Mljekarski list 4-1995

Novi kultivari (sorte) stočne repe

Posljednjihgodina u Europi,dogodilesu se značajnepromjene u uzgojuivrednovanjustočnerepe.Dok jeprinosstočnerepepo hektaru posljednjih30 godinaporastaogotovodvostrukoisada iznosioko 100 tiha,ova kulturajeposljednjih 5 godina doživjelaiboljuprocjenunjene energetskevrijednosti za 13% krozNEL (net-energylactation system) čime se približavakoncentriranojstočnoj hrani.Stočna repa sa probavljivošćuorgansketvarioko 90% iekvivalentumliječneproizvodnje od 2500030000 kg je na samom vrhuosnovne hraneza životinje.

Stočnarepadanas znači: smanjenjetroškova “ uštedukoncentrata u hranidbi stoke poboljšanjekvalitete mlijeka većucijenumlijeka za proizvođača Osnova zdrave i >.ekonomične hranidbe stoke jedobra osnovna hrana proizvedena na vlastitomgospodarstvu u štovećojmogućojkoličini.Njenudio treba činiti 50% suhe tvari, a zboghranidbenofizioloških razlogatajudio ne bi trebao biti niži od 40%

Osim garantiranogvisokogprinosa, stočnarepaosiguravapalatabilnost i visoku probavljivost. Ovakav uspjeh ostvarenjeprijesvegaselekcijomstočne repe.Nove metode . oplemenjivanja osigurale su profitabilnijiuzgojstočne repe.Selekcija se obavlja samo na vrlo dobra svojstva kao što su oblik,boja, masa korijena i lista,sadržajhranjiva, otpornostna proraslice, = kvaliteta uskladištenja itd.

Tijekomprošlih 20 godina,koristeći nove metode oplemenjivanja,oplemenjivači su stvorilikultivare (sorte)različitih tipova, za različitelokacije,različite načineuzgojaiprocese vađenja.Postoje 3(kvantitativni)tipakultivarastočnihrepa:masovni = kultivari s | niskim sadržajemsuhe tvari od 1012,5%, kom50

binirani kultivari sa visokim sadržajem suhe tvari 12,515% i sadržajni (polušećerni)kultivari s vrlo visokim sadržajemsuhettvari od 15-18%. Kultivari se osim togarazlikuju po boji(bijeli,žuti, narančastiicrveni) ipo obliku (cilindrični oblika masline, = klinasti,izduženo vretenasti).

Glavniciljoplemenjivanja stočne repe jeda se proizvedevisoka količina suhe tvari iprinoshranjiva,obojekombinirano s visokom probavljivosti.Daljnjiciljevi oplemenjivanja su genetskimonogermno sjeme,mnogo lišća,dobar odnos korijena i lišća,otpornost na proraslice, dobra kvaliteta skladištenja, otpornost na bolesti i štetnike.Proizvođači danas na raspolaganjuimajusorte prilagođene za svaki mehanizacijski proces.Kad se radi o konvencionalnom uzgoju i ručnomvađenju,najbolje su masovne (kvantitativne) sorte ilisorte s malo, lišća. Za potpunomehaniziranu proizvodnju,pristupačne su genetski monogermne sorte One su pogodneza mehanizirano vađenjezbogjednolikog rasporedabiljaka u redu i imajujako lišće,

Kultivari masovne stočne repe (Ludbreškažuta","Brigada","Remlinger*)dajuveće prirodekorijena, a sadržemanje količinesuhe tvari u

korijenu, u odnosu na sadržajnerepe kod kojihjeovajodnos obrnut.Brojni autori ističu da su gospodarskibolji sadržajnikultivari,jerdajuvećeprirode suhe tvari ivećeprirodestočnihhraniva u odnosu na masovne repe.Orijentaciju na repesa većomkoličinom suhe tvari nalažu i odlike našeklime,kojaobiluje kraćimilidužimsušnim razdobljima, a kojanegativnoutječe na prirodosobito masovnih repa.Međutim,gospodarska vrijednoststočnerepene očituje se samo u sadržaju i prirodusuhe tvari korijena,odnosno samo u nutricionom smislu nego i u njenomlaksativnom djelovanju.Naime,poznatojedjelovanje masovnih stočnihrepa sa visokim sadržajem"plodnogsoka",odnosno nižim sadržajem suhe tvari, u poboljšanjuperistaltike,probavljivosti i boljemiskorištenju krme manjevrijednosti,osobito kod mliječnihkrava. Za goveda,koze, a naposemliječnekrave treba proizvoditi masovne (kvantitativne) repe,kao što su reselekcionirane ("Eckendorf* i "Brigadier*), te sorte kombiniranih svojstava ("Polyfoura", "Tamara","Arabela").Stočnarepaza svinje i konjebiti ćevrednija ako sadrži višesuhe tvari u korijenu,štoznačida jebogatija na šećerute za ovu vrstu životinjatreba proizvoditisadržajne (polušećerne) repe

i povećanepotrebe.Takva organizirana proizvodnjasjemenapostoji na području općineLudbreg(*Agroludbreg"+d.d.), gdjejeona većtradicionalna i datira još iz tridesetih godina. To jedanas suvremena proizvodnja,organizirana u kooperaciji na privatnomsektoru, a ovladana jekakosa stručnogtako i sa tehničkotehnološkog gledišta i čini jednucjelinu od proizvodnjepreko dorade do sitnog.pakiranja.Promet sjemenaodvija se prekosjemenarskih kućadiljemHrvatske.

U nas na tržištujošuvijek se mogu naćistari kultivari"Eckendorf? iMamuth" te niz novih:

"LUDBREŠKAŽUTA:-reselekcionirani (poboljšani)kultivar "Eckendorf" Korijen jojježuteboje,valjkastaoblika,gotovo 2/3razvija se iznad tla, ovo svojstvo je važno u provođenjumjeranjege, a osobito kod vađenjarepe i pripreme za trapljenje ičuvanje za zimski period.List jenaboran, ima žućkastepeteljke.Daje većeprirodekorijena isuhe tvari u odnosu na "Eckendorf

"BRIGADA" - reselekcionirani kultivar *Brigadier*.Korijenjenarančasteboje, izduženo valjkastogoblika,višeod 1/2 razvija se iznad tla. Odlikuje se nešto većimprinosomkorijenaiukupnemase

Rad na selekciji novih repaodvija se i u našoj zemlji.Kreiranjenovih genotipovastočnerepe započeloje 1981 godine na Agronomskomfakultetu u Zagrebu.Višegodišnji rad na oplemenjivanjustočnerepe rezultirao jekreiranjem novih kultivara ('Brigada" i *Ludbreškažuta"),koji su priznati 1994. godine, te brojnimnovim materijalima masovnih stočnihrepa, povećane količine suhe tvari.

Današnjaorganiziranaproizvodnja sjemenastočnihrepapratisadašnje potrebeproizvodnje, a u stanjujepratiti

Oba nova kultivara imajupoboljšane gospodarskeosobine: ujednačenost, visok i stabilan prirodmase, povećan sadržajlako topivesuhe tvari,dobro se skladište.

*POLYFOURA" - stočnarepasarelativno visokim postotkomsuhe tvari,čvrstog lista,svijetlocrvena,odlična za zimsko skladištenje.Čvrstosjedi u tlu, a lako se vadi

*REMLINGER“ - repa oblika masline, narančasta,masivna sa bujnimzdravim listovima. Pogodnaza strojnovađenje.

Mr Milan Pospišil

Odnos između sustava proizvodnje

mlijeka i mesa u govedarstvu

Govedo se u modernim proizvodnim sustavima koristi za proizvodnju dva osnovna proizvoda,mlijeka imesa Uz to stajskignojima također značajjerse koristi za poboljšanjekvalitete obradivih ratarskih površina, te stogaima tržnu vrijednost.

Proizvodnja je mlijekakontinuirani proceskojizapočinjemomentom prvog telenjakrave i obnavlja se nakon svakog telenja,začetkomnove laktacije. Zavisno o zdravljuživotinje,njezinimreprodukcijskimosobinama te razini proizvodnje krava se može koristiti u proizvodnji mlijekakroz dugo razdoblje. Ono se ponekad ' približava i dobi od 16-18 godina. U cijelom tom razdobljukrava uz proizvodnjumlijekadaje uvijekna početkulaktacije itele.Telenje se obično javlja, u slučajunormalnogreprodukcijskogstatusa krave,jednomgodišnje.

Mlada se životinja,tele,koristi za obnovu stada ako se radi o ženskomgrlu iliza proizvodnju mesa ako nijepotrebno osiguratigrlo za obnovu odnosno akoje tele muškogspola.

Proizvodnjamesa započinjerastom mladogorganizmapričemu se nakuplja tz. biomasa,mišići i ostala tkiva. Kažese da životinjapostižepriraste te svakog dana postaje sve teža.Kada se procijeni da jetov završen,životinja,jedinka za proizvodnju mesa, se uništava,kolje se, te se za daljuproizvodnju treba osigurati novo grlo.

Proizvodnja je mesa za razliku od mlijekadiskontinuirani proces jeron završavasvaki putaEm jedinke za proizvodnju.

lako ova dva. proizvodnasustava

nemajuna prvipogledmnogo zajedničkogipak su oni veoma čvrsto povezani.Najčešćejeproizvodnja mesa direktno vezana za proizvodnjumlijeka, jerpočetaklaktacijezapočinjenovim telenjem a tele se koristi u tovu.

