Obrezivanjej
Kreditnit
VIII.
Stočarske
Buzet
Zagrebački
Temeljne zakonitosti nasljeđivanja - II dio
Dok su u prvom dijeluove serijedani prikaziosnovnih odnosa u nasljeđivanju,tezakonitostkvalitativnognasljeđivanja, ovom prigodom iznjeti su temeljniprincipikvantitativnognasljeđivanja.
Kvantitativnonasljeđivanje |
Kvantitativne osobine određene su kako je već ranijeistaknuto velikim brojemgena.Pri tome svaki pojedinačni gen dajevrlo mali doprinosizražaju promatraneosobine
Stogse razlogautjecajpojedinačnog gena ne može ni prepoznati.Zbog' velikogbrojagena kojiutječu na osobinu postoji kod kvanitativnognasljeđivanja izuzetno veliki brojkombinacija(genotipova).Zbog togase u ovom slučaju javljakod promatraneosobine kontinuirana varijabilnost. Značida se pri ovim osobinama životinje ne mogu svrstati u zasebne grupekao štoto može biti slučajkod kvalitativnih osobina npr. bojadlake,većse one izmjenjuju u kontinuiranom nizu postupnimrastom ili smanjenjem vrijednostipromatrane osobine.
alela postojekako jevećranijedano tri mogućagenotipa:AA,Aa i aa Predpostavimo da alel A povećavaproizvodnju za 100 kg,dok alel a nema utjecaja. U tom slučaju.genotipAA doprinosi povećanjuproizvodnje za 200,Aa za 100 i aa za O kg.Shematski to jedano prikazu 1
Prikaz 1. Utjecajjednoggena na izraženost promatraneosobine
učestalost
Proizvodnjamlijeka,vanjština ilirast samo su neke od osobina kod kojih se javljakontinuirana varijabilnost. Takve se dakle osobine nazivajukvantitativnim svojstvima.Prisustvo varijabilnosti je suštinsko za unapređenjeovih osobina uzgojemiselekcijom. Bez varijabilnosti sve bi životinje bile iste
Značaj brojagena kojiodređujuosobinu
Kod kvalitativneosobine koja je određena sa jednimgenom kojiima dva
0100 200 kgalijeka
Ako jeproizvodnjaodređena sa dva genapostojiukupno9 mogućihgenotipova. Pod pretpostavkom da genotip BB doprinosipovećanjuproizvodnje 200 kg,Bb 100 i bb O kgtada jeutjecaj dva gena zajedničkiodređuje 5 različitih proizvodnihrazreda kako je dano u prikazu 2 oni Geje.
Prikaz. 2. Utjecajdva gena na izražaj promatraneosobine
Kako se samo genetski dio prenosi na potomstvo to jeon posebnoznačajan kod planiranjauzgojastoke
Varijabilnost - raznolikost
Mliječnaje proizvodnjanormalno raspodijeljena osobina štoznačida će najvećibrojkrava proizvoditi onu količinu mlijeka za kojuse drži da jeprosječna zatupopulaciju. Štose one, gledeproizvodnje,više udaljavaju od prosjeka to ih jeu tojraspodijeljenosti manje.Ovo se moževidjeti u prikazu 3
0 100 200 200 400
Štovećibrojgena utječe na osobinu javlja se većibrojrazreda. Ako jeproizvodnjaodređena sa npr.20 različitih gena brojkombinacijakojeutječu na razinu proizvodnje3,5biliona mogućih genotipova.
Izraz kojimjerikolika jeraznolikost, odnosno koliko jeprosječnoodstupanje od srednjevrijednsoti naziva se standardna devijacija.
Prikaz 3. Raspodjelakrava svrstanih po razini proizvodnjemlijeka
učesta| lost
U takvom slučajunijemogućeživotinje podijeliti u razrede,već se javljakontinuiranavarijabilnost.
Kod proizvodnjemlijekakojaje određena velikim brojemgena svaka krava ima svojvlastitigenotipigenetsku vrijednost.
