Mljekarski list 2-1995

Vrlo škodljive vrste (neuporabive za ishranu, jer su toliko otrovne da izazivaju smrt životinja)

O tome detaljnopisano u Mljekarskom listu broj11/94. - Ocjenakvalitetesijena - str. 165

1 Kukuta (Coniummaculatum L)je dvogodišnja vrsta Ima velike rasperjane listove u rozeti Štosu bliže cvatu listovi na stabljici su manji i sjedeći.

Stabljikaješuplja,naraste do 250 cm. Odozdo ima crvenosmeđe pjege.Cijela stabljikapresvučenaje tamnoplavim mraškom. U zelenom stanjuzaudara po mokraći, a u suhom stanjupo miševima

Dolazi na staništima uz puteve, kanale,dvorišta. Vrlo jerijetko iuz rubove travnjaka.Nijetipičnatravnjačka vrsta

Spada među najotrovnije vrste. U sijenujemanjeotrovna Otrovi iz kukute paralizirajuživcedišnihorgana i srca

Trovanjenastupavrlo brzo,tako da već nakon 1 - 3 sata životinjaugine.Koristi se u medicini.

Suzbija se ranom košnjom, da se ne osjemeni, i herbicidima

2 Močvarna preslica(Eguisetum palustreL)jetrajnavrsta. Širi se podzemnim vriježama i truskama Stabljika naraste do 50 cm visoko

Močvarna preslicadolazi na močvarnim,zamočvarnim i poplavnimstaništima često u velikojkoličini.Zbog vrlo velike otrovnosti i čestogproširenja smatra se jednomod najotrovnijih vrsta na našimtravnjacima.Sadrživiše otrovnih supstanci.

Goveda otrovna močvarnompreslicom imajusmanjenumuznost,mršave, imajuporemećenživčanisustav, a kod jačegtrovanjaugibaju.

Konjiotrovani močvarnompreslicom u početkupostajupreosjetljivi, zatim imajusmetnjeu kretanju,teturaju, zanašajuse, dok konačnone nastupe grčevi i koma nakon kojeugibaju.

Trovanjapreslicomnajčešća su zimi Životinjekojeprežive,izlaskom na pašu u proljeće,ozdrave

Suzbija se odvodnjom,čestomkošnjom,valjanjem,blanjanjem(drobljenjem)herbicidima i preoravanjem.

3 Otrovna trubeljika(Cicutavirosa L) jetrajnavrsta.Karakteristična jeza zajednicu visokihšaševa.Dolazi na močvarnim i zamočvarenimpašnjacima uz vodotoke. U nas jeraširena u Posavini i Podravini.

Sadrži nekoliko otrovnih spojeva, a otrovna ječitavabiljka,naročitosjeme i

podzemnidijelovi.Trovanjenastupavrlo brzo i trajenekoliko sati. Otrovana životinja, ako ne ugine za 12 sati,vjerojatno ozdravi.

Suzbijase odvodnjom,čestom košnjom, da se ne osjemeni,preorava- njemi herbicidima.

4 Vučjestope(Aristohochia clematitisL)jetrajnavrsta. Stabljikajegola, žutozeleneboje,raste uspravno 20 - 50 cm, nekada i više.Cvat ježutosum-porasteboje,neprijatnogmirisa. Dolazi na rubovima šuma,oranicama i svježim, plodnim,aluvijalnimlivadama bogatim vapnom.

Vrlo je otrovna, a naročitosjeme. Djeluje na bubrege.Trovanjevučjom stopomzavršavačesto smrću(goveda, konji i svinje).Mlijekostoke hranjene krmom u kojojjebilo vučjestopeoboji se crveno, te ima neprijatan okus. Stoka jeizbjegava.

Suzbija se čestomkošnjom,preora- vanjem i herbicidima.

Prof dr. Zvonimir Štafa

Ocjenjivanje kvalitete silaže na temelju sadržaja pojedinih kemijskih tvari

Topivi(fermentabilni)šećeri Materijal za uspješnosiliranje treba

šećera, u tablici 1 iznosimopodatke o sadržajutopivihšećerau pojedinim

suhu tvar Kako nismoispitivalisadržaj različitistadijzrelosti

Tablica 1. Sadržajtopivih(fermentabilnih) šećera u odnosu na dijelovebiljke i stadij

od suhe

Prema engleskimpreporukama(ADAS,1978)

Sadržajbjelančevina

Povećanisadržajbjelančevina u bijkamau principuotežavauspjeh siliranja. Za uspjehsiliranja vrlo jevažan

odnos između šećerai proteina u biljkama.Ovajomjerkreće se od 0,9do

2,5u korist topivihšećera. U slučaju nepovoljnijegomjera u procesufermen-

tacijedolazi do dominacijemaslačnog i octenogvrenja, što se očitujeporastom pH vrijednosti te sadržajemamonijaka.

Silažacijelekukurzne biljke jeenergetskovoluminozmo krmivo siromašno na bjelančevinama(oko2%) pa jeovo krmivo .povoljnije za tov preživača.

Sjenažajebogatija na bjelančevinama (oko5%)i poželjnija jekao voluminozno krmivo za proizvodnjumlijeka.

Sadržajbjelančevina u sjenažama ovisi o vremenu košnjetrava ilileguminoza. Trave bi se trebalo kositi u stadiju vlatanjajertada sadržepreko5% surovih bjelančevina, dok jeprikrajucvatnje ispod4%. Lucernu i djetelinskotravne smjesetrebalo bi kositi u stadijupupanja

jertada sadrže preko 7% surovih bjelančevina, dok prikrajucvatnje sadržeispod5% surovihbjelančevina.

Sadržajbjelančevina kod svih vrsta kukuruznih silaža ovisi između ostalog i i od izbora hibrida

Prema podacimanaših kemijskih analiza možemo konstatirati da su kukuruznesilaže u granicamastandarda, dok su sjenaženiževrijednosti. Jedan od razlogaovih nižihvrijednosti može se pretpostavitijekasnijakošnja.

U tablici 2. prikazane su poželjne vrijednostisurovih i probavljivihbjelančevinanekih vrsta silaža.

Tablica 2 Poželjnevrijednosti surovih i probavljivihbjelančevina u g/kgsuhe tvari Vrsta

Surove bjelančevine (g) Probavljivebjelančevine (g)

Sadržajsurove vlaknine

Sadržajsurove vlaknine u biljciovisi o vrsti i starosti biljke.Povećanisadržaj surove vlaknine raste sa starošćubiljke, kao i sadržajsuhe tvari,međutim se

Tablica 3 Sadržajsurove vlaknine

Vrstasilaže

Rasponsadržaja surove

smanjujenjezinaprobavljivost. U tablici 3 naveli smo rasponsadržajasurove vlaknine u g/kgST i poželjnevrijednosti sadržaja ST za dobre silažeisjenaže. Poželjnevrijednostisadržaja

Sadržajsurovogpepela

Surovipepeo predstavljamineralni sastav silaže.Sadržajmineralaovisi o vrsti biljke,botaničkomsastavu,gnojen-

ju,starosti i drugimfaktorima. Ako su vrijednostivećenegošto su prikazane u tablici4. tada se možesumnjati na eventualna onečišćenja sa zemljomprilikom Siliranja.