Proizlazi dakle da brojjedinki za proizvodnjumesa (telad)zavisi direktno o brojukrava za proizvodnjumlijeka.

Uvažavajućirazličitepotrebena količini mlijeka i mesa kao i razine proizvodnjikod ovih proizvodapromatrano po prosječnojživotinjivrlojeteškodostići brojgrlakojaće optimalnozadovoljiti jednu i druguproizvodnju.

Pri tome se ipakuvijeklakše osigura dovoljanbrojgrla za proizvodnjumlijeka negobrojteladi za proizvodnju mesa

U stočarskirazvijenimzemljama općenitovrijedipravilo da značajnoraste razina proizvodnje po kravi te da se na taj način željenakoličinamlijeka ostvaruje sa manjimbrojemgrla.Ovo je ekonomski promatrano od interesa za proizvođačemlijeka.Štoje ostvarena razina proizvodnjemlijekapo kravi viša to jeveća vjerojatnost da će ona biti i profitabilnija. Međutim "željenarazina proizvodnjeostvarena sa manjimbrojem grlaznači i manjibrojteladi kojase koriste za tov.

Iz ovih prikazaodnosa proizlazi nesklad između razine proizvodnje mlijeka i mesa

Ovo je jedan od najznačajnijih problema u govedarskojproizvodnjikoji se nastojiriješiti na višenačina.

Pri tome međutim valjaimati na

Uvođenjemesnih pasmina u sustav govedarskeproizvodnjejednoje od rješenja.

umu da se sustav mesnoggovedaorganizira kada su na raspolaganjuvelike površinekojese ne mogu u ratarskoj proizvodnjikoristitina intenzivan način. Valjakod togavoditi računada jeu takvom sustavu tele jedinigodišnjiproizvod što značida ono mora bitiizvor osiguranja svih troškovaproizvodnje uz uobičajenoočekivanudobit

Križanjeizmeđu pasminatakođer doprinosidijelomriješavanjuovog problema.Tako se križanjemmliječne i mesne pasminedobijegrlokojese na efikasan načinmožekoristitiza kvalitetnu proizvodnjugoveđegmesa Ponekad se u intenzivnim i dobro organiziranim sustavima proizvodnje mesa koristi za povećanjebrojateladi za tov rani pripust junica iz tova pričemuse junicakolje tek nakon telenja.

Postizanjepovoljnijeg odnosa između ove dvijeproizvodnjeuvažavajućipri tome količineproizvodakojese žele proizvesti, možese ostvaritiiplaniranjem razine proizvodnjemlijeka i razine proizvodnjemesa po jediniciproizvoda, životinji. Uzme li se u obzir da je uobičajenatežinagrlapriklanjukod nekih zemalja do 700 kg a u nas manje od 450 kg jasnojeda se u tojrazlici

nalaze velike rezerve

Korištenjemgrla sa većomzavršnom težinom ostvari se višaproizvodnja po grlu te posljedično tome treba manjibrojteladi za proizvodnjuiste količine mesa.

U Hrvatskoj se danas proizvodnja mlijekaostvaruje na prosječnojrazini od oko 2400 kg.Za tu nisku razinu proizvodnjepotrebanjerelativno veliki broj grla,kako bi ona bila dostatna za namirenjenašihpotreba.Ukoliko bi se razina proizvodnjeznačajnopovećala značajnije bi se smanjiopotrebanbroj krava za njezinurealizaciju, što će direktno utjecati na raspoloživi brojteladi za tov.

Razvojemgovedarskeproizvodnje u nas valjaračunati da će se postupno ostvariti ove tendencije,štoznači da već danas u planovimarazvojagovedarstva treba uzeti u obzir razinu proizvodnje mlijeka i organizacijuproizvodnje mesa te nastojatiuskladiti potrebanbrojgrla za te namjene.

Pri tome valja u idućemrazdoblju računati na znatno većibrojproizvodnih sustava kao i na proširenjepasminskog i genomskogsastava našihgoveda.

Dr Ivan Jakopović

Fascioloza (Il)

Liječenje i profilaksa

Kao kod svakebolestitakoiovdjeprijeliječenjatrebapostavititočnu dijagnozu.Kod perakutnogoblikane dolazi u obzirnipostavljanjedijagnoze, a nitije moguće provoditiliječenje,jerživotinjaugine naglo, iznenadabez ikakvihznakovabolesti.

Kod akutnogoblika dijagnoza se postavlja na temeljukliničkihznakova, a ona bi se mogla potvrditi.punktiranjem trbušnešupljineinalazom mladih metilja

u upalnomeksudatu Postmortalno (poslijeklanja iliuginućaživotinje) kod akutnog kao i kod perakutnogoblika dijagnoza se postavljanalazom karak53

terističnihpromjena,osobito u jetri, i nalazom juvenilnihfasciola u upalnom eksudatu iu jetri. Ako se jetraizreže na manje komade ili zdrobi i ostavi u fiziološkojotopinikroz nekoliko sati, mladi metiljiaktivno će izaći iz tkiva, te se na tajnačinmožedobiti uvid u intenzitetinvazije.

Kronična fascioloza sigurno se može za životadijagnosticiratikoprološkom pretragom na osnovi nalaza karakterističnih jajašacavelikogmetilja u izmetinama životinje.

populacijubarskogpužića,posrednika u razvojuvelikogmetilja.Zatim treba sprečavati = zagađivanjepašnjaka jajašcimametilja i sprečavatiinvaziju nosilaca metilja.

Liječenjeakutne fascioloze do nedavnog vremena jebilo bezuspješno. No pojavom triklabendazola (Fasinexf Fanex")dobiveno jekorisno sredstvo kojejedjelotvorno u liječenju akutne fascioloze. Isti preparatjedjelotvoran i u liječenjuodraslih fasciola Ovajlijek se ne smijedavati životinjama u laktaciji kojih se mlijekoupotrebljava za ljudsku prehranu, a odgoda klanjaliječenih životinjaiznosi 4 tjedna.

Za liječenjekroničnefascioloze na raspolaganju su preparatikoji su djelotvorni protivzrelih fasciola Kod nas je najvišeupotrebljavanmetiljin, a prednost mu jeda se mlijekoliječenihživotinja može upotrebljavati za ljudskuprehranu, a odgodaklanjajepoželjna za 14 dana. DaljepostojilijekNilzan ' kojiima širok spektardjelovanja, a djeluje i protiv želučanocrijevnih nematoda i plućnih vlasaca, kao i protivtrakavica preživača. Tu jejoši Monil,također antihelmintik širokogpodručjadjelovanja.

Pored liječenja, u svrhu sprečavanja nastanka bolesti,trebapoduzetiniz mjera.

Potpunouništavanjebarskih pužića na nekom područjuje nemoguće provestibez ogromnihmaterijalnih ulaganja.Upotrebakemijskihsredstava veoma je skupa,a i opasna zbog zagađivanjaprirodnesredine Uvelike se može smanjitipopulacijabarskih pužića provođenjemmelioracije i drenažom podvodnihpašnjaka.Tada su njihova područjazadržavanja(gdjemogu živjeti irazmnažatise)ograničena na zaostalim lokvama,kanalima,jarcima i sličnim mjestima, te je moguće u ta mjesta stavljatimoluscidna sredstva bezvećih ekonomskih izdataka i bez opasnosti po okoliš

Veoma dobro sredstvo za uništavanje barskogpužića(limacid) je freskon, kojim se prskateren s barskim pužićima. U nedostatku freskona može poslužiti bakarni sulfat (modragalica), ali jeona otrovna za ribe Barskogpužićamožese uništavati živimvapnom,amonijevim nitratom i drugimlimacidima.

Kada se na nekom određenom područjunamjeravasuzbijatifascioloza, potrebnojepoduzetimnogo preventivnih radnji, a njimajeciljprekinuticiklus razvojavelikogmetilja. Tim mjeramase pokušavauništiti, ilibar što višesmanijiti, 54

Sprečavanjeinvazijenosilaca postiže se ograničavanjemprostorapogodnih za životmalogbarnjaka,osobito u jesen, jersu ta mjestabogatijatravom i s najvećomkoncentracijommetacerkarija. Temeljitimsušenjemsijenailisiliranjem trave s takvih terena mogućejeuništiti vitalnost metacerkarija.Potrebno je uskladištitisijeno na 6 mjeseciprije davanjastoci. Životinjetreba napajati čistomvodom,a ne da pijuiz raznih lokava,potrebna su besprijekornapojila.

Sustavnim dehelmintizacijama domaĆih preživačamoguće je u nekom području,gdjese stalno javljafascioloza, znatno smanjiti iu goveda i ovaca Tako se u Engleskojdavanjemovcama rafos-

kanida u lipnju,kolovozu,rujnu,studenomi prosincuudio _izlučivača jajašacavelikogmetiljasmanjio od 5090%, na samo 0,3 - 1,0%zavisno od pojedinihstada. Inačese preporučuje obaviti bar dvijedehelmintizacije u tijeku godinei to u jeseni u proljeće.Jesenska dehelmintizacijaprovodise nakon uzimljenja, kako bi se uništio štovećibroj metilja i spriječilonjihovoštetno djelovanje na životinje.Drugase provodi u početkuproljeća, i to bar dva tjedna prijeizgonana pašu,radi uništavanja zaostalihmetilja, kako bi se izbjegla diseminacijajajašaca na pašnjaku.,

Poštose izvršidehelmintizacija treba provestibiotermičkuraskužbugnoja. Urednim pakiranjemgnojapočinju se raspadatiorgansketvari djelovanjem termofilnih mikroorganizama, pa se razvija temperatura od 65 do 75%, koja uništava jajašcavelikogmetilja, kao ijaja

Tr mnogihdrugihnametnika, a i razne mik.roorganizme.