Utjecajokolišana fenotipživotinje
Za razliku od kvalitativnih osobina, na kvantitativne osobine u značajnojmjeri utječe iokoliš u kojemse životinjenalaze, kao štoje hranidba,držanje,klima i drugo.Izražajkvantitativnih osobina (fenotip)uvijek jezbir uzgojnevrijednosti životinje i utjecajaokoliša na nju.Ovajse odnos može prikazati i formulom: P=f(G+E) gdjeje
P= fenotip
G genotip
E okoliš,vanjskasredina
kg mlijeka
U normalnojraspodjeliosobina oko
68% ima proizvodnju unutar prosjeka uz odstupanje za + jednustandardnu devijaciju, oko 95% se nalazi unutar prosjekai + dvijestandardne devijacije a99% životinja se nalazi unutar prosjeka i + tri standardne devijacije.
Kod prosječneproizvodnje od 5000 kg po kravi u laktacijistandardna je devijacija oko 900 kg.Ovoznači da 2,5% krava ima proizvodnjuvišuod 6800 kg a 0,5%od 7250 kg.Istiračunvrijedi kada se u ovim odnosima promatraproizvodnjaniža od prosjeka.
Selekcijaigenetskinapredak' Ciljjesvakoguzgajivača da unaprijedi genetskuvrijednostsvojihgoveda. Selekcija jesredstvo kojim se to postiže. U prikazu4.,krivuljom a dana jenormalna raspodjelagenetskihvrijednosti.
Prikaz 4 Genetski napredakpostignut izborom životinja za novu generaciju
prva populacija(a) izabrano 20%najboljih
drugapopulacija
(b)
Izabrane . (selekcionirane)životinje imajuvišusrednjuvrijednostnegošto imaprosjekpopulacije.
heritabiliteta (h?) i selekcijskogdiferencijala(S): R=h%+S
Općenitopromatranopostojipet značajnih.čimbenikakojiutječuna genetskinapredak.
1 Heritabilitet Osobina kod koježelimonapredak treba biti nasljedna.Štojeudio nasljadnosti viši to jeveći i gentskinapredak. Ovojevećvidljivo iizformule za genetski napredak.Heritabilitet jepokazateljkoji govorikojidio ukupne fenotipske varijabilnostipripadanasljednomdijelu. On se može izračunati kao odnos genetske i fenotipskevaraijabilnosti. h* genetskavarijabilnost / [tenotipskavarijabilnost Osobina mliječnosti ima heritabilitet u vrijednostima od 0,20do 0,30.
2 Genetska varijabilnost Genetska varijabilnosttakođer je značajna za gentetskinapredak.Štoje genetskavariajabilnost neke osobine veća,izabrane se životinjevišerazlikuju od ostalih,što rezultira genetskim diferencijalom. Ovi odnosi dani su u prikazu 5.
3 Intenzitet selekcije
Razlika izmeđusrednjevrijednosti izabranih grla i prosjekapopulacijekojoj pripadajunaziva se selekcijskidiferencijal(S).Utjecajovog odabira vidi se u prikazu 4 - krivulja b. Cijela se raspodjela, promatratno po srednjimvrijednostima, pomaknulau desno,što predstavlja genetskinapredak.Rezultat ovakve selekcijenazivase običnogenetski napredak(R).
Genetski napredak(R)produktje
Veličinaselekcijskogdiferencijal najvećimdijelomzavisi od intenziteta selekcije. To praktičnoznači da ako se za proizvodnjunovih generacijakoristi manjibrojživotinja, bit će većamogućnost izbora onih sa većom uzgojnom vrijednošću. Tako npr.kada biramo 5% najboljihočevaumjesto20% (danou prikazu5),prosječnauzgojnavrijednost će porasti od 233 kg na 345 kg.Ovo će imati za posljedicuvećigenetskidiferencijal izbogtogavećigenetskinapredak.
Prikaz 5 Značajvarijabilnosti za gentski napredak
nala varijabilnost
izabrano20% najboljih
500 500 prosječnauzgojnavrijednost izabranih očeva 233 kg alijeka
velika varijabilnost
izabrano 20% najboljih
“1000 0 1000
prosječnauzgojnavrijednost izabranih očeva 466 kg alijeka
4 Pouzdanost
siguranda stvarno izabire najbolje raspoloživeživotinje. Kada se npr.izabire 20% najboljihživotinja iz populacije kod kojejepouzdanostprocjeneuzgojne vrijednosti 100% procijenjenavrijednost u potpunosti ćebitiu skladu sa stvarnom vrijednošću,štoznači da ćebitiizabrane stvarno najbolježivotinje. Ako jepouz- danost 0% procijenjenauzgojnavrijednost nema osnovice i 20% izabranih životinja imat ćeistigenetskiprosjek kao i ostala grlaiz populacijagdje su izabrana. Ovo značida višiudio pouz- danosti osiguravaboljiizbor životinja što direktnodoprinosivećemselekcijskom napretku.
