Kukuruz za silažu
Za zimu kada nema vegetacije,ililjetokada je zbog suše vegetacija slaba i nema krme dovoljno,stocitrebaosiguratidovoljnokvalitetne voluminoznekrme u ono doba godine kada ima dovoljnoproizvedene krme onim kulturamakojeu određenim uvjetimamogu podmiritipotrebe na količiniikakvoći.
Viškovi proizvedenekrme spremaju se kao sijeno ilisilaža,ovisno o uvjetima, opremljenosti i potrebamagospodarstva, te o vrsti,kategorijiivisini proizvodnjestoke za kojuse krma proizvodi. Za tu svrhu naročito su prikladni ozimi i naknadni usjevi,ali i djetelišta i djetelinsko travne smjese.
Nakon skidanjaozimih kultura repice, ogrštice,žitarice - raž,ječam,pšenica, pšenoraž, zob injihovasmjesa s ozimim lepirnjačama(grahorice,grašak)ostaju površineslobodne,kojetreba odmah nakon skidanjaozimina zasijatinovim kulturama,kojeće tijekomvegetacije osiguratikvalitetnu zelenu krmu kojaće se upotrebljavatitijekomljeta ipočetkom jeseni, a proizvedeniviškoviće se spremati za zimu kao sijenoodnosno silaža. Za tu nam svrhu služi čitav niz kultura kojese mogu sijati u raznim rokovimasjetve.
Jedna od najznačajnijih i najproširenijihkultura u nas jekukuruz za silažu. Trebao bi se sijati kao naknadna kultura iza ozimih krmnih kultura u raznim rokovima sjetveovisno o vremenu skidanjaozimogusjeva.Budućida su ozimi usjevi u nas malo zastupljeni kukuruz za silažusije se najčešće u golo tlo. Za proizvodnju mase za silažutreba odabrati one hibride kojisu najbolje prilagođeniodređenom proizvodnom području,kojiće u tom područjudati
visoke urode zelene mase i suhe tvari, te koji će u masi za siliranje imati visok urod klipova, a istovremeno jošzelenu stabljiku i lišće.
Da bi se dobila kvalitetna silaža u vrijemesiliranjačitavabiljkakukuruza mora imati od 28 do 34% suhe tvari Suha tvar u lišću i u stabljicitrebala bi biti u to vrjeme u navedenom rasponu ilinešto niža od navedene, a u klipuoko 50%.
Da bi se to postiglopotrebnoje izabrati prvihibrid za proizvodnju mase za silažu. Na tržištudanas ima veliki broj hibrida kukuruza, ali svi hibridi nisu jednako prikladni za proizvodnju mase za silažu.Hibridi kojijednoličnodozrijevaju i kojimajeu vrijemesiliranja jošzelena stabljika i veći dio lisne mase prikladniji su za silažu od hibrida kojima se rano osušistabljika i lišće.Hibridi kojimajednoličnodozrijevaklip,zrno na sredini klipa u vrijemesiliranja ima mliječnu crtu na polovini do dvijetrećineveličine zrna Zrno u to vrijeme ima oko 42% suhe tvari, odnosno neštoviše od 7% šećera i oko 28% škroba. U tom stadijurazvoja zrno ima najvećuenergetskuvrijednost, a za fermentaciju se gubinajmanjehranjivih tvari.
Hibridi kukuruza kojimase rano osušilolišće i stabljika u vrijemekada je zrno u najpovoljnijoj fazi za siliranje u praviluimajuprevišesuhe tvari, masa se teškonabija, a na mjestima s većimud-
jelomsuhoglišćapojave se plijesni jer se izmasenabijanjem ne možeodstraniti zrak Takvu silažu stoka nerado uzima, nižeje probavljivosti,slabijeje iskorištenje. Takva silaža ima nižu krmnu vrijednost.
Da bi se iskoristila vegetacijatreba odabrati one hibridekojiće ovisno o vremenu sjetve(glavni ilinaknadniusjev) dospjetiupravo u tu fazu razvoja da će
čitavabiljkasadržavati od 30 do 35% suhe tvari i dospjeti za skidanjeprije mraza u jesen.
U tu se svrhu mogu upotrijebiti razni hibridi kukuruza svih vegetacijskihgrupa kojiće se uklopiti u sistem proizvodnje krme i kojiće zadovoljitinavedene kriterije.
Prof dr Zvonimir ŠtafaProljetno obrezivanje papaka
Papke pašnihgoveda,kojase prekozime držeu stajamatrebaprije izlaskana pašu svakakopregledati i obrezati.Obrezivanjepapaka ne smijese raditineposredno prijesamog izgonana pašu,nego nekoliko dana ranijeda se svježeobrezanipapcine binažuljali na tvrdomterenu.
Dobar jeobičaj kod nekih uzgajača da u prvo vrijemenakon obrezivanja papaka,govedatjeraju na bližepašnjake ipomekšemterenu, da se papcipriviknu na hodanje i otvrdnu, a tek kasnije na daljepašnjake i po tvrđem terenu
Kod pašnihgovedaobrezuju se papci jednomdo dva putagodišnje i zapravo dok su na pašitreba im samo izvršiti korekcijunepravilnopotrošenerožine na papcima.Kod stajskihgovedaobrezivanje se vršitrido četiriputagodišnje i zapravo se moraju neprestalno kontroliratiinjegovati, da bi se održao prirodanoblik i veličina, a time zdravlje nogu i cijelogorganizma.
Zdrav papakneprekidnoraste (kod goveda rožinaizraste 5-7 mm na mjesec).Pašna,a pogotovoradna govedapotrošeizraslu rožinu, pa u njih inema prekomjernerožine,koja se javlja
kod stajskogdržanja,gdjegovedane trošedovoljnorožinu(mliječnekrave i rasplodnibikovi).
Uslijedslabogtrošenjaineprestalnog rasta rožine,papak se proširuje, izdužuje,poprimaoblik skijeiliopanka, vrhovipapakačestosu podignuti te znajuprećijedanprekodrugoga - vrhovi papaka se ukrštaju. Kod izduženih papakatežište se polakopomičesa sredine prema petipapka,kako se papakizdužuje. Na tajnačinkrava sve manje=opterećujecijelutabansku površinu, a sve višesamo petnidio,dok naposljetkupetnidio ne nosi čitavu tjelesnutežinu životinje. Pod tako velikim opterećenjemsmanjuje se cirkulacija krvi,nastajucirkulacijskiporemećaji prehranetkiva u petnomdijelupapka. Zbogtogana tom dijelupapkarožina postajeneotporna,krhka i lomljiva.
No ne samo na petnomdijelupapka, nego i ostali zglobovi itetive na nogama su nepravilnoopterećene, te životinja pati od jakihbolova.
Bolesna krava očitujemanjuiliveću šepavost,nevoljko i teškoustaje,često jedeležeći i običnojesmanjenapetit. Mliječnimkravama smanjuje se mliječnost, a tovnim govedimamjesečni prirast.Bolesnim govedima se smanjuje proizvodnivijek, a bolesni papcimogu bitiuzrok prisilnomklanju, a i ugibanju.:
Fiksiranjestražnjenoge govedaradi obrezivanjapapaka
Kako su papci u stalnom dodiru s nečistoćom,tako različitebakterije i drugimikroorganizmi lako prodirukroz oštećenjapapaka i uzrokujuupalnastanja.
Rasplodnibikovi težestoje i hodaju, nerado i teškoskačupripripustu, te čestoprijevremena morajubitiisključeni iz rasploda.
