Mljekarski list 11-1995

7070707070707090909094%4949,

se > se

STUDENI 1995. [st se ste %e9 ... oso O oso Pe 90" e“ Soo soo oso oće

s:

Xa <; e S MM 25 MMM SS

osa

oka

to tet se '

X = KRR

2% e .*o*o 2.9 seo : < esse

Ka

U sjetijesenskihdana, Koos sa kad prirodazamire u zimski san, <. se?

posebno se sjećamo svihnaših dragih js s. kojisnivajuvječnisan u našoj.hrvatskojPes 2 - Š ee . ilinekoj dalekojtuđoj zemlji. ss?

..

To su dani Svih svetihi Svih duša, eto? .* dani u kojima svijetletisućesvijeća esa

. kao znak da i našim umrlima se" a sjavječnasvjetlost. eto? a

dipl.ing.StjepanKeglević esa o 9% e“ se soto

e: ie o*e olot

.. sooo še: esa e e se oteo a 90%4 LJ

9%

Obrada i priprema

tla za sjetvu ozimih i ranih jarih krmnih kultura

Još uvijekse sijuozime krmne kulturekoje u rano proljećemoraju osiguratipuno kvalitetnevoluminoznekrme.Da bise ozimim kulturama postigaoželjenicilj:ranijeskidanje,dobarsklop(pokrovnost)iranibujni porast,za ozime kulturetrebaodabratitablukojaće bitiblizufarme ili staje, uz dobreputeve,da biuvijekbilapristupačna.

Tabla treba biti ujednačena i bez depresija u kojimase tijekomzime zadržavavoda,mora takođerbitiocjedita da bi se omogućilodobro otjecanje suvišnihoborinskih voda kojihje ove godinebila znatno više od prosjeka. Tabla treba biti propusna za vodu,tako davišakvode u tlu možeslobodno odteći u dubljeslojeveispodoraničnogsloja (dobravertikalna drenaža).

Valjaposvetiti puno pažnjeobradi tla za ozime, a naročito rane jareusjeve,jer se oranjemmože od ravne table bez depresijanačiniti tabla s punodepresija u kojimaleživoda, a na ravnim površinama spriječiti"otjecanjesuvišnih oborinskih voda. Tlo treba orati na dubinu od 25 - 30 cm na propusnimtlima, a na 30 cm dubine na manjepropusnim težimtlima Dubina obrade tla ovisi o kulturi kojaćese sijatinaodabranojtabli. Ako se osnovna obrada tla izvodi za djeteline,poglavito za lucernu, na težem tlu treba orati na 30 - 35 cm dubine. Na tima s nepropusnimslojemtreba prorahliti bilo dubljomobradom ili rahljenjem.

Lucerna zahtijevaduboku obradu, dubljunego većinaoraničnih kultura, jer svojimkorijenjemprodiredublje u tlo od gotovosvih ostalih oraničnih kultura (često ipreko6 m duboko). Ako ne može prodrijeti kroz _nepropusnislojispod

oraničnogsloja,=korijenje—lucerne zadeblja i ide po nepropusnomsloju, a u vrijemevećih oborina u takvim uvjetima propadne.To je razlogpropadanja novozasnovanihlucerišta u ovojgodini. Dubokom obradom omogućavase bolje ozračivanjetla, te povećavavertikalna drenažaicijeđenje vode u dubljeslojeve, tako da u oraničnom slojuvoda nikada ne stagnira.

Većini lepirnjača treba prozračnotlo, jerkorijenjetjerajuduboko u tlo,nakojem se razvijajukvržičnebakterijekojeiz zraka fiksirajudušik.

Na težim ivlažnijim tlima koja se obrađujuna istu dubinu u dužem vremenskom razdoblju, često kada jetlo vlažno pa i mokro zbog pritiskaplugaispod oraničnogslojaformira se nepropusni slojrazličitedebljinekoji se zove "bolest tabana pluga".Tajslojjeza korijenje većinekultura nepropustan i onemogućavacijeđenje vode u dubljeslojeve, zbogčegajeinakon manjihkišaoranični slojprezasićenvodom, pa. korijenje propada, na što su naročitoosjetljive grahorice,grašak i lucerna

Kada u jesenpadnuobilne kiše, a u nas u listopadu i studenom padadrugi oborinski maksimum,valjaočekivati da će takva tla biti prezasićenavodom u oraničnomsloju.Ako voda stagnira nekoliko dana u takvim uvjetima, nova

sjetvalucernete grahorice igraškamogu potpuno propasti.Zbog = gušenja suvišnomvodom prorijedi im se sklop, pa ostajesamo dio biljaka na najvišem dijeluparcele.Prigovorda ozima grahorica iliozimi grašak ne stoji da nisu dovoljnoozime pa izmrznu Oni u našim uvjetima u praviludobro prezime, ali ne mogu podnijetidugostagnirajuću vodu koja se čestonalazi iznad površine tla (u depresijama ijarcima). U takvim uvjetima i grahorica i grašakće propasti. Da bi se povećala propusnosti otjecanje oborinske vode,sve izvode i propuste (jarke) na parcelivaljaočistiti.

Osnovnuobradu tla za sjetvuozimih i ranih jarihkultura (krajemveljače, u ožujku)treba obaviti na prosušenomtlu Na težim tlima: oranjem na slogove na dubinu najprikladniju u vrijeme za ratilo i kulturu. Ako se tlo za sjetvupriprema u proljeće, na propusnimtlima može se dati osnovna gnojidbailidio gnojiva. Ako

se biljniostaci unose u tlo osnovnom obradom nakon skidanjajesenskih kultura (kukuruzovina i dr.),tada prije unošenjaostataka u tlo treba dodati idio dušika(urea).Nakon oranja,kada jetlo prosušeno,ujesentreba obaviti grubu pripremu tla (tanjuranje,drljanje) za ranu proljetnusjetvutako da se u proljeće prijesjetve tlo pognojistartnim gnojivom, zatim _sjetvospremačem ili _drljačom pripremi za sjetvu, da bi se štojemoguće ranijemogao posijati rani usjev.Rana sjetvadjetelina i djetelinskotravnih smjesa, te sjetvajarihgrahorica iligraška za zelenu krmu,silažuilizrno osigurat će ranijeprispijećeusjeva i dati više urode mase, a time iranijeskidanje. Ako se tlo ujesen ne pripremi za proljetnu sjetvu,kasnit će proljetnasjetva, a može doćiu pitanjekasna sjetvadjetelinazbog korova i proljetnesuše. i

Prof. dr Zvonimir Štafa

Kukuruzovina - kvalitetno voluminozno krmivo

Kukuruzje u našojRepubliciHrvatskojnajraširenijažitarica:sijese na oko 450.000 ha površine.Od toga se mogu očekivatiprinosioko 2,000.000tona zrna,da na poljimaostane oko 1,900.000tona kukuruzovine,štojevelikakoličinaneiskorištenogilislaboiskorištenogkrmiva.

Uporabakukuruzovine za stočnuhranu svojstvenaje za ekstenzivnu hranidbu goveda,ovaca, koza i konja,iako se može primjenjivati i u intenzivnojproizvodnjipreživača. Za to postojefiziološki razlozi,jerpreživačimorajudobivati određenu količinu voluminoznih, teže probavljivih krmiva kojavećomkoličinom sirovih vlakana (celuloze)podražavaju preživanje iperistaltikucrijeva,održavaju povoljnepH vrijednosti i buragovemikroorganizme i povoljnodjeluju na mas-

HRANILICE

noćumlijeka.Tako,primjericehranidbeni obrok junaditreba sadržavati oko 68%, a krava u proizvodnjimlijeka oko 17-18% sirovih vlakana Kukuruzovina sadrži većipostotak sirovih vlakana,iako manjeod slame drugihžitarica. Ima više sirovih bjelančevina iboljuhranidbenu vrijednostkoja se temelji na boljojiskoristivosti celuloze Probavljivostsirovih vlakana kukuruzovine iznosi 6062%, dok iz slame samo 1020%, jerjeceluloza u slami čvršće

I DUDE ZA TELAD

Tablica 1 Sadržajhranjivih tvari u slami i kukuruzovini

Sastav

Sirovih bjelančevina

Sirovih vlakana

Sirovih masti

Pepeo

Kalcij

Fosfor

vezana s ligninom(lignocelulozni kompleks).Kukuruzovina uz to ima više kalcija(0,59%) i fosfora (0,22%)(tablica1).

