Preporuke
uz hranidbu goveda kukuruznom silažom
Ako se kukuruznasilažadodaje u hranidbigoveda,trebaobuhvaćati najviše5060% hranidbenogobroka.Uz veće davanje silaženižaje hranidbenavrijednostkrmnogobrokainemogu se postignutivisokprirast tjelesnetežineiproizvodnjamlijeka.Nadalje,u kukuruznojsilažinedostajusirovebjelančevine,nekimineraliivitamini, pa ihjepotrebnododavati u dopunskim krmivima, a za višuproizvodnjutrebadodavatiienergetski dodatakkrepkihkrmiva.
To značida se kravama treba davati najviše do 30 kgkukuruzne silaže, što je uz manjidodatak dopunskekrmne smjesedovoljno za osnovne potrebe krava i proizvodnju 5-10 | mlijeka na dan Kravama višemliječnosti, iznad 10-15 I/dan,treba smanjitikukuruznu silažu na 20-25 kg/dan, a u visokojgravidnosti davati najviše do 15 kg silaže/dan. Posljednjih dana predtelenjetreba potpuno prestati s hranjenjem_silažom i davati samo suhu hranu kao što jedobro sijeno, te 1-3 kg krepkihkrmiva (koncentrata).Krepkase krmiva u pravilu dajuovisno o gravidnosti,proizvodnji mlijeka,uhranjenosti i kondicijikrava, te o stanjuvimena (čuvati od ranog nalijevanja i oticanjavimena!).
S obzirom da u kukuruznojsilaži nedostajubjelančevine(onasadržioko 6-8% sirovih bjelančevina u suhojtvari), a krmni obrok govedamora sadržavati
12-15% sirovih bjelančevina, dobro jeuz hranidbu kukuruznom silažom davati lucerkino sijeno i odgovarajućudopunsku krmnu smjesu s povećanimdodatkom sirovih bjelančevina(krmnusmjesu s najmanje13-14% sirovih bjelančevina).
Krmnu smjesuje dobro davati uz kukuruznu silažuveć kod mliječnosti iznad 5-7 I/dan; 1 kgkrmne smjesemora se očitovati s 2 litremlijekavišeproizvodnje.Krmnu smjesutreba,dakle, povećavati u krmnom obroku ovisno o većojmliječnosti, ali i kao zamjenuza smanjenodavanjesilaže kod veće proizvodnje(tablica1).
Ako gospodarraspolaževlastitim kukuruzom, u hranidbi krava treba ga koristititako da odgovarajućukoličinu kukuruzneprekrupe(1 - 5 kg/dan)po- miješa,većprema proizvodnjimlijeka, s manjom količinomdopunske krmne
Kukuruzna silaža
Sijeno kg kg
Kukuruzna prekrupa
Dopunska krmna smjesa(30% sir bjelanč.)
Krmna smjesa za junad (14% sir bjelanč )
smjesekojasadržinajmanje 30% sirovih bjelančevina(0,51,5 kg/dan)(tablica 2).
Kravama kojedajuviše od 20 | mlijeka/danpreporučuje se uz kukuruz i dopunskukrmnu smjesudavati još1-3 kgpotpunekrmne smjese za dojnekrave S 18% sirovih bjelančevina.
manje30% sirovih bjelančevina(Super 30),prematablici 4 Dajese 2,57,5 kg kukuruzne prekrupepomiješene s 0,51,5kgdopunskekrmne smjese,ovisno o težini junadi.
Svi navedeni sustavi krmnih obroka načinjeni su tako da se postigne prosječanprirasttjelesne mase tovne junadi od najmanje11,1 kg/dan.Prekrupa suhogkukuruza može se zamijeniti Siliranim vlažnim kukuruzom (tablica5), ilidavati u ovim omjerima:
Tovnojjunadimože se davati 5-10 kg kukuruzne silaže na dan,počevši od 250 kg tjelesnetežine, a može se davati i ranije, uz postupnoprivikavanje. Uz kukuruznu silažu dajese krmna smjesa s najmanje13-14% sirovih bjelančevina, i to (4,59 kg/dan)prema uzrastu junadi (tablica 3).
Za korišćenjevlastitogkukuruza može poslužitidopunskakrmna smjesa s naj-
HRANILICE.
1 kgkukuruzne prekrupe(14%vlage)
1,23kgvlažnog zrna kukuruza (30%vlage)
1,32kgvlažnogzrnakukuruza (35%vlage)
1,43kgvlažnogzrnakukuruza (40%vlage)
1 .DUDEZA TELAD
KR
Tablica 5 Hranidbeni obrok tovne junadi s kukuruznom silažom,silažom kukuruzne prekrupe i dopunskekrmne smjese(Super30)
Sijeno
Kukuruzna silaža
Silirana kukuruzna prekrupa
Dopunska krmna smjesa (30% sir. bjelanč )
Krmna smjesa za junad (14% sir.bjelanč.)
Tablica 6. Hranidbeni obrok tovne junadi sa siliranim kukuruznim klipomi dopunskomkrmnom smjesom(Super30)
Silaža kukuruznog klipa
Dopunska krmna smjesa (30% sir bjelanč.)
Krmna smjesa za junad (14% sir. bjelanč )
Preporuke za davanjesilažemljevenog kukuruznogklipa u tovu junadi prikazane su u tablici 6 Silirani mljeveni kukuruzni klipdajese u količini od 8-18 kg/dan,prema tjelesnojtežini od 250500 kg, s time da se izmiješa s 0,51,5 kg dopunskekrmne smjese s najmanje 30% sirovih bjelančevina(Super30).
Kukuruzna silaža(cijelekukuruzne biljke)možese davati u krmnom obroku sa siliranim kukuruznim klipom,ali je boljedavati s kukuruznom prekrupom, jer.kukuruzna silažaenergetskislabi krmni obrok s klipomkukuruza i snizuje ga ispod 1 hranidbene jedinice. To znači dase ne postižeprosječandnevni prirast tjelesnetežine od 1 kg/dan,što nije dovoljno u uvjetimasuvremenog tova junadi.
U dopunskojkrmnojsmjesikojase dajeuz kukuruznu silažu,treba davati jeftinijebjelančevine,jeftinijesačmesuncokreta,posebiceuljanerepice i BENURAL S (sadržiureu), za što postoje gospodarstvenirazlozi Krmiva se najvećimdijelomrazgrađujumikrobskom fermentacijom u buragupreživača. Tako
se i 70-100% bjelančevinahrane razgrađuje do amonijaka i iskorišćuju mikrobskom sintezom kao mikrobske bjelančevine. To omogućavada se i neproteinskidušik,amonijak i urea dijelomkoriste kao prave bjelančevine u hranidbi preživača, što treba,zbogniže cijene,gospodarstvenoiskoristiti.
Valjavoditi računa da se s dopunskom krmnom smjesom dodaje,prema
potrebamagoveda,dovoljnokalcija: (vapnencem),fosfora (FOSFONALOM ili spojevimanatrijeva ilikalcijevafosfata), natrija(stočnomilikuhinjskomsoli natrijevaklorida ilisoli za lizanje), raznih mikrominerala i vitamina (mineralnovitaminskim premiksima).
DodavanjeBENURALA S i FOSFONALA pokazalo se vrlo dobrim u hranidbi goveda,naročito ako se dajeveća količina silaže,jer se na tajnačindodaje većakoličina alkalnih elemenata (kalij, natrij,magnezij i dr.)kojiublažavaju djelovanjevisoke koncentracijekiselina silaže i povećavajualkalnu rezervu organizma.
Dr StjepanFeldhofer
Mikotoksikoze su otrovanjaštoihuzrokujutoksičniproizvodiizmjene tvarirazličitihgljivica. Te bolestinisuprenosivepoputzaraznih.Javljaju se iznenadai čestoimajudramatičnobrzitijek,alise mogu odvijati i mnogo sporije.Često su sezonskogkaraktera,povezane s određenom vrstomhrane.