Šteteod nepravilnih i neobrađenih papakasu ogromne,pa zemlje s razvijenimstočarstvom tom problemuposvećujumnogo pažnje.Trud i sredstva uložena u pravilnoodržavanjepapaka se mnogostrukovraćaju.
Dr StjepanBanožić
Paša koze na skučenom prostoru
Ako se koza drži na paši,tamo gdje bi moglaotići u kvar, ona se priveže na uže pričvršćeno na kolac Privezivanje koze na kolac stari jenačinda se iskoriste male površinepašnjaka.Međutim,upotrebljava se i kod velikih pašnjaka da bi prištedjelipravljenje ograde,kojomse priječigaženjepašnjaka i uništavanje krme Ovako privezana koza paseu krugu, a veličinakrugaovisi o duljiniužeta.
Kad se za ispašuima uzak potezuz cestu, povrtnjak ilipokrajneke kulture, onda se upotrebljavaju dva stupa,tako da se iskoristi sva paša, a da koza ne može otići u kvar Ovakva dva stupa u određenojduljinivezana su lancem ili
željeznomšipkomiliužetom. Na tojvezi između dva stupapostavljenjeprsten, na koji se privežeživotinjapomoćuužeta u potrebnojduljini.Pomoću ovih dvostrukih užetamožekoza ispastipovršinu u obliku pravokutnika od dužinespoja dvostruke širineužetakojimjeprivezana.
Dobro jezabiti stup u zemlju u blizini kojegstabla, tako da životinja može pasti barem donekle u sjeni.Koze na paši morajuse češće napajatisvježom
vodom To jepotrebnoosobito za vrućih dana Za nevremena, kišnih i olujnih dana mora se kozu čuvati da ne pokisne.
Dr StjepanBanožićMasnoća kozjeg mlijeka
U količini masnoćeizmeđu kozjeg ikravljegmlijeka nema neke bitne razlike Međutim, kako se mliječna mast u mlijekunalazi u obliku masnih kuglica(kapljica) tu nastaje velika razlika između kozjeg ikravljegmlijeka. U kozjemmlijekumasnoćajeraspoređena u manjim i finijimkuglicamanegou kravljemmlijeku.
Promjermasnih kapljica u kozjem mlijekuiznosi 1,99, a u kravljem2,50mikrona U jednommm* mlijeka, u kozjem mlijeku se nalazi 9,200.000, a u kravljem 4,800.000masnih kuglica.Pored toga masne kuglice u kozjemmlijekupodjednako su raspoređene u čitavom mlijeku.
Smatra se da se mast kozjegmlijeka lakše,brže i potpunijeprobavlja od masti kravljegmlijekazbogmanjegpromjera masnih kuglica, što uz veći postotakkratkolančanihmasnih kiselina omogućuje bržei lakšedjelovanjelipazatijekom same probave. Na osnovi togakozjem mlijeku se pripisujeodređena hranjiva prednostpredostalim vrstama mlijeka.
Međutim to svojstvokozjegmlijeka s tehnološkoggledištanijeprednost, nego jenepovoljno za proizvodnju maslaca,jer se mliječna mast (masnekuglice
tako malogpromjera)težeobire te dolazi do izvjesnoggubitka.Mliječnamast se na površiniohlađenogkozjegmlijeka izdvajapolaganije. Masne kuglice se ne spajaju u "grozdove“ kao što se događa s kravljimmlijekomprihlađenju(kozje mlijeko ima manjeaglutinina iligauopće nema).Zbog togajeučinak obiranja manji.
Mast u kozjemmlijekujenajvarijabilniji sastojak(28%). Prosječnakoličina masti u kozjemmlijekuvarira od 28 g/l u srpnju do 41 g/l u prosincu.
Količina masti u mlijekuovisi o pasmini,stadijulaktacije,hranidbi i drugim čimbenicima | od potpunogizmuzavanja ovisi postotakmasti u mlijeku,jer posljednjiizmuzajiimajunajvišemasti Dr. StjepanBanožić
Na temeljuobračunalaktacijskih zaključaka iz ožujka1995 godine obavljenjekoristeći BLUP model izračun progenogtesta za bikove simentalske i Holstein pasmine.Rezultati izračuna dani su u slijedećimtablicama
Uz podatakuzgojnevrijednosti dan je i podatakrelativne uzgojnevrijednosti (RUV)pričemujevrijednost 100 razina prosjeka, a vrijednosti većeilimanjeod njepokazujukoliko jeneki bik boljiili slabiji od toga.
3 ORICINALSOLNICAZA MINERALNE SOLI
1 Mom
Best
Tobi
Bambi
Ben
Erol
Haral
Eshil
Hal
Samuel
Bil
Singl
Bengal
Rumeni
Piri
Rasni
Idealni
Pitomi
Pravi
Ponosni
Radosni
Sandi
Hark
Mink
Bizmark
Mark
Bardok
Heinaldo
Hektor
Horus
Hik
Hasel
Harbig
Harmon
Wisky
Tafo
Ime i Hb bika
Ime i Hb bika
Broj Mlijeko
Broj Mlijeko
Pripremio
Izložbe rasplodne stoke u Hrvatskoj
tijekom 1995. godine
Značajandio uzgojnoselekcijskog rada predstavljajuizložberasplodne stoke Na njimase na jednommjestu pokazujunajkvalitetnija grla,rezultat predanogidugotrajnog rada uzgajivača i selekcijskeslužbekao i svih drugih sudionika ovog posla. Tu se možedobiti jasanuvid ne samo u kvalitet izloženih grlaveć su to mjestagdjese uspješno predstavlja=gojidbeniprogram za pojedinevrste i pasminestoke.
obavljaaukcijomonda je održavanje izložbe u potpunostiopravdalosvoju namjenu.
U Hrvatskojpostojidugogodišnja tradicijaizlaganjakvalitetnih rasplodnih grla.Izložbe su počeleveć od prvih začetaka uzgojnoselekcijskograda, i nastavljene su gotovokroz cijelo ovo razdoblje.Zadnjih se godinaposebno značajnapozornostpridajeovakvoj promocijiuzgojnoselekcijskograda,što jenastavljeno i u ovojgodini.
Ovako izloženagrlai predstavljeni gojidbeniprogramiprigoda su da se kod uzgajivačapobudidodatni interes za aktivno uključenje u genetskojizgradnji svojegstada
Izložbe su mjestastručnerasprave o pojedinimtemama vezanim za stočarsku proizvodnjugdjese zajedničkiokupljaju uzgajivači te znanstveni i stručnidjelatnici koji se bave ovim poslom.
Ako se uz to uokviru izložbeorganizira i prodajarasplodnihgrla te ukoliko se to
Hrvatski stočarskoselekcijski centar zajedno sa županijama i općinamaorganiziratijekomgodine16 stočarskih izložbi.
Vjerujemo da će i ove godineizložbe pobuditi kod uzgajivačainteres kao i prošlihgodina. Bit će to nova prigoda za upoznavanjekvalitete našihrasplodnih grlakaoi prigodazameđusobne susrete uzgajivača iza međusobnu razmjenuiskustava između vrsnih uzgajivača.
Rasporedstočarskih izložbi u Hrvatskoj u 1995 godini
1 2. 3 4 5.
