Mljekarski list 7-1995

odo oo n o sono s ooo oo oto tatoo ata soosooo oooooo aa aaa ooo zoozoosoososezosoosozo1! oto otoo oo ača o toPotačPoPoPaPaPaPačaPoPoPaPaPoPaPaosoPaPoPoPoPoPaPoPaPaP05050505950205090909090909890909090 oo e." oo ee <. sosa ose s soso o... )e."

259 > el ooo: S;

Pa stet saoo set j* * 90" e“ o... sot

o e* 9% € os: so Po e*e*e ase esa*

Po Po9e* sooo Pa seta “os sosa s se? ee 990% 92% a ee? Poe ose9 **.

Po <a

9 e?e*o 9.9 osoć

e " P0%e* < Sa

see e. ea: e Sose es sooo > ete? ee ee? aa

o e e 0%" 8209 oo“ e či ose? žeto

Pee *.*e si see

Pee o? e? a so40, osoć o: e je, o? sos ses "<

PeP Shema zatvorenogsustava gospodarenja soo oo: To - biljka - čovjek - životinjatlo **. eo? e*e* es" Dragi članoviiprijatelji"BIOS"a oo e*e%e] Radosnismo što vam uz pomoć i u suradnji s "Mljekarskimlistom" možemo predati eto? ete prvibroj'BIOS"glasnika. toto eo0# Povremeno ćemo vas u našem Glasnikuobavještavati o radu Saveza,uspjesimanjegovih ova Pefe*]Članovate stručnim i tehnološkimdostignućima u područjuorganskobiološke poljoprivrede.e*e* a9? P090

Sjetva postrnih krmnih kultura

Žetvajena pragu.Nakon skidanja ozimogječma,uljanerepice i ostalih žitaricakojedolaze kasnije,ostat će slobodne velike površine. Te površine treba zasijatiraznim kulturama, a poglavito u zapadnim i vlažnijim područjimaHrvatske,gdjese suša javlja svakih nekoliko godina.Kojimće se kulturama zasijati te površine,ovisi o uvjetimaproizvodnje, o tržištu io orijentaciji i potrebamagospodarstva.

Za sjetvu su osobito pogodnekrmne kulture kratke vegetacije, jerse skidaju u vegetativnomrazvojukrajemljeta i početkomjeseni,ovisno o tržištu i potrebamagospodarstva. U tu se svrhu mogu koristitirani hibridi kukuruza grupe dozrijevanja100300, razni hibridi šećernogsirka i sudanske trave,razne sorte sudanske trave, te razne vrste kupusnjačakojih u nas ima sjemena. U novijevrijeme su prošireni i vrlo dobre rezultate u postrnojsjetvi u nas daju stočnikeljsorte Maksimirski visoki (bolje podnose mraz od ostalih) i Zeleni sugeliter, zatim razne sorte krmnih repica - Petranova,Starška,Perko i druge, te sorte uljanerepicegrupe 00 za košnju i napasivanjetijekomjeseni. U zapadnoj Hrvatskojproširenajepodzemnakoraba Hoffmannova žutai drugesorte, kao i postrnarepa Varaždinska i Kranjska, ali i drugesorte. Postrne repe dajusigurne i visoke urode mase lišća i korijena, ali zbog sadržajaeruca kiselina i glukozinolata u većojkoličini i dužem hranjenjudjelujunepovoljno na zdravlje životinja.Uljanarotkva Ranola manjeje proširena na krmu, a višena zelenu gnojidbu.

Visoke urode mase na zelenu krmu tijekomrujnailistopada(domraza)daje smjesakukuruza ili sirka s graškom Poneka iliMaksimirski bijeli. Sorte graška za zrno u postrnojsjetvislabo granaju i ostajuniske, te nisu pogodneza zelenu krmu u postrnojsjetvi(Timo).Osim graška, u postrnojsjetvi mogu se koristiti ibob (visokeforme), te vigma,grahorica, grah,soja i drugelepirnjače, ako ima sjemena.

Smjesegraškailigrahorice s ječmom, zobi ilijarompšenicomdajunižeurode zelene mase od smjesasa sirkom ili kukuruzom,ali se mogu duljeujesen skidati,jerpodnoseslabi mraz To znači da za košnjudospijevaju nakon smjese sa sirkom i kukuruzom Mogu se silirati sa sirkom odnosno kukuruzom ili kukuruzovinom (kulturamabogatim suhom tvari).

Prednost za sjetvutreba dati kulturama kojemogu rasti i razvijati se pri visokim temperaturama ismanjenojvlazi u tlu (sirak,sudanska trava,kukuruz), kao i onima kojih se sijemala količina sjemenapojedinicipovršine ikojeimaju nisku cijenusjemenapojedinicipovršine (kupusnjače).

Termofilne kulture (kukuruz,sirak, sudanska trava)osjetljive su na mraz, pa stoganjihovuuporabutreba planirati do mraza, a viškove silirati, dok su kupusnjačeuglavnomotporne na mraz ujesen, a neke podnosemraz i do -10%C (stočnikelj,repice), pa se mogu iskorišćivatidugoujesen, a za ispašukoza i ovaca pogodnesu repica,uljane i krmne,podzemnakoraba,stočnikelj (kasnijesijan - nižiusjev) i u toplijim područjima(Istri,Dalmaciji). Za napasi-

sumEx

(Ap)FARM? pj

vanje u kasnu jesenilitjekomzime usjevetreba gušćesijati da se dobijuvelika pokrovnost i velika masa lišća. Tada jei oštećenje od mraza manje.

Nakonžetveuljanerepiceiliozimih žitarica, tlo treba jošistidan poorati i pripremiti za sjetvu,tako da od žetve žitarica pa do sjetvenove kulture prođe samo nekoliko sati

Tlo treba obraditi i pripremiti za sjetvu tijekomnoći zbogmanjegisušivanjatla, a posijati u jutarnjimsatima Dubina obrade treba biti tolika da se dobro unesu žetveni ostaci u tlo ida ne ometaju pripremu tla i sjetvu.

U postrnojsjetvi sve kulture treba sijati dublje(donjagranicadubine sjetve), po mogućnostisijačicama s tanjurastim ulagačem i s valjkomkojipritisne tlo u redu. Ako nema sijačica s valjkomkoji pritisneuski pojastla samo iznad sjemena,tada čitavu parcelutreba povaljatikolutastim valjkomililaganim glatkimvaljkom.Nakon valjanja tlo treba vrlo plitkopovaljatilaganomdrljačom kojaće prekinutikapilaritet, a time jače isušivanjetla,ali kojane smijeići tako duboko da zahvati sjemei dignega na površinu. Ako drljača ide duboko,štoje čestslučaj,izbacitćesjemena površinu pa sjetvanećeuspjeti, a sjemeće klijati tek kad padnuobilnijekiše,ilištojejoš gore,sjemećenaklijati iosušiti se To je

čestslučaj u praksi, pa se tvrdi da postrnasjetvazbogsušenijesigurna, ili da uopćene uspijeva.

Nakon sjetve,usjevetreba na vrijeme zaštititi onim herbicidimakojićeu sušnije vrijeme i u toplije doba dati najboljirezultat

Štetnici su za toplijegvremena vrlo aktivni,painjimatreba posvetitiposebnu pozornost. U to vrijeme su naročito aktivni buhači,razni moljci, na _kupusnja- čama kupusar,ciganka i razne uši Pri odabiru sredstava za zaštitu krmnih kultura treba voditi računa o karenci da ne bi velike količine pesticidadospjele u mlijeko. Bilo bi dobro,ako jemoguće, štetnikesuzbijatibiološkimpreparatima.

Tehnologijeproizvodnje nekih krmnih kultura i za postrnusjetvuopisanajeu ranijimbrojevima"Mljekarskoglista", pa se ovdje ne iznose

Postrni usjevignoje se manjimkoličinama gnojiva iliuglavnomsamo prihranjujudušikom.Gospodarstvakojaimaju gnojovkumogu tlo prijeobrade pognojiti nerazrijeđenomgnojovkom,ili razrijeđenomgnojovkomnakon sjetve i tijekomvegetacije, 30 -30 m? po hektaru

Postrne usjevetreba prihranjivati KAN-om samo jednom u količini od 100 kgKAN-a na 1 ki.

Prof dr. Zvonimir Štafa

Spremanje zelene mase u plastične bale

Spremanjezelenepokošene mase u plastičnebalepostajesve češći oblikspremanja krme u razvijenimeuropskimzemljama.Tehnologija ovoga načinakonzerviranjapoznatajeveć višeod 20 godina.

S tehničkimusavršavanjemstrojeva za pravljenjebala,zatim zamatanja u folije i njihovimprijevozom, ova metoda sve je dostupnija i jednostavnija. U

Australiji se 1989 godinespremalooko 80 000 bala, a već slijedećegodine spremalo se 500 000 bala Danas se spremaoko milijunbala. Sličnoje u

Švicarskoj,gdjese već govori o tzv. "balirajućimgospodarstvima". Kod nas se ova metoda konzerviranjajošnije proširilazbogovih razloga: skupa linijamehanizacije za spremanjesiliranih bala, mala seoska gospodarstva, neorganiziranestrojneudrugeu tzv. "strojniprsten", slaba stručnapromičba...

Prednostikrme u balama su slijedeće:

1 Silaža siliranja u balama osobito je prikladna za seljačkagospodarstva bez silosa iliza "hobi stočare" bez potrebne mehanizacije.

2 Spremanjesilažnezelene mase u bale prikladno jei za ljetnorazdoblje, kada nema krme zbogmogućesuše.

3 Za zimsku hranidbu životinja bala predstavljahranjivetvari očuvaneu idealnom obliku

4. Primjenomplastičnih bala moguće jespremanjetrave s malih površina, te različitihvrsta otkosa.

5 Visoka produktivnostprešanja zelene mase od jedanhektar na sat.

6. Opasnostod naknadnogzagrijavanjazelene mase vrlo jemala

Nedostacibalazelenekrme u plastičnimfoliijama

1 Prema sadašnjojcijenimehanizacije,potrebnojenačiniti oko 2 000 do 2 500 bala u sezoni.

2 Prezrelo krmivo može oštetitifoliju.

3 Prijeprešanjapotrebnoje da pokošenatrava bude točnosloženapo redovima, da dovoljnotrave uđe u komoru za baliranje.

4 Troši se znatna količina plastične

folije(zaprviotkos trave potrebnojeoko 13 kgfolije).

5. Veliki kupovi plastičnihbala nagrđujukrajolik.

6 Troškovispremanjabala je najskupljinačinkonzerviranja.

Uspoređivanjekakvoće silažeiz različitihnačinaspremanja

Spremanjesilažnezelene mase u plastične bale predstavljanajkvalitetni načinspremanja, a to se može vidjeti iz slijedećihpodataka:

Tablica 1 Prosječnakakvoćasilaže iz različitih načina spremanja

Sadržaj suhe tvari (%)

U % suhe tvari:

- surova vlakna

Linijamehanizacije za spremanje zelene mase u plastične bale sastoji se od: preše - sakupljača, omotačabala u plastiku, uređaja za podizanjeispuštanjebala (univerzalnevile), prijevoznihsredstava za prijevoz bala Proizvođačidanas nude prekotridesetak različitihprešai omotačabala Preše se u načelurazlikuju potome imaju likonstantnu ilivarijabilnu komoru Kod spremanjazelene mase prednosttreba dati preši s varijabilnimpromjeromjerje tada prešanjejednolično od unutra

prema van Tim se prešama,osim toga, mogupraviti bale različiteveličine, od 0,8 do 1,8 m

Za namatanjebala postojestrojevi s automatskim ilipoluatomatskim omatanjemfolije.Koriste se dvijeosnovne tehnike: uređaj sa stolom za namatanje i uređaj s krakom za namatanje. U ovom drugomslučaju, bale se postavljaju na platformukojase kreće ukrug, a istovremeno i okomito vrti Oba pokreta uzrokujuda se folijaomota oko bale vodoravno s preklapanjem.Omotana bala se automatski spušta.Poluatomatski omotačiimajukapacitet oko 15 bala na sat,dok je kapacitetautomatskih strojeva oko 20-25 bala na sat

Da bi se bala dobro omotala,potrebno jeosiguratičetiri plastičnasloja, a kod prvog otkosa preporučuje se šest slojeva, da osušena stabljika ne probije

foliju. Za prijevoz bala služe posebni viljuškarikojipažljivohidraulički obuhvaćajubale iprebacuju ih na vozilo

Često se postavljapitanjetreba libale omatati plastikom na livadiilina dvorištu? Prednosti omatanja na livadi jeta,što se bale odmah omotajufolijom pa ih se ne treba odmah odvoziti na gospodarstvo. Negativnastrana jeu tome štovelik broj bala nagrđujeizgledpolja i čitavoga kraja.