5. Generacijskiinterval
Generacijskiinterval predstavlja prosječnu dob roditelja u trenutku kada jerođeno njihovopotomstvo. U selekciji svaka nova generacija treba bitibolja od prijašnje. Što je generacijskiinterval kraći,bržejerođena slijedećageneracija.Kraći se generacijskiinterval brže dobijeako se koriste nove mlade jedinke u populaciji.
Zaključak
Kvantitativne osobine određene su velikim brojemgena i pokazujukontinuiranu varijabilnost.Varijabilnost .je osnov selekcije.
Izraz pouzdanostpredstavljamjeru točnostiprocjeneuzgojnevrijednosti, tj. dajepodatakkolikojeprocijenjena uzgojnavrijednost blizu stvarne Što jena raspolaganjuvećibrojkvalitetnih po- dataka za procjenuuzgojnevrijednosti, to jevećatočnostizračunateuzgojne vrijednosti.
Selekcija se uvijektemelji na procjeni genetskevrijednostiživotinje za osobine kod kojihjepoželjannapredak.
Od izuzetnogjeznačaja da su ove procjenepouzdane,jeruzgajivačželibiti
Kada se selekcijaobavlja za kvantitativneosobine,selekcijskiodgovorbit će manjinegojeselekcijskidiferencijal kod te populacije. Do ovogdolazi zbog togaštosamo dio varijabilnostipripada nasljeđu.
Rezultat selekcijezavisi od heritabilteta osobine kojase unapređuje, genetskevarijabilnosti, intenziteta selekcije,pouzdanostiprocjeneuzgojne vrijednosti iod generacijskogintervala.
Dr.IvanJakopović
Slama žitarica
- gospodarska vrijednost i iskorištavanje -
Slama žitarica po kemijskomsastavusadržimalo sirovihbjelančevina (23%), a mnogo sirovihvlakana(3545%). Sirovavlaknasu u čvrstojvezi celulozeiligninaštodaječvrstoćustabljicikojamora nosititežinuklasa.
Zbog togaslama ima vrloslabuhranidbenuvrijednost,svega 0,250,35 H.j.(Hranidbenihjedinica),jerčvrstaveza celulozei ligninasprečava pristupprobavnimsokovimairazgradnjudijelaprobavljiveceluloze.
Slama ima 4-6% pepela(štoovisi o gnojidbi), ima mnogo kalija, malo kalcija (0,250,35%), a naročitomalo fosfora (0,1%).Također je siromašnavitaminima
Među žitaricamaslama zobi ima najmanjesirovih vlakana,atime i boljuhranidbenu vrijednost . (4850% probavljivosti). Po probavljivosti zatim dolazi ječmena,pa pšenična i raženaslama Posljednje vrste služe većinom samo za stelju(prostirku) iliza pokrivanješupa,nadstrešnica,toplinskuizolaciju i sl.,jersu najslabijehranidbene vrijednosti.
vodnje i može uzrokovatizdravstvene smetnje.
IJA
“mekšu stabljiku,
Kravama se možedavati 2-5 kgslame, a mladim životinjama0,52 kg.Za hranu se dajeobičnosasjeckana na 2-3 cm. Fino mljevenaslama i slama davana u većim količinama može biti uzrok začepima(opstipacije i atonijeburaga) i alkaličnimindigestijama.
Zbog slabe hranidbene vrijednosti slama se ne možekoristitikao samostalno krmivo već se obično daje preživačima uz sočnakrmiva i krmiva siromašnacelulozom kao voluminozni dodatak. Na tajnačinispunjavaveliki prostor u buragu i stvara osjećajsitosti, potičeradželuca i crijeva(peristaltiku), oblikuje i olakšavaizbacivanjeizmeta (defekaciju).
