljan je sa agronomskom i veterinarskom službom
Kao i mnogi od izlagača na izložbi, žali sticide, kosilicu, samoutovarnu prikolicu, se zbog neprimanja Mljekarskog lista običnu prikolicui dr Stjepan Brlek, dipl.ing.
Čovjeksazdan odljubavi,blagimpogledomulijevanadu,uzdignutom rukom poziva na vjeru,smiješkompodajeblagost i čitavom svojompojavompotiče i daruje MIR
KarolWojtyla SvetiOtac
1
kojijecijeluHrvatsku10.rujna1994. počastio svojimdolaskom. mt
U svojojjednostavnosti velik ječovjek, pun Duba Svetog,nasljednik samoga Krista.
Joškaomladić,Lolek,kako su ga od miljazvali, interesirao se za književnost,punoječitao,bavio se dramom,recitiranjem,pisaopjesme.
Takoje i nastala pjesmakojaROLO o predanosti Svetoga Oca Kristu,njegovojdužnosti 1 odgovor- nosti,žrtvi kojujepribvatio kao pedesetogodiš Kačv njak.
Nakonsto godinapapa nijeTalijanPoljakje,KarolWojtyla,Papa Ivan Pavao II apostol mira i ljubavi
CA
Krist na žalu
Karol Wojtyla
Krist jednomstade nažalu Ja sam siromašan čovjek
Tražeć ljude za velika djela Mojeblago su predanost Tebi Da love srca božanskom riječi. I srce čisto da idem s Tobom.
Ti trebaš dlanove moje
Ti1 jakrećemo danas Mogasrca ražaren plamen Lovit srca na moru života I kapljeznoja,samoću moju. A mreža bit će riječBožjaprava.
sI O Bože zar si pozvao mene Tvoje usne moje rekoše ime
Svojulađu sada ostavljam žalu Odsad idemkamo šalješ meti.
k : jd težetotoe . e... . . . . Du SANDS e x nirs dara:ao ik a A nu ja ifdaa
ZTASNA S Raso do: Bruno draža ok a Šri .. " Elk Ša.BenejeBiredi
ZRK Pp nik 9)a jekanonik,uPalin 1 (Jrenoblu,profesor i biskupski ; ća Pkandlar u (Rema.Dostajebenediktinac i u Chartreuseu nt i Osnovao Jamostan
Sam Odatlepotječelenediktinski Poranakkartuzijanti., ji
Pa Mijepisaonikakoa pravila»ali je svojim životom dao 0 pečatsvome redu, kojije ostao jedanod najstrožih,kontemo platonih(misaonih)redova u Crkvi.
PROBAGRDAROADDODODDOODNODODODDODDODODOOBODIDI ks
\ LiPen
Spremanje cvijećapreko zime.
z Palargonijemoguprezimiti u loncu na hladnom mjestu. Nemate li dovoljno prostora,
BZ: cvjetne lonce stisnite jedan uz drugi. Zimi biljci KES one trebamnogosvjetla, a zalijeva se ce U d jedini
Fuksijo nisu osjetljive,PodnoseMiaanoći ne
: trebaju mnogo svjetla,a zalijevaju se vrlo umjeRES Azre reno. Izvadite ih iz lonca i gustopoložite jednu o Nosač uzdruguu sandukenapunjenetresetom ilipijebiga Za Po Skom. Ne emijubitiizloženemrazu. |
PKI u La A KRI pod j č
PASSKISRSK IJA ik Oleander, akoje velik,svežite grane dazauagaGS EE RG zimamanjeprostora.Zalijeva se tek toliko da M "a se zemlja potpuno ne osuši. Ne podnosi.suviše ŽenaB hladnomjesto, ali niprostorijutoplijuod 10C.
ZVE ke “Manjeviše sve cvijeće u cvjetnimloncima s BEI možepodnijetidostavelikuhladnoću,alimora ž NIbitidobro pokriveno ina suhom.
Pr i jea otiču & pitka “Najboljejebiljkuzasutitresetom i pokriti je
aa Erna
FALE EK:
dd
KOLAČ CRNO BIJELI: |
o - Gj Po pJALEPs “Tijesto: Snijeg > 5nin) ji
5 bjelanjaka 1 25 dkgšećera lupati na pari da bude.