Antibiotici idrugilijekovikoji se koriste u liječenjuimajuvrlo mali učinak. Štete kojete bolesti nanose nisu točno utvrđene, ali u pojedinimgodinama mogu bitivelike Osim izravnih gubitaka od uginuća,mikotoksikoze uzrokuju zaostajanje u rastu i razvojumladih, mršavljenjestarih i prisilnoklanjeteško bolesnih životinja.Smetnjenastaju i prilikomrazmnožavanja, a životinje se lažnogone, a bređe mogućei pobace. Dokazano jeda velik brojrazličitihgljivica proizvodijake otrove (mikotoksine) kojima se trujuživotinje i ljudi. Te gljivice žive na klasju i uskladištenojhrani, a zasad poznajemosamo manjibroj otrovanjatoksinima gljivica.
U nastanku mikotoksina veliku ulogu ima hrana na kojoj se razmnožavaju različitegljivice iplijesni, pa te bolesti prema tome uzrokujepljesniva i općepokvarena hrana Mikotoksini su veoma otporni na povišenutemperaturu idrugevanjske činitelje, te ih nikakvim postupcima ne možemo ukloniti iz zaražene hrane
osušiti pa popljesnivi.Kukuruz,osnovna žitarica za prehranustoke,upljesnivi se na polju i u skladištu prilikomlošegskladištenja. | drugastočna hrana (silaža, pšenica,ječam,korjenjače), te slama i kukuruzinac mogu popljesniviti i,ako ih stoka pojede,izazvati mikotoksikoze.
Gljivice i plijesnirazvijaju se na različitojhrani,voluminoznojikoncentriranoj. Ako je prevlažnakrma nepravilno skladištenanastajepljesnivost,užeglost, trulenje,općenitokvarenjekrmiva. Krma se može upljesniviti već na polju, za nepovoljnih,vlažnihgodina,iliako se ne skupi na vrijeme. Kada se kosi u kišnom razdobljugodine,sijeno se ne stigne
Bolest se prenosihranom kojajepljesniva,odnosno kojasadržavamikotoksine. S obzirom na današnjasredstva komuniciranja,bolesti se brzo i lako prenose s jednogkontinenta na drugi. Budućida na polju, na livadama, u skladištima hrane i u stočnimnastambama različitih gljivica ima u veoma velikojkoličini,stočna se krma lako zarazi, a ako su joši pogodniuvjeti, gljivice se brzo razmnože u hrani. U širenjuplijesniigljivicadobrano sudjeluje i vjetar, pa i sam čovjekkada pljesnivu hranu,sjemenježitarica i raznih trava prevozi s jednogmjesta na drugo.
U organizmuživotinjaotrovi ulaze na usta,ali su poznati i slučajevi kada su otrovi gljivica i plijesnioštetilikožu i izazvali na njojlokalne promjene.Lokalne promjenenašle su se iu ljudikoji su radili s pljesnjivom slamom i sijenom.
mikotoksine, a isto tako i pretragehrane na mikotoksine kojom su hranjene životinja.
Na otrovanjamikotoksinima osjetljive su sve vrste životinjaiperadbez obzira na spol,dob i pasminu,pa ipakmlada qa i lošehranjeneživotinjelakšeobole. ovjekje također osjetljiv na otrove gljivica i plijesni.
Znakovi bolesti su različiti iovise o vrsti mikotoksina kojije izazvao otrovanje. Kada životinjeprimeveliku količinu mikotoksina,znakovi bolesti veoma su jaki i dobro uočljivi, a bolest trajekratko i ubrzo završavasmrću Naprotiv, kada u hrani primajumanjekoličine otrova tijekomduljegvremena, znakovi bolesti manjesu izraženi,blaži su, pretežezaostajanje u rastu mladih životinja,smanjuje se mliječnost i javljaju se drugeporemetnje u radu organa i organskih sustava. Blažaotrovanja nisu smrtonosna
Dijagnozabolesti postavlja se na temeljuviše metoda: kliničke pretrage, razudbe i pretragesadržajacrijeva na
Kod liječenja,oboljelimživotinjama smjestatreba oduzeti dotadašnjuhranu i nadomjestiti jezdravom i higijenski besprijekornomhranom Ako mikotoksini nisu jakooštetilijetru,bolesna će se životinja za nekoliko tjedanaoporaviti; ako je,pak,jetrastradala,životinju treba ekonomski iskoristiti(zaklati).Posebnog liječenja nema, a isto tako nema ni protuotrova.Bolesnim životinjama se dajedijetna,lako probavljivahrana bogatavitaminima,mineralima i lako probavljivimbjelančevinama.
Temeljpreventiveječuvanjehrane da ne popljesnivi ida se ne pokvari. Ako se većpokvarila, takvu hranu ne smijemo davati životinjama. Kada jehigijensko stanjehrane nepoznato,hranu treba pretražiti na mikotoksine Tek ako se utvrdi da jehrana zdrava,tada se smije dati životinjama.
Dr. StjepanBanožić
Kobilje mlijeko
Kobila proizvodimlijeko za svoje ždrijebe,međutim su ljudizadnjihgodina ustanovili da kobiljemlijekoodlično služi zdravljuljudi, Kada se kažezadnjihgodina,misli se na znanstvena istraživanja kobiljegmlijekaiako se ono većmnogo ranijepreporučavalo u narodnojmedicini
Novim saznanjimamnogo jepridonijelosistematsko promatranjenjemačkih iruskih stručnjaka(lječnika) pa kobilje
Majčino
mlijekozauzima važno mjesto, kao važan čimbenik u zdravstvenojterapiji.
Evo nekih naslova tema o kojima se govorilo na javnimnjemačkoruskim forumima:
"Kobiljemlijekokao hranidbeni dodatak kod kroničnihželučanocrijev- nih i jetrenihoboljenja",
"Utjecajkobiljegmlijeka na obrambeni sistem organizma",
"Uporabakobiljegmlijeka za dojenčad i malu djecu,te kao nadopuna majčinogmlijeka",
"Kao dodatak kod crijevnihsmetnji, kod alergija i dr “
Kobiljemlijekojealbuminglobulinskomlijeko(kazein55%,albumin 45%).Kazein jefino pahuljičast,nijezbijen u grude Jako jevisok sadržajaminokiselina (352mg/kg) i peptida(609mg/kg).Kobiljemlijeko ima ivisok sadržajvitamina C.
Njemačka tvrtka KugestatHoher Odenwald posjedujeergelukobila,dvjestotinjak tih kobila sa svojomždrebadi pase na slobodnom,bez vezanja. Ta tvrtka već preko35 godinastječeiskustva kako se uzgajajukobile, te kako se dobiva i prerađujenjihovomlijeko. Pašnjaciergelenalaze se uz visoku netaknutu šumu,na područjukojejei biološki čisto za držanjekonja.
Proizvodi tvrtke KurgestatHoher Odenwald su:
Equilacgranulat - smrznuto osušeni oblik prirodnoostavljenogkobiljeg mlijeka,
Kumylacgranulat - smrznuto osušeni oblik kuhanogkobiljegmlijeka.Kobilje mlijeko kao granulatjakojeprikladno za svakidašnjuuporabu, u manjim količinama,
Kumylackrema,
Kumylaclotion Oba preparatanešto su novo u njezikože i tijela,
Kumylac za kupku ituširanje.Ovajgel omogućavaodličnunjegukobiljim mlijekomprilikomkupanja, a pre- poručljiv jeiza bolesnu kosu.
Kumylac - kuhano kobiljemlijeko. Temeljjekobiljemlijeko, uz dodatak mliječnekiseline,bakterijaikvasca To ježivućebiološki aktivno piće u kome ima oko 0,51% alkohola
Kobilje se mlijeko već dugokoristi kao vrijednaživežnanamirnica (kumis,poznat u ruskom azijatskompodručju), kao dodatak hrani te protivkroničnihcrijevnih poremetnji.