Tablica 4 Sadržajsurovogpepela u silaži.

Vrsta silaže

ia

Prosječansadržajsurovog Kritične vrijednosoti surovog pepelag/kgsuhe tvari pepelag/kgsuhe tvari

- 140

- p I emaasi

U tablici 5. prikazane su namanje i najvećekoličinekalcija i fosfora u silažama.

Tablica 5. Sadržajkalcija i fosfora u silaži.

Iz kemijskeanalize može se preračunatisadržajenergije i postotak surovih bjelančevina,masti,vlakana i drugihnedušičnihekstraktnih tvari (NET) i prikazati u obliku hranidbenih jedinica

(najčešće u našojpraksi) ilikao neto energijuizraženu u mega đulima (MJ).

Dr. Ivica Katalinić

Ocjenjivanje silaže na temelju izgleda (organoleptičkog nalaza) i kiselosti

Uzimanjeuzorakasilaže

Osoba kojauzima uzorak u velikoj mjeriutječe na rezultate analize Uzorci se uzimaju s većegbrojamjesta, a najbolje ih jeuzeti posebnomsondom kroz cijelipresjek,tj. s vrha,sredine i dna Uzorak se stavlja u polivinilnuvrećicu. Prijenego što se vrećicadobro zaveže s rukom se iz njeistisne suvišnizrak i zatim označi(vrsta i datum).Uzorak treba dostaviti u najkraćemvremenu u laboratorij.

Organolepitčkaocjenakvalitete silaže(DLG)

Ocjenukvaliteta silažemože se vršiti osjetilima - organoleptički i na osnovu kemijskihanaliza. Koch (1969.)jedao prikaznjemačkog sistema ocjene kvalitete silaže na temeljuorganoleptičkihosobina (mirisa,strukture i boje). (Tablica 1)

22

Organoleptičkametodajesubjektivna i traži od ocjenjivačaizvjesnuuvježbanost i stručnost.

Miris dobro spremljenesilažejeprijatno kiselkast i blagoaromatičan. Ako je siliranjeobavljeno u neogovarajućim uvjetima,silaža će imati neugodanmiris i okus uzrokovan radom bakterijamaslačnog vrenja.Povećanuaromatičnost, u odnosu na normalnu,dobit će se s povišenomtemperaturomprisiliranju (iznad30%C)te karakterističnupromjenu bojesilažne mase

Bojasilažecijelekukuruzne biljke je žutozelena, od siliranogprekrupljenog zrna žuta, a klipažutocrvenkasta. Silaža lucerne itrava jemaslinasto zelene boje, a glavai lišća šećernerepe zeleno smeđe boje.Ako se silira smjesaovih biljaka,dobiva se kombinacijanavedenih boja. U dobro spremljenojsilaži struktura siliranih biljakaje ostala

Tablica 1. Ocjenakvalitetne silaže po ključu DLG

1 Miris

a)Bez maslačne kiseline, miris naalkoholno-voćno vrenje

b)Maslačna kiselina prisutna samo u tragovima

€)Umjerenimiris maslačne kiseline, jačimiris provenute ilipljesnive silaže

d)Jači miris maslačne kiseline iliamonijaka

e)Miris truleži ilimiris kojipodsjeća na pljesan

2 Struktura

a)Struktura lišća i stabljike dobro održana

b)Struktura lišća nešto izmijenjenasljepljivanjem

C)Struktura lišća i stabljikejakoslijepljena ilimalo popljesnjivila i onečišćena silaža

d)Lišće i stablo dosta pljesnjiviizaprljani

3 Boja

a)Bojazelene mase dobro održana, malo tamnija kod provenulesilaže

b)Bojanešto izmijenjena(žuta ilismeđa)

C)Bojavrlo izmijenjena(vrlotamna)

EP

Kvaliteta

1. Vrlo dobra

2. Dobra

3 Zadovoljavajuća

4 Osrednja

5. Loša

sačuvana.Dobrose zapažajudijelovi zrna, lista i stabljike.

Sadržajorganskihkiselina u Silaži

U kemijskim — analizama silaža određuju se uglavnommliječna,octena, propionska i maslačna kiselina.

a)Mliječnakiselina

Sadržajmliječnekiseline u silaži ukazuje na intenzitetvrenja i sadržaj šećera u postupkuanaerobne fermentacije.Stvorenamliječnakiselina, po završetkuvrenja,ima baktericidno djelovanje, pa služikao konzervans.

U normalnojkukuruznojsilažisadržaj mliječnekiselinesekreće od 2,0do 6,5%, a u sjenažama3,0do 7,0%u odnosu na suhu tvar,

14

18 - 19 bodova

14 - 17 bodova

1013 bodova

5 - 9 bodova

O - 4 bodova

b)Octenakiselina

Nastaje u prisutnosti kisika na početku fermentacijedjelovanjembakterijagrupe Coliaerogenesilipakuslijedrazlaganja mliječnekiseline. U normalnim silažama količinaoctene kiseline možebiti u suhoj tvari do 5,5%.Većekoličinedjeluju na smanjenjekonzumiranjasilaža.

c)Proplonskakiselina

Prisustvo ove kiseline u silažipokazuje da jedošlodo razgradnjedušičnihtvari. U dobrim silažamanalazi se u tragovima, ali ako se tajsadržajkrećeod 0,1do 2 g/kgsuhe tvari, to ukazuje na početak razgradnjebjelančevina. U vrlo lošim silažama možese dogoditi da ta količina prođe i 5 g/kgsuhe tvari.Našekemijske analize nisu obuhvaćaleispitivanja propionskekiseline

d)Maslačnakiselina

U dobrojsilaži i sjenažipo pravilu

nema maslačnekiseline iline višeod 0,02% u suhojtvari. Maslačnakiselina u silažiuglavnomnastajekao posljedica nedovoljne = kiselosti,zagađenosti siliranogmaterijalazemljomilipakuslijed nedovoljnogsabijanjasilaže. Ovu kiselinu razbijajuenzimibakterijamaslačnog vrenja - Clostridiumtyrobytyricum iCl. saccharobutyricum.Bakterijerazgrađujuostatke šećera i mliječnekiseline u maslačnukiselinu. Međutim,bakterije maslačnogvrenjaClostridium sporogenesi CI. perfigensrazgrađujubjelan-

čevine i aminokiseline do octene, propionske i maslačnekiseline, alimogu nastati i otrovni amini (histamin,tiramin, putrescin i kadaverin) uz oslobađanje CO2 i NHa.

Ocjena silažaprema pH vrijednostima

Silaža se može ocijeniti i premapH vrijednostima čije su graničnevrijednosti prikazane u tablici 2

Tablica 2 Granične vrijednosti pH za pojedineocjenekvalitete silaže u odnosu na suhu tvar

Sadržaj suhe Granična vrijednost pH za pojedineocjene tvari,

pH vrijednostoznačavastupanj kiselosti silaže.

Ako silažanijedovoljnokisela i ako ima visoku pH vrijednost, treba u silaži odrediti sadržajamonijakai amonijačnogdušika.

Sadržajamonijakai amonijskog dušika od ukupnogdušika(NHaN) Proteolitički enzimi bakterijamaslač-

Tablica 3 Vrijednostislobodnogdušika

nog vrenjarazgrađujubjelančevine u aminokiseline pričemu u konačnici nastajeamonijak iamini. Na temeljuslobodnog amonijaka u silažimožemo odrediti stupanjovih bakterija.