6 dkgmasti ili10 dkgmaslaca GRALA k a
ZidA aa Sve dobro izmiješati 1 tome dodati: Prijenego je tijesto sasvim pečeno, izvaditi iz pećnice, / prašak za pecivo namazatipekmezom i#stavitigore snijeg.Vratitim 2 žlicekakaoa(može i ne mora) pećnicu da se maloposuši.
21/2 adi mlijeka BRE ana gEs 25 dkg brašna moe Sa Sveskupa dobro izmiješati 1 stavitipeći.
\ >
GROŽĐE U RAKIJI
Krupno i svježe grožđe dobro operitei ocijedite. Velikigrozd razlomite u male grozdićeda na svakom budu 34 bobe. Nesa DRP Ja
U čiste staklenkestavljajte red grozdića, pa red šećera u prahu u visini 1 cm Na šećerstavite3 klinčića.
Opet red grožđa, šećer,klinčiće,sve dok ne napunite staklenke Na vrhu mora biti šećer.
Prelijterakijomkomovicom i dobro zatvorite celofanom.Ostavite na suhom i bladnom mjestu.StaSrem klenkenemojte otvarati šest tjedana o :
Pasko
LISTOPAD ž
MA RNno starinskiMliholjičan a o
U listiću »Seoski gospodar« br, 100d . 1893 prijeuputa zagospodarske radove tjekom mjesecalistopada, kojijeopet PRA pomalo nujan,napisani su ovi stihovi:
Stojeevala, mlad donila, SA Tem Jo.venuti mara sada; ud Biljegubisve odidla, aag Jajedjelalistopada. Ša (Jebojimo se svoga listopada, sans ko Btigne li nas posljedobrograda! :
Pa
Akojekojinašmljekarilovac, tada m mu poručujemo ove staremudre Bmnistikoje. su i danas vrijedne:
»Lov je.lijepa i plemenita, ali skupazabava za koju se ište: dobar pas, dobrapuška,prikladnoodielo, najpačeobuća,koja ne propu- ga štavlagu i puna torba,često punija
kad se ide u lov,negoli kad se s njegavraća!«
»Biljekojeupliva na mlijeko« |
Šibenski poljodjelskilist »Gospodarski poučnik« objavioje u broju11 od 11 lipnja1885. članakpod gornjimnaslovom, želeći objasnitičitateljimakako pojedine vrste biljakojima se krave hrane mogu utjecatina kakvoću mlijeka Nazivi bilja su na latinskom jeziku,a domaći nazivi
uglavnom
na jezikustaroga čakavskog narječja. Naša ježeljabila da ove zanimljivepovijesne podatke iz mljekarstva približimo čitateljima iz ostalihhrvatskih narječja, u čemu nam jepomogao »Imenik obilja«kojije sastavio akademik dr Bogoslav Šulek 1879 Zato smo za svaku' biljku naveli i još po neki druginaziv koje smo staviliu zbolaceLatinske nazive > .ne navodimo osim u dva slučaja.
U članku je torazno bilje ovako svrstano po svojemdjelovanjuna mlijeko:
Biljekojegsokovi usire mlijeko: bučarnik,osjak (stričak,palamida), cecelj(kiseladjetelina,zečlasočica, kukavačina501),sjekavac(karda,divljiartičok),papar, smokve,štavljak(pitomištavetj).
> Biljekojepriječi iline dopušta da se mlijekousiri: * hren (žbičnik, žličnik),tušć (tuštdivlji,tuštika).
Biljeza mašćenje(bojadisanje)masla i sira: žutelj,šafranika(malažutinica, divljišafran),šafran(žunfran), kurkumar (divljiorašak),podsunac(znojorad,vjetrinatrava),mrkva, dud (murva)
- Bilje dase maslo ne sgrančavi(ne užeže): vrstakiselice (Rumex abysinicus). >
Sir da postanemiomirisan: kistac (eona oni ), zdravljika (pšena,divjadjetelina,orekovec).
\
Bilje koje dajemlijekucrvenkastu boju: obročina, broća, preslica,sitina (sitinec),šaš, crnogorice. 2 6 )
Biljekojedaje žutu boju mlijeku: revnik (raved, rabarba)i mrkva.
