SADRŽAJ
Krmne kulture;Nepoželjne vrste na travnjacima(II)
Veterinarstvo:Ozljede tijekom poroda
Hranidba: Ograničitipotrošnjumlijekau hranidbiteladi Ocjenjivanjesilažana temelju ukupnih kemijskih analizasuhe tvari
Selekajai reprodukcija:Izlučenjekrava iz proizvodnjeiuzgoja
Obavijesti:Drugi međužupanijski izložbenoprodajni stočarski i gospodarskisajam u Gudovcu - Bjelovar1994..........0000000000onon 14
BROJ 1.
GODINA XXXI! ZAGREB -
re
1995.
Nepoželjne
vrste na travnjacima (Il)
U nas ječitav niz autora nakon Turine (Bregeš,ŠoštarićPisačić,
Kovačević, Čižek,Ivanek,Štafasa sur i dr.)utvrđujućikakvoću tratine raznih biljnihzajednica, te ocjenjujućisijeno s istih,utvrdili su vrlo različitiudio nepoželjnih vrsta u tratini iliu sijenu, a kojijebio to manjišto jebilo svježije tlo na kojemse tratina razvila i što jebila intenzivnijagnojidba i iskorištavanje.
Najmanjibrojnepoželjnih vrsta ali i najmanjipostotak u masi,utvrđen jena umjerenosuhim do svježimtlima zajednica stoklase i srednjegtrputca(2035%) i pahovkerane (20- 48%) na području = Križevačkokoprivničke i Bjelovarskobilogorske te Zagrebačke i Karlovačke županije (na kojim područjima su intenzivnijeprovedena istraživanja.)
Na sušimiličakvrlo suhim staništima razvile su se razne travnjačkeasocijacije i subasocijacije, od kojih su značajnije Xerobrometum i zajednicardobrade (u: Mediteranu), na kojimasu proširene vrste kojemogu podnijetisušu,jersu svoju morfološkugrađu prilagodile evaporaciji i transpiraciji. U takvim uvjetima - smanjenajelisna površina iudio lišća u masi,lišće jeusko i gotovočekinjastoili kožastoprekrivenočvrstom kožnatomepidermom, na zeljanicama i lepirnjačamasmanjenajemasa lišća, kojejeuglavnom u rozeti,povećanaje dlakavost, dio lišćajepretvoren u bodlje (trnje). Sve navedene prilagodbebiljaka na takvim travnjacimakoje su nužneza preživljavanje vrste negativno su se odrazile na kakvoću krme,tako da većina vrsta prilagođenihekstremnim uvjetima male jekrmne vrijednosti, a one jako dlakave ilione s jakorazvijenimšiljcima (trnjem) su nepoželjne u masi tratine koja se upotrebljava za ishranustoke. Ako se takva masa s tih travnjakasuši,te nepovoljneosobine prilagodbejošsu jačeizražene(trnjejeoštrije, dlake su grublje, a usko i kožnato lišćejošjače
ogrubi). Takve travnjačkepovršinemogu se uglavnomiskorištavati napasivanjem ovcama, kozama ilidivljači, kada su u mladom stanju.Prijelazom u generativnu fazui nastupomsušnogvremena, tim vrstama se smanjiukusnost pa ih stoka izbjegavaostavljajući da ocvatu idonesu sjeme.Natajjenačin omogućenoširenje tim vrstama kojepotiskujukvalitetnije vrste i šire se na njihovomjesto,zbog čega raste udio nepoželjnih vrsta u tratini Jako dlakave vrste stoka nerado jede, a pogotovokada ogrube,takve vrste mogu izazvati čak probavne smetnje i nepovoljnoutječu na zdravlje životinjahranjenihtakvomkrmom
Na takvim suhim do vrlo suhim staništima treba određenim agrotehničkim zahvatima (gnojidba i .načinom iskorištavanja:napasivanje,košnja,herbicidi)povećatikonkurentsku sposobnost kvalitetnim vrstama i omogućitinjihovo širenje.
Povećanjemvlažnostistaništa smanjuje se brojkvalitetnih vrsta na travnjacima, a raste broji udio manje kvalitetnih iličaknepoželjnih vrsta na travnjacima, tako da na mokrim ili zamočvarenimtravnjacimadominiraju uglavnombiljkeniske krmne vrijednosti iličak škodljivebiljnevrste,kojesu se prilagodile tim ekstremnim uvjetima vlage.
Biljnezajednice,kojedominiraju na mokrim staništima, su zajednicebusike oštre i raznih šaševa i sitova kojiimaju vrlo grubooštrolišće isadržerazne kristale i inkrustacije(busika,šaševi,sitovi, 2
kiselice i dr.)kojiizazivajuprobavne smetnje. Ako se stoka hrani duževrijeme i većim količinama krme u kojoj dominirajunavedene vrste, probavne smetnjemogu bitivrlo teške(pobačaj pa čak i smrt).Budućida su zajednice busike i šaševa u nas dosta proširene uz vodotoke ili u depresijama, tim staništima treba odstraniti suvišnu vodu, a zatim raznim agrotehničkimzahvatima smanjiti udio nepoželjnih vrsta kojih u zajednicibusike, a naročito šaševima ima i preko90% u masi (Kovačević,Ivanek,Štafa,Čižek).
šinamaNanapuštenim(neobrađivanim)povrnajprije se proširekorovi,koje kada su mladi stoka rado jede,međutim na tim neobrađivanim površinamakoje mogu biti bogatoopskrbljenedušikom razvijaju se razne korovske vrste,koje mogu akumulirati velike količine dušika U sebi. Prema kemijskimanalizama takve vrste sadrže velike količinedušikakoji nijeuvjekugrađen u bjelančevine već jedandio se nalaži u nebjelančevinastom obliku Ako je20 iliviše % dušikatih biljaka u nebjelančevinastoj formi može doći do probavnihsmetnji pa čaki do teškihtrovanja. Čakineke kulturne biljke, ako su jakognojenemogu u mladom stadijurazvojasadržavatitoksične količine(sirak) stare sorte i dr
ljanicadivlji luk (Alliumsp)kojikvari i kvalitetu mesa i pelin(Artemisiasp) ogrštice(Brassicasp)pastirskatorbica (Capsellabursa postoris) na oranicama, režuha(Cardaminepratensis),ivančice (Chrysanthemumsp),kukuta (Cicuta virosa)kojaspadameđu najotrovnije biljke u našojflorikao iotrovna trubeljika (Coniuminoculatum), slak (Convolvulus sp)preslice(Equisetumsp) mlječike (Euphorbiasp)bročike (Galiummollugo i verum),iglice(Geraniumsp.)vodeni dubačac(Gratiolaoffcinalis),kukurijek (Helleborussp) bunika (Hyosciamus niger),gospinatrava (Hypericumsp) divljašalata (Lactucasp)na napuštenim oranicama,kamilica (Matricaria sp),metvica (Menthasp),orhideje(Orhis iOphris Sp),divlji mak (Papoversp),neki dvornici (Polygonumsp),bujad(Pteridiumsp), većina žabljaka(Ranunculussp)kvare kvalitetu, ali sprečavaju i sekreciju mljeka,škrobotac(Rhinanthussp),sleč (Rododendronsp),kiselice (Rumexsp) neke vrste kadulje(Salviasp),čistac (Stachyssp),planinčica(Trolliussp), borovnica (Vacciniumsp),.čemerike (Veratrumsp).
Neke biljnevrste nisu jakoškodljive, ali zato štosadržerazne aromatične i škodljive tvari koje se prenose na meso i u mlijekosmatramo ih nepoželjnim vrstama Kvalitetu mlijekukvari velik broj škodljivih i vrlo škodljivihvrsta, a neke kvare kvalitetu mlijeka i sprečavaju sekreciju, no na sreću veliki brojvrsta nije znatnijeproširen u tratini, dok su neke niske tako da su uglavnomsamo prisutne u tratini u nekim zajednicama. Međutim neke vrste što svojimkemijskim sastavom kvare kvalitetu i sprečavaju sekrecijumlijekamogu biti jakozastupljene u tratini.To su najčešćešaševi (Carexsp.) i sitovi (Juncussp)a od ze-
Navedene vrste uglavnom kvare kvalitetu, ali neke sprečavaju i sekreciju mlijeka.Većina navedenih vrsta jemanje ili višeškodljiva, dok su neke vrlo škodljive, a kukuta,otrovna trubeljika, čemerika,preslice,bunika,mlječike, bujadte vučjestopespadaju u naše najotrovnijebiljkekojemogu izazvati pobačaje,teškatrovanja pa čaki smrt stoke, ako se dužehrani stoka krmom u kojoj su zastupljene već 1 - 5% u masi
Stogatreba agrogehnikom(gnojidba, odvodnja,iskorištavanje, a u radikalnim slučajevimaherbicidima ili preoravanjem)smanjiti ilipobitinavedene vrste, a na njihovomjestozasijatikvalitetne vrste koje su prilagođeneuvjetima određene sredine
Ozljede tijekom poroda
Tijekomporoda mogu nastativeće ilimanje ozljedesluznice i stijenke porođajnihputevaKroz kojeprolaziplod (maternica,grljakmaternice, rodnica,stidnica, pa izdjelica).
