Mljekarski list 8-1995

"Vi, koji ste dali danak u krvi oo za slobodu roda hrvatskoga, soo heroji naši, vi uvijek ste prvi 2090 u povijesti naroda svoga." 2e9e*

Hrvatin Hrvatinović o*ee

Djetelinskotravne smjese Poe“, Kalcizacija tla 9

Djetelinsko-travne smjese

Djetelinskotravne smjese (DTS),odnosno travnodjetelinske smjese (TDS) vrlosu značajanizvorkvalitetnevoluminoznekrme za preživače. Mogu se koristiti na višenačina,i to: kao zelenakrma napasivanjem Sijeno.

dilikošnjom i hranidbom u štali,mogu se zatim silrati i sušitiza smanješirenjekorova. Smjeseimaju veću pokrovnost i višelišćapo jedinici površine.One boljezasjenjuju tlo i sprečavajurazvojkorova

Si o tlu,

Tijekomvegetacije te smjesetjerajuneprekidno i na tajnačinosiguravajukrmu od ranog proljeća pa do kasno u jesen.Udjelvrste u masi DTS ovisi o uvjetimaproizvodnje, o potrebama i o opremljenosti gospodarstva. U povoljnim uvjetimaza uzgoj djetelinasijese višeonih vrsta ili sorti djetelinakoje su ciljuzgoja,odnosno onih sorti kojeće u određenim uvjetimadati najvišemase kakvoćekojazadovoljavauvjetegospodarstva. U vrlo nepovoljnimuvjetimasijuse uglavnom travne smjese s vrlo malim udjelomlepirnjača,ili, ako je tlo suviševlažnoi kiselo,sijuse samo travne smjese.Danas u svijetu, u vrlo intenzivnim uvjetimaproizvodnje i iskorištenjasastavljaju se i smjese od ranih i kasnihsorti istevrste Omjervrsta u takvim smjesamaovinačinui vremenu iskorištenja.Smjeseimajunekoliko prednosti pred uzgojem u čistojkulturi One uglavnomdajuveće urode mase suhe tvari, a nekada i hranjivau odnosu na urode čistih kultura Samo u izuzetnopovoljnim uvjetimauzgoja,lucerna daje više od smjesa.Smjesedajui sigurnije urode,jervremenske i ostale nepogode ne djelujujednakonepovoljno na sve vrste. Različitevremenske nepogode i štetniciuglavnompro-rijededjeteline. Na njihovo se mjesto proširetrave i popune nepo- kriveniprostor, a time spriječeili 114

DTS utječupovoljno na plodnost tla,jerpreoravanjemostavljaju veliku masu korijenja u tlu. Za vrijeme rasta u rizosferi u tlu pod DTS živi velika masa edafona (životinjica) koji utječu na plodnosttla.

DTS se lakšekose,jer manje poliježu, a ako i polegnu,vrste čvrstoguzdignutogbusa omogućavaju lakšeskidanje i sušenje.Djeteline, ako su u čistojkulturi,običnopo-legnupritisnute uz tlo,što otežava košnju.Gubitaknepokošenemase djetelnaje veći,a tijekomrazgradnjetog nepokošenog dijela strni izlučujuse male količine spojevakojinepovoljnodjeluju na rast i uzrokujupropadanjedjetelina i prorjeđivanjesklopa.Na taj se načinskraćujetrajanjedjetelina, ali se dobiva i manje mase po jedinici površine.Trave (ljuljevi)čvrstimbusom sprečavajupolijeganjesmjese, iako imajugušćisklop,bržei lakše se suše,a gubiciprisušenjusu manjinego u djetelina.Smjese s većim udjelom ljuljevalakše se Siliraju i daju kvalitetnijusilažu,jer ljuljevisadrževišeugljikohidrata po- trebnih za processiliranja. TDS se u proljećemogu ranije kositi,osobito ako su sastavljene od ranijihsorata. One ne izazivaju nadam u tolikojmjerikao djeteline.

Omjerhranjiva je u DTS povoljniji u odnosu na omjer hranjiva u djetelnama,čijije omjerhranjivapre- uzak

Smjese se mogu sijati i na manje pogodnim tlima,gotovo u svim uvjetima, ali se zato mijenjaju .omjerivrsta i sorti za sjetvu.Prema namjeravanomnačinukorištenja mijenjaju se i omjerivrsta i sorti za smjese.Smjeseu pravilutrajuduže od čistihdjetelina i bržese vraćaju na istu površinu, za jednudo dvije godineu odnosu na čistedjeteline. DTS i TDS se mogu i napasivati ili kombinirano . koristiti (pašnokošno

korištenje),štočestonajboljeodgovara gospodarstvu.

Nedostaci smjesa su što neke vrste imajuvišu cijenu od cijena sjemenadjetelina.Cesto se, osim toga,ne može nabaviti sjeme po- trebnih vrsti ili sorti za sastav smjesa

Troškovisjetvesu viši,jer se čestotrave sijuodvojenood sjemena djetelina, i to u suprotnom smjeruu odnosu na smjersjetve djetelina.Smjese se sijuposebnim sijačicamapodešenimda mogu odjednom sijatisitno i krupnijesjeme (dvaspremnika za sjeme).

Najvažnijesmjeseza sjetvuDTS, ovisno o načinukorištenja i o uvjetima uzgoja

Kratkotrajnesmjese za košnju(na osnovicicrvene djeteline za sijenoi hranidbu zelenom krmom)

Vrlo povoljna Povoljna staništa za staništa za Vlažna ili

crvenu crv djetelinu mokra tla djetelinu (vlažna tla)

Višegodišnjesmjeseza košnjuna osnovici lucerne Povoljno

Smjese za kombinirano iskorištavanje(služeza izmjeničnonapasivanje i

košnju,ali preteženapasivanje) - kratkotrajne i višegodišnjesmjese

Možnata moa ili ežam

Ako su uvjeti za sjetvuvrlo povoljni, a tlo vrlo dobro poravnato, te ako gospodarstvo ima sijačicukojom može uspješnoposijatipredviđenukoličinu sjemena,sjetvenanorma iz tablica može se smanjiti i za 20, a u izuzetno povoljnimuvjetimačak za 30% od navedene norme u tablicama.

Principisastavljanjasmjesa,obrada i priprematla,te sjetvaopisani su u “Mljekarskomlistu" broj 8 iz 1994. godinena 114. do 117. stranici.

Prof.dr Zvonimir Štafa

Nakon žetve - kalcizacija tla!

Kalcizacijatlaje agrotehničkizahvat.Njime se, unošenjem materijala koji u nekom oblikusadržekalcij,otkiseljavaju tlana kojimaje,uslijed povećane kiselosti,poljoprivrednaproizvodnjapočelastagnirati.

Naime,većinabiljaka ne voli jako kiselo tlo Reakcijatla označavase s pH, ako je pH 7,0značida je tlo neutralno, a nižavrijednostznači da je ono kiselo Tla na području naše Županije(Bjelovarskobilogorske)su prema analizama,uglavnom kisela i njihovase pH vrijednost krećeu granicamaod pH 4,5 do 55 u nKClu. Smatra se da vrijednostpH u srednjeteškimtlima kakva su našatrebabiti od 6,5do 7,0,a da bi se ona postigla, tre-

balo bi unijetipribližno 2-3 tone kalcijevagnojivapo katastarskom jutru.

Vrijemenakon žetvepravije čas za provedbukalcizacije na oranicama, jerima dovoljnovremena da se kalcijveže u tlu i da se pojačavajuprocesirazgradnjehumusa Time se povećavai plodnosttla, biljkebržei boljeusvajajudata organska i mineralna gnojiva,pa se smanjujeloš utjecaj=aluminijevih iona u tlu Nakon provedenekal-

cizacije, u plodoreduse mogu uključiti sve kulture,pa i one osjetljvena kiselost kao što su lucerna i šećernarepa; povrćeće reagiratipovećanjemprinosa i kakvoće.