Za kukuruzovinu se može reći da ima hranidbenu vrijednost na razini lošijeg sijena(5060% iznosi probavljivost organsketvari). Veću hranidbenu vrijednost ima ukoliko se kukuruz ranijebere i kukuruzovina ranijesiječe i sprema, prijenego se stabljika u poljuosuši i odrveni i dok ima više lišća i mekanih dijelova.

Kukuruzovina,dakle,može biti vrijedno voluminozno krmivo u hranidbi preživača.Uvijet jeda se nakon berbe kukuruza što prijeukloni s polja, da se dobro osušii na odgovarajućinačin spremi,tako da se spriječedaljnje odrvenjavanje(lignifikacija),otpadanje lišća i mekanih dijelova i razvojplijesni.

Klasičan stari postupakje da se kukuruzovina nakon berbe kukuruza posiječe,složi u snopove i suši,obično ostavljena u polju.Kukuruzovinu treba što prijeukloniti s polja ismjestiti na suho i zračno mjesto,zaštićeno od kiše i snijega,gdjeće se do krajaosušiti

Kukuruzovine

industrijska obrada u pravilu ima smisla samo ako se gospodarstvenuvrijednost nađe u boljojkvaliteti krmiva

S time u vezi Pravilnik o kvalitetistočne hrane predviđaproizvodnjubrašna od kukuruzovine,dobivenogmljevenjem kukuruzovine bez klipa,kojasmijeimati najviše 12% vlage,najmanje 4% sirovih bjelančevina i najviše36% sirovih vlakana

Suvremeniji je postupakuvjetovan tehnikom berbe i načinom iskorišćivanja kukuruza (sušenje,siliranjeilikonzerviranje).Često se kukuruzovina,kombajnom polomljena i sasječena,odmah zaorava, što je ujednomjeraprotiv kukuruznogmoljca i drugihnametnika

Sušenje u specijalnimsušarama i industrijskaobrada kukuruzovine troši energiju i poskupljuje krmu kojazapravo ima slabu hranidbenu vrijednost.Stoga

Pravilnik navodi i mljevenudehidriranu kukuruznu biljkukojase dobiva mljevenjemcijelekukuruzne biljke s klipomkukuruza u mliječnoj ilivoštanoj zrelosti, a kojamora imati do 12% vlage, najmanje6% sirovih bjelančevina i najviše 22% sirovih vlakana Dehidrirana kukuruzna biljka se u praksipokazala kao vrlo dobro krmivo za preživače.

Izasilažu se kukuruz mora ranijesjeći, još u mliječnovoštanoj zrelosti, s 68-70% vlage,dok je stabljikajošzelena, a poželjno jeda ima što više zrna U raz-

dobljuzrelosti kukuruzovina jesuha i tvrda,teško se gnječi i nijepogodnaza Siliranje. U takvojsilažiuvijekostajezraka i ne mogu se postićidobri anaerobni uvjeti za mliječnokiselo vrenje.Iznimno se zrela kukuruzovina može siliratisamo ako se dobro i sitno sasjecka(na komadićeveličine 1-3 cm) i izmiješa s nekim drugimvlažnimilisočnimkrmivima (vlažnimrepinimrezancima,pivskim tropom,voćnimkomom i slično). Preporučuje se dodavanjesredstava kojapospješujusilažno vrenje, a pozornost treba posvetitidobrom gaženju i anaerobnom pokrivanju(bezpristupa zraka).

Kukuruzovina se (kao i slama)može konzervirati, čime se ujednopostižu i boljaprobavljivost i hranidbeno iskorišćivanje, ako se kukuruzovina obradi kiselinama,lužinama,amonijakomili UBEOM 70 (INAPETROKEMIJA Kutina). Sva _nabrojenasredstva razgrađuju čvrsteveze celuloze i lignina i oštećuju opnebiljnihstanica, što omogućavapristup.probavnimsokovima i boljeiskorišćivanje i probavuceluloze Ujedno djelujubaktericidno i fungicidno i zaštićujukrmiva od kvarenja.

Obrada kiselinama,lužinamai amonijakomzahtijevanabavu posebne opreme i zaštitu ljudi i okoliša UBEA 70 sadržiureu iz kojese spontanom hidrolizomoslobađa amonijak i održava u potrebnojkoncentraciji, tako da nema veće opasnosti po zdravljeljudi i po okoliš.Istraživanja su pokazala da se kukuruzovinitretiranoj s UBEOM 70 povećavasadržajsirovih bjelančevina (do9,0%),poboljšavaprobavljivost za 15-20% (uslami za 2445%), te da se može čuvati u prisutnosti zraka (aerobnim uvjetima).

Veći stupanjprobavljivosti i hranidbene vrijednosti dobiva se tretiranjem vlažnijeslame ili kukuruzovine,jerje

PRIBORZA

lakša hidroliza ureje i stvaranjeamonijaka.Stogajedobro da se tako suha krmiva prijetretiranja malo navlaže vodom

Kukuruzovina može služiti samo kao voluminozni dodatak u hranidbi preživača. U ekstenzivnojhranidbi jeuobičajenoda se snopkukuruzovine stavlja u valov, a stoka pomalogrizelišće i mekane dijelovestabljike.Ostatak tvrde stabljike nakon togatreba izbaciti iz valova.

Boljejeako se kukuruzovina sasjecka na komadiće veličine 1-3 cm i tako sasjeckanapomiješa sa sitno nasječenom i naribanom repom, svježimrezancima šećernerepe,krumpirom,voćnimkomom ilidrugimviše vlažnimkrmivima Ako je kukuruzovina kasno skinuta s polja i otvrdnula,donjedijelove, trule i pljesnive, treba odbaciti.

Ovisno o sirovinama kojese dajus kukuruzovinom kao osnovnom hranom, za višuproizvodnju(iznad 5 litara mlijeka/dan)treba dodavati odgovarajuća krepka i dopunskakrmiva kojasadrže potrebnu = energiju,bjelančevine i mineralnovitaminski dodatak.

Kukuruzovina ima čestobljutav okus izagađenajeplijesnimakojemogu izazvati probavnaoboljenja.Sporeplijesni Ustilagomaydis,kojese mogu naći na kukuruzovini,stvarajualkaloid ustilagin kojikod gravidnihživotinjamože uzrokovati i pobačaj.Plijesni se posebice brzo razvijaju na kukuruzovini kojajeostala na polju s nastupomjesenjih kiša i zime.

Loš miris i okus pljesnivekukuruzovine može se prenositi i na mlijeko.

Na krajutreba rećida kukuruzovina može služiti i kao stelja,posebice duboka stelja u ispustima, a vrijednost ješto drenira stelju iomogućavabolje otjecanjemokraće i gnojniceili oborinske vode u nenatkritim ispustima. Dr. StjepanFeldhofer

I NJECUSTOKE

Omekšanje kostiju (osteomalacija)

Osteomalacijaje bolestmijenetvari,kojau velikojmjerizahvaćakoštani sustav. U suštini se radi o nedostatkukalcijaifosfora,tenjihovameđusobnog odnosa,kao io manjku vitaminaD.

Kosti su tijekomživota podvrgnute stalnojmijeni: u mladosti se izgrađuju i rastu, a u odraslojdobi se nalaze u labavojravnoteži Poremeti li se odlaganjekoštanih soli u kostur ili se mineralne tvari iz kostiju iz bilo kojegrazlogagube,kosti se počinjudemineralizirati,omekšajuipostajuporoznima i krhkima,pa kostur ne može udovoljiti svojojosnovnojzadaći.

Osteomalacija jebolest odraslih grla kod kojihjezavršen razvojkostiju, i to uglavnom u ženskih životinja, dok muška grlaobolijevaju vrlo rijetko.Najčešće obolijevaju bređe krave potkrajbređosti, pa dobre muzne krave Katkad obolijevaju i koze, a rjeđekrmače i druge životinje.Bolest se može javiti i kod dobrih kokoši nesilica.

