Mljekarski list 3-1995

0949, 909% 990%, 090% e ee seze OŽUJAK 1995. [ste e s. seo e9e9 oćete e ee Pe? O 904 oso oo oo Poe", o. Mo se: Sea Ča es oso

KA 22949 ose ite “oseđa Po*o*, o... 5o*o* Poe 02094 9% e*e' PBe*e' e?0*o oso 2 o-090% e*e*o ooo 00% e*e*e oo 9490*o e*e*o o. esa oso a Se e ee 900/ ee see ee s. soto 2? seo Zlatna pravila za gospodara oso a Na početku ove nove vegetacijske godine neće biti s > na odmet da pročitamo kakve je savjete davao ondašnjim es. se gospodarima stručni mjesečnik "Seoski gospodar" u svom br. 5 od tose ee 1893. godine. Podijelitćemo mnoga pravila u nekoliko ovih skupina: eee o. sooo ose

Opća moralna i poslovna pravila: e % * oo te Radi bistrom glavom. - Ostani pri svom zanimanju.Bistra glava i čvrsta “o 9094 ruka čine gospodarstvo unosnim. - Čitaj gospodarske knjige i novine See? so. - Bilježisve u knjižicu.Ne potpisuj mjenica. - Nedaj se u gospodarstvu 9.9, . po nikom zastupati.Ne zanašaj se na slijedeći dan. oose Pao" Poso + Poljodjelska pravila: <. ee? Brini se za đubre, da ti polja ne gladuju seo oto - Još nijedan se gospodar nije 2 eee osos tužio, što je svoja polja dobro Sese seo obrađivao. - Uporebljuj samo oso. ČoČ dobro i odabrano sjeme. eo. tose - Imaj barem malu bašću pri ose tete kući. - Gospodarsko oruđe too Goa neka ti je vazda pod krovom oese o. - Hrđa i trulost škode tvomu oloto e? oruđu više, nego li poraba. € see - Podaj maslacu boju prije, st? 949 nego li ga je krava dala, tj. * % esa hrani krave djetelinom i KB. VJ g e S drugom .dobrom krmom umre u kb zeseg eo.Korov je ubojica. - Sadi svake godine po nekoliko voćaka soses tete Koa

Krmni grašak

Krmni grašak (Pisum sativum var. arvense L.)je jednogodišnja leguminozaozimihijarihformi. U proizvodnjivišeičešće se koristeozime forme no nisuza zanemaritinitijare.

Ciljuzgojakrmnoggraškajezelena masa, silaža ilizrno, a rjeđe se koristi za sijenoilidehidraciju.Sije se sam iliu smjesi sa žitaricom.

Uvjetiuzgoja.Sjemekrmnoggraška klijepritemperaturi 24*C, a ničekod 56%C. U fazi nicanjajarigrašakizdrži mraz od -4 do -6%C.Ozimi izdrži od -14 do -20%C.Optimalnatemperatura za razvojje1218%C, a za cvatnju1622“. Visoke dnevne temperatureufazi cvatnje vrlonepogodno utječuna grašak, posebicepriniskojrelativnoj vlazi zraka Grašaktražidosta vlage u fazama klijanja,cvatnjeioplodnje.Prema tlu nema velikih zahtjeva, mada najboljeprinose dajena dubokim iplodnimtlima. Dobro uspijevana lakšimi pjeskovitim ilovačama, a ne podnositeška i alkalna nitijakokisela tla s visokom podzemnom vodom i dugotrajnimstajanjem vode na površini tla.

tla ostavlja u najboljemstanjuza uspješnusjetvu.

Gnojidba. U zavisnosti od osobina tla, njegoveplodnosti, te načinauzgoja graška(samiliu smjesi)potrebnoje izvršitignojidbu. U obzir trebamo uzeti i to da grašakboljeiskorištavamineralna hraniva negodrugekulture naposeteže pristupačnifosfor. Uz to,grašakpoput drugihleguminozafiksiraznatne količine dušikaiz zraka pomoću bakterija Rhizobiuma.Najvećukoličinuhraniva grašakuzima u fazi cvatnje i oplodnje, odnosno stvaranjamahuna lako je: grašakfiksator dušika,neophodnomu jedati određene količinedušika putem mineralnoggnojapredsjetveno. Te se količinekrećuod 40-80 kg/hadušika, zavisno od njegovogsadržaja u tlu.Fosfor i kalij se dajupriosnovnojobradi, te ovisno o njihovomsadržaju u lako pristupačnomobliku u tlu treba se upotrebiti 70-80 kg/hafosfora i80-120 kg/hakalija. U praksijegnojidbanajčešćejednokratna, predsjetveno,formulacijomNPK gnojivakojazadovoljavajuprethodnoiznesene potrebe.Primjena_stajskog gnojakod graškanijepreporučljiva, već gajepotrebnodati podpredusjev.

Agrotehnika.Krmni grašakbrzo dospijeva za korištenje idobar jepredusjevkako za žitarice takoiza okopavine stogašto tlo ostavlja u dobrom fizičkom stanju,čistood korova i obogaćeno dušikomčimese prinosnaredne kulture povećava za 10-30%. Nijepreporučljiv kao predusjev = drugim vrstama leguminoza te ne podnosini monokulturu Sije se posliježitarica,kukuruza i drugihokopavina.

Obrada tla Dubina osnovne obrade je25 cm i za sjetvuozimoggraškatreba jeizvršititijekomljeta, a za jaritijekom jeseni.Predsjetvenupripremupoželjno jeobaviti sjetvospremačemkojipovršinu

Sjetva.Krmni grašak se možesijati u dva roka godišnje:ozimi u jesen,krajem rujna i početkomlistopada, a jari u proljeće,krajemveljače ilitijekomožujka, kada to dozvole vremenskeprilike. Količinasjemenapotrebna za sjetvuovisi o sorti te ciljuuzgoja.Sorta "Timo",vlasništvoPoljoprivrednog centra Hrvatske, kojajetrenutno kod nas naraspolaganju

učistojkulturisije se u količiniod120-150 kg/ha.Razmak između redova je15-20 cm, a dubina sjetve 3-5 cm. Osim u čistoj kulturi,grašakjeboljesijati u smjesi sa žitaricomgdježitaricaslužikao potpora graškučimese otklanjajuveliki gubici u prinosima i kvaliteti.“Proizvodnjom smjesepostiže se znatno većiprinos, hranjivavrijednostjeboljeizbalansirana i hrana nijejednolična.Vrsta i udio žitarice ovisi o ciljuproizvodnje ivremenu korištenja. Uz jarigrašak u proljećesijat ćemo od žitaricajariječam,pšenicuili zob. Gornjagranicanavedenih žitarica je40 kg na 100 kgsjemenagraška.

Njega.Mjerenjegekrmnoggraška su svedene na eventualno tretiranje herbicidom ako se pojavekorovi te zaštitu protivgraškovogžiškaako jeciljproizvodnjezrno.

Korištenje. Krmni grašak se E iskorištavati na višenačina ito kao zelena krma,sijeno,silaža izrno

Najčešćinačin korištenja je za zeleno i to od faze početkacvatnjepa do formiranja mahuna,štotraje15-20 dana Proizvodnjasijenaod graška,odnosno njegovihsmjesa,nijepreporučljivaivrši se u krajnjimslučajevimastogaštose list graškamnogo bržesuši i lakše otpadate ostajestabljika i potporniusjev što smanjujeprinosiviše hranjivuvrijednost. Graškatreba proizvodititoliko

koliko se pravovremeno može potrošiti kao zelena krma. Eventualnivišakje boljespremiti kao silažu ito u fazi punog formiranjamahuna kada ima najviše bjelančevina ihranivih jedinica po hektaru Potporniusjevjetada neštogrublji, alizato ima višesuhe tvari štojebolje za spremanjesilaže. U slučajevima da se usjev ne iskoristiu zelenom stanju, te da se ne posuši za sijenoilida se ne silira potrebno ga jeostaviti da sazrije iu toj fazi ovršiti itako proizvestikoncentrat na vlastitom gospodarstvu.

Ako nam jeciljproizvodnjagraška za sjeme, u tom slučajudaleko većupažnju treba obratitivršidbikoja se obavljakada jevećinamahuna u zrelomstanju no ne prezrelejerutom slučajupucaju inastaju veliki gubicizrna Vršidba se podešava iobavljatijekomdana,jutro iliveče,kada usjevnijepresuh.

