Ozime krmne kulture daju puno kvalitetne
voluminozne krme, ali su u nas premalo
zastupljene
Vrlorano u proljeće,gotovou svim krajevimaHrvatske,ozime krmne kulture osiguravajukvalitetnuvoluminoznu krmu. U Sredozemlju dospijevajuveć početkom travnja, a u kontinentalnimkrajevimaod sredinetravnjapa daljesve do krajasvibnja.Ako se sijusorte(kultivari) ilismjese krmnihkulturaselekcionirani za namjenskuuporabuiu raznim rokovimasjetveiomjerimasjemena,mogu produžitiiskorišćivanjeido sredinelipnja(smjesena osnovicigraškailigrahorice).
Ozime krmne kulture osiguravaju zelenu masu kojase može iskorišćivati na više načina:kao zelena krma napasivanjem, ilikošnjom,može jese Silrati (žitarice ili smjesežitarica s lepirnjačama itravama - ljuljevima) isušiti za sijeno(smjesegrahorice sa zobi i ljuljevima - Mediteran,sušiuvjeti u unutrašnjosti) ako su vremenske prilike povoljne. Neke ozime kulture odnosno smjesemogu se iskorišćivati i za zrno, jerdajuvisoke urode mase za proizvodnjukoncentrata (žitarice,grašak, smjesegraška i žitarica).
Na sredozemnlju ili u sušnimkrajevima gdjekasna proljetnasjetvaljetidajeniže urode,odnosno kada zbogsušeproljetna sjetvamožezatajiti, ozime krmne kulture morajuzauzeti većepovršine,jer mogu namiriti potrebegospodarstva na krmi (zelena,sijeno,silaža).
Ozime krmne kulture su dobar predusjevza većinunaknadnihkultura U slijed kultura ozime se kulture dobro uklapaju, jernjihovoskidanjeuglavnomovisi o potrebamagospodarstva ili o rokovima
GUMEX. E
sjetve - sadnjenaknadnih kultura (krmne kulture,povrćeilidrugekulture).
O roku skidanja,kultivaru (sorti), smjesi i agrotehniciovisit će kakvoća i urod ozimih kultura Ozime kulture treba skidati prema potrebamagospodarstva i kada su visoke kakvoćenajčešće na prijelazu iz vegetativne u generativnu fazu rasta (žitarice).Grahorice i grašak mogu se za zelenu krmu duže iskorišćivati, a naročito oni kultivari (sorte) kojijakogranaju u gornjemdijelu i u tom dijelustvarajuveliku masu Tek u cvatnji grahorice i grašakimajunajvećiprirast koji u povoljnimuvjetimaiznosi jednu etažu dnevno Ako je sijanasmjesa grahorica ili graškasa žitaricama ili travama za ranijeskidanje ilisiliranje, pri sjetvitreba povećatiudjelsjemena žitarice, kao i za proizvodnju zrna Za krave muzare za zelenu krmu siju se smjese s povećanimudjelomlepirnjača, jer su kvalitetnije iduže se mogu koristiti a da pritomneznatno gubena kakvoći.
Ako se ozime kulture sijuda bi se proizvelavoluminozna krma tada za sjetvu treba odabrati kultivare i forme
visokograsta, s povećanimudjelom lišća,kojidobro nabusavaju(žitarice) odnosno granaju(lepirnjače).
Kombinacijomozimogi naknadnog usjevapostižu se vrlo visoki urodi mase i hranjiva po jedinicipovršine,naročito ako se na vrijemeskidaju.Rezultati postignuti na pokušalištuAgronomskog fakulteta u Maksimiru iznešeni su u Mljekarskomlistu br. 9/1993. Ti su rezultati u praksipotvrđeni. na svim lokacijama, ilisu postignuti jošznatno bolji=(Bjelovar,=Rovišće,=Desinec, Bošnjaci,Čakovec i dr.).
Budućida jeprošaorok za sjetvu ozimih repica i ogrštica, one se ovoga putanećespominjati.
Nakon repica i ogrštica, u proljeće za zelenu krmu dolaze ozime žitarice i lepirnjače te njihovesmjese.Upravoje sada vrijeme za njihovupripremu isjetvu, pa će o njimabiti više riječi. Iza repica, U proljeće za krmu prva stiže ozima raž Za zelenu krmu mogu se sijati razne sorte: treba odabrati visoke sorte bogate lišćem,tanjeimekše slame Tetraploidne sorte dobro nabusavaju, ali imajutvrdu ivrlo krupnustabljiku, paako se zakasni s njihovimskidanjem,mogu odrveniti i postatibalast. One su dobar nosač,ali s vrlo malim udjelom u masi,jerih nakon klasanjastoka vrlo slabo jede(otvrdnu). Poslijeraži,čestogotovoistovremeno za košnju,prispijevaju ozime sorte ječma. Nakon ječma dospijevatritikale, koji zatim slijedi ozima pšenicakao najkasnija.
Raž,ječam pai tritikale imajuu proljećekratko vrijemeskidanja za zelenu krmu, u pravilu oko 8 do 10 dana Njihtreba kositi u vlatanju do početka klasanja. Stoka vrlo slabo jederaž nakon klasanja. Neki kultivariječmaimajuoštro osje. Za zelenu krmu treba odabrati, ako jemoguće,kultivare glatkogosja,pa se
uporabatakvih kultivara može produžiti do cvatnje.Tritikale neštosporijeogrubi nego raži za uporabuvremenski pada između raži pšenice pa u dobro izbalansiranom slijedu ima svojemjesto.Ozima pšenica od navedenih žitaricanajkasnije dospijeva za zelenu krmu,ali se inajduže može koristiti, sve do predcvatnju za zelenu krmu. Stoka slabijejedepšenicu nakon cvatnje, ali bolje od navedenih žitarica. Od žitarica, stoka najradijejede zob. Budući da se na našem tržištu vrlo rijetko nađe sjemenaozime zobi, o njoj se ovoga putaneće govoriti.
Navedene žitarice mogu se i silirati: dajudobru silažu.Prednost za silažu treba dati žitaricamakojedospijevaju ranije.Najbolje ih je silirati u punoj mliječnojzriobi.
Od svih žitaricanajranijedospijeva ječam.Nakon skidanjaječmanajranije se može posijatinaknadni usjev.Ima dovoljnovlage za nicanje i da izbjegne sušu,pa dajeviše i sigurnije urode od kasno sijanihusjeva.
Osim navedenih žitavrlo kvalitetnu zelenu krmu i visoke urode u proljeće daju ozima običnagrahorica(Vicia sativa),dlakava grahorica(Viciavillosa), panonskagrahorica(Viciapannonica), te ozimi grašak(Pisumsativum, arvense).Budući da ozime lepirnjačeimaju visoku stabljikukojajezeljasta imekana, one ne mogu stajati na vlastitojstabljici, većtražeoslonac (potporu). Vrlo dobru potporulepirnjačamadajužitarice, a uz to osiguravaju i masu U smjesi,žitarice i lepirnjače nisu konkurentni u hranjivima: lepirnjače,vežućidužik na korijenu kvržičnimbakterijamaoslobađajudio togadušikakojižitariceiskoriste za svoje potrebe.Žitarice u smjesistogasu bolje razvijene nego u čistojkulturi,naročito ako se kasnijeskidaju(zasilažu iliZrno).
Smjesežitarica s lepirnjačama u pravilu se manjeprihranjujudušikombaš zbog vezivanjadušika kvržičnimbakterijama
na korijenulepirnjača.Grahorica igrašak stvarajuvelike mase u gornjemdijelu, jer grananjem u zoni cvatnjestvaraju masu kojajeuglavnomiznad mase žitarica (akosu niske), ali čestoprerastu i raž). Tim lepirnjačamastogajepotreban oslonac da ne polegnu, a u rano proljeće da ih dignuiznad tla Dobar oslonac su kultivari (sorte)kojedobro busaju,imaju čvrsti bus i ne poliježu.
Novijikultivari pšenicevrlo su dobri nosači,naročito ako se smjesekasnije skidaju, kada grahoriceodnosno grašak stvaraju vrlo veliku masu, iliako jecilj uzgojmase za silažu ili zrno Iznad pšenice,ozime grahoriceili grašak stvarajujoštoliko visoku masu kao što jepšenica, a u pojedinimgodinamačak još i lepirnjačavišu,paječitavusjevkrajemcvatnje visok oko 2 m Takvom usjevu potrebanječvrstnosačda ne polegne.
Količine sjemenapotrebne za sjetvu ozimih žitarica za zelenu krmu - silažu:
ozima raž:180-220 kg/haili100-130 kg/ki.
Tritikale: 180-220 kg/haili 100-130 kg/ki.
ozimi ječam:170-220 kg/haili 1400-130 kg/ki.
ozima pšenica:200-250 kg/haili115145 kg/ki.
Budući da se smjesežitarica i lepirnjačasiju u različitimrokovima i za različitenamjene,norme sjetvedane su okvirno i u širokomrasponu i za svaki pojedinačnislučajmogu se prilagoditi uvjetimauzgoja i načinuuporabe. U smjesamase sije:
ozime raži40-100 kg/ha(2558 kg/kj.) i ozima graška80-150 kg/ha - (5085 kg/ki.);
ako se sijetritikale, sije se u smjesi 40-100 kg/hasjemena i ozimi grašak iligrahorica(kaogore);
ozime pšenicesije se 40-120 kg/ha (2570 kg/kj.)plusozime lepirnjače (kaogore).
Ozimi grašakima sjemekrupnije u doljnjimmahunama negou vršnim,pa težina1000 zrna jakovarira Stogaje iznešen i velik raspon u količinisjemena potrebnog za sjetvu.Količinasjemena ozimoggraškapotrebnog za sjetvuiznosi 80-160 pa iviše kg/ha(70150 zrna po m), ovisno o namjeni,roku sjetve, pripremitla, a naročito o kultivaru Količina sjemenaobične ozime grahorice za sjetvuiznosi od 70-100 (120)kg/ha, (4060 kg/kj.).Količina sjemenadlakave grahorice(V.villosa) za sjetvu u smjesi iznosi 30-60 kg/ha(2035 kg/kj.), a panonskegrahorice60-90 kg/ha(3550 ko/ki.).
Niženorme sjemenasiju se početkom agrotehničkih rokova u vrlo povoljnim uvjetima. Ako se sa sjetvomzakasni siju se većekoličinesjemenakako jenavedeno Za zelenu krmu siju se većekoličine sjemenalepirnjača i žitarica Ako se smjesenamjeravajuranijeskidati,sije se veća količina sjemenažitarica, a manje leprinjača (dane polegne). Kao nosač lepirnjačama u sjetvidobrima pokazale su se sorte pšenicesana, žilavka idruge. Sve smjese,kaoi čistekulture žitarica, za zelenu krmu,treba sijatiranije, početkomroka sjetve(početaklistopada).
Lepirnjače s krupnijimsjemenom (grašak,običnagrahorica i druge)treba sijatidublje(58 cm).Dublje se sije na lakšimtlima i u suhim uvjetima,naročito ondje gdje postojimogućnost od smrzavanja ilistradavanja od bure.
Odnovna obrada tla,gnojidbate predsjetvenapriprematla iste su za žitarice za krmu i smjese,kao i za proizvodnjuzrna
Temeljne
zakonitosti nasljeđivanja
II. dio
Uvod
U prvadva dijela dani su osnovni prinCipikvantitativnognasljeđivanja te utjecajpojedinihčimbenika na genetski napredak. U ovom ćedijelu bitiprikazani važnostpojedinogputa selekcije i, posljedičnotome, njihovutjecaj na genetskinapredak.
Već jeranijeistaknuto da je u trenutku spajanjaženske i muškespolnestanice (oplodnjom)zapisangenetskikod budućegorganizma.Pritom istu važnost
ima i muški i ženskiroditelj. No, promatrano na razini populacije,broj potomakamuškei ženskeživotinjenije jednak,posebice ako se oplođujeumjetnim osjemenjivanjem,pajevažnostpojedinihroditeljapristvaranjunovih generacijabitno različita.Doprinos svakog roditelja u stvaranjunovih generacijamože se promatratikroz putoveselekcije.
Putoviselekcijskognapretka
Uvažavajućigore spomenututvrdnju,postoje 4 putaselekcijskognapretka, promatrano s razine roditelja i njihovihpotomaka.