Uzroci takvih povredamogu biti različit, a vrlo često nastajuprilikom nestručnih pomaganjapriporodu,kad se gruboi neoprezno ulazi rukama u porođajneputeve i maternicu, kad se nasilno izvlačiplod, a nekad i u nepravilnom položaju, kad se neoprezno ispituju nepravilnipoložajiploda.Zatim pri neopreznom rukovanjurazličitim instrumentima tijekom=poroda,zatim prilikomembriotomije i priizvlačenju dijelovaploda,kad kojaoštrakost zapne o stijenku itd
Ozljedematernice mogu biti površinske,može biti ozljeđenosamo nekoliko slojeva, a može stijenkamaternice bitiprobušena, te šupljinamaternice komunicira sa trbušnomšupljinom.
Uzroci,porednestručnogpomaganja priporodu,mogu bitiipadrodilje,amože doći i spontano.
velikim povredamastijenkematernice s donjestrane ona jenepovoljna.
Pri rupturimaternice porodtreba brzo završiti, treba izvaditi plodi posteljicu i zatim brzo zaustaviti krvarenje.Manje povredestijenkemogu se sašitikroz porođajneputeve, a u slučajevimavelikih povredadonjegdijelamaternice potrebno jeizvršitilaparotomiju(operativno otvaranjetrbušnešupljine) i tada sašiti ranu s trbušne strane. Ako jematernica patološkipromijenjena(nekrotična) treba juodrezati Ako se ne može izvršiti operacija,najprobitačnije je životinju uputiti na klanje.
Ako rupturiranamaternica ne bude pravodobnosašivenaživotinjaćesigurno uginuti.Pokatkad i unatočpravodobnojpomoćimože doćido raznih komplikacija kao što su upalapotrbušnice, razne priraslice i drugo.
Znakovi povredematernice su različiti i ovise o veličini i mjestupovrede.Pri velikim povredamastijenkematernice nagloprestajutrudovi,javljaju se znakovi šoka (hladnoznojenje,drhtanje,plitko disanje,ubrzan rad srca). Iz porođajnih putevanastajeobilno krvarenje, a krv se možeskupljati iu trbušnojšupljini. Ubrzo se javljajuznakovi anemije(bljedilo sluznica,slab puls,ubrzano disanje). Pri velikim povredamamaternice plodmože pasti u trbušnušupljinu, a u maternici, a pokatkadi u rodnici moguse naćicrijeva, kojase mogu pojaviti i na stidnici
Kad su povredestijenkematernice manjei kad se nalaze s gornjestrane, prognoza jepovoljna, ali kad jeriječ o 4
Ozljedamaterničnoggrljka(cerviksa).Ozljedegrlkamogu nastati kad je plodprevelik, kad grljaknijedovoljno otvoren, kad se grljakpokušavarukom proširiti i sl.
Povređeni grljakmnogo krvari pa iz porođajnihputevaistječevećakoličina krvi. Površine i plitkepovredeprolaze bez posljedica iprognozajepovoljna, ali su velike povredecijelestijenkegrljka prognostičkinepovoljne.
Liječenjepovredagrljkamaternice je sličnoliječenjupovredamaternice: treba štoprijezaustaviti krvarenje,sašiti ranu, a ako je potrebnootvorititrbušnu šupljinu i sašiti ranu s trbušne strane
Ako životinjapreboliranu, na mjestu
povredenastajuveliki ožiljci,kojisužuju grljak itime otežavajuprolazporođajnim putem,kojijeionako najuži u području grljka.Takve životinjeredovno kasnije imajuvelike teškoće u porodu, te iz zbog togatreba izlučitiiz uzgoja.
Ozljederodnice Do ozljedarodnice najčešćedolazi kod životinjakojeprvi putrađaju i kod kojihjenedovoljno otvoren porođajnikanal Naravno tu jei nestručnopomaganjepriporodu.Povrede mogu biti razne veličine i dubine, od nagnječenjaiogrebotina do potpune rupturerodnice. Kod manjihpovreda rodilja ne očitujeznakove bolesti, a kod težihpovredaživotinjatiska, stav jojje pogrbljen,reppodignut, a iz stidnice se cijedikrvav iscjedak.Katkad prikompletnojrupturi mogu se u rodnici naći crijeva i mokraćnimjehur.Tada se promijeni općestanje,rodiljaslabije iliuopćene jede,otežanomokri i balega.Kao posljedicarupturemože nastati upala potrbušnice i septikemija.Prognozaje nepovoljnija kod jačihoštećenja(ruptura)iliako su ona s donjestrane
Kod liječenja treba zaustaviti krvarenje,sašitirane, te davati antibiotike i sulfonamide Treba što prijeizvaditi posteljicu i životinjudržatipod nadzorom više dana.
Ozljedestidnice. Ozljede i raspuk- nuće stidnih usana nastaju ako se plod naglopovlači, a plodjevelik i porođajni putevinisu dovoljnootvoreni Svježe rane treba odmah sašiti, a konci se vade 10 - 14 dana kasnije.
Kod velikih ozljedaostajuožiljci i iskrivljenje usana stidnice,kojetada ne zatvarajudobro ulaz u rodnicu, te u rodnicu dospijevajumikroorganizmi,čestice balege i razne prljavštine. Radi togau rodnici nastajuupale,kojese mogu prenijeti ina maternicu, pa životinječesto postajujalove.
Potpuniprekidmeđice. Pri teškim porodima, kad jeplodprevelik, kad se izvlači u nepravilnompoložaju(noge ukrštene iznad glave) i kod jakih naprezanjamože puknutimeđica pa dolazi do ulaza zadnjegcrijeva(rektuma) i rodnice u novonastalu šupljinu. U tu šupljinuživotinjaistiskujebalegu, a posljedicatogajeupalarodnice,koja se možeproširiti na maternicu, te životinja postajeneplodna.Takve rane nikada spontano ne zarastu,većživotinju treba odmah operirati, a i operacijačesto nije uspješnaradi tiskanjaživotinje i pucanja šavova.
Ozljedazdjelice. Pri teškomporodu, priizvlačenjuplodaprevelikomsilom ipri paduživotinjemože doćido povreda kostijuzdjelice:razdvajanjezdjelične simfize ililomova kostijuzdjelice.
Ako je razdvojenasimfiza zdjelice, rodiljaobičnoležiraskrečenihstražnjih nogu.Ona pokušavaustati, ali rijetko stane na noge, no ako jojto uspije, u hodu naizmjeničnopodižei spušta kukove.Ako je došlodo prijeloma zdjeličnihkostijuživotinjanemožeustati, pripomicanjujednenogečujese puc- ketanje.Dijagnoza se postavljarektalnom pretragom u kojoj se opipavajukosti zdjelice. Pri raskolu zdjeličnesimfize prognozajesumnjiva, a kod prijeloma neke zdjeličnekosti je nepovoljnanajprobitačnije je životinjuposlati na klanje.
Kod liječenjaživotinje s povređenim zdjeličnimkostima,treba ju staviti na duboku stelju i liječiti 10 dana, a ako ne dođe do poboljšanjaposlati juna klanje. U krava zdjeličnekosti mogu srasti, ali ostajudeformacije i suženjezdjelične šupljine,štomožeznatno remetiti budući porod,zato je boljetakve životinje isključiti iz rasploda.
Ograničiti potrošnju mlijeka u hranidbi teladi
Mlijekoje prva igotovo nezamjenjivahrana mladunčadi, a ujednoje prirodnaveza majke irođenog mladunčeta,posebiceako mlado siše majku.