Osteomalacija se može pojaviti u ekstenzivnim uvjetima, i kod životinja kojenajveći dio vremena proborave na paši,tada jebolest vezana uz tlo Naime, nizinski imočvarni predjeli, patresetna i pješčanatla općenitooskudijevaju mineralnim tvarima. Prekomjernavlaga kojutlo ne može zadržatismanjuje sadržajmineralnih tvari u bilju, pa tzv. kiselo sijeno s močvarnihlivada redovito oskudijevafosfornim i kalcijevim solima U sušnimgodinamaosteomalacija se javlja iu drugimkrajevima.Zbognedostatka vlage,mineralne soli u površinskim slojevima tla ne mogu se u dovoljnojmjeri otopiti paih biljnokorijenje ne možeupiti. Zbog suše,sadržajfosforne kiseline u krmnom biljumože se smanjiti iza 50%

Štetnost tih trava povećava se joši time što se teškoprobavljaju i lako izazivaju katare želuca icrijeva. |šumsko sijenojesiromašno mineralnim tvarima Osteomalacija se, daljejavljakod životinjakojese stalno drže u štali

osobito zimi kada se krave hrane samo suhom hranom,ili u proljeće,nakon zimske štalske hranidbe Katkad jeuzrok bolesti i nedovoljnakoličina sijena, a previšeslame,pljeve,posija i tvorničkih otpadaka u obroku To ječešće u godinama oskudice,kada nema dovoljno kvalitetne hrane

Za nastanak osteomalacijeprilično je važno i lišćešećerne repe, osobito u krajevimagdjese to krmivo daježivotinjama u svježemiliosušenom stanju, u većimkoličinama i kroz duževrijeme. Naime,obiljeoksalne kiseline u repinu lišćukočiresorpcijukalcija.Utjecaj oksalne kiseline izraženiji je kada su količinekalcija s obzirom na stupanjlaktacijemanjkave,pa se zbog opsežne

demineralizacijekostura pojavljuju znakovi osteomalacije.

Za nastanak osteomalacijeneobično jevažanmanjakvitamina D,kao i kod rahitisa Nestašica svjetlosti i sunca u štali ometa biosintezu vitamina D, pa pogodujerazvojubolesti

dulje,životinjejakosmršave itrajnoleže, a zbogdugotrajnogležanja na tvrdom podu mogu se razviti rane od ležanja (dekubitus), pa onda sekundarna infekcija i septikemija. Krava naposlijetku ugineod iznemoglosti ilizbogotrovanja krvi od dekubitalnih ozljeda.

U uvjetimaintenzivne hranidbe iproizvodnje, od osteomalacije u prvome redu obolijevaju muzne krave u posljednjim tjednimabređosti,odnosno u razdoblju najvećemuznosti U tom se razdoblju, iako u hrani ima dovoljnomineralnihtvari, U crijevimapraktički ne može resorbirati tolika količina mineralnih tvari potrebna da se bilanca koštanihsoli održi u ravnoteži,paorganizamkoštanesoli crpi iz koštanogsustava Kasnije će se, bude li hrana pravilna, zaliha koštanih soli u kosturu ponovo popuniti, kako bi mogla poslužiti za eventualne potrebe u drugoj laktaciji.

Kada jeopskrbamineralnim tvarima duljevremena nedostatna,demineralizacijakostura dostignetakav stupanj da ometa normalnu funkcijukostiju, pa do izražajadolaze vanjskiznakovi bolesti - osteomalacija se tada i kliničkiočituje.

Razvojuosteomalacijeobičnopret-hode lizavost i probavnesmetnjelakše naravi. Uobičajenuhranu životinje ne jedurado, a lakome se za tvarima koje nisu uobičajenezajelo, kao što su žbuka, zemlja,steljauprljanabalegomilimokraćomi slično.Postupnoslabi tek, a životinje.katkad postanuplašljive i uzbuđene bez vidljivihrazloga.

Zbog bolova u kostima krave mnogo leže iteško ustaju, a pritom se pogrbljuju i stenju.Znajuukočenohodati,hramlju, a zgloboviim "škljocaju". Kosti su ponekadosjetljive na pritisak, a mišićje jenapetoako su bolovi u kostima jaki. Pri naglimpokretimadogađase i da se lome kosti. Čestose rasklimajuzubi, pa krave teškožvaču.Ako bolest potraje

Kod kozasu promjenenajčešće na hrptenici i na zdjelici,rjeđe na nogama Životinje se teško kreću iliuopćene ustaju, kao da su uzete. Napaditetaničkih grčevajavljaju se češćenego u krava Katkad se i zubi rasklimaju.

Krmače,<pogotovu one dobro ugojene,većod početkabolesti mnogo ležei teškose kreću, a u području zglobovaznaju im nastati bolne otekline. | neznatni pokretimogu prouzročiti prijelomzdjeličnih i bedrenih kostiju ili slabinskih kralježaka.Javljaju se i živčanesmetnje,razdražljivost i tetanički napadi. S vremenom apetitoslabi,razvije se katar želuca i crijeva, pa krmača mršavi Kožajojpostanesuha,tvrda i hrapava.

Osteomalacijajekroničnabolest koja može potrajati i višemjeseci.Prilikom liječenja i sprečavanjanastanka bolesti iz obroka biljojeda treba isključiti kiselu i grubuvoluminoznu hranu s mnogo Stačevine.Životinjamatreba davati dobro livadno sijeno,— leguminoze (djetelina,grahorica) izelenu hranu. Veoma blagotvornodjelujupaša,kretanje

na otvorenom i sunce Samo liječenjesastoji se u davanju udarnih doza vitamina D injekcijama, a uz to i fosfornih i kalcijevih soli

Krave kojedajumnogo mlijekatreba na vrijemezasušiti, ne smije ih se musti do predsamo telenje.

Razvojdekubitusa kod teških životinja kojemnogo leže možese spriječiti obilnom i mekanom steljom, a ponekad treba improvizirati i počivaljku.

Dr StjepanBanožić

Ketoza krava muzara

Ketozaje bolestpreživača,poremetnjametabolizmaugljikohidrata, masti i bjelančevina, uz povećanjeproizvodnjetzv.ketonskihtvari u organizmu.Javljase kada energetskepotrebekravau punoj muznosti nisuu skladus energetskomopskrbom organizmahranom.

Javlja se u visokomliječnih krava tjekom najvećeproizvodnjemlijeka, kada su najvećepotrebe za energijom odnosno hranjivimtvarima koje se pretvaraju u mlijeko.Ketoza se javlja i u drugihkrava kao posljedicanedostatne, preobilne ilineuravnotežene prehrane, a može bitiipopratnapojavabolesti maternice,vimena,otrovanja,teškihopćihinfekcija iliindigestija od hrane i drugoga.

U zemljama s razvijenomstočarskom proizvodnjomketoza krava muzara ide u red najčešćih, a sa gledištamljekarske proizvodnjeveoma važnihoboljenja goveda.

obrok količinski nedostatan ili u njemu pojedinehranjivetvari nisu sadržane u optimalnimodnosima,može se dogoditi da krava dobiva dosta hrane,ali da ipak oskudijeva u nekojod prijekopotrebnih hranjivih tvari Prevelika količina silaže u obroku,pavišakbjelančevinaimasnoća, uz nedostatak sijena,pogodujunastanku ketoze Razvojubolesti doprinosi forsirana prehranakoncentratom

Važančiniteljprirazvojuketoze jei zakazivanjeregulacijepod utjecajem stresova uzgoja, a i drugih. Kod životinja uzgojenih na veliku proizvodnjufunkcija regulacije jesvakako oslabljena, a tome pridonosinedostatak hranidbe,nagla promjenahrane,nepovoljnaokolina, prečestomijenjanjenastambi,držanje u zatvoreniim štalama,upalamaternice i zaostajanje=posteljice,probavniporemećaji,upalavimena i papaka,aklimatizacija, pa idugalaktacija. U praksi, mnogi se etiološkičiniteljijavljaju usporedo,primjericeporođaj inaglinastuplaktacije.

Za nastanak bolesti potrebnojeviše čimbenika, ito: općasklonost preživača prema njoj, a na to bitno utječeizbor na visoku mliječnost - mliječnakonstitucija. Krave kojeimajumalo mlijekarijetko padnuu to stanje, dok krave koje se ne muzu ne obolijevaju od ketoze Drugije čimbenikzatajivanjeprilagodbe na nepovoljneprilike u najvećojproizvodnji mlijeka.

Ipak,najvažniji je uzrok nepravilna prehranaveoma mliječnihkrava u naponu proizvodnjemlijeka.Računa se da je količina mlijekakrava muzara genetičkiodređena 40%,a o hrani ovisi 60% Prirodno jeda zbogvelike proizvodnje mlijekagovedo ima velike potrebe za hranjivimtvarima,napose lako probavljivimugljikohidratima. Ako je

Ketoza krava muzara najčešćenastupazimi, u prvom mjesecuproizvodnje mlijeka,rjeđe u kasnijemrazdoblju laktacije ilineposrednopredporod.Razlikuju se dva oblika: supklinički bez osobitih znakova i klinički s određenim simptomimakojiupozoravaju na ketozu.