U tablici 3 navedene su granične vrijednostiukupnogdušika u odnosu na kvalitet silaže.

Dr. Ivica Katalinić

Mjesec veljačazvao se jepo starinski"Svečen"ili"Veljak“.Njoju čast donioje časopis"Seoskigospodar"godine 1893.ovu kratkupjesmicu:

Majka narav kan da tare oči, Već se budi,preteciju,skoči -

Dok nepalenovogsunca traci Žumnou tlosjemebaci!

Za stočare bilisu te godineovi savjeti:

“"Volove za tegpočniboljehraniti, a debelo blagoprodaj. I konjemvalja podavatijačeobroke. Ne štedi krmom kod junadi iiteladi "

Izkalendara

Poklade nikad ne mogu imati svijetle noći,kano što Uskrsna noć ne može biti bez mjeseca.

Mljekari - vinari

Iza vas ima u veljačiovajvažan svetac kojemuse pjeva:

Došel jedošel Sveti Blaž

Vince bum pretakal z lagvića vu glaži

Narodnegatnje u veljači

Ako na Sviječnicu(2.2.)toplosunce sjana zemljubez snijega, bit će bijeli Uskrs.

Toplosunce na sv Blaža (3.2.)rataru nijeutjeha,negolaža.

Agata(5.2.)štedi luć,ali ne odlaže suknje.

Na “Valentinovo (14.2.)žene se ptičice.

Sveti Matija(24.2.)leda razbija.

Ako ga nema, iznova ga sprema.

Sv. Valentin jebio povijesnaosoba o kojoj se međutim malo zna Bio jeizgleda svećenik,kojijeza vrijeme cara Klaudija

tako slučajnoizbranih parovanastali i sretni supružnici. To je bilo dobro za sramežljivemladiće,kakvih jenekad bilo puno, da su moglipristupitisvojoj izabranici i družiti se njome.

Kako su ti običaji za sv Valenitna počeli u Engleskojzbogtogasu se tako jakoproširili po cijelomSAD-u Za tajdan pišuse posebnourešene čestitke svim ženema,koje se voli i poštuje, a napose onima koje se ljubi.Razvila se jeposebna industrija darova za Valentineday. Taj običaj se u novijevrijemeširi u nas

II.oko godine269-70. umro mučeničkom smrti. Ostalo je poznatoda je liječio djecu,osobito padavičavu i da jejednoj djevojčicivratio vid. Ta činjenica je zacijelostvorila o njemumit kao volitelju mladeži, a najosnovnija oznaka mladih je zaljubljenost, pajetako postao izaštitinik zaljubljenih.Zanimljivo jeda jenjegovo čašćenje u srednjemvijeku u Engleskoj i Škotskojbilo osobito razvijeno. Uoči svečevogdana (14.veljača)sakupljala se vesela mladež oba spola na neku vrstu ljubavnelutrije. Na ceduljiceispisala su se imena djevojaka i mladića,stavile se u jednuposuduiz kojesu se izvlačile Tako jesvatko po sreći našaosvog para, itajpar morao se jedružiticijeluslijedeću godinu.Mladićje bio u službi prema izvučenojdjevojci kao srednjovjekovni vitez premasvojojdami. Zacijelo su iz ll

Kod nas se sv Valentin više slavi u sjevernojHrvatskojgdje u mnogim crkvama i crkvicama ima pokrajnioltar posvećentom svecu, kojemuse moli za dobro zdravlje. Ime mu dolazi od latinskogpridjeva*valens" što znači zdrav,čil,krepak, pa zato jenastalo lijepo ime Zdravko odnosno Zdravka

Pripremio: dipl.ing.StjepanKeglević

Poklade, fašnik, karneval!

Cijelotoobjesnoveseljeinesputanaradost u doba od sv. Trikraljado Pepelnicepotječeod vas STOČARI! Bez vas nema opstankaljudskom društvu,pa su vašiproblemiiproslavepostalisvojinommnogih naroda krozduga stoljeća.

U starom Rimu (osnovan753 godine prijeKrista)stočari su se bojalivukova, koji su im razdirali stada koza i ovaca. Zbogtogasu svake godine17-te veljače slavilibučno bogaLuperkusakojemuto ime znači "Odbijačvukova" Njemuu čast zaklao se jarac, a mladići su na sebe stavljalidijelovenjegovogkrzna,nabojali se njegovomkrvi i s kožnatim remenjem u rukama obilaziliRimom. Ženesu vodile da ih njimatuku,kako bi postaleiliostale plodne.

U ovom sasvim skraćenom opisuveć naziremo početkesvih kasnijihpokladnih običaja u našim selima U osnovi svih tih veselja sa velikom bukom zvonaca, lanaca i sl jeborba protivzlih nadnaravnih sila kao vještica,vukodlaka i dr. koji donose stoci i ljudimarazne bolesti i pomor.

Slični običajibili su i u slavu nadolazećegproljeća,kojisu se sa europskogjugapreselili na sjever,gdje se to slavi u mjeseculipnju.

Kršćanstvo, a naročitozapadno, preuzelo jeslična narodna veselja, kako bi se ljudiizveselili,naplesali i napjevali prijenego uđu u ozbiljnu,pokorničku i posnu korizmu To "ludo" razdobljedobilo jenaziv "karneval", što mnogismatraju da dolazi od latinske uzrečice "carne vale", a znači "meso zbogom".Tome dobro odgovaranaš naziv "mesopust“,kojega nalazimo u južnihHrvata. Riječ"poklade" znači "mesojeđe', a Faschingje njemačkariječ,kojase je na našem

sjeveruudomaćila u raznim iskrivljenim oblicima kao na pr.*fašnjak“.

S vremenom su nestale bojazničovjekaod opasnihzvjeri, zlih duhova i ostalihčudovišta, ali su pokladeipakostale sa svojimpreoblačenjima,krinkama (maskama,larfama) i oponašanjima drugihosoba,paiživotinja. Tu se u biti nalazi nezadovoljstvočovjeka sa samim sobom,svojimpoložajem u društvu ili nekim neostvarenim željama, pa da bar jednom u godini, u nekoliko dana ilisati bude što ježelio i da se u tome izživi.Ima i dubljihrazloga za pokladnepovorke, zabave,pa čak i novine, da se naime

nekome ilinekima kažeza njihneugodna istina i da ih se izvrgnesmijehu.Netko je rekao da jesmijehrazorniji od topova. Ima vrlo uspješnihpolitičkihmaskerada za promicanje ilisuzbijanje neke idejeili stranke Totalitarni režimi obično ne dozvoljavajukarnevalske povorke.