Prvih dana nakon porodamlijeko je gustatekućina,kolostrum iligruševina, s većim postotkomsuhe tvari,bjelančevina(albumina i globulina), masti i minerala. Sadrži oko 25% suhe tvari i 17,6%bjelančevina.Gruševina se luči otprilike 7 dana od poroda, a značajna je razlika prema običnom mlijeku posebiceprva 24 sata Stogatele mora dobiti gruševinuodmah nakon poroda, čimpokaževolju za sisanje i to obično unutar 3-4 sata ili najkasnije 6-8 sati nakon poroda.Tele treba posisatinajmanje2 litregruševine.
Gruševinaposjedujeosim visoke hranidbene vrijednosti i važnabiološka svojstva,jermladunčegruševinomprima više energije,bjelančevina i vitamina i dobiva protutijela(globuline)kojau prvimdanima životapojačavajuotpornost i štitemladi organizam od infekcije (pasivnaimunizacija).
U prva 2-3 tjednaživota obrambeni (imunogeni)sustav mlade teladi je slabije“razvijen i kolostrum pruža zadovoljavajućuzaštitu. Ako tele ne dobijegruševinu na vrijeme i u dovoljnim količinama(2 litre, što je oko 80 g globulina) u većem brojuobolijeva i ugiba.
Treba imati na umu da gruševina sadržiantitijelapremasojevimabakterija iz okoliša u kojemsu krave obitavale posljednjihsedmica prijeporoda. O tom treba voditi računa ako se telad zadržava ii premješta u neku drugusredinu ili telićarnik, gdjekrave nisu boravile prije poroda.Stoga,ako se javljaju u 6
obiteljskimdomaćinstvimanespecifične uzgojnebolesti teladi,treba preporučiti da se telad ne odvaja od krave većzadrži u njezinojblizini Na tajće načintelad biti u okruženjusaprofitskihbakterija za kojeposjedujeotpornost(pasivanimunitet).
U slučajuodvojenogrodilišta i telićarnika, iako nijemogućeodržavatineposrednu vezu teladi s okolišemkrava, to nalažetemeljitudezinfekciju,održavanje besprijekornečistoće i drugihzoohigijenskihuvjeta u rodilištu i telićarniku, jerdavanjegruševinemože ostati bez većegučinka.
Vrlo jevažnai resorpcijaimunoglobulina (antitijela) iz gruševine u crijevu teladi Treba znati da se resorpcija i iskorištavanjeimunoglobulina u crijevu teladi smanjuje u koliko telad ne dobije gruševinuunutar 3-6 sati nakon poroda, a većnakon 8 sati gruševinaznačajno oslabi u djelovanju.
Resorpcijaimunoglobulina iz kolostruma može biti oslabljena i pod utjecajemzime,štojetakođer jedanod uzroka učestalijegobolijevanja teladi i uginuća. Na zimu treba mislitiiiz razloga što se telad rađa s nerazvijenim sustavom regulacijetjelesnetopline(termoregulacije). Uz to, s obzirom da se telad rađa bez energetskihzaliha hrane u tijelu, a hladnoća uz gladovanjebrzo iscrpimladunče,telad lako podliježe raznim infekcijama i drugimoboljenjima.
Za otpornostmladunčetavrlo jevažna i visoka koncentracijavitamina kojetele primagruševinom.
Važno je i djelovanjegruševine na ispražnjavanjecrijevnog = sadržaja (mekoniuma)nakupljenog za boravka ploda u maternici (intrauterinograzvoja), jer u protivnomtele obolijeva od začepa (opstipacije).
Svježemlijeko je u pravilujedinahrana mladih sisavaca. Razlike u kemijskom sastavu mlijeka su ovisne o: vrsti,pas- mini i individualnimsvojstvimaživotinja, razdobljulaktacije i načinu hranidbe životinja.Svježemlijekosadrži prosječno oko 12,5%suhe tvari (11,915,0%), 3,3% bjelančevina(2,94,3%), 3,5%masti (3,06,4%) i 0,8%pepela(0,70,9%).
Telad u prvomrazdobljunakon telenja može koristiti samo ugljikohidrate i bjelančevine iz mlijeka, istogaje u prvim sedmicama života mlijekojedinahrana teladi. Mlijekotelad uzima do sitosti neposrednimsisanjemmajke,napaja se bocom iliiz posude.Sisanjejeprirodan načinprehraneteladi, ali je teška kontrola količineposisanogmlijeka. Nekad tele ostavljaneposisanomlijeko u vimenu te ako se naknadno ne provjeravamožedoćido upalavimena.
Dok trajeizlučivanjegruševinetele treba puštatičešćeda sišekravu (svaka 2 sata),jerzbognerazvijenogprobavnog trakta ne može posisativećukoličinu mlijeka u jednomsisanju, a potrebnoje da uzima što više gruševine.Kasnije se prelazi na tri, a zatim dva sisanja na dan. Vime mora uvijekbitičisto, a sise oprane.
Mlijeko, iako vodenasto, ima visoku hranidbenu vrijednost(0,25 H. j./kg ili2 H. j./kgsuhe tvari) i visoku probavljivost (9498% probavljivost suhe tvari). Biološkavrijednostmlijeka,kao i aminokiselinski sastav bjelančevina, vrlo su povoljni. Pri obilnojhranidbi mlijekom telad brzo napreduje, ima većiprirast tjelesnetežine, a uz čisto i higijenski ispravnomlijekovrlo mala jeopasnost od probavnihporemetnji i oboljenja.
Mliječna mast jesastavljenauglavnom od trigliceridaoleinske i palmitinske kiseline, a količina masti je često vrlo promjenjiva. O mliječnojmasti najviše ovisi hranidbenavrijednost kao i drugi sastojcimlijeka.
Mliječnišećer(uglavnomlaktoza), kao i količina minerala podložni su manjim promjenama.
Mlijekosadržimnogo kalcija(1% u suhojtvari),fosfora (0,8% u suhojtvari) i natrija(0,4% u suhojtvari). Malo ima magnezija(0,1%), a posebicejemalo željeza,bakra,cinka i mangana. Hrana ne utječeznačajnije na mineralni sastav mlijeka.
Vitamina ima dosta u mlijeku, ali jei njihovakoličina vrlo promjenjivaovisno o vrsti inačinu hranidbe,držanjustoke i klimatskim prilikama.
Telad se napajabocom,ali može ga se lako naučitipiti iz posude.Međutim, na bocu ili posudu treba obvezno stavljati siske da se usporipijenje, odnosno istjecanjemlijeka,što će omogućitiboljeizlučivanje sline i bolju probavumlijeka.
Siske na posudamas mlijekom za telad morajubiti u visini ramena (7075 cm od tla), a otvor na siskama mora biti veličine da ispražnjavanjetrajeoko 15 minuta
Sisanje i napajanjepunomasnim mlijekomovisi o dobi i uzgojnojnamjeni teladi Hranidba teladi mlijekomobično traje45-60 dana. Telad za rasploddrži se duže na mlijeku, ali ipakdnevna količina mlijeka ne treba biti veća od 7 litara,odnosno 10 litarana dan Davanje veće količine mlijekanijegospodarski opravdano,jer se uz mlijekosporije razvijajupredželuci i preživanje, a i tele u kasnijoj dobi ne dobivadovoljnopotre- bitihminerala kao magnezija, a posebice željeza i nekih vitamina kao vitamina A i D
Stogatreba već u dobi 14-21 dan Z
davati teladi pomalo odgovarajuće gotovekrmne smjese(zatelad u porastu S 15-18% sirovih bjelančevina) i sijeno da uzima povolji. Tako ćese telad postupno privikavati na uzimanjesuhe hrane, a u kasnijojdobi, uz ograničeno davanjemlijeka, telad ćesve višeuzimati suhu hranu. To ćepomoćibržemrazvoju probavnihorgana,posebiceburaga, i zadovoljiti brzi razvojorganizmasvim potrebnimmineralima,vitaminima i drugimhranjivimtvarima, a ujedno spriječiti u kasnijemrazdobljunastajanje anemije(slabokrvnosti) i avitaminoze teleta.
Suhu hranu,kao i krmnu smjesune smije se davati izmiješano s mlijekom. Svježa ičista voda za pićemora bitiuvjek na raspolaganjuteladi ako uzima suhu hranu
Telad se može odbiti od mlijeka bez većihstresova ako uzima najmanje 1 kg suhe hrane (koncentrata) na dan. Ukupanutrošakmlijeka u othrani teleta treba iznositi oko 600 | po teletu.