U supkliničkomobliku bolesti nema poremećajaopćeg stanjaorganizma, SERVIS

Svisvetska razmišljanja i osjećaji

U sjetijesenskihdana,kad prirodazamireu zimskisan,posebno se sjećamo svihnašihdragihkojisnivajuvječnisan u našojhrvatskojilinekoj dalekojtuđojzemlji.To su daniSvihsvetihiSvihduša,dani u kojima svijetletisućesvijećakao znakda inašim umrlimasjavječnasvjetlost.

Tih dana,sebe i svoježive stavljamo u drugiplan, a misli,osjećaje,vrijeme i energijuposvećujemoonima koji su otišli prije nas "kud za vazda gre se". To su oni čija su nekoć živa bića utkana u naša srca iličije smo plodovesrca, uma ilimarljivih ruku usvojili kao svoje, pa sada nastavljamoondjegdjesu oni stali Ilisu to oni koji su netom pali na hrvatsku zemlju i dali svojzadnjitopli dah i poljubac sa hladnih usana Njima,koji su dali svoje mlade živote za slobodu icjelovitost naše Domovine, za naš mir, za dobro nas i naših pokoljenja,njimaneka budu posvećenenaše misli,beskrajnanaša zahvalnost i bolni tužni osjećaji.Nemojmo se štedjeti,nemojmo se bojati uzbuđenja - slušajmopogrebnekoračnice,neće zbog toga utihnuti pobjedonosnetrublje.Nećemo utonuti u bol beznađa,ali bez boli ne smijemoostati nitijezaboraviti Valjalo jebarem jedan dan odrediti za narodnu žalost i svečane zadušnice u srcu Hrvatske, u zagrebačkojprvostolnici, za sve paleu 'Bljesku* i *Oluji". Barem jedanžalobni koncert (drugihjebezbroj)trebalo bi posvetiti tuzi za našim palimvelikanima. Mnogiod njih nisu pravo ni ušli u život i okusili njegove radosti, a već su morali na silu iz njega izaći.

Engleskiknjiževnik

Aldous Huxleyizrekao je,doduše materijalističku misao: "Samo živi mogu dati besmrtnost mrtvima". Th. Cambell je,pak,izrekao: "Živjeti u srcima kojaostavljamo iza sebe, ne znači umrijeti."Objenam te misli kazujukako ne smijemoponovo pokopati zaboravom: u ovome životu upravo ih naša sjećanjaodržavajuživima, a dobri

Bogneka im to učini u svome Kraljevstvu svih svetih i svih dobrih duša!

Prošle smo godinesuosjećali s našim sunarodnjacimakojisu izgubilisvoje domove,kako živih tako i domove mrtvih. Ove se godine,zaslugomnaših živih i palihjunaka,mnogimogu vratitiu svoja sela igradove.Neki će zateći samo mjesta gdjesu im nekoć stajalidomovi,ali i to jenešto malo više od onoga ništa. Svjećice će ipakgorjetisasvim blizu onih koji su tu tako dugosami spali.Molitve s već umornih usana ipaksu uslišane i mnogise već vratiše na mjestasvoga početka.Starice i starci odahnuli su barem odjednebrige - počivat će u svojoj zemlji, nad kojom se razliježu zvuci njihovih zvona

Na grobljima u našim bogatim krajevimaSvisvete održavat će se prave izložbe cvijeća, uz mnogo svjetiljki koje gore cijeli dan i noć. Dakako, za naše pokojnikeništa nijepreskupo,no osvrnimo se i na bližnjekojižive uz nas - možda bi i njimatrebalo dati nešto od togaobilja,pod poznatimgeslom:"Za žive, u čast mrtvih!" Mrtvi,čijeduše žive i dalje,neće nam zamjeriti. Oni ne misle

kao mi,oni su bezgraničnovelikodušni, kao i božanski Otac u kojemužive Pohodimo na čas i grobovekoji nalikuju na one kojeopisujeDragutin Domjanić u pjesmici"Bogečkogroblje": Retko gdjeime jošpiše, ni već križov na vsih, vreme i kiša vse briše, vsi su pozabilinjih.

Injimazapalimosvjećicu. Onane mora gorjeticijeli dan i noć.

neumornog orguljaša,nekog čudnog veseljaka, dobre starice ilivjernekućne pomoćniceinjima dajmojednusvjećicu i poželimo"Bogdušici lahko!"

I jošnešto: budimo veći od sebe samih, a najveći smo kada opraštamo. Ako smo naišli na posljednjepočivalište našegnesmiljenogneprijatelja, stanimo i tu na čas i pomolimose: Milostiv im budi,Gospodine!

Koliko jezaslužnih za vaše mjesto,onih kojinisu živjeli samo za sebe, a grobovi su im danas zaboravljeni i zakorovljeni. Potražimo humak nekogdavnogžupnika, dobrog starogučitelja,gospodične učiteljicekojoj su svi đaci bili kao djeca,

Molimo Gospodarasvemira da nam tih dana bijeli marz ne uništi nježnost krizantema, a vjetarneka nam ne gasi plamičkesvijeća. Neka samo tiho šumi u vječnozelenim grobnimčempresima.

Priredio: Dipl.ing.StjepanKeglević

povlj QISKE.

Prvi h

rvatski demokratski sabor

Živimo u doba sretno završenih izbora i predsastavljanjem novog Hrvatskog sabora,već drugoga u slobodnoj RepubliciHrvatskoj i izabranog na demokratski način. To jelijepaprilika da se podsjetimoprvog hrvatskogdemokratskogsabora kojise održao 1848 godine.Tada jeKraljevinaHrvatska i Slavonijabila u sastavu velikogaustrijskog carstva,očuvavši ipaktemeljnanačela svojedržavnosti.

U Hrvata živi prastaratežnja da sami upravljajusvojomsudbinom i da najbolji sinovi =naroda =zajedničkidonose zaključke o svim problemimaupravljanja državom. U ranom srednjemvijeku, za vrijemevladara hrvatske krvi,već se održavajusabori Na saborima se krune kraljevi, na saborima se ruše vladari Narodni sabori su, s razvojemfeudalizma, postaliplemićkima i svećeničkima Ti su staleži stoljećimaupravljalikraljevinama Hrvatskom,Slavonijom i Dalmacijom,branili ih i postojanočuvali njihovaprava.

Posljednjiplemićkiilistaleški sabor održao se u Zagrebu 23 listopada 1847

Na njemujebio donešen novi izborni red i stvoren most prema novom demokratskom saboru. Europaje,naime,već stajalapredpragom novih slobodarskih revolucija, kojesu buknule burne 1848. godinešto je imalo utjecaj i na naš politički život. Tajmost sastojao se u tome što će iz svake županije, uz redovita dva zastupnika, na sabor biti upućenai

"petorica_inteligenata", to jestljudi sa sveučilišnom diplomom,bez obzira iz kojegstaleža potječu.

Političkim životom Hrvatske tada je vladao konzervativni “dio Narodne stranke Preporodnalijevainteligencija

sz

bila je u manjini.Bitna je oznaka tog posljednjegstaleškogsabora da je hrvatski jezikkonačno postaoslužbenim iistisnuo izjavnogživota dotadašnji"mrtvi jezikrimski ililatinski",Tom Saboru davali su ton baruni LjudevitBedeković,Franjo Kulmer i Metel Ožegović,istinskihrvatski domoljubi.

ljevine, te katolički biskupi i pravoslavni episkopi. To je bilo nešto slično današnjemengleskomGornjemdomu Tajprvidemokratski sabor sastao se u Zagrebu5. lipnja1848.,pod šatorom na Katarinskom trgu.Sabor jetrajao 4 dana i donio jedalekosežne zaključke, od kojihneke navodimo:

Prvom hrvatskom demokratskom saboru slijedeće1848. godineutrlajeput inetlektualna ljevicaNarodne stranke, kojajeprihvatila načela velike francuske revolucije:slobodu,jednakost i bratstvo, te iz togaproizlazeparlamentarizam, demokracija i tolerancija(snošljivost).

