Utjecaj roka kosidbe livada na krmnu vrijednost sijena
Vrijeme_kosidbe,gnojidba,biljna zajednica,načinuporabe i spremanja bitno utječu na kakvoću i količinuproizvedene krme na travnjacima. Livade se u nas kose jednomdo dvaputgodišnje. Samo na nekim gospodarstvima dio livada kosi se trido četiriputagodišnje, aliima gospodarstava na kojima se neke livade kose ičetiri do šestputagodišnje. Stogajei velika razlika u kakvoćiproizvedene krme na travnjacima.
S livada kojese kose jednomdo dvaputgodišnje,prvi se otkos u pravilu prekasnoskida, a najčešće se kosi kada jevećinavrsta kojedajuglavnumasu u generativnomstadijurazvoja, ilisu čak dozorile Ako su vremenske prilike
nepovoljne za sušenje,tada čestoi otruse sjeme,takoda se zapravo kosi slama. Ako su vremenske prilike nepovoljne iprisušenjusijena, vrste koje su dozorile otruse dio lišća i sjeme,koje nikne u kasno ljeto. Na taj se način šire rane vrste kojesu se ritmom rasta prilagodile takvom načinugospodarenja.Budućida te rane vrste u praviluimaju nižiurod,ali iznatno manjelišća od kasnih vrsta, one dajusijenonižekrmne vrijednosti. Rane vrste imajuritam rasta irazvojaprilagođendonošenjusjemena. Nakon kosidbe,neke od njih u ljetno su doba u dormantnoj(spavajućoj) fazi pa jeiporastzelene mase za visokih ljetnih temperaturaslab, do vrlo slab Porast kod tih vrsta jeznatniji kada padnukiše, pa zato travnjaci na kojimatakve vrste prevladavajudajunajčešćejedanotkos i pašu, a samo u nekih godinatakve
sumEx (dp)FARM? ==
livade dajudva otkosa Za obnovu tratine čestojepotrebnošezdeset, pa isedamdeset dana. U prvom otkosu,ovisno o zajednici,staništu i vremenu košnje, livade daju70 do 80% mase, čestovrlo niske kakvoće.
Gnojidbom ivremenom kosidbe može se bitno promijenitibotanički sastav tratine U trećojgodinignojidbe i ranije kosidbe višeotkosnedugotrajnevrste većtoliko ojačaju da osiguravajupretežiti dio mase, aliiporasttijekomljeta ijeseni. Ako se prviotkos skida ranije - prijeili početkom= metličanja,drugi otkos dospije za skidanjevećza četiri do pet tjedana i dajepribližno istu masu krme. Ta jekrma,međutim bogatijališćem i vegetativnimizbojima od prvog porasta u kojempretežuisključivogenerativni izboji.Većina višegodišnjih vrsta kojejako nabusavajumogu se i napasivatiodnosno kombinirano kosidbom i napasivanjemiskorišćivati.
Da bi se povećalakonkurentna sposobnostvišegodišnjih i višeotkosnih vrsta trava,tratinu treba za svaki otkos gnojitidušikom.=Gnojidba tratine dušikomposebicejeznačajnatijekom kolovoza,kada se na korijenu višegodišnjih trava oblikujupupovikoji
će za slijedećevegetacijeosiguravati potrebnukrmu Ako gnojidbatratine izostane, u kasno se ljeto na korijenu trave stvara manjibrojpupova,ovisno o hranjivimautlu,pajetakva tratina rijetka, a nakon kosidbe slabo i spororegenerira.Količinadušikakojomse tratina gnojiovisi o zajednici,ciljuproizvodnje inačinuiskorišćivanja, a kreće se najčešće od 25 do 60 kg/ha(oko100 do 220 kg/haKANa).
U kasno ljeto(kolovoz)tratinu treba pognojiti s 30 do 40 kg/hadušika (100150 kg/haKANa) ilidati osnovnu gnojidbu NPK kombinacijama, tako da se iz njihiskoristi dušik, a fosfor (P) i kalij(K) tijekomzime.
Ako se tratina dobro i redovito gnoji i
ako joj se osigura 80 do 120 kg/hafosfora (P) te 120-160 kg/hakalija(K) idušik, kako jenavedeno,tako gnojenatratina dajetrido šestotkosa godišnje,ovisno o zajednici, tlu ivlagi. Masa proizvedene krme,uz takvu gnojidbu, ima visoku krmnu vrijednost,pogotovu, ako se kosi na vrijeme.Produktivnost tako gnojenih livada visoka je, a ovisi o zajednici, vlazi i načinuiskorišćivanja iiznosi od 8 do 15 t kvalitetnogsijenapo hektaru Tom količinomkrme osigurava se 530 do 1000 obroka s jednoghektara, a njima se osiguravaproizvodnja od 5 do 10 000 I mlijeka.
Utjecajrokakosidbe na kakvoćukrme iznešenjeu tablici br 1.
Tablica 1. Utjecajroka kosidbe na krmnu vrijednsotsijena u %
Vrijeme
kosidbe
naum [nod
Tablica 2. Utjecajroka kosidbe na krmnu vrijednostsijena i proizvodnjumlijeka
Vrijemekosidbe
Rana kosidba
Srednjekasna kosidba
Kasna kosidba
kg ProbavljivebjelančevineŠkrobnevrijednosti sijena u za | za| dn mlijeka | u% mlijeka obroku dnevno dnevno
Iz navedenogprimjeravidi se da se ranom kosidbomdobiva sijenobogato bjelančevinama, koje u dnevnom obroku od 10 kg osiguravabjelančevine potrebne za proizvodnju 7,4| mlijeka, a energije za samo 2,7| mlijeka; u dnevnom obroku od 15 kg(hranidbapovolji)
osiguravabjelančevine za 13,6 | mlijeka i energije za 9,7| mlijeka.
Srednjekasno košenosijeno u dnevnom obroku od 10 kg osigurava bjelančevine za 2 | mlijeka, a energije za 0,7|mlijeka, dok u obroku po volji(15
0.HRANILICE I DUDE ZA TELAD
kg na dan),osiguravabjelančevine potrebne za proizvodnju5,5| mlijeka i energijupotrebnu za proizvodnju6,6I mlijekadnevno
U ovom primjerujeugruboobjašnjeno zaštonam krave dnevno daju5 do 7 | mlijeka, ako se hrane samo sijenom.
Kasno košenatratinadajesijenoniske krmne vrijednosti, pa se obrokom od 10 kgkasno košenogsijena ne mogu podmiriti ni potrebitebjelančevine ni energija,čakni uzdržnakrma. 15 kg sijena dnevno podmirujepotrebitebjelan-
čevine za proizvodnju 1,8 | mlijekadnevno i energiju za 3,0| mlijeka.
Razlozi niske muznosti krava su i u nepravilnojproizvodnjikrme,odnosno u kasnojkosidbi travnjaka i izostanku gnojidbe.
Ranom kosidbom prvog otkosa povećava se brojotkosa (košnji)godišnje. U Mljekarskomlistu br. 4 iz 1994. godine izneseno jekako brojotkosa utječe na proizvodnjusijena,surovih bjelančevina i škrobnu vrijednost.
Prof. dr Zvonimir Štafa
Leptospiroza
Leptospirozaje zarazna bolestživotinjaičovjeka,daklezoonoza koju uzrokujurazličititipovileptospira(zasadse zna za četrdesettipovakoji djelujupatogeno), a očitujese žuticom, krvavim mokrenjem, te pobačajem (kodgoveda,ovce,koze isvinje)iseptikemijom.
Leptosiremogu živjetimjesecima na temperaturi od 4C, a u površinskoj vodi više tjedana.
Izvori zaraze su životinjebolesne od leptospiroze, kao i kliconoše. Naime, zaražene životinjeostajudugo kliconošama te mokraćomizlučujuleptospire (goveda120 dana,konj210 dana,ovca ikoza 180,svinja154,lisica514,pasčak 700 dana).Neki istraživači smatraju da su jednom zaraženimiševi i štakori doživotninositeljileptosipra i da mokraćomizlučujuklice kojezagađuju prostor,predmete,vodu i hranu Na taj se način neizravno zaraze zdrave životinje.Svinje su poznatekao izlučivači leptospirakoji ne očitujuznakove bolesti. Leptospiroze se osobito brzo šire među pašnimživotinjama,jerkliconošetada mokre po čitavompašnjaku. Pri širenju leptospirozeosobito značenjeimaju zaraženištakori imiševikojiznajumokriti
po stočnojhrani i vodi,po hranilicama i pojilicama.