6 7 8 9
Zagrebačkivelesajam - konjogojska izložba
Virje Pitomača
Vrbovec
Đurđevac
Sv Ivan Žabno
Gorjani kod Đakova
Sunja
Ferdinandovac
Kompolje kod Otočca
Ivanec
BjelovarGudovac
Buzet
Zagrebačkivelesajam
Požega
Jastrebarsko
25 - 29 travnja
4 lipnja
11. lipnja
15 lipnja
23. lipnja
24 lipnja
23 srpnja
23 srpnja
12 kolovoza
26 kolovoza
31. kolovoz - 3. rujan
2. rujna
9 rujna
11 - 17 rujna
16 rujna
23 rujna
Hrvatski stočarskoselekcijski centar
6.VILE,LOPATE,KOSE,MOTIKE
Svibanjska šetnja
! ovajdrugiproljetnimjesecdobio je tijekomstoljeća u hrvatskom jezikučetiri imena,ijošjednonajstarije, a to jeMajus.
Počnimo od tog prvog službenog imena,koji mu jedala božica Maia, a bila je u grčkojmitologijimajkabogaHermesa, a u rimskojbogaMerkura Bila je kćerka veselogprirodnogbožanstva Fauna,pajei sama bila zaštitnica bujne vegetacije iliporasta, te su joj se u svibnju pridonosile žrtve
Na stvaranjedrugogimena mjeseca svibnjautjecala jekatolička crkva jerje dobio ime "Filipovčak“, što jebilo u čast sv Filipakoji se slavi sa sv Jakovom3. svibnja.Sveti Filip bio jeIsusov apostol, kojijeposlijenjegovoguskrsnuća pošao širiti kršćanstvo u Frigiju,kojaje njegovom= zaslugom postalaprva kršćanska pokrajina u MalojAziji. Ugradu Hierapolisupodniojemučeničkusmrt. Nakon više desetljećamalim dječacima se kod nas opetčesto dajeime Filip, pa im svima čestitamo imendan s najboljim željama.
Usvezi Filipovog ali iprvogsvibnja ima u nekim dijelovimaSlavonijeobičajzvan *Filipovčice“. To je skupinaodraslijih djevojaka,svečano obučenih,koje obilaze sokacima noseći zelenu grabovu granu, na kojuobjesesvojašarena tkanja. U selu Otok kod Vinkovaca zabilježio jepok.prof. M Gavazzi ovu njihovupjesmicu:
"Filip iJakov goru lomio, Goru lomio,Bogamolio,
Da nam Bogda,da kiša pade,
Da kiša pade, da trava raste,
Da trava raste, da paun pase."
Iza ove i svake drugekitice nadodaje se pripjev:
Filipovčice,jakobvčice, Drvce zeleno,jajcešareno
Nazivi "svibanj" i "Sviben" dolaze od visokoggrma, kojemuje kora u zimi crvenkaste boje,narodno mu je ime sviba,latinsko Cornus sanguinea.Spada u porodicudrenova U proljećenajprije
lista,pa ima nasuprotnelistove, a cvijetovi su bijelebojeskupljeni u cvat Plod jekuglasta crna koštunica veličine graška.Grm voli dobrohumusno tlo na" rubovima šuma i svijetlimmjestima.Preostalo namjeipetoime svibnjanaime *Rožnjak“, za kojenam jejasnoda proizlazi iz raznobojnihružakojesu "kraljice cvijeća",najljepšiukras vrtova_i cvijetnjaka, kao i parkovauređenih na francuski način U zimi nam oživljuju ruže prirodusvojimcrvenim plodovima,koje zovemo šipak.
Njemu su kod nas posvećenemnoge barokne kapeleioltari, ilimu se kipnalazi na oltaru,ilizabatu kuća On jejedanod zaštitinika zagrebačkeprvostolnice, ali i Poljske.
Na Florijanovogospodaricesijuprve krastavce na otvorene gredice.
lako se o svibnjunaveliko pjeva i slavi ga se kao najljepšegmjeseca u godini, ipakima u njemugrdnihzamki,kojesu već mnogo šteta nanijelipoljoprivredi. To su znamo kasni proljetnimrazevi koji su povezanisa "tri ledena sveca": Pankracije,Servacije i Bonifacijekojih spomendanipadajuna 12, 13 i 14 svibnja. Ti mrazevi su posebnostsrednjoeuropskeklime,pa su tijužnjačkisveci za njihsasvim nedužno okrivljeni.
Ali narodno iskustvo zna, da možemo joši sretno prijećiprekoova "tri ledenjaka", ali onda jošsv Sofija(hrvatski Mudroslava)može dobrano ofuriti rano sijanekukuruze i drugoizniklo bilje.
Na početkutogcvatućegmjeseca, 4. svibnjaslavi se sv Florijankojegaime proizlazi iz latinske riječi"flos", što znači cvijet pa ga mi zovemo i Cvjetko. On je poznatizaštitnik od požara,kojega vatrogasciuzeše za svog nebeskog zaštitnika. Rodio se on 190. godine u DoljnjojAustriji,gdjejekasnije bio rimski časnik,kojije hrabro prešao na kršćanstvo. Ali togajestajalomučeničke smrti pa su ga utopili u rijeciEnns. Na grobumu je kasnijesagrađenvelebni augustinskisamostan nedaleko Linza.
Ove godinena 25. svibnjaslavimo SPASOVO iliUzašašće. Za ovajblagdan ima naš narod više naziva kao: Križevo, «Križi, a naši južnjaci ga zovu Sensa ili Sensova a što dolazi od latinske riječi ascesioštoznači uzašašće. U narodu, a naročito u Slavoniji,SrijemuiVojvodini postoje"Spasovskiophodi“,kojise negdjezovu "križari. U predvečerje Spasovadječaci i djevojčicenaprave osobiti križod lakšegdrva,okite ga cvijećem,naposevijencem od raznog cvijeća. U jutrokrenu s njimpo seoskim sokacima pjevajućiosobite pjesme,pa evo jednekojuje zapisaoLuka Ilić Orkovčanin,predgotovo150 godina: Svi križi božji Podigoše se, A mi idemo U vaše dvore, Na pune stole. Tko nas daruje, Ti njegaBože!
U okolici Slav. Broda Križari kad dođu predkućuučitelja,župnikailibilježnika, onda mu tako zapjevaju:
Gospodinsjedi na zlatnom tronu, Pružio noge u ladnu vodu, Gospojapere, biser se truni, Gospojabere, na svilu niže I podvrat veže,
Tu se opažaduhovita šaljivostnaših veselih šokaca. Spasovose jošsmatra kao blagdanpastira na mnogimstranama
Hrvatske. Tada pastiridobivaju od svojih gospodaricanaročitoobilnosira,jaja, mesa, pa pića,da si mogu na polju prireditičašćenje. - Na otoku Krku mladići se na Spasovoutrkuju, pa pobjednicidobivajusireve, Na tajdan pastiri izrezivanjem kore šarajusvojeprutove i to za svaku kravu pojedan.
U krajevimasjeverozapadneHrvatske nema običajakrižarskihophoda.
I tako šetnjompo mjesecusvibnju dođosmo do najnovijeg i najvećeg narodnogblagdana,DANA DRŽAVNOSTI,kad konačnodobismo svojuvlastitu državu.Rješili smo se svih "tutora'; slobodni smo Hrvati!
A na zadnjisvibanjskidan,slave posebnoZagrebčani,svojuMajkuBožju od Kamenitih vrata,pazapjevajmo svi onu našu staru:
Marijosvibnjakraljice, Ti majkorajskogslavlja, Pred sliku Tvojuružice, Na pozdravsvibanjstavlja.