Razmišljajući o kobiljemmlijeku,poljoprivrednikkonjogojacmožese upitati isplati lise tajposaooko dobivanjakobiljegmlijeka.Jedan njemačkiuzgajivač konjatvrdi kako od mlijekajednekobile dobijeisto koliko i za samo ždrijebe.
Dr StjepanBanožić
Rezultati proizvodnosti SETE
u 1994. godini
dijela populacije
(PrikazIzvješćaHrvatskogstočarskogselekcijskog centra za 1994 godinu)
Genetsko poboljšavanjepopulacije govedatemelji se na gradnjinovih generacijakojesu bolje od postojećih. Preduvjetje,dakle,svakoguzgojnoselekcijskog rada spoznajaproizvodnih osobina postojećepopulacije.
Na temeljutih podatakaodabiru se one jedinkekojeće zbogsvojihboljih proizvodnihsvojstavaznačajnodoprinijetigenetskojizgradnji. Podaci o proizvodnosti uz to služe i za procjenu uspješnostiuzgojnoselekcijskog rada i genetskeizgradnje. Na temeljuostvareTablica 1 Brojnostanjekrava i udjelkrava obuhvaćenselekcijskim radom
ne razine proizvodnjeprocjenjuje se, naime,ostvaruje lise planiranigenetski napredakza promatrano=svojstvo. Ukoliko se to ne događa,javlja se potreba da se promijenedijeloviuzgojnog programa. Sve to pokazuje da je spoznajaporoizvodnihsvojstavapreduvjetuspješnog=uzgojnoselekcijskog rada i genetskeizgradnje. Utvrđivanjeproizvodnihosobina kod nas većduginiz godinaprovodiselekcijskaslužba Na krajusvake godine zbrajaju se postignućauzgojnoselek- cijskograda u govedarstvu i objavljuju u posebnomizvješću Hrvatskog = stočarskog selekcijskog centra Ondjese nalazi velik brojpodataka i o % proizvodnosti i brojnomstanju grla, i o provedbisvih faza Gojidbenogprograma. Da bi što veći brojuzgajivača imao prigodudobiti uvid u te rezultate, u prikazu su ukratko obrazloženi neki od značajnijih dijelovaIzvješća.
1.Brojnostanjekravai kravamatičnogdijela populacije
Podaci o brojnomstanju krava,promatrano po županijama,selekcijskimslužbama
| | uzgojnimorganizacijama, u
226
ovom su izvješćudetaljni. Na krajutablice dani su podaci o ukupnom broju krava na
Svim na zemlji mir, veselje!
Za mirom čeznusvi dobri ljudi,jeriz mira proizlaze sva dobra za čovjeka. U miru se stvarajuduhovna i materijalna dobra,njimase koristimo i njimase veselimo. U miru se najuspješnije radi i najljepšeodmara.
Prosinac je mjesecmira,jertada mirujunaše njive,vrtovi,voćnjaci i vinogradi, a osobito mirno spavajuako su pokrivenibijelimsnježnimpokrivačem. Mir u prirodi neka prijeđe i u nas ljude. U tom će nam pomoćinaša sveta vjerakršćanska,jerprosinacjevrijeme
Došašća iliAdventa,kada tijekomčetiri tjednaimamo priliku za smirenjenaše duše,za našu duhovnu obnovu To je vrijemepriprema za dostojnuproslavu
Božića - dana mira u nama samima, u našim obiteljima i u cijelomhrvatskom narodu
Ili,pjesmica u kojojse spominje prirodnapojava,zimski solsticij 21 prosinca, kada jenoć najdulja, a dan najkraći:
Advent jenekoć bio osobito lijep na selu. Tada se ranom zorom, gazećičvrsti snijeg, s lampašem u ruci,išlo u crkvu na sv Misu - Zornicu.Išlo jei staro i mlado i nikome nijebilo teško Narod je stvorio posebneadventske pjesmice u kojima su tako prostodušnoisprepletene vjerskeistine i život u prirodi.Čujmoih:
"Pričice lijepopjevaju, Obnoć na gnijezdasjedaju.
Jutrom rano traže hranu izabranu
Takova pticajesamja, kojipjevam"ZDRAVO MARIJA"
Već se bliži vrijemeblago, Već se bližionajčas, Kad će izić'Sunce drago, Svanut' svemu svijetuspas!
Svani dane i noć skrati, Sini,Sunce, i povrati: Bogučast na visini, Svijetu mir u nizini!
Prisjetimo se jošjednekitice iz adventske pjesme"Padaj s neba,roso sveta" u kojoj se zrcali produhovljena molitva seljaka za plodnostsvojezemlje:
Orvori se, zemljomila,
Da izplodnogtvogakrila
U tajsretan, blažen čas
Svemu svijetu nikne spas!
Duboka seljačkavjera u pobjedu dobra nad zlom ovako je pjesnički ispjevana:
Visom letećpticemale
Našem domu zapjevale:
Srca gore, evo zore!
Krajnek* bude svakojzloći
Sin će Božji k nama doći: Srca gore, evo zore!
Tako se puktijekomAdventamolitvom, pjesmom,pokajanjem i postompripremao za svetkovanjeBožića: od Badnje večeri pa do sv Tri Kralja.Budući da je
cijelimjesecprosinac u znaku Božića, stari Hrvatikajkavci prozvali su ga "VELIKOBOŽIČNJAK", a budući da jenekoć bilo i mnogo snijega,dobio je i ime GRUDEN.U to davno doba, u seljačkim skromnim domovima (bezradija i televizije)doista jevladao mir,pajeobiteljzbogdugogtrajanjamraka bila više na okupu,negou mjesecima s punosvjetla i puno rada Stručni listić "Seoski gospodar“jekrajemprošlogstoljeća, u svome prosinačkombrojudao ovakvu podukuza sretan i miran obiteljski život u više naraštaja.
Prosinačku tihu večer dugu, Obiteljskom ded posvetikrugu; Jesi 1 svojimblag i dobar sveđer, Blagće bititvogživota večer!
RiječMIR u božićno se doba posvuda čujepajei obiteljskaproslavaBadnjaka u znaku mira Kada je sva čeljad skupljena oko lijepoprostrtogstola, u sobu ulazi domaćin noseći naramak slame i poželisvima obilje u svakojvrsti plodova i stoke,ali najvišemira i Božjeg blagoslova.
Uzmir uvijek ide i veselje, kao njegova posljedica, pa u narodnim božićnimpjesmicama ima mnogo radosti iz svakidašnjegživota, a naročito se to osjeća u starim kajkavskimbožićnimpjesmama kojejezapamtilaprof.Nina Samšalović iz Vugrovca:
Kam' Betlem,kam? Betlem gori, Glas čutijes nebesa, po zraku zvoni
Jen starec v štali
Naslonjenstoji, Med oslom i volom djetešce leži.
Ti,Jaga,dajlana, Ti,Miško,purana, Malomu,malomu Jezušu najbu!
Iliova posebnovesela:
Štefek z mustači
Z vincem se vrači
Kobase nadjeva, I k tomu popeva: GLORIA!
A Miškov čača, Puru obrača, Z vincem zaleva
Pak si popeva: GLORIA!
OvogjeBožića u našem narodu više mira i veseljajer su se mnogiprognanici zahvaljujućinašojhrabrojvojscimogli vratitibarem nazemljištegdjeim jestajao topli dom iligdjesu danas njegovijadni ostaci Oni će opetsmoći duševne snage da se vesele Božiću,kao što su imali neposustalu nadu u povratak na soje.
Makar još u hladnoći, na propuhu i vlazi, neka ih grijebožićna svijećautaknuta u sjemenjeili u niknulu zelenu pšenicu, obavijenuvrpcom hrvatskih boja: crvenom, bijelom i plavom.
Ako za Božić bude jošuvijekonih koji čeznu za svojimdomom, tada njima želimo da jošizdrže, da im nade i dalje žive i budu vječnozelene kao smreke, jele i borovi u bjelini zime
Svim našim_poštovanim. i dragim čitateljimaželimomir iveselje u dušama, i obiteljima, mir hrvatskom i svim narodimasvijeta, pada izsrca zapjevamo božićnu pjesmu s hrvatskogjuga: *U to vrime godišta - Mir se svitu navišća
Porođenjemditića - od Divice Marije Anđeli se javili - Rajskupismuslagali, Slava Bogu pivali - A mir ljudima prosili!"