Tablica 1 Značajpojedinihputovaselekcijskognapretka
Put selekcijskognapretka
Otac slijedećegeneracije sinova (OS)
Godišnjigenetskinapredakovisi o genetskomdoprinosusvih putovaselekcije i o trajanjugeneracijskogintervala svakogaod tih putova.
Selekcijski je doprinos(R)razlika srednjefenotipskevrijednostiizmeđu potomakaizabranihroditelja i cijele roditeljskegeneracijeprijeizbora - selekcije
Generacijski je interval razdoblje između dvijegeneracije, a opisuje se kao prosječna dob roditelja u trenu rađanja njihovihpotomaka.
Genetski se napredakmožeizračunati kao zbrojgenetskihdoprinosačetiri različita putaselekcije,podijeljeno sa zbrojemgeneracijskihintervala ta četiri puta.Tajse računmože prikazati formulom u kojojizraz g predstavlja genetskinapredakpogodini, R genetski doprinossvakogod četiri puta, a L predstavljadužinu generacijskogintervala svakogaputa.
Iz te formule možese izvesti zaključak da se godišnjigenetskinapredakmože povećati:
povećanjemselekcijskogdoprinosa svakogputaselekcije, skraćenjemgeneracijskogintervala svakogputaselekcije.
U želji da se povećagenetskidoprinos (R),uzgajivačinastojepovećatiintenzitet selekcijei/ilipovećatipouzdanostizbora grla.
U drugomedijeluovoga prikazadane su praktičnemogućnostipovećanja genetskognapretka po godini, u svakom putuselekcije.
1.Putselekcije
otac - sin
procjeneuzgojnevrijednostinadoknaditi kraćimgeneracijskimintervalom
Zbogvisokogselekcijskogintenziteta u ovome putuselekcijedostiže se najveći genetskinapredak.
2.Putselekcijemajka - sin
Očevi nove generacijebikova izabrani su od progeno testirane grupena temeljunjihovenatprosječneuzgojnevrijednosti. Budućida se testirani bikovi odabiru od velikogbrojamladih bikova, selekcijskiintenzitet u ovom putuselekcije(OS)izrazito jevelik Za bikovske očevebira se nekoliko rasplodnjaka, pa jeizuzetno važna pouzdanostuzgojne vrijednosti, da bi se sa sigurnošću izabrali najbolji.Stoganaglasaknije samo na procjeniuzgojnevrijednosti očeva,već posebice i na njezinojpouzdanosti
Genetski interval u ovome putuselekcijenajdužije; normalno izabrani progeno testirani otac u ovome putustar jeZili višegodina u trenu rađanjasvoga sina Ovdjese računadaljejednagodina kada tajsin postanesposobanza korišćenje idaljenajmanje 3 godinekada njegovekćeripočinjuproizvoditimlijeko. Mogućnostskraćivanja tako dugog generacijskogintervala (na 3 - 4 godine) nalazi se u korišćenjumladih bikova. Mladi bikovi mogu se izabrati na temelju rodovnika i podataka o svojojpolubraći odnosno polusestrama.Pitanjeje, međutim,može lise gubitakpouzdanosti
Ovajputselekcijepredstavljaju krave izabrane da proizvedu novu generaciju mladih bikova To su tzv bikovske majke. Samo mali dio ukupnogbrojatih krava izabire se za bikovske majke.Stogajei u ovom slučajuintenzitet selekcije razmjernovisok Primjenomtransfera embrija i jošviše tz MOET programom, brojbikovskih majkimože se značajno smanjiti,čemujeizravno posljedicaveći intenzitet selekcije.Unatočsvemu, intenzitet selekcijepostignutovim putom značajnojeniži u odnosu na putotacsin Bikovske se majkebiraju u različitoj dobi. Starijekrave s više zaključenih laktacijaimat će pouzdanijuprocjenu uzgojnevrijednosti. Kod tih jekrava, uz to ponekadna rasplaganju i podatak o proizvodnjipotomaka,što također doprinositočnosti procjenenjihove uzgojnevrijednosti. S drugestrane, izborom bikovskim majkistarije dobi raste generacijskiinterval, a to utječena genetskinapredak.
Da bi se skratio generacijskiinterval bikovskih majki, one se mogu izabrati nakon prvogtelenja na temeljurodovnika,podataka o polusestrama ili na temeljuvlastitih podatakatijekomlaktacije. Takve bikovske majkestare su oko 3 godine u trenu rađanjanjihovasina Generacijski se interval možejošskratiti izborom svježeoteljenihjunica, na temeljurodovnika ipodataka o polusestrama. Da bi se povećalapouzdanostizbora tih potencijalnihbikovskih majki,konačni izbor može se odgoditi za vrijemekada su im sinovi u dobi od oko godinudana U tom trenutku na raspolaganju je
podatak o proizvodnjiprvestandardne laktacije.
3.Putselekcijeotac - kćer
Ovaj put selekcije=predstavlja korišćenjeočevaza proizvodnjunovih generacijakrava Nakon provedenog testosjemenjivanja, od ukupnogbroja mladih krava obično se izabiru pozitivno testirani očevi.Zahvaljujućiprijesvega tehnici umjetnogosjemenjivanja, dostatan jerazmjernomalen brojprogeno testiranih životinja, što = doprinosi razmjenovisokom intenzitetu selekcije.
Pri korišćenju tih bikova posebnoje značajnapouzdanostprocjeneuzgojnih vrijednosti,jerpotrebnoje osigurati uporabudoista stvarno najboljihbikova To se postižepravovremenim i kvalitetnim testosjemenjivanjem na što je mogućevećem brojustada, te kasnijim računanjem_uzgojnihvrijednosti za promatraneosobine. Generacijski interval u tom slučajuiznosi oko 6 godina,jer su progeno testirani bikovi koji se koriste za proizvodnjunovih generacijakrava toliko stari u trenutku rađanjasvojihkćeri, nakon dokazanogprogenogtesta Kada se koriste najboljirasplodnjacitijekom duljegrazdobljageneracijskiinterval te skupineroditeljajošjeveći. Generacijski interval može,međutim,smanjitiuporabom mladih bikova za proizvodnju novih generacijakrava. U tom jeslučaju generacijskiinterval neštoiznad dvije godine.
4 Putselekcijemajka- kćer
Ovajslekcijskiputnajvećimdijelom organizira i provodi sam uzgajivač. Uz eventualnu pomoćselekcijskeslužbe, u stadu on odabire krave od kojihželi imati novo potomstvo.
Intenzitetselekcije tu jenajniži,jerje za obnovu nove generacijepotrebno
70% ilivišekrava u stadu. Ovisno o reproduktivnomstatusu stada i o udjelu izlučivanjaživotinja u njemu.Mogućnost povećavanjaintenzitetaselekcije u ovom je slučajuskromna Intenzitet se djelomicemože povećatiprimjenom transfera embrija,pričemu se od jedne životinjedobijevećibrojpotomaka,pa jeukupanbrojpotomakaod genetski vrijednijihživotinja u tom slučajuznatno veći. Kod ovoga putaselekcije, ta se metoda za sada ne može djelotovorno komercijalnokoristiti.
U usporedbi s pouzdanošćuprocjene uzgojnevrijednosti kod muškihgrla, kod krava ona jena nižojrazini.
Generacijskiinterval u ovom slučaju običnotraje4-5 godina.Može se djelomice skratiti, ako se za roditelje nove generacijekoriste junice i krave prvog paritetatelenja. Mlađe bi krave u načelu morale imati višuuzgojnuvrijednost.
Zaključak
Genetskinapredakmože se ubrzati povećavanjemintenziteta selekcije, povećavanjemtočnostiprocjeneuzgojne vrijednosti iliskraćivanjemgeneracijskog intervala
Genetski se napredakmože postići kroz četiriselekcijskaputa.Ti putovi sadržerazličitemogućnostibržeggenetskognapretka.Selekcijastočnijomprocjenom uzgojnihvrijednostičesto produljujegeneracijskiinterval, a viši intenzitet selekcijerezultiramanjom varijabilnošću. Ti suprotniodnosi zahtijevajuzasebno promatranje, kako bi se izabrao načinstvaranja novih generacija kojibi pridonionajbržemgenetskom napretku u štojemogućekraćemrazdoblju.
Dr Ivan JakopovićSilira
Pred početkomsmo siliranja, kada se metodom konzerviranjaspontanimvrenjem na duže razdobljespremakukuruzna biljka. Ova vrsta silaže najčešće se koristi do prvih proljetnih krmnih kultura, a ponekad i do slijedeće berbe kukuruza.
Silažacijelekukuruzne biljkeenergetskojevoluminozno krmivo za hranidbu preživača i sastavni jedio osnovnog dnevnogobroka (goveda,ovaca ikoza).
Pri spremanjusilaže potrebnojepripaziti na kombajniranje ilisjeckanjekukuruzne biljke,prijevozsilažne mase u silos, gaženje i pokrivanjesilosa.
Sve te radnjepotrebnojeobaviti u najkraćemmogućem roku Kod manjih silosa (do70 tona)taj se posaouz dobru organizacijumožedovršiti za dva dana.
Pritom bi trebalo imati tritraktorske linije: prvitraktor, kod nošenihkombajna, na linijikombajniranja,drugi na dovoženju silažne mase u silos, a trećalinija je gaženjesilažne mase u silosu.
Te četiriradnjetemeljni su radovi u organizacijispremanjabilo kojevrste silaže ilisjenaže. Da bi se radnjeuspješno obavile,potrebnojeraspolagati sa: siloprostorom, kombajnomza silažu, traktorskim prikolicama i s najmanjetri traktora, i to za vučenjekombajna, prijevoz i gaženjesilažne mase Osim svega toga potrebni su dobra organizacija rada i povoljnevremenske prilike.
Najpovoljnitrenutak za spremanje kukuruzne silažejedoba kada jezrno na klipu u voštanojzriobi, a to odgovara sadržajusuhe tvari biljke od 30 do 35%, odnosno kada se kod 50% klica na zrnu pojavicrni sloj.
od 8 do 12 cm iznad zemlje(samozeleni dio stabljike).
Za manjagospodarstvadovoljanje nošeni ilipolunošenisilokombajn. Linija za spremanjesilažeorganizirana jetako da se uz kombajnkrećetraktor s prikolicom u kojuse prihvaćausitnjena biljna masa i odmah prevozi u silos S obzirom na udaljenostčestice od silosa, treba odrediti brojprikolica za prijevoz usitnjene mase, da bi se što boljeiskoristio rad kombajna. U protivnom se događajuzastoji, a kombajniranje i punjenjesilosa se usporavaju.
Dopremljena i utovarena biljna masa odmah se poravnava u tankom sloju siloprostora i mora se zatim brzo i dobro gaziti. To se mora učinititemeljito, da bi se iz biljne mase što višeistisnuo zrak i natajnačinstvorilianaerobni uvjeti. Traktori se smijukretati isključivo unutar silosa,kako se prekokotačane bi nanosila zemljana zelenu masu Sa zemljomunose se i razni štetnimikroorganizmi.
Tijekomkišnih dana kukuruznu biljku ne treba kombajnirati, jer se u silos tako unose nepotrebnavlaga i nepoželjno blato Dužina usitnjene(kombajnirane) kukuruzne biljketreba bitiizmeđu 1,5i3 cm. Tako usitnjenabiljna masa lakšeće se i boljesabijati u silosu Kukuruzna biljka se za silažu kombajnira na visini
Po završetkupunjenja i sabijanja kukuruzne silažne mase silos se mora odmah pokriti. Ne možemo razuvjeriti ljude da silos ne pokrivajuplastičnom folijom, bez obzira na trenutne razloge. Ako se silažane pokriva,nastaje kvarenje uz rub zida silosa u dubinu i na površinisilosa od 10 do 15 cm Nakon otvaranjasilosa ovajsloj se, prilikom postupnogizuzimanja, mora odbaciti, da ne uđe u obrok za stoku Nakon zatvaranja silosa, masa se može otvoriti nakon 4 tjedna,kada je silažaprikladna za uporabu.