Prinos zelenemase graškasijanog u smjesi sa žitaricom u prosjeku se kreće od 30-50 t/ha, a zrna 3-5 t/ha.

U dnevnom obroku s 50 kg zelene krme,štopodmirujednevne potrebe u bjelančevinama za oko 15 | mlijeka, navedeni prinos od 30-50 t/haosigurava 600-1000 obroka Zelena krma u obroku ne podmirujepotrebe za energijom te je istu potrebnonadoknaditi iz drugekrme mr sc Ivan Danjek

Podmirivanje mineralnih potreba preživača i konja

Značajminerala

Nema organa biljaka iživotinjakoji ne sadržijedanilivišeminerala u različitim količinama. Oni su sastojcipepelatijela životinjakojičinioko 3.5%tjelesne mase goveda. Od svih elemenata na Zemlji za

životinje su bitna22, a prema zastupljenosti u organizmudjelese na sedam makro ili glavnih i 15 mikrominerala.Zbog svojevažnostioni morajubiti zastupljeni u svakodnevnoj hrani životinja. Kosti sadrže80-85% od 35

ukupnemase minerala ito uglavnomkalcij,fosfor imagnezij. U jednomkilogramu prirastajunetanalazi se 14 g kalcija, 8 g fosfora, 2 g kalija, 1.5 g natrija 1 g klora. Sve tjelesnetekućine(krv,limfa i dr.) sadržavajunatrijkalij i klor, a hemoglobinkrvi konja i krava sadrži9.211 mg željeza.Žljezdaštitnjačasadrži oko 80% joda.Bređa krava neposredno prijetelenjadnevno ugrađuje u plod11 4 g kalcija, 6.4 g fosfora, 0 45 g magnezija i 4 g drugihminerala.

Minerali nisusamo gradivielementi životinja većse svakodnevno i izlučuju iz tijela.Mlijekokrava i ovaca bogatoje mineralima jer u jednojlitriima oko 7.3 g pepelakoji se sastoji od 1 2-1 6 g kalcija, 0 9-1 2 g fosfora, 0 15-0 17 g magnezija imnogihdrugihminerala Minerali se stalno izlučuju iz tijelabalegom, mokraćomi znojem.

Minerali i vitamini,osobito mikroelementi, su bitni sastojcidjelatnih tvari (enzima)organizmakojesudjeluju u iskorištavanjuenergije i bjelančevina hrane i njihovojugradnji u tijelo,plodi mlijeko. Tako se cink nalazi u preko200 enzima kojisudjeluju u stvaranju bjelančevinamlijeka i mesa, proizvodnji hormona inzulina i stvaranjukože.

Mikroelementicink,selenikromzajedno sa provitaminom A,vitaminima E i C pojačavajuobrambenu otpornost organizma i tako smanjujupoboljevanje životinja.

Opskrba životinjamineralima

Iz svegarečenogjasnoproizlazi da životinjetrebajuminerale za izgradnju vlastitogtijela,enzima i nadoknadu gubitaka, a njihovepotrebe se podmiruju iz stočnehrane Daljnjiznačajminerala proizlazi i iz činjenice da njihovozbiljni nedostatak uzrokujemnoge bolesti životinja.Nedostatak kalcija ifosfora uz36

rokujepojavurahitisa u mladih životinja, osteomalaciju u starih,mliječnugroznicu u ranojlaktaciji krava. Isto tako znatan nedostatak magnezijamože dovesti do pojavetravne tetanijepašnihživotinja. Da ne nabrajamodalje,značajna nestašicabilo kojegbitnogminerala očituje se nekom bolesti Međutim, suvišakmineralauzrokujetakođer poremetnjekojemogu biti toksične i završitismrćuživotinje.

Danas se rjeđepojavljujuoštrinedostaci(deficit)jednogilivišeminerala, ali su vrlo čestegraničnenestašicekoje se očitujuopćimznakovima kao što su smanjenomotpornošćuživotinja, zaostajanjem u rastu i razvojumladih životinja,lošimrazmnožavanjem i niskom proizvodnjomživotinja.Granične nestašice su one koje se nalaze vrlo na rubu između dovoljne i nedovoljne količine, a uzrokujuozbiljneekonomske gubitke u proizvodnji. Tako se procjenjuje da u VelikojBritaniji 0 9% goveda pati od graničnognedostatka bakra što uzrokujesmanjenuproizvodnju igubitak od 4 8 milijuna funti godišnje.

Slijedećesvojstvominerala jesu njihovemeđusobne interakcije u organizmuživotinje. Na primjer,porast razine kalija u obroku smanjujeiskorištenjemagnezija i natrija iako ih ima dovoljno u hranipreživača.

Potrebnakoličina iomjermineralakoji će osiguratizdravlje,poželjnuproizvodnju i razmnožavanježivotinja ovisi o brojnimčimbenicima među kojima su značajniji masa (laka - teška) i dob (mlada - stara)životinje, razina proizvodnje(niska - visoka),fiziološkostanje (bređost - mliječnost),temperatura okoliša(visoka - niska) i sastav obroka (voluminozna - krepka).Potrebna optimalna količinaminerala u hrani treba bitiizmeđu nedostatne i štetne (grafikon 1).

Važnojeznati da jevrlo složeno i skupo odrediti točnedonjepotrebe životinja u mineralima koje su najjeftinije (grafikon_1.).Zbog tograzlogaživotinjamase dajusigurne, to jeste,više količineminerala kojesu skupljeali osiguravajupravilnuopskrbuživotinje. Ovo osobito važi za biljojedejerjevrlo promjenjljivanjihovaopskrbamineralima iz voluminozne krme.

Grafikon 1. Rreagiranježivotinjanaporast količineminerala u obroku

Reagiranje kivotinje

Nedovoljna Razina minerala

OptimalnaToksična

Voluminoznakrma kao izvori minerala

Mineralne tvari biljojedicrpeiz vode i svih krmiva kojejedu.Međutim,nema krmiva kojesadrži sve važneminerale u količinama i omjerimapotrebnimživotinjama.Poštoje voluminoznastočna hrana (paša,zelena krma,sijeno isilaža) najzastupljenija u hrani preživača ikonja ona jeiglavniizvor minerala za njih.

Voluminoznukrmu,naročitotrave, vrlo čestoimajunedostatan sadršajfosfora, natrija,magnezija,sumporai mnogih važnih mikroelemenata U mnogo slučajeva ova krma,naročito loša,sadrži do 50% količinemikroelemenatapotrebnih životinji.Ovaj problemdodatno zaoštrava spoznaja da sadržajminerala jakovarira u voluminoznoj krmi (tablica 1).Razlozi ovako velikih razlika u sadržajuminerala su (1)tlo,(2)klima,(3) vrsta i sorta biljke,(4)stadijrasta u vrijemekorištenjai(5)načinkonzerviranja.

Utjecajpojedinih od navedenih čimbenika kratko je objašnjensljedećim primjerima.

Značajnajerazlika u količiniminerala između vrsta,često isorti,krmnih biljaka. Općenito, trave sadržemanjekalcija, fosfora,magnezijai sumpora nego leguminoze.Međutim,ovo pravilovaži samo kada trave ileguminozerastu u sličnimuvjetima.Utjecajostalih čimbenika može bitno promjenitigenetske razlike u sadržajuminerala između vrsti i osobito sorata biljaka.

Nedostatak minerala u tlu odražava se na njegovsadržaj u biljci kao stočnoj hrani inedostatnom podmirenjuživotinja.Utvrđeno je da u Finskojnema dovoljnoselena u tlu te jeVlada donijela odluku da se tlo mora gnojiti sa selenom

Kišnovrijemeutječe na ispiranje nekih minerala (fosfor), ali ipojačanoupijanje u biljku(bakar).

Sa starenjembiljkesmanjujese sadržajfosfora i kalija, ali ne ikalcija u njoj.Sijenopokislotijekomsušenjailiono kojemjeopaolisttijekomspremanjaima manjurazinu pojedinihminerala nego pravilnosušeno i spremljenosijeno.

Pored toga štoje sadržajvažnih minerala često nedostatan on jejako promjenljiv u voluminoznoj krmi (tablica 1),te slabo iskoristivi, to jesteod pojedenekoličinemineralamali dio se ugradi u životinju i njeneproizvode, obično4-40%

Nadalje,uspješno podmirivanje mineralnih potrebaživotinjaovisi o ješnostikrme.Biljojedimanje jedu stabljikastuvoluminoznu krmu s malo bjelančevina,ispod&%,itako dobivaju manju- količinuminerala Isto tako životinjemanjejeduza vrućegnego hladnogvremena Sve ovo utječe na njihovunedovoljnuopskrbumineralima iz hrane, te se ona mora osigurati iz dodatnih izvora.