Novome banu Josipubarunu Jelačiću i njegovojBanskojkonferenciji prva je dužnost bila da sazove demokratske izbore, a potomi demokratski sabor

Novi izborni zakon,kojijeozakonila Banska konferencija,zapravojebio djelo tada mladogpravnikaIvana Mažuranića Po tome zakonu djelatnoizborno pravo dobili su pripadnici svih staleža, a pasivno pak "svaki domovine sin bez razlike reda ilistališa,jedne i drugecrkve, samo ako jepismen i ako jenavršio 24 godine." (Podpojmom"crkva" podrazumijevaju se katolička i pravoslavnacrkva.)Pokušat ćemo dati sliku sastava togaSabora koji jeimao 191 zastupnika:

e 6 velikih županikaizabralo je 58 zastupnika

e 717 regimenti iz Vojnekrajine

44 zastupnika

e 38 slobodnih kraljevskihgradova i trgovišta 77 zastupnika

e kaptoli i manastiri izabrali su 11 zastupnika

e Akademijaznanosti i umjetnosti

izabrala je 1 zastupnika

O tijekuizbora nema mnogo podataka, osim da su prošli bez incidenata i da su imali upravo plebiscitarniznačaj.

Osim zastupnikaizabranih izborima, saboru su imali pravo prisustvovati i u njemu glasovatiosobe po rodu ili položaju,zvane "virilisti' To su bili knezovi,grofovi i baruni koji su bilipunoljetni i imali posjede na područjuKra-

e Vlast u Hrvatskojtreba pripastivladi odgovornojSaboru,pod imenom *Bansko vijeće";

e samo najvišedostojanstvenike imenujecar, ostale ban;

e traži se politički savez ne samo s Dalmacijom i Vojvodinomsrpskom,nego i s DonjomŠtajerskom,Koruškom, Istrom i Goricom;

e izabrano jesedam saborskih odbora s predsjednicimakojitvore okosnicu buduće parlamentarne vlade

Ban Jelačić imenovao je vrhovnim kapetanomKraljevine, a Franjopl. ŽigrovićPretočki prabilježnikom.

Slijedećeg dana obavljena jesvečana instalacija(uvođenje) bana Jelačića u njegovučast, po starodrevnim običajima prema kojimajeprimiožezlo i stijeg. Položio jeprisegu na ruke pravoslavnog patrijarha Josifa Rajačićakojije tada stolovao u SrijemskimKarlovcima,gradu na područjuHrvatske Dana 12 lipnja otputovao jeban s velikom delegacijom caru i kraljuFerdinandu V koji se nalazio u Innsbrucku, kamo jepobjegaopred bečkim revolucionerima.

Nakon togasabora bilo je mnogih uspjeha ipadova, a po njegovimdemokratskim načelima izabran je i sabor godine1861 vrlo značajan za razvoj moderne Hrvatske.

Demokracijaje,dakle,davna pojava u hrvatskom narodu,kojajeza vrijemeobje Jugoslavije bila gotovozamrla Sada je opetimamo,ali se njojmoramo učiti Sve spominjanepodatkecrpiosam iz knjigeJosipaHorvata "Politička povijest Hrvatske",ponovljenogizdanja iz 1989 godine.

Priredio: Dipl.ing.StjepanKeglević II

Martinje - nagrada vinogradaru

Poznata jestara poslovica:*Vinogradu ne treba gazda,nego sluga."Iztogaproizlazi vrlo dobro poznatačinjenica kako teškogi raznovrsnog rada zahtijeva vinograd. Još je više muke, ako se vinogradnalazi na strmini ili ako vinogradar želi da mu bude u savršenom redu i velikojrodnosti Ako je,međutim, slugaglavni, ne smije se umanjitivažnost gospodarakojimora sve dobro smisliti što će se, kako i kada raditi: obrađivati, rezati,gnojiti,zaštićivati,obtrgavati itd Kojiputaje teže misliti nego raditi. U naše,pak, doba u najvećembroju slučajevagospodar i slugajednasu te ista osoba, a zato jaonjemu!On si stoga zaslužujenagradu, da se proveseli, da zapjevanad uspjesimasvojegatruda i troška i da zaboravi muke, i one proživljene i one kojeće opetdoći. Zbog togapostojiMartinjeblagdankoji se slavi 11 studenog,kada se mošt uz pomoć kvaščevih gljivicapretvorio u ljupko mlado vino,od mladosti još malo zamućeno.

O Martinju i sv Martinu,biskupuiz francuskoggradaToursa (čitajTur) u ovih pet godina hrvatske slobode napisanojevrlo mnogo, pa jeteško bilo što napisati, a da se ne bi ponavljalo. lako se rodio davne 316. godine,kada jekršćanstvo tek steklo javnuslobodu (313.),ipakse o njemumnogo togazna, zahvaljujućinjegovuživotopiscu SutpicijuSeveru

Tajdragisvetac rodio se u našem susjedstvu, u zapadnojmađarskoj, u gradu Szombathelyjukoji se urimsko doba zvao Savaria Već u šesnaestojgodinimorao je,po željisvoga oca, jošpoganina, stupiti u vojnuslužbu. Međutim,nijebio poslušansin: uskoro jeotišao u Galiju (današnjuFrancusku), tu se pokrstio i ušao u samostan Vratio se na kratko u zavičaj,pokrstiosvojumajkui otišao na IV

otok Galinariju u Ligurskommoru

(izmeđuItalije i Francuske).Zbog njegovevelike pobožnosti i ljubavi za bližnjeizabranje 375 godine,protivsvoje volje, za biskupa u Toursu na rijeciLoire (čitajLoar),gdjejetada kao i danas bilo mnogo lijepihvinograda i voćnjaka. Možda upravo zbog togavinogradari osobito poštujutogsveca Iz njegovaizbora za biskupaproizlaziobičaj"martinske guske".Kako kazujelegenda, sv Martin se, čuvši da jeizabran za biskupa, brzo sakrio u kokošinjacgdjeje bilo i gusaka.One su diglesilnu galamu i tako biračima odale togskromnogsveca koji jehtio služiti Boguu tišini samostana

Zbogtoga,valjda za kaznu, za Martinje mora pastimnoga gušćjapametnaglava.

BOTO A

U graduToursu i danas stojedva tornja, ostaci stare crkve njemuposvećene, kao i samostan kojije on utemeljio. To je mjestonekoć bilo ciljmnogihhodočašća na dan sv Martina no ne znamo jelijoš i danas tako. Dosegaojesv Martin za ondašnje,ali i za današnjepojmove visoku starost od 84 godine. U svom dugom životu učinio jeljudimamnogo dobra.

Starogermanskajesenska žrtvazahvalnica za dobru žetvu i berbu održavala se nekako početkomstudenog, a kršćani su tajlijepiobičajprenijeli na dan rođenja sv Martina U zasluženom veselju,bučno ga i danas slavimo Marljivivinogradari, kojisu i pedantnivinari,zaslužuju to veseljepo klijetima,domovima,gostjonama i društvenim dvoramana, uz

uvijekživu pjesmu"Došel je,došel sv Martin, On ga bu krstiljaga bum pil!" Za tu svečanost treba se pripremiti, ne ide to samo tako! Valjanabaviti tekstove krštenja sa svim "molitvama i litanijama" kojesvojimbockanjimastvarajudobro raspoloženje i potičusmijeh. Po prirodi duhovit čovjektreba se obući u biskupa, pa mu valjanabaviti dugubijelukošulju (možei od dvijeplahtesastavljenu), dugačkišal u boji(koji će mu poslužiti kao štola), a najvažnijajebuskupskakapa od papira, s nacrtanim grozdomna prednjojstrani.Biskupmože imati i štap, bijelerukavice, pa i neki sjajnibižuterijski prsten.Prati ga mali ministrant, isto obučen kao onajpravi, s debelom knjigom i posudom s vodom kojomće biskup blagoslivaljti. Nije na odmet i drugiministrant kojizvoni prigodomsvečanog ulaska u prostoriju.Usporedo s time, moraju se pripremiti i kum ilikuma kako

bi znali na pitanjaodgovarati. Oni drže dječjijastučić na koji se polažeboca mladogavina. Kuma može biti šareno i napadnoobučena, s napirlitanim šeširom na glavi, da bude smiješna. Sve mora služiti smijehu. U litanije, kojesu oko 150 godinastare, sv Martin može zgodnounositi suvremene "štosove" kao: *Od velikogporeza izagrebačkogprireza - oslobodi nas, sv Martine!" Pravu pamet saborskim zastupnicima - podajsv Martine! Jeftine kredite seljakima - podajsv Martine!" Nekad su naši stari molili da ih Bog oslobodi od hude filoksere, a danas imamo nove muke s nametnicima vinove loze, pa možemo vapiti:

Od bijelih i crvenih grinja od kasne peronospore, od brzogaoidiuma, od podmuklogabotritisa, i skupihpesticida - Oslobodi nas, sv Martine!