Dr Ivan Katalinić
istopad, Oktober, Miholjščak, Desetnik
Ime desetogmjeseca u godini označava prirodnupojavukojase zbiva u kontinentalnom dijeluHrvatske U listopadu,naime,žuti i pada lišće s bjelogoričnogdrveća i grmlja.Zašto i kako lišće pada,botaničari objašnjavaju činjenicom da sve hladniji zrak i tlo onemogućavajukorijenje da uzima vodu iz zemlje, a lišće bi i ono malo vode iscrplo, što bi za biljkubilo pogubno. Zbog togase na dnu lisne peteljke početkomjesenipočinjestvarati plutasto staničje u kojemse stanice jednaod drugelako odvajaju. To staničjemožemo vidjeti igolimokom,jerjesvjetlije boje i kao prozračno. Ono jesenskomvjetru, kad puhne,omogućava, da lišće lako otrgne.Prijenego lipadnena zemlju, na Vodu uz obale ilina gradskiasfalt,lišće stablu vraćasvojehranjivetvari.
U našim toplimprimorskimkrajevima lišćepadakada listopad već prođe.Poznato jei da voćke koje su dobro gnojene dušikom kasno gubelišće
Crnogoričnodrveće također gubi svojeigličastelistove, ali malo po malo Dok na vrhu grančicerastu nove iglice, one pridnu opadaju, pa se tako postiže vječitozelenilo
Međunarodni naziv OKTOBER (October)potječeopetiz starogaRima Rimljanimajetajmjesecbio tek osmi po redu mjesec u godini, pa jesvojeime dobio po riječi"octo" što znači "osam". Nijemci ga zovu "Weinmonat', što znači *vinski mjesec", a više slavenskih naroda zovu ga "Žutimjesec".Poljaci i Česisu naziv "listopad"dali,međutim mjesecu studenom.
Podrijetlonašegstaroghrvatskokaj- kavskognaziva za listopad,MIHOLJŠČAK,nijenam jasno,jerse sv Mihalj (Mihael)oduvijekslavio krajemrujna.
Nijenam, stogajasnozašto su njegovo ime dali slijedećemmjesecu.
U listopadu se prirodapriprema na
zasluženipočinak.Našistaripromicatelji umnog gospodarstvakrajem 19 stoljeća seljacimanisu dozvoljavali da u tome slijedeprirodunego su spjevali ove stihove:
"Priroda se spavatsprema,
Sok ne buji,lišćepada;
Nam' odmora trajnanema,
Tko počiva,taj i strada!
Mi ćemo umjestopočinkakrenuti na uobičajenušetnjupo listopadskom kalendaru, da svojimsjećanjempočastimo neke našesvece i svetice
Objesvete Terezijeslave se u listopadu, i ona Mala iliod DjetetaIsusa (odmahprvoga dana), i ona Velika ili Avilska (petnaestoga). To su bile "žene za sva vremena", kako ih u svojojstalnoj rubrici naziva "Glas koncila".
TerezijaAvilska dobila jeime po svome rodnome graduAvilu u Kastiliji,današnjoj Španjolskoj, gdjese rodila 1515. godine u bogatojobitelji. Bila jeto žena izvan-
redne duševne nadarenosti,plamteće mašte i zanosne rječitosti. Kao pjesnikinjai stilisticazaslužila jesvojemjesto u krugunajznačajnijih žena svih vremena
Njezinabrojnareligioznadjela i njezina prepiskas najvećimnjenim suvremenicima čuva se u slavnojknjižnici
Escorial kod Madrida Prevedena su na sve europskejezike, pa tako ina hrvatski. TerezijaAvilska je,osim toga,obnovila red karmelićanki Umrla jeu Albi, u 67 godiniživota.Njojjeposvećenaprekrasna barokna župnacrkva u Požegi.
H aljenbudi,Gospodine moj, ža po bratu našem Vjetru, a po Zraku, Oblaku,, ,pojasnoj “ vedrini, 2 i svakom Vremenu tvojem, S kojimuzdržavaš stvorove ; svoje.
tz
i Bio je sv Franjogorljivi “-€" propovjednikpoItaliji iŠpanjolskoj,ljude jepoticao na pokajanje ina dobra djela. Neko jevrijemeživio kao pustinjak, bio je često bolestan i umro je već u 44 godiniživota, u rodnom Assisiju. Već dvijegodinenakon smrti proglašenje svecem Mnogobrojnislikari najradije su ga prikazivali kako klečeći raširenih ruku primana sebe rane Isusove.
Uz sve te vrhunske značajkeove svetice,možda nijezgodnonavesti da su najboljivinogradari i vinari (osobito austrijski) uz mnoge drugesvece prisVojiliinju,odredivši da njenblagdanpostane najpovoljnijim danom za berbu grožđaod kojegse radi najkvalitetnije vino Zbog togasmo, po uzoru na sv Martina, i njoj u čast slobodni složiti ove stihove:
Pusti grožđeneka zrije do dana svete Terezije!
Beri ga u danu tom, bit će vino kao grom!
Osamnaestogadana u listopadu ne smijemozaboraviti na sv Luku kojije napisaotreće Evanđelje i Djelaapostolska. Tajjeliječnik, rodom iz Antiohije, postaopratiteljem sv Pavla na njegovim misijskimputovanjima. Umro jeprirodnom smrću u visokojstarosti, s 80 godina, u graduTebi. Njegovsimbol je krilativol
Četvrtogdana u listopaduslavi se omiljeni sv FranjoAsiški,velikiprijatelj i dobrotvor siromaha,kojije rasprodao svo imanjebogatogaoca trgovca da bi ga njimarazdijelio. Godine 1210 osnovao jefranjevački red koji se proširio po svom kršćanskom svijetu. U našoj Bosni i Hercegoviniupravo su franjevci, prošavšivrlo trnovite pute,sve do naših dana očuvalivjeru i hrvatskupovijest. Sv Franjobio jeoduševljeniljubiteljprirode i u svakom njenomstvorenjuvidio je prisutnostvelikogaStvoritelja. Evo nekoliko stihova iz njegovehimne "Pjesma bratu Suncu': "Hvaljenbudi,Gospodinemoj, sa svim stvorenjimasvojim, napose s bratom gospodinomSuncem Od njega nam dolazi dan i svojim nas zrakama grije.
Ono jelijepo i sjajnejesvjetlosti puno; slika je,Svevišnji,tvogabožanskogsjaja.
Stočari imajusvogasvetogaVendelina kojemjespomendandvadesetogalistopada.Bio jepastir.Pobožnalegenda kaže,da su mu, dok se klečeći molio, anđeli čuvali stoku da ne odluta. Njemu jeposvećenakapelica u zagorskomselu DonjaBistra,polakkojeplaninariprolaze na putuza središnji dio Medvednice
Dok tako pišemodio o sjetnomlistopadu, na um su nam palistihovi francuskogpiscaE. Rostana,kojeizgovara njegovjunakCyranode Bergerac(č. Beržerak) dok umirući,gledakako lišće pada:
"Kako lijepopada!
I u padna zemlju, ko'u životu, Kako zna unijetiposljednjuljepotu!
Ni strah od truljenja ništa mu ne smeta
Da i u padupokaže svu ljupkost l&ta "
Priredio:
Dipl.ing.StjepanKeglević
"Oluje"
Nedavna slavna hrvatska pobjeda u operacijizvanoj"Oluja"zbila se uglavnom na područjuSjeverneDalmacije,Like, Korduna,Banovine,Pounjai dijelom Gorskogkotara Ta ista područjabila su, od prvihpljačkaškihpohodaTuraka oko 1471 godine pa sve do kraja 17 stoljeća, stravično ratno poprište na kojemse ognjemi mačem vodila borba između okrutnogagresora s istoka i junačkih braniteljasvakogkomadićasvojepopaljenehrvatske zemlje.Ratna sreća bila je promjenljiva. To je prastarohrvatsko područjepreko200 godinabilo natapano toplomhrvatskom krvi Tu se Hrvatska branila i obranila, a ta su područjavećim dijelomkasnijevraćena pod bansku vlast Odužit ćemo se bar malo onodobnim hrvatskim vitezovima, i plemićima i pučanima,ako se prisjetimonekolicine njihovihvećihpobjeda.Poslužitćemose pritompodacima iz lijepeknjige *IlustriranapovijestHrvata",objavljene pri kraju"hrvatskogproljeća"tj. u listopadu 1971 Podatke navodimo po godinama izvojevanihpobjeda.
1483 Hrvatski ban MatijaGREB 29 je listopada kod "Broda Zrinjskog" na Uni razbio tursku vojskukojase, s oko 10 000 sužnjeva,vraćala u Bosnu iz pohodau Kranjsku i Korušku.
1513 U bici kod Dubice hrvatska je vojska,podzapovjedništvom bana Petra Berislavića,porazilaTurke koji su bili provalili u Pounje.
1524. KapetanigradaKlisa,Petar KRUŽIĆi GregorijeORLOVČIĆ,ponovo su odbili napadeTuraka i uz pomoć vojske iz Senjado nogu potuklitursku vojskukojajepodsjedalagrad.
1570 Pod vodstvom bana
Franje
FRANKOPANA Slunjskog, = hrvatski velikaši upali su u Bosnu
1584. Ban Tomo ERDODYi krajiški generalJosipTHURN 24. listopada su u bici u dolini Močila kod Slunja, s 2000 vojnikaporazili oko 10 000 Turaka koji su se s plijenomvraćali iz Kranjske.
1593. Treća opsadaSiska počelaje
15. lipnja. Grad s 300 vojnika,junački brane zagrebačkikanonici Blaž DJURAK i MatijaFINTIĆ,kojijetu ipoginuo.Dana 22. lipnjaudružena hrvatskonjemačka vojskanapalaje 10 000 Turaka kojisu, pod = PREDOJEVIĆA,zapovjedništvomHasanpaše prešli na lijevuobalu Kupe,te ih razbila u dvosatnoj bici Sam Hasanpaša i većina preživjelih Turaka utopili su se pribijegu u Kupi. U svijetu se pisalo o tojsjajnojpobjedikojomje bilo zaustavljenonapredovanjeTuraka u Hrvatsku i kojajepredstavljalaprekretnicu u borbi za obranu hrvatskih zemalja.
1594. General Hrvatskekrajinebarun JurajLenković provalio je do Bihaća i zauzeo grad,ali ne i tvrđavu.
1556 VojskakrajiškihkapetanaHER-
BESTEINA,Lenkovića i bana Ivana grofa DRAŠKOVIĆAu dvijebitke kod Petrinje (19. i 20 rujna)porazila jeveliku tursku vojskukojajebrojila20-30 000 vojnika.
1663. Grof.Petar ZRINSKI raspršio je tursku vojskukod Rakovice ipobijedio je kod Jurjevihstijenablizu Otočca.
Daljnjeznačajnepobjedebile su izvojevanetijekomopćegaustrijskog oslobodilačkog rata 1683.-1699. godine. U to jevrijemepod vodstvom svećenika
MatijeMESIĆAu Lici buknuo općiustanak u kojemjeprvo bilo oslobođena dolina Gacke, a zatim Perušić,Ribnik, Korenica.OslobađanjeLike bilo je završeno 1689 Te iste godinepodban grofIvan DRAŠKOVIĆpotukaojeTurke na Zrinskom poljukod Novoga.Izginulo je7000 neprijateljskihvojnika.
Nijeni potrebnonaglasiti da jeizmeđu tih pobjedabilo i strašnih poraza, kao što
jeonajnaKrbavskom polju1493 godine, kadajeizginuocvijethrvatskogplemstva. Hrvatski jenarod,međutim,zahvaljujući žilavojborbi za goliopstanak na tim područjima sve to preživio,bježao i vraćao se, te opstoji i danas Radilo se O agresijinadmoćnog= vanjskog neprijatelja.Najtežatakva agresija ova je iz našegadoba (1991.-1995.)kojujeuzrokovao velikosrpskineprijateljiznutra, iz samih naših njedara iz kojihnas jehtio rastočiti Ali,prohujalajepobjedonosna *OLUJA' i zauvijekrastjerala crne oblačine s područjaizmeđu naših rijeka Save,Kupe i Une i vrletnih našihgora Velebita iDinare. Za tu "OLUJU"hvala cijelomhrvatskom narodu,hrabrim vojnicima i umnom našem čelništvu!