Mineralnidodaci

Iz svegadosada rečenogproizlazi da jevoluminozna krma kao glavniizvor hranjivih tvari nepouzdana u sigurnom podmirivanjumineralnih potrebabiljojeda(goveda,ovaca, koza ikonja).Zbog toga se životinjamaobavezno daju mineralni dodaci kojinadopunjuju nedostatnu “količinu = minerala do potrebnerazine u obroku.

Davno se uočilo da stoci treba davati kuhinjsku sol jertvari (natrij iklor) od kojih se sastoji nema dovoljno u stočnojhrani.

Mineralne potrebeživotinja se iskazuju u količiniminerala koježivotinja treba dobiti u jednomdanu ili,češće,kao potrebansadržajminerala u jednom kilogramusuhe tvari obroka.

Krmne smjese

obrok sastoji samo od voluminozne krme mineralne smjesesvojimsadržajem iomjeromminerala nadopunjuju ovu krmu do potrebaživotinja. U drugomslučaju krmna smjesase prvenstvenostavlja tako da svojomkoličinomnadopunjuje voluminoznu krmu do zadovoljenja energetskihiproteinskihpotrebaživotinja, i sadržedo 3% mineralnihsoli. U takvoj situacijičestose javljanedostatak minerala te ga treba ispravitidavanjem dodatne mješavineminerala da bise spriječileeventualne nestašiceminerala. Vidimo da za razliku od peradi i svinja krmna smjesane može zadovoljiti sve mineralne potrebepreživača i konja.

Gnojidba

Nedostatakpojedinihminerala u bijkamakao stočnojhranimože se ispravitignojidbomtravnjakaikrmnog bilja s oranica solima dotičnogminerala Međutim,vrlo čestojeovakav postupak posredneopskrbeživotinjamineralima vrlo skupi zbogklimatskih prilika(suše, poplave)neizvediv. Isto tako teško je preciznorasporediti male količine mikroelemenata na veliku površinuštouzrokujeneujednačenrasporedminerala u tratini

Krmne smjese,kao mješavinakrepke krme i mineralnih soli su najučinkovitiji načinopskrbeživotinjamineralima kada su jedinahranaživotinja(perad,svinje). Međutim,preživači i konji se hrane drugačije, to jeste isključivo(1) voluminoznom krmom ili(2)obrocima sa različitimomjerimavoluminozne krme i krmnihsmjesa. U prvomslučajukada se 38

Voda

Dodavanjeminerala u pitkuvodu za napajanjeograničeno jena davanjemikrominerala kojisu u vodotopljivom obliku. Makroelementi se na ovajnačin ne mogu davati jerje, na primjer,mag- nezijeva sol tako gorka te odbijaživotinju da pijevodu

Injekcijeminerala

Intramuskularno se daju Vrlo uspješno mikrominerali željezo,bakar,selen, kobalt,jodi cink Ovi minerali se moraju davati u organskomspojukoji se sporo otpušta u tjelu i osiguravazaštitu od nedostatka kroz dužiperiod.Nedostatak ovogapostupkajevisoka cijenainjekcija i rada stručneosobe.

Mineralnibolusi

U buragpreživačaubacuju se teške pelete(bolusi)nekihminerala (kobalta, selena ilicinka)koje se dugozadržavaju isporootpuštaju ove minerale Danas se koriste staklene peletemikrominerala u kojima topljivost = stakla određuje otpuštanjeminerala u buragu.Mineralne pelete_makrominerala zbog njihove mase teškose primjenjuju.

Kamene soliminerala

prema potrebamasama opskrbljuje potrebnomkoličinomminerala. Kamene soli su najpogodnijinačindavanjamakroelemenata životinjama,osobito ako jedusamo voluminoznu krmu. Prema američkimstandardima dobra kamena sol za lizanjetreba imati sljedeća svojstva:

1 Sadržavati 4-6% fosfora.

2 Omjerizmeđu kalcija ifosfora ne smijebitivećiod 2 : 1.

3 Osiguravatinajmanje50% potreba preživača u kobaltu,bakru,cinku,jodu i manganu. Osiguratiukupnepotrebe u selenu kada ga je nedovoljno u voluminoznoj krmi.

4. Izvori minerala morajubitisoli koje osiguravaju = najbolju iskoristivost minerala. Morajubiti s minimalnim sadržajemtoksičnihelemenata

5 Trebajubitidobre ješnosti da bi se životinjaopskrbiladovoljnomkoličinom minerala.

6 Ne smiju:sebrzo otapatitijekom lizanjaimorajubiti otporne ne vlagui ispiranjekišom.

Kad se kamena sol dajeovcama i kozamatreba bitibez bakra,kojijeu vrlo malim količinamaštetan za ove vrste životinja.

Kamene soli minerala su najpogodniji oblik opskrbeživotinja svim mineralima i sprečavanjapojavanedostatkajednog "ilivišeminerala. Stalno stoježivotinji na raspolaganju za lizanje, te se životinja

Iz svega iznesenogproizlazi da su mineralnekamene soli najjeftiniji i najpouzdanijinačinopskrbepreživača i konjasvim mineralima,osobito kada je voluminoznakrama jedini ilinajveći dio obroka.

mr DarkoGrbeša

Korištenje podataka o proizvodnji mlijeka na farmi

Podaci o proizvodnjimlijekatijekomlaktacije od značajnesu koristi kako kod provedbe uzgojnoselekcijskogradaigenetskeizgradnjetako istoiu organizacijitehnološkogprocesa.

Ovipodaciregistriraju se kod krava matičnogdijelapopulacije na načinda

se u određenim vremenskimrazmacima bilježidnevno proizvedena . količina

mlijeka(dnevnaproizvodnjakontrolnog dana),kojakasnijesluži za izračun količinemlijeka u cijelojlaktaciji(laktacijskaproizvodnja).Laktacijska se proizvodnjaizražava kao količinamlijeka tijekomcijelelaktacije itijekomprvih305 dana (standardnalaktacija).

U nas se ovi podacinajčešćekoriste kod genetskeizgradnježivotinja(izbor roditelja), dok se vrlo malo koriste pri organizacijitehnološkogprocesaproizvodnje.

Korištenjepodataka o laktacijskojproizvodnjikod planiranjagenetskeizgradnje novihgeneracija

vodnjomkrava istogpariteta(rednibroj laktacije) u istom stadu

Ako jeproizvodnjapromatranekrave viša u usporedbi sa proizvodnjomdrugih krava u istom stadu onda jeza očekivati da jeova krava višeggenetskogpotencijala u usporedbi sa ostalim. Da bi točnostprocjenebila većauz ovo se uzima u obzir i usporedbarazine proizvodnjestada iz kojegkrava potječeiveće usporedne = jedinice(uzgojnaorganizacija ilipopulacija).

Na temeljupodataka o laktacijskoj proizvodnjiprocjenjuje se uzgojnavrijednost grla.

Kako se obračunobavlja na krajulaktacije to se javljavremenska razlika između procjeneuzgojnevrijednosti krave temeljenena podatku. o zaključenojlaktaciji ivremenu kada treba odrediti uzgojnistatus grla.Ovo posebno vrijedi za krave prvotelke kod kojihjoš nema podataka o razini proizvodnje u laktaciji, a kod kojih se treba odrediti u relativno kraćemvremenu poslijetelenja daliih daljekoristitiu uzgoju ikojebikove koristiti za osjemenjivanje.

Ovajse problemjavlja i kod izračuna uzgojnevrijednosti za mliječnostbikova jer se treba čekatitrajanjecijelelaktacije da bi se dobioovajpodatak.

Jedan od načina da se ovo djelomično riješi jeda se iz podataka o prvom dijelu laktacijeprocijeniproizvodnjacijele laktacije, itemeljemtogaizračuna uzgojna vrijednost kako svake krave tako isto i uzgojnavrijednost za bikove,progenim testom

Pri procjeniuzgojnevrijednosti krava koristi se usporedbalaktacijskeproizvodnjekrave koja se ocijenjuje sa proiz40

Kako su u nas stada relativno mala za to se za usporedbujedinkekrave koriste podaci o razini proizvodnjeuzgojneorganizacije, a ne stada, te usporedba uzgojneorganizacije i populacijekojojgrlo pripada.Podatak o laktacijskojproizvodnjimlijeka kod ženskihgrlakoristi se također za izračunuzgojnevrijednosti rasplodnjaka, na načinda se za svakog od njihizračunaprogenitest mliječnosti.