Za stočnu hranu se dajesamo manja količinaslame, a veće korištenje je vezano uz ekstenzivno (primitivno) držanjestoke,uglavnomza preživače (goveda,ovce i koze).Davanjeveće količineslame dovodi do niske proiz-
Slama čestomože biti zagađena plijesnima i lošegokusa Životinje ju neradojedu, auzto možeizazvati mnoge zdravstveneporemetnjekao: želučano crijevnaoboljenja,bolesti jetre,bubrega, mikotoksikoze,pobačajeidrugo.
U RepubliciHrvatskojsije se idobiva oko '1,000.000 tona bijelihžitarica od
kojihostajeoko 600.000 - 650.000 tona slame Količinaslame ovisi o somti, gnojidbi,vremenskim i klimatskim uvjetima.Prosječnose dobiva oko 32 dt slame/ha.
Gospodarsko iskorištavanje slame javlja se često kao problem u žitorodnim krajevima,posebiceako je slabo razvijenostočarstvo, s malim brojem goveda.Bilojepokušaja da se višeslame koristi kao kmivo i da se poboljša probavljivost i hranidbena vrijednsot. To jemoguće posebnom obradom slame kao: kuhanjemslame pod pritiskom, djelovanjemlužina,amonijaka,UBEE 70 i drugo.Ovim postupcimaosobađaju se čvrsteveze celuloze i lignina,što omogućava probavnim“sokovima u probavnomtraktu .razgradnjuprobavljvog dijelaorganske tvari slame Međutim svi ti postupcinisu prihvaćeni u šriojstočarskojproizvodnji.
Nakon ovih "neuspjelih"nastojanja da se slama iskoristi u većojkoličini kao krmivo,ostajestelja(prostirka) kao glavni način iskorištavanja slame Suvremene tehnologije u stočarstvu i poljodjelstvu su odbacivale korištenje slame i kao steljezbogštednjeljudskog radai povećanjaradnogučinka strojeva. Tako su u tehnološki razvijenom stočarstvuuvedeni u stajamarešetkasti podovi,tekućeizdubrivanje i rasipanje gnojnice,štojejošvišeistaklo problem iskorištavanja slame
Rešetkastipodovisu se vremenom pokazalivrlo neudobnim za životinje, zbogčegaživotinje na njimamanjeleže i odmaraju.Hodanjemi skakanjempo gredicama na skućenomprostoručesto se oštećujupapcii zglobovi,dolazi do mehaničkih povreda, a sve to ima za posljedicuslabijiprirasttežine,slabiju proizvodnju i često prijevremeno izlučivanje iz rasploda i proizvodnje.
Isparavanjemplinova,koji se stvaraju u gnojinici pod rešetkama,povećavase štetnakoncentracijakoja nadražuje dišneputoveidovodi do čestihoboljenja pluća(brnohopnemonije).
Gnojidbatekućom gnojnicom,kao i veće rasipanjemineralnih gnojivadovodi do strukturne promjenetla štojepostalo ograničavajućičimbenik za veće prinose i uzrok“ zastojuratarske proizvodnje. Stogatreba ponovonaglasitiprednost korištenjastelje u stočarstvu,proizvodnjustajskoggnojiva(stajnjaka) i kompostiranjeslame za ratarsku proizvodnju.
Veća potrošnjaslame za steljupostjajedakle ponovo i sve viševezana za suvremenu stočarsku proizvodnu,jer pružaživotinjiugodan,topaoi suh ležaj. U svježojsteljiživotinjapronalazi dio voluminoznih hranjiva i neke mikroelemente kojimožda nedostaju u ukupnom hranidbenom obroku,životinjevišepočivaju, a sve se to mora očitovatiboljim rezultatima proizvodnjeidobrimzdravljemživotinja.
Dakle,potrošnjaslame u stočarstvu mnogo ovisi o tehnologijidržanja posebicegoveda,ali i o brojustoke, (goveda,konja,svinja,ovaca ikoza). Za steljutreba računati da treba oko 0,5t slame godišnjepo uvjetnomgrlu.
Potrebe stočarstva za slamom ovise i O klimatskim uvjetima.Veće su potrebe u brdskim krajevima s razvijenim stočarstvom, uz duge i oštrezime. Tu stoka treba suh itopliležaj imnogo više prostirke;slama često nadopunajva nedostatke hranidbe i voluminoznih krmiva, a na žalostnema jedovoljno,jer sjetvažitarica nema najboljeuvjete.