U našim hrvatskim pokladamaima također prastarihutjecaja, a najviše u spaljivanjufašnika,kojijeza sve kriv što se jezlogadogodilo u prošlojgodini. U manjimgradićima kao što jeSamobor ili u Hrv.Primorjurazvija se cijelidramski prikaz,gdjese na kolima vozi krivca, obično lutka od slame u dronjcima, a pratega:sudac,krvnik,tužitelj i drugi sa smiješnimmaskama Optužba i osuda su često sastavljene u stihovima, pa se Princa Karnevala ili Krnjuproglasi za sve krivim, te ga se svečano objesi,spaliili baci u more uz veselo klicanjeprisutnih. To jesimbol pobjedenad zimom kojaje punanevolja i oskudice

U siromašnijimkrajevimaglavnefigure poklada su djed i baba,kojinose dijete u koritu,obučeni u neke krpe,nose batinu,zvono ili vrećicu s pepelom. Međusobno se nabacujupaprenim šalama,pokušajutući drugeilibacaju pepeona žene.Ovakvemaškare dolaze u svim slavenskim narodima, sa različitim manjim izmjenama.

Međutim stvaraju se i grupe,obično žene obučene u muškarce i obrnuto, cigani,crnci,časnici,gospoda,maske u životinjskim krznima sa mjedenimilibakrenim zvoncima,kojimastvarajuveliku buku Takve vesele grupe zovu se na pr. u Kastavštini "zvončari", u Slavoniji "bušari“, a u sjevernojHrvatskoj:maškuri, baukači ili kugači. U Međimurjunose drvene maske životinjskeglavesa rogovimazvane “lampabirkon". Maske iz sela Turčišće a prema prof.Katici BencIV

Bošković predstavljaju veliku vrijednost narodne umjetnosti pa se nalaze u Etnografskommuzeju u Zagrebu.

U seoskim pokladnimgrupamasu i orači sa ornicama, a maske,obično žene, vuku plug.Kojiputavuku i branu pa ide i sijač.Negdjejeto običaj na Pepelnicu, kad ova grupazaorava po njivama i okućnicama sve u okolo sela,što se zove *oboravanje." To se čini u mnogim slavenskim narodima, a predstavlja također prastarovjerovanje da krugoko sela ima magičnumoć štititiljude i stoku od bolesti kojeodnekuda nadolaze.

Ušli su maškari i fašnjak u narodnu pjesmu, pa ćemo navesti onu iz Međimurja,kojupjevajugrupe,obilazećikuće:

"Tu za len, tu za len, za debelu repu.

Tu za len, tu za len, Za to masno zelje!

Fašnjik se jeoženil, Pepelnicuzaručil, Pepelnicazaručnica, Fašnjikmladoženja."

I tako,moglobi se jošpisati o raznim seoskim i gradskim pokladnim običajima, ali dragičitatelji,boljejeda o tome ne čitate,negose sami uključite bar na Pokladnu nedjelju ili Pokladni utorak (26.i 28. veljača)veselo i bezbrižno u zgodne "ludosti", da zaboravite dnevne brige,kojećetedalje od Pepelnicelakše snašati,misleći na fašničke zgodice.

Pripremio: dipl.ing.StjepanKeglević

ŠOKAČKO SIJELO

U dugimzimskim večerimaŠokcisu se radeć zabavljali na sijelu i prelu.

Već dvadesetosam godina u veljači Županjciožive duh starine, pa iako je tisuću dana pod općom opasnošću, Županija ne prekidatradicijuŠokačkog sijela.

Ta prkosi ljubavprema zavičaju i domovini održali su Šokca,graničara.

U vrijemeSijelarazličite su manifestacije:

- etnografskaizložba - prikazljepote i bogatstva u izradiručnih radova. Bit će prikazani zatim stari zanati,jerjeŽupanija od davnine poznatakao trgovačko i obrtničko mjesto.

0 0 o zo 0 0 0 e

ŠOKAC

Mirna Božičević

.Naširokomrumenom licu, kao da je zastao osmjeh:

- dali od sinoćnjegdivana uz fraklić

- od nekogugodnogsjećanja

- ilizbogdobro utržene repetko bi to znao?

Sjaj mu u očima odražava plemenitu dušu.

Žuljevite, velike ruke irubina ukaljana od znoja - govore o njegovuživotu.

Crni,plitkišeširnabio na čelo.

Kožu' pršnjak s bezbrojemšara i ogledalaca - čuva mu umorne kosti Šarenefusekle i opanci od tvrde kože,. pomažumu priteškom,ali sigurnom koraku.

I grunepo kojupsovku i pljune,(nemisleći na bonton)

iore i sije, i pluži, ižanje, i hrast ruši;

Ove će se godine u ravnicu slitisvi hrvatski krajeviprikazujući na Sijelu izradu ženskihoglavlja: i konavoskih i istarskih,međimurskih i slavonskih.

A onda će zazvečati tamburica ipojurit će svatovska zaprega na izbor ljepotice i Seljačkuzabavu.

I unatoč sirenama i E zabavljat će Frola i pjevat će Sokci,jer:

*Slavonci smo i Hrvati pravi mi nosimo crven, bili,plavi."

Hrvatski duh utkan je u detaljima slavonske nošnjeiduboko usađen u biće Šokaca.

Pripremila:ing.Mirna Božičević

i dobar jei plemenitje, i poštenjeŠokac - naš hranitelji

Upravljanje vozilom ilijekovi

Kad se govori o sigurnosti u prometuonda se najčešćemisli o utjecaju alkoholana sposobnost vozača za upravljanjembilokojeg vozila. Međutim,stručnjaci sve višeupozoravajuda jepotrebnoobratitipažnjui na svakodnevnelijekove,kojitakođermogu igratiuloguu uzrokovanjuili pridonošenjunezgodama u automobilskomprometu.

Dok skoro svaki lijekmože izazvati probleme u određenih osoba, za neke je preparateopćepoznato da mogu izazvati reakcijekojeometajuvožnju.Među takvim grupamalijekova, trizaslužujuposebnu pažnju:

boljejepretpostaviti da praktički svaki lijek(bilodobiven na receptilikupljen bez recepta) može utjecati na vožnju.Sto više,ako se uz bilo kojitakav lijek istovremeno konzumira i alkohol može biti smrtonosno opasno.

1 Sredstva za smirenje(trankvilizanti).Ovi na široko primjenjivanilijekovi izazivajupospanost i usporenjetjelesnih reakcija.Ustvari, bilo kojilijek za kojeg se kaže da je"'psihoaktivan* može proizvesti opasnenuspojave za vozače.

2 Antihsitaminici. Ovi su lijekovipodmuklijinegotrankvilizanti, zato jersu oni često skriveni u raznim kombinacijama dvajuiliviše lijekova,posebno u onim preparatimakoji se mogu bez recepta dobiti u ljekarnama. To su, na primjer, brojnipreparatiprotivprehlade,alergija, kao i oni za olakšanjeotećenih sluznica (npr. u nosu).Antihistaminici će skoro uvijekuzrokovati određen stupanj pospanosti,iako stvarna jačinate pospanostiovisi o vrsti antihistaminika i reakcijesvake pojedineosobe na takve lijekove.

3 Lijekoviprotivbolova. Mnogine tako jakipreparatiprotivbolova,koji se dobiju na recept,sadrže kodein kao sastavni dio, a kodein može uzrokovati također pospanost u mnogihljudi. Jači pakpreparatiprotivbolova izazivaju veći stupanjsmirenja.