Priredio: Dipl.ing.StjepanKeglević
listopadu
U mjeseculistopaduskupise na gospodarstvumnogo poslova,jerse posprema prošlaljetina, a udaraju se i temelji za onu buduću. Sve mora biti dobro učinjeno - ne smije se izgubiti ono što jeveć postignuto, a valjapoduzeti sve da se novo slijedećegodineopetpostigne. Ako jerujanbio vlažan i kišovit, još će se više poslovanagomilati u listopadu.
U POLJU: Štohitnijepobratikukuruz, iskopatišećernurepui ubrati druge plodine, kako bi se ozime žitarice zasijale u optimalnimrokovima kojiobično počinju 5. listopada, a završavajukrajem mjeseca.Želimoda seljaciprimenovce, kako bi moglinabaviti mineralni gnojza osnovnu gnojidbu.Tko ima stajskog gnojadobro je:potrošit će uglavnom svojuvlastitu radnu snagukojaga još uvijekmalo košta I daljenas održava naša skromnost!
Valjarazmisliti o jesenskomsuzbijanju korova u pšeniciukoliko herbicidi Quartz i Tigrexnisu preskupi.Pregledajtemjesta gdježive miševi, pa te glodavce na vrijemesuzbijajte.Ovoga ljetanaime, jakosu se namnožili.
U VRTU: Vrijemejeza osnivanje ili proširivanjepovrtnjaka, što će zacijelo poduzetimnogi prognanicikojisu promijenilimjestoobitavanja.Dipl.ing. Katarina Švabeknapisalajejednomovo: "Izbor mjestaza povrtnjakvrlo je odgovoranposao Za uzgojpovrćabiraju se ravni ilimalo kosi tereni. Parcele s južnom,jugoistočnom i jugozapadnom izloženošću,posebnoako nema štetnog
djelovanjavjetrova, veoma su pogodne za rane proljetneusjevesvih vrsta povrća, posebnoza rajčicu,papriku i drugekulture kojeimajupovećanepotrebe za toplinom." Ima jošmnogo drugihzahtjeva kada se osniva povrtnjak, kao što su: blizina kuće,pristupačnavoda,mjesto za kompostište,zatim, da povrtnjak ne bude u sjenidrvećailineke zgrade... Ako u listopaduposijetešpinat, i to primjerice sortu Matador,imat ćete ga već u ožujku i travnju. Ne zaboravite na zimski keljkoji će dobro doći u to isto vrijeme.Posadite lučice češnjaka i sadnice orijaša, a nemojtezaboraviti nitimatovilac - krajem zime jakojeskup.
U VINOGRADU: Poslijeberbe vinogradizgledaotužno,ali da bi opet slijedećegodinebio veseo, pognojite ga S NPK 7-14-21 ili nekim sličnim sredstvom, pa zakopajte u tlo. Loza ima dubok korijen. Ako je među redovima stalni zeleni pokrov,uštedjeli ste si jesenskokopanje.No, nijezahvalno
davati o tome savjete: mnogo jetoga'za", ali imnogo 'protiv"l
U VOĆNJAKU: Ako je tlo kiselo, upravo jesada vrijeme za kalcizaciju. Ta mjeraomogućavavisoke izdrave prinose voća Poduzeće "DOMIN" iz Slavonskog Broda nudi vapnenac u granulamaili mljeveni;nijega potrebnozaoravati Međutim,postoji i "Duramin" - složeno kalcijevognojivo s NPK hranjivima. Mlade voćke valjazaštiti od zečeva; te životinjeodbija se pripravkomKunilent R-12. Isto tako valjamisliti na suzbijanje miševa i voluharica,protivkojihnaše tvrtke "Chromos","Pliva" i "Herbos" imaju dobra sredstva Postupajtetočno prema uputama,jersu ta sredstva otrovna!
U STAJI: Došlo jevrijeme za prehranjivanjestoke u staji.Dobro jetko ima sjenažuilisilažu od vlažnogklipa i zrna
kukuruza iliod kukuruzovine Silaža ima mnoge prednostipredsuhom krmom O tome preporučujemostručnu knjižicu *Silažom do jeftinije i kvalitetnije stočne hrane“ autora Novak-Katalinić-Dolenec.
U PODRUMU: Gospodarkojiima vinograd,listopad će provestivećinom u podrumu.Berba,muljanje,taloženje, sumporenje,vrenje,dodavanjekvascasvi tiposloviodlučujući su za dobivanje dobre vinske kapljice. Sve poslove obavljajtesmireno,točno,čisto,bezpuno pomagača, bistre glave.Nemojte zaboraviti stavitivrelnjaču na otvor bačve, pazite da toplina u podrumune padne ispod15“C.Ispune lise svi uvjetivinarske struke,dočekat ćete u miru iveseljuveliki blagdan - MARTINJE!
Priredio
Dipl.ing.StjepanKeglević
U javnom gradskom prometu
Prava muka ječekanje na autobusnoj ilirtamvajskojstanici
Opasnost za roditelje s malom djecom iliza trudnice čine loši uvjetikojičesto vladaju u gradskomprometu.Uvijek su velike gužvepridolasku i odlasku na posao Tko jeza to kriv? Prometna uprava ilimožda mi sami?!Razmislimo malo i o našem ponašanju,jer nerijetko se događada,ako uopćeuspijeteizaći, bez ponekogdugmeta,izgaženihcipela, i vrlo neraspoloženi.
U "kritičnim" satima potrebno jekrenuti ranije,kakobi moglipropustititramvaj ili autobus ako jekrcat putnicima. Na stanici trebalo bi formirati red,jer se tako mnogo lakše i brže ulazi u vozilo, nego istovremeno u grupi.Često se događada više putnikaodjednomzaglavi na vratima. Naravno,prvotreba pustiti sve putnike kojiizlaze iz vozila
Pri ulasku,ulazi li porednas starija ženska osoba dajtejojprednost, no to ne znači da trebamo stalno čekati i propuštati osobe - kako inače doći na red za ualazak Ali trudnice,osobe s malom djecom,malu djecu,invalide, te stare nemoćne osobe treba obavezno propustitiprveda uđu,i prepustiti im stolicu Vrlo jeružna slika kada mladić ili djevojkaudobno smještenisjede i čitaju novine ilise praveda zamišljenogledaju kroz prozor, a porednjihstojistarica ili osoba s djetetom na rukama
Svojeruke i noge morali bismo držati na našem dijelusjedala, a ne raširitise da smetamo drugima.Putnici su dužni napravitimjestadrugima;pomaknuti se u sredinu vozila,odnosno tamo gdjeima više mjesta.Zauzeti takav položaj da ne ometate drugeputnike.
Nepristojno jedovikivati se u tramvaju
ili autobusu sa znancem, glasnorazgovarati da svatko čuje o komu ili očemu raspravljate.
U novine iliknjigudrugogputnika neuljudnojezavirivati.
Nijepristojnoulaziti u vozilo s prljavim stvarima ili u nečistu radnom odijelu. Ako jebaš neophodno,treba pričekati iduće vozilo u kojemjemanjagužva.
Za kupnjukarte,jerizbjegavanje kupnjekarte jeprekršaj, treba pripremiti što sitnijinovac, pa se i tako smanjuje gužva.
Putnici se moraju s poštovanjem odnositi premaslužbenom osoblju u javnom prometu.Sukobi s neuviđavnim per- sonalom nijeod nikakve koristi. Stoga nezadovoljanputnikneka podnesepismenu prijavuprotivslužbenoglica nadležnojupravi.Služba jedužna utvrditi istinu iako jepotrebnokazniti prekršioca, a putniku se šaljepismenaobavijest i isprikazbogpostupkasvog službenika
Na zahtjevslužbene osobe,koja
predočujesvojuiskaznicu,dužni ste pokazati voznu kartu.
U budućemanjegužve, više strpljenja i ugodnijavožnja.
Pripremila: ing.Mirna Božičević
Novipodaci o liječenjupovišenog krvnog tlaka
Američki nacionalni institut za proučavanjebolesti srca, pluća i krvi nedavno je objaviorezultate istraživanja provedenog na oko 11.000 Amerikanaca. Ti rezultati dodatno ističu važnost liječenja"lagano" iliumjerenopovišenog krvnogtlaka Točnije,rezultatisu pokazali da se liječenjemdijastoličnog tlaka (“niža"brojka),onogaizmeđu 90 i 104, smrtnost (odbilo kojeguzroka)može
smanjiti za oko 20 posto.Još jeizrazitije smanjivanjesmrtnosti uzrokovane bolestima kojesu u izravnoj vezi s povišenim krvnim tlakom, a to su moždani i srčani udar.
Ukratko, ovo će istraživanjevjerojatno dati dodatni poticajnekim liječnicima da počnu liječiti i još niže dijastolične tlakove od onih kojesu do sada liječili.
Kada posjekotinazahtijevamedicinskuskrb?
Vjerojatno je najčešćadilema u kućanstvu u kome žive razigrana mala djeca:jelipotrebnoodvesti malogaIvicu na pregled?Odgovoru načelu mora glasiti: Ako postojisumnja,potrebna jei provjera.Ipak,neke smjernicepomažu priodlučivanju je li medicinska skrb potrebna:
posjekotine u takvim područjimajestda stvaranjeožiljakasvede na najmanju mogućumjeru.
3 Kada jeposjekotina na području pokreta - iznad iliblizu zgloba.Pokreti će stalno povlačitirubove posječenekože i odgađatizacjelivanje.
1 Kada su rubovi posjekotine na koži jačerazmaknuti,umjesto da laganostoje jedanuz drugoga.Takve rane, ako se ostave da zacijele same od sebe,ne samo da su izložene većojopasnosti od infekcije(jerunutrašnjetkivo nijeviše pokrivenokožom,najvećomprirodnom preprekomprotivinfekcije), nego će se tajprostorviše "popuniti"ožiljkastim tkivom negonormalnom kožom.
2. Kada se posjekotinanalazi na kozmetički osjetljivompodručju, kao što je lice. Ponovo,svrha šavova za čak i male
4. Kada jeposjekotina"prljava" ilijuje uzrokovao životinjski ili ljudskiugriz. Ovdjese šavovi obično ne preporučuju,
5 Kada jepokretiliosjetizgubljen, što upućuje na to da jeunutra možda povrijeđenatetiva iliživac Uopće,ako postoji bilo kojiznak da bi medicinska skrb mogla biti potrebna, treba jepotražiti što jemogućeprije. Ako jeprošlo 6 do 8 sati od zagađivanja rane, možda će biti potrebnoodustati od šavova i ranu držati otvorenom Takva će rana zacijelitiožiljkom.
Tjelesno
masno
tkivoineplodnost
Mnoge će se žene možda iznenaditi kada pročitaju da krajnosti u količini tjelesnogmasnogtkiva - bilo da ga ima previše ilipremalo - mogu uzrokovati privremenu neplodnost(sterilite), to jest izostanak ovulacije,mjesečnogotpuštanjajajašca izjajnika(akonema jajašca, nema ni trudnoće). Ta je veza sve očiglednija u ovo naše doba intenzivnih sportskih i rekreativnih djelatnosti i dugotrajnihdijeta,jeri jednoi drugo smanjujekoličinu tjelesnihmasnoća.
Ovulacijaizostaje i u slučajevima
*anorexia nervose" - stanjakojese viđa u mladih žena,opsjednutihizgledom
svoga tijela,kojerazvijajuabnormalnu odbojnostprema hrani
Pravi razlogzašto ovulacija može izostatikod žena kojeiz organizmabrzo gube masno tkivo,nijesasvim jasan.Očito je međutim, da jeto posljedica nekih promjenau ženskim hormonima,posebice estrogenima,jerje masno tkivo djelomice odgovorno za njihovostvaranje.
Međutim, bez obzira što jetome uzrok, neplodnost jeobično reverzibilna, nakon što se količina masnog tkiva opetvrati u svojerazmjernonormalne granice.
Vaš liječnik
"BIOS"
Savez za organskobiološko gospodarstvo,zaštitu € okolišaiunapređenjezdravljaRepublikeHrvatske Dro$
Temeljne pretpostavke organskobiološke poljoprivredneproizvodnje
1 NAZIVLJE - konvencionalna i/ili intenzivna poljoprivreda
e temeljena na radnim mogućnostima mehanizacije,genetskompotencijalu biljaka iživotinja,učincima agrokemikalija i organizacija rada Ova proizvodnja odvija se u trokutu KOLIČINA - TEHNOLOŠKA DJELOTOVORNOSTPROFIT.