Kalcizacija se provodi i na prirodnim livadama,ujesen,da bi se popraviobotanički =sastav trava, čime stočaridobivajukvalitetniju krmu za ishranu stoke Naime,s li“vade će nestati zeljanice,jerće ih, zahvaljujućidjelovanjukalcija,potisnutidobre trave,pa će time zelena masa i sijenopostatikvalitetnije, a proizvodnjamlijekaveća.

Za kalcizacijuslužeraznovrsni vapnenimaterijali, kao štosu mljeveni

Veterinarstvo:

vapnenac,dolomit,živoili hidratizirano vapno,kalcijevognojivoitd. Količinapotrebnogmaterijala mora se utvrditi, ako je to moguće, nakon provedeneanalizetla. Kalcijevognojivo u tlo se unosi zatanjurivanjem ili zaoravanjem.Rezultati kalcizacijevidljivi su prve godine nakon primjene.

Kalcizacija je mjera naprednei razvijenepoljoprivredneproizvodnje. Ona ne isključujegnojidbumineralnim i omogućujeorganskimgnojivima,nego boljenjihovodjelovanje i time povećavaplodnosttla. Rezultat togajevišiprinos.

IvaMajhenVlašiček, dipl.ing.

Muhe

Za vrućihljetnihdana čitavirojevirazličitih vrsta muha stalni su gosti ljudskihi stočnihnastambi,gospodarskihdvorišta,polja i drugdje. Mnogi se spram njih odnose kao spram domaćih životinja i ne poduzimajuprotivnjihništa.

Muha ima različitihvrsta,ali se uglavnom mogu podijeliti na one kojimaje rilce tvrdo i podešenoza .ubadanje i na one kojimaje rilce mekano i služi za sisanje.

Muhe pecavicebodu i hrane se sišućikrv Uznemirujuživotinje, a mnogi predstavnici te vrste mogu prenositi razne zarazne bolesti. Kod svinja, na mjestimauboda,nastaju, uz to i crvene pjege.

U štaluulaze ujesen i za kišovitih dana.

Muhe zujarehrane se znojem i ostalim izlučevinama s tjelesnepo-

vršine, sa sluznica i iz možebitnih rana Mileći po tijeluuznemirujuživotinje, i ometajuih pripasenjui uzimanjuhrane Životinje se brane mahanjem repom i glavomte tako uvelike rasipajuhranu

PRIBOR

Nesrećaje i u tome što se muhe brzo razmnožavaju.Čitavrazvojni ciklus ljetitrajeod 12 - 30 dana, štoovisi o vrsti muhe i prilikama u *Kojimase muhe razvijaju. Za toplih godinamože biti i do 10 naraštaja muha godišnje.

Ženke polažujajašca u konjske i goveđe izmetine, te u hrpe gnoja na gnojištima, u poljskimzahodima i na smetlištima, dakle na mjestima gdjeima organsketvari

Muha se može naći svugdjesada su na gnojištu, u zahodskoj jami,na nekojcrkotini, sada opet na stočnojhrani, u ljudskim i stočnim nastambama,na našem stolu, na kruhu,voću ili bilo kakvojhrani kojaim je pristupačna, a koju mi kasnijeuzimamo Mnogo raznih bolesti muha na tajnačinprenesena ljude i životinje:trbušnitifus,difteriju,bedrenicu,slinavku i šap,kokcidiozu,uzročnikegnojenja i mnoge drugebolesti. Muhe su posrednici u razvojupojedinihparazita.

Osim štoizravnoprenosebolesti, .muhe mogu različitim-mikroorganizmima zagaditihranu životinja i ljudi i tako neizravno prenijetibolest. Kod konjase tako pojavljuju tzv ljetnašuga.Male kvržice na koži, polaganokrvarenje,svrbež,pa onda ispadanjedlake posljedica su otrovnog = djelovanjamuhe = pecavice. Takve kvržice i ranicemogu se zaraziti različitimklicama, pa može nastati gnojnaupalakože.Za razliku od prave šuge,ova dermatoza po- javljuje se samo u sezoni muha i nestajebez ikakvogliječenjačim prestane ta napast.

Muhe se suzbijajuprovođenjem potpunihhigijenskihmjerakojemorajuobuhvatiti i stočnenastambe, okolna gnojišta,smetlišta i zahode. Ako se muhe uništavaju samo u

stočnimnastambama,a ne i na gnojištima,zahodima i smetlištima, nakon dezinsekcijeponovo će se pojavitivelik broj odraslih muha Naprotiv,kada se u razmacima od 7 dana insekticidima tretiraju gnojišta,zahodi i druga mjestapo- godna za razmnožavanjemuha uništiti će se i ličinke, pa će se smanjitiukupna populacijamuha u domaćinstvu i u stočarskimobjektima

Ako se gnoj s farmeodveze na njivu u kasnu jesenili zimi, a prs- kanjeprotivmuha provedeu svibnju i srpnju,brojodraslih muha na farmi i u domaćinstvusmanjitće se na najmanjumoguću mjeru. Jako je važno muhe zimi uništiti

u štalama,skladištima i drugimprostorijama. U proljećetreba očistiti zahode,gnojišta,smetlišta i druga mjestagdje se zadržavaorganska tvar pogodna za razmnožavanje muha.

Za uništavanjeodraslih muha koriste se vodene otopineinsekticida

kao što su Klordan (24%), Dijazonin (0,52%), Melatio(15%), Diptereks (24%) i niz drugih.Brojmuha se može uspješnosmanjitiprskanjem stropaštale,vratnica i pro- zorskih okvira Etiolom (4%) kojem. je dodano 5% meda. Gnojištetreba prskatisvakih 7 dana 1%-tnom otopinomKofumina.

Uništavanje muha zapravo jei jedan od načinasuzbijanjazaraznih i parazitarnih_bolesti,pa će na taj načinstoka biti zdravija,produktivnija i otpornija.

Ucrvalostrana - Mijaza - Mylasis

To su oštećenja u ranama, u kožii u sluznicama,čiji su uzročnici viševrsta muha. One “upljuju"rane,

tj.u njihsnesu svojajajai ličinke. Ova bolest pojavljuje se isključivo kod životinja na pašii kod životinja uopće koje se zadržavaju na otvorenom Muhe,namamljenetrulim i oštrim =mirisom raspadanjaizlučevina iz rana, mirisom mokraćei izmetina ili oznojenim i vlažnimdijelovima tijela,ondjepolažujaja.Svojom izlučevinomličinkeotapajumišićnoi masno tkivo,njimese hrane i tako sve više povećavajuranu Kada u takvojrani ima mnogo ličinki, ona se može povećatitoliko da dovodi u opasnosti životživotinje.Gnijezdaličinkiuglavnom nastaju u zanemarenim ranama, najčešće na nepristupačnimdijelovima tijela.No, muhe znajunesti jaja i u sasvim sitnim i površinskimozljedama Ako se jačerazvijevećibroj ličinki,znajuse pridružiti i flegmona i opća zaraza

Ličinkemuha mogu se naseliti i u sluznicama kojese nalaze u neposrednojblizini tjelesnihotvora Ličinkeonamo dospijuili sa susjednih mjestana kožiili iz jajašaca koja su neposrednopoloženana tim mjestima. To su najčešćeudubljenja i nabori predvorjarodnice kod krava,koza,ovaca i svinja.

Liječenje se sastoji od uklanjanja ličinki i raspadnutogtkiva uz pomoć pinceteili neke oštrežlicekojom se sastruže svo raspalotkivo Rana se potom dezinficira3-5%-tnom otopinom kreolina ili karbola, a onda tamponirajodom ilijodoformom.

Ako hoćemo bolest preduhitriti, treba svaku,pa i najmanjuranicu zaštititi.

Dr StjepanBanožić

Kako proizvesti mikrobiološki kvalitetno mlijeko

Proizvodnjamikrobiološkikvalitetnogmlijekauskoroće se i novčano poticatiusvajanjemnovihpropisao plaćanjumlijekaproizvođačima.Za mikrobiološkinečistoisporučenomlijeko,proizvođačuće bitimanje plaćeno,pa stoga valjaproizvestibakteriološkikvalitetnomlijeko.