Ina kraju,poželimo da nam mlado vino učini ono što u njegovoime prikrštenju obećavaju kum ilikuma: "Da nam od sada razigravasrca, zbijašale,krijepitijela, veseli društva,hrabri junake,tješi žalosne, a pusti na miru bedastoće i pretrigancije."Da,da,posebnood raznoraznih prefrigancija i špekulacija - oslobodi nas, sv Martine! Poštenje, marljivosti čistu ljubav za Domovinu - daj nam, sv Martine!

Priredio: Dipl.ing.StjepanKeglević

Kako očuvati višegodišnje ukrasno bilje do proljeća?

Vjerujući da mnoge uzgajivače i ljubiteljecvijećasvake jesenimuči jedan te isti problem,odlučili smo napisati nekoliko riječi o prezimljavanjuvišegodišnjihbiljaka(trajnica) za prozore, balkone i terase Potpunojerazumljivo da se ljubiteljicvijećateško rastaju od

svojihnjegovanihpelargonija,fuksija, vodenika,asparagusa,oleandera i drugogcvijeća, tim višešto vrlo dobro znaju da su to višegodišnje i trajnebiljke kojemogu prezimiti, ali im za to treba osiguratiodređene uvjete.

Mnogiuzgajivačicvijećatajproblem V

UUU UUU

rješavaju tako da se uopćene bave prezimljavanjembiljaka, već svake godineu proljeće iz sadnica uzgoje mlade biljkekojenabave u vrtlariji.

U slučajuljetnica sve jejasno. To su jednogodišnjebiljkeodređenogživotnog vijeka,koje u doba cvatnjedajumaksimum od sebe,ali od jeseni s njimaviše ne računamo Dakle,rastanak s begonijama,petunijama,ageratumom, kadifama,salvijama,lobelijom,prkosom znatno jebezbolniji.

U gradskim,često skučenim uvjetima stanovanjauglavnompredstavljaprobIem pronaćiodgovarajućiprostor za smještajbiljatijekomzime. Ako ipak uspijemoosiguratiodgovarajućiprostor (svjetlipodrum,garažuilistubište) dobro jeznati slijedeće:

- Već krajemrujnatreba početismanjivatikoličinu vode za zalijevanje, jošu vrijemedok su biljke na balkonu ili prozoru, a s prihranomvaljapotpuno prestati. Na tajćemo način biljkepostupno pripremiti na stanjemirovanja. U prostor za prezimljavanjebiljkećemo pospremititek u listopadu,prijeranih jesenskihmrazova

VI

- Zaprezimljavanje u obzir dolazi svijetli podrum,garažaili stubište,gdje temperatura ne prelazi8%C, a optimalna je5%C do 6“C.Ukoliko su podrumili stubište mračni s temperaturomvišom od 8“C,takav jeprostorapsolutnoneprikladan zaprezimljavanjebiljke. Upodrumu s temperaturom od 56"C biljkerijetko zalijevamo,jerjevlažnost zraka razmjerno visoka, pa ih jenajčešćedovoljno samo orošavati Biljke jevažno redovito čistiti - uklanjati im uvele listove, da bismo spriječilirazvijanjerazličitihplijesni. - Većinu biljakapotrebnojeprijezime prikratiti - orezati, dakle prikratiti na pola sve izboje(npr.pelargonije i fuksije). To jevažno stogašto se biljketijekomzime pripremaju za novo tjeranjeizboja, a predugiizboji s puno lisne mase za biljke u stanjumirovanjakada su sve životne funkcijesvedene na minimum,svakako predstavljaveliki teret Prikraćene suvišne izbojepelargonija ili fuksija možemo korisno upotrijebiti tako da od njihnačinimo reznice (tzv.*pelcanje"), stavimo ih na ukorjenjivanje u posudu napunjenumješavinompijeska,rahle zemljei treseta Ukoliko uspijemo osigurati barem minimalne uvjete za život (svjetlost,temperaturu, vrlo malo vode) velika jevjerojatnost da će raznice do proljećastvoriti korjenovu masu i biti spremneza presađivanje u cvjetne sandučiće,potpunoravnopravno kao i sadnice kupljene u vrtlariji.Dakle,izazov jevelik,korist isto tako, a uzgojiti mladu biljkukojaće poslijecvjetati,uzbudljivo jeu svakom slučaju.

Ukoliko u jesenne prikratimoizboje, nego to činimo u proljeće,učinit ćemo grešku,jerće u proljećebiti potrebno duže vremena da potjeraju novi izboji, a rezultat je- kasnijekretanjevegetacije. Ako se već tijekomprezimljavanja stvore izboji duži od 8 cm, treba ih odmah prikratiti

- Voda za zalijevanje ili orošavanje mora biti odstajala i mlaka,jerhladna voda iz vodovoda za biljkusvakako predstavlja šok

- Poželjnoje da biljkeprezimljuju u sanducima u kojima su bile posađene. Ukoliko nam prostor to ne dozvoljva,bilje ćemo oprezno izvaditi iz sandučića (ne oštetiti korjenovumasu!) i utrapiti u veći sanduk napunjenpijeskompomiješan s rahlom zemljom.

Što se više približavamoproljeću, moramo povećatikoličinu vode za zalijevanje, ovisno o razvijanjuizboja, listova,pupova i o temperaturiprostorije u kojojsandučiće držimo. Krajemveljače ilipočetkomožujkabiljkećemo oprezno izvaditi iz zemljei presaditi u iste sandučiće kojesmo prethodnoočistilii napunili

ovisno o tjeranju novih izboja. Na balkone i terase iznijet ćemo ih u prvojpolovici svibnja, ne ranije,zbogopasnosti od proljetnihmrazova Veće biljke, kao što su oleanderi,palme,dracene ilirazno zimzeleno bilje,također mogu prezimiti u istim uvjetima(svjetlipodrum,garaža, hodnik ilistubište), a tretiramo ih isto kao i cvatuće biljke(pelargonije,fuksije).

Ako uspijemoodržati biljetijekom zime,omogućitiminimalne uvjete za prezimljavanje(tj.svjetlost,temperaturu, vodu)to jejamstvo da ćemo slijedeće godineimati bujanrast i obilnu cvatnju. Naš će trud,dakle,bitinaplaćen, a da ne govorimo da će naš kućni budžet biti pošteđen od nabave novih sadnica, što često predstavlja nemali izdatak.

novonabavljenom zemljom. Sada ćemo sandučiće držati na što svjetlijemmjestu, uz temperaturu od oko 15%C,ako jemoguće.Postupnoćemo povećavati i količinu vode za zalijevanje,

Dipl.ing.

Vera Volarić

- u mjesecu studenom

Možda ste se zapitali ima lise što raditi u studenom?

Vrt je opustio,lišće opalo,zemlja pomalosmrzava...

No, da bi vrt opetzasjeo u svome punome sjaju u proljeće, udite u nji u studenom!

Ako možete nabaviti borovih iglica ili bukova lišća,dobro će doći da se pokrije zemlja u vrtu i tako prekozime zaštite osjetljivebiljke.

Gomoljegladiola,kojeste joštijekom prošlogmjesecaizvadili iz zemlje,treba potpunoosušiti,zatim probrati samo zdrave i neoštećene lukovice te ih spremiti na suho mjestozaštićeno od smrzavanja.-Lukovicekojeprezime u zemlji:tulipane,narcise,zumbule idruge, dobro je pokritislojemlišća da ne stradaju ako zima bude oštra.

Ako u svome vrtu u proljećeželite obnoviti travnjak,zemljutreba pripremiti već u studenome

Kada s ukrasnoggrmljaopadnelist, treba ga okopati, a koncem mjeseca grmlje se može i obrezati

Osjetljivebiljke u vrtu zaštite od zime omotavši ih slamom i jelovimgrančicama.

ing.Mirna Božičević

Što učiniti kada muškarac "ne može"?

Impotencija(neuspjeh u postizanju erekcijebarem u 25 posto pokušajaspolnog odnosa)je medicinski problem o kojemu muškarci najviše brinu A sada jednopitanje za vas: što mislite da jeuzrok impotenciji? Ako mislite da je impotencijaisključivo emotivni,psihičkiproblem,niste na istom putu kojimidu današnjamedicinska tumačenja tog oboljenja. Premda su liječnici godinamabili skloni govoritizabrinutim muškarcima: "Glavni uzrok tom problemu nalazi se u vašim mislima",danas, s poboljšanjem=dijagnostičkih=postupaka, liječniciuočavaju sve više fizičkihuzroka nastanku impotencije.

Dakako, impotencija se nikada ne smije liječitihormonima, osim ako jeliječnikpotpuno siguran da je uzrok takve prirode. Davanjemtestosterona muškarcu koji ga zapravo ne treba, može se zaustaviti stvaranje njegovogavlastitogtestosterona, a I oštetiti jetra.