Priredio:
Dipl.ing.StjepanKeglević Foo
IN VINO VERITAS
Francuzi,najvećieuropskivinogradari i vinari govore: "Litra vina sadrži osminu čovjekudnevno potrebnihkalorija i devet desetina dobrograspoloženja".
Upravota francuska izreka o vinu najviše može pomoćipredbožićne i novogodišnjeblagdane, kad nam jejednaod brigakako se što boljerapoložiti.
Vino postepeno i ugodnozagrijava organizam,pajeputdo pravog"štimunga" laganiji i sporiji, nego s ostalim jačim alkoholnim pićima koja trenutačno "udaraju" u glavu.Zato jevino uvijek - a pogotovo na "duge"staze,nezamjenjivo piće,bilo čisto ilimiješano s mineralno vodom.
Bez konkurencije, vino je najbolji pratilac svih jela,naročito s bogata, a i
masna, blagdanskastola Samo dobro ukomponiranim i izabranim vinom u svakojsvečanojprilicimožemo postići pravo zadovoljstvo. 1 najboljepripremljenajelaako se "zalijevaju"pogrešno odabranim vinom neće prijati. 1 malo obrazovanijipotrošač, a i skromni poz- navalac vina zna da svako vino ne prija u svakojprilici iuz svako jelo.Zato se svi užici postižudobrim usklađivanjemjela i vina, pa se uistinu može pobitipriča o dobroj"podlozi"poslijekojenema lošeg vina
Kojevino piti za blagdane i kako ga servirati?!
Ako poslužujete vino iz bačve,učinite to u bijelimstaklenim bokalima, da i dobrom bojom raspoložite=goste.
Flaširana kvalitetna vina otvaraju se pred gostima i zatim serviraju.
I temperaturaposluženogvina jebitna
Bijelavina ohlađuju se na 1012“C, laganija crna iružica na 1618“C, a jaka crna vina piju se neohlađena, na sobnoj temperaturi 1022%C. Vino može poslužiti i kao aperitiv.Najboljejeposlužitijako i staro visokokvalitetno suho vino. Takva su vina traminac, bijeliburgundac,graševina,malvazija, žilavka,vugava,grk,pošip.
Ista vina odlična su uz predjelo, razne nareske i suhomesnate proizvode.
U primorskimkrajevima, uz bijela mesa (teletinu, meso peradi) i uz riječnu i bijelumorsku ribu serviraju se: maraština,kaštelet,debit bijeli,bogdanuša,kujundžuša,žlahtina,odnosno rizling,silvanac,rizvanac,škrlet, moslavac,=kraljevina u kontinentalnim područjima.
Uz sve vrste kolača,krema,kupova serviraju se poluslatkavina,slatka ili dezertna vina
Slatka:muškat,malvazijaigraševina, prošek.
Poluslatki islatki pjenušci:bakarska vodica,fruškogorskibiser,milion,slovin, baranjac.
Uz kavu treba ponuditiipakjaka alkoholna pića:razne likere,whysky, brendi,rakiju,votku
nezamjenljiva u prirpemi"gemišta",koje tako rado pijusvi oni koježele malo dulje i malo češće popiti, ali se nikad i jako napiti."Gemišti" najsporijeopijaju.
Izabrali ste kvalitetno (iprikladouzjelo) vino. No,nikako nijesvjeedno iz kakvih će se čaša pitivino. Obojeneilirebraste vinske čaše iz kućnih servisa hendikep su za kvalitetu i najboljeodnjegovanih vina
Prave vinske čaše su od tankogbijelog kristalnogstakla, bez ikakvih ukrasa sa stalkom kako se vino ne bi zagrijavalo u dodiru s rukom.
Najljepši ukras za stol, a ujednopodižu vrijednostvina, su vitke,elegantnečaše Najčešće su izrađene u obliku kruške ili tulipana ismatraju se najboljima one koje se privrhu sužavaju,jerskupljanjem mirisa omogućujunajjačeosjećanje arome vina.
Za pjenušavavina najbolje su visoke, uske čaše,jerse iz uobičajenihplitkih širokih čaša prebrzogube mjehurići, čime jevrijemepjenjenjašampanjca u čaši svedeno na minimum
Čašese ilisve serviraju na stol ilise mijenjaju kao i vino Toći li se flaširano vino prvo se uspedomaćinu ilinaručiocu da on kuša,pa tek kad je on ocijenio vino dobrim,toči se ostalim gostima.
Postupite likod izbora i serviranja vina na ovajnačin,budite uvjereni da ćete i vi i vaši gostiosjetiti svu njegovuopojnost. Bit će vam lijepo sve dok ga budete dobro "nosili", ali Zloi naopakoako vino ponese vas
Nisu za potcjenjivanje ni stolna (domaćai flaširana) vina: plješivičko, plemenka,svatovac,kraljevina,kraljica, golubica,bijelostolno. Naprotiv, ona su
Pripremila: ing.Mirna Božičević
JDrugi hrvatski demokratski sabor 1861. godine
Nakon prvoghrvatskogdemokratskogsabora,održanog1848 godine,bečki je dvor ubrzo slomio mađarsku građansku revoluciju, kao i svojuvlastitu u Beču,pa je narodima oduzeo . demokratske slobode kojeim jetek bio dao Nastupilo je razdobljecentralizacije u kojojje svemoćna birokracijavladala bez demokratske kontrole Carska moć opet jebila neograničena. To crno razdoblje, kojese u povijestinaziva "Bachov apsolutizam" započeloje 1860 godine, a duša mu jebio austrijskiministar Alexandar Bach,čovjekgrađanskogpodrijetla, izvanrednih organizacijskihsposobnosti
nopolitička individualnost ida se narodnosti morajurazvijati inapredovati, ali u svezi s interesima cjelokupneMonarhije. Na temeljutoga, car FranjoJosipI.je20. listopada 1860 izdao svoju"Listopadsku diplomu"kojaje bila tek poludemokratska, a u isto vrijemecentralistička i federalitstička Ipaksu izborene važne osobne slobode ili ljudskaprava: jednakopravnost svih građanapredzakonom, opća vojna i poreznaobveza i sloboda vjeroispovjesti.
Na temeljutih događajaupravoje prekonoćiuskrsnuo političkiživot u Hrvatskoj, što znači da nijenikad ni prestao makar skriveno živjeti.
u oblasti državne uprave.Dr. Mirjana Gross,današnjapovjesničarka smatra da su upravo u tome razdoblju biliutemeljenipočecimoderne Hrvatske
To jedesetgodišnjerazdobljezavršilo strašnim vojničkimporazom Austrije, u bitci kod Solferina (južnood Garda jezera)dana 24 lipnja1859., u kojoj su poginula2.292 vojnika, a 10 807 ihjebilo ranjenih. Car jebio prisiljen na političke ustupkepajesazvao Prošireno državno vijeće u kojemsu Hrvatsku sa Slavonijom zastupalibarun Ambroz VRANICZANYi buskupJosipJurajSTROSSMAYER, a odvojenuDalmacijugrofFranjoBORELLI Velike su se političke i idejneborbe vodile, ali jeipakvećinom glasovabio prihvaćenzaključak da se pojedinim zemljamatreba priznatinjihovapovijes-
Novi ban, general,barun Josip ŠOKČEVIĆsazvao jeproširenubansku konferencijukojase održala dana 26 studenog1860. u Zagrebu, u današnjoj Opatičkojulici broj10 Tom je skupu prisustvovalo 55 osoba iz političkog i kulturnogživota,kojisu se isticali nadarenošću,javnimradom ijavnimpov-jerenjem.Krajemistegodinecar je u Beču osnovao Hrvatski dvorski dikasterij (kancelariju) na čelu s Ivanom MAŽURANIĆEM,kojajemoglaizravno kontaktirati sa carem. Na svojoj posljednjojsjednicipočetkomsiječnja 1861.,Banska jekonferencijaodlučila raspisatiizbore po demokratskom izbornom redu iz 1848 godine.