Biljekojedajeplavuboju mlijeku: | kosan (cvijetna žuka, cvatuća žukva), volnjak,urodica(šena,livadar),resulja (prisadnik), heljdai kokotić (zvonac,šuškavac,lisjak).
Biljekojedaje mlijekuneugodan miris ilioštar tek: Među najgorespadaju:kozjak (pasjiluk, čremuš, medveđi luk),"pelin(poeljen akšenac),mlječer (kačinomlijeko,rodino mlijeko).Zatim slijede:mjesečnik (konjska trava, vodeni dubočac), brosky a, bijelarepa, kamilica, kukuruz, sprež.
Na krajučlanka ovako se opisuje jošjedna biljka:»Ipak ima napokon i jedna bilinačijise sok rabi mjesto mlijeka,jerje posve jednak mlijekuživotinja, a to je Brosimum galetodendron.Tu vrstu biljke B. Šulek ne spominje u svojem Imeniku, jerse on bavio samo biljemkoje se nalazi na južnoslavenskim prostorima
žabljak i pupljebjelogorice i stanovnici zovu je Palo de vaca, što pak značikravsko drvo. Ta golema biljkavelikekrošnjevrlo je omiljelajerurezom u deblo ili granu obilno ispuštažućkastobijelutekućinu sličnu kravljemmlijeku.Tekućina je malo ljepljiva,vrlo ugodna okusa i mirisa,te osobito hranjivaOsobito veliku količinu soka ispušta ta biljka u osvitkana Na zraku se na površinisoka stvara žuta, žitka pokožica, slična siru. .
ooo
Na1
listopadagradovi puni regruta.
Oko Maksai Hedvige(1216) jačimrazevi.
Sredinom mjeseca počinjupripreme za pireve.
Mošt je sladak, gubi vrijednost juka vača
Na Uršulu(21.) krpa žena zimskuodoru.
Koncemmjeseca žir dozrijeva.
Od Lukova (18.)svakatorba puna kestena.
Koncemlistopadanastajebabjeljeto.
Varaždinski list.»Pučkiprijatelj« ovako je1873.prognoziraovrije- me:
Topli listopad hladan siječanj Kad listopad sijeva tad zima polijeva. Do svetoga Luke, gdje hoćeš držiruke, po sv Luki u džep ih sakri.
Na Šimuna Judu (18. ) izlaze šumari iz kolibe u selo.
Priredio: SijepanKeglević,dipl.ing. ts Pa
“Je likava štetna?
Dvijei) tri šalicekavednevnovjerojatnonećeimatinikakvih
štetnihutjecaja na zdravuosobu,Dojest na većinu od nas.
5 Kofeinjejedna od onih kemijskih sup- E ž;Metanai koje se s vremena na vrijeme . nađu u naslovima novinskih članaka. U novijevrijemekava, to jest njezinsasto- | jakkofein, izaziva zabrinutost što se tiče njegoveeventualne veze sa razvojnim | anomalijama ploda umaterniciicističnim < oboljenjem dojki.U prošlostije kofein bio dovođen.u vezu sa gotovo svime, od srčanih oboljenja do čira na želucu S obzirom na ogromnu potrošnju kave u svijetu, nije čudno da ljudižele bitiupoznati sa mogućimhazardima za zdravlje, koje kofeinnosi sa sobom.
Kofein ima nekolikoučinakanaorganizam.Na primjer, on pojavačamokrenje
i svakionaj kojipijekavu već duže vri-
jeme dobro zna da ne smije popitipuno kave prijenekog dugotrajnog sastanka sa kojeg nema izlazaka.Međutim, naj- izraženiji učinak kofeinaje stimuliranje centralnog nervnog sustava Kaotakav, on može izazvatiod blagerazdražljivosti - do ozbiljnenesanice. U prosječnojšalici.
Međutim,posljedicekolara mna razmišlja,
> zdravlje, o kojima se sve vi spektakularnije su i uključujuslijedeće:
dacikojigovore u miseovezabrinutost uglavnom dolaze od studijaobavljenih na životinjama i primjenjujući vrlo velike | doze kofeina Danas ne postoje valjana istraživanja koja bi podržala izjaveo opa- snosti kod ljudi.