Leptospire u životinjskiorganizam ulaze na usta s hranom ivodom,ali mogu i kroz povredena koži,ako životinje hodajupo barskojvodi, po kanalima, po vlažnompašnjaku, po raznim kaljužama. Bolest se uglavnomjavljaljeti i u ranu jesen, za kišnihgodinačešćenego za suhih Kod nas ječešća u dolinama Save iDrave Obolijevaju sve životinje, bez obzira na spol i dob,ali su bolesti ipakviše izvrgnutemlađe životinje i one sa smanjenomotpornošćuorganizma.
Sigurnadijagnozaleptospiroze postavlja se bakteriološkom pretragom(u početkukrvi, a kasnijemokraće)i serološkimpretragama.
Kod govedase znakovi bolesti mogu javiti u višeoblika. Perakutnioblik odlikuje se naglomhemolizom,tako da se tijekom5-12 sati razori većinaeritrocita,
mokraćajecrvena, javlja se slaba žutica, jakautučenost, a smrtnost jejakovelika Akutni oblik može bitijakotežakiliblag. Kod teškogoblika životinja ima povišenu temperaturu,slaba je,ne jedeinaglo mršavi.Na koži trupajavljaju se ograničeneotekline kojese sasuše ili nekrotiziraju.Javlja se stonijaprobavnih organa. Smrtnost jeznatna Kod blagog oblika,kojineki zovu abortivnim,opće stanjenijetežeporemećeno,nema krvavogmokrenjaili ono kratko traje. Bolest običnotraje 3 do 9 dana, a potom životinjaozdravi U našimjekrajevima češćipobačajbređih krava pod utjecajemleptospira bez drugihznakova bolesti, a katkad se javlja i upalavimena. Subakutni oblik ima polaganitijek. Životinjamršavi i mokri krv. Žuticamože trajati 5-10 dana, a veće površinekože mogu nekrotizirati Ovaj oblik prate uporne atonijeprobavnogsustava, a javlja se i ciroza bubrega.
U ovaca i koza tjelesnatemperatura umjerenoraste, tek jesmanjen,javljaju sežuticaikrvavamokraća. Ako se zaraza pojavikod bredih životinja, može uzrokovati pobačaj.Smrtnostje dosta mala, no u nekim slučajevimamože biti i do 60%.
U pasa jeleptospiroza dosta teška bolest Očituje se žuticom i teškom upalomželuca i crijeva, a može nastati i teška upalabubregas posljedičnom uremijom(nagomilavanjemokraćevine u krvi)nakon čeganastupasmrt
Važnapreventivnamjerajesustavno trovanjemiševa ištakora oko iu štalama. Glodavcima treba onemogućiti da uđu u stočnenastambe - neki stočari u tu svrhu na prozore,vrata idrugeotvore stavljaju žičane mreže sitnogoka. Stočnuhranu treba uskladištiti tako da glodavci ne mogu do njedoprijeti.
Valjačešćedezinficirati stočnenastambe i opremu.Valjaliječitikliconoše, da bi se spriječiloširenje i zaostajanje bolesti u uzgoju.
Leptospirozačovjeka - Prirodno spremišteleptospira i izvor zaraze za čovjeka(ai za životinju) su: štakori,miševi,voluharice idrugislični glodavci, domaćeživotinje(pas,govedo,svinja, konj,ovca i koza), različite divlježivotinje(šišmiš,šakal i druge).
Za leptospirozu bi se mogloreći da je profesionalnabolest od kojenajviše stradavajustočari,ratari,veterinari, mesari,zatim primjericeradnici narižinim poljima,kanalski radnici,rudari Mogu se, međutim zaraziti i oni koji se kupaju u vodi zagađenojleptospirama.
Bolest jeuglavnomblaga, a očituje se glavoboljom,bolovima u mišićima, povišenomtjelesnomtemperaturom i groznicom.Obično se jakooštećuje bubreg, a mogu biti zahvaćena i jetra i moždaneovojnice.
Preventiva se sastoji u podizanjuopće higijene istandarda, u onemogućavanju glodavcima da dolaze u dodir sa živežnimnamirnicama, s vodom za piće i za kupanje, te općenitoborba protiv glodavaca(štakora,miševa).Treba dezinficirati vodu,bazene za kupanje, rudnike itd. Valjarabiti rukavice, a i nepropusnuobuću (čizme)kada se hoda po vlažnompašnjaku i sličnim površinama.
Leptospiroza se liječiantibioticima: teramicinom,streptomicinom i aureomicinom Liječenjetreba početišto prije. Ako se s liječenjemkasni,valjapoduzeti simptomatskuterapiju,tj.suzbijati znakove bolestipojedinihorgana i organskihsustava Bolest se suzbija na višenačina.Životinje se mogu cijepiti kako bi se zaštitile od bolesti Potrebno jeprvo poznavatitipleptospira, pa zatim cijepiti upravo protivtogatipa.
2.PRIBORZA UZCOJ,HIGIJENU | NJEGUSTOKE
Dr. StjepanBanožić 85
Proljetna paša u hranidbi krava
Kod kravavrloje značajno održavativisokuproizvodnjui zdraviorganizam,jertodajesigurnostda će se visokaproizvodnjaodržavati, uz dobruplodnost(reprodukciju).Tojemoguće samo ako se dajedovoljno dobre hrane na pravilannačin i uz dobre uvjetedržanja,naročitou razdobljuvisokegravidnosti,presušenjai u prvim tjednimalaktacije nakon telenja.
Za hranu kravama,kao i drugim preživačima,treba poglavitokoristiti travne površine,pašnjake i livade.Ovdje ležiprirodna,najbolja i najjeftinija hrana za preživače, a njomese možepostizati i najvišaproizvodnja. Trava se može koristiti u slobodnoj ilipregonskojispaši ilipokošena.
Trava jedobro probavljiva i prosječno sadrži 1 hranidbenu jedinicu(h.j.)/kg suhe tvari ili0,15 - 0,25hj./kgzelene krme Hranidbena vrijednost trave ovisi o razvojubiljke:starijebiljke,kasnije košene,imajuviše sirovih vlakana (57%), a time inižuhranidbenu vrijednost. U mladojtravi ipašiima malo sirovih vlakana (35%), amnogo vode (8085%), štomože uzrokovati nadimanje i proljeve.Općenito, u hrani krava mora biti najmanje15-17% sirovih vlakana, pa se uz pašui zelenu travu (posebice uz ranu proljetnupašuimladu travu)treba davati i malo sijena.
Ako se dobra pašailitrava dajedo sitosti, može se postićiproizvodnja 13-17 Imlijeka na dan Za usporedbu,kukuruznom silažom isijenompostiže se najviše 5-7 | mlijeka na dan Paša i zelena trava sadržebjelančevine(siroveproteine)iznad razine energetskehranidbene vrijednosti trave U suhojtvari trave ima oko 10-11% sirovih bjelančevina, a čestoiviše,ako sadrži više djeteline. Mlada trava,osobito ako je dobro gnojenadušičnim gnojivima, može sadržavati i veću količinu nebje-
lančevinastogdušika (3050%), kao NPNspojeve, amide, alkaloide, glikozide,nitrate,amonijak i drugo.Sve su to najčešćerazvojnistadijibiljnih bjelančevina i manje vrijednidušični spojevikoji u većojkoličini mogu izazvati oboljenja("trovanjebjelančevinama") Bolest se očituje u probavnimsmetnjama (indigestijama),nadimanju(timpanijom), proljevu,tetaničkimgrčevima,paralizi, visokojkoncentracijiamonijaka u krvi, te oboljenjujetre,bubregaireprodukcijskih organa Zbog veće količinedušičnih spojeva,odnosno još nerazvijenih bjelančevina, uz mladu travu ipašumože se javitinedostatak esencijalnih aminokiselina,posebicelizina i aminokiselina sa sumporom, metionina i cistina Stoga se krave na proljetnupašu moraju istjerivatipostupno,uz prethodno davanjemanjekoličinesijena. Na taj se način krave tijekomnekolikodana privikavaju na pašu, a omogućavase i razvojodgovarajućihburagovihmikroorganizamakojiprekosinteze mikrobskog proteinamoraju= iskorišćivativeću količinu dušičnihspojevakojihranom pritječu u burag.
Zbognaprijedrečenog, aliizbogpostizanjavisoke proizvodnje, vrlo jekorisno uz pašu dodati i malo ugljikohidratne hrane (12 kg kukuruzne prekrupe).
Hranidbeni obrok krava mora sadržavati sve hranjivesastojkepotrebne za proizvodnjumlijeka i za reprodukciju. Genetske mogućnostikrava za proizvodnjučesto su mnogo većeod rezultata koji se danas postižu.Uzroci su lošiuvjeti držanja, a posebicehranidbe Manjak hrane u količini ili u hranidbenim sastojcima uzrokujemanjuproizvodnju i lošiju kakvoćuproizvoda.