Priredio:
Dipl.ing.StjepanKeglević
Gospodarske mudre poslovice
- Prazni klasi visoko strše
- Zločesto kolo najjačeškripi.
- Dajbožedavati,nedajprositi.
- Nužda uči - bogatstvonadima
- Dok ima vatre,valjakašu kuhati
- Umijgovoriti, ali znaj imučati
- Kupuješlisuvišno - prodatićešnužno.
- Nijegoregaod žene bez muža.
Ante Starčević
ideologije Vuka Karadžića
Izdajničke i mlake Hrvate nazvao je *trbuhozborcima" ipripadnicima*ogavne slavoserbske pasmine."
Nikada inikako,Ante Starčević,nije se mogao pomiritisjugoslavenskomidejom đakovačkogbiskupa J J Strossmayera, pa jeu njemuujednogledaonajopasnijegzatornika Hrvatske
tinama, a da ne zastane krajgroba"oca Domovine",Ante Starčevića
Na izričitu željupokopanje u Šestinama,odjeven u ličkunarodnu nošnju.
Bio jeoštar protivnikBeča,Pešte, a ponajviševelikosrpskehegemonističke
Čitavživot posvetioje ostvarivanju hrvatskogprava,samostalnosti i slobode hrvatske države.
Ocem Domovine nazvan jejer se iznad svih istaknuo u književnomradu,velikim rodoljubljem.
Najvećium hrvatske državotvorne ideje,Ante Starčević, rodio se u ličkom selu Žitniku, 23. svibnja1823., a umro u Zagrebu28 veljače1896.
Pripremila: ing.Mirna Božičević
Gosti smo!
Pozvani ste u goste.Poziv ste prihvatili s radošću, a ako ga ipakmorate odbiti, objasnitezašto,ali se zahvalite.
Dodite na vrijeme. Ne dozvolite da vas se dugo čeka,ali nemojtedoći ni prerano.
Domaćici ne nudite svojupomoć i ne zavirujte u kuhinju, ilijošgore smetati joj prikuhanju.
Na svojemjestosjeda se tak kada je sjeladomaćica
Također,kao gostne počinjitejesti prijedomaćice.
Ubrus stavljajte na koljena,nikada ne vežite oko vrata
Od svega što se nudi, pa i jelokoje baš ne volite, uzima se pomalo.
Radijeuzmite dva puta nego li prenatrpatitanjur.
Kada ste gotovi s jelompoložite usporedovilicu inož na tanjur, a ne prek- riženo Ne odmičite tanjur kao da vam smeta
Nemojtejestiprebrzo, ali ni polako,jer onda drugimorajučekati dok vi završite
Ružno jegovoriti s punimustima,glasno mljackati.Nepristojno jelaktove naslanjati na stol.
Čitanjeknjiga,novina ilislično jakoje neugodnodomaćinima,jerimajuosjećaj da vam jedosadno. Vrlo jenepristojno
činitito i u svojojkući
Glasno brisanjenosa, bezobzirno i glasnokihanje ilizijevanje vrlo jeneprik- ladno i nepristojno. Morate li to učiniti, budite diskretni.
Za stolom se ne puši,naročito između jela.Puši se kad domaćica zapali cigaretu.
Ne stavljajesvoj'ja" u centar pozor- nosti.
U gostima ne ostajtepredugo, i ne razgovarajte na odlasku dugoi glasno.
Domaćicizahvalite toplimriječima, npr."Bila jedivna večer“ilislično, ali nikako:"Hvala za dobruvečeru".
Svojedomaćine pozovite k sebi u posjet,bit će im drago!
Pripremila: ing.Mirna Božičević
Mali podsjetnik za poljodjelske radove
u mjesecu svibnju
U najljepšemmjesecuu godini, u mjeseculjubavi,seljaciimajutako mnogo poslada jedvamogu misliti na ljubav.
Da vidimošto se sve to strovaljuje na poljodjelska leđa u cvatućemsvibnju:
U VRTU: Presadnicekojesmo već u travnjuposadili sada ih treba prihranjivati otopinommineralnihgnojiva u vodi O sistemuprihranjivanja kada i čime treba dobro slušati agronomskuslužbu,jer nema tu "svima isto“.Salate se opetsiju, kao i rotkvice, pa svakako početkom Svibnjakrastavce,tikve,dinje,jerdok niknu valjdaneće višebiti kasnih mrazeva To se svakako ne tiče onih naj-naprednijih,kojiuzgajajupovrćeu
nadkritim prostorima.Mislimo međutim na jadneDalmatince,kojima su bure i olujeodnesle sav proljetnitrud,ali žilavi su oni,neće kapituliratipredprirodnim Silama,negoće sve popraviti, pa opet daljenaprijed. Za punu turističku sezonu biti će na tržnicamasvake vrsti krasne zelenjave.
U POLJU: Sjetvakukuruza jejošu jeku,osobito na hladnimposavskim tlima, ali će i skoro završiti Suvremeni zaštitaripredlažu da "korove suzbijamo kad ih vidimo" kakoone jednogodišnje tako i višegodišnje,širokolisne i travne.
Suzbijanjekorova u ozimihpšenicaide kraju, a na jarimtreba provesti do kraja busanja.Treba gledati da lema nije
počelaizgrizati iliispijati vlati žitarica. Rani krumpirtreba već okopati, a kasni se može jošisaditi. Kosi djetelinu iliraž za zelenu krmu.
Odmah sijatigrah zrnaškojije "sirotinjsko meso bez kosti“,Stručnjaci su ovih dana napisali u "Gospodarskom listu" da grahi kukuruz najboljerastu zagrljeni.
U VOĆNJAKU: Oko voćketreba napraviti*“voćnu zdjelicu*kojuse može i prihranjivati i u sušnom razdoblju zalijevati.Bogatotlo u mladim voćnjacima valjakoristiti za uzgojpovrća,biti će dvostrukekoristi Na našem dalmatinskom jugu,pa i Istrivaljasačuvati plodovemaraske itrešanja od trešnjine muhe Nijeto laka stvar,treba biti u vezi sa Institutom za jadranskekulture u Splitu, te zavodima u Dubrovniku i Poreču. Na kontinentu,nesmiljenaborba sa fuzikladijem,pepelnicomdalje se nastavljaosobito ako jesvibanjkišni
U STAJI: Stoka se počinjehraniti svježom zelenomkrmom,pa,zna se, oprez prednadmom. Međutimždrijebićima uz pašuvaljadati i neštozobi.Mlada stoka neka što viže boravi na pašnjaku,ali kojegajetrebalo prijedovesti u red
I za krajjednastara izreka "Kad se na Filipovo 26. svibnja(tojedrugiFiliptj. Neri)spustikiša - klasje će biti puno i kukuruz gusti."
U VINOGRADU: Mladice se veselo njišu na povjetarcu ivide se prvizametci grozdića,koji(nesmijemose glasno veseliti)obećavajudobru berbu. Može početiobtrgavanjenerodnihmladica, a najmarljiviji već vežuporaslemladice. Međutim polovicasvibnjadonosi prve opasnosti od prostimokom nevidljivih bića (gljivicetrijuvrsta), pa nema šta: "negoprskalicu na rame" i *složno braćo prskajmo!" - "Chromos","Herbos","Pliva" i našiinozemni prijatelji sve imajušto nama treba,pa samo ti vinogradaru duboko segni u džepikupikako ti oni kažu! VI
Vrijeme je za uređivanje balkona
- Vaš balkon Vas čeka
Ako ste već pomalonestrpljivi i opterećenesavjesti što se na vašem balkonu iliterasi jošuvijekosjećamrtvilo, a Uskrs jeveć prošao,imateopravdanje. Travanjskonestabilno i nepredvidivo vrijemebili su opravdanirazlozi vašoj neodlučnoti. Ali svibanj-mjesecživota i ljubavi,pravoje vrijeme za uređivanje Vašegbalkona.