Kada se omotane bale drže na polju podvedrim nebom,preporučuje se da se prekonjihprebacizaštitna mreža,kao zaštita od ptica i drugihživotinja. Bale morajubiti uspravne, da kišnica ne prolaziizmeđu navoja.Takav položaj bolji jeiza zaštitu od miševa,jerokrugle bale na gornjoj i donjojstrani imajuviše slojevafolije nego sa strane.

Dr Ivan Katalinić

Utjecaj hranidbe i vanjskih čimbenika na gonjenje (estrus) i oplodnju krava

Proljećejevrijemevisoke plodnosti i proizvodnjemlijeka. Unatoč nastojanjima da se tehnološkim postupcimaodrži stalno visoka razina proizvodnje i snabdijevanjatržištastočarskim proizvodimatijekomcijelegodine,ipak se prirodnevremenske promjene i godišnjadoba očitujupromjenama u reprodukciji i proizvodnjimlijeka.

Karakteristično jeza primitivnepasmine,a poznatoje i za domaće visokoproizvodnekrave, da se tele većim brojem u zimskim mjesecima(siječnju i veljači), a u proljeće(ožujku,travnju, svibnju) se gonei pripuštaju, te najveći brojkrava ostajegravidan.Zimska telenja iproljetnipripustiusađeni su u proizvodni ciklus krava jošod doba dok su živjeledivlje, u prirodi. To jeinstinkt koji pogodujeodržavanjuvrste,jer je usklađen s godišnjimpromjenama u

La prirodi i razvojemraslinja,odnosno porastomprirodnehrane,što osigurava život i rast potomstva.

Telad oteljenazimi, u posljednjim zimskim mjesecimadok jošnema hrane U prirodi,sišekravu i odrasta zajedno s rastom ibujanjemprirode. Na tajnačin, s porastomživotnihpotreba,telad nastupomproljećapronalazi u prirodi sve višebiljnehrane,pašei zelene hrane visoke hranidbene vrijednosti,bogate

energijom i bjelančevinama,mineralima i vitaminima.

Krajemzime i nastupomproljeća i za krave dolazi boljevrijeme,jer se poboljšavajuklimatski uvjeti. Dani pos- tajuduži,višeje sunčevesvjetlosti i topline, a manjevlage u zraku i okolišu, štoomogućavavišekretanja(uispustima i izlaskom na pašu),pobuđuje krvotok,izmjenutvari (metabolizam) i živčanupodražljivost. Sve to neposredno djeluje na žlijezdekojeluče hormone, potičespolnuaktivnost i gonjenje, ubrzava oporavakreproduktivnih organa i poboljšavareprodukciju i mliječnost krava.

Gonjenje(estrus)krava je pod utjecajemestrogenihhormona kojeluči hipofizasmještena u mozgu (hipotalamusu). Estrogenihormoni pomažu stezanje ičišćenjematernice i djeluju na jajnikegdjese stvara i dozrijevajajčana stanica (folikul).Dozrijevanjefolikula očituje se gonjenjemkrava. Pojavagonjenja 30 do 60 dana nakon telenja i redovito ponavljanjeciklusa (nakon28 dana)upućuje na dobar tijekpuerperija i oporavakporođajnihorgana nakon telenja.

Aktivnost hipofizeprirođenaježivotinjamau određenom razdobljurasta i spolnogdozrijevanja, alijedijelom i pod utjecajemživčanog i humoralnogsustava (krvi i limfe)prekokojih se prenose unutrašnji i vanjskipodražaji.Hipofiza djeluje na spolnežlijezde, nakon čega se očitujuspolnereakcije kao što jei pojavagonjenja i želja za parenjem.

Spolneaktivnosti,posebiceplodnost životinja,uvjetovane su i zdravstvenim stanjemživotinja,naročito stanjemspol- nih organa (razvijenost, katari i upale), izmjenomtvari (metabolizmom) i hranidbom (vrstomi količinomhrane i pojedinimhranidbenimsastojcima).

Uzevši u obzir sve čimbenikekoji utječu na pojavugonjenja i plodnost

krava,može se rećida jeproljećenajpovoljnijerazdoblje za pripust,oplodnju i reprodukciju krava U proljeće se krave brže oporavljaju nakon telenja,imaju kraće razdoblje tzv "servis perioda",prije se gone i ponovo pripuštaju,lakše i u većem brojuostajugravidne. To razdobljetreba razumno iskoristitida se veći brojkrava na vrijemepripusti.Posebice treba obratiti pozornost na jalovekrave, krave kojese ne gone ilise "tiho gone" (funkcionalnisterilitet), s time da se vrate u reprodukciju.

Ako se sumnjana klinički sterilitet i patološkepromjeneporođajnihorgana, krave treba odmah podvrgnutiveterinarskom pregledu i po potrebiliječenju. U odnosu na hranidbu i metabolizam (izmjenutvari),krmiva ne smijuizazivati pretilost, ali morajuzadovoljavati sve osnovne i proizvodnepotrebeživotinja i sadržavati sve hranidbene sastojke. To jeposebicevažno u prvom i drugom mjesecunakon telenjajerjeto vrijeme najvećemliječnosti i gubitkahranjivih tvari mlijekom,organizamje iscrpljen stvaranjem i donošenjemploda, a treba ga i pripremiti za ponovnipripust i za novo reprodukcijskorazdoblje.

Krave treba što višedržati u ispustima, naročito za lijepavremena, čuvajući ih od izravnogSunčevogzračenja za velikih vrućina, te hraniti zelenom hranom Ako je moguće,krave treba puštati i hraniti na paši.Pašajebogata energetskim, a naročitobjelančevinastim _hranjivima.Sadržidosta kalcija, nekad manjefosfora,mnogo vitamina A i karotina,vitamina E i drugihmakro- i mikroelemenata, a sve jeto od velike vrijednosti za plodnost i razvojzametka.

U nedostatku zelene hrane treba davati silažu,ali,kao i uz pašu,treba obratiti pozornost na dopunskakrmiva kojamorajusadržavatimanjkavehranjivesastojkepremapotrebamaorganizma

Proljeće i početakljetarazdoblje jeu kojemkrave morajuprikupitihranjiva u organizmu i steći sposobnost za novu reprodukcijuivisoku proizvodnjumlijeka u slijedećimnepovoljnijimklimatskim razdobljima.

normalno u reprodukcijskomciklusu, i ne ostajegravidno sve do proljećaiduće godine. To je,dakako,velika šteta,jer krave daju2teleta u 3 godine; to jedakle, gubitakjednogteleta, a time i manjak mlijeka.

Krave kojese kasnijetele, u ljeto iliu jesen, u kritičnom fiziološkomrazdoblju nakon telenjaizložene su nepovoljnijim klimatskim uvjetimatijekomduljegrazdoblja.Zbogvelikih ljetnihvrućinaintenzivnijijerazvojmikroorganizama i krave (kaoi telad)izložene su češćeinfekcijama i upalamaporođajnih i dišnih organa. Oslabljenojestezanje(kontrakcija)maternice i produženovrijeme oporavljanja nakon telenja. Suša i velike vrućine,nedostatak sočne hrane (često i nedostatk pitkevode),uzimanjehrane u kojojnedostajuneki vitamini i mikroelementi (ljetizbog suše, a ujesen zbog obilnih kiša i ispiranjatla),slabe otpornostorganizma,uzrokujukatar i upalesluznica,jalovost i slabu mliječnost

U kraćemjesenskomrazdobljunešto se poboljšavajuživotniuvjeti i uvjeti za reprodukciju, ali ubrzo zatim nastupa zima. Hladnoća s mnogo vlage,duži boravak u štali,manjekretanja iSunčeve svjetlosti,višenečistoće u okolišu, suha hrana često loše spremljena,loše sušena ili konzervirana,manjkava u pojedinimhranidbenimsastojcima ili zaraženaplijesnima,nepovoljni su čimbenici za hormonalnu ispolnuaktivnost, zdravlje i proizvodnjuživotinja. Krave se stogačešće tiho gone, bez jasnih znakova gonjenja, iligonjenjeizostaje. Čestesu pojaveda se krave normalno gone i pripuštaju,jajnastanica se i oplodi, ali plodrano ugibailise zametak resorbira, što se također očituje kao izostajanjegonjenja ili"lažnagravidnost*.

Stogase većibrojkrava,kojese tele ljeti i ujesen,najčešće ne goniunutar 60-90 dana nakon telenja, što treba biti

Da bi se spriječile ove pojave, za jesen izimu treba spremitidovoljnokvalitetnog sijena i sočnogvoluminoznogkrmiva (krumpir,čičoka,repa i dr.),dobru sjenažu i kukuruznu silažu. U tome razdobljuraspoloživa krmiva običnonemaju dovoljnokalcija i fosfora, kao ni mnogih vitamina i mikrominerala, što treba dodavati dopunskimkrmivima ilimineralno-vitaminskim dodacima

Posebnu pozornosttreba posvetiti održavanjučistoćeokoliša i dobrih zoohigijenskihprilika(topline,vlagei dobrog zračenjauz čuvanje od propuha),suhoj i čistojstelji,kretanju životinja i sl.

Krave kojejalove iz prošlegodine ulaze u proljetnorazdoblje,imajumožda posljednjupriliku da se oplode i ostanu gravidne,jerim u protivnomslijedi,zbog jalovosti i slabe proizvodnje,isključenje iz rasploda. To treba na vrijemespriječiti.

Na krajutreba jošreći da neka zelena pa i silirana krmiva (djetelina)sadrže u manjimkoličinama tvari kojedjeluju kao hormoni (fitohormoni). Među njimase ističu fitoestrogeni. Oni u manjim količinama mogu povoljnodjelovati na proizvodnju i reprodukcijuživotinja, ali u nekim stupnjevimarazvoja i klimatskim prilikama, ovisno o gnojidbi inačinukonzerviranjahrane,mogu izazvati jače znakove gonjenjapaiporemećajeplodnosti (lažnogonjenje,ciste na jajnicima, promjene na sluznicama reproduktivnih organa, pobačaje i sl.).Posebice treba upozoriti da se fitoestrogeni u velikoj količini i s vrlo štetnim posljedicama mogu javljati u pljesnivoj hrani

Dr. StjepanFeldhofer

lstimizinjmi, au:

Djetelinska bolest - Trifoliosis

Djetelinskombolešćunazivaju se upalerazličitogstupnjabijelih,nepigmentiranihdijelovakože.Simptomisu smetnjeiopćisimptomitrovanja. Takve upale nastajunakon izdašnogi dugotrajnoghranjenjaživotinje djetelinom, a razvijaju se samo uz sudjelovanjeSunčevihzrakana nepigmentiranamjestana koži.

Neka biljnakrmiva sadržetvari koje kožučineosjetljivom na svjetlo(fotosenzibilizacija). U tom je slučajusvjetlo neposredanuzrok kožnogoboljenja. Djetelina ilucerna često sadrže tvari koje senzibilizirajunepigmentiranukožu mnogihbiljojeda.

Tvari kojekožučinepreosjetljivom u krmivima se ne nalaze uvijek u gotovu obliku, već nastaju u crijevuprilikompret- vorbe klorofila Fotosenzibilzacijom se u koži oslobađa histamin,kojiuzrokuje upalu.

Najštetnijom se pokazalašvedskaili hibridna djetelina(Triofoliumhybridum), a neštomanjecrvena djetelina(Trifolium pratense),lucerna (Medicagosativa) i drugevrste

U goveda se u lakom stupnju pojavljujuupalepo nogama i donjim dijelovimatrbuha, na vimenu ilimošnji, manjena vratu, na prsima i oko usta Nadraženja su noću slabijeizražena, a danjujače.

Te promjeneznajuuskoro posve nestati, a ostajutek ljuštenje,pojačnoslinjenjeili mjehurićavaupalasluznice usne šupljine.

Kod konja,ako se bolest javlja u laganomobliku, na kožiglave i nogu javljaju se pjegastozacrvenjena i odebljalabijelamjesta.Crvenilo iotekline brzo prolaze,nakon čegase koža ljušti.

Ako se životinjehrane isključivo švedskomdjetelinom,javlja se i obilato slinjenje,čemu se pridružujemjehurićastaupalasluznice usta.

Kod ovaca, osip se javlja na bazi uške, oko nosa i usta, a kod ostriženih ovaca uzdužleđa.