Povjesničar dr JosipHORVAT piše: "Izbori su saborski protekli bez incidenta, zapravo u idili.Odlike izbornogreda iz 1848 doniješeploda i 1861 To jenaš najintelektualnijiSabor,Saborjakihindividualnosti".
Na njemusu bili izabrani politički kapacitetinaroda Izabrano jebilo 135 zastupnika,većinompravnika,učenjaka i publicista.Dvijevrlo snažne osobe bile su seljačkogpodrijetla: Ante Starčević, doktor filozofije i dr FranjoRački, svećenik i povjesničar.Ostali su bili
građani iplemići. U Saboru u početkujoš nisu postojalestranke, ali su se uskoro stvorile_tri, zbog različitih gledanja na hrvatske odnose prema Beču iPešti
Narodna stranka je bila za ulazak Hrvatske u državnopravnu vezu s Ugarskom,ukoliko ova prijetoga Hrvatskojpriznateritorijalnucjelokupnost,neovisnosti državnuravnopravnost.
Za to je bila saborska većina kojusu uglavnomčinili bivši Ilirci Manjina_u stranci bila jeza izravno povezivanje s Austrijom.
Unionističku stranku stvorili su bivši mađaroni Oni su predlagalirealnu uniju s Ugarskom,ali bez prethodnogpriznavanjapolitičkih prava Hrvatskoj, što je predložiogrofJulijeJankovićDaruvarski.
Hrvatska stranka prava bila jeradikalna - nitiza Beč nitiza Peštu,negoza samostalnu državuHrvatsku, na temeljunjenih starih povijesnih prava Osnivačjojjebio Ante Starčević, a s njime iEugenKvaternik i Petar Vrdoljak.
Tako se godine1861 stvorilo hrvatsko višestranačjekojedanas,hvala Bogu, opetimamo
O zaključcimaovog velevažnog Drugogdemokratskoghrvatskogsabora napisanoje mnogo rasprava.Kao najvažnijeovdjebismo istaknuli,prema Ferdi Šišiću,rasprave o osnivanju samostalne hrvatske vlade, o stolu sedmorice (vrhovnisud),o uređenjužupanija) slobodnihkraljevskihgradova i seoskih -_ * - e - e * - o
općina, o naučnim ustanovama za sve pučke i srednješkole,kao i za Gospodarskošumarsko učilište u Križevcima, o uvođenjuhrvatskogjezika u sav javniživot, o osnivanjuAkademijeznanosti i umjetnostiiNarodnogMuzeja. OvajjeSabor odredio hrvatsku politiku za mnoga slijedećadesetljeća.Stalno pozivanje na sjedinjavanje s Dalmacijom nijeuspjelo.Nakon izbora u Vojnojkrajini i Srijemu, u Sabor su po prviputušli i predstavnici Sabora
Međutim,carska se voljamijenjala i opetjehtjelastezati slobode te jepozvala Hrvatski sabor da pošaljesvojepredstavnike u središnji bečki parlament.Većina u Saboruodlučila jeda se tamo ne ide (čimejeporaženproaustrijski dio Narodne stranke), a car jena to odgovorio raspuštanjemSabora,nakon šestomjesečnograda, na dan 8. studenog1861 Ipakjepristao na neke važne saborske zaključke i dao svojpotpis.
OvajSabor je održan u današnjoj Starogradskojvijećnici u Ćirilometodskoj ulici u Zagrebu.
Saboraopetnijebilo čakčetirigodine, pa je slijedeći bio održantek 12. studenog1865 VoljaHrvata za demok-ratskim upravljanjemsvojomsudbinom i državom neuništiva je!
Priredio: Dipl.ing.StjepanKeglević e —_ * -_ o - e - -
IvanAntunović
Radeći na suzbijanjumađarizacije u Bačkojpokrećelistove na narodnom jeziku. 1870 godinepočinjeizdavanjetjednika "Bunjevačkošokačke novine" Pisao je,Antunović i poučne, nabožne, a napose povijesneknjige.Napisaojevrijednodjeloskupljajućigrađu o Bunjevcima."Razprava o podunavskih i potisanskihBunjevcih i Sokcih...".Ovo djelosadrži bitne pov- jesnedokumente.
Dakle,Ivan Antunović mnogo jeradio na nacionalnom i vjerskompreporodubačkobaranjskih Hrvata.
Rođen je 1815. godine u Kubaji, a 1888. godineumire u Kolači gdjejebio pomoćnibiskup od 1866. godine.
Prirpemila:ing.Mirna Božičević
- u mjesecu prosincu
U prosincunijeviše mogućeobrađivati zemlju. No aku u prvimdanima prosinca ne nastupismrzavanje, dobro jejošjednom obilno zalitisve crnogoričnobilje u vrtu
Neposađenegradice na kojimaželimo već u veljačinešto saditi moramo pokriti lisnim slojem da se zemljapreduboku ne smrzne
Oruđeza rad u vrtu, da bi ga što bolje očuvali,neophodnojetemeljitoočistiti i podmazati.
Miševe,koji se čestonasele u vrtne sjenice i šupe,redovito ih trujte, jerinače mogu nanijetimnogo štete. Padne li obilan snijeg, s crnogorice i osjetljivih
bjelogoričnihgrmova i stabala treba redovito otresti,jer se pod težinom snijegalome grane.
U zimskim mjese- cima ptice u našem vrtu upućene su uglavnomsamo na našu pomoć.Osigurajmoim kućicu i redovito ih hranimo.
Pripremila: ing.Mirna Božićević
Najčešćiiujedno najmanjeinformativnisimptomi kojipacijenti iznosesvojimliječnicima
Smatra se da osam postoljudipati od glavoboljekoja ih prisiljava da se liječnikuobrate za pomoć.Takvih jeljudi sve više Sve veći brojklinika za liječenje glavobolje,kojeniču u čitavome svijetu, dokaz su kako ješiroko rasprostranjeno to zlo. Bol u glavi, kao simptom,može pratiti velik brojoboljenjakoja ne moraju odmah bitijasna i uočljiva nitibolesniku, nitiliječniku.Zbogtogaće pronaćipravi uzrok glavobolji nekad biti dugotrajan i mukotrpanposao za specijaliste raznih grana medicine Pogledajmosada,ukratko,kod kojihse stanjajavljataj neugodansimptom.
izazvati pad atmosferskogtlaka,prom- jenau vlažnosti zraka,brzina vjetra i druge.
Glavobolja kod povišenogkrvnog tlaka je dosta čest, a u mnogim slučajevimanajranijisimptom.Međutim, ona se može javiti i kod niskogkrvnog tlaka Arteroskleroza može biti uzrokom dugotrajnihglavoboljasrednjejačine.
Vazomotornaglavoboljavjerojatno je najčešćioblik glavoboljeuopće.Nastaje u vezi sa somatskim ili psihičkim naporima,kada se arterije u mozgu i moždanim opnama sužavajuili šire. Promjene na arterijama, uz ostalo, može
Od mogućihuzroka spomenimodalje: gladovanje(strogekure za mršavljenje), pretjeranouživanjealkohola i cigareta (neprospavananoć,mamurluk),uskraćivanje crne kave onome tko se na nju već naučio(kodnas jesigurnoprimijećen porasttakve vrste glavobolje!), tumor,apscesi krvarenje u mozgu, akutne zarazne bolesti (gripa,abdominalni tifus itd.),akutnu ili kroničnu upalu . sinusa,bolesti bubrega, =kroničnu začepljenost,stanjepredmenstruaciju,
akutnu upalumoždanih opni(meningitis), traumu (potresmozga),upaluživaca u glavi,zategnutostmišića u vratu i skalpu (pogrešannačin sjedenja,držanjaglave), oslabljen vid (kratkovidnost,dalekovidnost),upalevratnih kralježaka,oboljenja uha,zuba,emocionalne napetosti,tjeskoba i strahovanja(životneteškoće, psihičkikonflikti).