U Vašimglavamajavljaju se ideje i različitapitanjakakav balkon želite, kakvu bojucvijećavolite, što vam jenajjednostavijeodržavati, što jeVaša susjedaimala prošlesezone, a bilo jeprekrasno.
Na sva ta pitanja i nijetako teško odgovoriti, ali prijebilo kakve ishitrene odluke dobro jeznati jedno:
- Biljkekojeuzgajamobilo u kući, balkonu,vrtu iliterasi živa su bića i potpunoovise o nama Koliko im vremena, ljubavi i pažnjepružimo,toliko ćemo uzvratiti idobiti
U ovom napisuosvrnut ćemo se na neka pitanjakojapriuređivanjubalkona čestozanemarujemo.
Izborbiljaprema položaju balkonailiterase
Imate li sreću da je Vaš balkon na sunčanom položaju(jug,jugoistok i jugozapad)mogućnostizbora jedoista velika Prednostćemo svakako dati pelargoniji(Pelargoniumpeltatumviseća i P.zonale - uspravna), u našim krajevimajošuvijeknezaobilaznojcvjetnici Vaš balkonjeprošlegodinebio pun
pelargonija i bile su zaista divne,ali njihovoprezimljavanje nijebilo naročito uspješno.Kako nabaviti novo bilje, a trošak uklopiti u mali i već unaprijed isplaniranmjesečnibudžet Vaš suprug ne pokazujenaročito razumijevanje za Vašu ljubavprema cvijeću. Da biste udovoljiliželji za lijepim i raskošnim balkonom, a istovremeno ne bitno narušiliionako skroman budžet,iskoristiteprednostjužnosmještenogbalkona, odaberite jeftinijecvijeće, a izbor jednogodišnjihcvjetnica, doista jevelik Uz nešto sačuvanih pelargonijapredložit ćemo neke ljetnicekojeće sigurno ispuniti Vaša očekivanja.
- Petunija(Petunijahybrida);portalak - prkos(Portulacagrandiflora)salvija (Salvia_splendeus);lobeija(Lobelia erinus);verbena (Verbena_hybrida); Tageteskadife (Tageteshybrida) ijošniz drugihljetnicakojeće cvjetatidugo i obilno, a Vaš balkon iliterasa postat će ukras ne samo vaše kuće negoi ulice i grada u kojemživite, a vama će pružiti osobnozadovoljstvo.
Pošto ste odabrali bilje za Vaš balkon, izračunali koliko ljetnicatrebate kupiti, pripremilicvjetne_sandučiće,nabavili novu zemlju,možete pristupitisadnji, ali pritome ne zaboravite:
e prošlogodišnjepelargonijeprikratite (ukoliko to niste učiniliprošlejeseni)
e očistite iprikratitekorjenjestarih pelargonija
e koristite isključivo novu zemlju(nikako mješati s prošlogodišnjom)
e Sadite u sandučiće napunjene zemljom1-2 cm ispodruba,tj.ostaviti izv. rub za zalijevanje
e vodite raučna o razmaku sadnje
e na dno sanduka stavite krhotinu kojom omogućujemo otjecanje = suvišne vode
Ako smo se odlučili za raznoliko bilje i šareni balkon,petrunija ne bi smjela izostati. To jejednogodišnjabiljka,dugo cvjeta(od lipnja do privihjesenskih mrazeva).Razmnožava se sjemenom, a uzgojjepriličnodugii mukotrpan, zato savjetujemokupitigotovesadnice obzirom da petunijaspadau jeftnijecvijeće.
previšesunca
- Gomoljastabegonija(Begonia tuberhybrida)cvjetacijeloljetoako joj osiguramodovoljnovlage,prihrane svakih 14 dana,te držimo u sjeni, zaštićenoj od jakogsunca Najbolje uspjevaju na istočnojstrani Razmnožava se gomoljem.
- Fuksija(Fuchsiahybrida) uz pelargoniju i petunijuvrlo zastupljena i raširena biljka na prozorima ibalkonima Višegodišnjajebiljka kao i pelargonija, lagano se razmnožavaraznicama
Visećefuksije su vrlo prikladne za “balkone Vole punojutarnjegsunca, a od jakogpodnevnogsunca treba juzaštititi.
Dakle pravojerješenje za balkone u sjeni. Fuksija se može uzgajati i formirati kao grmidrvce. To postižemoprikraćivanjem postranihizboja, a vršni izbojostavimo da raste do željenevisine Iz novih postranihizbojastalnim prkraćivanjem formiramokrošnju.
Cvate u raznim bojama idobro se kombinira s ostalim ljetnicama i trajnicama. Uz nezaobilaznu petunijuzasigurno nećete pogriješiti ako i nekim ljetnicama kao npr salvije,kadife,lobelije,verbene pružitemogućnsotda ukrašavaju Vaš balkon ovogaljeta.Budite bez brigeone Vas nećeiznevjeriti!VAŠIZBORBITIĆE DOBAR!
Naveli smo neke prednostisunčanog balkona A što ako je Vaš balkon na sjevernojstrani?Ostaviti ga pusto? Nipošto,jergdjebismo inače posadili prekrasnufuksiju,gomoljastubegnoiju, bršljen,asparagus i drugobiljekoje upravozahtijevapolusjenu i ne trpi
VIII
Od dvijelijepecvjetnice u kombinaciji s malo bršljana(Herbahelix),asparagusa ili zimzelena znatno će uljepšati Vaš balkon na sjeveru, a Vas osloboditi *Krivnje! da na Vašem balkonu nema života cvijeću.
S odabirom i sadnjombilja u cvjetne sanduke udovoljeno jesamo jednomuvijetu da kvalitetne izdrave sadnice ostanu takve tijekomcijelevegetacije - sve do jeseni, uz obilnu i dugotrajnucvatnju.
O njihovojnjezi,zalijevanju,prihranjivanju i primjenizaštitnih sredstava protivbiljnihbolesti i štetnika čitajte u slijedećembroju.
Pripremila: Vera Volarić,dipl.ing.agr.
Kadmij - opasan i čest zagađivač hrane
Kadmijjeteškimetalkojijeuz olovoiživu vrloopasan ičestzagađivač prirode,stočnei ljudskehrane.Vrloje raširen u prirodi, a u malim je količinamaivrlo otrovanza čovjekaiživotinje.
Kao posljedicaotrovanjakadmijem javljaju se kod ljudi i životinjaanemije i hipohemoglobinemije, tj.slabokrvnost zbogsmanjenogprimanja i iskorištavanjaželjeza.Javlja se i nedostatak cinka koji se trošikao mineral suprotankadmiju(antagonist), a kao posljedica su oboljenjakožei omekšanjakosti Otrovanjekadmijem se možezatim očitovati oboljenjemjetre,bubrega,gušterače i spolnihžlijezda, a s tim u vezi dolazi do slabijegprirastatjelesnetežine i iskorištavanjahrane,slabijeplodnosti i smetnji u reprodukciji.