Mlada trava sadrži manju količinu masti ieteričnaulja,neke masne kiseline ibojekao štosu klorofil,ksantofil, karotin i druge karotinoide. Masti u hrani preživačaimaju sporednuvažnost, posebice za stvaranjemliječnemasti,jer se ona stvara najvećimdijelom iz masnih kiselina,koje nastajurazgradnjom celuloze u buragu,prekooctene kiseline Stoga, da bi se uz mladu travu iproljetnu pašuočuvaladobra masnoćamlijeka, ponovo valjanaglasiti da hranidbeni obrok mora sadržavati najmanje15-17% sirovih vlakana i da se mora dodavati manja količinasijena. U protivnom, mlijekoće biti "vodenasto" i smanjitće se postotakmliječnemasti.
hranidbena kakvoća krmiva. To se očituje u nepostojanju nekih hranidbenih elemenata u krmivima, a najčešće u velikim odstupanjima i promjenama mineralnog=sadržajau pojedinim krmivima Na mineralno-vitaminski sastav krmiva treba obratiti posebnupozornost u razdobljuvisoke gravidnosti i intenzivnog rasta ploda, a zatim nakon poroda u prvimmjesecimalaktacije.
U mladojpašiobičnoima mnogo dušika i kalija, što možeuzrokovati upale maternice i jalovost,lizavost i proljev u životinja.Kalij ujedno pojačava izlučivanjenatrija,kalcija i magnezija iz organizma,pa često uzmanjkajuti minerali i potrebno ih jedodati u hrani
U mladojpašičestomoženedostajati i fosfora. Stogajepotrebno uz pašu kravama davati mineralno-vitaminski premiksilimineralnu sol za lizanje. U protivnom se možepojavitibolest zvana *pašnatetanija',čiji su simptomiveća razdražljivost,plašljivost,teturanje i grčevi.Može nastupiti ismrt Pojava te bolesti ponekad je povezana sa stresovima,osobito ako se naglo promijenivrijemeiliako se sa životinjom grubopostupa.
Uz ovako sastavljenhranidbeni obrok krave će značajnopovećatimliječnost i očuvatikakvoćumlijeka i mliječnemasti. Mlijeko,će, osim toga,zahvaljujući biljnimbojama(karotin,kojijeujedno i provitamin A)bitižuto.
Mlada trava sadrži i dosta linolne kiseline kojadaje kakvoću mliječnoj masti i dobru mazivost maslacu Treba znati da jelinolna kiselina osjetljiva na svjetlost,toplinu i zrak,pa se nakon košnje iu starijoj travi brzo gubi.
Zbog nepravilneobrade i iskorišćivanjatla,napose napravilnegnojidbe, značajnoosiromašuje ilise po sastavu mijenjakakvoćatla, a s tim u svezi i
Proljetnapaša,kao i pašauopćeima veliku vrijednostzbogvisokogsadržaja vitamina,poglavitonakon dužeg razdobljazimske prehraneživotinja. Pašai zelena hrana obilujukarotinima iz kojih pretvorbomnastajevitamin A,važan za zdrave sluznice očnihvjeđa,maternice i reproduktivnih organa, kao i probavnog sustava Plodnost krava je izravno povezana. s dovoljnomkoličinom vitamina A ikarotina u hrani,kojeg u paši ima oko 200-450 mg/kg suhe tvari Sušenjem se smanjuje na 25-100 mg/kg sijena,nakon tri mjesecasadržisamo 10-30 mg/kg, a nakon 6 mjesecitek 6 mg/kg.
Mlijekokrava hranjenih na pašisadrži i veću količinuvitamina A i karotina, od
čegamlijeko imaslac dobivajužutuboju.
Vitamina D ima malo u krmivima, a i u zelenojtravi. Međutim vrijednostpašeje u tome što se životinje kreću na suncu čijim se djelovanjem u organizmustvara vitamin D. Na sličan se načinvitamin D stvara i u sijenusušenomna suncu, ali se dužimčuvanjemgubi. To se očituje i na mlijeku:ljetnomlijekosadrživitamin D u količini od 2,52,7 ug/l, a maslac 2,525 ug/kg.Zimsko mlijeko ima samo 0,60,9 ug/I, a maslac 0,87,5 ug/kg. To znači da se u zimskojhranidbi, a iu ljetnoj hranidbi ako se krave drže u štali, u hranu mora dodavati vitamin D.
Vitamin E nalazi se u zelenoj i brzo sušenojzelenojkrmi u spoju s nezasićenim masnim kiselinama i ima ga u dovoljnimkoličinama.
Vitamina K ima dovoljno u zelenoj krmi,ali ga sintetiziraju i buragovimikroorganizmi, tako da ga organizamkrave sadrži u dovoljnojkoličini. | vitamina B kompleksa u zelenojkrmi ima dovoljno, kod zdravihživotinja(preživača) ne može gaponestati, jerga sintetizirajuburagovi
mikroorganizmi.
Ovisno o vrsti bilja,godišnjemdobu i drugimekološkimuvjetima, trave mogu sadržavati eterična uljakojamogu utjecati na miris i okus mlijeka i uzrokovati krvarenje u bubrezima,pojačanomokrenje,upalesluznica crijeva i maternice i slično.Mogu sadržavati i organske kiseline, kao npr. oksalnu kiselinu koja može dražitisluznicu želuca i crijeva i uzrokovati krvave proljeve,razdraženost životinja i grčeve. U biljkama se mogu nalaziti i neke gorketvari,alkaloidi i glikozidi,kojimogu utjecati na miris i okus hrane,mogu izazvati upale bubrega i oboljenjejetre, a izlučuju se i mlijekom.
Biljkekojesadrže takve tvari najčešće rastu u sjenovitimdijelovima, uz rubove šuma,oko grmlja i uz putove. U slobodnojpašiživotinjeobično birajutrave i izbjegavaju takvo bilje, ali na njihtreba pripazitiprilikomkosidbe i hranjenja zelenom krmom u štali.Napose, pašnjaketreba čistiti od korova
Dr StjepanFeldhofer
Upis i označavanje životinja
Preduvjetje svakog smišljenijeguzgojnoselekcijskog rada identifikacijaživotinjakojesu njimeobuhvaćene.U takvom sustavuraspoznajese svakaživotinja,štoomogućava individualniodnos s njome. Tek nakon upisa i označavanjaživotinja,moguće je ispitivatiproizvodna svojstvaiplaniratiroditeljenovihgeneracija.
Upisživotinja u središnjimatičnipopis Životinjaobuhvaćenauzgojnoselek- cijskimradom upisuje se u središnji matični popisneposrednonakon što se otelila,pričemu jojse, što jemoguće ranije,dodjeljujepripadajućaoznaka U nas, to značida treba upisati i označiti svu telad kojase oteli unutar mjesec
5
dana Kod nas se koristi sustav dvojnog upisa ioznačavanja. Nakon otelenja, tele se registrira u prigojnuknjigu i označava tzv prigojnimbrojem.Svakajunica,kada nakon telenjapostajekrava,upisuje se umatičnu knjigu idodjeljuje joj se matični broj.
Objesu oznake povezane s uzgojnom organizacijom pase događada u čitavoj
Šetnja mirisnim lipnjem
Našomživotnom stazom dospjeli smo i do mjesecalipnja, da u hladu stare lipe uživamo u mirisunjenogcvijeća iu zuju marljivihpčela.Krajemlipnjaklasje jeveć žuto i uzbibano kao more, pasu našistari tajmjesec zvaliKLASEN. Pobožan hrvatskipukzvao gajei IVANŠČAK, zna se, po omiljenom sv Ivi. Zvao se i ROŽENEVET,štoje zacijelonešto s cvijećem u svezi. Međutim,pravolatinsko ime mu jeJUNIUS Dali su mu gaRimljani u častsvojevrhovne božiceJunone, suprugesamoga Jupitera. U rimsko je doba to bio četvrti mjesecu godini. Nijemci,dobri poljodjelci, tom su mjesecudali ime kojeu hrvatskom prijevoduznači "mjesecugara",jersu tada u svom tropoljnomratarskom sustavu obrađivali površinepod ugarom.