S drugestrane u nizinskim,žitorodnim krajevima ima slame u suvišku.Prijevoz i cijenatransportajavlja se čestokao
plulstimiziniwiuk:
ozbiljnaprepreka,jerje velika masa slame male težineštoznačajnoopterećujecijenuprijevozaiposkupljuje sirovinu kojanema veću upotrebnu vrijednost. Slamu stogatreba u žitorodnim krajevimabalirati(sprešati) i tako omogućitilakši i jeftinijiprijevoz.Višak slame kojinijepotrebanzavlastutu proizvodnjutreba dati na tržižte uz cijenukoja pokrivasamo osnovne troškove. -
Manjakoličina slame može se koristiti i za druge potrebekao: toplinsku izolaciju,grijanje(loženje),pokrivanje krovova i sl. Sve su to male količine i mora se priznati da joščestopreostaje slame za kojunema iskorištenja.
Palenjeslame je u mnogimzemljama zabranjeno,jersezagađujezrakiraznosi prašina ičađana velike udaljenosti. Pos-
toji ivelika opasnost da se vatra proširi na većapodručja ida požarprouzrokuje veliku materijalnuštetu.
S biološkoggledištaspaljenaslama se pretvara u pepeo(mineralniostatak) iz kojegse može sintetizirati nova organskatvar biljke i noviusjevi, Kako se spaljivanjem slame uništavjuplijesni, razni nametnici i uzročnici bolesti, spalivanjeslame ne mora biti u svemu štetno.Ipak,spaljivanje slame treba potpuno odbaciti i kao posljednjualternativu.Višakslame kojiostaje u polju treba kompostirati,miješati sa stajskim gnojemilignojnicom, i nakon izvjesnog vremna dozrijevanja(90NOJKItreba odu i zaoravati.
Dr StjepanFeldhofer
Kozja koža
Kozjajekožavrlo cijenjena u kožarskoj industriji. U svijetu se kozja ijarećakoža rabi na raznovrsne načine.Već prema namjeni,kože se koriste sa ilibez krzna. Razlikuju se kožeod mladih iodraslih životinja,jerjenjihovakakvoća iuporaba različita.
Kozjajekoža čvršćaižilavijegrađeod ovčjezbog dobro razvijenogtkiva vlakana, uz to jei siromašnijamasnim tkivom.Lice kozjekožesličnoje licu konjskekože, ali su poljanešto izraženija, a otvori dlake manji.
Kožamliječnih(kućnih) koza ima slabu irahlijugrađu,alinježnije lice od kože stepskih i brdskihkoza,kojaječvršća i jedrija, ali ima surovije itvrđe lice
Neošišanakozjakoža svese više rabi
zaizradurazličitih vrsta toplih inepropusnih odjevnihpredmeta(kaputa,kapa,ovratnika,rukavica isl.),pokrivača,sagova i drugog.
Ošišanakozjakožaprerađuje se u gornjukožuza obuću, u tehničkesvrhe (strojniprenosnici), u odjevnu i podstavnu kožu Od fine kozjekožeizrađuje se najkvalitetnija odjeća i obuća.Rabi se i za presvlačenjepojedinihdijelova namještaja, za izradu ukrasnih zavjesa, kvalitetnihnovčanika, za uvezivanje knjiga i za ostale sličnepredmete. U nekim zemljamakozjukožu rabe za držanje i nošenjevode,vina i raznih tekućina, te brašna i sličnihnamirnica, pa se i u našimprimorskimkrajevima pravemješinesadržaja do 70 litara.
Rujan
Rujan, september, malomešnjak, jesenščak
Urujnumjenjajusebojeu divnojBožjoj prirodi.Sve zelene na listopadnom grmlju,drveću ijednogodišnjimbiljkama počinjuse mijenjati u rujne, što po starom RječnikuIvana Filipovićaznači: tamno Žute,crveno žute,smeđe žute,vinsko žute i vinsko crvene Te rujnebojedale su devetom mjesecu u godinilijepo ime "RUJAN". Uz tajnaziv vežu se i drugi romantični pridjevi kao: rujnazora, rujan oblak,rujnaševai za nas najvažnijerujno vino.Međutim postojinaziv i*rujnopivo", za ono kojejesmeđe boje.