Za dehelmintizaciju se - mogu upotrijebiti istipreparati kao i u liječenju kroničnefascioloze, alinema sumnjeda jeza jesenskudehelmintizacijunajpouzdanijitriklabendazol.Nažalostnemogućnost dehelmintizacijedivljihživotinja umanjitće uspjehplanskogsuzbijanja fascioloze, radi togajepotrebnodivljim životinjamaonemogućitiprilazpašnjaku. Domaćimživotinjama(npr.konj,svinja) kojesu također nosiocivelikogmetilja, trebalo bi zabranitinapasivanje na istim pašnjacima s domaćimpreživačima.

Kod zaklanih životinja treba invadiranu jetruuništiti, a ako se hoćeupotrijebiti za stočnuhranu,treba ih dobro prokuhati (jajametiljaprolazeneoštećenakroz crijevopasa).

Dr StjepanBanožić

Mljekari u Koruškoj

Hrvatsko mljekarskodruštvo u suradnjistvrtkama "Gumex farm' i"Alfa Laval Agri"organiziralo je23 i 24 veljačeposjetaustrijskimfarmerima u Koruškojčijefarme imajuAlfa Lavalovu opremu. Predstavnike hrvatskih mljekara u gradićuFeldkirchenu pozdraviojeinženjerRudolf Siedler ravnateljtvrtke 'Alfa Laval Agri"kojizastupatajnajvećisvjetskikoncern proizvođačaopremeza mljekarstvo i staje u južnojAustriji,Sloveniji i Hrvatskoj. GospodinSiedler posebnojeistakao značenjeistraživačkog rada i ispitiva-

njekakvoćeopremeu

Alfa Lavalu i izrazio jenadu da će ovajsusret u Koruškojpomoćihrvatskimmljekarima u spoznajikamo ide suvremena svjetskatehnologija.

Nakon togaorganiziranjeposjetfarmama u Feldkirchenu,Moosburgui Klein GI&dnitzu u kojima se nalazi AlfaLaval-ova opremaza mužnjuihranidbu od najnovijeg Milk mastera do Alpro sustava za profesionalnodobivanje" mlijeka.

Ivica Fodor

Koza poslije jarenja

Razdoblje u kojemse spolniorgani nakon. poroda vrate u stanjeprije bređostinaziva se puerperij, a traje 4-6 tjedana.

Nakon porodau maternici zaostaje tekućisadržajnazvan lohije.Ispražnjavanjematernice poslijeporodatraje7-14 dana. Normalnelohijenemajuneugodan miris i nikada ne smrde,zapravo one su bez mirisa ili možda mirišu malo na svježemeso Naprotivpatološkiiscjedak iz maternice, ako jedošlodo infekcije, upalematernice,gnjilenjazaostale pos- teljiceislično,imaveoma neugodani prodoranzadah, te se ponjemuprepoz-

najebolesna životinja.

Kod koza posteljicaobičnoizlazi 1-3 sata nakon poroda, a ako ne izađe ni nakon 6-8 sati,onda se govori o zaostajanjuposteljice kao bolesnom stanju i tada treba zatražitistručnupomoć.

Neposrednonakonjarenjakoza je umorna i češćeduželeži,stogajutreba pustiti na miru da se odmori. Ako se znoji i dahće,treba juistrljatigužvamaslame, a čimpokažezanimanje za okolinu ilise digne,treba jojponuditi da pijemlaku vodu s malo brašnažitarica iliposija.

U početkulaktacije treba se sjetiti da postojemnogičimbenicikojipogoduju nastanku upalavimena te ih treba uklanjati. To mogu biti lošiuvjetidržanja (hladnoća,propuh,velika vlažnost), zatim nejednolična i slaba prehrana, pa neredovita,nepotpuna,grubai nehigijenskamužnja,neispravnofunkcioniranjestrojeva za mužnju,oštećenjasisa zubićimajaradiili ozljede od šiljastih predmeta,prolazkroz oštrogrmlje i sl

Dr StjepanBanožić Jare nakon poroda

Novorođenojaretreba štoprije osloboditiplodneovojnice ivalja mu očistiti nosnice iusta kako se priprvomudisaju ne bizagrcnulo.Takođerštoprijetreba jareosuštitikrpomilimekanimsijenom, a onda dati kožida ga obliže.

Pupakse običnosam prekine i treba ga zaštititi od nečistoće, ne diratiprstima i posutinekim praškomza rane Ako pupakkrvaritreba gapodvezati na dužini 3-4 cm od trbuha.

Jare običnonagonskitraživime majke, no ako mu to ne polazi za rukom, mora mu se pomoći iomogućiti da nađe sisu i uzme prvo mlijekoiligruševinu (kolostrum),kojepripadasamo jaretu i ono (većgamoradobitištoprijenakonjarenja prvisat)ito uštovećojkoličini. Ako

iz bilo kojegrazlogajareostane bez gruševinesvojemajke,mora mu se omogućiti da posišegruševinudruge koze,koja se jarilaistogdana

Svakojaretreba temeljitopregledati, te ako ima vidljivu manu kojaće mu otežavati ilionemogućavatiživot,treba ga isključiti iz uzgoja(nepravilnečeljusti, nedostatak nepca,nepravilnipapcii noge,te neke vidljivenepravilnostispol- nih organa.

Međutimako jarepremaprvojprocjeni pokazuje da ima uvjeta za rasplod,treba ga obilježiti i upisati.

Prvi dan ilina dan rođenjatreba jare izvagati i zabilježititežinu.

Dr StjepanBanožić

Proljetna šetnja po mjesecu travnju po

Našjenarodtogklimatskogprevrtljivca zvao još:Jurjevščak,Traven iliMali traven U starom Rimu bio jedrugimjesec u godini i zvali su gaAprilis, a što znači otvaranjeprirode,njenihcvjetnihilisnih pupova.Imao jetada 29 dana,ali gaje julijanski“kalendar svrstao na četvrto mjesto u godini i dao mu današnjih 30 dana Sa prihvaćanjemkršćanstva anglosaksonski“narodizvalisu ga Uskršnjimjesec, a neki drugiPromjenljivi mjesec.Zanimljivo jeda ga Nizozemci zovu kao imi Travni mjesec(Grasmonat).

Za vrijemeprvedvijetrećinetravnja stojisunceu znaku ovna, a u zadnjoj trećini prelazi u znak borbenogbika

Poznate su, naročito u gradovima, prvoaprilskešale,kojesu porijeklom iz Francuske,prešletada u Njemačku,pa stigleido nas Njemcite šalenazivaju (u prijevodu)“Aprilskaslanja." To navodno dolazi od muke Isusovekoja se najčešće Slavi u travnju,kada su Njegaslali (upućivali) od svećenika Ane ka Kaifi, pa od Pilata do Heroda i natrag. To zaista nisubile šale, pa nam nijejasno,kako je to mogao postatineki temelj za šale Danas se te šale uglavnomčine da se -: nekogapošaljenekome kojiga uopće nijezvao To ječesto u uredima gdjese činovnika telefonompozove da odmah dođešefu,pa taj sa strahomode (zbog nečistesavjesti) a šefse čudi poštoje došao. Ili idiodmah u,buffet,. tamo ti žena stoji s nekimstrancem. I tako prvog travnjamoramobiti oprezni i ne nasjesti duhovitim šalama.

slavi 15tog sv. Stošiju,kojojjeposve- ćena tamošnjaprekrasnaromanična (langobardska)katedrala iz 13 stoljeća, koja je najljepša=srednjovjekovna građevina u Dalmaciji.

Ovegodine na 9tog travnjapadalijep i radostanpreduskrsniblagdannaime, Cvjetnanedjelja iliCvjetnica,kojajeu narodu vrlo omiljena. To je kao mali predahod otužne korizme,jerse na taj dan spominjeslavni i svečaniulazak Isusa Krista u Jeruzalem,kada mu je mnoštvo klicalo ipolagalogranepalmi na putevekojimajeprolaziojašući na magaretu. Na uspomenutom događaju vjernicitakođer nose u crkvu kite ranog procvaloggrmljaili drveća, a osobito drijenak,vrbine mace, lijeske ilizelene grančicetise Na hrvatskom jugunose se maslinovegrančice,ružmarini ililovor. Palmine listove vještoisprepletu u lijep oblik,kako je to običaj i u drugim sredozemnimnarodima Te se kite nose u procesiji, pa se nakonblagoslova donesu kući izataknuzaneku svetusliku iligreduili u vazi čekajuda dođu na svečani stol uskršnjegzajutkra.