U lipnju se zviježđenalazi u slijedećem položaju:prvedvijetrećine mjeseca sunce je u znaku Blizanaca, a u posljednjojtrećini u znaku Raka.Dana 21. lipnjajeljetnisolsticij,najkraćanoć i najdužidan Valjatada doživjeti neki "lijepi san ivanjskenoći". Od toga se dana vrijemeobično poboljšava,kišovito i prohladnorazdobljeprestaje, a toplina zraka se brzo povećava. Sve ovisi o onom svetom Medardu koji se slavi 8. lipnja, jer"štonam on daje,četrdeset dana traje."Može tu biti neugodnih iznenađenjaza ratare, a osobito za vinogradare.Voćari mogu iskusiti ono zagonetno'junskoopadanjeplodova" što nas možeražalostiti.
U mirisnom lipnjumoramo napisati još koju o prekrasnimstaricamalipama, od kojihnam je dobrogmeda,ljekovitog čaja i drva za umjetničkerezbarije.Lipe su nadaleko rasprostranjene: od Finske, pa sve do sjeverneŠpanjolske. U Češkoj rastu i na 700 m visine, a u Tirolu čakna
1 200 m Nekoć su u Rusijipostojale velebne šume lipa, pa su lipezbogtoga i postaleznakom slavenstva Danas su lipeusamljene iližive u malimskupinama u parkovima, na grobljima, oko crkava i dvoraca,gdjeodolijevajuvremenu, kao ona u Gupčevomkraju, u GornjojStubici. Ta jelipaslušala kako seljacisnuju o slobodi,vidjelaje krvavi završetak njihovihsnova, ali i dočekala slobodu svojezemljeHrvatske iz kojecrpisnagu za mnogostoljetni svojživot Čitamoda je i grom u njuudario, ali ništa zato, oporavila se, zeleni se i dalješiri "svoj miris žut“ Prisjetimo se islavnih hrvatskih lipa,spomenutih u knjizi"Prirodne znamenitostiHrvatske":
Lipa u Ivancu(HrvatskoZagorje), stara lipa u Vrbovcu "Frankopanska",dvije stare lipepredžupnimdvorom na Bednji, stara lipa u selu Strelec kod Čakovca i skupinalipa u Varaždinskimtoplicama.
U Hrvatskojpostoji 74 parka u kojima rastu lipe raznihvrsta: malolisna, širokolisna,srebrnolisna i još druge podvrsteikrižanci."
Vratimo se nazivu "Ivanščak",kojije lipanjnosio u čast sv. Ivana Krstitelja, Isusovogkrvnogrođaka i duhovnog preteče,kojijesvogaSpasiteljakrstio u rijeciJordanu Sv Ivan bio je strog propovjednik i proroksvogavremena Bio je najznačajnijičovjek na razmeđi Starog i NovogZavjeta.Korio jekralja HerodaAntipuzbogrodoskrvnogbraka, pagajekraljzbogtogautamničio u nekoj cisterni. Premalegendi u njegase bila zaljubilamlada Saloma,=pastorka Herodova,ali jujeIvan odlučnoodbio. Zbog togamu se strašnoosvetila. Jednom jeprigodomsvojimplesomtako oduševila kraljaočuha, da jojjeu trenutku slabosti obećao dati sve što zaželi Ona jezaželjelaglavu sv Ivana. Krvnik ju jeubrzo donio - na pladnju.
Crkvajeodredila 24 lipnja za njegov blagdan.Tajje dan blizu spomenutog početkaljeta,koji su poganskinarodi veselo slavili pjesmama,plesovima i vatrom Do danas se očuvao običaj da se uočiIvanjapalekrijesovi na vrhuncima brežuljaka ili na raskrižjimaputova. Mladež palivatre, pa preskakujupreko njihpojedince ili u parovima.Vatra jeod uvijeksimbol očišćenja i zaštite od zlih natprirodnih sila Ivanjski su krijesovi općeeuropskiobičajkojipotječeod Rimljana i Kelta
Panonski su Hrvatinjegovalijedan običajpovezansa svetkovinomIvanja. Svečanoodjevenedjevojke, s cvjetnim vijencima na glavi,kojesu zvali ladarice, kresovalje,krisnice iliivančice,obilazile su kuće i pjevaleovako,primjerice u Križevcima:
"LepiIvo kres nalaže, Na Ivanjskonavečerje.
Ojlado,lado,ojIvo Lado! Z desnum rukum kres nalaže, Z levum šalton igra, Pid Njegamajkadomom još zvala:
“Za "Hodi Ivo na večerju!"
: 7481 Večerajte, ne čekajte! N88 Divojke suv kolo došle,
R7 s. Vje divojke i snašice, i uKizASJAjemoram nadigrati, Nadigrati,nadplesati! Ojlado,ojIvo Lado!
Kada suladarice primiledarove,ovako su se zahvalile:
"Lepafalastari majki, Ki su dare daruvali
Bogjimplatisvaki dan, I današnjigodovnjak - sveti Ivan!"
SV.Ivan jetako omiljen da ga za zaštitnika uzimajukrojači,kožari,krznari, vunari (jer se oblačio u devinu kožu), remenari,gostioničari,nožari,brusači, utamničenici,pjevačii glazbenici. Budući da jei zaštitnik i izvora voda,te da se u pustinjihranio zdravom hranom; medom i skakavcima,mogao bi biti i zaštitnikom suvremenih ekologa.
Bogatjelipanjblagdanima i velikim svecima: - tu su Duhovi (4.lipnja), sv. Antun Padovanski (13.),Tijelovo i sv. Vid (15.), sv Alojzije,zaštitnik mladeži (21.), sv Ladislav,kraljHrvatskougarski, utemeljiteljzagrebačkebiskupije(27.) i konačno sv Petar - prvipapa i sv Pavao kojegzovemo "apostolnaroda" (29. lipnja).
Želimo,dakle, u mirisnomlipnju gospodarimainjihovimgospodaricama mnogo uspješnograda,ali idobroga hlada na proštenjima iimendanima!
Priredio: Dipl.ing.StjepanKeglević
tnik za poljodjelske radove u mjesecu lipnju
Na oranicama ilivadama prvihdesetak dana lipnja sve vrvi od poslova. Ne znaš što prije:okopatikukuruz,krumpir, suncokret,kultivirati sojui prihraniti je dušičnimgnojivima.Naposeuzgajivači sladornerepe morajurazbiti pokornicu, ako je nastala,jerona ometa razvoj korijena, a morajurepuodmahi prihraniti.
Repa,naimenajveći dio gnojivatroši u prvojpolovicisvojevegetacije. Osim togavaljaprorijediti i usjevrepe.
Polovicom lipnja,nakon pokošenih krmnih kultura,sije se heljdakoja se sve češće nalazi na jelovnicima. Mogu se još zasijati i rani hibridikukuruza,zatim silažnikukuruz, pa krumpirigrah.
Glavni činiteljipoljodjelstva u lipnju su, međutim,kosci. Trave valjapokositi dok su još u cvatu,kada u sebi sadrže najviše hranjiva. Tu jezatim kosidba grahorice, crvene djeteline, pa i drugiotkos lucerne Važna je i žetva ozimog ječma, nekadašnjahrana siromaha,kojijepjesnik DragutinDomjanićovako pjevao:
Zreli nam ječamnaš,zreli, Sunčece grej i zanas,
Da biga zlatnogaželi, Da bi mu spunil se klas!
Nakon ječmanove su mogućnosti za sjetvuraznih _postrnihkultura koje poboljšavajuishranu ljudi i domaćih životinja.
U VRTU djelatnost ne jenjava,motičica jeu rukama svakodnevno Dipl.ing.Ivan Gašparjednomjenapisao: *U lipnju se obavljasmjenapovrtnihkultura,jedna vrsta povrćaodlazi, a na njihovomjesto mora u vrtu doćidrugakorisna vrsta Ovu smjenutreba izvršitišto prije,jervremena za otezanjenema." U lipnju se osigurava
povrće za jesenskupotrošnju te za konzerviranje i smrzavanje.Spomenimo ovdjesamo sadnjupresadnica:kasne cvjetače,kasnog kelja - pupčara, korabice,kasnogzelja,jesenskesalate, poriluka i drugog.Korisno je posijati mrkvu,peršin,ciklu,endiviju,jošjednom grahmahunar,pa će biti svega,svega, da jemilina takav vrt gledati.
U VOĆNJAKU je važnoprorjeđivati plodove, ako ih se previšezametnulo To se radi škarama,kad su plodićijabuka ili krušaka veliki kao lješnjak. To je osobito važno za mlade,2-3 godinestare voćkice,kako to preporučujepoznati voćar dipl.ing.SlavkoJenč.
Štose tiče kemijskezaštite,početkom lipnjapočinjesuzbijanjejabučnog savijača, a s time usporedo i svih dobro poznatihgljivičnihbolesti, od kojihprijeti stalna opasnost.Nakon obilne oplodnje voćke valjaprihranitidušičnim gnojivima.