U teškim slučajevimanastajuznatne otekline i bolest kože s jakimcrvenilom (domodrocrvene boje).Mjestimice se pojavljujumjehuri, a kroz oštećenu kožu probijažuta tekućinakoja se naglosuši ipretvara u kraste Pod krastama se poslijerazvijegnojnaupala.Iz kožnih pukotinaizbijegnoj,koji se nakon otkidanjakrasti pojavljuje na površini. Gnojnaupalaprelazi na dlačnepapile i limfne žile.Pojavljuju se gnojiničvorovi. U vrlo teškimslučajevima može nastati suha gangrena Bolest je praćena svrbežom. Uz promjene na koži,može se pojavitimjehurićava ilignojnaupala sluznice usne šupljine, s groznicom. Zbog bolnosti kože,životinje se teško kreću.Kadšto otečenjuška idonjausna, a opažase ignojnaupalaočnespojnice. Od općihsimptomaprevladavaju probavnesmetnje,nedostatak teka, žutica,začep u debelom crijevu,kolike, slabo i nepravilnobilo, a kadštoaritmija iopćaslabost. U nekim slučajevima nastajuteška oštećenjajetre(ciroza i nekroza) i živčane smetnjekao što su

SERVIS 1 PRODAJAMUZNIHUREĐAJA

Julius, Jakopovščak, Srpen, Mali srpanj

I ovaj,najtoplijimjesec u godini, ima pet imena Međunarodno ime,juli, potječe iz starogaRima i nadjenuto mu jeu čast slavnogvojskovođe i državnika GajaJulijaCezara,kojiježivio od 10044 godineprijeKrista Postignuvši ogromnezasluge za Rim iu času svoje najvećepopularnosti,Cezarjebio ubijen, izboli su ga rimski plemići u senatu, na dan 15 ožujka.Između ostaloga,Cezar jeustanovio i kalendar kojijoši danas koristi pravoslavnacrkva. Od njegova nadimka Caesar razvila se naša riječ *cesar“, "car.

Naziv srpanj, zna se, potječe od riječi *srp",najjednostavnijeg i najstarijeg po- ljodjelskog oruđa Već se pretpovijesni čovjekslužio srpomza pobiranjedivljih biljaka.Prethodnicidanašnjegsrpau mlađe kamenodoba bilisu lučnosavinuti rog,kamen ilikost, s drškom od drva Kasnije su se izrađivali željeznisrpovi, a razvila se i kosa U starome vijekusrpje bio i oružje, u slučajusukoba

Zašto jeu nas Hrvata upravo sedmi mjesec u godininazvan prema srpu,lako je pogoditi. To je doba žetve ozimih pšenica,kojih se najvišesijalo i za koje se srpkoristio od zore do mraka Kosilica za košnjustrnih usjeva u Hrvatskojjepo prviput uporabljena 28 lipnja1853 godine,na imanjuviteza Ambroza VranicaniDobrinovića u Botincu,kraj Zagreba.To je bila engleskakosilica *Husey" na konjskuvuču Za ondašnje doba bila jeto velika novosti nije se brzo proširila. Još su se stotinjakgodina seljačkaleđa dobrano grbilažanjući srpom, ilikosom. Žetvajebila teška, ali jenakon njebilo i pjesmeiveselja. Evo jednežetelačkepjesmiceiz zlatarskobistričkogakraja:

Marijamila žito ježela žito ježela, trivence plela. Prvogaplela od žita pšenice, njeganosila v naše žitnice, da bi nam Bogdal, da bi nam polje, da binam poljerodilo bolje, i dalo nam lijepe, žarke pšenice.

U nazivljumjeseci u godiniHrvati su ostali vjernisvojimkršćanskimsvecima, pa jei naš srpanjimao "kršteno ime"JAKOPOVŠČAK.To ime nosi u čast sv Jakova,po zanimanjuribara,sina Zebedejeva ibrata sv Ivana Evanđelista.

Kao Isusov apostol,Jakov je,uz Petra iIvana,pripadaonjegovomužemkrugu, zbogčegajezacijelo i postaokasnijim glavaromprvekršćanskezajednice u Jeruzalemu Nažalost, već 44 godinebio jeubijen, po naloguHeroda Agripe. U 9 stoljećuJakovljevojetijeloprenešeno u Španjolsku, pa jetako postaozaštitnikom te zemlje.Njegovspomendankatolička Crkva slavi 25 srpnja. Na tajsu dan mnoginaši stari slavili svojeimendane Na zagrebačkojMedvednicistojilijepa stara kapelanjemuposvećena.Svake godinena dan sv Jakova ondjese

održava omiljenoplaninarsko proštenje. Uz sv Jakova vezane su i neke stare izreke:

"Koliko dana kiša pada prijeJakova,toliko će poslijeJakova"

"O Jakovu prve jabuke za gibanice."

U srpnju se slave neki sveci, kao uvijek i oni kojinam donose vesele dane Dana 5 srpnjaštuju se slavenski apostoli sv Ćiril iMetod Ubrzo nakon toga,10 srpnja, jesv Amalija, falačka grofica iz 7. stoljeća,togadana idemo u čestitare k našim Ljubicama.

Marijiništovatelji 16 srpnjaslave Gospu - Karmelsku; na taj su dan proštenja kod varaždinskih franjevaca i u Brezovici kraj

Zagreba sa strahopoštovanjem slavimo gromovnika sv lliju(20.srpnja), i prisjećamo se zgodeiz StarogZavjeta, kada jesv. Ilija išao s prorokomElizejem

uz rijekuJordan: "Idok su tako išli irazgovarali se, gle:ognjenakola i ognjeni konjistadoše među njih, i Ilija u vihoru uziđe na nebo." Dana 22. srpnjaslavi se MarijaMagdalena,nekoć slavna ljepotica i griješnica,kojaje susrevši Isusa,postalapokajnicom.MarijaMagdalena bila je nadahnuće mnogim slikarima Zatim dolazi veselo Anino (26. 7.),kojese slavi posvuda, a naročito u Samoboru. Posljednji dan u srpnju spomendanje sv Ignacija,osnivača Isusovačkogreda,posebnoznačajnog za razvojprosvjete i kulture u hrvatskom narodu.

Iza krajjošjedanstaripoljodjelski stih: Rano rane mlade snaše, veselo se srpom maše, Od motike srp jebolji Sretan SRPANJ - krajnevolji!

Priredio: StjepanKeglević,dipl.ing.

Srpanjske žrtve 29. VII 1845.

Srpanjskežrtve duboko su i trajno urezane u pamćenjuhrvatskoganaroda.

Tih 15 palihmladića bili su prvenaše žrtve za preporođenuhrvatsku svijest iza demokratizacijuhrvatskogpolitičkog života

Ta se tragedijadogodila u Zagrebu, na Trgusv Marka,zlosretnog 29. srpnja, oko osam sati uvečer. Bio jeproglašen rezultatizbora za novu skupštinuŽupanije zagrebačke,kojimsu izgubilikandidati Narodne stranke, a većinu glasovadobili mađaroni. Mađaronska= pobjeda posljedicajeglasovanjamnogobrojnih plemićaseljaka iz Turopolja za njihova komeša DanijelaJosipovića,žestokog mađarona. Glasovanjejepotrajalo čitav dan i na tome trgubilo jemnogo raspa-

ljenihgrađana,pajeban Haller već bio pozvao vojskuda zaposjednesve prilazneulice. Nakon proglašenepobjede,mađaronski glasači su počeli odmah burno slaviti, a ispaljen jeijedan hitac To jebilo dovoljno da narodnjačka mladež,studentska i obrtnička na čelu s književnikomMirkom Bogovićem,jurne za mađaronima htijućiprobitikordon vojske,koja se prepriječila.Bogović, kao bivši kadet,trgnusablju na zapovijedajućegnadporučnika, a njegovkaplar zapucana Bogovića.Nato čitav kordon vojskeotvori paljbu na građane.Povjesničar JosipHorvat ovako opisuje tu strahotu: "Efekt te sulude paljbebio je strašan Krvava tjelesavaljala su se na trgu, te u Gospodskoj i Kamenitojulici

Cijelitrgjezavio puščanidim, a glasnu tutnjavububnjevakojomjepotpukovnik Sartori dao signal da se obustavi ta luda paljba,nadjačavrisak i jaukranjenika".

Ishod jebio: osim mrtvih i četrdesetak ranjenih na objestrane

Slijedećega dana održana je mirna demonstracijapredBanskim dvorima. Nisu se, međutim,pjevalepjesme tužbalice,nego gorljive,borbene budnice Dana 1 kolovoza bio jesprovod. Lijesoviobavijeni crnim suknom, s osvetničkom lozinkom "Danas meni - sutra tebi.",položeni su u zajedničkugrobnicu na starom Jurjevskomgroblju, a tek mnogo godinakasnijesvečano su prenešeni na Mirogoj.Srećom preživjeli Mirko Bogovićzapisaojemudru izreku kojavrijedi i danas.

"Svaki narod svome zavičaju rajsagradi kroz grobove!"

Priredio StjepanKeglević,dipl.ing.

Mali podsjetnik poljoprivrednih radova u mjesecu srpnju

U POLJU: Nadajmo se lijepom vremenu u prvojpolovicisrpnja, da žetva pšenice u što kraćem roku bude sretno obavljena i dobro spremljena.Smanjene su naše površinepod pšenicom, pa stogatreba dobrom i na vrijeme organiziranomžetvom te ispravnim strojevimaočuvati svako zrno

Poznato jeda,dok jekombajnjošna strništu, već valjapočeti s obradom, gnojidbom i uređenjemtogatla,kako bi se očuvala dragocjenavlaga,što prije razgradiliostaci požnjevenihbiljaka i uništili korovi, a sve to u svrhu sjetve jednih od postrnihkultura, kako bi se s određene površinedobila drugažetva Gospodariveć znajuda,prema vrsti svoga gospodarstva,mogu zasijatibiljke za Silažu kao što su kukuruzi FAO grupe 100,sirak,uljarice,tradicionalnu heljdu

ilineke kulture za zelenu gnojidbu,kojom će uvelike povećatiplodnostsvoje oranice.

Šećernurepuvaljazaštićivati od lisne pjegavosti, kako bi se u njenomkorijenu postigla što veća količina sladora.

Dobro jepočeti s pripremomtla za buduću sjetvuuljanerepice.

U VRTU: Dipl.ing.Ivan Gašparjednom je napisao:"Za proizvođačapovrća srpanjjeveoma bitan za sjetvu i sadnju povrća,jerse time omogućujeberba od listopada do travnjaiduće godine."Zbog togase u srpnju na kontinentalnom područjusiju:endivija,grahmahunar, kasna korabica,poriluk i zimska rotkva, a sade se presadnicekasnogkelja,kasnog kupusa,poriluka,radiča i jesenske

salate Nakon sjetve ilisadnje ne smijemo zaboraviti na to bilje,negoga moramo povremeno zalijevati,ujutro ilipodvečer, a tlo rahliti i prihranjivatidušičnim gnojivima. Ako se povrćepolijeva rastopinomtogagnojiva,valja ga nakon toga političistom vodom,da se gnojivoispere S lišća i dospije u tlo.

U VINOGRADU: Mladice bujnorastu, pa ih valjavezati, a krajemmjeseca poduzima se i zelena rezidba. Početkom srpnjaobično treba prskatinakon cvatnje, kako bi se spriječiliperonospora, pepelnica, a i botritis kojiprekopeteljki bobica zaražujegrozdić.Prijenego se bobice zatvore, mora se već uporabiti sredstvo protivbotritisa. Krajemmjeseca jošse nastavlja sa zaštitom Vrijemeje sve toplije i za pepelnicu(lug)sve povoljnije. Već sigurnoznate da tojgljivici za njenoširenje nisu potrebne ni rosa ni kiša Vjetarjojpogoduje.

Posađene cijepovečesto treba njegovati, a posebiceuklanjatibranduse

U VOĆNJAKU:Prema potrebi, kosi se biljnipokrov i slaže oko debla (molčiranje), da se očuva vlaga u tlu To jevrijemezelene rezidbe, a i okuliranja, tko se njimebavi Počinjeberba ljetnih Sorti,naposekrušaka ibresaka, a obavlja se u dva do trinavrata Beru se i šljive okruglice.

U STAJI jenajvažnijadužnost zaštititi stoku od vrućine i davati jojdosta čiste i hladne vode Mr. Đuro Senečić za svinje posebnopreporučuje da ih se zaštitiod visokih temepratura, jerse one ne znoje, a ispodkože imajudebljislojmasnoga tkiva kojije loš provodniktopline.Napose trpesuprasnekrmače.Stoga u stajutreba

unositi, ako je moguće,strojnorashlađeni zrak, te iznad životinja u oborima prskativoduili jekapatinanjihovevratove i sapi.