Uzgajivačuje,kada raspolažeovim podacimarelativno jednostavnoplanirati roditelje novih generacija isa velikom vjerojatnošćuočekivati rezultate ovog posla.Ovdjevrijedipravilo da jevelika vjerojatnost da će se dobiti dobro ako se sparujenajbolje sa najboljim. Međutim to nijeuvijekslučaj.

Ovdjese radi o osobinama kojesu uvjetovanevelikim brojemgenai koji se stogaočituju na različitenačinezavisno od kombinacijekojaje u svakom pojedinomslučajunastala Ilustrativan je primjer za to krava Holstein pasmineBecher Arlinda Ellen,kojajedostigla do sada najvišuproizvodnju u laktaciji (25.214kgmlijeka) ali od kojese, unatoč tome da su korišteninajboljibikovi,nije uspiodobiti ni jedanmuškipotomakkoji bi se zbogsvojenadprosječneuzgojne vrijednostiintenzivnijekoristio u osjemenjivanju.

U stočarskinaprednimzemljamagdje jevisoka razina proizvodnjeigdjejeintenzivno korištenjekompjutorsketeh-

Petimena za jedanmjesec,kojijetreći u godini, a svako imenam nešto o njemu kazuje.Narod u naimenovanjupojava kojega okružuju ne može pogriješiti. Ajde,da vidimo što stare knjigekažu o tom prevrtljivcu, kojimože bitiod snijega bijel, a od jaglaca žut

U starom Rimu bio jeto prvimjesec u godiniposvećenMarsu bogupoljodjelacai zaštitnik u ratu,kojijeproljetnipobjedniknad mrtvilom zime CarKarloVeliki premješta ga na treće mjesto u godini i dao mu njemačkoime Lenzmonat, što znači mjesecbuđenja.tako jenašožujak postaomjesecdvajugodišnjihdoba: zadnji u zimi i prvi u proljeće, te ima 31 dan Stari Slaveni su ga zvali Brezin mjesec i tada su veselim obredima slavili Vesnu,božicu proljeća i mladogboga Jarilu

Astronomskoproljeće

Upravo u mjesecuožujkuito na njegov 21 dan događase vrlo značajnapromjena u svemiru u odnosu na našu zemlju. Sunce togdana u svom prividnomkretanjuoko zemljestigne sa južnestrane na zemaljskiekvator i tada je danjiluk (putanja) sunca jednaknoćnomi svaki traje 12 sati.Tojetajproljetniekvinocij.

Naziv dolazi od latinske riječi"equus" što znači jednak i riječi"nox* što znači noć Na hrvatskom jezikumože se ta pojavanazvati"proljetnajednač".Tog dana izlazi sunce izznaka Ribe u znak Ovna ina sjevernojzemljinojpolukugli (hemisferi)počinjeproljeće.

Međutim to je tek astronomsko proljeće,kojejošne mora za nas ljude značiti oproštaj od hude zime Još može na bijelevisibabe pastibijelisnijeg. Inaš kajkavskipjesnikDragutinDomjanićpiše pjesmu"Kasni sneg“", pa veli:

Gusto padaš, vse pokrivaš Beli sipki,snežek, Stiha mi na zemljupadaj, Najjojbititežek

Sada pakbudi se vu njoj Cvet dišeći,šari, Travica zelena raste, Klijeječmenjari.

Zato kad na zemljupadaš, Najjoj*bititežek, Stiha padaj,kakda dragaš, Drobni,beli snežek

Meteorološkoproljeće

Ovo seproljeće ne mora slagati s onim astronomskim,pamožebitivrlo različno. Prema kalendaru u SrednjojEuropi proljećepočinje 1. ožujka i trajetijekom travnja i svibnja.

Poljoprivrednoproljeće

To jejošpromjenljivipojam, a počinje onda kad tlo i vrijemedopusteobradu tala za sjetvuproljetnihkultura,tj.onih kojeće u ljetudonositi svojeplodove. Trajanjetog proljećaovisi o klimi pojedinogpoljoprivrednogpodručja. U vinogradarskimpredjelimaproljećetraje 81 dan (od1. ožujka do 20 svibnja). U područjimaozimih žitarica, koja su blaža, traje 61 dan (od 25 ožujkado 25 svibnja), dok u oštrijoj klimi to proljeće trajesamo 42 dana tj. od 20. travnja do 1 lipnja. Još je veća razlika početka i trajanjaproljeća za stočare kojižive na planinskimpodručjimaod onih u dolinama. Datumi ispustastoke su sasvim drugačiji.

U ožujkunadođe često toplo i suho razdoblje,povoljno za poljskeposlove, pa gajestoganarod nekad zvao Sušec.

Botaničkoproljeće

- počinjeonda kad u biljkamatrajnicama počnukolati njihovibiljnisokovi. To se može dobro vidjeti na brezama i javorima(pai našojlozi,kod rezanja) kako se iscijeđuje sok iz nabubrenih mjesta.Prvu fazu proljećanazivamo predproljećekojepočinje sa cvatnjom kukurijekaili sniježnica iz roda Heleborus Tipičnoožujačkosamoniklo cvijeće su visibabe,kojeNijemcizovu *sniježnizvončići" kao i drijemovci,kojeg pučkiminazivamo"zvončekima".

Prvi znaci proljećamogu biti i iz životinjskog carstva kao što su to prve pticeselice, a naročito lastavice,koje nam dođu prekomora i traže svojastara gnijezda.

Te razne znakove proljećapjesnik D Domjanićjeopisao u pjesmi"Protuletna" ovim stihovima:

Vode šumijuizviraju, Jaglaci z trave glediju, Cveti se suncu odpiraju, Tvojerožice jošspiju.

Tiči nas svigdepozdravljaju Vse im popevkeposluša, Oni Čujprotuletjejavljaju, ih i ti,mojaduša.

Prošle smo godine u našem Listu za mjesecožujaknapisali da se ševe počinjuglasati na sv Kunigundutj. na 3 ožujka. Ta se svetica mnogo slavi u Njemačkojjerje bila njihovacarica (suprugaHenrika Il), pa iako nijeimala djecepostalajezaštitnica djece i trudnica.

Priredio: dipl.ing.StjepanKeglević

Među nazivima za današnjiožujak nalazi se i njegovostaro hrvatskoime *Gregurjevščak“, što nas navodi na našu kršćansku tradiciju, jerse 12. ožujka nekad slavio papa GrgurVeliki,kojijena tajdan 604. godineumro u Rimu. U današnjimkatoličkim kalendarimaviše ne nalazimo njegovoime Potjecao jeiz uglednesenatorske obitelji,posvetio se najprijepravu i postaorimski pretor, što znači gradonačelnik.Uzdizao se i u teološkim znanostima pa ga je senat, svećenstvo i rimski pukizabralo papom 590. godine.Upravljaojecrkvom"željeznom rukom",svećenstvo iredovnike je stavio u red,pokrstioLangobare iengleski dvor,alijesa carigradskimpatrijarhom došao u sukobe,koji su doveli do kobnog raskola,koji i danas traje. Imao jesilnu radnu energijupa se prozvao"Sluga slugubožji".

Prema starim narodnim iskustvima na njegovdan nama se lastavice počinju vraćati.

Najveseliji dan u ožujkujeblagdanSv. Josipana 19. togožujka;iako uvijek dolazi u doba korizme. Ima jošuvijek, osobito među starijimsvijetom,mnogoJožeka,Pepeka,Joza iJosina, paveselih PepicailiozbiljnihJozefina,kojiće tog dana rado počastitisvoječestitare. Sv. Josipjepravisvetački simbol proljećajer drži u ruci procvjetalugrančicu.Prema pobožnojlegendiviše je mladića bilo pozvano u Jeruzalemski hram da se izabere dostajanzaručnik za Djevicu Mariju.Svakijedobio u ruku suhi prut, a zaručnikom će postationajkojemtajprut u ruci procvjeta. To se dogodiloJosipu iz doma Davidovog i postaoNjezinim zaručnikom.Tajdogađajbio jeomiljeni prizorzamnogeslikare izprošlihstoljeća.

Vinogradari ne smijuzaboraviti, da prema starim pravilima, do sv. Josipa

vinograd mora biti orezan, a do konca mjesecanakoljen i povezan.