Jedan od glavnihmogućihfizičkih uzroka jeporemećen,oslabljenoptokkrvi,primjerice zbognaslaga na unutrašnjojstijenki krvnih žila ilizbognekogdrugograzloga, pa jelumen krvnih žila smanjen.Živcikoji se nalaze u penisutakođer igrajuveliku ulogu u izazivanju i održavanjuerekcije(ukrućenjapenisa).

Oštećenje tih živaca ponekadmože biti uzrokom impotenciji. Uzrok tih oštećenja može biti šećerna bolest (dijabetes) ilineko drugo oboljenje(jasno,svaki slučajdijabetesa nema uvijek za posljedicuimpotenciju).

Slijedećimogućiuzrok je alkoholizam Alkohol, ako se uživa u velikim količinama, snižava koncentracijutestosterona u krvi Testosteron jemuški spolnihormon potreban za normalno postizanjeerekcije.Alkohol ne samo da ometa stvaranjetestosterona, nego razara i onajveć stvoren u organizmu.

Neki lijekovi mogu također biti uzrokom impotencije.Primjerice,lijekovi za snižavanje povišenogkrvnogtlaka,lijekoviprotivastme, sredstava za umirenje,tablete za spavanje, lijekoviprotivalergije(antihistaminici) itd Hormoni su također važni u muškojseksualnojfunkciji. Mozak dajepoticaj za lučenje i drugihhormona, osim testosterona, potrebnih za postizanjeerekcije. No, on dajepoticaj iza stvaranjejošjednoghormona - prolaktina koji, kada jeprisutan u velikim količinama, uzrokujeimpotenciju, čak i kada jekoličina svih drugihhormona unutar normalnih granica.

VIII

Što se tiče općenitihučinaka nekih droga na organizam,jošjepodostatoga nepoznato. Međutim, zna se da dugotrajnouzimanje primjericemarihuane smanjujekoličinu testosterona u organizmu. To smanjenje, kao što je već spomenuto,otežava postizavanje zadovoljavajućeerekcije. Inače, dobro jepoznato da jeimpotencijajedanod najčešće prisutnihsimptoma kod narkomana

dr

Ivo Belan

Alkohol povećavaželju, a umanjuje moć! Dakako, impotencija može biti u vezi i s emotivnim činiteljima. Jedan 58godišnji muškarac postaojeimpotentan ubrzo nakon što mujeumrla žena Pet godinakasnije upoznao jeljubaznu ženu punu razumijevanja, koja jeučinila da se ponovno osjetisigurnim.Četiri mjesecanakon togavratila mu se i potencija. Potištenost i brigenajčešći su psihički uzroci impotencije.Impotencijauzrokovana nekim fizičkim uzrokom može vrlo često dovesti do depresije ilizabrinutosti,što opet sa svojestrane znatno otežava povratak u normalno stanje. Zanimljivaječinjenica da kod impotencije, nastale na emotivnom bazi,mala količina alkohola može biti dovoljna da se uklone ti emotivni činitelji koji su u stanju"zakočiti čovjeka.Međutim, ponavljamovdjejeriječ o vrlo malim količinama alkohola. Sve iznad togapostižesasvim suprotanučinak, jer se već odavno zna da alkohol povećavaželju, a umanjuje moć! Mnogi"don Žuani“ to su već iskusili na vlastitoj koži Svaki muškarac kojipostaneimpotentan mora se posavjatovati i pregledati kod liječnika,najbolje kod onog koji ima iskustva u liječenju takvih tegoba i koji će mu moći dati i stručni savjet i pomoć.

e s

krave dobro jedu,ali tjekomdana,bez ikakva vidljivauzroka,količina mlijeka varira Pri latentnojketozi,krava,unatoč dobrom teku,postupnomršavi.

Pri klinički vidljivoj ketozi veoma je smanjenamuznost,pa krava daje5070% manjemlijekanego u razdobljuprije bolesti: do izražajazatim naglodolazi mršavost, pa poremećaji u radu buraga (atonija),snižavanjetjelesnetemperature,sklonost začepu.Već na ulazu u štalu osjeća se jakimiris po acetonu U težojkliničkojsliciketoze mogu pretezati živčaniznakovi bolesti: krava jepospana i potištena ili pak uzbuđena i lako razdražljiva, a može pasti i u komu

Ketoza jedugotrajnakronična bolest, trajedvai više mjeseci.Pokatkad se zbog ciroze jetre ivelike mršavosti mora zaklati 30% pa i više oboljelih krava U visokoproizvodnih krava može se bolest više putavratiti nakon liječenja. Bolest se lako dijagnosticira uz pomoć tableta natrijevanitroprusidakojese preliju s nekoliko kapisvježemokraće

Liječiti treba samo one krave kojenisu veoma smršavile i u kojihnijedošlo do ciroze jetre. U liječenju se koriste: otopinaglukoze,hormoni,vitamini idrugi lijekovi.Liječenje u prosjekutraje do tjedandana, a krave koje ne reagiraju na liječenje treba iskoristitiza meso

Suzbijanjeketoze od goleme je važnosti za govedarskuproizvodnu, a temelji se na dobroj iuravnoteženojprehrani,umjerenomiskorišćivanju muznih krava,otkrivanjulatentnih slučajeva ketoze tijekommliječnograzdoblja sustavnom pretragomsvih krava u štali iliu

stadu, te na davanjurazličitihljekova za suzbijanjeketoze Ondjegdjese ketoza češće javlja u obroku treba povisiti količinukvalitetnogsijena, a umanjiti ili potpunoizbaciti silažu Tijekomsuhostaja,kojimora trajati 60 dana,treba davati obrok kao da krava doji10-15 litara mlijeka, a silažupotpunosmanjiti.

Pod krajbređosti treba ukloniti svaki višakmasnoće (npr.uljanepogače), zatim silažu Treba izbjegavatipreobilje jednevrste hrane,npr šećernerepe i njenihproizvoda, pa tropa i tvorničkih otpadaka,jerpreobilješećernihtvari pogodujeketozi Neposrednoprije samog telenjadobro jenešto smanjiti voluminoznu hranu, a koncentrate i silažuizostaviti iz obroka, da mlijeko nakon telenja ne bi prenaglonavalilo Poslijetelenjakravu treba postupno uvoditi u laktaciju. U muznom razdoblju valjareguliratiučestalost i vrijeme mužnje.Pri hranidbi muznih krava treba izbjegavatinaglopovećanjeobroka i nagliprijelaz s jednena druguvrstu hrane

U dobru preventivu od ketoze ubraja

"se i redovita pretragakrava na ketozu tjekom cijelogmuznog = razdoblja. Pretraga na ketozu nužnajeveć šesti dan nakon telenja, zatim 21. dan i zatim redovito 1 - 2 puta mjesečno,do zasušenja.Takvim postupkomotkrit će se skriveni slučajeviketoze, a moguće otkrivanjebolesti omogućitće pravovremeno liječenje i spriječitinapredovanjebolesti s posljedičnimpropadanjem jetre i izlučivanjem krava iz uzgoja. Dr. StjepanBanožić

Rezultati progenog testa mliječnosti

Pripremio: Dr. Ivan Jakopović

Natemeljuobračuna laktacijskihzaključaka iz rujna1995 godineobavljenjekoristeći BLUP model izračunprogenogtesta za bikove Holstein isimentalske pasmine.Rezultati izračunadani su u slijedećimtablicama

Uz podatakuzgojnevrijednosti dan jei podatakrelativne uzgojnevrijednosti(RUV) pričemujevrijednost 100 razina prosjeka, a vrijednosti veće ilimanjeod njepokazuju koliko jeneki bik bolji ilislabiji od toga.

Tablica 1 Rezultati progenog testa mliječnosti za Holstein pasminu

Izložba - smotre rasplodnjakaKriževci1995.

Na godišnjempregledu - ocjeni ipredvođenjurasplodnjaka(bikovi,nerastovi i jarci),održanom 13 lipnja u nazočnosti velikogbrojauzvanika - uzgajivača stoke,agronoma i veterinara iz većeg dijelaRepublikeHrvatske,znanstvenih i stučnih ustanova,Hrvatskogstočarskog selekcijskogcentra,predstavnikaopćina,Županije,Vlade iSabora Republike Hrvatske,Saveza seljakaHrvatske i drugih,obavljeno jei predvođenjerasplodnih bikova

slavonski podolac i 1 Istarski podolac; 20 nerastova, od čega 9 švedskih landracea, 4 njemačkalandracea i 7 velikih jorkšira; 5 jarčeva, od čega 2 alpskepasminei 3 sanske pasmine. Centar posjeduje i znatne količine duboko smrznute sperme.