Još uvijek jedosta toganepoznato Postojejošbrojnidrugiuzroci, ali ih se ovdjeiz razumljivihrazloga ne može sve spomenuti.Možda jei čitanjeovoga već navedenogadovoljno da nekoga zaboli glava!Posebnu vrst glavobolje, migrenu,opisat ću drugomzgodom.
lako mnogim _glavoboljama znamo uzrok jošuvijekima i onih kojeostajuneobjašenjen.Činjenicajestda se u velikojvećini slučajeva u pozadinitoga simptomane nalazi neko ozbiljno, po
život opasnooboljenje. Prema tome,bez velikih uzbuđenja i panikekod blage, kratkotrajneglavoboljekojase jednom pojavila!
A sada par riječi o glavoboljama kojimaje potrebnoobratiti posebnu pozornost,jermogu biti znak ozbiljnog oboljenja.
Gotovo svatko,kod prvihnapadaja bolova,pomisli ne bi lise morao obratiti liječniku za savjet, ne radi lise možda o nekojopasnojbolesti?Nisurijetki ni oni kojiodmah pomisle na tumor mozga i slične bolesti.lakose, nasreću,po- najčešćeradi o prolaznim,bezazlenim glavoboljama,ipakima i onih koje, po nekim svojimposebnostima,upućuju da
VIII
su posljedicavjerojatnoozbiljnogoboljenja.Jasno je da bolesnik s takvim glavoboljamamora odmah liječnik pogledati.
Evo nekoliko takvih vrsta glavobolja, kada se odmah mora pozvatiliječnika. U prvomredu,iznenadna iizuzetno žestoka glavobolja može biti simptomkrvarenja u mozgu Bolesnici se, glasnostenjući, hvataju za glavu.Mogu postojati i psihičkepromjene. Bol u glavi,kojase pojavizajednosa specifičnimneurološkim promjenama:zamagljenjemvida, grčevima,mentalnom konfuzijom,gubitkom svijesti,gubitkomnekih tjelesnih funkcija iligubitkomosjeta,znak jeza podrobniliječničkipregled.
Glavobolje se temperaturom i ukočenjemšijemogu bitiznakmeningitisa, upalemoždanih_opni.Jasno,samo liječnik može razgraničiti ovo stanje od simptomagripoznog ilidrugogvirusnog oboljenja.
Pozornost valjaobratiti ina glavobolje kojese često ponavljaju ili s vremenom postaju sve intenzivnije. Bolesnik se mora obratiti lječniku ionda kada glavaboli u nekom određenom području, kao što su uho, oko,polovicaglave i slično Štoprijeukloniti uzrok.
Kao i drugdje u medicini, tako i ovdje valjanastojati u prvomredu primijeniti uzročnu terapijuosnovne bolesti kojaje dovela do bolova u glavi. Dok se to ne postigne, a ne radi se o nekojod ovdje spomenutojopasnijojglavobolji, mogu se primijenitiumjerenedoze sredstava protivbolova (aspirin) ili sredstva za smirenje.Ističem da je to samo .povremena i privremenamjera.
Nema potrebe da pokušavateživjeti sa svojimglavoboljama,naročito ako vam ometajudnevne aktivnosti, remete noćni odmor i zagorčavajuživot
Zatražitepomoć svogliječnika.
Dr Ivo Belanvelikim farmama ranijegdruštvenog sektora, te ukupanbrojkrava u Hrvatskoj.
U Hrvatskoj jekoncem 1994. godine bilo ukupno226.321 krava, od čega 221 053 na privatnimposjedima i 5 178 na velikim farmama. U usporedbi s prethodnomgodinom,daljnje se smanjioukupanbrojkrava: za 15 331 grlo na privatnimfarmama i 435 grla na velikim farmama.
S druge,pak, strane raste broj matičnogdijelapopulacije na privatnom posjedu(povećanje za 4.108 grla), što uzrokujeukupan porasttog dijela populacije i u aposolutnom i u postotnom iznosu
Tablica 2 Laktacijskaproizvodnja mli- \ £d* jeka(305 dana)matičnog dijelapopulacije
2.Laktacijskaproizvodnja matičnogdijelapopulacije
Proizvodnjamlijekamatičnogdijela populacijeizražena je u standardnoj laktaciji(trajnje 305 dana). Na temeljutoga može se objektivnoprocijenitimoguća razina mliječneproizvodnje. U idućoj tablici dani su ti podaci za sve pasmine, promatrano po rednom brojulaktacije (paritet), i za privatnisektor i za velike farme iz ranijegdruštvenogsektora
Uzmeli se u obzir da je,po statističkim podacima,= prosječnaproizvodnja mlijeka po kravi nešto iznad 1860 kgte da uz količinukojudobijetelad (oko600 1)ona približnoiznosi oko 2460 kg,vidi se da se kod matičnogdijelapopulacije ostvarujeznatno viša razina Ovo potvrđuje da jematični dio populacije u uzgojnomsmislu kvalitetniji, ali isto tako da ti uzgajivačivećim intenzitetom koriste izgrađenigenetskipotencijal svojihgrla.
3. Stanjeosjemenjivanjaplotkinja u Hrvatskojidjelotovornost reprodukcije
Kvalitetna organizacijaosjemenjivanja krava značajnoutječena genetsku izgradnju i na ostvarenu razinu proizvodnje.Podaci o stanjuoplodnjeplotkinjadani su u prošlombrojuMljekarskog lista, pa se ovdjenećeponavljati.Valja ipakustvrditi da jeudjelumjetnogosjemenjivanja i daljeoko 75%,prirodni pripustbikovima poznatogpodrijetla vrlo mali (manje od 1%),što znači da jeudjel nekontrolirane oplodnjeviši od 24%. Tako velik udjelnekontrolirane oplodnje
VILE,LOPATE,KOSE,MOTIKE AKCIJSKAPRODAJA
Prosječno trajanje
Simentalskaprivatnefarme % 100 značajnosmanjujerazinu proizvodnog potencijala ovog dijelapopulacije.Važno jedasetajproblemčim prijeriješi, većim udjelom umjetnog osjemenjivanja svugdjegdjejeto objektivnomogućeili uvođenjembikova poznatogpodrijetla. Uvođenjetih bikova materijalno mora poticatisredišnja i lokalnavlast,jerjeto djelotvornoulaganje u razvojgovedarstva. Uz uporabukvalitetnihrasplodnjaka,uspješnost u provedbioplodnje značajno = doprinosidjelotvornosti govedarskeproizvodnje.
Uspješnostoplodnjenajbolje se mjeri podatkomtrajanjaservisnograzdoblja krava Pod tim pojmompodrazumijeva se razdoblje od vremena teljenja krave do nove uspješnesteonosti. U idealnom slučajukrava se trebateliti svake godine, štoznači,uzme li se u obzir trajanje steonosti, da bi idealnoservisno razdobljetrebalo trajati oko 75 dana U izviješću su dani detaljnipodaci o trajanju servisnograzdoblja za krave matičnog dijelapopulacijekojesuimale zaključenu laktaciju i kod kojihse, stoga, ovo razdobljemogloizračunati.
U prikazu su dani općipodaciza simentalsku pasminu s privatnih farmi i Holstein pasminu s velikih farmi,budući da su te pasminenajzastupljenije kod nas.
Iz tablice 3 se vidi da jeprosječna dužinaservisnograzdoblja kod simentalske pasminebila 114 dana,dok jekod Holsteinpasmine na velikim farmama iznosila 176 dana Ovo dokazuje da i u
dijeludjelotvornostireprodukcijepostoje rezerve kojemogu doprijenijetiuspješnijojgovedarskojproizvodnji.Posebno se to odnosi na Holstein pasminukod kojejedužina servisnograzdobljaizuzetno visoka i iznosi u prosjeku 172 dana (za16 dana dulja u odnosuna prethodnu godinu).