Budućida je mlijekohranapogodna za mnoge vrste mikroorganizama, najvažnije je spriječitinjihov ulazak u mlijeko.

Svježesirovo mlijekodobiveno iz zdravog vimena sadržizanemariv broj mikroorganizama. U uvjetima čistemužnje i ispravnogčuvanja mlijekado prerade,mlijekoće sadržavatizanemariv brojtih mikroorganizama.Nasuprottomu,u nečistim uvjetimamužnjei čuvanjamlijeka,dobivenomlijekosadržavatće

velikbroji različite vrste mikroorganizama.

Mikroorganizmi u sirovo mlijeko dospijevaju iz različitihizvora. Neki rastu i razmnožavaju se ponajprije u sisnom, a donekle i u vimenom dijelucisterne,odakle izlaze mužnjom.Patogenimikroorganizmipotječuiz vimena bolesnih muzara i u mlijekodospijevajumužnjom.Međutim,mnogo češćaje bakteriološka kontaminacijamlijekanakon napuštanjavimena Muzni uređaji,pribor

za mužnju,posudeza mužnjui čuvanjemlijeka, te prljavastelja, muzare i čovjeknositelji su različitih vrsta mikroorganizamakojiu velikom brojudospijevaju u mlijeko. Neke vrste tako će postatiuzročnikom njegova kvarenja.Patogene vrste,koje se vrlopolaganorazvijaju u mlijeku,mogu postatiuzrokom bolesti ljudi i životinja.Stoga niti jednavrsta mikroorganizamanije u mlijekupoželjna,niti s tehnološkog,niti sa zdravstvenoggledišta.Osim toga,bez obzira o kojoj vrsti i brojumikroorganizama se radi,oni umanjujuhranjivuvrijednost mlijeka.

Proizvodi

Velikbrojvrsta sposobanje stvarati i termostabilne enzime i toksine, kojise toplinski ne mogu uništiti. od takvog mlijekazato nisu sigurni za uporabu,čak niti nakon toplinskeobrade mlijeka.

Za čovjekasu posebiceopasni mikroorganizmikojiuzrokujumastitis i mikroorganizmikoji u mlijeko dospijevajuputem fekalija.Radiprisutnosti u mlijekusamih mikroorganizama ili njihovihenzima i toksina, mlijekom se mogu širitituberkuloza, bruceloza,bakterijemijameningitis, enteritis i drugebolesti Proizvodnja mikrobiološkikvalitetnogsirovogmlijekastoganijenužna samo što se tičekakvoćeproizvodaveć i štose tičezdrave hrane.

Mlijekoproizvedeno u nečistim uvjetima,koje se tijekommoderne proizvodnjeodmah nakon mužnje ohladi na 48%, nijeoslobođeno bakteriološkekontaminacije.Dapače, smatra se da je grupa_mikroorganizama kojaje sposobnarasti i razmnožavatise na niskimtemperaturama,glavniuzročnikkvarenjamlijekai mliječnihproizvoda.

U pripremama za mužnju,prisamoj mužnji(bezobzira je li ručna

ili strojna), te u daljnjimpostupcima s mlijekomsvi proizvođačimoraju se strogopridržavatiutvrđenihpravila,žele li proizvestibakteriološki kvalitetnomlijeko i za to dobitinovčanu nagradu. To su pravila:

- Muzač mora biti potpunozdrav i imati dobre higijenskenavike.

- Muznom se grluprijemužnjemorajupažljivoočistiti,oprati i dezinficirati vime i sise. Za dezinfekciju se koriste blage otopinerazličitih dezinficijensa.

- Prvemlazove mlijeka iz svakesise treba izmusti u posebnu po- sudicu i ne miješati s mlijekomkoje slijedi.Nakon mužnje poželjnoje vrh sise premazati_antiseptičkom kremom ili uroniti u otopinudezinficijensa.

- Neposrednoprije i tijekommužnjene smijuse u štaluunositi hrana i stelja, da se ne podižeprašina kojapovećavabakteriološkukontaminacijumlijeka.Štalase čisti, a hrana unosi najmanjepolasata prije mužnje.

- Sisnečaške,muzlice, a osobito mljekovodi, ako se njimanestručno postupa,vrlo su čestoi najopasniji izvori mikrobiološkog = zagađivanja mlijekapri strojnoj —"mužnji.Opći principčišćenja i dezinfekcijestroja za mužnjuje da se muzlica i čaške odmah nakon završenemužnje izvana oplahnuhladnom čistomvodom Unutrašnjost se čistiobično tako da se u posudu s oko 10 litara vode 10-20 puta uranjakompletsisnih čaški.Pritom se ukopča vakuumska crpkastroja za mužnju. Mjehurićizraka i gibanjevode uklanjaju ostatke mlijeka.Muzlice i sisne čaškepotom se u toplojalkaličnojotopiniispiruuranjanjemi izvlačenjemčaški, a vidljivanečistoća ukloni se četkom.Mljekovodi se peru višekratnimoptokom oto-

SERVIS | PRODAJA

MUZNIH UREĐAJA

Spremižitka,štone trebaš, Meć' u kola, na trgvozi, Gledajzgodu da uvrebaš, Radi,trguj,Bog pomozi!

Nastavit ćemo, dragičitatelji, s opisom osmog mjeseca u godini, ako vam s tim opisimanisam već dosadio Srećom,vrijemeleti još malo i godinije kraj, a onda ćemo se sjetitinečegadrugoga.dakle,taj osmak ima četiriimena:

AUGUST, VELIKOMEŠNJAK, KOLOVOŽNJAK i OSEMNIK

U prve dvijetrećinemjeseca Sunce stoji u znaku Lava, a u trećojtrećini u znaku Djevice.

Ime August već znamo tajje mjesecdobio u častprvogrimskog cara Gaja Oktavija,kojise rodio 63 godineprijeKrista.Budućida je August svojenajvećepobjede izvojevaouglavnomu osmom mjesecu, rimski senat mu je posvetio upravo taj mjesec,odredivši da traje31 dan Augustje umro 19 kolovoza 14 godineposlijeKrista.

Nijemcitajmjesec,prema svojim žetvenimradovima _(kasnijimanego u nas),zovu erntemonat ili Žetvenjakkako bismoga rekli mi Hrvati

Hrvati,uvijekvjernisvojojnebeskojzaštitniciMarijiMajciBožjoj, ne bi bili Hrvati da nisu osmi mjesec nazvali,Njoj u čast,Velikomešnjak..Velika Meša vrlo je stari kajkavskinaziv za blagdanVelike Gospe kojicrkva vrlo svečanoslavi 15 kolovoza To je blagdankojise službenozove UznesenjeMarijino, a kao člankomvjereproglasio ga je Sv. Otac PijoXII. 1950. godine.Tu vjerskuistinu, da je BlaženaDjevica Marijadušomi tijelomuzeta na nebo, slavili su kršćanina Istoku i Zapadu već od prvihstoljeća, a crkve posvećeneuznesenjuMarijinu postojale su već u 5. stoljeću.

U svim dijelovimaHrvatskenaš je narod gradiocrkve u čast Velike Gospe. Na njezinblagdante se crkve posvećuju u velikom broju i s velikom pobožnošću.Demokratska hrvatska vlast taj je dan stoga proglasilaneradnim,kako bismo ga svi moglidostojnoproslaviti.Sjetimo se samo Marijinihprosteništa u Sinju, na Trsatu,u porušenom Voćinu,u okupiranomAljmašu i Ilači,zatim u Varaždinu,Biškupcu, MarijiBistrici, na Trškom Vrhu,u

Remetama, Crikvenici i u mnogim drugim mjestimadiljem = Hrvatske (nekanam bude oproštenošto ih sve ne spomenusmo).