U VINOGRADUjebilo malo mira za vrijemecvatnje, kad loza u podnevnim satima širisvojprofinjeni,opojnimiris.
Inače,kao što rekosmo,'prskalicu na rame" i ne dajperonospori i pepelnici (oidium) da se ugnijezde,jerposlijetoga jebitka sve teža i sve skuplja.No,pretjerivati s prskanjem ne treba: valjaslušati savjetestručnjakakojiodređuju za to najpovoljnije isamo potrebiterokove.
U ŠTALIjevelikogposlaibrigeoko mnoštva podmlatka:njemusu potrebni dobra i raznovrsna hrana, uz dodatak vitamina i minerala,svježegzraka te tjeranjedosadnih muha
LJEKOVITO BILJE skupljaj u lipnju, kako nalaže gospođadipl.ing.Marija
Kranjčević, i to ove vrste: stolisnik (hajdučkutravu),crni sljez,medvjetku (kojunijelako sabirati).Skuplja se još majčinadušica,ivanjskocvijeće,lipa, vrkuta,bijelisljez,mirisnalazarkinja, rusomača,rosopasimnogo drugobilje. O sušenjuirukovanjusvim tim biljem valjapročitatimnogo stručnogštiva.
ULIPNJU,dakle,"kad se svud širimiris lipežut" ne zna se tko jemarljiviji: ljudi ili pčele?
Ispripovijedao:
Dipl.ing.StjepanKeglević
Raspored gostiju za stolom
Često se i vi i vaš gostnađete smeteni prisjedanju za stol Gdjeće tko sjesti?!
I tu postojeneka pravila.
Ako jedomjenakpriređen za prijatelje, a domaćini ne odrede gdjeće i tko sjesti, svatko sjedagdjemu odgovara.
U nekim drugimsituacijamadomaćinimajezadatak voditi brigu o smještaju gostiju za stol Trebaobratiti pozornost da se ne grupirajumuškarci s jedne strane, a žene s druge,već gostetreba smjestitinaizmjenično. Kada se društvo skupilo, a stol je priređen za jelo, domaćicapozivagostena jednostavan način:
"Izvolite, molim Vas,sjesti za stol", a pritome rasporediti, iliobjasniti tko će s kim sjediti.
U blagovaonicuprvoulazi domaćica s najstarijimgostom, a potomdomaćin s najstarijomgošćom,pa onda sviostali.
Dva su najčešćanačinasjedenja za stolom;tzv. "francuski način" i "engleski Stil"
*Francuski način"ja kada domaćica zauzima mjesto u sredini stola, a desno
od sebe smjestinajstarijegmuškog gosta, a s lijevestrane drugumušku osobu po starosti ilipoložaju. Isto tako i domaćin,kojisjedidomaćici sučelice, sa svojedesne strane posjedanajstariju i najugledniju žensku osobu po položaju.
Krajevistola prepušteni su najmlađima.
Ženai muž obično ne sjedejednouz drugo;iznimka su mladenci i mladi bračni parkoji su uvijekjednouz drugo.
"Engleskimstilom" domaćica sjeda na vrh stola, a domaćinnasuprot.Ostali rasporedje isti kao i kod francuskog načina". I za okruglimstolom raspored gostijujeisti.
Nema li u kući punoljetnemuške osobe,najstarijimuškaracmeđu gostima zauzima mjestodomaćina.
Prva uvijeksjedadomaćica,zatim muškarciprimičustolicu ženama,pa onda sjedajuoni
Jesti se počinjetak kada domaćica zaželi dobar tek, a jelo se počinjenuditi od najstariježenskeosobe.
Da bisiolakšalitrud,prikladno jeza svečaneručkoveizraditistolne kartice veličine oko 10 x 3 cm s imenimai
"Francuski način"
adaptacija - prilagođavanje afektacija - neprirodnoponašanje afirmacija - potvrđivanje ambijent - okolina
B
banalan - običan bontondobro ponašanje brutalan - grub bukvalan - doslovan
P S o“
A) GLAVNA GOŠĆA
prezimenimagostiju,kojese postave uz tanjur iličašu.
"Engleskistil"
Pripremila: ing.MirnaBožičević
C
cakliti - sjativiše nego obično centar - srdište ciklički - koji se ponavlja,kružni ciktati - prigušensmijeh u visokim tonovima
D debatarasprava dekor - ukras diskretan - nenametljiv domjenak - mala kućna zabava
Godine1837 Haulik jeustoličen za zagrebačkogbiskupa.1852 godine, kada zagrebačkabiskupijapostajenadbiskupijom,JurajHaulik biva prvinadbiskup, a 1856 dobiva i titulu kardinala Još kao biskupbio jenamjesnikbana.
Zalagaose za uvođenjehrvatskog jezika u škole i urede. Osnovao je, u Zagrebu,Gospodarskodruštvo kojemu jebio predsjednik. U Hrvatsku jedoveo sestre milosrdnice, a 1868. osnovao je Društvo sv Jeronima Ne prezani pred čim,pa tako glasnonapadaprotivnike vjere.
1869. godineumireJurajHaulik,poz- lako je JurajHaulik rodom Slovak,= nat po imenu"Omiljenidobrotvor“ svojimzalaganjem i ljubavlju za Hrvatsku
Pripremila: predočujeiskrenogHrvata. ing.Mirna Božičević
ZAKEJ?
Zakejmojsosed kajmoram ga gledeti dok japo dvorišću prejdem v jadui moke, glavu na krajvleče, on najmput z očimi žmigne a oči mu se tak zbeče i zaperajeiotpera kak da jedušu f kmice videl? .e a obrvnice digne
Z nogamizameće
z vusnicami frče, kak mačekdok miša spazi. morti ga nešte protiv mene brče. Bože dragi,čuvaj me Ipazi!
A jabogica,kajsam kriva? Se bom trpela, zobe stiskala
I baš onda kad oču zube otpreti same nek me tak ne gledi. irećida mijetak žal kajbo ako jeziksplazi?
Ove stihove poslala nam jenaša čitateljicaDragicaVdović.
Javite nam se i Vil
Njega cvijeća tijekom ljeta
Vegetacijaraznovrsnogbiljakojesteposadili u cvjetnesandučiće na balkonujeu punom jeku.Ako stepostupiliprema Vašem dugogodišnjem iskustvuiznanju,ilipak prema savjetustručnjaka,tj.ako steprilikom izborabiljaisadnjeučinili sve štotreba,prvijeuvjetda Vaš balkonbude lijep.
Ali to nijekrajposlu ibrizi oko cvijeća. Čeka Vas svakodnevna briga,ali pola sata odvojite za cvijećekojevolite, i to neće predstavljati veliki teret
Dakle,pretpostavimo da je cvijeće dobro posađeno, i ukorijenjeno, i već naveliko tjeraju novi izboji, lisna masa se znatno povećala,pojavio se veliki broj cvjetnihpupova,nema znakova bolesti niti pojaveštetnika. Znakovi su to da je postupljenodobro i naravno ono najvažnije - uloženi trud isplativ, a vaša očekivanjaispunjena.
Zalijevanje
Ljetnimjeseci(lipanj - rujan) u svim našim krajevimadonose mnogo topline i svjetlosti.Bilje u cvjetnimposudama zalijevatćemopremapotrebi,ljeti to znači svakodnevno, a za velikih vrućina i dva
putadnevno (ujutro i naveče).Poželjno jezalijevatiodstajalomvodom,jerhladna voda djeluje"šokantno" na lišće ugrijano suncem, pa lišće osjetljivihbiljakačesto požuti.
Ukoliko dnevne obveze dozvoljavaju, poželjnojecvjećezalijevati rano ujutro, jerjebiljerashlađeno noću, a ako prilike nalažu da to činimo naveče,onda to činimo kasnije kad se biljeohladi od dnevnih žega.Danjuse biljke ne smiju zalijevati!(Imajte to uvijek na umu.)
Uklanjanjeocvalihisuhih cvjetova i listova
Naizgled,manje važani sporedan posao, ali nijetako Važnojepravovremeno odstranjivati sve ocvale cvjetove, kojihima svakodnevno,jerće u protivnom slabijecvjetati, a cvjetneposude djelovati će neuredno. Dakle,trganjem ocvalih cvjetova i suhih listovačinimo dvostruku korist - obilnijacvatnja i ljepši izgled.