U travnjuimalijepihsvetačkihspomen-dana. To jeprvosv Izidor(4.travnja) zaštitinih ratara i svih poljodjelaca. Tajse svetac kod kajkavaca zove Žiga.Zatim, gradZadar icijelazadarskanadbiskupija on

Nezaboravna će nam ostati uspomena na Cvijetnunedjelju1990 godine,kada je sav hrvatskinarod biou zanosnom očekivanju“uskrsnućasvojenarodne države:

Cvijetnica jeosobito lijepa u Slavoniji gdjedjevojkeuoči te nedjelje kite bunare ii đČerme s proljetnimcvijećem: jaglacima,macama, drijenkom, pa i s otarcima (ručnici,peškiri).Osobitookite bunar u onojkući gdjeje momak za ženidbu.

Izdavnina ostao jeobičajumivanja na Cvjetnicu u jutrovodom u kojojjecijelu noćbilo proljetnocvijeće. To će djevojkama donijetilijepolice iuopćedobro zdravlje.BunjevačkiHrvati stavljaju u vodu imlado zeleno žito.Timese izražava želja za svježinom,zdravljem imladošću. U Licijeod cvijećavažandrijenak,paje i tamo nastala narodna poslovica"Zdrav ko drinić."

Na 23.travnjajeopćeomiljeliSveti Juraj"kijejunakbil,kojjekačuzdrgezil." Togsvetogviteza,osloboditeljadjevice od gadnogazmaja,narod jena mnogo načinasretno uklopio u starepoganske svečanosti u častprobuđenogproljeća i prošnje za dobre žetve i berbe, te očuvanjaod svakogzla - Ove godineobjavit ćemo stihove iz Turopoljapremaknjizi pok.prof.dr.Milana Gavazzi-a:

HvaljenIsus i Marija!

Kruto jakoveseli se, kano drvo zeleni se, kano drvo u zelenje, Sve ptičice u veselje. Sveti Jurajkopljemeće, I zmajastrašnogšeće.

Jel' se, Juro,ufaš v Boga, < I u Sina jedinoga?

Odličeni Juraj v krvi, Med vojakibiljeprvi.

Gospodaru,gospodinje, Cele hiže i družine!

Podajte nam vi sad darca, Pak nam dajtedva,trijajca.

AK" nas ne b'te darovali, Mi vama bumo sinka fkrali,

Sinka fkrali,otpeljali, Usred lugazelenoga, Med ružice,fijolice, I med zlatne devojčice.

I tako su pjevalidjevojkeipo jedan momak (pokrivenkošom od zelenja) hodajući od kućedo kućeinakupili si darova kojesu onda zajednoveselo blagovali.

Seljaci su nekad,možda negdjei danas,pobožnoslavili dan Sv. Marka Evanđelista kojidolazi 25 travnja. Sa Sicilijedošli su i k nama običaji da svećenik sa pukomu procesijipolazi na polja i blagoslivlja ih,kako bi usjevi donijeli dobru žetvu. Ubiralo se blagoslovljenopoljskocvijeće i donijelo kućama da i tamo nosi sreću izdravlje.

Sv. Marko jezaštitinikod zlih vjetrova, ali osim togaima on i druge različite dužnosti, pa zagovara košaraše,zidare, pai bilježnike.Zaštoinjih?Sv.Marko, rođen u graduJeruzalemu, bio jepismen čovjek i postaokao tajnikSv.Petra u Rimu,kojijenjemudiktirao tekstove za sv Evanđelje, pase smatra da jetako sv Marko prvimeđu evenđelistima. Zato ga se prikazuje s knjigom i peromu ruci. A uz njegaležimirno lav sa velikom grivom. On je veliki zaštitnik nekad moćne, aristokratske republikeVenecije, jersu u devetom stoljećunjegovomrtvo tijelo iz Aleksandrijedovezli k sebi,izgradili mu prekrasnucrkvu,kojaidandanas stoji u svojojljepoti. I danas jeliklava Sv. Marka na zastavi bogate i razvijenepokrajine Veneto. Tajkrilatilav sa šapom na otvorenojknjizinalazi se u kamenu na mnogimcrkvama,palačamaigradskim zidinama po našojDalmaciji,kojaje400

godina:bila pod vlašćuVenecijeili Mletaka,kakosu jenašistari nazivali.

I tako smo laganomšetnjompo kalendarudošli do krajatogzelenogtravnja u

kojemslavimo i pobjedonosniblagdan Uskrsa,pa se prisjećamonekihstihova iz pjesmice"Vuzem*' DragutinaDomjanića:

Sunce na nebu jejasnomu Zlatno, kak ni bilo zdavna, vsa ga stvorenjapozdravljaju bregi ipolja vsa ravna

V cirkvah bu sad,kajnam hrana je, blagoslovdobilo novi Ja bi pakBogaštelprositi: "SRCA TAKAJ BLAGOSLOVI!"

Priredio: dipl.ingStjepanKeglević

Uskrsna jaja i zec

Nekada jecijelekorizmebilo zabranjenojestijaja.

Upravoradi togauskrsna jaja su u starini bila privlačna.

U Srednjemvijeku, u proljeće, o Uskrsu,kmetovi su svojimgospodarima dio obveze morali podmirivatijajima. Da bi prava uskrsna jaja,kojasu nosili na blagoslovrazlikovali od poreznih,bojili su ih namačući u vodu u kojoj su kuhali ljuskecrvenogluka.

Od onda jeostao običajbojenjajaja.

Šarenajajašto ih ljudidaruju na Uskrs jednidrugimaznak su života.

Iz jajeta se rađa nov život!

Za kršćane jajejeznak vječnogživota,

simbol nade i uskrsnuća.

O Uskrsu se spominje i zec.

U nepovoljnomsmislu simbolje požude.Simbol jei plodnosti.

Prikazan u orlovskimpandžamaznači pobijeđenestrasti.

Ponekad se bijeli zec stavlja do nogu kipaDjeviceMarijeiprikazujeNjezinu pobjedunad požudom.

No,bespomoćanzec simbol ječovjekakojisvojespasenjeočekuje od Krista i Njegovauskrsnuća.

Pripremila: ing.Mirna Božičević

Luka Ibrišimović

Godine1620. u Slav. Požegirođen je Luka Ibrišimović.Biojebiskupskivikar u Slavoniji.

Hrabro se borio protivTuraka, a 1683. kada jeizbiorat,Turci su ga višeputa zatvarali. Turciga osudiše na smrt,no pustili su ga uz otkup.

Junaštvo u borbi na brdu Sokolovcu kod Požegepribavilo mu je nadimak "sokol".

1691.godinekodSlankamenapodvizi Hrvata,kojeje LukaSokol predvodio, pomogli su da se SlavonijaBok od Turaka. ou

Upravo u Vojnojkrajininakon Turaka preuzimajuvlastBečani Luka ni tada ne odustaještititihrvatskinarod od samovoljebečkihčasnika.

Već nakon pobjedenad Turcimaor-

ganiziranaseljavanjeopustošenihkrajeva,podižecrkve.

Širioje kršćanstvo i organizirao upravu Uvijekse zalagao za slobodu Hrvata iHrvatske.

Pripremila: ing.MirnaBožičević

Ugostit ćemo!

U ove predblagdanskedane,želimo li primitigostemoramo razmislitištoučiniti da im boravak bude ugodan.

Učiniteneku novinu,vjerujte bit će zasigurnoprimijećena, a vjerojatno ipoh. valjena.

S mnogodobrevolje,aliitruda,svaka žena,zaposlena iline, poze biti uzorna domaćica.

Organizirate lisve dobro, sve pripreme izvršite, vašim gostimabitćeugodno, a vama načast.

Da bi gostiznali da vam nisu na teret

ida vam nisuzadaliprevišeposla,ostavite uvijekmalo vremena za predah kako bi izgledali vedro iodmorno.

Bitnoje,da sve prijedolaskagostiju, bude na vrijemenapravljeno tako da ostane dovoljnovremena da se domaćini odjenu.Vaši će gostibitiprimjereno odjeveni, pa nije u reduda ih dočekate neuredni Trebatebitiurednoi lijepo obučeni, s frizuromiuvijek: u cipelama.

CijelistanProzračite,Pripazite da u stanu nijepretoplojerće to uspavati društvo, ali ni hladnoćanijeugodna.

U predsoblju.(hodniku).prirpemite dosta vješalica i oslobodite ih svojih | kaputa,jakni,šešira,kišobrana.

U kupaonicustavite nov sapun, čiste male ručnike i toaletni papir.

Stollijepouredite Složitemaštovito ubruse,male vazice sa cvijećemizapalite po kojusvijeću.

Bez obzira jelidruštvo manjeiliveće ljudejednedrugimapredstavite.

Domaćica i domaćintrebajusebaviti gostimatako da se nitko ne osjeća usamljen.

“Jelonemojtenikada odmah stavitina stol Prvo ponudite uz aperitivslane kekse ilimalesendviče

Aperitivspremai nudi domaćin.

Čašama se nikadne nazdravlja ine kuca,već se čaše samo dignu ipogleda se domaćicu.

Nemojteneprekidnolijetati u kuhinju. Ako ipaktrebate neštouraditi u kuhinji, učinite to što bržeidiskretno...

Jelone smijebitiprevruće,alineka je dovoljnotoplo.

Za vrijemejelane nudite previše, ponuditejednom, a ako netko odbije prihvatite bez komentara

Vino i sok nudite uz jelo.