O nazivu “kolovožnjak"pisali smo u ovom našem listićuprijegodinu dana Naime,prijestotinjakgodina smatralo se da su vremenske prilike u kolovozunajpovoljnije za po.pravakcesta i putova i da svu vučnu snagu seljacimorajukoristiti na navažanje šljunka ili sitna kamena,kako bi ih popravili.Loše ceste ubijajublago i uništavaju plodine_koje se prevoze,pa se može dogoditi da se višenema niti što,niti na čemu voziti Dakle, u kolovozutreba navoziti cestovnu građu, kako bi se kola mogla potom voziti čitavegodine.

A naziv “osemnik"potječeod brojaosam, jerje tajmjesecosmi po redu tijekomgodine.

Preostane nam da još spomenemo i svetaca iz katoličkogkalendara Neki štujuSnježnuGospu (5. VIII),kada se ide na proštenjaili kirvaje. U Belcu u Hrvatskom Zagorjutom je blagdanuposvećena najljepšabarokna crkvica,kao zavjetnidar hrvatskih plemića.Sv. Lovru (10.VII.)vole našiDalmatinci, a tako i sv Dinka,kojise slavidva dana ranije.Odmah zatim evo slavone sv Klare,koju danas zovemo Jasna. SlijedikraljicaJelena,kojaje našlasveto drvo Križa.Spomenimo još sv StjepanaKralja(20.VIII.) nekoć kod nas popularnog, a danas izašlogiz mode. Na njegov

dan, pred zagrebačkomse prvo-stolnicom(katedralom)održavaotrodnevni“Kraljevskisajam".Za susjedneMađare to je velikidržavni blagdan.Dana 23. VIll. ne smijemo zaboraviti čestitatiimendan našim Ružicama.Za poljodjelceuvijekje biovažan dan sv Bartola apostola (24.VIII)kada se održavamnogo sajmova.Na njegovdan odu nam kukavice, pa slutimo jesen.

Eto nas na krajukolovoza,kada se poljažute od suncokreta, a male njivebijele od heljde.Voćnjaci već plaveod ranih šljiva i crvene od jabuka i krušaka.Otava se zeleni, a nebo nijenikada plavije kao: u kolovozu. SlavniengleskipisacShakespeare(Šekspir)veli da je kolovoznajljepšimjesecu godini. Ispripovijedao Dipl.ing.StjepanKeglević

u mjesecu kolovozu

U doba socijalizma, kada je na društvenimpovršinamauglavnom bio uskidvopoljniplodored,agrono- mi su u mjesecukolovozumogli mirno otići na zasluženigodišnji odmor Međutim,prilikomuzgojavećeg brojapoljoprivrednihkultura, a poglavitopostrnihusjevai krmnog bilja,nema za uzgajivačamira ni odmora niti u kolovozu. U vinogradu je nastupilo“mirno doba" ako je dobivenabitka protivbolesti, ali malo kojigospodarživisamo od vinograda,iako to može biti posve dobar život.

U POLJU: Nakon prašenjastrništa slijediplitkooranje,čime ćemo očuvativlaguza slijedeći usjev,ali i suzbitinovoiznikle_korove.

Razmislite o znanstvenimsavjetima dr Seada Šestićakojipreporučuju gnojidbustrništakompleksnimNPKgnojivima.

Sijteuljanu repicu,travne i travnodjetelinske smjese ili samo djetelinu.

S kosidbomse ne smijekasniti. Zapamtiteda drugii trećiotkos daju kvalitetnijesijenood prvoga, jersu biljkesada bogatijebjelančevinama, a sadržecelulozeznatno manje.Pripazite na sušenje i okretanjesijena.Sijenose premeće rano ujutroili kasno poslijepodne. Rano ujutroobavite i utovar i prijevoz.O svemu tome lijepoje pisao dipl.ing.ŽeljkoGorup u “Gospodarskomlistu" br 13/14od 1994. godine. (Nadamo se da čuvatestare brojevenašeglista).

U VRTU: U pravom povrtnjaku, osobito u onome gdjese proizvodi za zelenu tržnicu(plac,pijacu, u kolovozu ne prestajusjetve i sadnja.Dipl.ing. Ivan Gašpar pre- poručujeda se u kontinentalnom područjusijukineskikupus,luk srebrenac,matovilac,zimska salata i špinat.Od presadnica(flanaca) sade se endivija,kasna korabica, luk kozjak i poriluk(tkoga voli).Posađeno povrćetreba dobro zalijevati, a ne zaboravite nakon petnaestak dana prihraniti ga dušičnim gnojivom.Tako ćeteosiguratiberbe različitogpovrćasve do pred samu zimu

Prijezasađeno povrćetreba dalje njegovati;paziteda gusjenicekupusnog bijelca ne požderukupusnjače.Ako morate prskati,poslužite se nekim bioinsekticidom. Pazite da dospjelopovrćena vrijemeuberete, dok je u tehnološkojzriodbi Nemojte dozvoliti da pobjegne u sjemeilida odrveni.

U VOĆNJAKU: | ovdje se već može brati:kruške,breskve,šljive Stanley,rane jabukeEarlyBlase i druge.Kasne sorte jabuka u intenzivnimvoćnjacimamorat će se jošštititi od krastavosti, a možda i od crvenogpaukai minera. Provodi se i ljetnocijepljenjeokuliranjem, zeleno na zeleno, s pupovimana spavajućipupoljak.

U VINOGRADU: Početkom kolovoza slijedijošjednoprskanje, rekosmo mirnije,vinskih sorti za osiguravanjenapose od botritisa Ranim stolnim sortama trebaotrgnuti

neštolišća: da dobijusunca, ali u tome ne treba: pretjerivati: Tko uzgaja“Portugizac", mora smisliti nešto za. odbranu od ptica,osobito ako je sušno doba = Vrškove mladicavaljauklanjati,osobito ako se javljakasna peronospora.

LJEKOVITOBILJE skuplja se i u kolovozu.Gđa. dipl.ing. Marija Kranjčević(često se služimonjenim velikim znanjem)određujeda se skupljaivanjskocvijeće(žutimirisni cvjetovi),vidac (blijedoljubičasti ili bijelicvjetovi) i biljka s tri imena: oputina,troskot i dvornik Osim ovih,skupljaju se joši mnoge druge ljekovitebiljke.

Po svemu je jasnoda u kolovozu još nema odmora za marne gospodare i gospodarice.Valjapričekatikasnu zlatnu jeseni jesenske duge noći! A do tada - držitesel

Dipl.ing.StjepanKeglević

Znate li reći hrvatski

E efikasan - djelotvoran ekspres - vrlo brz elastičan - rastezljiv .eventualan - vjerojatan

F faktor - činitelj

fantazija - mašta fraza - izreka

funkcija - djelovanje,dužnost

G garancija - jamstvo geneza - postojanje gesta - pokrettijela,ruke,kojim se popraćuje.govor gratis - badava

H harmoničan - skladan hibrid - križanac hobi - najmilijazabava human - čovječan

r

“Vi,kojiste dali danaku krvi za slobodu roda hrvatskoga, herojinaši,vi uvijekste prvi u povijestinaroda svoga."

iz pjesme“Hrvatskimmučenicima")

Stjepan Radić

Rođen je 11. lipnja1871. godine u TrebarjevuDesnom. Zalagaose za hrvatski narod i politiku.

Svojojstranci,budućida je smatrao da seljačkistaležmora biti važan čimbenik u društvenomživotu hrvatskognaroda,dao je naziv Hrvatska seljačkastranka.

Geslomu je bilo: “Vjera u Boga i seljačkasloga!"

Umro je u Zagrebuod posljedica atentata 8 kolovoza 1928.

Smrt StjepanaRadića

U beogradskojSkupštini 20 "lipnja1928 dogodilo se krvoproliće, u Kojemsu nastradali hrvatskinarodni zastupnici.

Već pred samu sjednicuNarodne skupštineSrbisu prijetili da će,ne budu li biliprihvaćeninjihovizahtjevi,pastiglavaStjepanaRadića.