Osim navedenih lijekova imnogidrugi, kao što su oni kojirelaksiraju mišiće ili snizujupovišenkrvni tlak,mogu smanjiti oprez vozača iliizazvati vrtoglavicu. Naj-

Prema tome,svaki onajkojiprima recept od liječnika ilikupujelijek u ljekarni,trebao bi postavitijednostavnopitanje: može li tajlijekometati sposobnost vožnje? Ne može očekivati da će liječnik ili farmaceut sam govoriti o tim problemimaunaprijed.

Ulazak u ambulantuipovišenje krvnogtlaka

Prema tvrdnjamagrupeistraživača u Milanu,već sam pogledna liječnika dovoljanje da podignekrvni tlak za popriličnojedinica u većini ljudi. Međutim,nakon desetak minuta krvni se tlak uglavnomvraća na svojuprvobitnu razinu, ali ne u svih ('Lancet').

Ovajprovokativni i dobro dokumentiran nalaz pokrećeneka interesantna pitanja. Na primjer,treba li krvni tlak mjeriti u sasvim određeno vrijeme tijekompregledapacijenta u ambulanti? Može lise krvni tlak izmjeren od strane liječnikapouzdanousporediti sa tlakom kojiizmjeri neka drugaosoba? Ako doktor uđe u ambulantu i odmah izmjeri pacijentutlak,pronađe"blagu"hipertenziju, da lijeliječenjeopravdano?

To su sve pitanja na kojanijelako odgovoriti. Isto tako nijelako odgovoriti

ina pitanjekojepostavljaju neki pacijenti: "Ako mi se utvrdi povišenkrvni tlak kad sam napet, a normalan tlak kad se nalazim u opuštenojatmosferi,kojem mjerenjutlaka da vjerujem?".Izgleda da su osobe,kojena stanjezabrinutosti i napetostireagirajupovišenjemsvog tlaka,izloženelaganopovećanomriziku komplikacija,kojepratepovišentlak Ipak,tajrizik nijetoliko velik kao onaj kome su izložene osobe s visokim tlakom.

Daliliječiti takvo stanje - to jeprosudba

uključujući i stupanjpovećanjatlaka koji je izmjeren.Oni kojidobiju"blago" povećanjekrvnogtlaka nakon pogleda na bijeliogrtačkoji se približava, možda i ne trebajulijekove.Međutim,postoji velika vjerojatnost da će takve osobe postićiželjenicilj ako razmotre primjenu i drugihmjerakojesu veoma važne u slučajevimablagehipertenzije(kontrola tjelesnetežine,tjelovježbe,cigarete, koja ovisi o mnogim faktorima,kava,alkohol,relaksacija).

Bitijači

od alkohola

Štose događa kad čovjekpopiječašu alkoholnogpića?Naše je tijelo čudesna mašina,kojaima sposobnostda prepoznaida se braniod raznih otrova,takoi od alkohola,pa nastojida ga se riješištoprije.Nakon konzumacije,alkoholse brzoresorbirakrozstijenkecrijevaidolazi u krv, kojaga zatimodneseu jetru, s ciljemda bude razgrađen. U većineljudi, jetrarazgradi,krozotprilikejedansat,onu količinualkoholakojase nalazi u čašivinailipive.Prema tome,akojetosve štopopijete u jednom satu, jetraće s timizaćina kraj,isvladatineprijatelja.

Međutim,ako pređetegranicubrzine te razgradnje,jetra se nećemoći više nositi s tim opterećenjem ikrvna ćestruja odnijetialkohol u mozak Ako količina alkohola u krvi pređeodređenu granicu, čovjekse počinjeosjećatipripit, ima vrtoglavicu i postajeveseo i bezbrižan. Sve jeto rezultat djelovanjaalkohola na stanice i krvne žile mozga.Svakako, tu spadai glavobolja i mamurluk,koji se osjećajusutradan

Štovam jošmože pričinitialkohol? U želucu on može oštetitislojsluzi,koja ublažujeučinkeželučanekiseline, imože stimuliratiželudac da stvara više kiseline. Zato jenerazborito za bolesnike s čirom na želucu ilidvanaesniku pitialkoholna pića.

Alkohol može utjecati i na srce Ako osoba boluje od anginepectoris(bolovi u grudimauzrokovani srčanim oboljenjem),pijenjealkohola će smanjiti obim i intenzitet fizičkograda,kojemuse osoba može izložiti,prijenego počnu bolovi, i to zato što alkohol suzujeveć ionako djelomičnoblokirane arterijekoje vode prema srcu

A seks?Alkoholpojačavaželju, a umanjujemoć

Šekspir jebio u pravu kad jekazao da alkohol provociraseksualnu želju,ali oštećuje"izvedbu" - barem u muškaraca. Razlogje tome tajšto alkohol djeluje direktno na testise,smanjujućistvaranje testosterona - muškogspolnoghormona - a testosteron jepreduvjet za erekciju. Alkohol može također oslabiti sportske VII

rezultate i samu aktivnost,jersuzuje arterije kroz kojekrv teče premasrcu i drugimmišićima.

Ako ste prosječan, samo povremen konzumentalkohola, koji to čini u društvu, onda neposredneučinke alkohola možete smanjiti, ako prijenego što krenete na pijaču,nešto pojedeteili popijete(bezalkoholno!). Hrana ilipiće nećevam pomoćida brže razgrađujete alkohol, ali će poneštousporitinjegovu resorpciju - usporavanjemprolaza alkohola kroz želudac Masna hrana (ili šačica maslina)najboljeusporujuovaj proces.

Oštećenjejetre - najopasnija posljedica

To jerezultat povećanekoličine ženskih hormona u krvi muškarca,kojeoštećena jetranijeuspjelarazgraditi i odstraniti iz tijela.

Kod ženapak,kojeuzimajučesto i puno alkohola,posljedicemogu biti, između ostalog;smanjenjeseksualnih želja,otežano postizavanjeorgazmaitd Najgoreje od svega što konzumiranje alkohola predstavlja rizikza zdravu trudnoću. Trošenjevećih količina alkohola povećavasklonost i rizik od pobačajaili rođenjamrtvogčeda. Novorođenčad alkoholičara češće su izložena raznim razvojnimanomalijama i oštećenjima. Alkoholmože oštetitisrce, pluća imozak ploda u maternici.Gotovo se svieksperti slažu u mišljenju da bi se trudnica trebala okaniti alkohola u potpunosti.

Kod kroničnih konzumenata alkohola zbog stalnogisušenja(dehidracije) tjelesnihstanica, s vremenom počinje propadanje i jetrenihstanica (ciroza). Kronični alkoholičar, sa sklonošću premaniskojkoncentraciji šećera u krvi (hipoglikemija), imat će vrlo česte i ozbiljnenapadajedrhtanja,glavobolje, ubrzanogsrčanograda,znojenjaitd., zato jeroštećena jetra ne može osigurati krvnojcirkulacijidovoljnekoličine šećera I,naravno, oštećena jetra ne može više efikasno oslobađati tijelo od alkohola,kojionda ostaje u krvi,isušuje stanice svugdje u organizmu i konačno ih razara

Dozvoljenoako je umjereno

Međutim,valjakazati da alkohol ima i nekih dobrih strana, pa nema razloga da se potpunoodreknete koječašice povremeno Poznato jeda umjerenekoličine alkohola mogu pomoći u prevenciji srčanoginfarkta, na tajnačin štou manjimkoličinamaalkohol povećava u krvi koncentracijulipoproteinavisoke gustoće

Kao što nam jesvima poznato, uz malo alkohola možemo postati i društveniji, jer on opuštaneka našakočenjaipovremeno možeolakšatitjeskobu,zabrinutost i nemir. Sve su ovo dobroćudniučinci, pod uvjetom da ne postanemoovisni o njima.