To znači da u kasnijojdobi,iznad 100 kg tjelesnetežine,treba prevladavati krmna smjesa u hranidbi teladi i telad treba postupnoodbijati od mlijeka. Dakle pogrešnojedržatitelad na mlijeku sve do 150 kgtjelesnetežine,većtreba ranije odbijati iliprodavati kad dostignetežinu 110-120 kg,štojeranijebilo uobičajeno. U tojdobi, sa 110-120 kgtjelesnetežine, prodajnatržna cijenateladi uklapa se u realnu vrijednost i cijenukojaiznosi 7-10 litara mlijeka za kg živetežineteladi (12,016,0 kn/kg).
Ograničenodavanjemlijeka,naročito u kasnijojdobi,ima i gospodarskirazlog u relativno visokojpotrošnji i visokoj cijenimlijeka.Mlijekojeipaknajskuplja, iako vrlo kvalitetna hrana,posebiceako se dajeteladi u kasnijojdobi,iznad 100 kgtjelesnetežine.Telad u kasnijoj dobi trošipreko12-13 litara mlijeka,štoje vrijednost oko 19,020,0 kn. U tojdobi je međutim dovoljno da se daje3,03,5 kg gotovekrmne smjese na dan štojeukupna vrijednost6,07,0 kn,a postiže se približno isti prirasttjelesnetežine na dan 8
Mlijekom se može hraniti kao punomasnim i obranim,svježim ili u prahu. U tim tehnologijamahranidbe teladi mogu se naćidaljeuštede u cijeniproizvodnje. Obrano mlijeko se možedavati kao zamjenaza punomasno u dobi 4-6 tjedana, a hranidba obranim mlijekomima značenje u gospodarstvimakoja se bave proizvodnjommaslaca_(separiranjem mlijeka). Uz hranidbu obranim mlijekom posebnu pozornosttreba posvetiti dodavanjuvitamina A,D iE kojićesigurno nedostajati u hrani.
Nedostatak nekih hranjivihtvari u mlijekumože se izbjećinapajanjem teladi i davanjemregeneriranogmlijeka (zamjenica za mlijeko).Zamjena za mlijekosadrži oko 22% sirovih proteina i12%masti,stim da mora imati najmanje 50%,pa i 70% mlijeka u prahu,sve potrebnevitamine,minerale,antibiotike, antioksidante,emulgatore i dr Regenerirano mlijekodajese teladi izmješano sa zagrijanomvodom u omjeru1:9-10.
Dr StjepanFeldhofer
*Piroda spava i počiva,jerjojtreba oporavka i naknade onih sila, što ih je potrošila,=proizvodećtolike svoje plodove.No,ako spava, nijeumrla;doskora imada se probudi,pakće jojdobro doći,bude lijojčovjekudesio priliku, da svojesile brže i lagljenadoknadi i da bude dapačesnažnija nego lijebila " (iz časopisa"Seoski gospodar“ za siječanj 1893 godine)."
Uz to nalazi se islijedećačestitka:
"Čestitkeiželjeniesunego slova, marnog išterada taGodina nova!"
U siječnju na 17 dan slavili su stari naši stočari svogzaštitinika sv Antuna pustinjaka. Još se sjećapisac ovih redaka da su seljaci iz okolice Varaždina na tajdan nosili na svečev oltar u tamošnjojFratarskoj crkvi kobasice, bunceke i komade slanine, kako bi izmolili zdravlje za svojustoku. Ne znam da lijoš toidanas postoji.Togzimskogsv. Antuna prikazujuslikari sa svinjomporednjega, pa je valjdazato postaozaštitnikom stoke Međutim prema njegovom životopisu ta svinjabila jesimbol zlog demona požudei proždrljivosti prema kojima se jesvetac u svom pustinjskom skloništu stalno borio. On jenaime,kao sin bogatihroditelja u GornjemEgiptu, u svojoj18toj godini,nakon smrti roditelja, rasprodaosve imanje,poklonioga siromasima i u pustinjiživio strogo duhovnim životom.Hranio se kruhom i soli, pa jevaljdazbogtogadoživio 105 godina,umrijevši 356 godine. On jeu svojojbujnojmašti znao vidjetipakleni oganj, pa ga slikari prikazuju, kako ga nogamagasi,što ga jeuvrstilo i u zaštitnika vatrogasaca. - Njegovisljedbenici su kasnijebili vrlo značajni za ondašnje društvo-jersu u Francuskojosnovali *Bolničko bratstvo sv Antuna" i osnivali svojesamostane - bolnička prihvatilišta osobito za ondašnjemnogobrojne hodočasnike. Eto,iz pobožnelegende, kojiputarazumski neshvatljive, izađu vrlo korisne i potrebnestvari za svakidašnji život malogačovjeka.
Priredio: dipl.ing.StjepanKeglević
Siječanj - završetak božićnog doba
Poklonstvo Trijukraljevaslavi se na dan 6 siječnja(štojesvima poznato) i time svečano završava sveto i veselo božićno doba.
Ova sveta Tri kraljaostala su nam u dragojuspomeniiz obiteljskihštalica, gdje su oni nezaobilazne osobe. Pobuđivali su dječjumaštu na daleke nepoznatekrajeveodakle su oni došli vođeni zvijezdomrepaticomsve do gradaJeruzalema Tamo su ih Herodovi pismoznanciuputili u mali gradBetlehem,gdjese po starim pismimatreba roditi kraljžidovski,kojiće ih spasiti iz rimskogrobstva Sve ovo proizlazi iz Evanđelja po sv Mateju,pa se već u II stoljeću u tajnovitimkatakombama nalaze slike ovog događaja.
Ta tri odličnika naslikani su kao istočnjačkimudraci ilimagi,koji se poklanjajumalom Isusu, i darujunjegovu majku.Međutim u X. stoljećupočinju ih umjetnicislikati kao kraljeve u tri razne životne dobi. Prvi je bio najstariji, sa ćelavom glavom,imenom Melkior,drugi
jebio muž u najljepšoj dobi zvan Baltazar, a golobradimladić bio jeGašpar. Za dar su donijelizlato,tamjan iplemenitu mast. U doba gotikeprikazivanjeTriju kraljevabilo je sjajno,po uzoru na europskeondašnjedvorove. Tu jebila *kavalkada kraljeva" na konjima i devama uz brojnušarenu svitu pratilaca i slugu. Tako su prikazivali inašidomaći umjetnici Vincent i Ivan iz Kastva,koji su čak unosili prizore iz lova u romatničnom krajoliku, te životinjske likove iz Ezopovih basni.
Tri kraljaušla su i u naše običaje u kojimatrimladića,jedansi nacrni lice, obilaze sa zvijezdomselo,pjevajupred svakom kućom i dobivaju po neki dar. To suzvjezdari, a njihovanajčešćapopijevka je"O sveta tri kralja, o blažen vaš dan, kad Sinka jeDijevarodila nam! - Time se završava dostojanstvenoveseljeBožića, a započinjepustopašnaradost poklada!
Priredio: dipl.ing.StjepanKeglević
Blagoslov kuća
Siječanj - je u nas poznatpo blagoslovu kuća. Zapravojeto blagoslovljudiobitelji.
U nekim našimkrajevimablagoslov je u vrijemeadventa (Dalmacija), a u nekim zemljamablagosivlje se obitelj za Uskrs (Italija).
Posebno svečan blagoslov jeu Austriji i Njemačkoj,gdjeu procesijipjevači noseći zvijezdu i složno pjevajućiprate svećenika od kućedo kuće, a prikupljeni prilozinamijenjeni su misijama.
U našim krajevimauglavnomse blagosivljukućeod Božićado sveta Tri kralja,odnosno Svijećnice.
Župnik i na tajnačin upoznajesvoje župljane,njihovživot,njihoveprobleme.
Tko može i želi,dajesvojprilog svećeniku - lukno i to u novcu ili u namirnicama Budući da nemaju stalnih prihoda,to je način uzdržavanja svećenika kod nas
Ministrantima kojipratesvećenika davali su ljudijabuku i orahe - simbol zdravlja,plodnegodine.
U prijašnjemrazdobljuzabranjivan je svećenicima blagoslovkuća,pa jekardinal Šeper - dok ježupnikovao u Trnju, zbogblagoslova bio osuđen na prisilni rad Ipakjeposlijeistovara drva i uglja na Zapadnomkolodvoru u Zagrebuodlazio svojimžupljanimapostojan u ideji blagoslova.