Kolače,slastice i kavunuditetek kada svizavrše s glavnimobrokom.

Pripremitedosta pepeljara i šibica. Cigaretedonose gostisami

Akoizmeđugostiju dođe dooštrediskusije,nastojterazgovorskrenuti na drugutemu

lakoste domoćininemojtebiti u centru pozornosti sa svojimrazgovoromuključite sve prisutne. L

Kada se gostispremaju na odlazak nemojte ih zadržavati Zahvalite im toplim riječima i smiješkom na njihovudolasku

Pripremila: ing.MirnaBožčević

Pravila o čistoći:

Glavnastvar ječistoća;nastoj, da ti je oruđe čisto,životinjačista,polje čisto,voćnjacičisti,sjemečisto,zrak čist,dvorištečisto,stajačista,zgrade čiste,posteljačista i - SAVJEST CISTA! StjepanKeglević,dipl.ing.

T

Mali podsjetnik za poljodjelske radove u mjesecu travnju

Poljodjelskiradovi na oranicama, vrtovima,livadama,voćnjacimai vinogradimapoznati su i ustaljeni za mnoge kulture u glavamamnogih generacijanašihseljaka,kojidobro znaju,kad što treba raditi Ali,ipaksmo se mi u našemdoduše specijaliziranom *Mljekarskomlistu* odlučili da svaki mjesecpodsjetimonaše dragečitatelje na neke poljodjelskeposlove, da im ne izmaknu u velikojgužvi,kojaza vrijeme vegetacijevlada na seljačkimgospo- darstvima.

Sve manjibrojčlanova obitelji mora se i daljebaviti s više kultura i raznim domaćim životinjama, pa kojiputanije lako na sve misliti, a jošjeteže sve na vrijemeobaviti

U POLJU: Sve što se nijemogloučiniti u ožujkuzbog nepovoljnihklimatskih prilika ilizbogsvojihosobnih poteškoća, učinimo to što prije u travnju. - U prvoj polovicimjesecavaljazasijaticrvenu djetelinu(kao čist usjev),travnodjetelinskesmjese,lucernušto su za mljekarevrlo važne kulture. Malo kasnije siju se uljarice, kao što su sojaisuncokret,pa i konoplja, tko se njomebavi Tko se ne bojimraza posijeigrah.Također krumpirtreba stavitiu zemlju,iako su ga Dalmatincidavno posadili,pajevećiznikao izzemlje, a Ličani će možda morati ipričekati dok se zagrijehladna zemljica.

U drugojpolovicimjesecasvakako se sije, kao i nekad od Jurjeva,kukurz i to najprijeranijihibridi,tvrdunci, pa zatim kasnijihibridi. Događase, da se ta sjetva protegne i na "ljubavnimjesec"svibanj. Sa stručnjacima za zaštitu biljadogovorit ćete se dali korove suzbijati nakon sjetve, a prijenicanjakorova ilinakonnicanja kukuruza, ilinicanjakorova.

Ozime žitarice valjaprihranitidrugi putadušičnimgnojivima, a proljetneprvi

puta.Tko ima uljanurepicumora se već bojatirepičinogsjajnika i na vrijemega suzbiti.

U VRTU: Tu se ne smiježalitileđa,jer poslovi su veliki i skoro svakodnevni. Na otvorene gredicetreba zasijati što veći brojpovrtnihkultura kao: mrkvu,peršin i ciklu (ukoliko nisu već od ožujka u zemlji), tada razne salate,špinat,razne lukove (crveneibijele),cvjetaču,korabicu, rana zelja i kelj.Tko jebio maran pa grašak zasijaoveću ožujku,neka posijedrugi usjev, ako ima mjesta u vrtu Isto tako se sade presadniceraznih kupusnjača. Pod nadkrite gredicesad se sijuljetnekulture: paprika,krastavci,tikvice,rajčice, celer,dinje i dr Tko hoće imati profinjene jelovnike neka siješparoguisadi jagode.

Ono što našisjevernjacisijupodfolije, to južnjaci rade na otvorenom uključujući tu i patlidžane,dinje i lubenice

U VINOGRADU:hitno završiti sve što nijedo sada učinjeno na sređivanju lucnjeva ibrajdi, isve pripremiti za sadnju loznih cjepova za što si treba ostaviti dosta vremena i strpljivosti. Tu se svaka površnostosvećuje.

U VOĆNJAKU se prelazi na proljetna prskanja s kojimatreba predusresti pojavukrastavostiipepelnice(ili ih već liječiti).Suzbijativaljarazne gusjenice i pipe.Pokositi travu ispod voćaka, rasprostrijeti ju pod stablima i dodati dušična gnojiva.

U ŠTALI se počinjestokuhraniti zelenomkrmom,alijemiješati sa suhom. Ne puštati ovce na mokru pašu.Paziti na krmače kojese prase, a odojcima osiguratitoplinu.

Evo,malo podsjeta,nakon čega možete mirno reći"lako jedavati savjete, ali dođite, pa sve to uradite "

Dipl.ing.StjepanKeglević

Osteoporoza - tiha epidemija

Iskrivljenekičme,slomljenikukovi,lomovizapešća čestesu pojaveu kasnijojdobiživota.Tako,na primjer, zna se da 25 postožena iznad60 godina ima kompresivne frakturekičmenog stupa uzrokovane osteoporozom.

Zašto su prijelomikostijutako česti u starijihljudi?

Premda su slabašnekosti ičeste frakture problemistarijihljudi,posebnožena, proceskojioslabljujekosti započinje ustvari mnogo ranije,još u srednjim godinamaživota. Kosti stiču snaguna osnovu svojestrukture,koja se sastoji od fleksibilnih proteinskihvlakana i tvrdih kristala kalcijevogfosfata. Čitavogživota kosti doživljavajupromjene,jerimstanice malo dodaju i malo oduzimaju. Do dobi od oko 35 godina,kosti se povećavaju u masiičvrstoći Nakon te dobi,vrlo postupno,više nestajekoštane mase, nego što se stvara. Tajse gubitakjavlja u oba spola,međutim ipakbržekod žena. Bez obzira na dob,žena ima lakše kosti nego muškarac iste težine U prvih 5 do 6 godinanakon prestankamenstruacije, žena gubikoštanu supstancubrže nego obično. Sve to čini žene posebno sklonima prijelomimakostiju u starijoj dobi.

Čestooblik gubitkakoštane mase zove se osteoporoza(poroznost,šupljikavost kostiju). Kod ovogastanjasmanjuje se u kostima količina bjelančevina i kalcija. Pravi uzrok bolesti nijepoznat.Ustvari, vjerojatno se ne radi o jednomuzroku, negoo nekoliko uzročnih faktora. Pojavi osteoporozemogu pridonijeti: “ne odgovarajućekoličine kalcija i vitamina D u prehrani,hormonalne promjene u organizmu,nedostatna fizička aktivnost i moguće smanjenoizlaganjesunčevom svjetlu.

Nakon što se desetljećimagubi koštana masa, prijelomi se kostiju mogu vrlo lako dogoditi.Najčešćestrada jedan iliviše kralježakakoji se tada pomaknu premanaprijed. Ako jezahvaćen znatan dio kičmenogstupa,rezultirajuiskrivljenjaili grbekralješnice. Bol u leđima također možepostatiproblem.Prijelomi kostijuzapešća(često"zarađeni" kod pada)su drugenajčešćefrakture Treći po učestalosti su prijelomi kuka i to su ujednonajozbiljnijekomplikacije.

Štoučinitida se pomogne osobama sa krhkimkostima?

Važno jeimati na umu da proceskoji dovodi do fraktura obično započinje 30 do 40 godinaprijenego se desi prvi prijelom.Nemogućejepopravitistanje prekonoći,kojese razvijalodesetljećima.

Primjenjuje se nekoliko metoda za jačanjeabnormalno slabih kostiju.Nijedna od njihnijeidealna,posebnoonda kad jeliječenjezapočelokasno:

Estrogen(ženskispolnihormon)daje se često starijimženama sa osteoporozom. Ova jeterapijakorisna za nekežene,aline za sve S obzirom da estrogenmože imati inepoželjneučinke, taj se hormontrebanastaviti davati samo kad jejasnoda dovodido povećavanja koštanemase.

mliječnimproizvodima.Povrće,kao što su prokulice,kupus,kelj i drugozeleno povrćebogatisu izvorikalcija i zato trebajubitimnogovišezastupljeni u našoj prehrani. S obzirom da sama prehrana “starijihženačesto ne pružadovoljnokal«cija,dodaci kalcija u “obliku \ farmaceutskogpripravkamogu bitikorisni.

Dodaci kalcija | vitamina D često su sastavni dijeloviliječenja. Kad se propisno primjenjuju, ti dodaci mogu usporiti gubitakkoštane supstance, ali oni ne dovode obavezno do stvaranja nove koštanemase

Fluor,kadse dajeu relativno velikim dozamadovodi do "popunjavanja" kostiju. Ali ta nova kost nijenormalna u svojoj Strukturi i, za sada,jošnijesigurno da li ona ima povećanu otpornost na prijelome. S obzirom da fluor možeimati ozbiljnenuspojave;bolesnike - treba brižljivopratiti.

Kalcitonin | bifosfonati su kemijski spojevikoji se takođerprimjenjuju.Rezultati sa .biofosfonatima “posebnoohrabruju.