Ako konzumacijavećih količina alkohola potrajeduljevrijeme,tajalkohol može oštetiti srčani mišić izbogtogasu kroničnialkoholičari često iscrpljeni. Srce možečakizakazati u svojojfunkciji odmah u početkunekogtežegfizičkog rada Osim tih nepovoljnihučinaka, alkohol može oštetiti inteligenciju i pamćenje.Nepopravljivo.

Muškarcikojipunopijumogu razviti žensketjelesnekarakteristike: viši glas, povećane sise,genitalnudlakavost sličnu ženskoj i manjudlakavost na licu

VIII

Ne postojedokazi da će umjereno pijenje,npr.jednailidviječaševina ili jednailidvijekriglepivadnevno,učiniti neštološe osobi kojajeupunomzdravlju. Ipak,bilo bi boljekad to ne bi bilo baš svaki dan Osim toga,osobe sa prekomjernomtjelesnomtežinom,trebajučešće izbjegavatialkohol,jeron sadrži puno kalorija!

Vaš liječnik

Stočar kao zdravstveni radnik

Pored liječnika i ostalogzdravstvenog osobljajošveliki niz stručnjaka i raznih djelatnikasvojimradom u većojilimanjoj mjeriutječu i doprinoseočuvanjuopćeg zdravstvenogstanjastanovništva.

Tu su veterinari i sve osoblje u veterinarskim _ambulantama,sanitarni inženjer,agronom, te svaki onajkoji se bavi stokom istočnimproizvodima. Svaki stočar,djelatnik u staji, mesar u klaonici ilimesnici(kolikajeodgovornost kod ocjeneupotrebljivostimesa),zatim trgovac stokom i stočnimproizvodima,proizvođačmlijeka idjelatnik u mljekari,lovac, pa i onajkojiod životinja drži samo kanarinca ilipsa imajuveliku odgovornost za očuvanjevlastitogzdravlja i zdravljabliže i daljeokoline. Povezanost čovjekasa životinjama je tolika da možemo reći, da gotovo i nema čovjeka koji ne stoji u bilo kakvojvezi sa životinjama.Čovjekod njihima velike koristi ako se drže uredno,međutim one mogu bitivelika opasnost za zdravljeljudi, ako se prilikomrada 's njimane polaže dovoljnopažnje.

ljudi i životinja.

Muzači krave bolesne od boginja zaraze se, te boluju od tzv. bradavica muzača(muzačkihkvržica),

Uživajućinedovoljnokuhano ili pečenomeso možese na ljudeprenijeti niz opasnihoboljenja, ako meso potječe od bolesnih “ životinja(ikričavost, trihineloza). Isto tako jei s mlijekom. Bilo jeslučajeva da se kožnim đonovima prenoseantraks na ljude, ako su đonovi potjecali od kožeživotinjaoboljelih od antraksa.

Lovcimogu biti uzrok širenjuraznih zaraznih bolesti zbogsvojeneopreznost, a možda i zbog neznanja.Naime mnoge bolesti se prenose. od divljih životinja na ljude i domaćeživotinje: sa lisica i zečevatularemija, sa lisica i vukova bjesnoća, sa jelenabedrenica, sa glodavaca i štakoraleptospiroza i druge.

Golubovi,papige,kanarinci i druge ukrasne ptice,kao domaća perad (guske,pure,fazani)mogu bitiopasnost za ljudskozdravlje.Poznata jebolest psitakoza ili papagajskabolest,koju mogu razne vrste pticaprenijeti na čovjeka.

Postojiosamdesetak bolesti kojesu na neki načinzajedničkeljudima i životinjamakao štosu npr.bjesnoća,antraks, vrbanac,tuberkuloza,bruceloza,slinavka i šap,Q - groznica,leptospiroza, listerioza itd Tu jejošniz parazitarnih i gljivičnihoboljenja: = ehinokokoza, trihineloza,trihofitija i druge.Veliki broj tih bolesti zajedničkihljudimaiživotinjama(zoonoze)dolaze kod viševrsta domaćih i divljihživotinja.

Neke od tih bolesti jošuvijek su kod nas iu svijetupriličanproblem za zdravlje

Sa konja,poredostalih bolesti,prelazi na čovjekasakagija(maleus) - to je zarazna bolest kopitara i čovjeka, a veoma rijetko i mesojeda. Tu jekonjski encefalomijelitis,kojegaimanaročito u USA

Neuredno držanpas, a naročitopas lutalica bez vlasnika,jednaje od najvećih opasnosti za ljudskozdravlje.Sjetimo se 25

samo bjesnoće(smatrase da je najstrašnija smrt čovjeka ona od bjesnoće), pa ehinokokoze i drugih.Redovnim cijepljenjempasaprotivbjesnoće, ona jeskoro nestala, no tu jeopasnost od divljači — (lisice,—vukovi),koji predstavljajuprirodnirezervoar bjesnoće, a od domaćihživotinja pas se najčešćesusreće s njima.

Kod suzbijanjaraznih zaraznih bolesti na stoci uvijekjeprisutanstočar,jer o njemuuvelike ovisi uspjehliječenja isuzbijanjabolesti, pa je zato i njegova odgovornost za čuvanjezdravljaljudi velika. Stočar se mora brinuti da stoka bude na vrijemecijepljenaprotivbolesti i da redovno raskužujestaje,pribor, posuđeislično i na tajnačin da uništava uzročnike bolesti

Ako mesar, stočarilibilo tko drugi zakoljebolesnu životinju i prodajumeso bez stručnogpregleda, može uzrokovati veliku opasnost za ljudskozdravlje.

svinjama,muhama,komarcima idrugim. Pri gradnjistaja,đubrišta i gnojnica valjauvijekpaziti da nisu preblizuizvora vode i bunara ilida možda nemajupodzemnu vezu s njima,jer u tom slučaju to nećebitipitkavoda većleglo i izvor raznih bolesti ljudi i životinja.

Čestose oko staja i skladišta hrane nalazi većibrojštakora,kojimogu biti prenosiociraznih zaraznih bolesti ljudi i životinja - uništavajućinjihdjelujemo korisno u očuvanjuzdravljaljudi i životinja, a poredtogana tajnačinse oslobađamo velikogštetočine.

Razvijenostočarstvo i razvijena industrija za preraduživežnihnamirnica predstavljuju nove probleme:unošenje novih tipovauzročnika i opasnostda zbog kakve greškeu tehnološkom procesu ne dodu u prometzagađeni proizvodi. U tom slučajumogu izbitivrlo opsežneepidemije.

Baš kod živežnihnamirnica dolazi do značajnihpromjena.U posljednje vrijemeprimjećen jei kod nas porast izolacijetipovasalmonele kod kojih čovjeknijeglavnidomaćin.