Organskobiološka poljoprivreda
e temeljena na tradicionalnom gospodarenjuprirodnimdatostima Odvija se u četverokutu TLO - BILJKA - ŽIVOTINJA - ČOVJEK (obiteljskogospodarstvo) i na načelima proizvodnje hrane bez agrokemikalija.
utar sve triregije i brojnihpodregijamoguća jekonvencionalna poljoprivreda ali i organskobiološko gospodarenjerazličitog i složenog"proizvoda" od mediteranske do nizinskopanonske regije.Pritom moramo imati na umu, i jošuvijeknedovoljno istražene isistematizirane mogućnosti"plave brazde" jadranskog mora.
3 POSTOJEĆESTANJE: poljoprivredna proizvodnja i uzgojbilja i životinja dosada su se odvijali u dvijepotpunorazličite koncepcije. Tla "društvenogsektora", ukupnepovršineoko 20% (nizinskopanonskaregija)korištena su koncepcijom konvencionalne/komercijalneproizvodnje s visokim udjelomtehnologije i organizacije rada Snaga stroja,učinci mineralne gnojidbe isredstva za zaštitu bilja od korova, štetnika i bolesti, bili su i jesupretpostav- kama komercijalnoguspjeha. S druge strane, veliki dio od oko 80% tala Hrvatske u pravilu jebio podmanjom"agresijom" stroja i kemije.Tako očuvana od fizikalne, mehaničke,biološke i kemijskedegradacije, ta ila predstavljaju pravo bogatstvo u mogućnostima"alternativne" uporabe. Pogotovustoga,što je velik dio tala EUROPE,u zemljama s velikim potrebama za organskobiološkim proizvodima, u velikojmjeri degradiranznačajnim količinama kemijskihzagađivača.
2 PRIRODNI UVJETI: Hrvatski poljodjelskoproizvodni prostorčine tri makroregije: = nizinskopanonska, = gorskoplaninska i mediteranskosuptropska regija s nizom prijelaznihpodregija - ekorajona. Zahvaljujućiobujmu i raznolikosti prirodne energije i njezinojprostornojpreraspodjeli, u Hrvatskoj su razvijenibrojnitipovitala, pa se može reći da "tla Hrvatske predstavljaju zbirku tala Europe".Tiptla kao glavničlan "agroekosustava" odlučno utječe na razvoj i rast kompatibilnihbiljnih iživotinjskih vrsta To nam, opet,daje za pravo da utvrdimo kako jeukupnizemljopisni i poljodjelskoproizvodni naš prostor izuzetno bogat biljnim i životinjskim vrstama Dakako, un-
4 POSTOJEĆE MOGUĆNOSTI: Rekonceptualizacijahrvatskogagrara opće-
nito,kroz "PREGLED STANJA I STRATEGIJA RAZVOJA POLJOPRIVREDE = REPUBLIKE HRVATSKE", seljačkoobiteljskogospodarstvopotpuno utvrđuje u ulozi stožernognositeljaukupnog "agrokompleksa", a gospodarenje na poljodjelskoproizvodnom prostoruomogućuje prema onoj:"OD POLJA DO STOLA". Istovremeno, ciljevepoljodjelstvautvrđuje "strategija" s jasnimnaglaskom na proizvodnjidovoljnihkoličina kvalitetne hrane. Pojam"kvalitetna hrana" podrazumijeva i organskobiološko gospodarenje,čijiproizvodi morajukoličinom,kakvoćom istalnom ponudom zadovoljitipotrebeturističkog gospodarstva i potrošačaopćenito, u području"zdrave prehrane",zdravogturizma, sportskorekreativnog turizma itd
Ruralni prostori, sa svojimukupnim civilizacijskimkorpusom,danas više no ikada predstavljaju veoma veliki interes urbanogčovjeka u vječitojpotrazi za izgubljenimnitima vlastiteprošlosti.
5. MJERE I MEHANIZMI ZAŠTITE:
"STRATEGIJA RAZVOJA",utvrđujući sociodemografske i ekološke funkcijeruralnog prostoraopćenito, a posebicepoljodjelstva, te predviđenemehanizme potpore, upućuje na velik značajhrvatskih prostora koji su pretrpjelibiološki egzodusstanovništva (brdskoplaninski prostor, otoci itd.). Naravno, ti prostori(tla,voda)zbogniske Prirodneproduktivnosti nisu bili objektom kemizacije niti drugihoblika degradacije, tako da u pravilupredstavljaju"djevičanska tla", veoma pogodna za sve oblike organskobiološkoggospodarenja i za dobivanje velikogasortimana ambijentalnoekološkihproizvoda.Organskobiološko gospodarenje, uz to što omogućuješiri "plodored" unutar gospodarstva,istovremeno osigurava i proširujeekonomsku osnovicu i dajeveću dobit gospodarstvu, veću zaposlenost radne snage te konačno omogućujebiološku i socijalnureprodukciju sela. Ono također pomiruje iublažava posljedice"vječitograta" između urbane i ruralne civilizirane sfere. ll
Mehanizmi zaštite organskobiološke proizvodnje te proizvođača i uzgajivača od mogućezlouporabemoraju se osigurati kroz uredbe i propise. Svaka poljodjelskaproizvodnja,organskobiološka posebice, u pravilupočinje od njive,završava kao roba na tržištu Pritom je dvijefazenužno podreditizakonskojregulativi i kontroli, a to su: pogodnost tla za organskobiološko gospodarenje i tehnologijauzgoja/proizvodnje.Analiza fizičkogprostraproizvodnje, njegovaudaljenost od prometnica, industrijskih emitera izagađivača, te stanje tla obzirom na sadržaj i količinu štetnih tvari utvrđeni su "PRAVILNIKOM O ZAŠTITI
POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA OD ONEČIŠĆENJAŠTETNIM TVARIMA" i čine pretpostavkumogućeregistracije uzgojalproizvodnje.Dakle,prijesvake aktivnosti i planiranjapotrebnoje utvrditi pedološkokemijsku podrobnost tala Tehnologijauzgoja,način obrade, te mjere zaštite od bolesti i štetnika morajubitipod strogimnadzorom stručnojkontrolne službe mjerodavnihslužbi kojeutvrđuju i odobravajuprometproizvedenih/uzgojenih roba idodjeljujuznakovlje o organskobiološkom porijeklu hrane
I na kraju,bogatstvaagroekotipova kemizacije, te rastuća potreba za organskobiološkim proizvodima,zasigurnopredstavljajučvrst temeljrazvojatoggospodarenja unutar uobičajenogproizvodnogprograma seljačkihgospdarstava.
Ivan Šalinović,dipl.ing.polj.
Tlo - osnova života na zemlji
Tlo čini "tanak" slojzemlje na kojoj živimo Ono održava biljkekojenas opskrbljujuhranom,vlaknima i šumskim proizvodima.
Tlo jesmješteno na granicigdje se sastaju atmosfera izemlja pa djeluje kao prometnik određujućikoličinu oborina (kiševode) koje će površinski oteći i oborina kojeće ući u tlo Tlo skladišti ipročišćuje vodu Mikroorganizmi tla razgrađuju mnoge otpadnetvari. Tlo kojezaluta kao talog u vodu ili kao prašina u zraku pridonosizagađivanjunašeg okoliša Budući da su proizvodnjaživežnih namirnica i kakvoća našegokoliša tako usko povezane s pažljivim i razboritim korištenjemtla,vrlo jevažno da svi znamo nekoliko osnovnih činjenica o tlu.
Tvorbatla
Posvuda na Zemljinojpovršininalaze se ilitvorevine stijena i kamenjailitlo Kada stijeneikamenje izdubina dođu na površinu,
bivajuizloženi utjecajuZemljineatmosfere. Stijene se prilagođavajunovojsredini Kemijske i fizičkepromjenekojenastaju u stijenama zovu se trošenje.Trošenjeobuhvaća takve fizičkepromjenekao što su smrzavanje,otapanje,utjecajvjetra,kretanje ledenjaka i ispiranje vodom Kemijski minerali se u stijenjuraspadaju. Rahli pokrivač na Zemlji, nastao trošenjemstijena, je tlo. Trošenjestijena i nastajanje tla vidi se na slici1. Slojistrošene stijene dubok jeoko 30cm. Ovisno o kemijskomsastavu i tvrdoći stijene,sloj od 30 cm tla može se stvoriti u kratkom vremenu od 100 godina, ali taj proces može trajati i 100 000 i više godina.
Na slicise može vidjeti da u sloju tla ima velikih razlika u veličiničestica Neke čestice su veliki komadi kamenja,druge su veličine pijeska.Česticegline i muljatako su sitne da se prostim okom ne mogu ni vidjeti.Dalje, u slojutla rastu biljke.Biljkestvaraju organskutvar u tlu Rast biljaka i trošenje stijenjaobično idu usporedotijekom stvaranja tla Dok se stvara tlo,korijenje biljakaizlučujuugljičnidioksid koji se otapa u vodi istvara ugljičnukiselinu Ova kiselina ubrzava kemisjkotrošenjestijena.Kemijsko trošnje, u druguruku,čini da bitni elementi za rast biljakapostajutopivi.Ukratko, kemijskotrošenjedoprinosi rastu biljaka. Trošenje i rast biljakadjelujuzajedno, u stvaranjutla, kao "ekipa".
U većini klimatskih područjakretanjem vode u tlu prenose se sitne mineralne čestice, npr. čestice gline.Česticeglineobično se kreću silazno u porvšinskomslojutla (A horizontu)taložeči se u dubljemsloju tla (B horizontu)odnosno mrtvici. Zbogtoga B horizont ima veći sadržajglinastihčestica od A horizonta i znatno jezbijeniji.
Sastavtla
SL 1. Trošenjestijena i nastajanje tla
Trošenje i rast biljaka idu dakle zajedno tijekomstvaranja tla. Stogajetlo obično
smjesamineralnih i organskihtvari. Trošenjemtvrdih,zbijenihstijenanastaju sitnijidijelovi s praznimmeđuprostorima. Prema tome, tlo ima i porozne dijelove. Odnos različitihdijelova tla prikazan jena grafikonu.Nijeli neobično da pore zauzimajupolovicuprostora tla vaše njive, vrta ililivade?
U odnosu na ukupnuveličinu naše planeteZemlje,slojtla (Ai B horizont) vrlo jetanak - ima mnogo područja s kojihjesloj tla odnešen erozijom vode i vjetrova, sve do golihmatičnih stijena.Drugapodručjakoja nisu bila izložena jakojeroziji mogu naizgled imati dubok slojtla, pa ipakovajsloj predstavlja samo jednu milijuntninu (0,000001)Zemljinapromjera.
Zamislite golemujabukupromjera 60 metara, čijajekora iste debljine kao kora obične jabuke.Relativan odnos tanke kore na golemojjabuciistijeu odnosu sloja tla na Zemljispram ukupneveličine Zemlje.
Mineralne čestice
Odnos čestica tla
Otprilike 75% naše planetepokriveno je vodom (mora,rijeke,jezera), a preostalih 25% čini površina tla Od površinetla, oko tripetine su pustinja,zamrznuta pustošili prestrmeplaninskepovršine da bi na njima moglorasti korisno bilje. Tako ostaje oko jednedesetine površine tla za rst biljaka potrebnih za hranu (žitarice,povrće)odjeću (pamuk,lan,konoplja),građu(drvo) i za industrijske sirovine (ulje,kaučuk) i drugo.
Ovajkratki prikazstvaranja tla pokazao jeda jesamo beskrajno malen dio Zemljine mase na raspolaganju za poljoprivrednu proizvodnju.
Stogagospodarenje i korištenje tla morajubiti vrlo promišljeni i oprezni.