Bikovi su ocijenjeni ovako: 1 ELITA, 15 I A klasom, 36 I. klasom, a samo 3 II klasom.

O važnosti ove smotre govorili su: gospodinStanković,dipl.vet , rukovoditeljcentra; mr Dubravko Viduć,dipl. vet.,ravnateljCentra za reprodukciju; dr Petar Bosnić,dipl.ing.,zamjenikravnateljaCentra za reprodukciju idr. Marko Tadić,dipl.vet.,ravnateljVeterinarske uprave Ministarstva za poljoprivredu.

Pozdravneriječiuputili su prof.dr. Valent Puževski,gradonačelnik . Križevaca i zastupnik u Županijskomdomu Sabora R Hrvatske, te Antun Mirović, predsjednikSaveza seljakaHrvatske

Stručno vodstvo prilikompredvođenja najboljihgrla i komentar dali su dr Ivan Jakopović,dipl.ing.iz Hrvatskogstočarskogselekcijskog centra i mr. Petar Božic,dipl. vet iz Središnjegzavoda za razmnožavanjedomaćihživotinja Hrvatske.

Centar raspolaže sa 75 rasplodnih bikova, od čegasu 69 simantalske pasmine, 3 smeđemontafonske, 1 sive, 1 172

Bikovi ocijenjeni. ill klasom pripadaju mlađojskupinibikova koji su jošu razVoju.

Tjelesnirazvojbikova:

130-166 cm dužinatrupa

širina zdjelice

širina prsa

dubina prsa

163 - 210 cm

20 - 75 cm

53 - 72 cm

65 - 96 cm obujamprsa

209 - 267 cm tjelesnatežina 690 - 1447 kg.

Većinabikova potječe iz domaćeguzgoja.Od početkaprovedbePrograma gojidbeneizgradnje. u govedarstvu Hrvatske od 1973 godine, za svaki krug planskogosjemenjivanja bira se 235350 bikovskih majkikoje se osjemenjuju spermom elitnih bikova domaćeguzgoja i uvoznom spermom iz Europe.

Oteljenamuška telad upućuje se sa 2 mjeseca u testnu stanicu Varaždin,gdje se pratenjihovrast i razvoj od starosti od 365 dana

Nakon testiranja - ocjene,najboljiodlaze u centre za umjetnoosjemenjivanje, odnosno u prirodnipripust.

Bikovi se zatim testiraju i na mliječne i tovne osobine.

u pojedinimopćinama - veterinarskim stanicama unutar Županija.

Obuhvat se kreća od 96% u Županiji slavonskobrodskoj do 24% u splitskodalmatinskoj.

3 “ Upravojezabrinjavajućebrojnostanje i kvalitetna oplodnja,posebnogoveda u razmatranom razdoblju, uz ovakav genetskipotencijalbikova u centrima Križevci,Slavonski Brod i Osijek.

Bikovi su preduzvanicima predvođeni po dobnim skupinama.Istovremeno je predvođenaskupinadomaćihiuvezenih (donacija iz Austrije). Prema stručnoj ocjeni, nema nikakvih razlika potipu,obliku, općem razvojuniti reprodukcijskim sposobnostima.Takvu ocjenu za naše domaćebikove dao je,prilikomposjete centru u Križevcima, dr. Otto T&ger,ravnateljjednogod elitnih centara iz Rieda (Austrija) i u isto vrijemepredsjednik Europskog i Svjetskogudruženja uzgajivačasimentalskoggoveda.

Kretanjebrojnogstanjaplotkinja i umjetnogosjemenjivanja u Hrvatskoj u 1994 godini(bezprivremenookupiranih područja),prikazanojeu tablici 1

Znatne su razlike u brojukvalitetne oplodnje u pojedinimŽupanijama kao i

Nadajmose da će najnovijemjere Sabora,Vlade,Ministarstva poljoprivrede,banaka,selekcijske službe islužbe osjemenjivanja, u skladu sa strateškim razvojempoljoprivrede(premije za mlijeko,rasplodnipodmladak,prelevmani (pristojbe)prilikom uvoza stoke i stočarskih proizvoda i novi kreditni sustav),biti pozdravljeni od svih stočara, povećati i poboljšatidesetkovano stočarstvo Hrvatske, kako bismo se oslobodili uvoza mlijeka(150200 mil. godišnje), stoke i prerađevina.

Dipl.ing.StjepanBrlek

Napredno gospodarstvoAnte Čorbe Mičetinac - Đurđevac

Na stočarskojizložbi u Đurđevcu, održanoj23. lipnja, uz znatan brojizlagačazapaženajekolekcija od šest krava,vlasništvoobitelji Ante Čorbeiz Mičetinca.

su namijeniliishrani stoke (kukuruz za silažu,uljanarepica,lucerna i dr.).

Gospodarstvoposjeduje 14 k.j.vlastotogi 5 kij.obradivogzemljišta u zakupu, te potrebnumehanizaciju. Većinu poljoprivrednihpovršinadomaćini

174

Stajskikapacitet za 20 grlapopunjen jesa samo 10 krava, od kojih su dvije bikovske majkei petjunica.Prosječna proizvodnja krava u 305 dana laktacije iznosi 300 kgmlijeka.

Dipl.ing.StjepanBrlek

ZAPISNIK

o radu Komisije za Nagradnu igru Mljekarskog lista

Komisija u sastavu:

Dipl.ing.StjepanDeneš,dr StjepanBanožić i ing.Mirna Božičević sastala se u prostorijama HMD u Zagrebu,Ilica 31/Ill dana 5 listopada1995. i utvrdila da je za Il kolo prispjelo 234 odgovora, od kojihjeza nagraduizvučeno 10 (deset) točnih.

Svi natjecateljinagradneigre(iz sva trikola) bit će uključeni u izvlačenjenagrade iznenađenja.

Nagradesu:

1 nagrada - tribređe koze ijarac - dobila jeŠTEFANIJAMILJAVAC iz ŽAKANJA

2 nagrada - 2 bređe koze - dobio jeIVAN LITVIĆiz MOLVI

Ostalih 8 nagrada - 30 kgozimogstočnoggraškadobili su:

SOFIJA VAJDA - ŽAKANJE

DORKA KLEMENČIĆ- RIBNIK

DANICA POSAVEC - BUDINŠČINA

ĐURO PODOLSKI - GORNJA RIJEKA

ANKICA KOZIĆ - KRAPJE

NADA SMOK - LUDINA

KATA ŠPENDIĆ- NOVSKA

LJUBICA ČORBA - VIRJE

ČLANOVIKOMISIJE:

Dipl.ing.StjepanDeneš Dr StjepanBanožić Ing.Mirna Božičević

SA (a

ly

-

NAGRADNI KUPON

IME | PREZIME PROIZVOĐAČA

ADRESA | POŠTA

NAGRADNO PITANJE: Kojejeoptimalnovrijemesjetveozimih lepirnjača (grahorica,grašak)?

ODGOVORI: a) prva polovicarujna b) sredina listopada Cc)sredinom studenog Zaokružititočanodgovor!

SERVIS IPRODAJA

Muzniuređaji za male ivelike proizvođačemlijeka

Originalnirezervnidijelovi za sve tipovemuznihuređaja

Odgoda plaćanja 3 mjeseca

Novo za staro.

Ovlašteniservisiprodaja za Hrvatsku

muzne opreme AlfaLavalAgri

Na Vaš poziv sa zadovoljstvom ćemo se javiti!

Redakcijskikolegij: dr StjepanBanožić; dr Ivo Belan;ing.Mirna Božičević,dipl.ing.StjepanBrlek; dipl.ing.StjepanDeneš;dr. StjepanFeldhofer; dr. Ivan Jakopović;dipl.ing. StjepanKeglević;prof. dr Zvonimir Štafa

Glavni i odgovorniurednik: dipl.ing.JurajČičmak; Redaktorica: dipl.ing.Vera Volarić;Tehnička urednica: ing.Mirna Božičević; Lektorica: mr Alka Domić-Kunić

Crtež: dipl.ing.Nikola Božičević

Vlasnik i izdavač: Hrvatsko mljekarskodruštvo

Uprava| uredništvo: Zagreb,Ilica 31/IlI,tel./fax:01/424420 Cijena:1,90kn

Tisak: TISKARA Orbis d.d.