Današnjivozači automobila zacijelo više ne znaju da su njihovidavni kolege 1925. godineizabrali za svojuzaštitinicu sv Francisku koja se slavi 9. ožujka.Bila jeto otmjenadama,udana za bogatog plemića,rodila mu ješestero djece, a kad jeovajmlad umro, povukla se u samostan benediktinki. Bila je veliki poštovaocsvog Anđela čuvara,kojijojje po noći čak svijetlio, kad je čitala pobožneknjige.Vozačimaje svakako potrebandobar Anđeo čuvar,jeropas- nosti uvijekpostoje, a u noćima trebaju dobrogsvjetla.

Lijepje blagdanjoškrajemožujka Blagovijest, kad prema narodnom iskustvu iz već toplijezemljeizlaze njezini zimski spavači.Tog dana slavimo dolazak anđela GabrijeladjeviciMariji u Nazaret, da jojobjavirođenjeSina po snazi Duha svetoga.Znakovito jeda riječ Nazaret u hebrejskomznači *cvijet“, paje tako cijeliožujak u znaku cvijeća, među kojemjedrijenakvrlo lijep, pa mu naš pjesnikovako dražesno pjeva:

Drenek cvete, dragodete, droben jei žut.

Z tenke veje, kos se smeje, daikogaječut

Sam se javlja, tam pozdravlja vsaki mali cvet, i tu mladost, i tu radost, i tajbeli svet

Priredio: dipl.ing.StjepanKeglević

KraljicaJelena

U ruševinama najstarijeghrvatskog svetišta Gospe od Otoka na Solinskom polju,poznatiarheologdon Frane Bulić, otkrio jepločuiz 976 godine s imenom kraljiceJelene

KraljicaJelena bila ježena kraljaMihajla KrešimiraII. i majkakraljaStjepana

Držislavakoji j jevladao u drugojpolovici 10 stoljeća.Poznata je kao "majka hrvatskogakraljevstva i majkasirota i udovica "

Na posebannačinsvojimimenom simbolizira tradicionalnuhrvatsku civilizaciju.

Kako se pravilno jede

Opće praviloje štomanje upotrebljavatinož,a štoviševilicu. Stoga,pravilnose jede...!

JUHA - se jedevelikom žlicom, ne srče se glasno i ne drobi se u njukruh.

KRUH - narezan na šnitene,reže se nožem, nego se lomi. Ako je kruh namazan, a komad velik,prerežese, a komadići se uzimajuprstima i stavljaju u usta

MEKO KUHANA JAJA - servirana na stalkuotvaraju se žličicom,nikada nožem Jedu se žličicom.

TVRDO KUHANA JAJA - oguljenajedu se rukom.

JAJA NA OKO - jeduse vilicom

PERAD - se jedevilicom i nožem Kosti se stavljaju na rub tanjura.

MESO - se jedevilicom i nožem

PRŽENEPILIĆE - smije se jestirukom.

RIBA - jede se vilicom (akonema ribljegpribora)

KRUMPIR - jedese vilicom i ne smije se rezati nožem.

RIŽU-jedemovilicom.

SVA KUHANA TIJESTA(valjušci, okruglice)jeduse vilicom

ŠPAGETI - jeduse vilicom i pritom pomažemo nožem

PALAČINKE - nikada se ne režu nožem,već se jedusamo s vilicom

KOMPOT - se jedesrednjomdesertnom žlicom

JABUKE, KRUŠKE - razrežemo i jedemorukom

TREŠNJE,ŠLJIVE - košticediskretno stavimo u šaku i na tanjur.

U ovako obilnujelovniku od sedamnaest jela,možemo se nožem koristiti samo petputa!

Pripremila: ing.Mirna Božičević

Nakon višedesetljeća, sve većeg brojadokaza da su cigaretejedan od najopasnijihotkrićamodernog vremena,učinjenjeodređennapredak u smanjenjute opasnosti,alinažalost,tajjenapredaksasvimograničen. U SAD, na primjer,jedna trećinaodraslihosobajošuvijekpuši.

Pušenje - još jedno upozorenje

Nikotinizazivaovisnostnekoliko putalakšenego alkohol

lako se proizvođačicigaretaupinju iz petnihžilakako bi čitavproblemšto više smanjili,pakpoantaječvrsta kao stijena: kao grupa,pušačiumiru ranijenego nepušači. Za većinu ljuditeško jeshvatiti značajtogpitanja. Na primjer,svake godine,samo u Americi, 300 000 smrtnih slučajevauzrokovano jecigaretama.

Pušenjejeodgovorno za oko jednu trećinu svih smrtnih slučajevauzrokovanih oboljenjimasrčanih krvnih žila i za jednutrećinu oboljelih od raka Oko tri četvrtine svih smrtnih slučajeva od kroničnihplućnihbolesti (bronhitis, emfizem itd.)pripisuje se pušenju.

Pušenjecigaretanijesamo rizični hobi,ono jeistovremenoiovisnost,ista kao i ona o drogiilialkkoholu Po nekim procjenama,nikotin u cigaretnomdimu izaziva ovisnost nekoliko putalakše nego alkohol Drugavažna stvar jeda tu ovis-

nost skoro uvijekstječemo za vrijeme djetinjstvailimladenačke dobi. Skoro svi ozbiljnipušačistekli su tu naviku u dobi između 12 i 18 godina,dakle u dobi kad običnosmatramo da osobe nisupotpuno sposobnedonositi važne životne odluke. Društvo ne dozvoljavamladima u tojdobi, na primjer,glasovatiili potpisivati ugovore ilisklapatibrakove bez posebne dozvole

Da lise čovjekmože riješiti

cigareta?

Dakako, da može Danas pušimnogo manjibrojAmerikanaca negojepušio prijedvadeset godina.Očito je,dakle, neki su ljudiodbacili cigarete.

Cigarete su proizvodkoji se najviše reklamira. Osim toga, to jeproizvodkoji se moženajlakšekupiti(prodaju se na više mjestanegohrana).Proizvođači su se sasvim lijepozaštitiliod eventualnih pravnihkomplikacija, na tajnačin što su zadovoljili zakon kojikaže da se na svakoj

kutijicigaretamora nalaziti otisnuto upozorenje da pušenjemože biti opasno po zdravlje.

Čak i promicanjecigareta sa niskim sadržajemkatrana i nikotina očitonije poboljšalozdravljeljudi. =Iskustvo pokazuje da ljudikojipređuna takve vrste cigaretakompenziraju tu situacijuintenzivnijimpušenjemi pušenjemvećeg brojacigareta.

Ako nam jeciljsmanjitibrojpušača, onda najvažnijapopulacija na kojuse morajuusmjeritiakcije i mjere,osobe su mladenačke dobi Svaki trud kojismanjujenjihovuizloženostnavicipušenja donijetće"plodove" na dugustazu. Takve mjeremogu uključiti, na primjer,zabranu prodajecigaretamladima,kao i stroge kazne za one koji im prodaju.

Zabrana reklamiranjacigareta donosirezultate

Ograničavanjemogućnosti da se puši također može imati učinka.Današnji trend da se odrede nepušačkezone na javnimmjestima, ne samo da povećava udobnost većine populacije,nego to može ipomoćipušačimada smanjebroj popušenihcigaretaili da potpuno prekinu s tom navikom.

Podizati cijenecigaretamaizgleda kao razumljivnačin da se oteža kupnja. Međutim,porezod cigareta u mnogim zemljamapredstavljaznačajanizvor prihoda i ta činjenica može obeshrabriti vlade da poduzimajusnažne antipušačkenapore.

Konačno,restrikcije na području oglašavanja i reklamiranjacigareta su također shvatljive.Demokratske zemlje, kao na primjerNorveška,ozakonile su totalnu zabranu takvogreklamiranja i kao

rezultat togutvrdili su pad brojapušača.

Ne smijese podcijenitivrijednost | edukativnih programa, kojiizgleda,ipak postupno— smanjuju raširenost te nezdrave i loše navike. Međutim,javnost ne voliinijesklona razmišljati o problemu cigareta. S obzirom da žrtve umiru jedna po jedna u bolničkim krevetima, a ne u

velikom brojuodjednom,kao što jeto u masovnim ljudskim = katastrofama (prometni_udesi,potresi,masovna trovanja),cigaretnakriza nijemedijski interesantna vijest“.Ipak,velika i glavna nada za zaustavljanje ove pošastiinapasti,je održavanjevisoke razine javne svijesti o značajucigaretnogproblema.