Kada su uvidjeli da idejanijeloša, komunisti su dopustili itu vrstu pastoralna rada, a često su i oni kriomice u kasnim večernjimsatima otvarali vrata svojih kuća i stanova svećeniku
Običajblagoslovazapravojesjećanje na Isusovo djelovanje. Bez obzira kakvi su, On jeprihvaćao sve ljude i dobre i loše Odlazio jei u kuće onih poznatih po zlu
I obraćao jeljude!
Siječanjski mrzli sveci
U našim sjevernimkrajevimapojam za ciču zimu,kad zeko u noći traži svojumamu, jesusveti FABIJAN i SEBASTIJAN,kojise slave na 20 siječnja.Velika jehrabrostići togdana na sv Misu u neku njihovuudaljenu i uvijekjakohladnu kapelu.Njihove kapele su obično na krajuilipočetku sela iligradakako bi štitilistanovnike od strašne kuge.
A kako smo tek kao djecažalilisv Sebastijanakojimora stajatiskoro gol,privezan na neki stup ijošizboden strelicama To je istiniti događajiz života togmladogplemića iz Galije iz III stoljeća.Zauzimao jeu Rimu visoki vojnipoložaj, bio jenaime zapovjednik Pretorijanaca, tj.careve tjelesne garde. I kao takav usudio se jeprijeći na kršćanstvo i to javnopriznao, što gajedakako došloglave na mučenički način. One strelice ga zapravonisu ubile, ali su ga kasnije, kad jeopet caru javnoprigovorionjegovuvjersku netrpeljivost,dotuklitoljagama u areni. Strašno jeplatio što nijeznao ni mogao biti karijerist.
Eto, to jedužnost svećenika,poziv na obraćenje, na dobrotu,toleranciju, poštenje,ljubavprema bližnjem.
Pripremila: ing.Mirna Božičević
Njegovdrug u svetosti je sv. Fabijan,papai mučenik kojijeupravo 20.tog siječnja 250 godinepoginuo kao prava žrtva Decijevogprogonstva kršćana. Uz njegajeuvijeknaslikana golubica,koja se jepojavila, kad jeon bio izabran papom Postao jezaštitinik lončara, i ljevačakositra. Ne znam kako je do togadošlo - Dakle, obucimo se dobro,ako se idemo pokloniti tim dragim,prastarimsvecima.
Priredio: dipl.ing.StjepanKeglević
Mljekari - vinogradari!
Ne zaboravite na prvog vašegsveca u tekućojgodini, a to jeSveti Vinko iz španjolskeSaragoze,kojegaslavimo 22 siječnja. On je zaštitinik vinograda u Hrvatskoj,Štajerskoj,KranjskojiTirolu, a započeojesvoju"karijeru* u Francuskoj.
Na tajnjegovdan treba vinogradar prijeizlaska sunca doći u vinograd i odrezati triprošlogodišnjaizboja(rodne mladice)odnijeti ih kući i staviti u vodu u toplojprostoriji. Kad će se one zazeleniti tad je došao rok za rezidbu Ujedno se vidi koliko je.pupova propupalo i kakva se prema tome može očekivati berba.
Tajsvetac jeizabran izgledazbogtoga, što u to vrijeme, ako jesunčano,mogu
se buditi sokovi u trsu,pajeu vezi toga već 1647 godinezapisanstih, a glasi u hrvatskom prijevodu:
*Ako na Vinka sunce peče - v lagve vino teče!"
Mi smo Hrvati tom običajudodali i svoj običaj: da s vinom blagoslovimotrsje, da dovedemo prijatelje,donesemo kobasice,naložimo peću kleti ida se od srca proveselimo. Priredio: dipl.ing.StjepanKeglević
Ukrasna kopriva
Biljka - korov,kojajeprije sto godina uvezena u Europu,jekopriva.Nalazila se na plantažamaAfrike i Azije.
Međutim ta lijepa,šarenolisna biljka, skromnih potrebavrlo jeprikladna kao dekorativna sobna biljka.
Raznolikih jelistova:žuti,smeđi,crveni ilipakšareni.
Da bi ukrasnojkoprivilistovi bili što ljepši i bojelišća intenzivnije, treba joj osigurati dosta topline,vlage i svjetlosti.
Veoma brzo raste pa s vremena na vrijeme,kako ne bi narasla previsoko, treba jojotkidati vrhove. Otkinuti vrhovi upotrebljavaju se kao reznice za razmnažanje.
Reznice posadimo u posudu s vlažnim pijeskomili ih stavimo u čistu čašu s vodom da biljkapusti korijenje. Zakorijenjenebiljkeposadese u lončiće, a kada se prokorijene treba ih još2-3 putapresaditi. I velike biljkejedanput presadimo - ljeti.
Plavkasto - bijeli,neuglednicvjetovi koprivenepotrebnoiscrpljujubiljku paih treba kidati
Za žarkih ljetnih dana biljkutreba 2-3 putana dan obilno zaliti, da se zemlja
oko korijenanikada ne osuši, no dogodi
li se to biljkuodmah treba obilno zaliti
kišnicom,jerkoprivavoli kiselu reakciju, a ne podnosivapno.
Budući da se u proljećevrlo jeftino može nabaviti u vrtlarijama ne isplati ju se njegovaticijeluzimu.
Zimi odbacujelistpa nijelijepa; mora se držati u toplojprostoriji, jerjena zimu jakoosjetljiva.
Tako ogoljelabiljka samo nagrđuje prostoriju.
No u proljećetrebakoprivunabaviti, jerpravilnomnjegomukrasit će prozor, balkon, ilivrt.
Pripremila:ing.Mirna Božičević
Filodendron
Filodendron je najpoznatija i najraširenija sobna biljka.Potječe iz Meksika,gdjeraste u šumama na zapadnim obroncima Kordiljera.
Filodendron lako podnosisuvišak vlage,razlike u temperaturi.Uspijeva na temperaturi od 10 - 20“C.Najbolje mu odgovarasvjetlomjesto, alizaštićeno od sunca Može se održati i na tamnijem mjestu,premdane napreduju.
Filodendron treba zalijevatipopotrebi, ovisno o temperaturiprostorije u kojoj se nalazi Zemljamora biti uvijekvlažna Redovito ga treba prskati, te pratilišće da ga oslobodimo od nečistoće iprašine.
Budući da filodendron veoma brzo raste, s prignojavanjem treba biti na oprezu. Postane li filodendron previsok, može ga se bez straha prikratiti. Odrezani vrh,sa dva do tri zračna korijena, zataknemo u cvjetnilonac napunjenlaganom propusnomzemljom. Uz dovoljno vlagebiljka će se brzo zakorijeniti.
Filodendronu,budući da je biljka penjačica,treba osiguratipotporanj od čvršćegštapaililetvica
Mlade filodendrone presađujemo svake godine,starijerjeđe, a kod velikih razraslih biljakadovoljno jesvake godine promijeniti samo gornjislojzemlje u posudi.
Filodendrona ima mnogo vrsta, ali za uzgoj u sobi prikladnije su vrste s manjim lišćem - Phylodendronpertusum, a vrlo lijepasorta je Monstera deliciosa s velikim listovima koji su u mladosti cijeli, a kasnije se pojavljujuduboki urezi i otvori
Filodendron jebiljkakojase uzgaja zbogdekorativnoglišća, no manjejepoznato da filodendron cvjeta.Cvijet mu je sličan cvijetu kale i razvija se samo na starim velikim biljkama u staklenicima
Bitno je napomenuti da je zračno korijenje,kojekod njegovanebiljke također djelujedekorativno, za biljku korisno, pa ga nipošto ne treba uklanjati.
Filodendron izimi i ljetitreba držati u sobi,jerje isključivo sobna biljka.
Pripremila:ing.Mirna Božičević
Uočite manjkavosti u svojoj prehrani
Hrana je dobra medicina.Tečna vrućapilećajuhicasvakako krijepi tijeloiscrpljenood temperature.Međutim, ovdjegovorimo o nečemu posebnijem: o zdravstvenimtegobama uzrokovanimmanjkom nekih hranjivihtvari.
*Kokošjesljepilo"(noćnasljepoća). Rani znak manjkavitamina A očituje se u teškojprilagodbi na tamu Dakako, ljudsko se oko prilagodi na smanjeno svjetlo za manjeod jedneminute. Za osobu,čijeoči trebaju 15 do 20 minuta za prilagodbu,kažemo da ima noćnu sljepoću.
Dodaci vitamina A (uobliku ljekarskih pripravaka) mogu poboljšati loš noćni vid uzrokovan manjkom toga vitamina. Nakon toga,valjaodržavati dnevne potrebeprimjerenimuzimanjamvitamina A u prehrani.Dobri su izvori vitamina A: krumpir,mrkva,špinat,dinja,prokulica, buća,marelica.