“Ali PunišaRačićkojije veoma jak čovjekotrgnuse ministrima i strahovit pucanjiz parabelumaodjeknuu dvorani. Tane je pogodilo dr Pernarajedan centimetar -iznad srca Kada se Pernar srušio na klupu, naperioje Račićsvojparabelum na StjepanaRadića.To je opa-

2 2 2 i o

PunišiRačićuskočioPavle Radić. Ipakse Punišanijezbunio,nego je Pavlu Radićudoviknuo “Hal Tebe sam i tražiol" | mirno naciljaparabelum na Pavla Radićakojegpogodi jedan centimetar ispod srca " (dr Rudolf Horvat “Hrvatskana mučilištu",Zagreb,1992.).

Tako je krvavo izvršenatentat u kojemuje nastradaojedanod najznačajnijihhrvatskih političara u prvoj polovici 20 stoljeća - Stjepan Radić.lako se StjepanRadić,uz briguglasovitihliječnika,"oporavio nakon atentata,zdravstveno stanje mu se pogoršalo 7. kolovoza1928., a 8. kolovoza mu je jako pozlilo oko 20 sati, te je pao u duboku nesvjest.Vladimir Kerdić,župnik crk-ve sv Blažaodmah je na poziv došao i Radićupodijelioposljednju pomast.

StjepanRadićispustio je dušu u 20 sati,55 minuta Iste večerise saznalo za smrt,a iznimno su u gluho doba noći tužno odjekivala zvona svih zagrebačkihcrkvi Pogađaloje to dušu svakoghrvatskog rodoljuba.“Umro je nekrunjenikralj hrvatski!" - rekao je dr VlatkoMaček.

Kada je dr. Jurakobaviobalzamisu Radića u krasan ranjestavili

ljeskojije osam seljakaiznijelo iz njegovevile. U Hrvatskiseljački dom na Zrinskom trguna odru je bio Radićevlijes.Hodočastile su mnoge tisućeljudida zadnjiput vide StjepanaRadićai pomole se za pokojnjegoveduše.

Sprovodje obavljen u nedjelju 12 kolovoza1928 uz veliko sudjelovanjehrvatskognaroda,kojije došaoiz svih krajevaHrvatske

Uz sve redovitevlakove,kojisu bili krcati ljudima,vozilo je još 9 posebnihvlakova.

Obred je počeo u 10 sati prije podne a predvodioga je nadbiskup dr AnteBauer.

Pogrebnapovorkaneprekidnoje prolazila 3 sata kroz špalir u kojem je stajalopreko 100 000 ljudi.Iza lijesaje išaoseljak u narodnojnošnjikojije na jastučićunosio trnov vijenac s onom kuglom kojom je pogođen StjepanRadić. U povorci je nošeno 1450 vijenaca.Sprovod je završio u 18 sati na Mirogoju u arkadama.

Što drugorećiza hvalu Radiću, kojije iskazao veliko rodoljublje, ogromno= zalaganjeza = seljački stalež do veliko HVALA i neka mu jevječnolaka HRVATSKA GRUDA. Pripremila: ing.Mirna Božičević

Kako se ponašati za stolom

Držanjetijela za stolom mora biti Na stolcu se sjeda s lijeve prirodno i opušteno,pazećipritom strane i treba bitiprimaknutastolu .da se ne smeta drugima. takoda je lice otprilike do visine

ruba stola.

Laktovise drže uz tijelo i ne smijunalijegati na stol.

Na stolu su samo ruke do članaka.

Tanjur ne pretrpavajtejelom.

Jesti treba zatvorenim ustima, nečujno,ne halapljivo. Punim ustima se ne razgovara.

Hranu uvijekdobro sažvakajte. Nijepristojnoodbijatihranu,držati se “rezervirano" Procijenitekoliko možete pojesti,kako ne bi ništa ostalona tanjuru. Ako vam hrana prijamožete uzeti još jednom,ali pod uvjetomda su se svi za stolom ponudili.Iznimno se treći puta uzma hrana. na nuđenje domaćicekojaje uočilada vam prijanjezinakuhinja - to jojje osobit kompliment.

Juhu nijeuobičajenouzimati dva puta.

Hranu iz zdjeleili sa pladnjanikada nemojteuzimatipriboromza jelo,već isključivo onim kojije u zdjeli i kojimse vadi jelo.Isto tako umak, šećeri sličnouzimati treba posebnom žlicom.

Domaćicapostavljajelotako da se ne mora svaki čas ustajati, pri čemu joj domaćinpomaže u dodavanjuhrane i brizi oko pića. “U praviludomaćicaposljednja završava s jelom,jertako omogućava da se svi najedudo sita Tek onda raspremastol.

Na stolu čačkalice ne stoje,već se donese na zahljevgosta, a zubi se čistetako da se otvorenim dlanom zaklone usta

Ireba pravilnoupotrebljavati pribor za jelo.

Žica se držina krajutako da palcem prihvatimogornju stranu drška, a kažiprst i srednjak su na donjojstrani.Žlicuprinosimous-

tima,pričemu glavamiruje.Nikada se ne stavljacijela u usta,već sa širestrane,bez šuma, unesemo hranu.

Viljuška se držiizmeđu palca i kažiprstalijeveruke i naslanja se na srednjak.Ubada se onaj dio mesa, krumpira i sličnokojićemo prinestiustima. Ne stavljamoje, također,nikada u usta već samo vrhom prinesemohranu u ustima. Nož služiisključivo za rezanjei primicanjehrane na viljušku. Nemojte ga nikadaprinositiustima, a pogotovooblizivati:pripazite da nikada ne stružetenožem po tanjuru ili viljušci.

priborza jelotokom upotrebe i nakon upotrebenikada se ne stavljana stol. Tokom jelaje prekrižena - znak da se želijoš jesti. Po završetku pribor postavljamo usporedood desna prema sredini tanjuraštoje znak da se višeneće jesti.

A ubrus nikada se ne smije vezatioko vrata,već se položina koljena.

Ponašateli se ovako u kućiza vrijeme obiteljskog ručka, upotrebljavate li pribor za jelouvijek na istinačin,nikada se nećetenaći u neugodnojsituaciji ni za vrijeme svečanihručaka,ni u restoranu Svoju djecu od najranijihdana podučavajtepravilnomponašanju za stolom.

Pripremila: ing.Mirna Božičević VII

Noćna znojenja

Istna je da noćna znojenjamogu biti jedan od znakovaoboljenja,ali mnogo,mnogo češćeuzrokje dobroćudan

Vrloje neugodnokada se čovjek, bez posebnarazloga,probudiusred noći, a još je neugodnijeako se robudi na važnojKplahiLjudisve ešće povezujunoćno znojenje sa bolestima, kao što su tuberkuloza, limfom,rak,pa čak i AIDS. Istina je da noćna znojenjamogu biti jedan od znakova tih oboljenja,ali mnogo, mnogo češćeuzrok je dobroćudan.

S ciljemda dobijuodređenu ideju o tome koliko ljudidoživljava nočna znojenja,dvojicaliječnika sa Hersheymedicinskogcentra u Pensilvaniji,zapitali su grupu bolesnika, kojisu došlina pregled u njihovu bolnicuzbog nekog drugograzloga, da li se sjećajunoćnogznojenja u protekla tri mjeseca.Ishod je da se njih 40% prisjećabarem jedne “takve “epizode" - i nije bilo neke jasneveze sa nekom bolešću.Najjača veza je bila sa trudnoćom: oko 60% trudnica kojesu došleu bolnicu radi poroda,izvjestilo je da ima noćnoznojenje.

Od čitavegrupe ispitanika, oko polanjihje izvjestilo da su te “epizode" znojenjabile ipaktoliko blage da jeveć preokretanjejastuka, ili pokrivačabila dovoljnapomoć. CČetvrtina “ispitanika imala iu potrebu da ustane i da se istušira. Ostalih 25% o trebalopromijenitipidžamu. Kao što se i očekivalo,neki od ovih ljudirekloje da se znojei preko dana (bio je ljeto!); a nekoliko njih, da se noćnoznojenje javljafamilijarno.