Kadmij u prirodidolazi u zajedništvu sa cinkom i sirovimfosfatima. Stogasu veliki zagađivačiprirode,tvornice koje proizvodeantikorozivna sredstva,pigmente,baterije i slično, a zatim tvornice mineralnih gnojiva.Zagađivanjeokoliša dolazi najčešćezrakom,jerse u zraku javljaju sitne česticekadmija(manjeod 2 um promjera)kojeudisanjemulaze i oštećujupluća,ili padajupo hrani (krmivima) i time ih zagađuju.
Kadmij se oslobađa i sagorijevanjem ugljena,dizel goriva i mazivogulja, a naročito na cestama trošenjemautomobilskih guma Mjerenja u Njemačkoj su pokazala da se kadmijevečesticenalaze u čistojprirodisvegado 0,11,0 ng/m? * zraka, a u blizinizagađivača i 50-1 000 ng/m? * zraka (50do 1.000 putaviše).
Koncentracijakadmija u zraku značajnoutječe na kadmij u tlu, a posredno | na hranu kojuuzimajuljudi i životinje. Tako se procjenjuje da se u nekim razvijenimzemljamadnevno prenosi iz zraka u tlo oko 10-30 mg kadmija/hapovršine(511 g/hagodišnje). Ako se polovicaunešenekoličine kadmijaispere iz tla oborinama jošuvijek trajnodolazi do povećanjakoncentracije kadmija u tlu
Na kadmijtreba upozoritiposebice ako su površine za proizvodnjuhrane u blizini prometnica. U gumama motornih vozilanalazi se oko 4-10 mg/kgkadmija(uspoju s 2-3% cinkova oksida) i računa se da trošenjemguma na cestama nekih zemaljaoslobađa se godišnje oko 60-150 kg kadmija.Stoga jeustanovljeno na udaljenosti 5-20 m od prometnicavrlo jakozagađenjetla olovom,cinkom ikadmijemito: 0,5m od prometnicanađeno je4,2mg kadmija/kg tla, 15 m udaljeno0,6mg/kg, a 70 m udaljeno0,5 mg/kg,što treba biti upozorenje da se stoka ne napasuje uz prometnice s gustim saobraćajem motornih vozila, kao i da se ne koristi sijeno tu pokošeno za hranidbu stoke.
Kadmijse unosi u tlo i gnojidbom mineralnim_gnojivima,posebiceako sadržefostorne spojeve(fosfate). Naravno to ovisi o količinimineralnih gnojiva
kojese baca po tlu. Tako se računa da se u Švicarskojunosi gnojidbomoko 1 g kadmija na ha površine. To jemeđutim mnogo manjeod atmosferskogzagadivanja tla
Ovim upozorenjem ne proglašava se štetnimgnojidbamineralnim gnojivima i da ju treba izostaviti iz tehnologije ratarske proizvodnje,posebicejerse u nas jošuvijekmnogo manjetrošimineralnih gnojivanego u drugimrazvijenim zemljama.Međutim, to treba biti uvijek na umu proizvođačimamineralnih gnojiva s tim da se za proizvodnju mineralnih gnojivakoriste fosfati sa što manještetnihtvari Tako npr.za proizvodnju se mogu koristitisirovi fosfati koji sadrže 3 do 75 mg kadmija u kg,ovisno o porijeklusirovine
dodaci 1 do 21 mg/kg.
Mineralni dodaci su neophodnidodaci u stočnojhrani,kao i sve druge hranjivesirovine biljnog i životinjskog porijekla.StogajePravilnikom o kakvoći krmiva određeno da krmiva biljnog porijekla ne smijuimati višeod 1 mg kadmijakg,krmne smjese.za sve životinje0,5mg/kg, a mineralna krmiva svega do 0,75mg/kg.
Kadmij se teško resorbira u probavnom traktu Lakšese resorbira ako je otopljen u vodi,posebice u mekanoj vodi. U vodi stogane smijebiti višeod 10 ,ug/litri.Međutim,treba reći da se kadmijteškoizlučuje iz organizma i da zaostaje u unutarnjimorganima,najviše u jetri,bubrezima i gušterači, ali i u mesu životinja.
Biljkauzima kadmij iz tla kao i druge hranjivemineralnetvari Prinosima biljakaodnosi se iz tla oko 1-2 g kadmija/ha.Količinakadmijašto uzima biljka ovisi i o vrsti biljke. Tako pšenicauzima višekadmijanego raž,gljive išpinatviše nego drugo povrće.Pojedinidijelovi biljkesadržetakođer različite koncentracijekadmija. Na primjer u literaturi se navodi da zrnježitarica može sadržavati oko 1,255,36 mg kadmija u kg,livadnatrava 0,1mg/kg,lišćešećerne repe0,6mg/kgsuhe tvari
Mnogo kadmijasadrže mineralni dodaci koji se dodaju u stočnu hranu kao krmni fosfati (mineralnifosforni spojevi). Koncentracijakadmija u mineralnim fosfornim spojevimaovisi o porijeklusirovih fosfata i tehnologijiproizvodnjefosforne kiseline. Krmni fosfati mogu sadržavati 9 do 23 mg kadmija/kg, a ukupnimineralni
Namirnice životinjskogporijekla u praviluimajumanjekadmijanegobiljna hrana. U mesu za ljudskuprehranudozvoljenajekoncentracijakadmijasvega 0,05mg/kg,alizbogokruženja s visokim zagađenjimanijeisključeno da se u životinjskimproizvodima(imesu)nađe i većakoncentracijakadmija. U mlijeku se obično nalazi oko 0,0025mg/litri kadmija.
U ciljuzaštite velika odgovornostleži na zagađivačimaokolišakadmijem. Voće ipovrćetreba dobro prijeupotrebe opratitekućomvodom ilioguliti koru i vanjskelistove Stoku netreba napasivati ihraniti hranom kojaraste uz prometnice s gustimsaobraćajemmotornihvozila, iliu okolišutvornica
Dr.StjepanFeldhofer
Posjet sabirnici mlijeka "Mljekara" d.d. Zadar
u Ličkom Lešću
Sabirnica se nalazi na najljepšem mjestu u Lici, u plodnojGackojdolini, odmah uz glavnuprometnicu.
Dobiva se dojamkao dajeovo mjesto predodređeno za ovu namjenu.
Sve većizahtjevitržišta, te razvojindustrije i turističkeprivredeupućivali su nas na daljnjeproširenjesirovinskog područja, pa smo se tako 1970 godine našli na područjuLičkogLešća,Otočca iVrhovina, a u Lici smo zapravoprisutni od 1962 godine, i to na područjuLovinca, Pazarišta,Perušića,BilajaiMedka, o čemu ćemo pisatidrugomprilikom.
Godine 1971 u Zadružnomdomu u LičkomLešćuiskoristilismo dio poslovnogprostora iuredili sabirnu stanicu,čiji
Priručnilaboratorij u sabirnicimlijeka Ličko Lešće
jednevni kapacitet bio tada oko 10.000 litara, da bi se samo nekoliko godina kasnijepovećaona 25.000 litara.
U sabirnici na prijemu i pasterizaicji mlijekaradi 8 djelatnika. Neki od njih su povremeno, a neki stalno u redovima Hrvatske vojskeod početkadomovinskograta.
Sabirnica ima laboratorij, za ispitivanje kvalitete mlijeka(fizikalnokemijske analize),halu sa opremom za pasterizaciju, hlađenje i čuvanjemlijeka do njegove otpreme za "Mljekaru"Zadar.
Ovo područjestrateški vrlo interesantno na putupremamoru (Karlobagu), našlose prvo na udaru srbočetničke vojske u srpnju1991 godine.