*Upaljenozubno meso" Kad se smanjekoličine vitamina C u organizmu, pojavljuju se simptomiskorbuta, kao što je upala i krvarenjezubnogmesa Ta bolest niječesta u općojpopulacij, međutim starijiljudi,kojižive sami,zatim alkoholičari,posebnosu osjetljivi, jer uglavnomoni imajulošu prehranu.Taj se manjakmože popraviti u sveganekoliko tjedana,uzimanjem200 do 300 miligramavitamina C na dan.
Manjakvitamina C može imati ulogu i u bolestima zuba, to jestunastanku upale uzrokovane ostacima hrane,bakterijama i zubnim kamencem, dakle svim nakupinamaizmeđu zubnogmesa izuba Takve upaleoštećujuzubno meso i olabavljujuzube,i glavnije uzrok ispadanjazuba nakon 35 godinaživota
Manjakvitamina C možese nadomjestitiuzimanjemlimuna,paprike,prokulica,
cvjetače,rajčice,krumpira,graška, lubenice i jagoda.
*Astma". U nedavno objavljenojstudiji istraživači su ustanovili da je u 15 astmatičara bio znatan manjakvitamina B,u usporedbi s drugih15 osoba koje nisu bolovale od astme Dok su dobivali vitaminske nadomjestke, u svih su astmatičara simptomi kao što su hripanje i asmatični napadajibili znatnorjeđi i lakši
Takva su ispitivanjanastavljena na uzorcima većih skupinabolesnika Istraživači pakističu da se pripravci od 100 mg vitamina Be,za vrijemepokusa, morajudavati samo podliječničkim nadzorom, zato što visoke koncentracije vitamina Be mogu izazvati oštećenja živaca.
Uzimanjemproizvodaod žitarica, banana,oraha,lješnjaka, mesa peradi i ribe,mogu se sigurnoodržavati potrebne razine togvitamina.
*Lošedržanjetijela".Iskrivljena leđa u starijihljudimogu biti znak uznapredovaleosteoporoze(šupljikavost, poroznostkostiju).Osteoporoza ne nastajeprekonoći. Zapravo,ljudi s osteoporozommožda oskudijevaju u kalcijuveć od rana mladenaštva Liječnicikadšto propisujukalcij,vitamin D, fluorid,estrogen_itd.,kako bi poboljšali,povećalikoštanu masu, ali ni to nijeuvijekdjelotvorno.Najboljilijek za osteoporozu je prevencija - to jest opskrbitiorganizam s dosta kalcija, vitamina D i tjelovježbom.
Najbolji su izvor kalcijamliječniproizvodi Konzervirana riba (skupa s kostima) također jedobar izvor kalcija, kao što su i prokulica,kelj,riba,ribljeulje,mlijeko i sunčeve zrake
"Suha,grubakoža". To može bitirani znak nedostatne količine vitamina A u organizmu.
"Popucalekapilare".Zbog manjka vitamina C mogu oslabiti stijenkekapilara - sitnih krvnih žila. Ondjegdjepopucaju mogu se u koži pojaviticrvenkasta područja - izljevi krvi To ječesta pojava u ljudisreumatodnim artritisom. Liječnici su ustanovili da dodaci vitamina C smanjuju tu pojavu.Upalezglobova(artritis) pridonosesmanjenjurazine vitamina C u tijelu, a i neki lijekoviprotivartritisa ometajumetabolizam vitamina C.
bračne neplodnostiposljedicamanjka vitamina C u organizmu.Tajmanjakmože izazvati taloženje iliskupljanjespermija u hrpe,kaže dr. Earl Dawson,profesor opstetricije iginekologije na teksaškom Medicinskom fakultetu u Galvestonu. Kad se gomilaju u hrpe,spermijipostaju manjepokretni i teže "putuju"uzduž kanala u grlićumaternice Dodavanjem vitamina C za vrijemejednogod ispitivanja,znatno se poboljšalostanje i naglo se povećaobrojživih muških spolnih stanica,spermija.
*Mogućnostoštećenjaspermijazbog manjkavitamina C jenešto što jevrijedno raspraviti sa svojimdoktorom, ako bračni par ima poteškoća s oplodnjom", kaže prof.Dawson.
*Začepljenost i = divertikuloza". Začepljenost je česta tegoba u općoj populaciji.Što je u osnovi pojava opstipacije? To jeponajvišepogrešna prehrana,točnijeoskudica vlaknatih sastojaka u hrani. Hrana s malo probavljivih tvari može pridonijeti i pojavidivertikuloze Divertikuli su male vrećaste izbočine crijevnestijenke.Upalutih crijevnihvrećica(diverkulitis)prati povišenatemperatura,grčevi,začepljenostili proljev. Ta jepojavačesta u starijih osoba,kojeobično jedumekanu hranu, laku za žvakanje,oskudnu u neprobavljivimvlaknatim sastojcima(celuloza).
Dodavanjemprehranicrnog kruha, žitarica, voća i povrća,povećava se unos takvih vlakana i poboljšavazaštita od začepljenosti, a možda i devertikuloze.
"Grčevi u nogama".Manjakkalcija, kalijaili magnezijamože uzrokovati grčeve u nogama Ako posumnjate na takvu neravnotežu minerala,razumno bi bilo posavjetovati se sliječnikom. Oni koji uzimajulijekove za mokrenje(diuretike), steroide,kojipijuvelike količine alkohola, trudnice,starijiljudi, te oni koji se hrane uglavnomjednoličnomhranom,posebno su izloženi takvojopasnosti.
Magnezijemobiluju:grah, orasi, lješnjaci, crni kruh,soja,banane i krumpir;kalcijem:krumpir,banane igrožđice, sok od naranče,riba,rajčica i mlijeko.
Uzroci bolesti spomenutih u ovom članku mogu bitirazličiti.Pogrešnaprehrana jesamo jedanod mogućih u takvu nizu uzroka. Da biste bilisigurni da niste previdjeli neki moguće važan problem, posavjetujte se sa svojimliječnikomprije negosami išta učinite na svojuruku.
Dr. Ivo Belan
"Neplodnost". Ako jedanspecijalist ima pravo, onda je 15 postoslučajeva
Ocjenjivanje silaža na temelju ukupnih kemijskih analiza i suhe tvari
Na našim gospodarstvimasiliranakrmivasu izimiosnovna krmivaza goveda,a sve se višekoriste iza ishranuovaca i koza.
Nakon završenefermentacijeiotvaranjasilosapotrebnojeznatihranjivu vrijednostikvalitetusilaže.Stogajepotrebnostručnouzetiuzoraksilaže i izvršitikemijskuanalizu, a na temeljuanalizeizračunatihranidbenu vrijednostsilaže.
Našaseoska gospodarstva vrlo rijetko se odlučujuispitatikvalitetu krmiva jer su premaloupućenau ovu problematiku. To jejedanod razlogazašto se često koriste lošai nezdrava krmiva,koja štetnodjeluju na zdravlje i proizvodne rezultate u stočarstvu U mnogim europskimdržavama praksajeda se
svake godineza pojedinapodručjaiznose podaci o kvalitetiosnovne krme.
U ovom radu koristili smo podatke kemijskihanaliza silažalaboratorija "EUROINSPEKTCROATIAKONTROLA" ZAGREB Ukupno smo obradili 120 uzoraka silaža s različitihpodručja Hrvatske
U shemi su prikazanevrste silaža i brojanaliziranih uzoraka.
SiliranaSilirana
Sjenaža
Vrsta SažaGia prekrupaprekrupa gen: t RERKO g Sjenaža silaža kukuruznogkukuruznog lucerne biljke SMA klina smjese ljulja P (DTS) Broj
Kemijskeanalize vršene su po standardnojWeendeovojmetodi.
Prosječnevrijednostikemijskihanaliza krmiva vidljive su iz tablica 1,2,3 i 4.
Tablica 1 Prosječnikemijskisastav silaža Vrsta
Kukuruzna silaža
Silirana prekrupa kukuruznog zrna
Silirana prekrupa kukuruznogklipa
Tipfermentacije je u najvećojmjeri određen sadržajemsuhe tvari i šećera, kao i puferskomsposobnošćubiljaka kojese siliraju.