Ne bi trebalo biti iznenađenje da je pojavanoćnogznojenjatako česta Od nekolikodnevnih ciklusa kroz koja tijeloprolazi,jedan od

najvažnijih je blagiporasti pad tjelesnetemperature,koja,normalna, dosižesvojunajnižutočku u ranim jutarnjimsatima.

Među najvažnijimnačinimakoji organizmustojena raspolaganju u ciju otpuštanjasvoje topline,je znojenje.Dakle,što ste topliji navečerprijespavanja,tim je veća vjerojatnost da ćetese znojititokom noći.Provoditi, na primjer,neku sportskorekreativnuaktivnostneposredno prijespavanja,može dovesti do znojenjanekolikosati poslije toga. Uzimanjeaspirina ili acetaminofena(obojedjelujutako da snizuju. tjelesnueins izgleda da je relativnočest uzrok noćnog znojenja.Alkohol djeluje na regu- lacijutemperature, pa pijenjealkohola navečer može također izazvati znojenjenoću.| prekomjernatjelesna težinačiničovjekasklonim takvom znojenju.Svakionaj kojiima povećanutjelesnutemperaturuobično prolazikroz ciklusepovećanja i snižavanja te temperature, sa znojenjem za vrijeme“hladnijeg"perioda. To je,na primjer,potpunonormalni tokkad netko ima gripu.

Vaš liječnik

pinaza pranje, a potom se ispiru prvo toplom,pa hladnom vodom. Temperaturavode i detergentatreba biti između 65 i 80%, da bi se odstranili mikroorganizmi iz cjevovoda. Očišćenesisne čaškei kratke mljekovodevaljapotom objesiti na strojza dezinfekciju,napunitiih svježomdezinfekcijskomotopinom_i ostaviti do slijedećemužnje.Neposredno prijemužnje,čitavse Stroj za mužnju mora od dezinfekcijskogsredstva dobro ispratimlazom tekućevode.

- Postupak s mlijekomnakon mužnje,do prerade,mora biti takav da mlijekostigne u mljekarugotovo nepromijenjenekakvoće.Stoga je cijeđenjeili pročišćavanjemlijeka obvezatan i uobičajennačinobrade mlijeka da se uklone mehaničkenečistoće.Mlijekose odmah nakon mužnjecijediprekogustogcijedila,

raznih uložakaili filtera za jednokratnu uporabu.No, važno je zapamtiti da cijeđenje ima negativan učinak,ako se mlijekocijedikroz prljavacijedila,budućida se mikroorganizmi s nakupljenenečistoćeispiru u mlijeko.Ipak,bez obzirašto je cijeđenjemlijekaobvezatno,daleko je boljeproizvestimlijekokoje nijepotrebnocijediti.

- Hlađenjemlijekanezaobilazan je sastavni dio primarneobrade.Temperaturapomuženog mlijekaje između 35 i 37%, a na tojse temperaturimikroorganizmiintenzivno razmnožavaju.Ukoliko se mlijeko ne preradiunutar 2-3 sata nakon mužnje,mora se odmah hladiti na temperaturuispod4%C i na tojtemperaturičuvati do otpreme.

Mr. Dubravka Samaržija

Hranidba.“

Uljana repica u hranidbi stoke

Uljana repica širokoje rasprostranjena_poljodjelskakultura, posebice u europskim zemljama (Njemačkoj,Francuskoj,Poljskoj, Mađarskoj)i u Kanadi (vrste.CANOLA). Uljanarepicaje najstarija i najvažnijauljanica u Europi.Od nje se dobivajujestivo i tehničkouljete sačma uljanerepiceza stočnuhranu.Važnaje i kao biljka za pčelinju hranu.U Europise proizvodioko 7.000.000 t uljanerepice,štoje više od proizvodnjesojei suncokreta.

Kod nas se uljanarepicaproizvodi na samo 10.000 ha i dobiva oko 20.000 t repičinasjemena.Proizvodnjauljaprvaje i osnovna namjena sjetveuljanerepice, a drugi po važnostiproizvodje korištenje sačme ili pogačeuljanerepice.

Uljanarepicaje rana proljetna biljka i može se koristiti svježa, u zelenomstanju,kao rano proljetno krmivo. Tu valjaupozoriti da zelena uljanarepicaima kratak rok korištenja, jerbrzo raste i za kratko vrijemedospijeva do cvatnje.Nakon

VILE,LOPATE,KOSE,

togabiljkabrzo odrveni i stvara veću količinugorušičinauljakojebiljci dajeoštari gorakokus. Stokaje tada nerado uzima,okus joj po.stajeloš,težeje probavljva, a u većoj količinimože prouzročiti i zdravstvene smetnje.

Početakcvjetanjakrajnji je rok za korištenjerepicekao zelenogkrmiva. Listovi repicesadrže dosta ksantofila i karotina (biljneboje i provitaminA), što daje žutu boju mlijeku,maslacu i žutanjku. Uz to sadrži i dosta minerala: kalcija,željeza,mangana i cinka.

Ne preporučuje se silirati zelenu uljanurepicu.Nju bi,naime valjalo Silratisamo do cvjetanja,alise tada zbog visokogpostotkavlage (9092%) i mnogo sirovihbjelančevina(21% u suhojtvari)teško Silra i treba dodavati sredstva koja pomažu siliranju.Valjaračunati da će,zbog visoke vlage,iz silažeistećivelika količinasilažnogsoka,a s njimse gubioko 15% suhe tvari. Prosušivanjepokošenei nasjeckane biljkeprijesiliranja, što se primje.riceradi sa sjenažom,nijedobro, jer se zelena masa često brzo kvari.

Silažauljanerepicekod dojnih krava može utjecati na loš okus i miris mlijeka, a povisuje se i jodni brojmliječnemasti.

ali dajulošukus hrani i čestoutječu na povećavanjejetre i štitnjače repicomhranjenihživotinja.

Repica s malo glukozinolata i bez eruka kiseline uvjetje za dobivanje ukusnogi kvalitetnogrepičinogulja za ljudskuuporabui repičinesačme za stočnuhranu S tim u svezi repicase po kakvoćisvrstava kao “O-sorte" i “OOsorte". Danas se za sjetvukoriste uglavnombolje“OOsorte" kojene sadržeeruka kiselinu (najviše do 0.2%), a sadržesamo oko 10-20 mol glukozinolata/gsjemena Selekcijom se nastojedobiti još boljesorte koje mogu imati mnogo širuuporabus obzirom na kakvoćuulja i repičinesačme.

Treba rećida sadržajglukozinolata u uljanojrepici ne ovisi samo o sorti,već i o mnogim utjecajimakao štosu: sastav tla,gnojidba(posebicesadržajsumpora), klimatske prilike,prisutnost“divljih sorti" i slično.Odabiranjemkvalitetnogsjemena do danas je po- stignutvidan napredaki otklonjena većinazamjerki.

Ipakpostojiveliko zanimanje,po- sebice kod ratara, za proizvodnju uljanerepice,jer ona daje visoke prinose i ne traživelika ulaganja. Uljarskaindustrija i stočari,međutim,zahtijevaju da se veća pozor- nost posvetisjetvikvalitetnih sorti uljanerepicekoje sadrže manje glukozinolata i ne sadržeeruka kiselinu. <Glukozinolati su sumporni glicidikojiimajuobrambenu ulogu u biljci i djelujuprotivbakterija i gljivica(baktericidno i fungicidno),

Iz sjemenauljanerepicedobiva se, prešanjemili ekstrakcijom,repičinoulje.Ostatak nakon prešanjaje repičinapogača u kojojzaostaje oko 6% ulja,dok nakon ekstrakcije ostajerepičinasačma koja sadrži jošsamo 2% ulja.Repičinasačma i pogačekoriste se za stočnuhranu

Selekcijomnovih sorti uljanerepice(SAMURAI,SILVIA,PRIMA,SABRINA) kod nas je dobivena repičinasačma gotovobez eruka kiseline i s manje od 30 umol glukozinolata/gsačme.Na tajnačinsu otklonjene sve mogućnostida štetno djeluje na zdravlježivotinje. Može se reći, a što su pokazalai naša istraživanja, da se repičina sačma može koristiti u hranidbi svih

domaćih životinja,posebicepreživača.