LJEKOVITO BILJE se tijekomsrpnja i daljeskuplja. Gđa MarijaKranjčević preporučada se skupljajuslijedeće vrste: listi cvijetstolisnika i vrkute,cvijet bijelogsljeza,list i cvijetpelina,cvijet arnike i nevena, te kičicu,preslicu, gospinutravu,lavandu,listicvijetcrnoga sljeza,kamilicu,sjemepiskavice i drugo.

Prema starim iskustvima (iz1893.), evo što se u srpnjudogađau ptičjemcarstvu: do 10 srpnjaizlijećudrugimladi vrapci, a s 20. srpnjemzamuknu pticepjevice.

Priredio: StjepanKeglević,dipl.ing.

Godišnji odmor

Cijelugodinumaštate o promjeni ambijenta:prekrasnimvečerima uz more, o parkovimaljetkovitihtoplica, o prostranimplaninskimpašnjacima.

Godišnjiodmor,naime,sastoji se od odlaska,boravka i dolaska kući

Put isplanirajte kako vam jenajekonomičnije:vlakom,autobusom,avionom ili osobnim autom.

Ne putujete li osobnim autom,kupite dan,dva prijekartu s rezervacijom. Ne zaboravite = ponijeti=rezervacije o uplaćenomboravku, kao i osobne dokumente.

Ugovorili ste SMJEŠTAJU KUĆNOJ

RADINOSTI - privatnismještaj. Pri dolasku raspitajte se o kućnom redu,te se nastojtedogovoriti s ukućanima u vezi s vašim posebnimzahtijevima i željama, pazećipritome da ne remetite kućni red

Tokom svogboravka susretat ćetese S ostalim gostima,pa bez obzira što ih ne poznatepozdravljajte.Upoznavanje nijepotrebno - učinite u slučaju da se s nekim boljezbližte za trajanjaodmora.

Između 22 i 6 sati treba vladati kućni mir. Ima li male djecemože potrajati i duže Ne ometajtedrugesvojombukom ni za popodnevnogodmora. Pripazite i upozoritesvojudjecuda ne budu bučni

Za vrijemeobroka pristojno se odjenite.Nepristojnojesjediti u odjeći za kupanje i bosi.

Imali u kućiposebnakuhinja, a odlučili ste sami pripravljatiobrok,učinite to brzo ijednostavno - ne pripremajtegozbe.

Odlučili ste boraviti U HOTELU.

U nekim detaljimarazlikuje se od boravka u kućnojradinosti. Čimstignete, potražiterecepciju. Tamo ćete reći svoje ime, a ako imate rezervacijupozovite se

na neki dokument ilitelefonski razgovor. U slučaju da nemate rezervacije,upitajte ima likojaslobodna soba (Imajte u vidu da su hotelske sobe u većinidvokrevetne.)

Na recepciji se obavezno predaosobna karta iliputovnica, a može i vozačka dozvola Upišuvaše podatke, pa jošisti dan ilislijedećimožete zatražiti da vam vrate osobni dokurnent Ne nađete li u sobi listu s kućnim redom,raspitajte se na recepciji, kao io vremenu određenom za obrok. Pravila kućnogreda,bez izuzetaka,moraju se pridržavati svi gosti.

Inventar hotela ne iznosite - npr. ručnici, deke

Krevete ne morate sami namiještati, ali nijelijepoostaviti krevet u velikom neredu

Ne smijete u sobama upotrebljavati grijalice,grijače za vodu,glačalailislično (štodonesete sa sobom).

Odjevnepredmetenijepristojnoprati u hotelskojkupaonici.

Svaki hotel pružarazličite usluge; pranje,glačanje,čišćenjeobuće

Dijelite li sobu s bračnim drugom, djecom ili prijateljem(kolegom)razgovarajtenormalnim tonom; ne preglasno se smijati,vikati,diskutirati Televizija i radio ne smijubiti preglasni.Vrata i prozoreotvarajte i zatvarajte što tiše

Ulaskom u dizalo,pozdravite, a ako je dizalo opterećeno ne inzistirajte ući, ugurati se - pričekajetedrugi.

Dolaskom u restoran očima potražite šefa sale (odjeven jeu tamno odijelo), pričekajte da dođe do vas, pozdravite i zamolite da vas smjesti za slobodan stol.

U nekim hotelima,većna recepciji, dobijetehotelsku karticu kojuvam zatraži šef sale,napišebrojvaše sobe na drugu karticu i stavi jena "vaš" stol.

Doručak jeobično uračunat u cijenu noćenja. S poslugombudite korektni Eventualne nesporazumeriješite sa šefom sale,recepcije ili s nekim od hotelske direkcije.Napojnica se ne daje priredovnom serviranjuobroka. Napojnica se može dati konobaru koji poslužujepiće(daje se i nosaču), a ne smijebiti manjaod petpostood vrijednosti konzumacije.

Ako za zajedničkimstolom sjedei drugigostipozdravite ih prilikomdolaska za stol, a upoznavanjenijeuobičajeno.

Boravak u hotelu zahtijevapravila odijevanja. U hotelu i oko njegauvijek morate biti prikladnoobučeni - nikada samo u kupaćimgaćicamailikupaćem kostimu U boljimhotelima na večeru se dolazi u odijelu, s kravatom (zavelikih vrućina dopuštenojeizostaviti kravatu), a ženske osobe u haljinamailikostimima.

Svi oni kojine vole formalnosti u ophođenju,kojižele provestiodmor jeftino i sasvim opušteno,KAMP jeidealno mjesto. No i u kamputreba poštivati kućni red. Treba biti pažljiv, ne prebučan. Ne budite u zoru one kojijošslatko spavaju, VI

kao i u kasnim večernjimsatima - budite tihii obazrivi

Na ovakvim mjestimaprisutnajeopasnost od požara.Dogodili se slučajno, sve punoljetne osobe trebaju se uključiti u akcijugašenja.

Na plaži i bazenu svatko nastojinaći ugodno mjestoza odmor. Nemojte smetati drugima.Kupačitrebajupripaziti da ne prskajuljude u blizini obale Nemojtezauzeti dio kupališta za vlastite igreloptom. Uz dijeloveplažeilibazena gdjese u vodi nalaze plivači, ne smije se skakati u vodu - možete nekome nanijeti ozljedu.

Imate li čamac,ne vozite ga u blizini plaže.

Pri odlasku s plažene ostavljajte tragove.Pokupitelimenke,boce,salvete, otpatke od voća,opuške.

Nijepristojnoprati se sapunom i šamponom u moru

U svim situacijama i na svakom mjestu budite obazrivi premadrugima, i vladajte se u skladu kućnogreda

Godišnjiodmor provediteugodnoi odmorite se maksimalno.

Pripremila: ing.Mirna Božičević

Očuvajte vaše cvijeće zdravim

Pojavabolesti i štetnika kako na sobnom bilju, tako i na balkonskom i vrtnom cvijećugotovoda je redovita pojava. Rijetkoprođesezona ljetnica, a naročito trajnica da se ne pojavebarem lisne uši Najčešće su to zelene lisne uši, a rjeđe bijelemušice (štitastimoljac).

Lisne uši najčešćijebiljniinsekt Njegovurazvojupogodujevlažno toplo vrijeme(naročitoposlijekiše).Dobro je i preventivnodjelovati s nekim od insekticida, kao npr. CHROMORELD tekućina iliBASUDIN - prašak.

Bijelemušice rjeđe se javljaju, znatno teže iskorjenjuju, pa suzbijanju treba posvetiti znatno više pažnje.

Bolestiukrasnogbilja

Znatno se teže utvrđuju, a uznapredovalebolesti su: pepelnica,rđa, plijesan,trulež,plamenjača.

Pepelnica(gljivičnooboljenje)očituje se pepeljastomnaslagomna listu i stabljici. Korisno jeodstranjiti svo oboljelolišće, a od kemijskihsredstava preporučamoBAYLETON SPECIJAL WP I AFUGAN

Rđa se javlja u obliku rđavih mrlja na listu,stabljiciicvijetu.Također jedobro odstraniti oboljelolišće, a kemijska sredstva su: BAYCOR,SAPROL, TILT Ako se pojavitrulež ilipaksiva plijesan efikasno sredstvo jeRONILAN

Čestonapadabiljke s mekanim listom, a lako se širi i na ostalo bilje(fuksije, pelargonije,verbene,salvije, a od povrća čest jenametnik na rajčiciikrastavcima).

U zaštitijepreporučljivokoristitisistemične insekticide kojidjelujuželučano, jerkontaktni insekticidi teže prodiru zbogštita,kojikao obrambeni mehanizam ima bijelamušica odnosno štitasti moljac. U zaštitise može koristitisredstvo kao npr.MEOTHRIN - koncentrirana suspenzija(proučitiuputstvo).

Vrlo sitan i opasan nametnik jei TRIPS ili crna muha. Zadržava se na naličjulista,otkriva se po izmetinamasjajnocrne boje.Ličinke su blijedo žućkaste,sišu biljnesokove: biljke kržljave,listovi žute,venu i otpadaju. Sredstva protivtripsasu: TALSTAR, ROGOR, DECIS.

Puževi mogu također biti vrlo neugodninametnici jerizgrizajulist, a stacionarni su u zemljigdje obično dospiju=njihova = jajašca = prilikom presađivanja.Suzbija se sredstvima: Pužomor,Limax,Mesurol.

Vrlo neugodnabolest jei Plamenjača (peronospora), a sredstva za suzbijanje ima mnogo: POLIRAM COMBY, ANTRACOL,RIDOMILi dr.

Borba protivbolesti i štetnikanije nimalo jednostavna. Kod ljetnica - jednogodišnjegbiljasuzbijanjegotovoda se i ne isplati, osim naravno lisnih ušiju. Takvo oboljelobiljenajbolje jeodstraniti iz nasada i zamijeniti ga drugimbiljem.

Akose odlučimo zaprimjenukemijskih sredstava (nafuksijama,pelargonijama, asparagusu, oleanderu i raznom sobnom bilju) treba strogovoditi računa o primjeni

i dobro proučitiuputstvo na omotu sredstva

Kemijskimsredstvima tretira se suhi list rano ujutro ilinaveče,nikako ne po suncu (pojavaožegotina) niti prijekiše (zbogispiranjasredstava). To upozorenje dobro jeimati uvijek na umu

Nadamo se da vašemcvjetnjaku sve ovo neće biti potrebno, ali kako ne bi došlo do neugodnihiznenađenja, a rezultat oboljelocvijeće, dobro jeznati prepoz- nati barem najčešćebolesti i štetnike. VeraVolarić,dipl.ing.

Prestanitebuljiti u ekran

Rezultati istraživanja u nekim zapadnoeuropskimzemljamapokazujuda učenici osnovnih škola predtelevizorom prosjedeod 24 do 30 sati tjedno, a trogodišnjacijošjedansat više u danu! Ne promijeni lise nešto, ta će djecapred TV ekranom provesti 12 godinasvoga života. Činise, međutim, da se to buljenje u televizor iz godineu godinujoši produžava.Premda u nas nijebilo sustavnih istraživanja,sigurni smo da stanje nijeništa boljeod onoga u Zapadnoj Europi.

Bez obzira na stručne rasprave među psiholozima,kojesu rezultat suprotnih mišljenja,ipakne smijemoostati ravnodušni predčinjenicom da nam poslije deset sati navečer sjediisto toliko djece kao i prijepetsati poslijepodne. Još je goreto što djecagledajuemisijekojeim uopćenisunamijenjene.

Više nema nikakve dvojbeda filmovi sa scenama nasilja i strave štetno utječu na gledatelje, osobito na djecu.Američka savezna policijasvojevremeno jeutvrdila da se s pojavom"televizijskognaraštaja" 16 putapovećaobrojmladih zatvorenika osuđenih zbog delikvencije.Američko dijetetijekom 18 godinaživota na TVvidi više od 10 000 ubojstava idrugihzločina. U Njemačkoj, na TV ekranima prikazuju više od 400 zločina tjedno!Ozbiljno provedenestudije,kojesu istraživale utjecajtelevizijskihemisijatakve vrste, VIII

pokazale su da su djeca,kojasu često gledalascene nasilja,ubojstava,zločina,kasnije(čaki nakon 10godina)postajalanasilnija, dok su njihovivršnjaci,kojitakve filmove nisu gledali, bili znatno manjenasilni, te u velikojmjeriprijateljskiraspoloženi i spremni da pružepomoć drugome.