Neka iovajčlančić bude mali doprinos tom cilju.

Jesu liopasne čekaonice pedijatrijskih ambulanti?

Čekaonice*pred ambulantama * za djecumogu izgledati kao zadnjemjesto na zemljigdjebi roditeljiželjeliodvesti svojedijete.Dovoljanjejedanletimičan pogledna takvu čekaonicupa da se otkrijevelika "hrpa"djece s upaljenim ždrijelima,balavim i šmrcavim nosevima od kojih su mnogiu dovoljnodobrom stanju da mogu trčkarati po čekaonici - i tako,vjerojatno, širitibakterije iz svogorganizma u okolinu po kojoj se kreću. Hoće li dijete,kojeprilikomdolaska u takvu situaciju,nijeimalo prehladuili neku drugubolest,otićikući s nekakvom infekcijom?

Prema nalazimagrupeistraživača iz Masachusettsa izgledadajeodgovor NE Oni su proveliispitivanje na ukupno254 djeteta u jednojpedijatrijskojambulanti na periferijigrada.Polovica od te djece bila jekod doktora tjedandana ranije i u prosjekuprovela 20 do 30 minuta u čekaonici,igrajući se sa drugomdjecom i izmjenjujućiigračke.Drugapolovica nijebila kod liječnika za vrijemetog perioda.Učestalost oboljenja u obje grupebilajeista Točnije,oboljela su ona djecakojasu bila izložena kontaktu s nekim oboljelimčlanom svojeobitelji, a ne ona kojasu bila u dječjojambulanti.

Premda se određene bolesti,koje imajuinkubaciju dužu od jednogtjedna (kaonpr. vodene kozice),možda nisu uočile u toku ovog ispitivanja,općenito, rezultati studije su umirujući.Dakle, roditeljkojiima sreću da mu dijetenije obolilo od prehladeilineke drugebolesti, ima priličnu šansu da ostane tako sretan inakon posjetapedijatrijskoj ambulanti i njezinojčekaonici (NewEnglandJournal of Medicine).

Vaš liječnik

Važniji događaji neke daleke godine pete (5te)

Pred 160 godina - 1835 počinjeizlaziti

DANICAHRVATSKA

Pred 150 godina - 1845. počinjeizlaziti kalendar HRVATSKOGOSPODARSKOGSLAVONSKOGDRUŠTVA.

Pred 120 godina - 1875 počinjeizlaziti *GOSPODAR".

Pred 110 godina - 1885. Vlastelin OHLMULLER krajVelike Gorice uvozi iz SIMENTALA11 krava, 12 junica i 1 bika simentalskepasmine.

1885 Gospodarskakomora u Kopriv-

nici organizirala jeizložbu sa 220 grla

MELTALLSKE pasmine.

Iste godine GOSPODARSKA PODRUŽNICAKARLOVACorganizirala je izložbu za 71 grlom.izložbe su organizirane i u Glini,Novskoj i Virovitici.

Pred 100 godina1895 u zemljama Hrvatskebilo je 1,043.992govedai 1,379.000 ovaca

Iste godine SUBVENCIJE U STOČARSTVU IZNOSILESU 40.000 kruna.

Pred90 godina - 1905 - 23. 04. donijet jezakon o PROMICANJUSTOČARSTVA.

Vlada uvozi 46 junicasimentalskepasmine,prodaje ih na dražbi seljacima iz CRIKVENE - SV.IVAN ŽABNO, nakon čega se formiraprva marvogojska UdrugaSIMENTALACA u HRVATSKOJ.

Vlada odobrava 150 000 kruna za nabavu 528 bikova simentalske pasmine. Iste godineizvezeno je iz Hrvatske 130.196 govedapoprosječnojcijeni 307 kruna 23 270 teladi po prosječnojcijeni 57,7kruna,65 245 ovaca i koza po prosječnojcijeni 26 kruna.

Ukupnoje izvezeno razne stoke za 63.088.785 kruna

U Varaždinu jeorganiziranastočarska izložba. Izlagali su seljaci i veleposjednici.

Pred 70 godina - 1925 godine u Sv. Ivanu Žabnoorganizirana jeizložba sa 200 krava s teladi, 100 junica i100 bikova.

Pred 60 godina - 1935. godineu Hrvatskojje nabavljen1221 bik za rasplodpo prosječnojcijeni od 3 570 dinara Vlada je participirala sa 59,1 posto,ili2 712 513 dinara.

Pred 50 godina - 1945. u rasplodne svrhe prodanoje146 rasplodnihbikova i 53 krave.

Pred 40 godina - 21. do 31. 10. 1955. godine organizirana je u Zagrebu stočarskaizložba sa 233 goveda,314 konja,112 ovaca ikoza te ostale stoke

Izložbi je predhodilo1911 seoskih

Ispravak

smotri,380 općinskih i 67 kotarskih izložbi (STOČARSTVO11-

12/55).

Iste godine - 1955. prodanoje 300 bikova i549 krava u rasplodnesvrhe.

Pred 30 godina - 1965. prodanoje svega 89 bikova za rasplod.

Pred 20 godina - 1975 održane su stočarskeizložbe u Bujama,Kninu,Dugoj Resi,Grubišnom Polju,Ivancu,Novoj Gradiški i Varaždinu sa 439 krava,306 junica i 19 bikova - ukupno764 goveda.

Te 1975 godineprodanojeza rasplod 350 bikova,2784 krave i 1247 juniceili ukupno4381 rasplodnogrlo.

Pred 10 godina - 1985. organizirana je izložba u Ivancu za 5 općina, a izložena je51 krava i36 junica.

Ujednoje prodanoza rasplod257 bikova,1054 krave i 3373 junice,ukupno 4675 grla.

Zaželimo našem HRVATSKOM SABORU - svim strankama da 1995 koncensusom prihvateStrateški razvojpoljoprivrede i formiranjeFonda za razvoj stočarstva (kaoonaj1905. godineo promicanjustočarstva),kojiće se alimentirati iz sredstava pristojbi(prelevmani)pri uvozu stoke i stočarskih prerađevina,—mlijeka i mliječnih prerađevina i dr.,kao i iz Državnog proračuna za brže i uspješnije unapređivanjestočarstva Hrvatske.

U Mljekarskomlistu broj2/95.potkrala se greška, t je na 5. straniciPRILOGA u tekstu pod nazivom "Šokačkosijelo"krivo otisnuto

StjepanBrlek,dipl.ing. upanija“... ispravno

- Županja.

Molimo cijenjenečitatelje da ispravakuvaže

nike biraju se putemkompjutoranajbolji parovi - roditelji novih generacija.

Pri tome se koriste podacio proizvodnjikrave - uzgojnojvrijednosti, njezinojvanjštiniidrugimosobinama, te podeci o uzgojnimvrijednostima rasplodnjaka da bi se dobila najpovoljnijakombinacijakoja će, za očekivati je,dati najboljepotomke.

Korištenjepodataka o proizvodnjimlijeka u tehnološkomprocesu

nog dana stavlja se u odnos sa podacima o proizvodnjimlijekadrugih krava korigirano za paritet i stadijlaktacije, te se temeljemtogadobijeinformacija o proizvodnojvrijednosti promatranekrave u usporedbi sa drugim kravama u stadu Na taj se načinranije nego kod čekanjazavršetkalaktacije može utvrditi nadprosječnagrlašto osiguravakvalitetnije iažurnijeplaniranje roditelja novih generacija.

Raspoloživipodaci o mjesečnim kontrolamamliječnosti mogu se na kvalitetan načinkoristiti u organizaciji tehnološkog = procesa= proizvodnje mlijeka na farmi. To se posebnoodnosi na farme sa većimbrojemkrava.

Na temeljupodataka o mjesečnoj proizvodnjikojise dobijekontrolom mliječnostiprocjenjuju se hranidbene potrebekrave za slijedećerazdoblje, što pružamogućnostosiguranjakvalitetne ishrane i zadovoljenje svih hranidbenih potreba.

Uzme li se u obzir podatak o razini proizvodnjeaktualnogmjesecamožese procijeniti razina proizvodnjeslijedećeg mjeseca.Ako jeostvarena razina proizvodnjeznačajnonižaod očekivaneprocjenjene, znak je proizvođaču da potražirazlogetome. Onimogupripadati grupizdravstvenih poremetnji, alise isto tako trebajutražiti u neprimjerenom tretmanu životinje u tom razdoblju.