Isto tako svaki stočar i poljoprivrednik prispremanjugnojamora znati, da o samom gnojištu,njegovuuređenju i spremanjugnojaumnogome ovisi zdravljeljudi i životinja.Gnojištejenaročito pogodnomjesto za razmnažanjemuha, kojeslijeću na ljudskuiživotinjsku hranu i mogu prenijeti razne zarazne bolesti (biokemijskoraskuživanjegnoja).

Postoje i bolesti kojese ljudskim izmetinama šire na stoku,a ljudi obolijevajuuživajućinjihovomeso, pasu zato dobro i higijenskiuređeni zahodi nužni u suzbijanjutakvih bolesti. Ta oboljenjanijemoguće suzbiti, ako su zahodske jameotvorene i pristupačne

Salmonela zbog svojeučestalosti predstavlja vrlo važanproblemjavnog zdravstva. Glavnirezervoar infekcije su svinje,perad,glodavci,preživači i mesojedi.Glavni putprijenosa zaraze su živežne_namirnice (zaraženomeso, mlijeko,jaja).

Inačeje kod živežnihnamirnica neobično važanpregledpitkevode, mlijeka i mliječnihproizvoda.

Prof. dr. StjepanBanožić

Ekonomsko značenje parazitoza

Parazitoze su bolestiuzrokovaneparazitima(nametnicima).Parazitima u biološkomsmislusmatrajuse sva živabića,životinjskaibiljna,kojase, ilicijelogsvog životaili u jednojživotnojfazitrajnoilipovremeno hrane sastojinamadrugog živogbićailisadržajemnjegovihcrijeva, a da kod toga ne razaraju,barem ne takodugo,dok im brojnijeprevelik.

Kod = nastojanja = unapređivanja stočarstva idobivanja što većekoristi od stoke ne smijese zanemariti štetno djelovanježivotinjskihparazita.

Štetnodjelovanjeprazitaje vrlo različito.Npr. kod želučanocrijevnih parazitanjihovozabadanje u sluznicu može izazvati upalnepromjene, a neki od njihmogu i da toliko duboko prodru, da probušestijenkucrijeva pa dolazi do upalepotrbušnice.Paraziti skupljeni u klupkoizazivaju u pojedinimslučajevima suženjeili čak začepljenjecrijeva. Paraziti kojiimigriraju iz crijeva mogu na svom putuuzrokovati upalnepromjene.

Neki paraziti,pogotovoako se u velikom brojunastane u želucui crijevima mogu oduzimanjemkrvi i hranjivihtvari izazvati mršavljenje i slabokrvnost, a pritome neke vrste lučei otrovne tvari,koještetno djeluju na krv i prouzrokujupovećano= raspadanje krvnih tjelešaca.

Navala parazitaide na ruku bakterijskiminfekcijamaputemmehaničkih i upalnihoštećenjasluznice, a s druge strane i donošenjem sa sobom patogenihbakterija za vrijemeputovanja u tijeluživotinje.

nju hrane,pa prema tome i većoj prijemljivosti za različite zarazne i organskebolesti. Na invadiranim životinjamaustanovljene su poremetnje u metabolizmu, a promjene u metabolizmu dovode do općegsmanjenjabiološke aktivnosti.

Uvođenjemnovih,plemenitihivisokoproduktivnihpasmina u svrhu povećanja stočneproizvodnjeteškoćemo postići željenicijako ne vodimo računao parazitarnimbolestima Naime,poznato jeda su nove plemenitepasminemnogo osjetljivijepremaparazitarnimbolestima, pa ako ne vodimo računa o tome,brzo će im produktivnost biti ispodočekivanja.

Prema procjenijednogameričkoginstituta računa se da štetekojenanose životinjskiparaziti u SAD iznose 1/3svih šteta u stočarstvu

U istom institutu podvrgnuto jekontroli 5 volova koji su bilisupkliničkiinvadirani od metilja, bez ikakvih vanjskihznakova bolesti; oni su nakon 4 mjesecahranjenjaimali 17 do 30% manjuklaoničku težinu od 5 kontrolnih zdravih volova iste pasmine,dobi i uz istu prehranu. Proračunali su da gubitak u mesu od metiljavosti iznosi 7 do 10% | druge parazitozenanosile su nemale štete.

Neke parazitozedovode do ozbiljnih bolesti sa izrazitom mršavosti,slabokrvnošću i drugimznakovima, pa i do uginućaživotinja(akutnametiljavost), a većidio njihizaziva neizravneštete,koje mogu bitijakovelike Te neizravne štete, koječesto i ne opažamo,uzrok su mršavosti,=slabijojproduktivnosti i slabijojotpornosti,slabijemiskorištava-

Istiinstitut jeustanovio da su svinje kojesu bile invadirane od askarida nakon 4 mjesecatova težile 22 do 24 kg manjeod zdravih

Pokusi u Australijipokazali su da su ovce, kad su bile napadnuteod trihostrongilida, davale do 45% manje 27

Imajući na umu spomenutečinjenice, a isto tako potrebuštovećeproizvodnje mlijeka,kože,vune i drugog,valja na vrijememisliti na sprečavanje, a eventualno i na liječenjepojedinihparazitarnih bolesti,odnosno parazita.

Kod nas jestoka invadirana od više vrsta vanjskih i nutarnjihnametnika

Teško jei približnoodrediti brojinvadiranih grlau praksi, no dobar pokazateljmože biti brojparazitarnih bolesti kojese ustanove pripregledu stoke za klanje, kao imesa poslijeklanja.

U takvim slučajevima se vidi da jebroj parazitozaustanovljenih u klaonicama velik, a tu dolazi i do zapljene mesa i organa(pluća,jetra).

Veterinarska kontrola u klaonicama je vrlo. važan instrument za otkrivanje parazitarnih, a i drugihbolesti stoke To naročitodolazi do izražaja u lokalnim klaonicama,gdjese pretežnokoljestoka s užegpodručja, a nalaz u časuklanja dajevjernusliku stanjaparazitarnih i drugihbolesti na terenu.

Suzbijanjenametničkihbolesti jevrlo složen i dosta težakzadatak S obzirom na učestalostparazitoza i na činjenicu da supkliničkislučajevi(oboljenja bez uočljivihvanjskihznakova)čine najviše štete,očitojeda jesuzbijanje tih bolesti joškompliciranije.

Pojedinačnoliječenjenametničkih bolestidovodi do dosta slabih rezultata, pogotovoako se liječenaživotinja i dalje ostavlja u istim prilikamadržanja,prehrane i njege,jerdolazi do ponovnihinvazija. A ako se uzme u obzir da se liječenjupristupa tek onda kad životinja većočitujevidljiveznakove bolesti, tada je učinakliječenja u poredbisa sprečavanjemjošmanji.Poznato jeda 28

baš supkliničkislučajevi čine najviše štete, i zato je jediniispravanput poduzimanjepreventivnihmjeraprotiv parazita tako da do bolesti po mogućnosti ne dođe;drugimriječima, treba poduzetiliječenje isprečavanjezajedno. Poznato jeda se takav postupakzove dehelmintizacija.Dehelmintizacijom se ne smatra samo uništenjeparazita i njegovihrazvojnihstadija u konačnom nosiocu,odnosno posredniku,već i u vanjskojsredini, npr u tlu,vodi,gnoju itd

Dehelmintizaciju treba obaviti tako da je djelotvorna i za oboljeluživotinju neškodljiva, a da se jajašcimaparazita ne zarazi okolina liječeneživotinje.