Sadržajvlage(%)
Ako jesadržajsuhe tvari kod siliranja zelenih krmiva manjiod 30% tada dolazi do otjecanjasilažnogsoka (efluenta) iz silosa, a time i do značajnihgubitaka hranjivihtvari, što jevidljivo iz tablice 5.
Za stimulacijuaktivnosti mikroorganizama u silaži,vrlojevažan iosmotski pritisak u biljnimstanicama S povećanom koncentracijombiljnihsokova u stanici stimulira se aktivnost enzima bakterijamliječnokiselinskog vrenja, a slabi enzim maslačnogvrenja.
U praksi se osmotksi pritisakzelenih krmiva postiže provenjavanjem pokošenemase za siliranje i na tajnačin regulirasadržajsuhe tvari.To jeosnovni preduvjetspremanjakvalitetne sjenaže.
Za dobivanjekvalitetne sjenaže prosušenazelena masa treba sadržavati 60 do 65% vlage.Idealno vrijeme za kosidbu trava ilileguminozajekasno popodnejer se tada gubimanjelišćapri provenjavanju, a zelena masa se u silos sprema slijedećeprijepodne. Pri proizvodnjisjenažeje oko 60% smanjen utrošakrada za svaku tonu suhetvari trava ilileguminozapazbogtogasjenaža ima prednost u odnosu na proizvodnju sijena. Pri spravljanjusijenagubise iviše suhe tvari (1020%) negokod spremanja sjenaže.
Pri siliranjusvježetrave s 80% vlage bez — _provenjavanja, gubitak_.biljnih
sokova jepribližno 220 | na 1 t Takva silaža ima nisku hranjivuvrijednost (ispod0,17Hj) i slabu kvalitetu.
Prekrupukukuruznogzrna ili klipa treba siliratikad sadrže 25 do 35% vlage. Siliranjeprekrupe zrna kojesadržiispod 25% vlagemogućejedodavanjemvode
Iz navedenih podatakajevidljivo da našiseljacisilirajucijelukukuruznu biljku s prosječno26,92%suhe tvari. Ako to usporedimo s prijenavedenim činjenicama,možemo utvrditi da bi trebalo provoditiedukacijuseljaka kako bi proizvodili boljusilažu.
Silirana_prekrupakukuruznog_klipa ima u prosjeku37,82%vlage, a zrna 30,14%što značida se spremaju u povoljnimrokovima berbe
Sjenaže(DTS,talijanskogljulja i lucerne)spremaju se s neštonižom suhom tvari (31,16 do 33,12%)nego što bi optimalnoodgovaralo(3540%).
Prema našim .iskustvima poželjne graničnevrijednosti s obzirom na sadržaj suhe tvari silaža i sjenažaprikazani su u tablici 6 i 7.
Tablica 6. Klasifikacijakvalitete silirane prekrupekukuruznog zrna i klipa
Sadržaj suhe tvari u % oaene [ore [mn]
Kukuruzna prekrupa
zadovoljavajuća
Kukuruzna silaža cijelebiljke
[2990 | 3133 | 3435 | 36-37
dobra [vrlodobra pm
zadovoljavajuća
kritično s obzirom na vlagu
3740
vrlo dobro | odlična
Dr Ivica KatalinićIzlučenje krava iz proizvodnje i uzgoja
U proizvodnjijemlijekainteres da se prodajomproizvoda(mlijeko,telad,gnoj) uz najmanjetroškove postignešto je mogućeveća dobit.
Jedan od značajnihčimbenikakoji utječe na to jeizbor optimalnognačina izlučenjagrlaiz proizvodnje. Na većim farmama u svijetuposvećuje se izlučenju grlaiz proizvodnjeznačajnapozornost. Vrlo se često za to koriste i složeni matematičkimodeli kako bi se postigao optimalanodnos grla u korištenju i onih kojevaljaizlučiti.
U sustavu govedarskeproizvodnje, pri čemu je u nas proizvodnjamlijeka najznačajnija, od interesa jeda se ona odvijakontinuirano tijekomproizvodnog vijekakrave uz kraća razdobljaprestanka lučenjamlijeka u suhostaju(oko60 dana).
Tijekomproizvodnogvijekakrave javlja se međutim niz nepovoljnihčimbenika koji na direktan iliindirektan način utječu na kravu odnosno posljedično na ostvarenu razinu proizvodnjemlijeka. Zavisno od njihovogbroja i intenziteta dolazi do različitogsmanjenjaproizvodnje.Posljedičnotome uzgajivač odlučujedali će neku životinjuzbogtoga izlučitiiz stada iline
Svaka odluka o izlučenjutemelji se na velikom brojučimbenikakojesve zajedno treba uzeti u obzir i donijetinajbolju procjenuo opravdanostidaljnjeg držanjatakve životinje u stadu
Odluka o izlučenjugrladonosi se onda kada postojeopravdanirazlozi temeljemkojih se možeprocijeniti da će daljnjedržanjetakvoggrladati manji profitnego što ćeto bitiako se u stado uključidrugozdravo grlo.
Općenito se razlozi izlučenja mogu svrstati u dvijeskupine:
12
1. Izlučenjaizazvana _anatomsko fiziološkim promjenama u organizmu
2 Izlučenjatemeljena na svjesnoj odluci uzgajivača s namjerompostizanja uzgojnogcilja u stadu.
Razlozi za izlučenjegrla iz proizvodnje kojipripadajuprvojgrupi u osnovi su izvan kontrole uzgajivača. To su prije svega promjeneanatomskih ifizioloških stanjakoja mijenjajuproizvodne i reproduktivnemogućnostigrla.Ovdjese prijesvegamisli na različitaoboljenja kojaizazivajusmanjenjeproizvodnih sposobnostiorganizmakao oboljenja kojaizazivajusmanjenjeproizvodnih sposobnostiorganizmakao što su bolesti vimena,nogu,probavnogsustava,te poremetnjemetabolizma i posebno poremetnjekoje reguliraju reproduktivnefunkcije.
Ponekad takva poremetnjaumanjuje dijelomrazinu proizvodnje ali nije presudna za opstanakživotinje u stadu S drugepakstrane,neke poremetnje, prijesvih reproduktivne, dovode često uzgajivača u situaciju da pritome nema izbora te da takvo grlomora izlučiti iz stada bez obzira na njegovugenetsku vrijednost.
Između ovih krajnostipostojisituacija gdje se javlja više nepovoljnihčimbenika koji sa različitimintenzitetom utječu na razinu proizvodnje. Pri tome se oni javljajupostupnotijekomproizvodnog vijeka i na tajnačin kumulirajusvoj nepovoljanutjecaj.Uzgajivač mora bitiu stanjuprocijenitiznačajpojedinog nepovoljnogčimbenika te utvrditi kada su oni zajednoprešlidozvoljenugranicu, te ih se višene može tolerirati U tom slučajuuzgajivačdonosi odluku o izlučenjutakvoggrlaiz uzgoja.Utjecaj nepovoljnihčimbenika u praviludolazi
jačedo izražaja kod grlavišeggenetskog potencijalaštododatno otežavaovu situaciju, jerse u tom slučaju iz uzgoja izlučujugenetskinajboljagrla. Na taj način ne gubise samo na smanjenju razine proizvodnje(neizvjesnajeproiz- vodna razina novih grlakojaulaze u proizvodnju), većse gubii u genetskom smislu jer se tako od najboljihgrladobije manjibrojpotomaka,jersu ona u korištenjukraćerazdoblje. U tom slučaju uzgajivač je prisiljenuključiti u stado potomkeonih grlakojaostaju, a nižeg su genetskogpotencijala.
Drugaskupinaizlučenjapredstavlja ona koja su uvjetovanasvjesnomvoljom uzgajivačakojiželiostvariti štoveći genetskinapredak u stadu Dok se prva skupinaizlučenjamože promatrati kao nužnost,ovdje se radi o grlimakojapo kriterijimaanatomsko = fizioloških poremetnjinemajunikakvih mana aličija razina proizvodnjenijetakva da može zadovoljitiuzgojniciljuzgajivača.
Dok se u prvomslučajuzbognužde trebalo iz korištenjaizlučiti u genetskom smislu najboljekrave kod kojihjedošlo do zdravstvenihporemetnji, u ovom se slučaju iz uzgojaizlučujugrlakojasu u potpunostizdrava alipo ostvarenojrazini proizvodnje ne zadovoljavajuuzgojne i proizvodnekriterije.