2. Cistično oboljenjedojki.Tvrdnja da prestankomkonzumiranja crne kave žene mogu smanjitiučestalost cističnog “oboljenja dojki,došla je od jednog američkog liječnika. Međutim, ta sugestija treba bitijošpotvrđena i od drugihistra- živačavaljanimkliničkimpokusima. |
SRAcrne kave ima oko 100 mg kofeina, a u i čaši cocacole iličaja oko50 mg Bez sumnje, neki ljudipostanu ovisni o tom see stimulirajućem učinku kave idoživljavaju neugodne simptome (najčešćeglavoboa x : kalju),ako ne mogu doći do svoje uobiča- | o. jene dnevne »doze«
1. Razvojne anomalije na plodu. Ame-' =“ < rička uprava za hranu i lijekove(FDA) sav objavila je upozorenje o mogućim učincimakofeina na razvojploda u maternici, |
ako trudnicakonzumira kavu. /Većina ' Kr znanstvenikasmatra da ovo pitanjezaia Belužujebosoinosimeđutimosno naa
4. Veze sa drugimbolestima. Godinama se kofein povezivao: i sa drugim bolestima, kao što je čirna želucu idvanaesniku, šećerna bolest (dijabetes). irak mokraćnogmjehura.Međutim, do danazn zn nemaČvrstidokazadacma
3. Oboljenje koronarnih krvnih žila iš povišen krvni tlak Ima tome već nekoliko godina kako su neki znanstvenici iz Bostona iznijelitvrdnju da su osobe koje pijuvelike količnekave izloženevećem rizikuod srčanog udara. Međutim,novije SB Stručnijestudije nisu potvrdile tu vezu Jedno jepak istraživanjepokazalo da dnevna doza od 250 mg kofeina (oko “dvije do trišalice kave) može povećati i sistoličkii dijastolički krvnitlakza oko 10 jedinica.Također, nema sumnje dakofeinmože, u nekih ljudi,izazvati privre"meneprobleme sa srčanim ritmom.'
Vikavama bilokojiodtihiman , premda ona možepogoršati postojeće. probleme(kaošto j je želučani čir)unekih osoba.
; Definitivni UMJERENOSTASIST
Prema tome, na koncu, što kazati o toj,nama tolikoomiljenojšalicikave? Definitivnisavjet bi bio umjerenost Dakako, neki ljudikojisu izrazitoosjetljivi na stimulirajućeučinke kofeina, trebaju u potpunosti izostavitikavu Osim toga, s
savjet: obzirom da se uvijeksavjetujeizbjega-
zA GIL AE ET TA sb “vatiupotrebu bilo kojeglijeka utrudnoći,>< ako nijeapsolutno neophodan, sukladno stime preporučujesesmanjitiikonzumiranje kave, ako je ikako moguće ilise ž prebaciti na kavu bez kofeina. Također, bilo bi razumno da žena sa cističnimoboljenjemdojkeeliminirakavu, kokakolu, čaj itd.iz svoje prehrane i da vidikakav, | učinak može imati takva promjena.
Ipak,dvijedo trišalice kave dnevno, vjerojatno neće imati nikakvih štetnih utjecajana zdravu osobu, to jest na veS ćinu od nas
Dr. Ivo Belan
Obavijesti i reportaže
StočarskaizložbaFerdinandovac 94. LI
“ Prigodom 150 godišnjice naina Ferdinandovac,podpokroviteljstvom Županije koprivničkokriževačke, Stočarskogselekcijskog. centra Hrvatske i domaćina općine Ferdinandovac, organizirana je 20. kolovoza stočarska izložba uz prigodnuprodaju rasplodnihjunica.
Marvogojska udruga za.uzgojsimentalskog goveda formirana je 1923.godine sa 40 članova,a posjedovalisu 51' kravu,90 komada ženskogpodmlatkai1 bika,da bi 1932. KS godine bilo preko 80 krava, čija je prosječnapoena mlijekaiznosila preko 3000. “kg u 305 dana laktacije.
Kod87 proizvođača (u 1994. godini) pod tretmanom selekcije ima373krave i 166. komada ženskogpodmlatka, dakle 539 grla.
Umjetnimosjemenjivanjemobuhvaćeno je 90 postoplotkinja, a 20postosenalazi pod selekcijom.