Što učiniti u sprečavanjuporoznostikostiju?

Što možemo učinitisami? Odrasle osobe trebajuodržavatiodgovarajući unos kalcija u organizam i ne dozvoliti da se on smanji.Nakon dobi od 35 do 40 godina,mnogiljudi ne resorbiraju kalcijtako dobro kaokadsu bilimlađi. Oni trebajkonzumirati višeda bi imali istu korist.Preporučljiva dnevna količina za odrasluosobu je800 miligrama,štoje dovoljnozdravojmladojosobi.Međutim, u srednjojdobi pa nadalje,možda će količina od 1500 miligramabitivišerazborita.“Kalcijuglavnom - stoji“na raspolaganju u mlijekui drugim

VIII

Vitamin D pomažeu resorpćijikalcija i njegovomraspoređivanju u čitavom organizmu.Mlijekoivitaminski"pojačane" žitne pahuljiceomogućavajutijelu da stvara svojvlastitivitamin D Premda je prekomjernadoza vitamina D opasna, dugotrajninedostatakdovodi do. osJabljenihkostiju.

Konačno,redovna tjelovježba je veoma bitna... Kosti. koje se ne upotrebljavajuautomatski slabe Dnevno hodanje,makar. i kratkotrajno, može pomoći u sprečavanjutogstanja.

Što liječnikmože učiniti? <Osteoporoza je"tiha"bolest u većemdijelu svogtoka Ona ne pokazujesimptome sve do kasnogstadija, kad se većpočnu javljatifrakture. Štose ranijezapočne liječenjem, više će koristi pacijentimati od terapije.Liječnikjeonajkojipazina rane znakove,procjenjujeproblemi započinje sa liječenjemmnogo prije negodođe katastrofa.

Gubitakkoštane mase često se uočava na rendgenskimslikama kojesu napravljenezbognekogdrugograzloga. Ako se u tojfazi nalazzanemari,možebiti izgubljenavažna prilika.

Na koncu se može kazati da nema apsolutnogizlječenja“osteoporoze, “ali liječenjezapočetodovoljno rano (recimo u 50-tim ili60-tim godinamaživota) može usporitinapredovanjebolesti ispriječiti kasnijeprijelomekostiju.“

Vaš liječnik

Hranidba mliječnih koza u reprodukciji i proizvodnji mlijeka

Koze su domaćeživotinje vrlo dobro prilagođeneprirodnimživotnim uvjetima i stiče se dojamda podnosevrlo nepovoljneživotne uvjete. Tu se često griješi,posebiceako su nepovoljniživotni uvjeti u farmskom držanjuvećegbrojakoza, u neprirodnimuvjetima. Kod togajesuh i čist ležaj idobra hranidba od najvećegznačenja.

Prilagođenostprirodiočituje se i u sezonskom,jesenjem_mrkanju “koza (rujanstudeni) tako da jarenjedolazi zimi (veljačatravanj). Na tajnačinveć u proljećejaradjesposobnaza pašu i korištenjezelene hrane Sezonski pripust ijarenjeprisutnojei

dobro izmusti

Rano privikavanje na suhu smjesu pomoćiće da se jaradlakše i bez stresova odbije od mlijeka,produžit će se laktacija(mliječnost) idobit ćese više mlijeka za domaćui tržnu potrošnju.

u suvremenom uzgojuplemenitih i križanihpasminakoza s tim da jejarad u dobi oko 10 mjeseci,dakle jošiste godinesposbna za prirust ireprodukciju.

Moguće je postići i dva jarenja godišnjeprovokacijomestrusa (gonjenja)pomoćuhormona,ali ojarenajarad u drugimgodišnjimrazdobljima ne uzimaju se za rasplod i reprodukciju.

Već prvihsati nakon jarenjamora jaraddobiti prvomlijeko(kolostrum, grušavinu,mljezivo). Jarad treba prvih 10-14 dana sisati po volji,jeru jednom sisanjunijesposobnauzeti većukoličinu mlijeka.Kasnije se može puštati na sisanje 3 puta, a zatim 2 putana dan.

Koze se u nas uzgajajuvećimdijelom zbogdobivanjamlijeka.Stogajekorisno uvesti u uzgojnapajanjejarića i rano privikavanje na suhu hranu. Već nakon 14 dana treba jarićimaurediti prostor gdjeće se nalaziti suha hrana (potpuna krmna smjesazahranidbu jaradi)idobro sijeno, tako da se jarad od početkaprivikava na suhu hranu. Nakon4-6 tjedana treba jarićimaograničitiuzimanjemlijeka i na tajnačinćeih se podsticati na veće uzimanjekrmne smjese.

Naravno,nakon svakogsisanjatreba pregledati vime i u koliko jeu vimenu zaostalo neposisanomlijekotreba kozu

Koze morajubrzo nakon jarenja ojačati, jer su velikizahtjevi na organizam zbog naglogpovećanjaproizvodnje mlijeka.Naime,najvišemlijekadaju tijekomprva 2 do 3 mjesecanakon jarenjaštose mora pratiti s dobrom hranidbom Stogapardana nakon jarenja, dok su koze jošumorne od porodatreba davati kozama laganu,dobro probavljivu hranu,dobro sijeno i krepkukrmu (koncentrat). Nakon 14 dana mogu dobivati zelenu hranu i mogu ići na pašu.

Mliječnost je nasljedno(genetski) određena,ali jepritom hranidba od posebne važnostida se iskoriste genetske— mogućnosti = proizvodnje mlijeka.Treba računati da mliječnost koza postupnoopada “nakon što proteknerazdobljenajvećeproizvodnje mlijeka 2 do 3 mjesecanakon jarenja. Laktacija u pravilu mora trajati200-300 dana ikroz to vrijemetreba koza dobivati određenu količinu i kvalitetu krme Kroz to vrijemekoze mogu dati 600-800 litara mlijeka, a neke dobre pasmineuzgajane u selekciji i više. To jes obzirom na veličinuživotinje vrlo velika proizvodnja.

Za proizvodnjumlijekaje najbolja zelena krma,paša, itreba jeiskorištavati u najvećojmjeri.Paša sadržidovoljno bjelančevinaienergije, kao i potrebne minerale ivitamine i za najvećuproiz-

vodnju.Koze trebaju za uzdržnuhranu oko 3 kgdobre paše,atoliko jepotrebno iza svaku litrumlijeka.Dakle,dobre koze morajudobivati oko 9-12 kgzelene trave (paše) na dan

Ne smijese zaboraviti da se prvih dana prijeistjerivanja koza na pašu ponudi kozama malo suhe hrane (sijena),jerzbogmlade i svježetrave, kojanema dovoljnoceluloze (sirovih vlakana)može doći do probavnih poremetnji i do proljeva.

Ako su koze tijekomgravidnosti i nakon jarenjajačeomršavile, treba im poredzelene hrane jošneko vrijeme dodavati krepkakrmiva (koncentrate).

Zelena trava može se davati i svježe pokošenau štalskomdržanjukoza. Treba naglasiti da se pokošenatrava mora hraniti svježa i ne smije se dugo držati na hrpijerbrzo počinjevrenje, trava se zagrijava i tako "upaljena" može izazvati nadimanja i proljeve koza

Uz zelenu krmu koze općenitovole da dobiju i malo suhe,grubehrane,štose može davati u obliku slame ili kukuruzovine Uz pašukoze morajudobivati i sol natrijevaklorida (710 g kuhinjske

Soli) ilisol za lizanje(brikete). Koze su živahneživotinje. Na pašise mnogokreću i probiruhranu. Zbogtoga kozama treba ograničiti=kretanje ogradamaili pregonima, a također kretanjemtroše mnogo energiješto znači da troše i mnogo uzdržnehrane S obzirom da uz pašukoze vole imalo grubehrane treba pripaziti da brstom lišća i mladih grančica ne čineštetu na mladom drveću i grmlju.

Sunce povoljnodjeluje na biljke i životinje,napose u smislu stvaranja vitamina D. Preko vitamina D na metabolizam kalcija ifosfora štoznači da djeluje na okoštavanje i rast kosti. Koze su međutim vrlo osjetljve na izravno sunčano zračenje,prestajupasti, a smanjuje se i izlučivanjemlijeka.Stoga koze treba zaštititiod izravnogsunčanog zračenja i prekopodnevaskloniti u hladovinu ilipod nadstrešnicu Tu se može kozama dati obrok voluminozne krme (kukuruzovinu, slamu ilisijeno), a treba biti na raspolaganju i dovoljno svježepitkevode

Dr StjepanFeldhofer

Komentar iinformacije"Zakona o izmjenama idopunama Zakona o novčanim poticajimainaknadama u poljoprivrediiribarstvu" U prethodnimMljekarskimlistovima u 1995 najavljivali smo izmjeneZakona o novčanimpoticajima i naknadama u po- ljoprivredi - kojisu materijalizirani u *Državnomproračunu za 1995. g." u kojem se znatno povećalanaknada državeu stočarstvu kao i ostalim granama poljoprivredneproizvodnje s novonavedenim poticajima u ribarstvu Kako je proračunzahvatio mnogo togau ozračjunovih mogućnosti, a u skladu s povećanim = sredstvima Državnogproračuna za 1995., to je prezauzetošćuSabora i nadležnihmini-

starstava, i ovajnaš Zakon donesen nešto kasnije od planiranogdatuma

Donesen jena sjedniciSabora 31 01 1995 godine.