Prihranjivanje
Prihranjivanje bilja jevažno za bujan rast - to jeposvejasno,ali nas jestrah dane učinimonešto pogrešno itime pos- tignemosuprotanefekat. Strahjeopravdan,jer samo ispravnaprihranaje djelotvorna, što podrazumijeva: učestalost prihrane,izbor gnojiva, a iznad svega koncentracija, kojane smijebiti proizvoljna, već strogoodređana Zato
se mora obavezno proučitiuputstvo proizvođačagnojiva.Krenimoredom
dclgnojiva na 10 litaravode
- Biljkeposađene u travnju ilisvibnju (detaljnopisanou Mljekarskomlistu 5/95.) u svježepripremljenuplodnu zemlju,možemo početiprihranjivati sredinom lipnja.
- Prihranjivati ćemo biljke u određeni dan i to najmanjedva putamjesečno. Ukoliko uočimoda biljesporostvara lisnu masu, prihranućemo vršitisvakih 10 dana, a za početak i svaki tjedan određenogdana.
- Prihranu vršitiujutro ilinaveče, ne po suncu (dane nastanu ožegotine na lišću) i ne predkišu da se sredstvo odmah ne ispere.
- Kada postignemoželjenubujnost s punolisnemase, prihranumožemo vršiti rjeđe, a gnojivo s puno dušika zamjeniti ćemo gnojivom u kojemima višefosfora i kalija u odnosu na dušik(fosforikalij potičucvatnju).
Svanavedena briga i trud osigurat će nam mnogoveselja i zadivljujućipogled s ulice na balkon, u trenucima kad se umorni vraćamo s napornog rada u polju, ilipakpovratka iz zatvorenih prostorija ureda i tvornica
- Odabrati ćemo gnojivo u poljoprivrednojapoteci i pritom se posavjetovati sa stručnjakom, ako se takva mogućnost pruži, a ako ne onda potražitegnojivo na kojempište:TEKUĆELISNO(FOLIJARNO) GNOJIVO za prihranubalkonskog cvijeća.
- Obzirom da na tržištu postoje mnogobrojnagnojiva(Folifertil,Supstral, Cvetal,Fertina i dr.)odabrat ćemo jedno sredstvo i njegaprimjenjivati na slijedeći način:
PRIMJER:
Folifertil- tekuće lisno gnojivo(1litra), kojesadrži 120 g ukupnogdušika, 40 g fosfora u obliku P205i 60 g K u obliku K20 + mikroelementi (željezo - Fe,bakar - Cu,mangan- Mn,bor - B,cink - Zn, molibden - Mb).
Primjećujemo da dušika ima najviše, što jeu početkuvegetacijebitno,jerje dušikupravotajkojiutječe na bujanrast istvaranjelisne mase, kojajeapsolutno najvažnijipreduvjet za obilnu cvatnju narednih mjeseci.Kalija i fosfora u odnosu na dušik ima manje;oni su važniji kada je cvatnja u punom jeku.Mikroelementi su sadržani u malim količinama, ali su bitni.
- Na uputstvusredstva piše:Doziranje - koncentracija0,25% - štoznači: 25 ml ili 25 grama (akojesredstvo u prahu) na 10 litara vode,ilida pojednostavimo 1/4
Kakou čarobnom izgledunašegbalkonane bi bilo neugodnihiznenađenja, a rezultat oboljelocvijeće,dobro jeznati nešto o zaštitiod pojavebolesti ištetnika, o čemu možete čitati u narednom srpanjskombrojuMljekarskoglista.
Dipl.ing.
Vera Volarić Na
populacijipostojivišeživotinja s istim oznakama,koje se ipakmogu međusobno razlikovati, ali samo ako se uz broj dajei podatak o uzgojnojorganizaciji kojoj ona pripada.
U stočarskirazvijenimzemljama danas se koristi jedinstveni sustav označavanjaživotinja tzv životnim brojem. Životinji se, nakon otelenja,dodjeljuje brojkojijojostaje do krajaživota. Tajje sustav označavanjaposebicevažanpri uporabikompjutorsketehnike praćenja podataka,jerosiguravapouzdanuijednoznačnu identifikacijusvakog grla obuhvaćenog uzgojnoselekcijskim radom.
Tijekom ove godine iu nas ćese uvesti novi sustav označavanjaživotinja matičnogdijelapopulacije,životnim brojem.
Osobine novog sustava označavanjaživotinja u našim uvjetima
vezatno označavajutetoviranjembroja u uho To je pozdan i trajannačin označavanja, jertakva oznaka ostajetrajno utisnuta u uho tijekomcijelogživotnogvijekadotičneživotinje.Tetovira se kliještima za tetoviranje u kojase ubaci pripadajućibrojkojivaljautisnuti u uho Nakon togase, uho protrlja, da se boja uvuče u rupicenastale utiskivanjem broja. = Nedostatak ovog = načina označavanjaživotinja jeda se dodijeljeni brojne može utvrditi na jednostavan i lagannačin,jerjeza to potrebanfizički dodir između životinje i čovjeka,budući da se brojnalazi utisnut na uhu životinje. Zato su povoljniji oni načinioznačavanja kod kojihse dodijeljenibrojmože pročitati i iz većeudaljenosti.
U novom sustavu označavanjaživotni brojsadrži, uz podatak o brojuživotinje, i podatak o županiji i o pasminikojoj životinjapripada.Podaci o županiji i o pasminipišuse s dvijeznamenke, a za ostali dio životnogbrojaodređeno je6 znamenki. To značida se čitav životni brojsastoji od osam znamenki Nakon što se ta serijabrojevaiskoristi, kodu županijapasmina dodjeljuje se novi broj, pa se na tajnačin može koristiti nova serija.
Pri izradi novogsustava označavanja životinjavaljalojeriješitiproblemobuhvata u tajsustav ranijeuključenihgrla. Rješenjejeu tome da se za postojeće životinjeostavi dosadašnjimatičnibroj, uz koji se dodajeoznaka županijepas- mine i oznaka uzgojneorganizacije.
Načinioznačavanjaživotinja
Označavanježivotinjamože se provesti na različite načine. Promatrano po kategorijama, mlade se životinje ob-
U nas jedonedavno uobičajeninačin označavanjaodraslih grlabilo žigosanje broja u rog Tajjeoblik označavanja bio razmjernopouzdan i trajan.Najveća su mu zamjerkabile teškoćeprilikom samog žigosanja.Naime,da bi se taj posao uspješnoobavio,potrebnoje osiguratiizvor topline za ugrijavanje brojeva za žigosanje. Osim toga,treba osiguratiiljudekojiće pridržavatigrlo prilikomsamog žigosanja.Nekoćse taj načinprovodio bez poteškoća,jersu u pojedinimmjestimabile organizirane godišnjesmotre na kojesu uzgajivači dovodili svojagrlana ocjenu i označavanje. Tom jeprilikom bio osiguran izvor topline, a bilo jei dosta prisutnih uzgajivačakoji su bilispremnipridržati grlo,kako bi žigosanjeproteklokako valja.Danas,se međutim,zbogvećeg brojakrava u stadu,smotre ne održavaju na takav način,većse životinjeocjenjuju i označavaju u krugugospodarstva. Zbogtogase tajstari načinoznačavanja napustio i uveo se novi,pričemu se za označavanje rabe ušne markice Postoje dva temeljnaoblika markica: metalne (mesingane) i plastične. Na mesinganim je markicama utisnut pripadajućibroj
životinje.Markica se bez većihteškoća pričvršćuje na uho uz pomoć odgovarajućihkliješta. Ako se rabe plastične markice,postojimogućnostda se serija brojevaupišeranijeilida se pripadajući brojupišeposebnomolovkom neposredno prijepričvršivanja na uho životinje. |uovome slučaju sama tehnika stavljanja markice na uho (kliještima ilinožem)na relativno jednostavannačin rješava problem. No uvijekpostojiopasnost da ćedio markica tijekomvremena pasti na ovajilionajnačin.Ako markica padne, gubise identitet grla,pajepotrebnočimprijepričvrstiti novu markicu
Označavanje = životinjatekućim dušikom na kožitrajanjenačin,vidljiv na većojudaljenosti. S mjesta na kojese želiutisnuti brojnajprije se ukloni dlaka. Brojevikojićese utisnuti u kožustavljaju se u tekućidušik u kome temperatura iznosi -196 stupnjeva.Nakon što se tekućina prestanepjeniti,brojevi se vade i stavljaju na dio kože bez dlake, te drže oko 30 sekundi Za 6-8 tjedananovonarasla dlaka na utisnutim dijelovima postajebijelaitakvomostaje do kraja života.Tajjenačinoznačavanjaprihvatljiv štose tičevećihstada,posebice kada se ona držena slobodan način,jer se tako iz većeudaljenostimože utvrditi identitet svake životinje.