Repičinasačma sadržioko 33% sirovih bjelančevina i 10% sirovih vlakana. Sadržidosta kalcija(0.4%), te posebicefosfora (0.9%).Odnos kalcija i fosfora je 1:2 Ima mnogo aminokiseline lizina,manje metionina ali mnogo cistina

Kakvoćasačme uljanerepice(i repičinogulja)leži u većojkoličini nezasićenih“masnih kiselina (oleinske 60% i linolne 20%),štoje povoljnoza zdravlje i boljuprobavljivost, te za dobru kakvoćumesa i drugihstočarskihproizvoda(dobru mazivost maslaca).

Nepovoljanutjecajrepičinesačme na štitnjaču i jetru, po čemu je s novim sortama sveden na bezna“čajnumjeru,pa se može rećida su životinjekliničkizdrave tijekom čitavogproizvodnograzdoblja.

nje može bez rizika koristiti za stočnuhranu, i to u krmnim smjesama: teladi i junadi48%, odraslih govedai krava 812%, svinja4-10% i peradi2,5-

Manje4,5%.površineštitnjače i jetre uz hranidbu novim sortama repičine sačme može se smatrati samo funkcionalnim prilagođavanjemkrmivu Stogani patohistološkimpretragama nisu nađene značajnijepromjeneorgana.Repičinusačmu treba koristiti za stočnuhranu i zbog neposrednog gospodarskoginteresa,jer je to najjeftinijabjelančevinakojom se mogu zadovoljitipotrebeživotinja i u visokojproizvodnji.

Uz repičinusačmu,nekim krmnim smjesamai krmnim obrocima treba dodavati i skupljusojinusačmu (kodteladi u visoko mliječnihkrava, svinja,peradii drugihvrsta životinja),kao i jeftinijespojeveneproteinskogdušika(ureju i BENURAL S) u osnovnojhrani preživača. U dobrojtehnologijihranidbe, u dobro sastavljenimkrmnim obrocima, valjakoristiti različitakrmiva, kvalitetne skupe ali i jeftinije sirovine,jeru tome ležiuspjehvisoke proizvodnje i gospodarskiinteres stočara.

Uz hranidbu repičinomsačmom dobiveni su vrlo dobri proizvodni rezultati (uzimanje i potrošnjahrane, prirasttjelesnetežinei klaoničko iskorištenje), što također govori u prilogkakvoćesačme uljanerepice. Usporedna \ istraživanja nekih pokazatelja iz krvi tovnih svinja(krvne slike i hormona tiroksina,trijodtironina i inzulina,bjelančevina i glukoze)pokazali su da nema značajnijihpromjena u organizmu i da se repičinasačma novijeproizvodSelekcija i reprodukcija

Dr StjepanFeldhofer

Stočarska izložba“Vrbovec 95"

Pod pokroviteljstvomMinistarstva poljoprivrede i šumarstva u organizacijiHrvatskogstočarskogselekcijskog centra,Udrugeuzgajivačačistokrvne stoke i poglavarstvaopćina: Dubrava,Gradec,Farkaševac,Preseka,Rakovec i Vrbovec,15 lipnja održanaje IV.stočarskaizložbapo- vodom obilježavanja dana općine Vrbovec.

U Vrbovcu je 1904. godine(pred 91 godinu)formiranaprvau Hrvatskojmarvogojskaudrugaza uzgoj pincgavskepasminegoveda.Udruga je radila i djelovala od 1955. godine.

MarljivistočariVrbovca i okoline ubrzo su prihvatilisimentalskogo- vedo kao produktivnije i danas dominantno na ovom području.

Izložbe u Vrbovcu imaju dugu tradiciju. Prva izložbaorganizirana je u Vrbovcu 28 kolovoza 1912 godine, a izloženoje:62 bika,od toga 54 uvezena iz Švicarske, 19 krava, 11 junica i 7 žensketeladi uzgojenihkod seljakaVrbovcai okolice. Većem brojuuzgajivačadodijeljene su novčanenagradeod po 100,50 i 30 kruna ili ukupno 1900 kruna,diplome i dr.

Izložba u Vrbovcu organizirana je i 24 travnja1942. sa 25 grla, 1955. sa višedesetaka grla,1971 sa 140 krava,83 junice i 9 bikova (regionalna), 1978. sa 118 krava, 115 junica i 19 bikova,1992. sa 20 krava i 44 junice,1993 sa 69 junica,1994 18 krava i 5 junica.

Na područjudjelovanjaselekcijske službeVrbovec ima preko 11.000

plotkinja, a kod 1052 proizvođača uzgojno=selekcijskim“radom obuhvaćenoje 4.387 krava;prosječna proizvodnjamlijeka u 305 dana laktacijeiznosi 3.979 kg mlijekasa 3,73%mliječnemasti

U provedbiuzgojnoselekcijskog programau Hrvatskojima 324 bikovske majke,od čega u vrbovečkom kraju84 ili 25,92posto(vidi krave u Hrvatskoj),čijisinovi čine osnovne generacijebikova u testnojstanici Varaždinza obnovu bikova u centrima za U O Križevci, Osijek i SI.Brod Na ovogodišnjojizložbije predvedeno:

- kolekcija 10 steonih junica,kojih je proizvodnjamajkiu 305 dana laktacijeiznosila 4 175 kg mlijeka

- kolekcija 8 mladih krava,prvotelki od kojih4 u 100 dana laktacije ima prosječnuproizvodnju 1 882 kg mlijeka, a za 4 u I. kontroli 19,5kg mlijeka

- kolekcijaostalih 5 krava čijapro-sječnaproizvodnjamlijeka u 305 dana laktacijeiznosi 4.381 kg mlijeka

- kolekcijebikovskih majkisa pro- sječnomproizvodnjom 5 056 kg mlijeka

- 3 krave sa životnomproizvodnjom

1. IRMA - oteljena1982,otelila 11 teladi, 9 muškihi 2 ženskapotomka. U 10 laktacijaproizvela 42 143 kg mlijeka

Uzgajivač:Vlado Sanjković,Poljana 52

2. BISERA - oteljena1980. godine,otelila 11 teladi, 4 muška i 7

ženskihpotomaka.U 10 laktacija proizvela 54 778 kg mlijeka.

Uzgajivač: Tomo Bukal,Praščevac 60

3. DORIJ - oteljena1979. godine. Otelila 12 teladi, 5 muškihi 7 ženskih potomaka.U 11 laktacijapro- izvela 57 238 kg mlijeka.

Uzgajivač:Vinko Marković,Praščevac64

Izložene su i kolekcije od 2 kobile,1 pastuh, 2 nerasta,nesuprasnih nazimica i kolekcijatovljenika.

Nagradena izložbi:

Svim izlagačimadodijeljene su utješnenagradeod po 100 kn

Sa IH. nagradomnagrađenasu 4 proizvođača od po 200 kn.

Sa Ill. nagradom nagrađenasu također 4 proizvođača od po 300 kuna,i sa I. nagradom5 proizvođača od po 500 kuna.

Nagrade i diplomenagrađenima je uručiomr Zlatko Dominiković,

ravnateljHrvatskogselekcijskog centra

Naturalne nagrade Sirela, PIK Vrbovec i dr.

uručilisu:

Na krajusvečanosti mr Dominikoviću u ime selekcijskeslužbe uručena je tradicionalna diploma Hrvatskog“stočarskog = selekcijskog centra za uspješanrad i rukovođenjeselekcijskomslužbom.

Na svečanostiotvaranjaizložbe pozdravneriječisudionicima,pored ostalih uputili su: Ivan Hodalić,dipl. ing. - predsjednikodbora za poljodjelstvo i seljaštvoSaboraHrvatske i zastupnikZastupničkogdoma SaboraJosipPankretić.

Na izložbi je poredizlagačaprisustvovalo višestotina posjetilacastočara - agronoma,veterinara i dr.

StjepanBrlek,dipl.ing.