Radi istograzloga(obimnogposla), istijestigao na tiskanje tek 10. 2. 1995. u Narodnim novinama 9/95., s kojim danom stupa i na snagu.

Mnogi novčaniiznosi za pojedine korisnike ostali su na razini Zakona iz 1994. godine,pa ćemo prikazativrijednosti naknada od 01. 01. - 10. 02. 95. i od 10 02 95 - 31 12. 1995

i. Mlijek

Naknada - premija za 1 litru3,2%m m mlijekapovećava se sa 37 lipa na 55 lipa/litru iliza 48,65%.

Nakon izlaska Narodnih novina bili smo neugodnoiznenađeni sa kašnjenjemprimjenenovog Zakona, no odmah smo po izlasku istih upozoriliMinistarstvo poljoprivrede, da učini sve da se premije za mlijekoisplate od 01 01 1995 štojeiučinjeno u periodu od 1120 veljače.

Dakle premija za mlijekoisplatit će se

od 01 01 95. sa 55 lipa za 1 litru3,2% m.masti.

No ukoliko je netko radi rečenog nesporazuma dobio samo 37 lipa/l za siječanj 1995 po Ispravkuzahtjeva otkupljivačadobit će | zaostatak od 18 lipačim otkupljivačnaplatirazliku iz državnogproračuna.

Napominjemo da su neki otkupljivači iznos od 55 lipa/litrunaplatiliodmah,ili su iznos od 55 lipa/lisplatili iz svojihvlastitihsredstava

2.Premijaza kvalitetanrasplodnipodmladak

Naknada za rasplodnipodmladakostvaruje se na načinkao iu 1994

vrsta stoke

a) goveda

b) svinje

01.01.95. - 10.02.95. 10.02.95. - 31 12 95

1.480,00po grlu

444,00po grlu

Cc)ovce i koze 444,00po grlu

d) perad

e) selekcionirane matice

emijaza ras

a) istarsko govedo

b) slavonski podolac

14,80po komadu

14,80po komadu

1.480,00po grlu

444,00po grlu

444,00po grlu

14,80po komadu

14,80po komadu

dna grlaugroženi atskihizvornihpasmina

740,00Po grlu

c) hrvatski posavac(konj)1.850, 00 po grlu

d) lipicanac(konj)

akna

otkinji

U ovom obliku davanjanaknade proizvođačunema promjene ione su iste kao iu 1994 godini.Napominjemoda su direktni korisnici ustanova kojevrše osjemenjivanje ikoje po oplođenojplotkinji

5.500,00po grlu

1.850,00po grlu

1.850,00po grlu

1.480,00po grlu

sjemenjivanja(poosjemenjenoj

za navedeni iznos smanjujecijenu osjemenjivanja.Dakle,proizvođač,seljak koristi ovu naknadu indirektno,putem, u praviluveterinarske stanice osjemenjivačaživotinje.

Naknade za osjemenjivanježivotinja u 1995 iznose

a) za junice i goveda

b) za nazimicu i krmaču

c) za šilježe, ovcu i kozu

d) za omicu i kobilu

8,88kn po osjemenjenojplotkinji

5,55kn po osjemenjenojplotkinji

5,55kn po osjemenjenojplotkinji

11,10kn po osjemenjenojplotkinji

U zakonu su premirani i neki drugizahvati kojih su korisnici subjektikojinisu direktni proizvođači mesa imlijeka, a tisu korisnici kako slijedi:

Centriza umjetno osjemenjivanje zaproizvodnjusperme(štoindirektno smanjuje

troškoveseljaka)realiziraju za proizvedenudozu:

- od elitnih bikova

- dvostruko testiranih

- jednostrukotestiranih

- netestiranih

9,25kn po dozi

6,29kn po dozi

4,44kn po dozi

2,96kn po dozi

za osjemenjivanjejedneplotkinjetroši se minimum 2,4doze pa su ti iznosi koje seljakmanjeplaćakroz osjemenjivanje od 5,92 - 19,50kn po osjemenjenojplotkinji. Iestnestanicezatestiranjevlastitograstaitovarealiziraju.

- za ispitivanje bika za umjetnoosjemenjivanje

- za bika kojiodlazi u prirodnipripust

- za ispitivanje tovnih sposobnosti (kilogramžive vage testiranih životinja)

Proizvodnjapastuha(trogodišnjih)

za potrebepastuharni3.700,00 kn po grlu

3.700,00 kn po grlu

1.850,00 kn po grlu 1 85 kn po kg

za potrebezemaljskoguzgoja1.850,00 Iz istogzakona temeljemotkupljenihkoličinamlijekafinanciraju se:

- selekcijskeustanove

- ustanove zdravstvene zaštitemlijeka

- ustanove za reprodukciju u stočarstvu R Hrvatske

9,60kn na 1000 I mlijeka

1,90kn na 1000 | mlijeka

3,80kn na 1000 I mlijeka

Ovim uvidom u Zakon pokušali smo Vas sveobuhvatno informirati prvenstveno o dijeluzakona premakojemrealizirate sredstva direktno kao proizvođač za:

- mlijeko(otkup)

- rasplodnimaterijal

- osjemenjivanje

- ugroženeizvorne pasminedomaćihživotinja, i indirektno kroz:

- proizvodnjusperme, testiranja u stočarstvu,proizvodnjerasplodnjaka(goveda i konja) i rad službi selekcijedomaćihživotinja,zdravstvene zaštite izahvata u reprodukcijidomaćihživotinja.

StjepanDeneš,dipl.ing.

Obiteljskogospodarstvo

BasrekGostović zapaženije na stočarskojizložbi"Vrbovec 1994."

Ovihdana posjetili smo (Ljiljana Bertek,dipl.ing. - rukovoditeljicaselekcijske službeVrbovec StjepanBrlek,dipl.ing.)

cijenjenuobiteljBasrek Posjetje dogovoren na izložbi u Vrbovcu.

Razgledali smo ekonomsko dvorišteobjekte,stoku,mehanizaciju, opremu i dr., te zamolili da za čitateljeMljekarskog lista opišusvojegospodarstvo, što jesa zadovoljstvomprihvaćeno.

60

Gospodarstvočini 5 članova - Ivan, suprugaNada,sinoviJosipi Marin i snaha Silvija.

- O sebi isvojemgospodarstvurekli su nam: "Sa proizvodnjommlijeka(intenzivnije)počelismo se baviti 1973 godine,kada jepočelaiizgradnja objekata,njihovoopremanje,nabava rasplodnihgrla i dr Sada posjedujemo 30 k.j.vlastitog zemljišta, a u zakupuobrađujemojoš15 ki.

U strukturi sjetvenajzastupljeniji je kukuruz za silažu sa 15 ki.i 4 kij.kukuruza za zrno također za ishranu goveda,dijelomsvinja i peradi. .

Pšenicajezastupljena sa 9 k.j.koju deponiramo u nekom od mlinova za zamjenuposija(bjelančevinasti dio obroka). Stočnisirak zastupljen jesa 2 k.j.štoje izvanredna kultura,pravizeleni konvejer.

4 kij.travno djetelinskihsmjesa - a ostalo su prirodne, ali kultivirane livade.

Posjedujemostajskeobjekte sa: 32 stajališta - vezova, zatim objekte za 10 grla u slobodnom držanju - junice do prirpusta i 10 teladi do odbića.

Podni silos kapaciteta 1.500 m?

Za tekućeizgnojavanje(osimza slobodno držanje)izgrađene, su dvije septičkejame od 190i 90 m".

Instalirana je u objektustrojnamužnja, kao iposebnoopločenaprostorija sa odgovarajućimrashladnim uređajem.

Nad stajomi ostalim objektima smještene“su = dovoljnekoličine kvalitetnogbaliranogsijena.

Od mehanizacije - opreme posjedujemo 4 traktora: od 95,75,65 i35 KS,od čega2 sa duplomvučom, 2 pluga,jednoi dvobrazni;tanjurače, sjetvospremač,frezu,drljače,4-rednu pneumatskusijačicu za kukuruz i 18 rednu za pšenicu.

Prskalicu

Univerzalnu,samoutovarnu prikolicu za sijeno i silažu,prešuza baliranje sijena i slame, 3 prkolice za širunamjenu,kao i silokombajn cisternu za prijevozgnojovkekapaciteta3.200litara i drugapotrebna oruđa.

Držimo20 krava: 9 holštajnpasmine, 11 simentalske pasmineod kojih su 5 bikovske majke, te 17 rasplodnihjunica. Prosječnaproizvodnjamlijeka u 305 dana laktacijeiznosi 4.800 kgmlijeka po kravi.

U 1994. godiniproizveli smo 110.400 kg mlijeka, a "Dukatu* isporučili 94 500 litara,ostalo smo utrošili za ishranu teladi,domaćupotrošnju i humanitarnu pomoć.

Tijekom1994 godine na rasplodnim

sajmovimaprodali smo 7 rasplodnih junica a ove 1995. 3 rasplodnejunice.