Utvrdivširazlogsmanjenjuproizvodnje,proizvođačćega u idućemrazdobljueliminiratida bi slijedećakontrola krava tj.proizvodnjadošlana razinu očekivane.

Osim podataka o laktacijskojproizvodnji na farmama gdjese primjenjuje kvalitetni tehnološkiproces i gdjejeu korištenjuvećibrojkrava u stadu u uporabije i podatak o tz godišnjoj, naturalnojproizvodnjimlijeka na farmi Ova proizvodnjapredstavlja onu količinu mlijekakojufarma proizvedetijekom jednegodine.Kadase ona podijeli sa prosječnimbrojemkrava u stadu za promatranugodinudobije se prosječna godišnjaproizvodnjamlijekapo kravi u stadu. Ovaj se podatakkoristi pri planiranjuproizvodnogprocesana farmi. On jeobjektivnamjera za prosudbu kvalitete primjenjenogtehnološkog procesa, a služii za usporedbusa drugimsličnimstadima Dosizanjeviše razine proizvodnjeznačajnoje zbog tržišnihrazlogakako gledesame količine mlijeka tako isto ivisine ostvarene cijene rasplodnihgrlana tržištu.Farme sa višomrazinom proizvodnjepostići ćena tržišturasplodnestoke višecijene za svojagrla.

lako se u nas ovi podaciponajviše koriste u uzgojnesvrhe (izračunuzgojne vrijednosti za krave i progenitest za bikove)razvojemgovedarskeproizvodnjetrebat će kod uzgajivačasavećim brojemkrava ove podatkekoristiti i u tehnološkomprocesu kako se to radi u razvijenimzemljama.

Kontrola se mliječnostikoristi i za usporedbu proizvodnihvrijednosti pojedinihkrava u stadu

Podatak o proizvodnjimlijekakontrol-

Ovakav načinkorištenjapodataka mogućejeorganizirati većsada jerse 41

raspolaže sa rezultatima mjesečnih kontrola “ mliječnosti, i razvijenim kompjuterskimsustavima.

To znači da bi se neznatnom doradom postojećihprogramato mogloostvariti kod zainteresiranih uzgajivača vrlo brzo.

Porastom interesa za proizvodnju mlijeka za očekivati jeda ćese pojaviti i potrebaintenzivnijegkorištenja ovih podataka na farmi.

Dr Ivan Jakopović

Fascioloza (1)

Kod nas se vrločestou narodu, a iu stručnimkrugovimaza fasciolozu upotrebljavanazivmetiljavostiako nazivmetiljavostobuhvaća oboljenja uzrokovanavelikimmetiljem(fascioloza),malim ilikopljastimmetiljem (dikrocelioza),teruminalnimmetiljem(paramfistomoza)inekim drugim metiljima,kojise ne javljajukod nas

sjeverno od Save,sjeveroistočni dio Slavonije, visoravni i kraškapolja u planinskomdijelu i drugdje,pa ina nekimnašim otocima kao štosu Krk, Rab,Pag.

Fascioloza se javlja u većem opsegu za kišnih godina,naročito kad dvije kišnegodineslijedejedna za drugom.

Fascioloza jebolest preživača,koju uzrokujevelikimetilj(Fasciolahepatica).

Tojenametnikkojinajčešćeživi u žučnim kanalima jetre.Osimdomaćihpreživača mogu oboliti divljipreživači,svinja,konj, zec, a pokatkad i čovjek.Fascioloza je jedna od najraširenijihnametničkih bolesti. Područjastacionirane fascioloze u našojzemljibrojna su prvenstveno 42

Spolnozrela fasciola dnevno izlučuje i preko 10 000 jajašaca,kojasa žučidospijevaju u crijevo i s = izmetinama budu izbačenaizvan organizma Ako se jajašcenađe u vodi, iz njegaće se razviti ličinka za 9 dana do 233 mjeseca ovisno o temperaturi. Ta ličinka, zvana miracidij dobro pliva u vodi inajkasnije za 24 sata mora pronaćiprijelaznogdomaćina, barskogpužića(malibarežar,Galba truncatula).Tajpužić se zadržava u plitkim mjestima u potocima,kanalima,jarcima, lokvama i barama trajnog

karaktera na dubini ne većojod 10 cm, zatim na podvodnimpašnjacima i livadama Ne pogoduje mu suša i velika studen U nepovoljnimprilikama(suša) povlači se u muljdo dubine od 15 cm, dok ne nastupeboljeprilike.Pužićjevrlo plodan, te u tijekujednegodine,koliki mu jeivijek,položi oko 3 000 jajašaca.

Ako ličinka,miracidij ne pronađetog barskogpužićaonda ugiba.

Miracidij ulazi u organizambarskog pužićai u njemu se nekoliko puta preobražava i nakon 4 - 6 tjedana napuštaprelaznogdomaćinakao tzv cerkarija.Cerkarijenapuštajupužića samo u vodi ione imajumalen repić te dobro plivaju.Ubrzo, za nekoliko minuta do dva sata,ona se prilijepi na travku i očahuri se Naime njenežlijezde luče ljepljivu tvar kojaprekrijetijelo. Ta sluzava tvar se unutar 24 sata skrutne i cerkarijajepretvorena u metacerkarijuinvazionistadijvelikogmetilja.Krugje završenkad tako očahurenogmladog metiljazajedno s travom,sijenomili vodom pojedeživotinja.Dakle,čitavrazvojniciklus metiljateče u vodiiu barskom pužiću.Barski pužić ne možeživjeti bez vode,pa kad nema vode,nema ni barskogpužića,dakle posrednika u razvojumetilja,drugimriječima tada nema ni metiljavosti.

i na poplavnimpodručjimarijeka,dakle na mjestimagdjese trajnozadržava barski pužić.Ovce,goveda i druge životinjemogu biti također. invadirane kad jedusijeno s močvarnihterena,jer očahurenimladi metiljostaje na sijenu dugoživ i sposobanzainvaziju.

Štetnodjelovanjevelikogmetilja očituje se na tri načina:mehanički, toksički itime što stvara uvjetepogodne za sekundarne infekcije.

Mehanička oštećenjatkiva uzrokuju najvišejuvenilnistadiji u tijekumigracije. Oštećenjacrijevnestijenke su gotovo zanemariva spramdrugih,osim ako jeu pitanjuvrlo masivna invazija.Prolazeći kroz trbušnušupljinu,parazitioštećuju potrbušnicu i uzrokujulokalne ilidifuzne upale.Probivši čahurujetre,bušeparenhim jetre,ostavljajući iza sebe razoren parenhim i krvne žilice. Kako u tijeku migracije,kojatraje4-8 tjedana,metilji rastu i dostižudužinudo 1 cm, to mehaničkaoštećenjapostaju sve veća. Iza njihostajukanali ispunjenirazorenim tkivom,upalnimeksudatom i krvlju iz oštećenihkrvnih žilica. U tijekumigracije mladi metiljj se hrane parenhimskim stanicama. Kritična faza u razvojuakutne fascioloze je ulazak mladihmetilja u žučovode.

U tankom crijevumladi metilj se oslobodi omotača,probijestijenkucrijeva, ulazi u trbušnušupljinu,prelazipreko nje,bušičahurujetre,zatim tkivo jetre, te ulazi u žučnekanale,gdjese razvije do spolnezrelosti i počinjeizlučivati jajašca, pa jetako razvojniciklus zatvoren Putovanjemladog metilja od crijeva do žučnihkanala traje4-6 tjedana.Dospjevši u žučnekanale spolnu zrelost postižu za 2-3 mjeseca, a žive 5 ivišegodina.

Od metiljavosti su veoma ugrožene životinje na močvarnim terenima, uz bare

Odrasli metiljisvojim . siskama i hitinskim ljuskicamaoštećujusluznice žučovoda iuzrokujuupalneprocese,koji se šire na okolno tkivo. Zbogtogaparen- him propada, a bujavezivno tkivo Odrasli metilji hrane se krvlju, što dovodi do slabokrvnosti i hidremije.

Toksičnodjelovanjeposljedica je podražajatkiva produktimaizmjenetvari metilja,raspalimproizvodimauginulih parazita, i razorenim jetrenimtkivom i žuči.Prelaskom tih tvari u krv dolazi do izražajaštetnodjelovanje i na drugeorgane i tkiva. Zbogtoksičnogdjelovanja povećanajepropustljivoststijenkikrvnih

žila i dolazi do izlaska krvneplazme.