Roditelje mora zabrinuti jošjednačinjenica. Ta nesretna televizijaoduzima našem djetetunajmanjejedando dva sata igrednevno,trčanja,čitanja, dakle stvaralačke dječjedjelatnosti. Nitko ne tvrdi da jetelevizijaglavniuzrok tome ali sigurnoje da je svojimprogramom pridonijelaporastubroja djece s poremećenimponašanjemi porastu kriminaliteta među djecom i omladinom

Nitko pametanneće tvrditi da mali ekran nema i pozitivnihutjecaja. To se poglavito tiče dobro napravljenihemisija obrazovnogkaraktera Pouzdajte se u svojuocjenujelineka emisijaprikladna za vaše dijete ilinije. Ne zaboravite da je ono jošdijete i da,za razliku od odraslih, u svojživot unosi ono što vidi na televiziji

Ugasitepovremenosvojtelevizor, pružitemogućnostda do izražaja dođu razgovor među ukućanima i zajedničke kućne igre s djecom.

Vašliječnik

BIOS GLASNIK broj1

"BIOS"

Savez za organskobiološko gospodarstvo,zaštitu okolišaiunapređenjezdravljaRepublikeHrvatske

Co Dioš.

Savez za organsko-biološko gospodarstvo, zaštituokolišai unapređenje zdravlja Republike Hrvatske

Savez "Bios" utemeljen je1991 godine kao nevladina organizacija(NGO),s nakanom da u Hrvatskojpromiče i širiorganskobiološko' (0.b.) = gospodarstvo. Budući da smo odmah u početkuodredili, a i željeli, da Savez "Bios" ponajprijerazvija i organiziraprimarnuproizvodnju0.b. nezagađenihživežnih namirnica,ili, kako se to pojednostavljenonaziva,"zdrave hrane", i to u skladu sa svjetskimkretanjima i normama, trebalo se i odgovarajućeustrojiti. Da bi se što prijemogloravnopravno uključiti u tu proizvodnju i na svjetskotržište, valjalojenajprijeustanoviti pravilaproizvodnje(standarde) injihovukontrolu prema propisimaMeđunarodne federacije za organskobilošku poljoprivrednuproizvodnju IFOAM, u čije jepunopravno članstvo Savez "Bios" primljen1992. godine.IFOAM je svjetskaorganizacija kojasada brojipreko 500 članova iz 100 zemalja. Ima svoje predstavnike u najvišimsvjetskimpolitičkim tijelima, kao što su UN i EZ,u kojima se i općakretanja u poljoprivredi sve više ravnajuprema stavovima ipravilimaIFOAMa Države u kojimajeprihvaćenao0.b. proizvodnja i kojetakvu proizvodnju i službeno nastoje u praksiproširiti,isključivo se pridržavajupravilaIFOAM-a. Tako su i sva pravilastandardi EZ ipojedinihdržava u svezi s proizvodnjom,preradom i trženjem 0 b živežnih namirnica potpunousuglašena

s pravilima i standardima IFOAM-a.

U organizacijskompogledu,Savez "Bios" ustrojenjepremanajnovijimpreporukama IFOAM-a Naime,radi lakše koordinacije i komunikacije s pojedinimsavezima i članovima,odnosno udrugamapojedinih zemalja,nastoji se te udruge i članove obuhvatiti u jedannacionalni savez Stogasmo savez "Bios" ustrojili kao Savez Hrvatske, unutar čegase organiziraju i utemeljuju regionalne - županijskeudruge, ilimu pristupaju=pojedinačni = članovi,prema ekološkim i drugimposebnostima,interesima ipotrebama.

U prošlosti,klasični razvojniputkretanja i prodajeroba 0.b. proizvodnjeobuhvaćao je prodajuproizvodapotrošačima na samom 0 b =gospodarstvu. = Izravna međusobna komunikacija i povjerenje bili su glavnamotivacija i jamstvo tih odnosa No,brzo proširenjeproizvodnje i potražnje za tim proizvodima danas sve više ilipotpuno onemogućavaprodaju na samom gospodarstvu, pa jestogapotrebna sve veća kontrola i jamstvo da se doista radi o o b proizvodima.Ulogukontrole i jamstva preuzimajusavezi,odnosno država ondje gdjeje takva proizvodnja i zakonom propisana. U prometu i trgovinitakvim proizvodima kao dokaz služi zaštitniznak ili markica kojusavezi, na temeljuposebnih

ugovora u vidu licence daju svojim članovima na uporabu.Svaki proizvod ili odgovarajućepakiranje nosi tu markicu, a obvezatno jeoznačavanje i samog proizvođača U slučajubilo kakvogakršenja ili nepridržavanjapravila,odnosno ugovora, što se utvrđujestrogomkontrolom,raskida se ugovor o licenci i proizvođačgubipravo označavanjasvojegaproizvodazaštitnim znakom (markicom).

U Savezu "Bios" dvijesuvrsteznaka(markica).Jedan označava da jegospodarstvo prihvatilo o b proizvodnju i u pretvorbi je u potpunoo.b. gospodarstvo.Drugiznak označava da gospodarstvo i njegoviproizvodi potpunoimaju organskobiološki karakter. Prva markica ima oblik zelenog četverolista,kojistoji na polukružnom natpisu"Bios" smeđe boje, a sve na žutojpodlozi

(bojasunca, tlo,biljka).Drugamarkica, kojudobiva gospodarstvoodnosno proizvod izpotpune0.b. proizvodnje, ista je,samo što nosi natpis"BIOS CROATIA".

Uz strogukontrolu i ugovorne odnose, zadaća Saveza jeda poučava i osposobljava te savjetujegospodare i proizvođače o 0 b proizvodnji i o uzgojubilja i stoke. To se nastojipostićiputemseminara,publikacija i drugihsuvremenih metoda,vodeći računa da se omogućiprimjenanajnovijih znanstvenih dostignuća iz o b proizvodnje te Primjenapraktičnihiskustava drugihsaveza iz cijelogasvijeta. Savez isto tako nastoji osigurati punu zaštitu potrošača i postići Puno povjerenje svih sudionika i članova Saveza, te razvijati što prisnijusuradnju između čovjeka i prirode, za postizavanje blagostanjasadašnjih i budućih naraštaja.

Štojeorganskobiološka poljoprivreda

O.b. poljoprivrednogospodarstvo jesustav poljoprivredneproizvodnjekoji se za uzgojusjeva i držanjestoke ne koristi sintetičkim i kemijskimsredstvima (umjetnim gnojivima,herbicidima,pesticidima, antibioticima isl.) i neprirodnomindustrijskom proizvodnjom.

Glavna načela na kojimapočivao.b.poljoprivreda su:

e proizvodnjakojaisključuje ili samo iznimno dozvoljavauporabuagrokemikalija(umjetnihgnojiva,kemijsko-Ssintetičkih sredstava za zaštitu bilja i liječenjestoke,sintetičkih regulatora rasta, hormona i sl.);

e očuvanjeraznolikosti i biljnih i životinjskih vrsta u poljoprivrediiopćenito u prirodi(borbaprotiv"genetskeerozije");

e proizvodnjanezagađenih,zdravijih i ukusnijihživežnih namirnica;

e usklađivanje i pravilnogospodarenje što se tiče gnojidbe,plodoreda,raznolikosti i izbora usjeva,sorti i pasminastoke i obrade tla, te jačanjeotpornosti spram bolesti i štetnika Pritom se osobito nastojepotaknutiaktivnosti biološkog ciklusa unutar samog poljoprivrednog gospodarstva, u kojemsudjelujumikroorganizmi, te biljni i životinjskisvijettla, odnosno čitavogokoliša;

e brigazapravilnoodržavanjetla,očuvanje i povećanjenjegoveplodnosti i biološke aktivnosti,sadržajaorgansketvari i hranjiva,poboljšanjestrukture tla te borbi protiverozije;

e nastojanje da se postignezadovoljavajuć ekonomski uspjehgospodarstvaismanji njegovaovisnost o vanjskimrepromaterijalima,posebice o sintetičkim industrijskimproizvodima;

e manjiutrošak energije i svih neobnovljivihprirodnihbogatstava;

e podizanjedruštvenog,ekonomskog i intelektualnogpoložajaseljakagospodara;

e razvijanjerazumijevanja za prirodu, za njezinakretanja i zakonitosti,očuvanje prirode i suradnja s njome,njegovanje smisla za dobro i lijepo.

Uzorno 0.b. gospodarstvokoje se ravna prema pravilima o b poljoprivrede jest mješovitogospodarstvo, koje se sastoji od više osnovnih proizvodnihcjelina(poljodjelstva,stočarstva,povriljarstva,voćarstva, vinogradarstva,pčelarstvaitd.) i na kojem se, što jemogućebolje,ostvarujezatvoreni kruggospodarenja. Na takvom imanju sve ima svojsmisao, te se na skladan način prožimljeinadopunjuje.Gospodarstvo tako postajeskladna i zatvorena cjelina u kojoj su svi dijeloviuravnoteženi, čime se ujedno

postižestabilnost gospodarstvaspram vanjskihčimbenika (prirodnih,ekonomskih i dr.).

Težnja da gospodarstvo bude mješovito, sastavljeno od nekoliko različitihcjelina, ne isključujemogućnostusmjeravanja, odnosno većegobujmaproizvodnjenekog određenogproizvoda(povrća,voća,vina, mlijeka, mesa peradi ilisvinja i sL) onamo gdjetakva proizvodnja ima usporednihprednosti

Zaštoorganskobiološka poljoprivreda?

Zato što sve veća ulaganja(input) svih vrsta energije i materijala u otvorene sustave dosadašnjeindustrijskepoljoprivrede u doglednovrijeme više neće bitimoguće.Nije moguće u nedogledstalno (čestoneopravdano) trošiti ograničena_neobnovljiva prirodnabogatsvajerto neminovno uzrokujeekonomsku,energetsku i ekološku krizu,kojajeveć na pomolu.

proizvodnje), već jeto socijalno,sociološko i ekonomsko pitanjenjihovenepravedne raspodjele i nedjelotvomeprerade i korištenja, često jošpopraćenoogromnim gubicima.

Zato što su poljoprivreda iproizvodnja hrane zagađenimproizvodnimlancem,potpomognuteneracionalnim hranidbenim navikama,uzrokom barem polovicenaših zdravstvenih problema, a velikim dijelom i smrtnih slučajeva,posljedicačega su ivelike ekonomske štete

Zato što su otvoreni sustavi dosadašnje poljoprivredneproizvodnjeizvorište neiskorišćenih sekundarnih sirovina,većinom raspršenih u prirodi kao neželjeni"otpad", te tako postajuvelikizagađivačokoliša. Čaki prvobitnesirovine,mineralna gnojiva, hidraulična ulja,kemijskazaštitna sredstava (pesticidi,herbicidi),sintetički stimulatori, lijekoviimnogo drugogarazaraju ne samo organizme i pojedinepripadnikeživotnog okoliša, već iprirodneekosustave, često već bez stvarne mogućnostiobnavljanja od tako nastalih šteta.

Zato što tražimo druge,racionalne putove,gdjepoljoprivredapredstavlja sastavni dio prirode i okoliša, s kojima ne "ratujemo", već želimo ostvarititrajnirazvoj.

Zato što jesve izraženijauvjerenost da je0.b. poljoprivreda i najbolja i ekološka, a dugoročno i ekonomična.

Zato što pitanjegladovanja i umiranja od gladi na našojplanetinijepitanjenedostatka proizvodafotosinteze(poljodelske

Zato,naposljetku, što se ne radi samo o našem zdravlju,boljitku i napretku, već i o dobrobiti naših potomaka i o opstanku budućih naraštaja,stanovnika Zemlje.

Neketemeljnečinjenice o organskobiološkoj poljoprivredi

1 Brojgospodarstava i površinepodo.b. poljoprivredom u Europi Organskobiološka poljoprivreda u posljednjihnekoliko godinadoživljavapravi Procvatširom svijeta. Podaci pokazuju da

godišnjastoparasta o b poljoprivrede u Europiiznosi 30-35 %,pa neke vedrije prognoze pokazuju da će 0 b poljoprivreda već početkom 21 stoljećačiniti 20 do 30% ukupneeuropskepoljoprivredneproiz-

vodnje.Danas samo unutar EZ-a ima oko 13.000 registriranihgospodarstavakoja Proizvode po načelima 0.b. poljoprivrede. U mnogimeuropskimzemljama,površinepod 0.b. gospodarenjem već odavno prelaze 1% ukupnihobradivih površina. U posljednje Vrijeme u tome prednjačiAustrija, sa 8%, posebicezbogulaska u EZ SlijedeŠvedska, u kojoj o b proizvodnjazauzima 3,2%, Norveška (2%),Švicarska(1,5%),Češka (1%).Razvoju o b poljoprivrede u tim zemljamauvelike su pripomogli i pozitivni vladini programi.=ZahvaljujućinjimaŠvedskaje,primjerice u razdoblju od 1980 do 1990 povećalapovršinepodo b proizvodnjom sa 1.500 ha na čak 33 000 ha, a austrijska vlada .sada to omogućava i u svojojzemlji.

gospodarstava.Pokazalo se da značajnu uloguima duljina o b gospodarenja na nekom gospodarstvu, tj.što je duže o.b. gospodarenje,prinosi su viši

3 Cijeneorganskobioloških proizvoda Jedan od negativnihpredznakakojiprate 0 b poljoprivredu od početkanjenograzvoja jeglasina o visokim cijenama tihproizvoda. Ovakvom javnom mnijenju,dakako, pridonijeli su i krugovikoji se bojeda bi razvoj o b poljoprivrede mogao ugroziti njihovvlastiti položaj,interes,profit, monopolilidrugo.