4,Ustrojselekcijskeslužbe Hrvatske
U ovom izviješćuposebnajepozornost dana prikazuustrojaselekcijske službe.Tijekom1994, godineintenzivno se radilo na novom ustrojuselekcijske službe,budući da postojeći,zbogprom-
Tablica 4 Ustrojselekcijskeslužbe
Ustrojslužbe Županija Stari Djelomice novi
Zagrebačka + Krapinskozagorska
Sisačko-moslavačka Karlovačka Varaždinska Koprivničkokriževačka Bjelovarskobilogorska Primorskogoranska Ličkosenjska Virovitičkopodravska Požeško-slavonska Brodskoposavska Zadarsko-kninska Osječkobaranjska Šibenska Vukovarskosrijemska Splitskodalmatinska Istarska Dubrovačko-neretvanska Međimurska
-
jenevlasničkihodnosa i novog ustroja države, ne može više postojati. Selekcijska se služba izdvaja iz radnih organizacija - poduzeća i postaje dio jedinstvene selekcijske službe Hrvatske,koja svojmaterijalnitemeljdijelomnalazi u proračunudržave,županije i općine, a dijelom u učešćuuzgajivača i korisnika stočarskihproizvoda u sufinanciranju službe. Uz to,službasredstva dijelom ostvaruje iz vlastite djelatnosti,prije svega udjelom u prometurasplodnestoke.
U idućojjetablici dan prikazustroja selekcijskeslužbe,promatranopo županijama.
Iz tablice se vidi da jeuzgojnoselek- cijski rad organiziran u najvećembroju županijagdje stočarstvo ima veću važnost
U nekim ježupanijamauspostavljana cjelovitaorganizacijaselekcijskeslužbe, jedinstvena za cijelužupaniju. U nekim županijama ta jeslužbatek u procesu nastajanja, pričemu jeu dijelužupanije uspostavljen novi ustroj, adio jejošostao u starom obliku
Dr Ivan Jakopović
Pregledotkupa,nabave mlijekaipreradeproizvodaod mlijeka 1.1.1995.-30.9.1995.
U otkupumlijekatijekomdevet mjeseci1995 godine,bez obzira na razmjerno zadovoljavajućucijenu i premiju za mlijeko,otkupraste no ispodočekivane količine.
Cijenajei dalje na razini 0,35DEM preračunato po srednjemtečaju
Narodne banke i krećese od 1,2584 do 1,2977 kn za 1 | sa 3,6%m m i premijom od 0,6188 za 1 | 3,6%m m što jeukupno1,8772 do 1,9165 kn za 11
I Dinamikaotkupa i nabave mlijeka
Ukupnakoličina nabavljenogmlijeka iz otkupa od seljaka iDD iliD O O poduzeća, kupovine u zemlji i inozemstvu,rekonstitucijemlijeka po mjesecimabilježislijedeće količine u o/o09litara:
p
Dakle,kao štorekosmo,bez obzira na povećanjepremije sa 0,10na 0,15DEM, 2 odnosno za 50% u 1995 prema 1994.,vidimo da se količine u prometumlijekom povećavaju od siječnja do lipnja za 1,74%, a od 1 do 30 rujna za samo 1,02,dakle zaokruženo 1%
Uzroke slabe zainteresiranosti za proizvodnju i otkupistražujemo. Prema sada dostupnimpodacima,tako nizak porast,posljedicaje,neštovećegotkupamanjih mljekara(oko30 njih to iznosi oko 23%) i većegplasmanamliječnihproizvoda na tržnicama, a proizvedenih u domaćinstvu
II: Izvori otkupa,nabave i prerademlijeka
Potpunusliku o čistomotkupu,kupovinimlijeka iz raznih izvora i rekonstitucije, uslužne prerade i odljev - izlaz mlijeka,prerademlijeka u mljekaramadajeslijedeći prikaz u 0/o090 I:
Dakle, od 1 1. do 30. 0 1995 bilježimopostotke:
izvor
1. Otkup od seljaka
2. Otkup od DD i D O O Sveukupan
Prema prethodnomizvješćuporastotkupa od seljaka jeza 6 mjesecipao sa 14,10% na 8,45, a otkupod DD i D.O.O. za 3%,što ukupnorezultira padom otkupaiz vlastitih izvora u Hrvatskoj sa 12,49 u razdoblju od siječnja do lipnja, na 7,26% u razdoblju od siječnja do rujna(ovdje su moguće manjepogreške u izvješćivanju što će se u godišnjemizvješćupopraviti).
Kako raste potrošnjazbogpovećanekupovnemoći s jednestrane i zaštite proiz- vodnje,kroz prelevmane na uvoz gotovihproizvoda, tako nabava uvezenog mlijeka raste, i to za 39,40%prema I - IX 1994. godine,aoko 8% prema uvozu u prvom polugodištu.
Prodajamlijekakontinentalnihmljekara,mljekaramadeficitarnima mlijekom(obala i neke u kontinentalnomdijelu)stabilizira se, odnosno razmjernosmanjuje.
Prerada mlijekazbogrečenograste za ukupno17,11%, a za proizvode iz vlastitog asortimana 16,90%.
Ova tendencijajezanimljiva i obećavasigurnost u proizvodnjimlijeka, a time će se (kadase ta proizvodnjaostvari)povećati i otkup.
Ne smijemozaborativi da mljekaramatreba 100-160 milijunalitara mlijeka, kao bise riješio uvoz sirovogmlijeka i smanjiopritisaktrgovaca na uvoz gotovihproizvoda.
Ill:Proizvodnjaproizvoda od mlijeka
Povećanaponudaiprerada u promatranomrazdobljudajerezultate koji se očitavaju u o/oooli kg: 188
Iz prikazanogkretanjaplasmanaproizvoda od mlijeka vidi se da jeneštosmanjena prodajapasteriziranogmliljeka, no zato jeznatno povećanaproizvodnjasterilnih proizvoda,fermentiranih proizvoda(posebiceacidofila i voćnihjogurta),vrhnja,svježih sireva,odnosno skupinaproizvoda"dnevne potrošnje".
Lošajesituacija s proizvodnjomproizvodakoji se najvišeuvoze, a to su sirevi (polutvrdi i topljeni), obrani prahi maslac,dok ostala nespomenutaroba odnosno mliječniproizvodibilježerazmjernozadovoljavajućiporast.
Željeli bismo u obostranom interesu i seljaka i mljekarskeindustrije, da se i dalje nastavi tendencijaporastapotrošnjeproizvoda od mlijeka.
Dipl.ing.Stjepan
Deneš
Zvona obiteljiHoljevac
Drugogdana u mjesecustudenom
Gospodarstvo jeveliko! Uz vlastitu nedaleko LičkogOsika, u mjestuMaša- | zemlju,obrađuju izemlju u zakupu.Kako luk,kod obiteljiHoljevacdemonstriran je KTA E TOETNIS NEEE ke rad muznog uređajaAlfaLaval.Instalirale i svoj maksimalan trud olakšali,uspjeli su ga stručne osobe GUMEX FARMA iz su kupiti svu potrebnumehanizaciju. Zagreba. g
Nije za vjerovati da jenedaleko od crte bojištapredOlujuizgrađenamoderna štala sa svom opremomu kojojjeupravo nedostajaoovakav uređaj.
U štalijedeset stajališta - 10 rasnih krava.
Mlijeko,obiteljHoljevac,predaje PZ Pazarište; po kravi prosječno2500 I, dakle oko 25 tisućalitara godišnje. Budućida pridajuveliku pozornosthranidbi (sijeno,silaža,stočna repa)masnoća mlijekaiznosi 3,7%m m
Da je ova neposrednaobiteljpristupačandomaćin,vidi se i po tome da je uz predstavnikeGUMEX FARMA i Hrvatskogmljekarskogdruštva,prezentacijiprisutvovalo inekoliko njihovih susjeda,također naprednihgovedara, kao i napredniproizvođačiŽupanije.