U novije se vrijemeistražujenačin elektronskogoznačavanjaživotinja. Tom se metodom potkožnoživotinjiugrađuje elektronski transporter(čip)kojisluži za identifikaciju. Tajse način označavanja dosadajošne rabi rutinski, alise očekuje da će se u skorojbudućnostivrlo često primjenjivati,posebice u stadima s intenzivnom proizvodnjom.
Označavanjezemaljskogdijela populacije
očekujenajvećatočnost i ažurnost u registracijipromjena.Tako se u nas sva matičnagrla,oteljena u promatranom mjesecu,označavaju u tome mjesecu, a registriraju u središnjemmatičnompopisu u slijedećemmjesecu, za 15 dana Od sredine 1993 godineuvedena je obveza označavanjasvih životinjaplastičnim markicama,osim matičnogdijela populacije. To označavanjeprovodi veterinarska služba Taj je sustav označavanjauveden poglavitostogada bi se na pouzdannačin mogao pratiti prometstokom i da bi se postiglaveća sigurnostpri sprečavanjustočnih zaraza Načintogaoznačavanja za 1995 godinu propisanje Naredbom o mjeramazaštiteživotinja od zaraznih i nametičkih bolesti i njihovomfinanciranjuu 1995. godini.Propisanojeda se rasplodnagoveda pod selekcijskom kontrolom,kojajeselekcijska služba već označila, ne označavaju i na tajnačin, osim ako se stavljaju u promet - tada ih treba označiti "propisanom ušnom markicom,kojajeodređena tom Naredbom
Valjaistaknuti da se, unatočjasnoj odredbi u naredbi, ona vrlo često ne poštuje, pa se na ovajnačin označavaju i životinjeobuhvaćeneuzgojnoselek- cijskimradom i kojeimajujasnovidljivu oznaku. Takvo nepoštivanjepropisa ne doprinosi kvalitetnojorganizaciji stočarstva, nego stvara dojamanarhije i samovolje i tako zbunjuje i same uzgajivače.
U svim stočarskonaprednimzemljamamatičnijedio populacijeposebno izdvojen, jeon temeljsvekolike genetske izgradnje i povećanjaproizvodnog potencijalacjelokupnepopulacije. Nema objektvnograzlogada se i mi ne ugledamou takve sustave stočarske proizvodnje.
Sustav pouzdanogoznačavanjaživotinjaposebnojeznačajan za najkvalitetnijidio svake populacijekoji se naziva matičnimdijelom. Od tog se sustava
Dr Ivan Jakopović
7 RASPRSKIVAČI,MEMBRANE,DIZNE ZA SVEPRSKALICE
Pregled cijena otkupa i prerade mlijeka za razdoblje 01. 01. do 31. 03. 95.
Otkupmlijeka u Hrvatskoj u 1995 godinizasadvrlo spororaste,iako je Vlada od 1 siječnja1995.,da bi stimulirala otkup,povećalapremije za 48,5%(sa37 na 55 lipa za 1 litru)3,2% m m mlijeka.Jedan od razlogasporog rasta je,nažalost,pad brojakrava u Hrvatskoj, što pomaloi zabrinjava. No,
siječanj
1 7438 kn/I veljača
upravo sada Vlada utvrđujedodatne mjereza nabavu junica i za kreditiranje rasplodnogpodmlatka.
Štose cijene u otkuputiče(osnovna cijena i premija), ona u stabilnim gospodarskimprilikama iutjecajem nove premijeraste, kako sijedi:
cjena 1995. [_ Povećanjecjena
1 8900 kn/I 84 %
1.6620 kn/I ožujak
ukupnoIH |
1 6976 kn/I
1 7100 kn/
Dakle,učinakpovećanjacijene za 11,20%jepovećanjeotkupa,kako ćemo kasnijevidjeti, od 5,84%.
Budućida su kolličine iz otkupa nedostatne za potrošnju, uvoze se znatne količinemlijeka, i to za skoro 3,5 putavišenego 1994
Time i zbog stimulirajućecijene, posebice u odnosu na paritetcijena kukuruza : mlijeko
neposrednoprijenekoliko godina
1:1,7
Dinamikaotkupamlijeka
1 8916 kn/I 13,82 %
1 8932 kn/I 11,53 %
1.8916 kn/l 11,20 %
danas ul.lll. 1995
1:2,13 kojaje 25,3% povoljnija nego prije, pomaločudida se proizvođačimlijeka ne odlučuju na znatnijepovećanjeproizvodnje,zbogsigurnogotkupa,redovite isplatemlijeka i boljecijene.
Spomenulismo već u prethodnim izvješćima da jesada vrijeme da se krave boljehrane, i to koncentratima,jerje cijenasmjesaza krave od 1,17 - 1,27 kn/kg, a daje2 | mlijeka, što uporabu koncentrata činivrlo isplativom.
Ukupnekoličine mlijekakoje su mljekareotkupile,kupile od drugihmljekara i uvezle za razdoblje od siječnja do ožujkakreću se (u000 l)
Iz togase podatkavidi da jena peronemljekara u prvomtromjesečju 1995 ušlo 17,72%mlijekavišenego 1994 To povećanje,međutim,proističeiz,nažalost, vrlo visokoguvoza mlijeka.
Otkup mlijekaizHrvatske - kupovinamlijekaipreradau mljekarama
Stvarnusliku stanja u mljekarskojpreradidajeslijedećiprikazulaza i izlaza mlijeka, dobiven analizom ukupnihkretanja na tržištu mlijeka kao sirovine.
U protekla trimjesecastanjejebilo slijedeće: (u000 |)
a)Otkupmlijeka iz Rep.Hrvatske
- od seljaka - od državnih organa
Ukupnoiz Hrvatske
f)Ukupnoprerađeno
9)Prerađeno u vlastite proizvode
+20,52 + S &
Iz tako razvrstanih podatakavidi se da otkupiz RepublikeHrvatske raste za samo 5,84%, a kupljeno155,2%(uvoz244,00%),štoznačida jeulaz povećanza 17,48%. Manjiizlaz mlijekaposljedicajepreradeuvećaneza 20,63%,štoznači da za isto toliko postotakaraste i potrošnjamliječnihproizvoda.
Proizvodnjamliječnihproizvoda
Iz tako povećaneprerademlijeka u prvomtromjesečjuproizvelo se slijedećekoličine mliječnihproizvoda, i to kako slijedi(u000/i kg):
a)Pasterizirana mlijeka
b)Sterilna mlijeka
c)Fermerntirana mlijeka
d)Sve vrste vrhnja
e)Svježisirevi
f)Tvrdi sirevi
g)Polutvrdi sirevi
h)Topljenisirevi
i)Obrani prah
i)Punomasni prah
k)Sirutka u prahu
1)Maslac
lj)Ostali mliječniproizvodi
Iz tih podataka,povoljnih u odnosu na 1994 godinu,neznatno jemanjaproizvodnjapasteriziranogmlijeka,polutvrdih sireva,topljenihsireva i punomasnog praha.Sva ostala proizvodnjabilježi od malogdo znatnogporastaprodajeodnosno potrošnje.
Štoreći na krajuprikaza? Kao i dosad (posljednjihmjeseci)sigurnošćuotkupa svih količinakoje se ponudetržištu iznat-
no povoljnijojcijeni,te,štojeneobično važno,redovitojisplatimlijeka,mlijeko je proizvođačimapostalovrlo zanimljivo kao tržni višak i iz spomenutih bi razloga svakogpoizvođačatrebalo poticati da boljomhranidbom krava (kojeimaju veliki genetskikapacitetproizvodnje mlijeka)proizvede i prodašto veće količine mlijeka.
StjepanDeneš,dipl.ing.
ObiteljskogospodarstvoBradićZetkan izopćine Dubrava
- proizvođačmlijeka
Ivan,suprugaAnkica,majkaLudmila, otac Franjo i sinovi Goran i Sandi,vet tehničar posjeduju 18 k.j.vlastitoga zemljišta i u zakupuobrađujujoš10 k.j.
2silosa za sjenažu110 m?
6 kom. baterija za zrno 35 m?
Na septičkujamu(80m“)vezani su svi objekti.
U strukturi sjetvenajzastupljeniji je kukuruz sa 8 kij., od čega4 k.j. zrno za silažu, 3 kij.stabljikaklip također za silažu, 1 ki.klip za silažu, 3 k.j.pšenice, 3 kij.ječma, 3 kjj.zobi,0,5k.j.stočnisirak za zelenu ishranu, 2 ki. kultivirani travnjak za sjenažu, a ostalo su prirodne livade i pašnjaci.