Prva stočarska izložba- Virje1994. Aukcijska prodaja rasplodnihgoveda

U Virjuje 4 lipnja,pod pokroviteljstvomMinistarstva za poljoprivredu i šumarstvo, a u organizacijiHrvatskogselekcijskogcentra, PZ i općineVirje,održana1 stočarskaizložba.

Suorganizatori i sponzoriizložbe bili su Veterinarskastanica Đurđevac, Podravka Koprivnica i Sirela Bjelovar.

Krajem prošlogastoljećabio je nabavljenprvibik simentalskepasmine,a 1913 godineutemeljila_se Hrvatska marvogojskaudruga.Članovi te Udruge posjedovali su 13 čistokrvnih “ simentalskih krava,te osam muških i pet ženskihteladi. Uzgojno - selekcijski rad obavlja se do današnjihdana Pod selekcijom

su 553 krave i 306 grlaženskog podmlatka.<Umjetnim osjemenjivanjem obuhvaćenoje preko 5400 plotkinja, što je gotovocjelokupna populacijaplotkinja.

Tijekom1994 godineotkupljeno je oko 3 500 000 litara mlijeka, a prodano oko 100 rasplodnih_go- veda

Na ovogodišnjojizložbipredstavljenaje kolekcija: - 5 rasplodnihjunica,čijihje majki proizvodnja u 305 dana standardne laktacijeiznosila 3 717 kg mlijeka, - 11 mladih krava čijesu majke proizveleprosječno3.758,5kg mlijeka u 305 dana laktacije, a 125

vlastitaproizvodnjaprve kontrole 8 prvotelki bilo je 17,2kg/dan, - 13 ostalih kravačijaje prosječna proizvodnja u 305 dana laktacije iznosila 3.815,5kg mlijeka, - kolekcije po kravi Ciboni,oteljenoj 24. 10. 1988 s proizvodnjom 3.762. kg mlijeka;kćerka Cica oteljena 26 10 1991 s proizvodnjom 3.650 kg mlijeka;unuka Cifra,oteljena 15 10 1993.,pripuštena20. 2. 1995. godine. UzgajivačJosipHuntić,Repaš 59 - krava Zlata sa životnomproizvodnjom oteljena 2 5. 1978. Od 12 10 1980 otelila je 7 ženskih i 6 muških potomaka;sva ženska grla u uzgoju.

U II. laktacijiproizvela4.252 kg mlijeka, a ukupno preko60.000 kg mlijeka.

etiri su grlana izložbiocijenjena

I. klasom,pet grlaII. klasom, i tri grla III klasom

Izlagači, uz diplome za nagrađenagrla,dobili su i nagradu od 50 kom jednodnevnihpilića, te sa 30 i 100 kg krmne smjese.

Kravom — šampionkom proglašena je Vidra Mb 3861,oteljena 18 8 1990. godine,otelila dva teleta. U I. laktacijiproizvela je 4.104 kg mlijeka.Vlasnik je Martin Zubanović iz

1990.,otelila dva teleta, u I laktaciji proizvela4.104 kg mlijeka,Vlasnik Martin Zubanović iz Virja.

Virja.Diplomui nagraduuručioje mr Zlatko Dominiković,ravnatelj Hrvatskog= stočarskog = selekcijskog centra

Izloženoje 37 junica,izvan konkurencije, = namijenjeneaukcijskoj prodaji.Prodano je 25 junicakupcima iz DonjegMiholjca i područja Molvi.Cijenase kretala od 7.630 do 10.200 kune (krava s teletom). Na izložbi su izložene i kolekcije konja,radnih i športskih(12grla) i rasplodne - svinje(nerasti šest krmača).

StjepanBrlek,dipl.ing.

Aukcijska prodaja rasplodnih junica “Vrbovec 95"

U okviru izložbepredbilježeno je za aukcijskuprodaju58 junica.

Prosječnaproizvodnjamajkiponuđenihjunicaza prodaju u 305 dana laktacijeiznosila je 4.236 kg mlijeka.

Kupci na aukcijisudjelovali su iz D. Miholjca i Karlovca (za tamošnje stočare) i još2 pojedinačnakupca.

Ukupnoje prodano38 junicaod kojih 5 sa teladi.

Prosječnacijenapostignuta kod prodajekretala se od 7 900 - 12 000 kuna.

Nekoliko vlasnika junicaodustalo je od prodajezbog niske cijene, a za nekoliko junicanijebilo zainteresiranihkupaca.

StjepanBrlek,dipl.ing.

ZAPISNIK

o radu Komisije za NagradnuigruMljekarskoglista

Komisija u sastavu:

Dr. StjepanFeldhofer StjepanKeglević,dipl.ing.

Mirna Božičević,ing.

sastala se u prostorijama. HMD u Zagrebu,llica 31/lll dana 5 srpnja 1995

KomisijaPrijepristupanjaizvlačenjunagrada je prihvatilaprijedlog organizatora da će zbog tehničkih razlogaizvlačenjenagradabiti u tri kola

"I kolo - travanj,svibanj,lipanj ll kolo - srpanj,kolovoz,rujan III. kolo - listopad,studeni

Zbog toga se povećavai broj nagrada.

Svi natjecateljinagradneigre(izsva tri kola)bit će uključeni u izvlačenje izvanredne nagradeiznenađenja.

Od prispjelih 294 odgovoraza mjesecetravanj,svibanj i lipanj(I. kolo)izvučeno je 10 (deset)točnih odgovora:

L._ nagradu - muzni uređajALFA LAVAL GUMEX FARM - dobila je NEVENKA VRANEŠEVIĆiz RASINJA

IL nagradu - separator za mlijeko dobila je.LJUBICA DOMLADOVAC . iz DRAGANIĆA.

Ostalih osam nagrada - štalski pribor dobili su:

- BLAŽKUDELIĆ - BEDENICA

- NEVENKA PANIĆ - MIKLINOVEC, KOPRIVNICA

- DRAGA SVILIĆ - K SELIŠTE, LUDINA

- SLAVICA KRČELIĆ - SVINJIČKO, GUŠĆE

- JAKOV MESAROV - DRENOVICA

- LJUBA RADMAN - ŽAKANJE, KARLOVAC

- JOSIP BREZOVIĆ - ŠIŠLJEVIĆ

- JOSIP JAKŠIĆ- GAŠINCI, ĐAKOVAČKASATNICA

Zaključeno u 10,30sati

Zapisnikjesastavljen u 6 istovjetnih primjeraka, a bit će objavljen u Mljekarskomlistu 8/95.

ČLANOVIKOMISIJE: Že

Dr StjepanFeldhofer

lFlin: ti LE ZR

Stjepa:,Keglević,dipl.ing. Moše)

Mirna Božičević,ing.

NAGRADNI KUPON

IME | PREZIME PROIZVOĐAČA

ADRESA | POŠTA

NAGRADNO PITANJE: Mlijeko iz potpuno izmuzenogvimena je

a) masnije

b) manje masno

Cc)nema utjecaja Zaokružiti točan odgovor!

ISKORISTITE MOGUĆNOST KUPNJE

STARO ZA NOVO

Osiguraniovlašteniservis i originalnirezervnidijelovi.

Na Vaš upitispitujemo rad svakogamuznog uređaja.

Redakcijskikolegij: dr. StjepanBanožić; dr Ivo Belan;ing.Mirna Božičević;dipl.ing.StjepanBrlek; dipl.ing.StjepanDeneš;dr StjepanFeldhofer; dr Ivan Jakopović;dipl.ing. StjepanKeglević;prof. dr Zvonimir Štafa Glavni i odgovorniurednik: dipl.ing.JurajČičmak; Redaktorica: dipl.ing.Vera Volarić;Tehničkaurednica: ing.Mirna Božičević; Lektorica: prof.Alka DomićKunić Vlasnik i izdavač:Hrvatskomljekarskodruštvo Upravai uredništvo:Zagreb,llica 31/IlI,tel./fax:01/424420 Cijena:1,90kn

Tisak: TISKARA Orbis d d