Dakako,bili su ipredstavnicipoljopriv- rednih zadrugaŽupanije.
Mnogo upita sa strane proiz- vođača o rentabilnosti prozvodnjemlijeka, te o higijenskoj proizvodnji bilo jeupućenogospodinudipl.ing.JurjuČičmak,tajniku = Hrvatskog “ mljekarskog društva, a o tehničkimpojedinostima,mogućnostinabave i plaćanja stajskeopreme direktoru GUMEX FARMA, gospodinu Mirku Devčić.
Pitanja su se nizala i razvila u sveobuhvatan stručan razgovor Izražena ježelja da se takvi razgovoriorganiziraju po cijeloj Županiji, što su prisutniprihvatili sa zadovoljstvom, kao pripomoć u radu.
Dugogodišnjutradicijuobitelji Holjevacodajustara govedarskazvona obješenatik uz vrata štale. Da bi i dalje odzvanjaozvuk -nepresušnograda marljivihHoljevacaobješenojei zvono s natpisomGUMEX FARM - ZAGREB,na pozivostalim!
Pripremila: ing.Mirna Božičević
Druga stočarskaizložba"Ferdinandovac1995."
Pod pokroviteljstvomMinistarstva poljoprivrede i šumarstvaRepublike Hrvatske, u organizacijiHrvatskogstočarskogselekcijskog centra i općine Ferdinandovac, 12 kolovoza održanaje drugastočarskaizložba.
Za izložbu su odabrana 92 grla, od čega:
Sudionike izložbe pozdravili su i o važnostiizložbe govorilipredsjednikopćinskogpoglavarstvaprof. dr Branko Kolar, mr Zlatko Dominiković,dipl.inž., ravnateljHrvatskogstočarskogselekcijskogcentra, te Ivan Hodalić,dipl.inž., predsjednikOdbora za poljodjelstvo Zatupničkog doma Sabora RH.
Među brojnimizlagačima,posjetitelimai gostimaiz Županijekoprivničkokriževačkebili su i gostiiz susjedne županijeŠomofiiz Mađarske, na čijem je područjuuspostavljen novi malograničnipromet.
kolekcija 8 junicasimentalskepas- mine, kolekcija 6 prvotelkisimentalskepas- mine, kolekcija 5 krava iz uvoza simentalske pasmine, kolekcija 6 mladih krava domaćeguzgoja, kolekcija 9 ostalih krava, kolekcija po kravi Jadranki - 4 grla vlasništvo Tome Bažulića iz Ferdinandovca
kolekcija 2 krave sa životonomproizvodnjom.
1 Beba,oteljena1978. Otelila 16 teladi, od čegatriput po dvoje(šest ženskih, od čega 4 u uzgoju, 2
prodane). U trećojlaktacijiproizvela 4 173 kg mlijeka sa 3,6% mliječne masti. Uzgajivač: Ivan Kenđelić - Ferdinandovac,
2 Cveta,oteljena 1984 Otelila 9 teladi od toga6 ženskih, od kojih 5 u uzgojnojorganizaciji. U trećojlaktacijiproizvela je 4.133 kg mlijeka sa 3,72% mliječnemasti. Uzgajivač:MijoBabec - Novo Virje.
U okviru izložbe predstvljeno jei 40 rasplodnihjunica za aukcijskuprodaju. Proizvodnjamajkijunicanamijenjenih za prodaju u 305 dana laktacijeiznosi 3 619 kg mlijeka.
Prvom nagradomnagrađeni su:
Ivan Đod - Ferdinandovac, za junicu Zoru,oteljenu 1 12 1993.,pripuštenu 8. 3 1995 Proizvodnjamajkeu 305 dana laktacije: 4 992 kg mlijeka. Nagrađensa 500 kn i diplomom.
Tkalec Darko - Ferdinandovac, za prvotelkujunicuJadranku,oteljenu 21. 6. 1993.,ul. kontroli proizvela16,4 kgmlijeka s 3,9%masti Nagrađensa 500 kuna i diplomom.
FranjoKovačević - Ferdinandovac, za kravu Elisu,oteljenu 7. 5. 1991. U prvoj
laktacijiproizvela 4 922 kg mlijekasa X 3,81%masti. Nagrađensa 500 kuna i diplomom.
MijoLukić - Novo Virje, za kravu Jelenku,oteljenu1992 godine; u I laktacijiproizvela4.084 kg mlijeka sa 3,70%masti. Nagrađensa 500 kuna i diplomom.
Tomo Bažulić - Ferdinandovac, za kolekciju po kravi Jadranki,nagrađen sa 400 kuna i diplomom.
Ivan Kenđelić - Ferdinandovac za kravu Bebu - životna proizvodnja. Nagrađensa 300 kuna i diplomom. MijoBabec - Novo Virje za kravu Cvetu,životne proizvodnje,nagrađen sa 300 kuna i diplomom.
Četiriuzgajivačanagrađena su drugom, a četiritrećom nagradom.
Nagradei diplomesu nagrađenima predaliBranko Kolav,predsjednikopćinskogpoglavarstva i mr Zlatko Dominiković,dipl.inž.
Od 40 ponuđenihjunica,prodanesu 34 junice po cijeni od 7.500 do 11.500 kuna.
Dipl.ing.StjepanBrlek
Obiteljskogospodarstvo FranjeKenđelića - FerdinandovacĐurđevac
Na stočarskojizložbi u Ferdinandovcu zapaženose predstavilogospodarstvo FranjeKenđelića iz Ferdinandovca, sa 5 grlastoke
Posjeduju 28 krava s odgovarajućim ženskimpodmlatkomza obnovu stada.
Posjeduju 21 k.j.vlastite i 14 k.j.zemlje u zakupu.Većina površinanamijenjena jeproizvodnji hrane za stoku, od čega za silažnikukuruz koriste 11 kj., djetelinskotravne smjesezauzimaju 15 kj, a ostalo su prirodnelivade Gospodarstvo posjeduje = potrebnu mehanizaciju,objekteza slobodno držanje 33 muzne krave i odgovarajući
podmladak,silose,izmuzište i ostaleobjekte.
GospodinKenđelić jeza izgradnju objekata i opremanjefarme koristio kredit Sirele,kojojisporučuje oko 3000 litara mlijeka po kravi godišnje.Zadovoljanje cijenom mlijeka,nakon uvođenja stimulativne premije.Zadovoljan jei poljoprivrednomselekcijskomslužbom i službom umjetnogosjemenjivanja.
Smatra da bi trebalo pojednostavniti, ujediniti i povećatikreditni potencijal za izgradnjuobjekata, te nabavu opreme i rasplodnestoke.
Dipl.ing.StjepanBrlek 191
Sum“, fan min pomno
SERVIS IPRODAJA
Muzniuređaji za maleivelike proizvođačemlijeka
Originalnirezervnidijelovi za sve tipovemuznihuređaja
Odgoda plaćanja 3 mjeseca
Novo za staro.
Ovlašteniservisiprodajaza Hrvatsku
muzne opreme AlfaLavalAgri
Na Vaš poziv sa zadovoljstvomćemo se javiti!
Redakcijskikolegij: dr. StjepanBanožić; dr Ivo Belan;ing.Mirna Božičević,dipl.ing.StjepanBrlek; dipl.ing.StjepanDeneš;dr. StjepanFeldhofer; dr. Ivan Jakopović;dipl.ing. StjepanKeglević;prof. dr Zvonimir Štafa
Glavni i odgovorniurednik: dipl.ing.JurajČičmak; Redaktorica: dipl.ing.Vera Volarić;Tehničkaurednica: ing.Mirna Božičević; Lektorica: mr Alka DomićKunić Crteži: dipl.ing.Nikola Božičević Vlasnik i izdavač: Hrvatsko mljekarskodruštvo
Upravai uredništvo: Zagreb,Ilica 31/IIl,tel./fax:01/424420 Cijena:1,90kn
Tisak: TISKARA Orbis d d