Npr.u okviru planskogsuzbijanja metiljavosti na određenom području potrebnoje poduzetiniz preventivnih mjerakojimajesvrha prekidanjerazvojnog ciklusa velikogmetilja. One se temelje na uništavanju ilibar smanjenju populacijepužićaposrednika, pa spre- čavanjuinvazijeinasustavnojdehelmintizaciji svih pašnouzgajanihpreživača, napokonna onemogućavanjupristupa pašnjacimadivljimpreživačima i drugim nosiocima metilja.

Potpunouništenjepužića na pašnjaku nemogućejeprovesti bez velikih materijalnihulaganja.Upoteba kemijskih sredstava jeskupai opasnazbogzagadivanjaprirodnesredine. Smanjivanje populacijepužićaprovedivo jemelioracijom i drenažompodvodnihpašnjaka. Tada se njihovibiotipoviograničavaju na zaostale lokve,kanale,jarke i sl., te je moguće u ta mjestastavljatisredstva protivpužićabez većihekonomskih izdataka i bez opasnosti po okoliš.

Prof dr StjepanBanožić

Pregled kretanja cijene mlijeka u otkupu 1993.1994. i realne prognoze za 1995. godinu

Cijenamlijeka u otkupu - promatrana kroz nekoliko godinaunazad potvrđuje da jemlijekobilo plaćeno - u granicama od 75 - 100% cijenekoštanja, a tek od 01 01 1994 one su uz cijenukoštanja omogućavalei vođačima mlijeka.

akumulacijuproiz1993 godine, od siječnjadolistopada, bilježimoveliku inflacijukojaje činila proizvodnjumlijekanerentabilnom, proizvođači su gubili u supstanci 2025%

U tih devet mjesecicijena se nominalno kretala od 195,12HRD/I u siječnju do 1289,00HRD u listopadu.

Premijajeu tom razdobljuiznosila 28 HRD/I(3,2%m.m.) u ravničarskom do 38 HRD u planinskompodručju.

ProgramomVlade RepublikeHrvatske Od 4. 10 93 utvrđivanjem DEM na 444 HRD i povećanjempremije na 100 HRD odnosno 120 HRD/I u planinskom području,mlijeko jeu zadnjemkvartalu doseglocijenu s 2-4% akumulacije u proizvodnji.

U zaključku za 1993 godinumožemo reći da jeu prvihdevet mjesecimlijeko sa premijomplaćano u prosjeku za cijelu 1993 cca 0,32DEM-a po 11s 3,6%m m

Povećanapremijabila jenedostatna i iznosilajeneštopreko2 pf(feninga). Nakon učestalihanaliza iz Poslovne zajednice za stočarstvouspjeli smo uvjeritiVladu RepublikeHrvatske da u proračunuza 1994. poveća iznos premije za 0,10DEMa, što nam je

konačno u siječnju 1994 uspjelo.

Općimstabilizacionim mjeramaVlade mlijekujekonačnodato mjestokoje mu pripada i plaćase u prosjeku0,4625 DEM za 3,6%m m (uključivo i premiju).

Ovim naporom Vlade uz smanjenje troškova proizvodnje te padom tečaja DEM i povećanjemcijeneotkupamlijeko ulazi u grupuatraktivnihpoljoprivrednih proizvoda.

Na temeljutakvogpoložajamlijeka, očekivali smo povećanjeotkupa za 1015% u 1994. no nažalostuspjelo se samo zaustaviti na otkupu1993 g.

Iz podatakavidimo da jecijenamlijeka na razini od 0,4625DEM, no u kunama ona varira.

U zaključkujevidljivo da cijena u prosjekuza 1994. godinuiznosi: osnovna cijena - 1,289kn i premija0,4143kuna ili1,7033kn/L.

Prijespomenutinezadovoljavajući porastotkupamlijekakoji se zaustavio u našojzemlji na cca 280.000.000 | (od 300 000 000 - 350.000.000 prijerata) naveo nas jeda se obratimo ministarstvu i Vladi republikeHrvatske za dodatnu intervenciju u financijskomsistemu kako bi povećalistimulacijuproizvođača za većuproizvodnjumlijeka, a da cijene proizvoda od mlijeka,iznad razine u 1994. godini, ne rastu

Vlada RepublikeHrvatske programiranjemdržavnogproračuna za 1995 predvidjelajepovećanjeiznosa premije za mlijeko od 48-50% pa nakon prih29

vaćanjaproračunamožemo očekivati premiju za mlijeko u visiniod 55 lipa(0,55 kn)za 1 I mlijeka sa 3,2%m m , štou prosjeku za 3,6 % masti u mlijekuiznosi 0,6188kuna,ilisveukupno0,2103kuna višepo 1 | s 3,6%m m mlijekaodnosno 12,52%više.

Daljnjastabilizacijagospodarskih prilika,cijena i višipotrošačkistandard građanaopravdavaovakvo povećanje cijene. U svakom gospodarstvukoje se

bavi proizvodnjommlijekatreba poduzetimjerepretežito u hranidbi krava pa i dodatkomkoncentrata povećati proizvodnjumlijeka,jerjesmjesajeftinija od mlijeka.

Dakle uz stimulativnu cijenumlijeka u 1995 godnipoduzmitesve da proizvedete većekoličinemlijeka,kojegje tržištesigurno igarantiraputemmljekara otkupsvake ponuđenelitre.

Tablica 1 Pregledotkupnihcijenamlijeka po mjesecima u 1994. godini

1 [sa Index godine =

Rezultati progenog testa mliječnosti

Na temeljuobračunalaktacijskihzaključaka iz prosinca1994. godineobavljenje koristeći BLUP model izračunprogenogtesta za bikove simentalske pasmine.Rezultati izračuna dani su u slijedećojtablici

Uz podatakuzgojnevrijednosti dan jei podatakrelativne uzgojnevrijednosti(RUV) pričemu jevrijednost 100 razina prosjeka, a vrijednosti veće ilimanjeod njepokazuju koliko jeneki bik bolji ilislabiji od toga.

Tablica:

PODUZEĆE ZA PROIZVODNJU OPREME ZA STOČARSTVO

ZAGREB, HARAMBAŠIĆEVA 15

Tel /Fax:01/228-886, 214-189, 235-269

NAŠA OPREMA ZA VIŠE MLIJEKA

SVA ŠTALSKA I MUZNA OPREMA, = _QCALFA-LAVAL

SERVIS I REZERVNI DIJELOVI R

Redakcijskikolegij: dr. StjepanBanožić; dr. Ivo Belan;ing.Mirna Božićević,dipl.ing.StjepanBrlek; dipl.ing.StjepanDeneš;dr StjepanFeldhofer; dr. Ivan Jakopović;dipl.ing. StjepanKeglević;prof.dr. Zvonimir Štafa

Glavni i odgovorniurednik: dipl.ing.JurajČičmak;Redaktorica: dipl.ing.Vera Volarić;Tehničkaurednica: ing.Mirna Božičević

Vlasnik I izdavač: Hrvatsko mljekarskodruštvo

Uprava| uredništvo:Zagreb,Ilica 31/III,tel./fax:01/424420 Cijena:1,70kn

Tisak: TISKARA Orbis d d