Dio otkupnogpodručja,kojijenastanjensrpskimpučanstvomuključuje se vrlo brzo u rušenjeHrvatske države, pa jeautomatski prestaootkupmlijeka na ..tomprostoru.
Unatoč svimratnim nedaćama,sabirnica nijeprestajala sa radom niti jedan dan
Stvorio se inat iprkoskod proizvođača mlijeka,djelatnikazadruge"Mljekare" Zadar,koji ni jednogčasanisu pomišljali da prestanu s radom.
Ostali smo ibez Masleničkogmosta u rujnu1991 godine,pa smo trajektom, kojijepovezivaootok Pags kopnom,išli po mlijekosvaki dan pune dvijegodine.
U jekunajvećihneprijateljskih razaranjabili smo jedinamljekaraprisutna u Lici.Neponovilo se više!
Sa otkupnogpodručjakojegravitira sabirnici u LičkomLešću u 1994 godini otkupljeno jeoko 3.500,000litaramlijeka
Cisterne za mlijeko u "Mljekari" Zadar
s 3,75%mliječnemasti Mlijekopredaje oko 900 proizvođača, što će reći, da svako domaćinstvogodišnjepredaoko 3 900 litara mlijeka.
Na ovom područjuima oko 3.000 krava,značida se posvakojkraviotkupi oko 1.150 litara mlijekagodišnje.
Otkupmlijeka na ovom područjuvrše poljoprivrednezadrugeOtočaci Ličko Lešće.
Poljoprivrednezadrugeuz pomoć "Mljekare"Zadar,ulažuogromnenapore, da bi povećalibrojkrava i poboljšalipasminski sastav.
U zadnjevrijemenešto se višeradi na poboljšanjukrmne baze i hranidbe, uvođenjemsjenaže i silaže, a posebno na uzgojužensketeladi do bređih junica.
Veliki doprinosna unapređivanju govedarstvapružajustručnjaciVeterinarske stanice Otočac kroz većiobuhvat plotkinjaputemumjetnogosjemenjivanja i kroz suzbijanjesteriliteta.
Poljoprivrednezadrugeće također zajedno sa "Mljekarom“Zadar,raditi na formiranjurobnih proizvođačamlijeka, a na cijelomotkupnompodručjuće provesti laktofrizaciju i poduzetiodgovarajućemjere u ciljupovećanja proizvodnje i poboljšanjakvalitete mlijeka.
Pripremili:
Obiteljsko
gospodarstvo Vučić - Gat - Belišće proizvođači su mlijeka
DomaćinAntun,suprugaMarija, sin Ivica,snaha Sandra i unuk Martin čine složnu radnu obitelj.
Obrađuju17 kj.vlastite zemlje i u zakupu20 k.j.Kukuruz i pšenicanajzastupljenije su kulture, a sijujoši ječami lucerku na 3 ki.
Od mehanizacijeposjeduju 3 traktora; 60,48 i 39 KS,dvobrazni i jednobrazni plug,tanjurače,drljače,sjetvospremač, sijačice za kukuruz i pšenicu,prskalicu za pesticide,četverorednikultivator, bočnu kosilicu,cisternu za gnojovku, kombajn i rasipačstajnjaka i mineralna gnojiva, 3 prikolice za razne namjene i dr.
litara mlijekamjesečno. GospodinAntun upoznatje sa stimulativnom odlukom Vlade Hrvatske o premiranjumlijeka i rasplodnihgrla. Tijekom1994 godinekoristio jekredit za nabavu 2 rasplodnejunice.Smatra da bi kredit trebao dodjeljivati i za uzgojvlasttogženskogpodmlatka,čime bi se povećao broj rasplodnihkrava u domaćinstvima.
Pored proizvodnjemlijekaobitelj Vučićbavi se itovom teladi isvinja.Imaju 4 rasplodnekrmače.Podmladak tove koristećivlastitikukuruz, zob iječam, uz dodatak bjelančevinastihkomponenata.
Stajskiobjekt za 10 grla,popunjenje sa 6 muznih krava i3 junice. Sva grla su pod tretmanom selekcije. U punojlaktacijipredaju"Dukatu" Zagreb i do 1700 e ne smije uzimati po sistemu
Načelno su upoznati sa nacrtom Strateškograzvojapoljoprivrede, od kojegmnogo očekuju.
StjepanBrlek,dipl.ing.
"sam svoj liječnik"
Zna se da su vitamini bitni sastavni dijelovihrane,kojiveć u vrlo malim količinama pomažuda se održavanormalni rad organizma. Zna se da moramo voditibriguda u našemjelovniku bude dovoljnohrane u kojojćebitizastupljeni najvažnijivitamini budućida ljudski i životinjskiorganizam ne može stvarati Vitamine
Međutim,ima ljudikoji u potrazi za zdravljemposežuza dodatnim,pretjeranim,velikim dozama,vitamina, u obliku različitihfarmaceutskih preparata. Pri tom ne razmišljaju da takvim postup- cima ne samo da ne poboljšavaju zdravlje,nego, dapače,mogu znatno naškoditi svom organizmu.
Samo Amerikanci potrošegodišnje 15 milijardudolara na kupnju vitaminskih preparata, što očito ukazuje na njihovinteres za vitamine u prevenciji i liječenjuoboljenja. Danas su vitamini
dostupniljudima na mnogimmjestima, i to bez recepata.Zbogtogaje,višenego ikad prije,važnoda ljudibudu dobro informirani o mogućimpogrešnimprimjenama i zloupotrebamavitamina.
Jedan oblik pogrešneprimjeneje uzimanjevitamina u količinamavećim nego štosu potrebeorganizma, u tzv megadozama.Ponuđeni kao rješenje za gotovosvaku nezgodukojazadesi ljudskotijelo - većinom za stanja za koja ne postojisigurnomedicinsko liječenjetakva primjena i doziranjevitamina, po sistemu "sam svojliječnik", može imati štetne, čak fatalne posljedice; često gore nego sama bolest koju se željeloliječiti.
Vitamini reguliraju i olakšavajustotine metaboličkihreakcija u tijelu. Kada čovjekprimipreviše od nekog odredenog vitamina (biloputem hrane ili tableta), višak se izluči mokraćom ilise uskladišti u masno tkivo iliorgane. U
slučajuuskladištenjavitamin višene djeluje kao važnatvar u hrani,negokao lijek,proizvodećimedicinske učinke sa svim opasnostima i nesigurnostimakoje idu s njima.Ljudiuzimajuvitamine u megadozama (otprilike 10 putavećim nego što su preporučenednevne potrebe)praktički za sve, od liječenja raka do pojačanjaseksualne moći.
Prehlada
Višeod 80 postonas prehladi se barem jedanputgodišnje.Nekih posebno djelotvornihlijekova za to stanje nemamo Međutim,dvostruki dobitnik Nobelove nagradeprof.Paulingtvrdi da dnevne dodatne doze vitamina C mogu smanjitiučestalostprehlade i drugih poteškoća u dišnim putovima i smanjiti intenzitetsimptoma.On i njegoviistomišljenicipreporučujudnevno velike doze togvitamina (1do 14 grama, što je 1000 do 6000 postoviše od do sada preporučivanihdnevnih doza), a kod prvihsimptomaprehladejoš ivećedoze. Oni tvrde da takve velike doze mogu zaustaviti bolest u samom početkuili pomoćida se prehladauopćene pojavi. Međutim, sve ovetvrdnjejošuvijeknisu dobile znanstvenu potvrdu.Dokazi za te tvrdnjeprilično su konfuzni, a rezultati niza brižljivokontroliranih studija su u protuslovlju.Zagovornicivitamina C tvrde da u slučajulošihrezultata nijebilo sprovedenostriktno doziranje.Očitoje da ni vrhunski znanstvenici jošuvijek nisu suglasnipo pitanjuvelikih doza vitamina C u prehladi.