U Testnu stanicu Varaždinisporučili smo jednogbičića *

- Upitali smo ugodne sugovornike obitelji da lisu za ovakvu proizvodnju i kapacitetekoristilikredit i pod kojimuvjetima? -

*U vremenu od 1973 godinedobili smo više kredita podrazličitimuvjetima, ali uglavnomprihvatljivim,posebnoonaj 1980. godineiz tzv "zelenogplana".

O iznosima kredita i ukupnimulaganjimanemamo točnih podataka.Kredite smo koristiliza izgradnjuobjekata - staje, silosa,septičkihjama, opremu, mehanizaciju,nabavu rasplodnihgrla kao i uzgojrasplodnihjunica iz vlastitog uzgoja za remont i popunupostojećih kapaciteta."

- Dali ste upoznati sa odlukom Vlade RepublikeHrvatske o premiranjumlijeka i rasplodnihgrla? -

*Upoznatismo s tom odlukom Smatramo da jeto pravipotezVlade. Premiju za mlijekopreko"Dukata" s isplatommlijekaredovno primamo, a primili smo do sada i premiju od po 400 DEM u protuvrijednosti za 7 oteljenih rasplodnihjunica".

- Da li ste upoznati s nacrtom Strateškograzvojapoljoprivrede pa i stočarskogdijela,štoga je na javnu raspravuuputiloMinistarstvo poljoprivrede RepublikeHrvatske? -

"Čuli smo da takav nacrt postoji, ali neštoviše što se u njemupredlaže neznamo, osim prijedloga za formiranje Fonda Sredstva bi se namirivala iz pristojbi(prelevmana) kod uvoza stoke i stočarskihproizvoda i ProračunaRepublike Hrvatske. Iz fonda bi se kreditirala stočarska proizvodnja. To smatramo vrlo korisnim, jerbez povoljnihkredita za razvojstočarstvanećemo se osloboditi uvoza mlijeka,stoke i prerađevina."

- Dali ste zadovoljni sa cijenommlijeka uključujući ipremiju? -

"Upoznati smo s najnovijomnajavom

cijene, ali smatramo da to nijejošuvijek dovoljnostimulativna cijena u odnosu na cijenemlijeka i mliječnihproizvoda u maloprodaji, te u odnosu cijena reprodukcijskogmaterijala(mineralna gnojiva,zaštitna sredstva,sjeme), a da ne kažemoi u odnosu na cijenumehanizacije i rezervnih dijelova. Ne znamo kako ćemoobnavljatimehanizaciju,koja jesada priličnoamortizirana."

- Da li ste zadovoljni sa stručnom službom,agronomskom te veterinarskom i selekcijskom? -

*Uglavnomsmo zadovoljni,posebno nakon uključenja u telefonsku mrežu. Problema imamo ali ih ipaknekako zajednorješavamo.

Zadovoljni smo sa selekcijskom službom,čijejekontinuirano prisustvo bilo značajno u proteklomrazdoblju pa i danas."

- Štobiste na krajunašegrazgovora predložili da bi se bržerazvijalaobiteljska gospodarstva? -

"Većsmo djelomičnoodgovorili na to pitanje.Smatramo da bi trebalo

omogućitidobivanje

kredita bez obzira na naše u ovom momentu velike teškoće. Krediti bi trebali biti namjenski za adaptaciju i opremanjepostojećih a nepopunjenihobjekata.

Zatim za kreditiranje nabave ipopunjenjetakvih objekata sa kvalitetnim grlimaiz domaćeg uzgoja,uvoza i donacija,posebnoza prognanike i ostale;

kreditiranjeuzgojarasplodnihjunica (teladi) od krava pod tretmanom selekcije sa 50 postovrijednosti bređih junica(1.500DEM) na rok od 2 godine uz minimalnu kamatu; kupnjuzemljišta,izgradnju i opremanjenovih objekata,kupnjurasplodnih govedai potrebnemehanizacije na duljirok otplate i pristupačnu kamatu; uskladiti subvencije,kreditiranje i ostalo za poljoprivredu, kako to rade mnoge zapadnoeuropske zemlje."

Razgovorvodio: StjepanBrlek,dipl.ing.

BibliotekaHrvatskoobiteljskogospodarstvo

Ivan Katalinić - GOVEDARSTVO

Rasplodnagovedaiuzgojnoselekcijski rad u hrvatskomegovedarstvu Pasminegoveda(mliječne, mesne, kombinirane)

Razmnožavanje(odprvog pripustadooplodnje itelenja) te križanje u govedarskojproizvodnji Uzgojihranidbakrava,teladi,junica i rasplodnihbikova

Mužnjaibolestivimena

Hranidbeneporemetnje u tovu goveda

Staje za mliječnekraveistaje za goveda u tovu ijošmnogo toga naći ćete na više od 200 stranica ovog priručnikakoji na jednostavan i razumljiv način uz brojnecrteže,fotografije u boji i slikovne prilogeobjekata za uzgojteladi,opisujesloženuproblematikuuzgojagoveda,proizvodnjemlijeka i mesa

Cijenapriručnika u maloprodaji:140,00Kn

Narudžbekodnakladnika: NAKLADNI ZAVOD GLOBUS, Zagreb,Vlaška109

tel.01/4488

22,fax:01/451146

Imeiprezime

Adresa

Plaćanjepoštarupripreuzimanju knjiga.PoštarinusnosiGlobus.

UPUTE ZA NAGRADNU IGRU

MLJEKARSKOG LISTA

U NAGRADNOJ IGRIsudjeluju svi čitatelji, odnosno primaociMljekarskoglista. IGRA započinje s "Mljekarskimlistom" broj4,a podijeljena jeu četiri kola

Prvo kolo: mjesectravanj i svibanj.

Drugokolo: lipanj i srpanj.

Trećekolo: kolovoz i rujan.

Četvrtokolo: listopad istudeni.

“Dakle svako kolo obuhvaćadva brojaMljekarskoglista

Sudionici u igritrebajuodgovore iz svakogbrojadostaviti na adresu: Hrvatsko mljekarskodruštvo - Zagreb,llica 31/Ill sa naznakom (ZANAGRADNU IGRU) najkasnije do 5. u slijedećemmjesecu,štoznači za broj 4 "Mljekarskoglista"do 5. svibnja, za svibanjskibrojdo 5 lipnjaitd.

Nagradnikuponima jednopitanje, a tri mogućaodgovora.Samo jejedan odgovortočan.Sudionik u igritreba zaokružiti točan odgovor,izrezati kuponi dostaviti ga UredništvuMljekarskoglista na naznačenuadresu Kuponešaljite u zatvorenojkoverti ilinalijepljen na dopisnici.Samo kuponiprimljeni do 5og u mjesecu, za proteklimjesec,ulaze u igru.

Posebna komisija od 3 članaizvućiće dobitnike svakogkola. Za svaki broj Mljekarskoglista nagradit ćese 5 sudionika, što znači za svako kolo 10 Nagrađeni ćebitiobjavljeni u brojevima:6,8,10 i12 brojuMljekarskog lista Svi prispjelikuponi bit će pohranjeni za izvlačenje u SUPER NAGRADI IzvlačenjeSUPER NAGRADE bit će u mjesecuprosincu.

NagradnuigrusponzoriraHrvatsko mljekarskodruštvo, te renomirane domaće i inozemne firme

Eventualne dopunskeupute o igrimožete dobiti na tel Hrvatskogmljekarskog društvabroj01-424-420.

Želimovam puno sreće!

UREDNIŠTVO

NAGRADNI KUPON

IME | PREZIME PROIZVOĐAČA

ADRESA | POŠTA

NAGRADNO PITANJE: .Gdjeje 1905 godineosnovana prva MARVOGOJSKA UDRUGA za uzgojgoveda simentalske pasmine?

ODGOVORI:

a) Velika Gorica

b) Sv Ivan Žabno

c) Nova Rača Zaokružititočanodgovor!

Na

BibliotekaHrvatskoobiteljskogospodarstvo

ĐuroRoseg - PRERADA MESA IMLIJEKA <

* preradamlijeka * minimljekare za malagospodarstva * fermentiranimliječni proizvodi(kiselomlijeko,kefir,acidofilnomlijeko,fermentiranomlijeko)jogurt * skorup vrhnjemaslac sir(feta,ementaler,trapistgorgonzolaparmezan) str 190,format15,8 x 23 cm Tr

fotografije u boji,cijena u prodaji:140,00 Kn

Narudžbe:NAKLADNI ZAVOD GLOBUS Zagreb,Vlaška109 tel.01/448822,fax:01/451146

Imeiprezime

Plaćanjepoštarupripreuzimanju Adresa knjiga.PoštarinusnosiGlobus.

Redakcijskikolegij: dr.StjepanBanožić; dr Ivo Belan;ing.Mirna Božičević,dipl.ing.StjepanBrlek; dipl.ing.StjepanDeneš;dr. StjepanFeldhofer; dr. Ivan Jakopović;dipl.ing. StjepanKeglević;prof. dr Zvonimir Štafa

Glavni | odgovorniurednik: dipl.ing.JurajČičmak;Redaktorica: dipl.ing.Vera Volarić;Tehnička urednica: ing.Mirna Božičević

Vlasnik I izdavač:Hrvatsko mljekarskodruštvo

UpravaI uredništvo:Zagreb,Ilica 31/llI,tel./fax:01/424420

Cijena:1,90kn

Tisak: TISKARA Orbis d d