2. Prinosi u organskobiološkoj poljoprivredi Uvriježeno je mišljenje da o b proizvodnja ne može postićivisoke,odnosno prinoseuobičajene u kemiziranojpoljoprivredi. Ipak, to nijetočno Općeprihvaćeno mišljenje da 0.b. poljoprivreda u u prosjeku daje20-25% niže prinose,nedavno jesvojim istraživanjima iz temeljaoborio Sveđanin Stanhill,kojijenačinio dosada najcjelovitiju studiju s togapodručja. On je,naime, usporediorezultate 205 studija o prinosima 26 različitih usjeva, te proizvodnjemlijeka i jaja u 0.b. poljoprivredi i u kemiziranoj poljoprivredi.Zaključaknjegoveanalize jest da su prosječniprinosi u 0 b gospodarstvima niži samo 9% od prinosa u kemiziranoj poljoprivredi.Podrobno istraživanje Ministarstva poljoprivredenjemačkesavezne pokrajineBadenWiirtenberg, kojim su se uspoređivaliprinosi 200 o b i 200 konvencionalnih gospodarstava,pokazalo jeda oko 25% usjeva uzgajanihna o.b. gospodarstvvima ima veći iliistiprinos od prinosa na konvencionalnim _gospodarstvima. Ostalih 75% usjevaimalo jeprinos niži samo 10-30%. Ta su istraživanja pokazala da su razlike u prinosimačesto veće među pojedinim 0 b gospodarstvima nego između 0 b i konvencionalnih

Razlozi viših cijena 0 b proizvoda od cijenaistih konvencionalnih proizvoda mogu se objasniti s raznih gledišta.Prije svega, cijenekonvencionalnih proizvoda ne odražavajupravitrošak te proizvodnje. U cijenupoljoprivrednihproizvodakonvencionalnogporijekla,nisu,naime,uračunati itzv indirektni iliskriveni troškovi (ekološki, socijalni i resursnoenergetskitroškovi) te proizvodnje.

Nizozemsko Ministarstvo poljoprivrede nedavno jeobjavilozapanjujućipodatak. Izračunato je,naime, da se za

vode od. onečišćenjanastalih uslijed kemizirane poljoprivredeizdvaja čak 1% ukupnognizozemskognacionalnogdohotka. Kada bi se tajtrošak ugradio u cijenu nizozemskih poljoprivrednihproizvoda, oni bi toliko poskupjeli da bi cjelokupni izvoz odjednomstao Slične podatkenedavno je iznijela i britanska vlada,objavivši da pročišćavanje vode od onečišćenja pesticidima, do administrativne granicedozvoljenosti, košta 450 milijunafuntigodišnje. Troškove za pročišćavanje vode od prekomjernihnitrata u proizvodnjipšeniceiznio je i njemačkistručnjakprof.Vogtmann. Prema njegovimproračunima, kada bi se u cijenupšeniceugradili i ovi troškovi,njezina bi cijena od 0,5DEM porasla na 0,8DEM Međunarodni institut za istraživanjeprehrane (IFPRI)nedavno jeobjavio da su ukupni troškovi zdravstvene zaštite,uzrokovani

pročišćavanje

uporabompesticida u SAD, oko 3-4 milijardedolara godišnje.Nažalost, prema tom izvješću,stanje na svjetskoj razini još jegore.

Drugimriječima, dokle goddruštvo ne bude u cijenukonvencionalnih poljoprivrednih proizvodauračunavalo i ove troškove, 0 b proizvodi bit će skuplji od onih iz kemizirane poljoprivrede.

konvencionalnih kolega.Prema izviješću Ministarstva poljoprivredenjemačke savezne pokrajineBadenWilrtetenberg, kod veličineposjeda od 10-20 ha,netto dobito.b. gospodarstva bila je3 016 DEM, a konvencionalnih 1.639 DEM, dok jekod veličine posjeda od 30-50 ha netto dobit o.b. gospodarstva bila 1.502 DEM, a konvencionalnih 885 DEM.

4. Financijskiuspjeh o b gospodarstva u usporedbi s konvenciolnalnim gospodarstvom

Prema engleskimpodacima, kod šest o.b. proizvođačapšenicezarada jeiznosila 521 funtu, a kod šest konvencionalnih proizvođača 422 funte.

Odgovor na pitanjekoliki jefinancijski uspjeho.b. proizvođačanijesasvim jednostavno dati Ipak,analize pokazujuda, usprkosčinjenici što 0 b proizvođači i dandanas nemajunikakvu, ili imajusasvim ograničenupodrškuod strane banaka, znanosti,industrije i svega ostalog čime je potpomognutakonvencionalna poljoprivreda (unas nema baš nikakve podrške), većina njihposlujeprobitačnije od svojih

Značenjeimogućnostiorganskobiološke

Prema našim grubimpodacima, na o b seljačkimgospodarstvimaproizvodni troškovi gotovo su 50% niži u odnosu na ista gospodarstva u konvencionalnoj_proizvodnji,jernajvećiudjel u strukturi troškova otpada na umjetnagnojiva i na kemijska zaštitna sredstava.

poljoprivrede u obnoviirazvojusela u Hrvatskoj

U odnosu na mnoge europskezemlje, osobito one iz postkomunističkog sustava, Hrvatska ima mnoge usporedneprednosti. Mnoganaša područja(Žumberak,Hrvatsko zagorje,jadranskiotoci)ostala su pošteđena od prevelike i besmislene industrijalizacije poljoprivrede. Time su ona posebnopogodna za osmišljenirazvoj0.b.poljopriverde, što će vrlo brzo bitijedinamogućnostizvoza naših =poljoprivrednihproizvoda na europsko isvjetskotržište, gdje će izvoz preko turizma sigurno biti najunosniji.

Potrebu razvoja0.b. poljoprivrede u nas možemo stoganajlakšeovako sažeti:

Zdravlje i radna sposobnostnašeg pučanstva,osobito najmlađeg,zalog su svakognapretka, pa mora zabrinjavati činjenica da jeprema američkim podacima, preko 40% svih bolesti uzrokovano zagađenomhranom pričemu prednjače i bolesti živčanogsustava. Tu jeposebno

značajanpodatak da djecado 5 godina života nakupe35% od ukupnekoličine residua uzročnika raka kojase nakupi tijekomcijelogživota. S toggledišta, kontrolirana proizvodnja 0 b namirnica ima posebnoznačenje ne samo na našem domaćem tržištu, već jošviše i na našem turističkom tržištu i u ponudinaših ugostiteljskihpoduzetnikadijasporikojatraži naše specifičneprehrambeneproizvode.

Organskobiološka poljoprivreda ima prvorazredanutjecaj na očuvanjeprirodnih resursa, osobito podzemnepitkevode,kao i onih drugih,osobito neobnovljivih.

O b poljoprivreda, kao suprotnost industrijskojpoljoprivredi ima ogroman utjecaj na prepoznatljiv,osebujan,kulturan krajolik kao što su u nas primjericeGorski kotar,Zagorje,Lika ili sredozemno područje,posebiceotoci, što i s turističkog stajališta ima osobito značenje i tako opet V

povezujepoljoprivredu i turizam.

O.b. poljoprivreda ima značajan utjecaj na razvoj, pa i na demografskostanje sela, što jeposebnovažno kod nas, jerna našim seljačkimgospodarstvima iu mnogim selima prevladavastaračko pučanstvo. Raznolikost = proizvodnje i mogućnosti ostvarivanjadodatnih prihoda ne samo da može razvijati i zadovoljiti osobne sklonosti voditeljagospodarstva, već i svakog, pa i najstarijeg, odnosno najmlađegčlana obitelj.Evo nekoliko primjera:odjeća od prirodnih vlakana (lana i konoplje), pa vezovi i suveniri,kunićarstvo,kozarstvo, i to ne samo njihoviprehrambeniproizvodi već ipredmeti od krzna i kože;uzgojzačinskog i ljekovitog bilja i proizvodi od togabilja(Samoborska muštarda),ulje od lavande,ružmarina ili buhačkao prirodni"insekticid"isl.Sve takve i slične djelatnosti mogu potpunoiskoristiti sve radne sposobnostisvakogčlana gospodarstva, ali dati iprimjerenunaknadu za uloženi trud i znanje.

o e e oma o - e o

O.b. poljoprivreda ima veliko značenje i u obnovi naših sela razrušenih u srpskom osvajačkom ratu Ne traži skupaulaganja u industrijaliziranuproizvodnju, a u redovitoj proizvodnjaje znamo jeftinija i ekonomičnija (u konvencionalnojproizvodnjipreko50% troškova otpadana vanjskaulaganja,poglavito na agrokemikalije). U početkunešto smanjenurod imalo povećaniljudski rad na krajuomogućavaju veći dohodak,pogotovukada se za takve proizvodepostigneprimjerena, viša cijena. Stogase pozornost mora zasluženo obratiti na osmišljenirazvoj o b poljoprivrede i na već postojeći naš Savez "BIOS" s pionirimaproizvođačima i budućim članovima, a mora im se pružitiineophodna potporadržavnih organa, znanstvenih ustanova, banaka i općegjavnogmnijenja, kako bi se postojećeprednosti i mogućnosti u razvojunašegasela, pa i turizma,mogle boljeiskoristiti

Prof. dr Jan Čižek

Shema zatvorenog sustava gospodarenja

Tlo - biljka - čovjek - životinja - tlo

Za sve one koji se žele priključiti ipomoći u radu Saveza "BIOS" objavljujemoprijavnicu.

PRIJAVNICA

za "BIOS" Savez za organskobiološko gospodarstvo, zaštitu okoliša i promicanjezdravljaRepublikeHrvatske

I. Osnovni podaci

Ime i prezime(XX)Naziv

Kućna adresa (X)Sjedište

Tel./Fax (X)

Osoba za kontakt:

II Kojomaktivnošću se namjeravatebaviti u okviru "BIOS"

(Zaokružite između predloženih ilidopišitesvojuželju)

a)Proizvođačka; = b)prerađivačka;c)trgovačka; d)izdavačka;e)stručnosavjetodavna; f)želim biti članpotrošač ipromicatelj rada Saveza. Molim(o) da mi (nam)pošaljeteobrazac pristupnice ipotpune uvjetezaučlanjenje u skladu s mojim(našim)željama navedenim u prijavnici.

Potpis i (X)pečat:

Datum:

(Podatkeoznačene s (X)upisujuorganizacije ipoduzeća)

Ispunjenuprijavnicu treba poslati na adresu:

Hrvatsko mljekarsko društvo - "BIOS"

41000 ZAGREB,Ilica 31/III

pospanostiliuzbuđenost,zanošenje u hodu,paralize i bolesti očiju.

Tijekbolesti može biti različit:prekine li se na vrijemehranjenjedjetelinom i ukaže stručna pomoć,laki slučajevi brzo ozdravljuju. Teški slučajevi,praćeni živčanim iprobavnimsmetnjama,obično brzo završavajusmrću.

slučajevimaistovremeno se zna pojaviti upalasluznice nosne iusne šupljine,grla i očiju, te rodnice Povrh toga,znaju se javiti iznakovi moždanognadražaja.