U uzgojnomsmislu ovo jepodručje selekcije,ovdje se obavljaizbor grlakoja će daljeosiguravatigenetskinapredak. Pri tome valjaimati na umu da jeovaj izborograničenprinudnimizlučenjima kojapripadajuprvojgrupi. Tek kada se izluče grlakod kojih se javljaju anatomsko fiziološkeporemetnjemogućeje prići na preostalomdijelustada izlučenju temeljenom na zacrtanom uzgojnom cilju. Stojevišeprinudnihizlučenja to su mogućnostiselekcije u stadu manjepa jei genetskinapredaktada manji.
Izlučenjakojase temelje na postavljenomuzgojnomcilju(izlučenja u užem smislu)treba obaviti na mlađim
grlimatijekomprve ilidrugelaktacije. Ukoliko krava prve laktacije u proizvodnji postižeznačajnonižu razinu u usporedbi sa drugimkravama istogreda laktacije, a pritome nema nekih elemenata koji bi ukazivali da jedo togadošlo zbogdrugih razloga,velika jevjerojatnost da će ona iu preostalomproizvodnomvijekuimati uvijeknižurazinu proizvodnje.Stogaje ona ozbiljankandidat za izlučenje bez obzira na ostala anatomsko fiziološka svojstva, te jetreba izlučitičimprije. U ovom slučajuukoliko je nakon prvog telenjaostala steona sačekase drugo telenje i poslijeopadanjarazine proizvodnjeizluči iz uzgoja.
Pri donošenjuodluke o izlučenju uz ovdjenavedene nepovoljnečimbenike, te važnostuzgojnogcilja u stadu veoma jeznačajnouzeti u obzir i ekonomske parametreuzgojarasplodnogpodmlatka te ostvarenu cijenu za izlučenagrla. Ukoliko tajodnos nijeposebnovelik razina izlučenjamože bitivećajer se sa ulazom mladih grla u stado otklanja značajnijapojavanepovoljnihčimbenika kojiutječu na proizvodnivijekživotinje. Ako jetajodnos nepovoljankriteriji za izlučenjetrebaju se također mijenjati.
Pri provedbiplanaizlučenjatreba posebno voditi računada i uzgoj rasplodnogpodmlatkaima veliki značaj. Naime pridonašanjuodluke o izlučenju uzgoj rasplodnogpodmlatkatreba ekonomski=promatranouzeti kao ulaganjekoje se počinjevraćati tek kod prvogtelenja(tele) i poslijetogaproizvodnjommlijeka.
U razdobljuuzgojaizgrađuje se proiz- vodni potencijalbuduće krave. Nepra- vilan uzgoj, u nas jevrlo čestopovezan sa intenzivnomhranidbom i posljedično tome raznim pripustom,dovodikasnije u razdobljukorištenjatakvoggrla do niže razine proizvodnje.Nižapakrazina proizvodnjeuzrok jeda se ovakva grlaizluče ranije iz korišenja, štodirektno utječe na ekonomičnost ove proizvodnje. Na taj se
način zatvara jedan od krugova neekonomičnoggovedarstva.
Uzgojrasplodnogpodmlatkatrebaorganizirati na jeftinijinačinpričemu se koristi najvećimdijelomvoluminozna krma,štoutječe, kako na jeftiniju obnovu stada,tako i na većurazinu proizvodnje.
U zavisnosti od razine proizvodnje i organizacijeprocesaproizvodnje u stadu smatra se da jeopravdanoako se godišnje iz stada izluči20-25% grla.Pri tome izlučenjazbogniske proizvodnjeselekcija,trebajubitinajznačajnijirazlog.
U nas to nijenajčešćeslučajjerdrugi razlozi iz grupe prinudnihizlučenja zauzimajusredišnjemjesto.To se posebnoodnosi na izlučenjauvjetovana reproduktivnimporemetnjamakojesu u nas često glavnirazlog.
Ovo značida u tom dijeluleževelike rezerve za ekonomičnijegovedarstvo te da se stoganjemutreba posvetitiposebna pozornost.
Dr. Ivan Jakopović
Drugi međužupanijski izložbeno-prodajni stočarski i gospodarski sajam u GudovcuBjelovar 1994. (nastavak iz br. 11/94.)
Bjelovarskobilogorska
županija uz Županijezagrebačkui koprivničkokriževačkunalazi se gotovou vrhu stočarske, a posebicegovedarskeproizvodnje u RepubliciHrvatskoj. Na tom područjulocirane su poznatemljekarske industrije*Sirela* i "Zdenka",kojesu u proteklomrazdobljuproširivalesvoje kapacitete,utjecale i na: održavanje govedarskeproizvodnje,povećanje proizvodnjestočnehrane,proizvodnju po grlu,pa i otkupamlijeka,prometu rasplodnihgoveda,uzgojnoselekcijskomradu u govedarstvu,izgradnji i uređenjuotkupnihmjesta i dr.
U razmatranom 25godišnjem razdobljuznatno jesmanjenbrojrasplodnih krava i za rasploddospjelihjunica posebiceposlijeagresije na našuzemlju (područjeDaruvara i GrubišnogPolja).
Od ukupno52780 plotkinja 1968. taj brojje u 1993 panna 36830 plotkinja ili za 30,22% od čega na području: Bjelovara za 5,97%,Čazme 39,11%, Daruvara 49,41%,Garešnice36,31%i Grub Polja50,16%.
Umjetnimosjemenjivanjem i kvalitetnom oplodnjomobuhvaćenjerelativno većibrojplotkinja. Tako je1968 umjetnim osjemenjivanjemobuhvaćeno 73,45%grla a 1993 - 78% Za pojedine općinebila su znatna odstupanja.
U Bjelovaru 1968 - 96%,1988. - 84%
a 1993 - 80% - ukupnipadza 6%
U Čazmi1968 - 78,9%,1988 - 46% a 1993 - 59% ilipadza 41%
U Daruvaru 1968 - 73,1%,1988 - 66%
a 1993 - 75% ilimanje25%
U Garešnici1968. - 68,4%,1988. -77%
a 1993 - 83% ilinekvalitetne oplodnje svega 17%
U Grubišnom Polju1968 - 68,4%, 1988 - 78% a 1993 - 92% štojei najbolji rezultat,jerjenekontrolirano i neplodno svega8% plotkinja.
Na području ove županijenalazi se najvećibrojgrlapod tretmanom selekcije. Od ukupno36830 plotkinja ili30569 krava pod selekcijom se nalazi9148 ili 29,93%,štoje apsolutno i relativno najvećibroj u Hrvatskoj. U pojedinim općinamaod ukupnogbrojaplotkinja
na područjuBjelovarsko-
Prosječnaproizvodnjamlijekakrava podtretmanom selekcije u 305 dana standardne laktacije, na područjuŽupanijebjelovarskobilogorske u 1969.,1988.
Pregledotkupamlijeka
pod selekcijom se nalazi u: Garešnici ničko-križevačke - Đurđevac,Koprivnica 18,98,Daruvaru 21,72% Bjelovaru i Križevci iZagrebačke - Vrbovec 25,42%,Čazmi28,22%,GrubišnomPolju 28,37%.
Mlijekojeotkupljivanodijelom i na područjimadanašnjihžupanijaPožeškoslavonske - Pakrac,Virovitičkopod- ravske - Virovitica i Slatina,Kopriv-
Promet rasplodnimgovedimapored potreba na područjužupanije,vršenjei u drugimpodručjimaHrvatske.
StjepanBrlek,dipl.inž.
PODUZEĆE ZA PROIZVODNJU OPREME ZA STOČARSTVO
ZAGREB, HARAMBAŠIĆEVA 15
NAŠA OPREMA ZA VIŠE MLIJEKA
SVA ŠTALSKA I MUZNA OPREMA, SERVIS I REZERVNI DIJELOVI
OC ALFA-LAVAL AGRAR
Redakcijskikolegij: dr StjepanBanožić; dr Ivo Belan;ing.Mirna Božićević,dipl.ing.StjepanBrlek; dipl.ing.StjepanDeneš;dr StjepanFeldhofer; dr Ivan Jakopović;dipl.ing. StjepanKeglević;prof.dr. Zvonimir Štafa
Glavni I odgovorniurednik: dipl.ing.JurajČičmak;Redaktorica:dipl.ing.Vera Volarić;Tehničkaurednica: ing.Mirna Božičević
Vlasnik i Izdavač:Hrvatsko mljekarskodruštvo
Uprava| uredništvo:Zagreb,llica 31/III,tel./fax: 01 [424420
Cijena:1,70kn
Tisak: TISKARA Orbis d.d.