Od mehanizacijeposjeduju tri traktora Dva od 40 KS i jedanod 60 KS, tanjurače, 2 dvobrazna pluga,sjetvospremač,drljače,utovarivač i rasipač stajnjakaimineralnihgnojiva,sijačice za strna žita ikukuruz,prskalicu za pes- ticide (400|), 2 prikolice za širunamjenu, samoutovarnu prikolicu za sijeno islamu, cisternu za tekućegnojivo,mikser za gnojovku,mlin čekičar i dr
Uz stajskiobjektizgrađenjemljekarnik.
Sada posjeduju 14 krava,jednu junicu,dvoježensketeladi, a u tovu 3 bika, 3 konja - posavskihladnokrvnjak.
Prosječnaproizvodnjamlijeka je3500 I po muzari, a ukupnaproizvodnjapreko 36 000 litara godišnje.
Za izgradnju,opremanje i nabavu mehanizacije u proteklomrazdoblju korištenje kredit preko"SIRELE"Bjelovar i PZ Dubrava.
Pozdravljaju odluke Vlade Hrvatske za premiranjemlijeka,podmlatka"od prvotelki, kao i najnovijeodluke o kreditiranjuuzgojaženskogpodmlatka krava podtretmanom selekcije te nabavu rasplodnihjunica i dr.
Od objekataposjedujustaju sa 20 vezova, instaliran sistem za strojnumužnjukao i pojilice te sistem izgnojavanja. Posjedujuobjekte za 15 grlapodmlatka i25grlazatovgovedate 50 tovnih svinja.
Izgrađeni su i silosi:
stabljika - klip150 m?
Zadovoljni su sa veterinarskom službom za zdravstvenu zaštitu, kao i sa UO, te selekcijskomslužbom U zadruzi radi agronom kojijena usluzi svim zainteresiranim poljoprivrednicima za biljnu i stočarskuproizvodnju. 93
Zadovoljni su djelomično sa cijenom mlijekauključujući i premiju(preko50% iznad maloprodajne) ali ne isa paritetom cijena u odnosu na ostali reprodukcijski materijal;mineralna gnojiva,pesticidi,
sjeme,rezervni dijelovi, zatim mehanizacijukojajekod većineseljakazastarjela.
StjepanBrlek,dipl.ing.
Mogu
lilijekovi ući u majčino mlijeko
Nakon nekoliko desetljećapoticanja hranjenjadojenčadi na bočicu,danas se dojenjeponovo naveliko zagovara i preporuča.lako idojenčad i majkeimaju koristi od togpovratkaprirodi, takav je način hranjenjaspojen s jednom mogućom opasnosti.Lijekovikojemajka uzima mogu prijeći u njezinomlijeko i nepovoljno utjecatina zdravlje dojenčeta.
Majčinojemlijekozapravoneka vrst *stupice" za mnoge lijekove. Kada te kemijsketvari jednomprijeđu iz majčine krvi u njezinomlijeko, one se ne mogu lako vratitinatrag.Zbogtogase lijekovi u mlijekumogu nakupljati u razmjerno visokim koncentracijama, a nakon toga prijeći u organizamdjeteta.Nažalost, u svezi s time nema pravilakojebi se lako upamtilo.Neki lijekovi,primjerice, ne prelaze u majčinomlijeko u mjerljivim količinama, dok drugiprelaze, ali u znatno manjojkoličininegoštose nalazi u majčinojkrvi.
Valjaistaknuti da čak i vrlo male količinenekoglijekamogu utjecati na zdravljedojenčadi. Ovo se posebiceodnosi na prijevremenorođenu djecu i na novorođenčad.Neki lijek,kojiinačenije naročito toksičan,tako može izazvati alergijskureakciju iliporemetiti neke normalne funkcije.Penicilin,primjerice može uzrokovati alergijskereakcije, a može i promijenitinormalni sastav bakterijskeflore u debelom crijevudojenčeta.
Ovdjesu navedeni neki lijekovikoji su u češćojuporabiiza koje se zna da ulaze u majčinomlijeko.Popis,dakako,nije opširanniti potpun. On nudi neke primjere i služikao podsjetnikčitateljicam da se posavjetuju sa svojimliječnikom ili farmaceutom prijenego lipočnuuzimati bilo kojilijek u vrijeme dok doje.
Kofein Premda samo mala količina prelazi u majčinomlijeko,kofein je mogućiuzročnik razdražljivosti i trajnije budnosti.
Alkohol. Koncentracije_ u mlijeku približno su iste kao i istovremene koncentracije u krvi Tijekomprehranedojenjem,alkohol treba uzimati s oprezom.
Opijati(morfin,kodein).Mogu prijeći u mlijeko.Dojenjetreba izbjegavati trido četiri sata nakon uzete doze.
Aspirin.Može inhibirati aktivnost zgrušavanja krvi kod djeteta.
Benzodijazepini.Prelaze u mlijeko i mogu se nakupljati u djetetovuorganizmu. Treba ih izbjegavati za vrijemedojenja.
Barbiturati (npr.neke tablete za spavanje).Prelaze u mlijeko imogu uzrokovati stanjasmirenosti.
Teobromin U velikim količinama ima ga u čokoladi.Različito prelazi u mlijeko. U osjetljivedojenčadimože uzrokovati razdražljivost.
Antihistaminici, zatim sredstva za olakšanje kod otečenihsluznica (nos) i sredstva za širenjebronhija:mnogiod
tih proizvoda,koji se uzimajukod prehlade iliastme, povezuju se s plačom, lošim snom i razdražljivošćudjeteta.
Antibiotici. Svi antibiotici prelaze u majčinomlijeko.Mogu izazvati promjene normalne bakterijske flore u debelom crijevudjeteta.
Nikotin. Nikotin kojije prešaou mlijekomože uzrokovati povraćanje, proljev,ubrzani puls i nemir
Ergotamin.Kada ga majkauzme da ublaži migrene,dovoljnekoličine mogu prijeći u dijete i uzrokovati povraćanje, proljev i grčeve.
Nikada se ne preporučapočeti iliprestati uzimati neki lijek, a da se prijetoga ne posavjetujemo s liječnikom. Za vrijemetrudnoće i dojenja dva su "bolesnika" kojetreba uzeti u obzir kad godse primjenjujulijekovi,pajestogatajsavjet dvostruko koristan.
Neprimjetnoprekomjerno doziranjelijekova
Čuda moderne medicine prate i neki rizici. Jedan od najneugodnijih je činjenica da ćečovjekuprijebitilošije nego boljeako uzima previšelijekova iliako, primjericeistovremeno uzimajudva ili višelijekovakojičinelošuiliopasnukombinaciju.Nedavna studija,objavljena u Engleskoj,pokazalajeda oko polovice ljudikojiuzimajulijekove,troši te lijekove više nego što njihovliječnik misli: Drugih,
pak20-25% ljudiuopćene uzima lijekove koji su im propisani.Štoviše lijekova pacijenttroši ilišto više ambulati obilazi, veća jevjerojatnostpogreške(British Medical Journal).
Osobe kojetrošeprevelikbrojrazličitih lijekova mogu se osjetitislabima,potištenima ilise jednostavno mogu osjećati loše narazličitenačine.Najboljiprotulijek tome jepovremenarevizijavrećica iliormarića u kojima se drželijekovi.Uputno je da bolesnik pokupiapsolutno sve ljekovekojeima (uključujući i one koje si jesam propisao:primjericesrestva za čišćenje,tablete protivbolova,itd.) i da ih odnese svome liječniku na kontrolu Svatko tko,tijekomviševremena uzima triilivišelijekova, kao i svaki onajkojem više liječnikapropisujelijekove, takvu inventuru svojekućne apotekezasigurno bi morao obaviti barem jednomgodišnje.
Vašliječnik
NAGRADNI KUPON
IME | PREZIME PROIZVOĐAČA
ADRESA | POŠTA
NAGRADNO PITANJE: Koje od navedenih pasminakrava dajunaviše mlijeka?
ODGOVORI:
a) SIMENTALSKA
b) HOLSTEIN
c) SMEĐA
Zaokružititočanodgovor!
Redakcijskikolegij: dr StjepanBanožić; dr. Ivo Belan;ing.Mirna Božičević,dipl.ing.StjepanBrlek; dipl.ing.StjepanDeneš;dr StjepanFeldhofer; dr Ivan Jakopović;dipl.ing. StjepanKeglević;prof. dr Zvonimir Štafa
Glavni i odgovorniurednik: dipl.ing.JurajČičmak; Redaktorica: dipl.ing.Vera Volarić;Tehnička urednica: ing.Mirna Božičević; Lektorica: prof.Alka DomićKunić
Vlasnik I izdavač: Hrvatsko mljekarskodruštvo
Uprava| uredništvo: Zagreb,Ilica 31/lIl,tel./fax:01/424420 Cijena:1,90kn
Tisak: TISKARA Orbis d d