U svinje,slične pojavenastaju na nepigmentiranoj koži leđa ibokova,osobito ako svježekrmivo sadrži i kokotac

Uz djetelinu,senzibilizirajuće tvari sadrže i kokotac (Melilotusofficinalis), heljda(Polygonumfagopyrum), te GospinailiBogorodičina trava (Hypericum perforatum)kojajeosobito štetna za vrijemecvatnje, sama ilina livadama djeteline i drugihvrsta krmiva

Trovanjevučjakom(Lupinusflavus) također može izazvati promjene na koži u svezi s fotosenzibilizacijom. Slične pojaveuzrokuje i terapijskaprimjena tripaflavina, kinina i fenotijazina, pa i trovanjeolovom

Prilikom liječenja tih bolesti ponajprije treba promijeniti hranu iživotinjusmjestiti u polutamnuiprohladnuprostoriju. Daju se blagasredstava za čišćenje, kao što jericinusovo ulje.Lokalno se primjenjuju hladni vodeni oblozi iliburovi oblozi,vapnena voda,ihtiolne otopineilimasti (1: 10).Protiv svrbeža se kasnijekoristimentol s cinkovim oksidom,kojidobro djeluje na kožukoja se suši, a ne dražiosjetljivu kožu. Primjenjuje se i dermatol s cinkovim oksidom i škrobom

Bolest poznatapod nazivom fagopirizamjavlja se na nepigmentiranim dijelovima kože goveda,svinja i ovaca, kao posljedicaizlaganjaSunčevim zrakama životinjahranjenihheljdom. Bolest se može pojavitivećtijekomhranjenja tim krmivom ilitek 2-3 tjednakasnije.

Znakovi bolesti su jakonalik prije opisanima:koža pocrveni i natekne (osobito uške ovaca),javlja se svrbež, a zatim izbijajumjehurićikojipucaju,pakožavlaži i prekrije se krastama. U težim

Da bi se spriječilo štetno djelovanje Sunčevihzraka,preporučuje se nepigmentirana mjestanamazati otopinom kalijevapermanganata,uvarkom orahova lišća ilimašću s borovom čađom.

Preporučuje se raniješišanjeovaca, dok Sunčevezrake jošnisu jake.Neki uzgajivačiovaca, ovce napasujusamo noću.

Dok uzima lijekovekojiuzrokujuslične pojave,primjericetripaflavin,životinja se profilaktički ne smijeizvrgnutiizravnom djelovanjuSunčevihzraka tijekomnajmanjetridana nakon dobivanjalijeka.

Dr StjepanBanožić

Poremećajisekrecijavimena

Postojerazličitistupnjevioboljenja vimena. Počevod najlakših,razlikuju se: poremećajsekrecijevimena,latentna infekcija, = kataralni mastitis = (akutni, kronični),parenhimskimastitis itd

Oboljelavimena s izraženimznakovima bolesti liječe se, dok ona bez

uočljivihznakova bolesti = ostaju neopažena,iako i ta oboljenjašteteorganizmu i uzrokujusmanjenuotpornost tkiva vimena, a time ilakšu pojavuupala.

Poremećena sekrecijavimena Na vimenu imlijeku ne opažaju se promjene kojebi upozoravale na bolest, ali je

VILE,LOPATE,KOSE,MOTIKE AKCIJSKAPRODAJA

povećanbrojleukocita. Ti se poremećaji utvrđujuuglavnompriredovitim sustavnim pregledima na mastitis Ako je utvrđen poremećajrada vimena,potrebno jenačiniti i bakteriološku pretragu mlijeka; ako je negativna,radi se o poremećenojsekreciji imena Međutim, ako jebakteriološka pretragapozitivna, radi se o latentnojinfekciji. 1 u ovome slučajunema vidljivihznakova bolesti. Kada je riječ o manjiminfekcijama, obrambene snage vimena katkad uzmognu nadvladati mikroorganizme i upalaspontanoprolazi.Latentne infekcije,međutim,obično trajuviše mjeseci, a na njih se nadovezujukronični mastitisi.Bolest uzrokujurazličiti mikroorganizmikojidospijuuglavnomkroz sisni kanal ili uz pomoć zaostalih kapljica

mlijeka na vrhu sise,kojedolaze u dodir s nečistimpodom idrugomprljavštinom

Kod poremećajasekrecijenema liječenja, već pregledomkrava i postupakamužnje treba utvrditi uzrok poremećaja i ukloniti ga

U oba slučajavaljapopravitiopće higijenskeprilike,posebicekod mužnje. Ako se nakon toga bakteriološkom pretragommlijeka kod krava s latentnom infekcijomutvrde mikroorganizmi početkomzasušenjavimena,poduzima se liječenje. U tom se liječenju rabe smo oni antibiotici koji su preporučeninakon bakteriološke pretrage i dobivenogantibiograma.

Dr.

StjepanBanožić

Somatske stanice u sirovu mlijeku

Hrvatskaće uskoro prihvatitisvjetskestandarde o kakvoćisirova mlijeka.Jedan od njihje istandardo brojusomatskihstanica u sirovu mlijeku.Proizvođačimamlijeka u Hrvatskojnakon 1.lipnja1997.godine može se dogoditi da mlijeko njihovihkrava bude proglašeno neuporabljivim za ljudskuhranu.

Iskustva zapadnihzemaljapokazuju da nijejednostavnosmanjitibroj somatskih stanica u mlijeku. Svi se, međutim,slažuda jeu prevenciji mastitisa i u nastojanjimapoboljšanja kakvoćemlijeka od neprocijenjivevrijednosti utvrđivanjebroja—somatskih stanica

Somatske stanice su kombinacija limfocita,neutrofila i epitelnihstanica. Njihovaprisutnost u zdravom kravljem mlijekunormalna jefiziološka pojava. Pasmina krava,dob i razdobljelaktacije (osobitonjenpočetaki kraj),način držanjakrava,hranidba,goegrafsko područje i godišnjedoba čimbenici su

koji ih određuju.Ipak,smatra se da je njihovbroj u mlijekuvećinezdravih krava između 50 000 - 200 000 u 1 mililitrui da gotovonikada ne prelazi400.000. Kada se brojsomatskih stanica poveća iznad 400.000/ml, u 90-95% slučajeva radi se o bakteriološkojinfekciji vimena Mikroorganizmi u vime najčešćeulaze kroz sisni otvor Njihovaprisutnost u vimenu ne mora neminovno značiti inastanak infekcije.Naime, istovremeno morajupostojati i drugičimbenici koji će smanjitiotpornostmliječnežlijezde itako olakšatiizbijanjeupale.Postojenasljedni čimbenici, kao štosu nepravilnagrađa mliječnežlijezde,lošindeks vimena, preuskisisni otvor

Loše zdravstveno stanjemuzare općenito,hormonalni poremećaj ilistres također izrazito pogodujunastanku infekcijevimena.

Ipak,pojavainfekcije vimena češće je vezana uz nepravilnepostupketijekom mužnje:gruba _mužnja,neredovita mužnja,mužnjapraznog vimena,nepotpuno _izmuzivanje,prekratkovrijeme zasušenjate, posebice,nehigijenski postupciprimužnji.Neizravnim uzrokom upalevimena može biti i neprikladna hranidba muzara

Mlijeko s velikim brojemsomatskih stanica običnoima i velik brojmikroorganizama.Uslijedpovećanogbroja somatskih stanica mijenjaju se i pH vrijednostmlijeka,viskozitet, točka ledišta i pufernikapacitet.

Upravozbogsvegatogastručnjaci iz Europskezajedniceodredili su brojod 400.000/mlkao gornjugranicuza mlijeko iz zdravogvimena Propisće stupiti na snagu 1 lipnja1997 godine, kada će i naši proizvođačimorati udovoljiti tome standardu,ukoliko će i dalje htjetiisporučivatimlijeko.

Upalase možeutvrditi na temeljuopćeg kliničkogpregleda.Brojsomatskih stanica u mlijeku iz takvogavimena izuzetno jevelik (više od milijunstanica). No, veća opasnost za proizvođača i prerađivačamlijeka jeoblik mastitisa koji kliničkinijemogućeutvrditi, a mlijeko organoleptičkiostajenepromijenjeno. Taj oblik zove se subliničkimastitis. Analizom takvogamlijekautvrdit će se brojnepromjene u kemijskomsastavu, fizikalnim osobinama i bakteriološkoj kakvoći.

Za proizvođačamlijeka,moždajeipak najvažnijipodatak da jeskoro 70% ukupnih troškova vezano uz smanjenuproizvodnjumlijeka po kravi zbog subkliničkogmastitisa

Većna početkujespomenuto da nije jednostavnosmanjitibrojsomatskih stanica u mlijeku.No,zajedničkim radom proizvođača,prerađivača i stručnih službi, te dobrom organizacijomkontrole bit ćemogućedo 1997 godineudovoljtii standardu

Prijedlognovih propisa o plaćanju mlijekaproizvođačimavećjeobuhvatio brojsomatskih stanica. Naime,jošuvijek važećisustav plaćanjamlijeka samo po količinimasti zakida proizvođačekoji udovoljavajustandardu, a preplaćuje proizvođačekojiisporučujumlijeko s povećanimbrojemsomatskih stanica (mlijekosmanjenekakvoće).

Povećanjebrojasomatskih stanica iznad graničnevrijednosti(subklinički mastitis)smanjujeukupnuproizvodnju mlijeka po kravi od 5 do 25%. Smanjenje mliječnemasti za 5 do 12%,značigubitak od 2 do 5 g/kgisporučenogmlijeka. Gubitak kazeina (važan u proizvodnji sira,jogurta,kiselogmlijeka)iznosi 6 do 18%,a laktoze 5 do 20%

Količina suhe tvari bez masti smanjuje se od 3 do 12%.

Količinekalija,fosfora i kalcijatakođer se smanjuju, ali se istovremeno povećavakoličina natrija i klorida Povećanekoličine klorida daju mlijekuslan i gorakokus.

Zato za početakpredlažemokontrolu skupnoguzorka mlijekasvih otkupnih područja.Ukoliko će brojsomatskih stanica u skupnom uzorku prelaziti 300.000/ml, to će značiti da u populaciji krava određenogpodručjapostoje muzare s upalomvimena Potom će se vrlo brzo moći ustanoviti kojemuzare povećavajubrojsomatskih stanica u skupnomuzorku Bolesne muzare moći će se početiliječiti iliisključiti iz stada Liječenjejenajdjelotovrnije u suhostaju. Istovremeno bi terenski stručnjak morao pokušatiotkriti i ukloniti uzrok izbijanja bolesti u stadu

Prerađivaču mlijekapredlažemo da 107

mlijekosvrstava prema brojusomatskih stanica u četirikategorije: do 250.000/ /ml,od 250.000 do 400.000/ml, od 400 000 do 1,000.000/ml i višeod

u D

1,000.000zbogprerademlijeka u željeni kvalitetni mliječniproizvod.

Mr Dubravka Samaržija

Temeljne zakonitosti nasljeđivanja

Jedna od najznačajnijihosobinaživihbićajeda se razmnožavajutako da su novi naraštajigotovo istovjetnipostojećima.Potomci su slični roditeljima,iakoim pritomnikadanisuu svemu jednaki.Tisloženiodnosi određenisu zakonimanasljeđivanja.

Poznavanjezakonitosti nasljeđivanja posebicejevažno u uzgojudomaćih životinjakojese koriste u stočarskoj proizvodnji. Vrlo se često govori o značenju genetske= osnovice = za stočarsku proizvodnju, alise pritommalo ulaziu suštinunjezineizgradnje.Štoje to štoodređujegenetskuosnovicu,koje zakonitosti ovdjevrijede?

Nasljednaje osnovica zapisana u svakojtemeljnojjediniciživogorganizma - stanici Ona se u procesurazmnožavanjadaljeprenosi na potomstvo.

Stanicaorganizma - mjesto genetskogzapisa

Svaki se živiorganizamsastoji od velikogbroja osnovnih građevnih jedinica - stanica,kojih ima izuzetno veliki broj. U živomorganizmustanice se dijele,ovisno o funkcijionogadijela organizmagdjese one nalaze.

Promatrano po osnovnojgrađi,svese stanice sastojeod istih strukturnih dijelova.

Svaka se stanica živogorganizma sastoji od staničnogovoja - membrane, staničnogsadržajazvanog citoplazma i unutarnjejezgre, te drugihstaničnih

dijelovakojiosiguravajuodvijanje fiziološkihprocesa, a nisu primarno vezani uz genetskuosnovicu.

Za razmnožavanjestanica organizma izuzetno jevažansadržajjezgrestanice. Unutar jezgrenalaze se kromatin,koji se u razdobljudijeljenja stanice pretvara u vlaknaste niti,kromosome,kojičine temeljgenetskogzapisa.Kromosomi se sastoje od bjelančevina i specifičnih spojevakojizajednotvore dezoksiribonukleinsku kiselinu (DNA).Gen koji određujeneko svojstvomožese u osnovi poistovjetiti sa specifičnimdijelom DNA

stanični ovoj

Shema 1 Strukturastanice živih bića

Svaki se gensastoji od dvijepolovice koje se umnožavanjemdijele na različite načine.