Na izložbije predstavljenakolekcija krava prvotelki,čijaje proizvodnja u prvojkontroli iznosila 15,416,2 kgmlijeka, a izložili su ih:
1. Ivan Mađerek N Virje,kravaRužaoteljena je 25.2.92., I kontrola16,2 itara B mlijeka S 3,8 posto masti.
2. Franjo Šimunović - Ferdinandovac,kravaRajkaoteljena | je 20 2.92.,dhkontrola 15,5. litara mlijeka s 3,6 posto masti. Y
3. Mijo Lukić—N Virje Ferdinandovac, krava Jelenkaoteljena5.8.92., i Fkontrola 15,4 litaramlijeka s 3,6 posto masti
4. Đuro Maletić Batinska,.kravaLisaoteljena26.9.91.,|.kontrola 15, 6 itaramlijeka s3,7
Kolekcijapostomasti.mladihkrava i junicapooguMINKU HB6645
1. JosipKovačev,Ferdinandovac, kravaMalenka oteljena27.lau L K 14,8.iro
SAV pijeke S 3GposemastiVa
2.Vladimir ŽIVKOMN. Virje,Ferdinandovac,kravaDonaoteljena16.6.92. 1 K 16, valitre mlijeka s 3,7posto.masti. /
3. Ivan Britvić-Podr Sesvete, G. Miškine (2grla)
a)junicaBiba oteljena 2.11.92. Mlj.majke ll laktacija 4185 kgmlijeka S 37posto masti, pripuštena 19 2 94
b)junica Dana oteljena 30.9.92. — - pripuštena10.2.94.
“Kolekcijebikovskih majki
1. FranjoKovačević, Ferdinandovac (2grla) <
a) Krava Elisa MB 1111 ot 27 5 91 | K 17,6 litaramlijeka s 3, 7 posto masti.
b) Krava Dunja MB 1110, ot. 17.11.90., IK.30,6 litara mlijekas 3,4 posomasti
2. Ivan Golubić, Podr Sesvete
a) KravaRužaMB 834 oteljena16.3.89., lllakt 4616 kgmlijekas 3,7 postomasti.
b) Krava Mara MB 877, oteljena2.3.90.,1lakt.3846 kg mlijeka s 3,6 posto masti.
\ Kolekcija po kravi Bebi sa 4 kćeri PALA sra vlasnik Ivan Kenđelić,Ferdinadovac A m1:Beba MB 735 oteljena28.4.78. 15 teladi (10ženskih i 5 muških) u UIlaktaciji dala "4.173 kg mlijekas 3,7 posto masti S
LEA“2, kći Ruža MB 950 oteljena 18.1.88., 4 teleta (2 ženska i 2 muška) u IIlaktaciji proizvela 3889 kg mlijeka s 3,7 posto masti
3 kći Zvonka MB 1045 oteljena26.3.90. 2 teleta (1zm i1 muško), u | laktaciji proizvela 3409 kg mlijekas 3,7 posto masti.
4 kći Cveta MB 1103 oteljena 12 4 92 2 teleta (muška)
5. kćiBiserka pb 6360, oteljena18.7.93.
Kolekcijaproizvodnih krava
1. Vlasnik Mijo Lukić, N..Virje, krava Jagoda MB 998, oteljena 17 7 89 ,u II laktacijiproizvela 3475 kg mlijeka s 3,8 posto masti
* 2. Vlasnik FranjoŠimunović, Ferdinandovac
a) krava Jelenka MB 965,oteljena1.8.88., u IIlaktaciji proizvela4655 kg mlijeka LX S 3,73 posto masti.
b) Biserka MB 947, otelena 18 3 88 , u II laktacijiproizvela 3695 litaramlijeka S 3,7 posto masti.
c) Ruža MB 955, oteljena 10.4.88., u III laktaciji proizvela3683 kg mlijeka s 3, 6 / posto masti.
d)Vlasnik StjepanKunđelić,Ferdinandovac,kravaCvetaMB 1048,oteljena 2.12.89.u I laktaciji proizvela3225kgmlijeka $ 3,7dpostomasti.
Ukupno su izložena 22grla
Za prodajuje namijenjeno 12 junica,bređostiod130 do 254 dana(proizvodnja majki 3165 do 4185 kg mlijekau 305 dana laktacije).Prodano je7 junicapoCijeni od 8.000,00 do 10.000,00 kuna.