Raspadniproduktitkiva što zaostaju u migracionimkanalima pogodansu supstrat za razvojbakterija, koje su unijeli mladi metilji iz crijeva ilise većnalazile u jetri.Zbogtogamogu nastati apscesi i nekrotičnaupalajetre.

Bolest kod životinja može se očitovati u perakutnom,akutnom i kroničnom obliku. Očitovanjevanjskihznakova bolesti zavisi prvenstveno od intenziteta invazije.

Perakutna fascioloza posljedica jevrlo jakihinvazija, a očituje se iznenadnim uginućem(napašiiliu staji), a da prije nisu biliizraženinikakviznakovi bolesti

Akutni oblik jetakođer posljedicajake invazije, kad se u jetrinalaze stotine i tisućemladih fasciola. Znakovi bolesti

počinju se javljati tek 6-8 tjedananakon invazije.Tjelesnatemperatura jemalo povišena,izostajepreživanje,razvija se mršavost i slabokrvnost, dlaka postaje neuredna, a kožamanjeelastična, bređe životinjemogu pobaciti.Dosta puta dolazi do uginuća, a ako životinjapreboli tajoblik,bolestpoprimakroničnioblik, kada mladimetilji uđu u žučnekanale. Kroničnafascioloza je posljedica djelovanjazrelih metilja.Glavni znakovi su: mršavost,slabokrvnost,smanjena mliječnostkojestalno napreduju, a u poodmaklomstadijubolesti životinje ugibajuzbogiscrpljenosti.

U slučajevimaslabijihinvazijaakutna ikroničnafaza prolazi u blagimznacima bolesti imožedoćido bržegozdravljenja.

Dr. StjepanBanožić

Godišnje izvješće o otkupu i kupnji mlijeka te preradi mlijeka u proizvode od mlijeka u 1994.

U prethodnombroju(2)Mljekarskog lista dali smo pregledcjenovnihodnosa u otkupumlijeka1993. prema 1994 i konstatirali da se "škare cijena"otvaraju u koristcijena u otkupu.

Povoljniji odnos rezultat jevećegutjecajastimulacijeotkupai sredstava državnogproračuna,kojijepremijskim sustavom omogućioboljipoložajseljaka, a da istovremeno nijeoštetiopotrošače proizvoda od mlijeka.

Već smo konstatirali da tajcjenovni

pomaku korist proizvodnje u 1994 dao većerezultate u otkupu,štojemotiviralo

Vladu RepublikeHrvatske da za 1995 godinupovećastimulaciju i time stavi mlijeko u povoljnijipoložajprema1994 za 12,5%,štojeu stabilnim uvjetima gospodarenja vrlo visok poticaj,koji bi u ovojgodinitrebao dati očekivanirezultat i povećanjemlijeka u otkupu.

Ostvareni rezultati u 1994 prema 1993. godiniprikazani su u slijedeća tri prikaza.

Tokom 1994. po mjesecima na perone mljekara u Hrvatskoj(14velikih mljekara i 4 manje,što čini,procjenjujemo 95% otkupa)prihvaćenoje(u000 litara)

A) Dinamikaotkupaikupnjemlijekaizdomaćih istranihizvora

Kako vidimo naoko zadovoljavajući o čemu smo govorili u uvodu i u rast otkupamlijeka po mjesecimarezul- Mljekarskomlistu broj2/95.,dakle otkup tat je25,31%većeguvoza mlijeka, a ono iz Hrvatske većijesamo za 3,54%.

B) Izvoriotkupa - uslužnaprerada,promet mlijekaipreradamlijeka u mljekarama1994.godine

Ovim prikazomdobivamo boljiuvid u kretanja po izvorima nabave mlijeka, a oni su zorniji idajuboljusliku stanja na tržištu mlijeka, kao i prerademlijeka u proizvode.

Tokom proteklegodinetajdetaljanpregleddajeslijedeću sliku (u1000 |mlijeka): - manje

prometa 1994. 1993. + više

Iz podatakajeuočljivo da izvori iz R. Hrvatske blagorastu (u sumi samo 2,29%), a prerada sa 11,46%, no rezultat razlike su razne transakcije - pretežito nastale iz kupovinemlijekaiz inozemstva

Ovaj prikazmože ohrabriti proizvođače mlijeka da povećajunapore u proizvodnji i to iz razlogašto jevidljivo da jepotrošnjamlijekavećaod ponude, tj.potrošači su u mogućnostikupitiviše proizvoda od mlijekanego što se u Hrvatskojproizvede i otkupimlijeka.

C) Proizvodnjaproizvodaod mlijeka

Povećanjekupovnemoćipotrošača govorida je plasmanproizvoda od mlijekasigurančak i uz uvoz znatnih količina gotovihproizvodakojiće se smanjitiočekivanimprilivom kod kuće

proizvedenogmlijeka.Ovajpodatakkoji iznosimo dajedaljnjipoticajpovećanju proizvodnje na = seljačkim—gospo- darstvima.

U slijedećojtabeli pokazateljiostvarenjaprodajeproizvodapovoljnisu, posebno u grupiproizvodadnevne potrošnje,kojipokazuju da se proširuje krug potrošača,posebno potrošača većekupovnemoći(sterilnomlijeko, fermentirani proizvod,vrhnje i svježisirevi) štojeza sigurnostproizvodnjemlijeka vrlo povoljanpokazatelj.

Spomenutaveća stimulacijacijene mlijeka u otkupu,uslovljenapovećanom premijom za cca 12,5%te tendencije ka povećanjupotrošnjeproizvodaod mlijeka,govori u prilogpotrebe da proizvođačimlijekadajuvećiznačajhranidbi, jer = genetski potencijalinašeg govedarstva to omogućuju.

Tokom 1994 godineproizvedene su prema1993 godinislijedećekoličine proizvoda (u1000 I/kg):

Draginašičitatelji!

U posljednjevrijeme, na naše zadovoljstvo,javljaju nam se sve češće cijenjeničitatelji. Neki nas kude,no na našu srećuvišeje onihkojinas hvale.Važno jeda jenamjeradobra ida postižecilj. Bude liprimjedabajošvišeRedakcijskikolegijbitće Vam zahvalan,jerće mu pomoći u nastojanjuda listjošvišeprilagodimo Vašim zahtjevima,željamaipotrebama.

Zato Vas molimo, da nam šaljetesvojeprijedloge o kojim dodatnimtemama želiteda pišemo,ipitanjimakojaVas muče, a mi ćemo se sa zadovoljstvompotruditiiprilagoditiVašim željama.

Vjerojatno se sjećateda smo svojevremeno u Mljekarskomlistu imaliNagradnuigru"Starirecepti na nov način", za kojusmatramo da jebiladobro prihvaćenapa smo odlučili da već u narednom broju uvedemo novu NAGRADNU IGRU o čemu ćemo Vas detaljnoinformirati u Mljekarskomlistubroj4.

Nastojatćemo osigurativrijednenagrade,štoće zasigurnoigru učinitiinteresantnom.Ako u tom pogleduimateprijedlogajavite nam se!

Zajednos Vama učinitćemo sve štojemoguće u svrhupopularnostilistaipovećanjabrojapretplatnika.

U očekivanjuVaše suradnjeunaprijedVam zahvaljuje

Alfa Laval Agri

UZ KOMPLETNU ŠTALSKU OPREMU

IMLJEKARSKI PRIBOR

MUZNI UREĐAJI

Alta Laval pokretni(komplet) po cijeni 9 855

Alfa Laval stabilni (komplet) po cijeni 9 125 kuna

ISKORISTITE MOGUĆNOST KUPNJE

STARO ZA NOVO

Osiguraniovlašteniservis i originalnirezervni dijelovi.

Na Vaš upitispitujemo rad svakogamuznog uređaja.

Redakcijskikolegij: dr. StjepanBanožić; dr Ivo Belan;ing.Mirna Božičević,dipl.ing.StjepanBrlek; dipl.ing.StjepanDeneš;dr. StjepanFeldhofer; dr Ivan Jakopović;dipl.ing. StjepanKeglević;prof.dr. Zvonimir Štafa

Glavni i odgovorniurednik: dipl.ing.JurajČičmak;Redaktorica:dipl.ing.Vera Volarić;Tehničkaurednica: ing.Mirna Božičević

Vlasnik i izdavač:Hrvatsko mljekarskodruštvo

Uprava| uredništvo:Zagreb,Ilica 31/III,tel./fax:01/424420 Cijena:1,90kn

Tisak: TISKARA Orbis d.d.