Prof. dr Jan Čižek
Tlo omogućuje životbiljkama
Pretpostavimo da život biljkepočinje u sjemenukojeskriva uspavanu mladu biljčicu(sl.1.).Kada sjemepadnena toplo vlažno tlo,počinju se događatiznačajne promjene.Najprijesjemeupijavodu i nabubri. Uspavanabiljčica u sjemenom zametku "oživi":disanje se pojačava ihrana uskladištena u sjemenupočinje se trošiti. Ubrzo,sjeme se otvori i iz njegaprovirivršni i korijenski dio zametka To rođenjebiljke naziva se klijanjem.Nježnesupkeililistići biljčice ubrzo izvire iz tla, ipozelene, a biljka počnesama fotosintezomproizvoditisvoju hranu Potrebna hraniva biljkaupija iz tla, iz zraka i iz vode u tlu (primjerice:ugljik, dušik,željezo,kalcij). Hrana uskladištena u sjemenubrzo se potroši, no biljka se sada
sama brine o sebi, te iz zraka i vode iz atmosfereuzima ugljik, vodik i kisik, a preosspremljena hrana sjemenizametak nadzemni dio budući korijen
SL 1 Sjemekukuruza te odnos sjemenogzametka i njegovihdijelova spram spremljene hrane u sjemenu
talih 13 bitnih hraniva kojaslužezaproizvodnjuhrane fotosintezomupija iz tla
Neko od 13 hraniva koja se uzimaju iz tla vrlo često može ograničavati rast biljke, pa jestogapotrebnomalo točnijepromotriti kako čestice ila hrane biljku.Kemijsko trošenječestica tla vrlo jeznačajanizvor biljnihhraniva Tijek te reakcijejeslijedeći:
vapnenac ugljičnakiselina kemijsko
CaCO3 + HCO3 | irošenje
kalcijev ion ioni ugljičnogdioksida Ca kit Feat 2HCO3
Razgradnjomvapnenca nastali su ioni kalcija i bikarbonata Ioni su pozitivno (Ca**)ili negativno(HCO3) nabijeni atomi iliskupineatoma
Mikroorgnaizmi,prvenstvenobakterije ili gljivice,razgrađujuorgansku tvar tla a biljna hraniva se oslobađaju u obliku iona Organskatvar jevažna poglavitostogašto biljkamaosigurava dušik pa jenjenaprisut-
nost u tlu posebnoznačajna.Jednostavnim kemijsimpokusommože se utvrditikoličina organsketvari tj.humusa u tlu.
Kroz korijenovedlačice biljkaupija hraniva u obliku iona, a ne molekula ili sitnih čestica tla (sl.2).Prije150 godina općenito se smatralo da biljkaupijasitne čestice putemkorijena.Vjerovalo se da biljkaprobavljuje kao što se hrana probavlja u želucu. Stoganiječudno što jeLiebig1840 godineizazvao velike rasprave svojom teorijomionske hranidbe bilja.Danas znamo da su čestice tla važne jersu izvor bitnih elemenata za hranidbu bilja.Stoga možemo reći da jetlo želudac biljke, jer predstavljaprobavnisustav u kome se procesimatrošenja i razgradnjeoslobađaju ioni biljnihhraniva kojebiljkaupija.
Danas znamo zašto jezdravo tlo toliko važno za poljoprivredu, istokao što jeza naš život važan zdrav želudac
Bitna(osnovna)biljnahraniva
Premda gotovosvako tlo može mehanički osiguratirazvoj i rast biljke, neke su livade ipakzelenije od drugih, u nekim vrtovima cvate krupnije i ljepšecvijeće iliraste bolja salata i drugopovrće, a neka imanjaimaju više prirode od drugih.
SL 2 Korijenove dlačice izbijaju iz primarnog korijena
1 Stanična jezgra;
2. Česticetla;
3. Zrak;
4 Korijenovedlačice;
5 Voda tla;
6 Stanična stijenka(celuloza)
Količina biljnihhraniva je ono što određuje hoće li se biljkabujnorazvijati i dati dobar prirod, iliće životariti,bezbojna i sitna spram onome kakva bi morala biti Samo plodnotlo može osigurati sve hranive iživotne potrebe za razvoj i rast biljke. I sami osjećamovažnost dovoljne i usklađene hrane za naše blagostanje. Ista usklađenost i osiguranjepunihpotrebahraniva potrebni su za zdrav i bujanrast biljaka. To znači da korijenov sustav mora raspolagatidovoljnim količinama iona, te da ti ioni moraju bitiu pravilnimodnosima.
Svako hranivo ima posebnuzadaću u životu uzgajanebiljke. Ako neko od osnovnih hraniva nedostaje,biljke će pokazivati posebne,prepoznatljive znakove toganedosV
tatka Agronomuiliiskusnom gospodaru ti vidljivi znaci omogućuju da odredi što od pojedinihbiljnihhraniva biljcinedostaje.
Biljke mogu upijati(asimilirati) četrdeset do pedesetkemijskihelemenata. Od tih elemenata,šesnaest ih jepoznato kao bitni iliosnovni za razvojvećine biljaka.
Koji su ti osnovni elementi i koje su im glavnezadaće?
Dušik (N)jeelement kojipospješuje nadzemni rast biljaka i dajeim tamnu zelenu boju i zdav izgled. On utječe na kakvoću i količinu bjelančevina u prirodi, a omogućuje i boljuuporabudrugihosnovnih elemenata
Magnezij(Mg)možemo smatrati pratiocem kalcija,jerje njemusličan po mnogimosobinama, a najčešće se zajedno i nalaze u prirodi. U hranidbi biljaka on je pratilacfosfora ipomaženjegovouzimanje. Ipak,bitan je u stvaranjuklorofila i osiguravazdravu,zelenu bojubiljaka.
Sumpor (S)je sastavni dio biljnih bjelančevina i nekih biljnihhormona, a utječe na fotosintezu.
Ostali bitni elementi potrebnibiljkama su željezo(Fe),mangan (Mn),bor (B),bakar, (Cu),cink(Zn),molibdne (Mo)i klor (CI). Količine tih elemenata potrebnebiljkama vrlo su malene, pa ih često nazivamo i mikroelementima. Najčešće su potrebni u enzimskim sustavima biljaka.
Fosfor(P)Ima ga najviše u plodovima, sjemenju i u korjenovimdlačicama koje omogućujubrzo upijanje vode i biljnih hraniva. Fosforima glavnuulogu u svim životnim tokovima biljakakojizahtijevaju promjenu iprijenosenergije, odnosno hrane biljci
Kalij(K)prvenstvenoosiguravaživotnu snagu (vitalnost) idobar razvojkorijenovog sustava biljaka, te ublažava mogućenepovoljnodjelovanjesuvišnih količina dušika, kao što jepolijeganjeusjeva.
Kalcij(Ca)čini građevni dio staničnih stijenki. On daječvrstoću biljnimstabljikama, isto kao što daječvrstoću našim i životinjskim kostima On također neutralizirakiseline koje se stvaraju unutar biljaka.
Sve te nabrojaneelemente biljka prvenstveno upija iz tla, pa se mogu dodavati gnojidbom.No,biljkama su neophodne i velike količine ugljika(C),kisika (O) i vodika (H).Ta tri elementa čine zapravo oko 90% ukupnihpotrebabiljke.Međutim, biljke ih najčešćeuzimaju izzraka i vode, pa oni stoganisu tako često ograničavajući činitelj rasta biljaka kao ostali elementi.
Određivanjekoličine bitnih elemenata u tlu,kao i pokazateljiopćeplodnosti tla određuju se odgovarajućimanalizama tla, na temeljukojih se mogu poduzimatimjere potrebne za ispravljanjenedostataka hraniva i poboljšavanjeopćeplodnosti tla
J.Č.Djelatnost i obavijestisaveza
"Zmo",poljoprivrednoimanje za organskobiološki uzgojhrane (10254Nova Kapela,Habjanovac45),član BIOS-a i dobitnik Državne nagrade za zaštitu okoliša u područjupoljoprivrede i šumarstva za 1995,na imanjuu Habjanovcu 12 kolovoza organiziralo je seminar "BIODINAMIČNO POLJODJELSTVO“ na kojemse raspravljalo o ovim temama: VI
promatranjebiljaka,stvaranjeplodnog zemljišta,plodored,načini gnojidbe,izrada kompostnehrpe s biodinamičnim pripravcima,astronomija i njenutjecaj na poljodjelstvo.
Predavač jebio gospodinMENZO DE BOOM, Nizozemac,uglednistručnjak za biodinamičnu poljoprivredu.Četirijegodine studirao biodinamičnu poljoprivredu u
Engleskoj, kod prod.Keopfa i tri godine u Njemačkoj, kod Dr. Bochemuhla Sedam je godinabio članom predsjedništvaudruge za biodinamičnu poljoprivredu na Novom Zelandu i četiri godinesavjetnikom za biodinamičnu poljoprivredu u Tasmaniji.
S tijekomseminara upoznatćemo vas u slijedećembrojuGlasnika
Delegacija
organskobiološku poljoprivredu na kojem će se posebiceraspravljati o značenju i potrebiširenja te proizvodnje u zemljama u tranzicji.
Sastanku će biti nazočni i sponzori, uključujući i Europskubanku,radi utvrđivanjanacionalnih programa koji bi se iz tih sredstava financirali.
Saveza održala jeradni sastanak s dipl.ing.Ivanom Hodalićom, predsjednikomOdbora za poljoprivredu, selo i seljaštvo Sabora RepublikeHrvatske Predvši mu prvibrojnašegaGlasnika, dogovorili smo se da se na sjedniciOdbora u rujnuraspravipitanjeorganskobiološke poljoprivrede u nas i utvrdi važnost i mogućnostdržavne potpore za njezino promicanje i za pomaganjegospodarstva koja su prešla na takvu proizvodnju.
Od 27 do 30 rujna u Grožnjanu će se održati sastanak nevladinih organizacija za
Pozvani su i resorni ministri iz svih zemaljasudionica, jerće se tom prilikomdonijeti rezolucijakojomse traži da države i vlade na sastanku o zaštiti okoliša,kojikrajem ove godine u Sofijiorganiziraju,podupru organskobiološku poljoprivredu kao vrlo važnogčimbenika u zaštitiokoliša
O tijeku i zaključcima ovog međunarodnog sastanka obavijestiti ćemo vas u slijedećembrojunašegGlasnika J. Č.
Za sve one koji se žele priključiti ipomoći u radu Saveza "BIOS" objavljujemoprijavnicu.
PRIJAVNICA
za "BIOS" Savez za organskobiološko gospodarstvo, zaštitu okoliša ipromicanjezdravljaRepublikeHrvatske
I Osnovni podaci
Ime i prezime(X)Naziv
Kućna adresa (X)Sjedište
(X)Osoba za kontakt:
II Kojomaktivnošću se namjeravatebaviti u okviru "BIOS"
(Zaokružite između predloženih ilidopišitesvojuželju)
a)Proizvođačka; = b)prerađivačka;cc)trgovačka; d)izdavačka;e)stručnosavjetodavna;
1)želim biti članpotrošač ipromicatelj rada Saveza. Molim(o) da mi (nam)pošaljeteobrazac pristupnice ipotpune uvjete za učlanjenje u skladu s mojim(našim)željama navedenim u prijavnici.
Potpis i (X)pečat:
Datum:
(Podatkeoznačene s (X)upisujuorganizacije i poduzeća)
Ispunjenuprijavnicu treba poslati na adresu:
Hrvatsko mljekarsko društvo - "BIOS"
10000 ZAGREB,Ilica31/III
Silaža - osnovno krmivo u hranidbi goveda
Silaža jeu suvremenojhranidbi govedaosnovno i gospodarski vrlo vrijednokrmivo. Hranidbena vrijednost silaže ovisi o vrstisiliranogkrmiva i količini teško probavljivih tvari (celuloze).
S tim u vezi treba reći da se postotak celuloze u krmivima mijenjaovisno o vegetaciji ivremenu košnjeiliubiranja. Sa starošćubiljkeobično se povećava postotaksirovih vlakana i smanjuje hranidbena vrijednostkrmiva. Samo je silažni kukuruz izuzetak,jermu se sa zrelosti i rastom klipa i zrna kukuruza povećavahranidbena vrijednost. Naravno, granicajemliječnovoštana zrelost, jernakon togastabljikaodrveni inijeviše moguće dobro gaženjesilaže i postizavanjeanaerobnih uvjeta za mliječno kiselo vrenje.
Kukuruznojsilaži nedostajeizvjesna količina bjelančevina(proteina). Tako u 30 kg kukuruzne silažeima dovoljno energije da se zadovoljeuzdržne potrebekrava i proizvodnja 5-7 litara mlijekadnevno. Hranidbeniobrok sadrži oko 7,5hranidbenih jedinica, ali samo 7-8 % sirovih bjelančevina u suhojtvari Dakle,bjelančevinanijedovoljno,jer hranidbeniobrok tovne junadimora sadržavati1213%, a krava 12-16% sirovih bjelančevina.