Gotovo sve stanice imajuosobinu da se tijekomživotaorganizmaumnožavaju tako da dijeljenjem(mitozom) od jedne nastanu dvije,potpunojednakestanice - kćeri,kojese opet nakon nekog vremena daljeumnožavaju na istinačin Osobina jeovog umnožavanja da nove stanice imajuisti sastav i ista svojstva kao i stanica - majka.

Takav oblik umnožavanjanijeprisutan kod spolnihstanica. Kod njih se specifičnim načinom dijeljenja(mejozom) dobiju . također dvijestanice zvane gamete. One, međutim,=postojeći genetskisastav nisu zadržale potpuno, većsu ga međusobno podijelile. Svaka od njihima samo polovicugenetskog zapisaobične stanice organizma. Ova zakonitost vrijedi i kod muških i kod ženskih spolnihstanica. Kaže se da običnestanice u organizmusadrže dvostruki (diploidni), a spolnestanice jednostruki(haploidni)brojkromosoma

Ovisno o raspodjeli gena u kromosomu, pri.dijeljenjuspolnestanice dobiva se veliki brojkombinacija nasljedneosnovice. Spolne stanice s haploidnimbrojemkromosoma,kojepripadajusuprotnomspolu(jajnastanica i spermij), u trenutku oplodnjespajaju se u jednuzigotu,ponovo stvarajući novu jedinku s dvostrukim (diploidnimbrojem kromosoma Pritom jepolagenetske osnovice došlo od ženske, a polaod muške spolnestanice. Ovako oplođenajajna stanica s diploidnimbrojemkromosoma dalje se razvija iraste na uobičajeninačin rasta stanice živogorganizma.

Iz iznešenog se vidi da jegenetski sastav kojinose jajnastanica i spermij, temeljgenetskogzapisanovog organizma

Kvalitativnaikvantitativna svojstvaorganizma

Pojedineosobine živihorganizama određene su jednimilinekolicinom, odnosno velikim brojemgena. Kada manji brojgena određujesvojstvo,govorimo o kvalitativnim osobinama, a kada je svojstvoodređeno velikim brojemgena, radi se o kvantitativnim osobinama

Kvalitativno se svojstvoorganizama zbogutjecajamalogbrojagena na njega može promatrati kroz nekoliko varijeteta, dok to kod kvantitativnih osobina nije slučaj. Tako se, primjerice, u kvalitativna svojstvaubrajabojadlake kod goveda. Razlika između crnošarih i crvenošarih goveda određena je jednimjedinim genom Pritom valjaznati da svaki gen na svojstvomože djelovati na dva načina.Naime, na istom mjestu kromosoma gdjese nalazi gen za neko svojstvo, kod diploidnihstanica,uobičajenihstanica organizma,mogu biti dva alela U slučajunasljeđivanja bojekod goveda,genza bojumožeimati alel Z i z Budućida se radi o diploidnimstanicama, postojeslijedećekombinacije za boju:

gen ZZ - homozigotandominantan, genZz - heterozigotandominantan, gen zz - homozigotanrecesivan U ovim kombinacijamaizraz homozigotanznači da jegen za promatrano svojstvoisti i kod jednog i kod drugog alela, dok heterozigotarznačida jedan alel nosi dominantan, a drugirecesivan genza promatranosvojstvo.

Izraz dominantan govori da jetajalel za promatranosvojstvonadmoćan u odnosu na drugirecesivni alel.To znači da alel Z (crno)nadvisujerecesivni alel z Stogasu životinje s genom ZZ i Zz po vanjštini(fenotipu)iste,crnošare boje, iako različitoggenetskogsastava, dok su životinje s genom zz crvenošare boje.

Ovisno o strukturi gena, pridijeljenju spolnihstanica od jednogorganizma mogu se dobiti različitekombinacije gameta.

Prikaz 1 Moguće kombinacijegameta od roditeljarazličitoggenetskogsastava.

Iz tablice se vidi da je u slučaju sparivanjaheterozigotnihživotinja, što se tiče boje(Zz)vjerojatnost da će se u 75% slučajevapojaviticrnošara, a u 25% slučajevacrvenošaraboja.

Iz prikaza se vidi da crni dominantni fenotipdajeu tri slučajadominantnu gametu,a samo u jednom slučaju recesivnu. Crveni,pak,genotipdaje samo recesivne crvene gamete.

Ovako formirane gameteglavni su dio ženskeilimuške spolnestanice Primjer spajanjaspolnihstanica različitih gametadat jeu prikazu 2

Prikaz 2 Odnos genotipa(nasljedne osnovice )i fenotipa(vanjskiizgled) za boju dlake kod heterozigotnihroditelja.

Roditelj otac - Zz crno Roditeljmajka

Zz - crno

ije

U slučajuhomozigotnosti idominacije ilirecesivnosti jednog i drugogroditelja, dobivaju se uvijekpotomciiste boje. Ta kombinacija, kao i sve drugeinačice, mogu se prikazatishodno principu datom u prikazu, te se natajnačin može jasnovidjetikolikijeudjelpojedinih kombinacijagenetskogsastava.

Osobina boje najjednostavniji je prikazkvalitativnognasljeđivanja. Na određeno svojstvoponekadutječeviše od jednoggena,alitočnoodređeni broj. Sva se kvalitativna svojstvanasljeđuju djelovanjempoznatogbrojagena te se stoga mogu na jednostavannačin kontrolirati i planirati.Stoga se pri kvalitativnim svojstvima na jednostavan način može formirati poželjangenotip, odnosno fenotipživogabića

Kada jebrojgena kojiutječu na neko svojstvoizuzetno velik,govorimo o kvantitativnom nasljeđivanju. U tom slučaju na osobinu djeluje ne samo velik,nego vrlo često i nepoznatibrojgena Zbog togase kod nasljeđivanja ovih osobina znatno težei na složeniji način može planiratigenetskaizgradnja. Ona se pro- vodi po drugimprincipima i zakonitostima Prikaz toganačina nasljeđivanja bit ćedat u idućembroju.

Dr. Ivan Jakopović

ObiteljskogospodarstvoSabolek,Starčevljani,Kapela,Bjelovar, zapaženo na II.Međužupanijskom stočarskom sajmu Bjelovar, Gudovac 1994.

Ovihdana posjetili smo skladnu obitelj Sabolek i zamolili ih da za čitatelje"Mljekarskoglista" opišusvojegospodarstvo. Obitelj čine Dragan,supruga Ivka,kćerka Marijana, zet Ivo Ratkovac i unuka

Nikolina. U manjimrazmacima,tijekom dovoza 13 prikolicasijena, sa zadovoljstvom su nam ispričalisvojupriču. S proizvodnjommlijekapočeli su 1978. godine.Posjeduju 20 k.j.vlastitoga

zemljišta i u zakupuobrađuju 10 k.j. Sve površinepodređenesu biljnojproizvodnjinamijenjenojstočarstvu. Preko 50% svih površinazauzima kukuruz, stabljikeklip-zrno; pšenicaje zastupljena sa 5 kij.,ječamsa 2 kjj.,tritikale - Siliranje u svibnju,zatim kukuruz za silažu, a manjidio oranice koristi se za krumpir i drugekulture Kvalitetne livade zauzimaju 8 k.j.

- krava BEBA

ObiteljSabolek posjedujeskoro svu potrebnumehanizaciju za te,pa i veće površine, kao štosu: tritraktora od po 65 KS i dva po 35 KS,tanjurače,drljače, dva dvobrazdna pluga,pneumatsku sijačicu za kukuruz i strna žita,prskalice za pesticide - za kukuruz ižitarice,cisternu za odvoz tekućeggnojiva,rotacijsku kosilicu,okretače i sakupljačesijena, samoutovarnu prikolicuzasijeno islamu, triprikolice za razne namjene,utovarivač stajnjaka,rasipačstajnjaka i mineralnih

gnojiva, dva elevatora za sijeno i slamu, puhalnik za sijeno,elevator za nošenje žitarica,silokombajn, mlin čekičar i drugo.

Stajskiobjektisastoje se od objekata sa 12 vezova - stajališta, muzni uređaj, kao i porodilište za dva grla(suho izgnojavanje - traka),posebandio za šest steonih junica i osam grlapodmlatka predpripust(slobodnodržanjerešetkasti pod,tekuće izgnojavanje). U tu svrhu izgrađenajegnojnajamaza kruta i posebnaza tekuće gnojivo - svi su objektipovezani.Izgrađenjeposeban objekt za prihvatmlijeka, s rashladnim uređajem(laktofrizom) od 220 litara Izgrađena su i dva okomita silosa za silažu - stabljika - klip, kao i posebnisilos za pivskitrop.

Sada posjedujutrinaest krava,od kojihjedevet bikovskih majki. U testnu stanicu Varaždin dosad su isporučili dvadeset bičića, od kojihjevećina otišla na prirodnipripust u razne krajeve Hrvatske, a trise i sada nalaze u Centru u Križevcima, Tijekom1994 isporučili su "Sireli"u Bjelovarpreko4.500 |po kravikoje su u laktaciji;prosječnalaktacijskaproizvodnjaiznosi preko5 100 I. Kako već rekosmo,posjedujušest bređih junica i osam junica za pripust.Tijekom1994 godineprodali su šest, a ove godinetri rasplodnejunice.

Od 1980 godineizlagali su goveda u Bjelovaru,Križevcima,“_Hercegovcu, Grubišnom Polju, na Zagrebačkom

NAGRADNI KUPON

IME | PREZIME PROIZVOĐAČA

ADRESA | POŠTA

NAGRADNO PITANJE: U kojojnakladi izlazi mjesečnikMljekarskilist?

ODGOVORI: a) manjeod 40 000

b) 40 000

c) više od 40 000

Zaokružiti točan odgovor!

velesajmu, i dvaputu Gudovcu. Na izložbama su primili više priznanja - više desetaka diploma,dva šampionska Zvona

Za izgradnju,adaptaciju i opremanje objekata,nabavu mehanizacije, nabavu rasplodnihgrlai uzgojrasplodnog podmlatka u proteklom 17 godišnjem razdobljukoristilisu kredit prekoSirele, Zelenogplana i drugihbankarskih ifondovskih sredstava

U 17 godišnjemrazdobljuimali su i sada imajuznatnu pomoć od poljoprivredne i selekcijskeslužbe, a ponajviše od područneveterinarske službe - umjetnoosjemenjivanje. Ovim putemobitelj Sabolek im zahvaljuje.

Na krajurazgovora,autobusom iz istočnogdijelaŽupanjskePosavine (Gunje,Vrbanje,Strošinaca), u posjetje

stiglaskupinaseljaka.Razgledali su objekteigrlauizložbenojkondiciji iupoznali se sorganizacijom radai djelovanja uzornogdomaćinaDraganaSaboleka. Susret jezavršio u dobru raspoloženju, uz skromni domjenak.

StjepanBrlek,dipl.ing.

ObiteljskogospodarstvoMartinaZubanović - Virje

U obiteljiZubanović,kojučine,Martin, supruga, otac i sin i trojedjece,već generacijama se bave stočarstvom,

Posjeduju 17 kij.vlastitog i 10 ki. zemljišta u zakupu,dva traktora od po 110 KS,plugove,tanjurače i svu potrebnu mehanizaciju(muzniuređaj i drugo).

Sve zemljišnepovršinepodređene su proizvodnjikukuruza - krmnih smjesa za ishranu stoke

Stajskikapaciteti za 25 grlapopunjeni su sa 10 muznih krava,rasplodnim junicama i tovnim govedima.

Objektei mehanizacijuMartin je gradio i nabavljaovlastitim sredstvima

Nijezadovoljan sa selekcijskomslužbomi cijenommlijekapremamasnoći no zadovoljanjeslužbomumjetneoplodnje.

StjepanBrlek,dipl.ing.

Redakcijskikolegij: dr StjepanBanožić; dr. Ivo Belan;ing.Mirna Božičević,dipl.ing.StjepanBrlek; dipl.ing.StjepanDeneš;dr StjepanFeldhofer; dr. Ivan Jakopović;dipl.ing. StjepanKeglević;prof. dr Zvonimir Štafa

Glavni i odgovorniurednik: dipl.ing.JurajČičmak; Redaktorica: dipl.ing.Vera Volarić;Tehničkaurednica: ing.Mirna Božičević; Lektorica: prof.Alka DomićKunić

Vlasnik i izdavač:Hrvatsko mljekarskodruštvo

Upravai uredništvo:Zagreb,llica 31/III,tel./fax:01/424420

Cijena:1,90kn

Tisak: TISKARA Orbis d d

- krava PAUNA MB 888