One kojigledaju na primjenuvelikih dozavitamina C u borbi protivprehlade kao na neku bezopasnupraksutreba upozoriti na stvarne iteoretske hazarde. Najčešćisimptomi kod uzimanja prevelikih doza su mučnina i proljev, a mogu se pojaviti i bubrežni kamenci. Također,takve visoke razine vitamina C u organizmumogu razarati drugevažne tvari u hrani,kao štoje,na primjer, vitamin B12 Osim toga,ispitivanja su pokazala da uzimanjeprevelikihkoličina vitamina C povećava i potrebeorganizma za vitaminom E Onajkoji se već adaptirao na visoke doze vitamina C,pa
onda prijeđe na normalne doze može oboljeti od vrlo ozbiljnogoboljenjaskorbuta
Možda jenajboljerješenjesrednjiput: redovno uzimanjeumjerenopovećanih količina vitamina C ilisamo u vrijeme oboljenja.Preporučuje se polado jedan gram. Ovajrežim primjenemožeponešto olakšatisiptome,ali vjerojatnoneće smanjitiučestalostprehlade.
Prevencijaraka
Razarajućiučinciraka,nažalost,još uvijekostavljajuznanstvenike da bezuspješnotapkaju u mraku (ili da traže *na slijepo"). U svrhu liječenja iprevencije pokušava se sve štodajeinajminimalnij nade. Jedna od mogućnosti su ivitamini Stručnjaciispitujuvitamine A i C u prevencijizlućudnihtumora Valjaistaknuti da definitivna rješenja tih pitanja jošnisu postignuta. Ono štojeuočeno jeste da se smanjenirizik od raka ne postižeuzimanjemtih vitamina u velikim dozama u obliku dodatnih farmaceutskih preparata,negouz pomoćhrane bogate spomenutimvitaminima
Korist od vitamina A,kao pomoćnog sredstva u prevencijiraka,jako je ograničena.Njegase ne može usmjeriti na specifičnapodručja u organizmu, a osim togajakoje i toksičankad je prisutan u velikim količinama.Ipakkoristan i od pomoći u prevenciji raka može biti, alisamo onajvitamin A koji se uzima putemhrane
Osobe kojekonzumirajuvelike doze vitamina A mogu imati poteškoće i biti žrtveakutne i kroničnetoksičnosti(glavobolje,povraćanje,proljev,odebljanje kože,gubitakkose,oštećenjejetre, a u rijetkimslučajevimačaki smrt). |ženeu trudnoćitrebajuizbjegavatiprevelike doze ovog vitamina Svakogonog koji si želi sam propisatimegadozevitamina A, U svrhu prevencijeraka,čitava ova lista navedenih nuspojavatreba ga odvratiti od toga.
Srčana oboljenja
Smanjivanjekolesterola i drugihmasnoćau krvi smanjit ćeirizikod koronarne srčanebolesti Nekoliko se vitamina
primjenjivalo s ciljem da se smanjirazina tih tvari u krvi Međutim, da li vitamini zaista smanjujusmrtnost od srčanih oboljenja, jošjedaleko od jasnog iisigurnog odgovora.Niacin (vitaminPP) i vitamin C upotrebljavali su se u tu svrhu, ali se komentari te primjeneuvelike razlikuju.
Kod prekomjemeprimjeneniacina istraživači su uočilipovećanuučestalost poremetnjisrčanog ritma,sniženje krvnogšećera i povećanjekoncentracije mokraćnekiseline u krvi Primjećen je svrbež tijela, ali i oštećenjejetre, pogoršanjesimptomačira na želucuili dvanaesniku i nesvjestice.
Primjenavelikih doza vitamina C, s ciljem da se smanjerazine kolesterola u krvi,rezultiralo jeproturiječnimizvještajima.
Kožne bolesti
Akne su pošasti velika patnja tinejdžera, a za neke idoživotna nevolja. Jedan analogvitamina A danas se prmjenjuje kao djelotvoranlijek za tešku formu cističnih akni.
Međutim,velike doze nisu se pokazale efikasnimuliječenju akni iliu olakšavanju drugihkožnihoboljenja. Oni kojiuzimaju tajanalogvitamina A zasve tipovekožnih bolesti mogu oboljeti od trovanjasamim vitaminom A. Zanimljivo,pretjerane doze izazvale su ljuštenje i pucanjekože, a to su baš simptomikod različitih kožnih bolesti.
Mentalnaoboljenja
U ne tako davnojprošlostipostojalo
je među psihijatrimapriličnoveliko oduševljenje za primjenuvelikih doza vitamina u liječenjurazličitihpsihičkih oboljenja, kao što ješizofrenija ili za poboljšanjementalnih funkcija u osoba s oštećenomsposobnošćuučenja.Ipak, čitavniz dobro kontroliranih studija je pokazalo da velike,megadozeniacina, vitamina B6,vitamina C ilidrugihvitamina nisu .imali učinka na osobe sa šizofrenijom ilidrugimmentalnim bolestima.
Primjenatakvih megadoza s ciljem da se poboljšajuporemetnjesposobnosti učenjatakođer nijedala neki uvjerljv razultat.
* šk *
Kontraverze o koristima i rizicima velikih doza vitamina mogu ovako trajati u nedogled.Raspoložividokazi govore da postojiodređen potencijal za njihovu primjenu u nekim bolestima. Međutim, mišljenje o korisnosti velikihdoza zasnovano jena njihovomdjelovanju kao potencijalnoglijeka, a ne kao neophodnog, brigaosnovnogsastojkahrane.Naša za zdravljem ne smijenas odvesti u takve ekstreme. Možda bismo morali poslušatiinstrukcijemajkeprirode: za postizanjenajboljihrezultata konzumirajmo vitamine u količinama u kojima se prirodnonalaze u hrani.
Štose tiče sportaša,danas većina nutricionista vjeruje da vitamini i minerali kojise dodatno uzimajupored raznovrsne i dobro uravnotežene prehrane nemajuučinak na sportskerezultate
Vašliječnik
NAGRADNI KUPON
IME | PREZIME PROIZVOĐAČA
ADRESA | POŠTA
NAGRADNO PITANJE: Koje poduzećevrši zamjenumuznih uređaja
"Staro za novo"
ODGOVORI: =a)VITREX Virovitica
b) GUMEX-farm
c) WESTFALIA Zaokružititočanodgovor!
Redakcijskikolegij:
dr. StjepanBanožić; dr. Ivo Belan;ing.Mirna Božičević,dipl.ing.StjepanBrlek; dipl.ing.StjepanDeneš;dr. StjepanFeldhofer; dr. Ivan Jakopović;dipl.ing. StjepanKeglević;prof. dr Zvonimir Štata
Glavni I odgovorniurednik: dipl.ing.JurajČičmak;Redaktorica: dipl.ing.Vera Volarić;Tehnička urednica: ing.Mirna Božičević
Vlasnik I izdavač:Hrvatsko mljekarskodruštvo
Uprava| uredništvo: Zagreb,Ilica31/III,tel./fax:01/424420
Cijena:1,90kn
Tisak: TISKARA Orbis d d