Zbog nedostatka bjelančevina u kukuruznojsilaži,hranidbenom obroku krava itovne junaditreba dodavati sijeno lucerne iodgovarajućudopunskukrmnu smjesu s povećanimdodavanjemsirovih bjelančevina.
Goveda obično slabijeuzimajusilažu nego iste vrste svježuzelenu krmu. Uzimanjesilažeje uvjetovanovrstom siliranogkrmiva,postotkomsuhe tvari, PH vrijednosti i kiselinama u silaži, tehnološkom obradom i higijenskom kakvoćomsilaže te dodatkom dopunskih krmiva Tako goveda običnobolje uzimajukukuruznu negotravnu i djetelinsku silažu,silažu s većimpostotkom suhe tvari i sitnijesjeckanusilažu,silažu s manjesirovih vlakana,manjekiseline (posebice s manjeoctene i maslačne kiseline) i manjeamonijaka te silažu s dodatkom krepkihkrmiva (koncentrata).
Sirove bjelančevine u kukuruznoj silaži mogu se nadopuniti idodavanjem 0,51,0% urejeili11,5% BENURALA 60 prilikomsiliranja. Na taj se načindobiva silažakojejene samo dobre energetske, veći proteinskevrijednosti za prosječnu proizvodnju 5-7 litara mlijeka na dan
Silaža općenitomože činiti do 60% hranidbenogobroka krava. Kravama visoke mliječnosti, iznad 15-20 litara dnevno,treba smanjitidavanjekukuruzne silaže na 15-20 kg/dan,odnosno najviše do 50% ukupnoghranidbenog obroka U visokojgravidnosti ne treba davati višeod 15 kgsilaže, a posljednjih dana predtelenjedavanjesilažetreba obustaviti
Travnasilažamože biti gotovopotpuna hrana za krave u proizvodnji 10-15 litara mlijekadnevno, s time da za višu proizvodnjutreba dodavati još i odgovarajućuhranidbenu smjesu(krepka krmiva)iližitarice s odgovarajućom dopunskom smjesom (superkoncentratom). Uz travnu silažu se ne smije zanemariti ni davanjedobrogsijena kao dopune hranidbenogobroka suhom tvari i celulozom, a zatim mineralni dodatak,dodavanjestočnesoli (kuhinjsku sol natrijevaklorida ilisol za lizanje).
VILE,LOPATE,KOSE,MOTIKE + AKCIJSKAPRODAJA
Uz kukuruznu, paitravnu silažu,ovisno o proizvodnjigovedatreba davati odgovarajućudopunskukrmnu smjesu (krepkakrmiva,koncentrate) i to: uz kukuruznu silažu već kod mliječnosti iznad 5-7 litaramlijeka, a uz travnu silažu iznad 12-15 litaramlijeka. To ne isključuje 153
i ranijedodavanjemanjeg dodatka "balansne smjese",mineralnovitamis- kogilienergetskogdodatka
Telad može uzimati silažu već u ranoj dobi,ali u većojkoličini tek nakon 4. mjeseca. U hranidbi tovne junadimože se davati 3,5-10 kgkukuruznesilaže na dan,ovisno o uzrastu junadi, a hranidbeni obrok treba dopunjavati s 4-9 kg krmne smjese,da se očuvanajbolji prirasttjelesne mase i postignedobra kakvoćamesa
U dopunskojkrmnojsmjesikojase dajeuz silažuposebicetreba vodit računa da se dodajedovoljnominerala: kalcija,natrija ifosfora, te mikrominerala: cinka,mangana,bakra i željeza.Kalcij treba dodavati vapnencem(stočnom kredom),fosfor FOSFONALOM ilisolima natrijeva i kalcijevafosfata,natrij kuhinjskomsoli, a razne mikroelemente kao i vitamine mineralno-vitamiskim premiksima.
Kiseline iz silaže mogu znatno utjecati na mikrobiološkeprocese u buragu, djelomice na neke promjene u krvi (acidemije i glikemije), a mogu djelovati i ketogeno,izazivajući ketoze Octena kiselina javlja se u većem postotku u vlažnimsilažamabogatimaugljikohidratima (npr. uz vlažnerezance šećerne repe) i znatno povećavakiselost silaže Uzimanjemjakokisele silažesnižava se i PH vrijednostburagovasadržaja,što uzrokujeacidemije i kisele indigestije.
Uz hranidbu silažom,treba stogaupozoriti i na tehnologijuspremanjasilaže, na kakvoću i kiselost silaže, kao i na dodavanjealkalnih elemenata dopunskom krmom. To objašnjava vrlo dobre rezultate postignutedodavanjemBENURALA S i FOSFONALAu hranu preživača,naročito ako se dajuvećekoličine silaže.
Zdravstveni poremećajimogu nastati uz hranidbu silažom i zbognedostatka nekih hranjivih tvari (suhetvari,celuloze,
makro- i mikrominerala,vitamina i drugog).Ovi nedostaci mogu se očitovati poremećajima u razvojumladih životinja, pojavom jalovosti i smetnjama u reprodukciji irazvojuploda,zatim nekim oblicima probavnihporemećaja,indigestijama(slabijemradu buraga) teškoćama u kretanju i drugim.
Posebice ještetno po zdravlježivotinja (ipo kakvoću mlijeka) ako se dajepljes- niva i pokvarenasilaža. Plijesan i toksičnetvari kojenastajukvarenjem i raspadanjemorganskesilaže mogu biti vrlo opasne imogu uzrokovati patološke promjenei zdravstvene poremećaje, oboljenjajetre,smetnje u plodnosti i reprodukciji,pobačaje,manju proizvodnju,slabiji rast i prirasttjelesne težine,slabijeuzimanje i iskorišćivanje hrane.
Nijeustanovljeno da silaža posebice utječena sastav mlijeka(postotak bjelančevina, masti i drugih), već samo koliko djeluje na zadovoljavanjeopćih potrebaorganizma za hranjivimtvarima ili koliko uzrokujenjihovnedostatak. Stogalošasilaža,kojajeuzrok manjka nekih hranjivihtvari, može nepovoljno utjecati na sastav, kvalitetu i količinu mlijeka.
Treba naglasiti da se u silaži,posebice u travnojnalazi povećanakoličina karotina (provitaminA)koji se prenosi i u mlijeko, tako da uz hranidbu silažom mlijeko i maslac čestodobivajužutu boju.Ipak, ta silaža sadrži manjekarotina nego svježatrava i paša, a ti odnosi ostaju i u mlijeku.Drugivitamini nisu se značajnijemijenjali ovisno o hrani
Na miris i okus mlijekamogu utjecati neka krmiva (repa,repica,kelj,kupusi slično), a tako i neke silaže. Miris i okus mlijekaprihranidbi silažommože se mijenjati i zbog alkohola,aldehida, ketona,estera i drugihsastojakakoji nastajuvrenjem i razgradnjomorganske tvari,posebice uz hranidbu lošom sila-
žom,ako su loši higijenskiuvjetidržanja životinja,hranidbe imužnje. S time u vezi treba ponovoupozoriti na kakvoćusilaže koja se ne smijenepotrebnodržati u staji, ne smijedavati kravama 1-2 sata prije i za vrijememužnje,nego samo poslije mužnje, a ostatke treba odmah dobro očistiti izvalova Mlijekotreba odmah nakon mužnjeiznositi iz staje, a staju dobro prozračiti. Vrlo jevažno održavanje čistoćeštale i vimena (higijena
mužnje),čistoćepribora,strojeva i posuda za mlijeko, jerće mlijeko u protivnome poprimiti strane mirise
Uz hranidbu silažom treba obratiti pozornost ne samo na miris i okus mlijeka,većinačestovećubakteriološku zagađenostmlijeka,štose sprečava mjeramakojepropisujehigijenamužnje i postupak s mlijekom.
Dr. StjepanFeldhofer
Pregled
mlijeka na crnoj podlozi .
Prvo treba otkriti, a zatim liječiti krave ugroženekroničnim i drugimoboljenjima vimena,kod kojihklinička slika ne samo da nijeizrazitanego i nema nikakvih znakova bolesti (primjerice u samim počecimabolesti ilikada jebolest poprimilavećkroničan tijek).
Krave se pregledavajuprijemužnje u samojštali,odnosno na mjestuproizvodnjemlijeka, tako da se prvihnekoliko izmužajamlijekapojedinihčetvrtivimena pustipolaganoteći prekotamne podloge,kao što su ploča od škriljevca, crno staklo,kakva plitka crna posudaili za ovu svrhu načinjenposebanpribor. Na crnoj podlozi se lakše i boljeuočavajupromjene u mlijeku.Takva pretraganije potrebnakod izrazitih promjenavimena kojeupućuju na upalu.
Pretraguzapravo obavljamuzačprije svake mužnje, a veterinar priskače u pomoć tek ako nastanu izvjesneprom- jene.Tim se pregledomprosuđuju odstupanja od normale u izgledu, konzistanciji, mirisu i okusu mlijeka.Izgled mlijekamože biti normalan,vodenast, sitno ili krupno zrnat odnosno s krpicama. S pojavomupalemijenjaju se svojstvamlijeka.Mlijekomože imati crvenkastubojuako sadržiprimjesekrvi, a krvnomserumu može sličitiu težim upalnimprocesimažljezdanogtkiva Pojavomupalevimena mlijekomijenja i konzistenciju. Pri kroničnojkataralnoj upalimlijekopostajevodenasto, a pri
teškim upalamažljezdanogtkiva sadržaj vimena postajegust,promijenjene konzistencije iponekadtvrd, a primužnjiima izgledrezanaca
Okus mlijekaodređuje se samo onda kada su promijenjeneboja i konzistencija.Naime, _kušajućipromijenjeno mlijeko(sekret iz vimena),moglibismo se zaraziti različitim mikroorganizmima (patogenima iliuvjetnopatogenima).
Mlijekoinačemožeimatigorkastokus, ako se krava hrani nekim sortama stočnogakelja i repe(Brassicarapa rapifera, Beta vulgaris). Ono može biti slankasto prikroničnojkataralnojupali, može poprimitispecifičan miris po an-
tihelminticima nakon dehelmintizacije muznih krava, a može poprimiti i miris štale ako se duljedrži u otvorenim mljekarskimkantama u štali
Ovisno o vrsti i o stupnjuupalnogprocesa, u mlijekumogu nastupitirazličite promjene u obliku pahuljica,grudica, ugrušaka i drugoga,pokatkadsamo u prvimmlazovima (kasnije se muze normalno,nepromijenjenomlijeko). Pri upali cisterne i većihmliječnihkanalića u početkumužnjeizmuzava se gornjisekret, i to tako dugo dok se ne izmuze potpunopatološkisadržaj iz upalom zahvaćenogdijelačetvrtivimena, a nakon togase izlučujenepromijenjeno mlijeko. Pri težimupalamaiz vimena se izmuzujegnoj s primjesamakrvi ilisekret veoma sličan krvnom serumu
Svako odstupanje od normalnog nalaza upućujena poremećenusekrecijuvimena i na potrebuspecijalne pretragemlijekaradi utvrđivanja uzroka poremećenesekrecije iliupale.
sasvim normalna (fiziološka)pojava. Konzistencijamlijekamijenja se i pred krajmuznog razdoblja(laktacije), pa stogapočetak i krajlaktacije, odnosno sekret iz vimena u tom razdoblju, ne pripadajupatološkojlaktaciji, jerjetakvo mlijekosasvim uobičajeno za to razdobljelaktacije.
Nakon završenepretrage,izmuzeni sadržajvimena treba uliti u posudui neškodljivoukloniti. Izmuzivanjepatološkogsekreta vimena na podjenehigijenskipostupakkojim se širebolesti vimena (mikroorganizmi) u uzgoju goveda.
Veliko je značenjetakvih pregleda prijemužnjeza higijenumlijeka i rano otkrivanjeporemećajasekrecijevimena Takav pregledmlijeka na crnojpodlozi jednakjei za ostale vrste životinja. Sve što upućujena bolest vimena krava, upućivat ćei na bolesti mliječnihžlijezda drugihživotinja.
U početkulaktacije,prvih7-10 dana, izmuzujese kolostrum = (mljezivo), žućkasteboje i gušćeod mlijeka, što je
Dr StjepanBanožić
ObiteljskogospodarstvoNikoleKučere izHrsova kod Sv.IvanaŽabnog
Ovo je gospodarstvotradicionalno usmjereno na govedarskuproizvodnju, odnosno na proizvodnjumlijeka,što potvrđuje i kakvoćakrava (odčetiri, tri su bikovske majke)kao i podmladak od dvijerasplodnejunice, te dva ženska teleta,štopretpostavljadaljnjepovećanjebrojamuzara
domaćinstva. U štali im prednjači, a na izložbi u Sv.Ivanu Žabnomzapaženaje njihovakrava Mara,kojajeotelila sedmero žensketeladi. Njezinaproizvodnja u 305 dana iznosi 4891 kg mlijeka. U proizvodnji je pratekćeri Goluba sa 4 653 kgmlijeka i Palma,kojajeu prvoj kontroli dala 1,95kgmlijeka.
Tome je,kažu,pridonijelokreditiranje rasplodnoguzgoja.Hranu za svojeblago gospodarpriskrbljuje sa svojih 10 k.j. i2 k.j.oranica u zakupu.
Visoka proizvodnja po kravi od preko 4 600 kg mlijeka s 3,68%m m znak su dobrogtimarenja i sveopćebrigetoga
Blago obiteljiKučerapod selekcijskomje kontrolom - isključivo se provodiumjetnaoplodnja.
Vjerujemo da će se tradicija u obitelji Kučera nastaviti. Neka im jesretno!
StjepanBrlek,dipl.ing.
Prva stočarskaizložbaSv.IvanŽabno 95.
Pod pokroviteljstvom Ministarstva za poljoprivredu i šumarstvo RepublikeHrvatske a u organizacijiHrvatskogstočarskog centraslužbe Sv. Ivan Žabno i poglavarstvaopćine Sv. Ivan Žabno, 24 lipnjaje, u povoduDana općine Sv Ivan Žabno,organizirana stočarska izložba s aukcijskomprodajom rasplodnihjunica.
vlade, u drugekrajeveHrvatske prodali 26 krava, 56 junica, 160 bikova i 20 komada ženske teladi.
Slijedećaizložba bila jeorganizirana u Sv. Ivanu Žabnom u kolovozu 1917. godine, a bili su izloženi 162 krave s 96 teladi, 100 junica i 41 bik. Nagrađena su bila 74 uzgajivača.
Područje Sv Ivana Žabnoveć desetljećima zauzima jedno od vodećih mjesta po uzgoju simentalskoggoveda.Znatan utjecaj na poboljšanjegovedarstva u svetoivanjskom područjuimala jePoljoprivredna škola u Križevcima,kojaje 1871 godineuvezla pincgavskagoveda, a 1876. - 1982. godine u okolici Križevaca bilo jeosnovano 11 pripusnih postaja i nabavljeno 18 simentalskih bikova za osjemenjivanje domaćih plotkinja. Godine 1887. škola u Križevcima uvezla jejoš 2 krave i 1 bika simentalske pasmine. Uvoz se nastavio i 1905. Od uvezenih 46 junica, 3 za područjeCirkvene (seljaci F. Požgaj i N Taras),1907. uvezlo se daljnjih 78 junica i bikova, što jebila osnova za stvaranje marvogojskeudruge za uzgojčistokrvnog simentalca. Udrugajeutemeljena 13 ožujka1908. godine u Sv Ivanu Žabnom, a prva izložba bilajeorganizirana 25 kolovoza 1909. godine. Na izložbi jebilo predvedeno: 267 krava, 114 junica, 91 bik i 140 komada ženske teladi,ili ukupno612 grla.
Drugaizložba bila jeorganizirana 1912 godine.
Uzgajivači iz Sv Ivana Žabnog iokolice do 1912 godine su prekoHrvatske zemaljske
Četvrtaizložba organizirana je23. kolovoza 1925. godine sa 200 krava s teladi, 100 junica i 100 bikova Podijeljene su nagrade i organiziranaprodajarasplodnihgrla.
Peta izložba u Sv Ivanu Žabnomodržala se 1968. godine, u povodu60. obljetnice stvaranjaudruge i55 obljetnicepočetka rada i djelovanja Saveza marvogojskihudruga Hrvatske,osnovanog 1913. godine u Sv. Ivanu Žabnom,čijijenasljednikdanašnji Hrvatski stočarski selekcijski centar.
Na izložbi 1968. godinebile su izložene 62 krave, 41 junica i 11 bikova
Proizvodnjamajkijunica,namijenjenih vlastitom uzgoju,iznosila je u 305 dana laktacije 4012 kgmlijeka, a proizvodnjamajki junica,namijenjenihprodaji, 3.904 kgmlijeka.
Najboljiizlagači za svoja su grladobili diplome,plakete,peharete novčane i naturalne nagrade,koje su dodijelili: Hrvatski stočarski selekcijski centar, PZ-a i općina Đurđevac, Sirela i drugisponzori.
Najvećibrojponuđenihjunica za prodaju otkupili su predstavnici iz D. Miholjca,Valpova i Molva Cijena se kretala od 7.830 do 10 700 kuna
StjepanBrlek,dipl.ing.
Pregled otkupa,nabave mlijekaipreradeproizvodaod mlijeka 10.1.95.- 30.6.95.
Tijekom1995 s korekcijompremija sa 36 na 55 lipapo 1 I mlijeka s 3,2% m m neštojeporastaointeres proizvođača i utjecao na blagopovećanja otkupa.
Cijenekojemljekareplaćajumlijeko su relativno stabilne i kreću se u zadnjih 6 mjeseci od 1,2584 - 1,2744kn/lza3,6% m masti (uzdodanu vrijednost61,875 lipapremije za istu masnoću).
I Dinamika otkupamlijeka
Ukupnakoličinamlijekakojajeotkupljena od seljaka,dioničkihdruštava i kupljenih količina u inozemstvu i tuzemstvu dajuslijedećirezultat u 1000 litara.
siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj ukupno od ukupnog otkup iz RH
Iz prikazajevidljivo da jeuvoz vrlo značajan i da ima mnogopostava za povećanje proizvodnje a time i otkupa(U0/0001).
ll. Izvori otkupa,nabava | preradamlijeka
U ovom prikazudobivamo čišću sliku zbivanja na tržištu mlijeka i preradeistog u mljekarama.
Tokom 6 mjeseci1995. godinerezultati su slijedeći
3 Kupljeno u RH i iz uvoza
4 Primljeno na uslužnu preradu
5 Ukupan ulaz
6 Pradaja mlijeka
7 Dato na uslužnu preradu
8 Izlaz mlijeka
9 Ukupna ponuda
10 Prerada u vlastite proizvode
Pregledomovogprikazaoptimističan jerast otkupaod seljaka od 14,10 % i ukupanrast iz proizvodnje u R. Hrvatskoj od 12,49% što (apsolutno)iznosi
15 026000 litara mlijeka.
Vidljivo jeda jepovećananabava a time i uvozmlijeka za 31,31 % oko od te sume uvezeno je39 382000 litara a u republicije izvršenpromet među mljekarama od 10,592000litara
Sve to utjecaloje na povećanu preradumlijeka u mljekarama za 17,13
% (štojevrlo visok rast) a prerada u vlastite proizvode za 17,00 % odnosno apsolutnoviše za 24 244000 litara.
Kako jesav asortiman proizveden u Hrvatskoj iprodan to govori o povećanoj potrošnji i kupovnojmoći stanovništva kojetroši te proizvode.
Kako se i uvoze znatne količine roba preračunato u mlijeko cca 150-160.000 000 | to treba da ohrabri nove proizvođačemlijekaili one kojiplaniraju proširenjesvojesadašnjeproizvodnje, jermogućnostprodajejeosigurana.
ll Proizvodnjaproizvoda od mlijeka Već smo spomenulipovećanuponudu i iz njejerezultirala slijedećaproizvodnja grupeproizvoda.
1. Pastrizirano mlijeko
e Sterilizirana mlijeka
3 Jogurt i ostali kis. mliječniproizvodi
4 Vrhnja,12, 20 i 30%
5 Svježi sir
6 Polutvrdi sir
7 Tvrdi sir (70% izvoz)
8 Topljeni sir
9 Obrani prah
10 Punomasni prah
11 Sirutkin prah
12 Maslac
13 Ostaliproizvodi
Iz prikazavidimo da jepasterizirano mlijeko na nivou proizvodnje1994. godine(-0,47%) no znatno jeporasla potrošnjasterilnogmlijeka(26,31%).
Pa T= 2,308000 | vrhnja a 1995. 11.707000 | jogurta i fermentiranih proizvoda i 3.511 000 I vrhnja).
Fermentirani proizvodi i vrhnjerapidno rastu zahvaljujući i prestankurada kuhinja u privrednimpoduzećimapa je jogurt,kiselo mlijeko i razne masnoće vrhnjazamjenilatopliobrok. Konstatacija jeprovjerena,jerjepotrošnjaporasla u velikim gradovimagdjejelocirana industrija.
(KaoprimjerZagreba - u 1994 prema 1995 godiniproizvedenoje:1994 jogurta i fermentiranih proizvoda6981000 | i
Svježisir iz sličnih razlogaraste za 43 72 %. Radi velikoguvoza sireva (a male zaštitedržave od uvoza istih) polutvrdisirevi i topljenimanjese proizvode i to polutvrdi za 31,47 % a topljeni za 22,90.Istovremenomljekare su povećaleizvoz za 2,64puta(krozproizvodnjutvrdih sireva a djelomice i topljenih).
Ostala proizvodnjavarira prema sličnimvariranjimaprethodnihgodina.
StjepanDeneš,dipl.ing.
NAGRADNI KUPON
IME | PREZIME PROIZVOĐAČA
ADRESA | POŠTA
NAGRADNO PITANJE: Vime jepotrebnoprati:
ODGOVORI: a) prijemužnje, b) poslijemužnje, c) prije i poslijemužnje. Zaokružititočanodgovor!
GUMEX (Ba) FARMS (rao ora opremu. u
t gj
Planiranjesmještaja
muznih krava
adaptiranim i novoizgrađenim
štalama
Servisiramo sve tipovemuznih uređaja
NaVaš poziv posjetitćemo Vas sa zadovoljstvom
Vez za muzne krave tip GF - univerzal u dvorednom smještaju ,
ELEK IROTEHNIKA
Proizveden je od nehrđajućih materijala(18/10),sa visoko kvalitetnom izolacijom,radi visoke učinkovitosti ištednjeener48260 KRIŽEVCI, N. E bb; gije.
Tel 048 682 788, 682 789, Fax: 048 681 613
RASHLADNI B BAZEN ZA
TEHNIČKIOPIS
MLIJEKO direktna expanzija (izvedensa podnicom) rit
oblik - kvadratni, okomiti sa ugrađenim agregatom ispod S bazenatip 100i2001,saagregatom poredbazena-tipRB350, 400, 500,600, 800, 1000 i2000 I.
tip rashladnog sredstva - Freon 22 difluormonoklormetan B (ekološkiFreon 134A samo na upit)
tip kompresora - hermetički do 500 I, poluhermetičkido 2000 I
napajanje 220 ili380 V hlađenje kondenzatora - zračno ilivodeno (po narudžbi) izolacioni materijal- poliuretan(biološki) mjerni uređaj - za mjerenje temperature mlijeka, fiksni Zadržavamo pravo izmjene u proizvodnji. elektronski
Garancija 12 mjeseci pranje - ručno (automatsko po narudžbi)
Redakcijskikolegij: dr StjepanBanožić; dr. Ivo Belan;ing.Mirna Božičević,dipl.ing.StjepanBrlek; dipl.ing.StjepanDeneš;dr. StjepanFeldhofer; dr. Ivan Jakopović; dipl.ing.StjepanKeglević;prof. dr. Zvonimir Štafa Glavni i odgovorniurednik: dipl.ing.JurajČičmak; Redaktorica:dipl.ing.Vera Volarić;Tehničkaurednica: ing.Mirna Božičević;
Lektorica: mr Alka DomićKunić
Crteži: dipl.ing.Nikola Božićević
Vlasnik I izdavač: Hrvatsko mljekarskodruštvo
Uprava | uredništvo: Zagreb,Ilica 31/lIl,tel./fax:01/424420 Cijena:1,90kn
Tisak: TISKARA Orbis d.d.