“Međunarodni naziv "September*dolazi iz latinskeriječi"septem"što znači *sedam",jerjepo rimskomkalendaru to bio sedmi mjesecu godini.Sunce stoji U prve dvijetrečine ovog mjeseca u znaku Djevice, a u zadnjojtrečini u Vagi.
SjeverniHrvati,kajkavci, dali su i tom mjesecu.svoj katolički naziv "Malomešnjak“, a što jepo blagdanuRođenja Blažene DjeviceMarije na dan 8 rujna kojegnarod od miljazove Mala Gospa. Podsjetimo se da jeOna kći sv Ane i sv Joakima,te da jedo 12 -te godinebila odgajana u hramu. Mnoge crkve diljem Hrvatske slave togdana svojcrkveni god BlaženojDjeviciMariji u častima još lijepihblagdanatijekomrujnakao: Ime Marijino(12.),ŽalosnaGospa(15.)inaša Gospa od Otoka Solina (4.).
Ime rujna"Jesenščak* dolazi pak od togašto 23 dana u tom mjesecupočinje astronomska jesen.Tajdan se zove Ekvinocij, što značida su dan i noć jednako dugi,te svaki traje 12 sati. Sunceizlazi u 6 sati u juto i zalazi u šest u večer. To je onda tako na cijelojZemlji.Tog dana sunce na svom prividnomgibanjuoko Zemlje,putanjomkojase zove ekliptika, stigne na ekvator. Ta točka,gdjese sijeku
ekliptika iekvator zove se ekvinocijalna točka. To se događadva putana godinu tj.21. ožujka i rečenog23 rujna. Od početkajesenipočinju se dani na našoj
sjevernojpolukuglismanjivati, a na južnoj povećavati. U to vrijememoguće su poznate ekvinocijalne bure sa vjetrovima i kišama
Međutim rujanje ipak u našem seljačkomrodu najslavniji po svetom Mihajlu,arkanđelu kojemjeposvećen29 dan u tom rujnommjesecu,kad se počinjestvarati rujnovince.Narod stoga pjevaodavna:
"Došel jedošel sveti Mihalj, Grozdek dozrijeva
Ja ga bum bral!
Stručnjaci se međutim već oko 150 godinamuče da našem uvijekžednom puku dokažu,da se berbom većine vinskih sorata loze ne smijepočetiveću rujnunegokasnije, u listopadu, ali uglavnom uzalud Narod bi se trebao prema tome iznevjeritislavnom Arkanđelu i štovati svetu Tereziju kao bolju ikvalitetnijuzaštitnicu dobre kapljice pa početi s
berbom na njendan tj.15 listopada. (Takojeto u susjednojAustriji.) Ali,kako naš vjernipuk ostajeuvijekvjeranvjeri otaca svojihtako i tom smislu uporno odbijanovotarije,kojesamo čovjeku produžujumukotrpnužeđu jošod ljetnih vrućina. Ali ima ionih prevjernihkojisveto Miškovoveć zalijevajuslatkimiliveć dobro vrijućimmoštom O veselom rujnu kažestara pjesmicazabilježenaprije100 godina u listiću "Seoski gospodar“:
"Mislit,radit, ne oklijevat, Pa će svanut stari rujan; Opetće nam grozddozrijevat, Razveselit se seljaknujan!"
Pojedinisvetački dani tijekomrujna povezani su s mnogim proricanjima o vremenu i pojavama u prirodi. To već počinje sa prvimrujnompa jeuzrečica "Ako jelijepo na Egidijevo biti će četiri tjednatako". Na sv Rozaliju(4.)trebale bi prestatigrmljavine za tu godinu. Na Matijino(21.)zmijeodilaze u svoje zimske rupe. Vedra noćpredMiholjem kažena jakuzimu O Miholjukokošiprestajunositi jaja.Cvrčcinajjačepjevajukoncem rujna. Iza cijelimjesecvaži ovo:
"Toplajesen - dugazima
Ako l'rujnom kiše ima, U dobri čas po usjeve
I po vreće ratareve!"
Priredio:
Dipl.ing.StjepanKeglević
Mali potsjetnik za poljodjelske radove u mjesecu rujnu
Kratkom kolovoškom predahu u poljodjelskimposlovima došao je ubrzo krajpočetkom mjeseca rujna.Taj mjesec pun rujnihplodova završetakjejedne poljodjelskegodine, a ujednoipočetaknove za koju valjapriređivatizemljišteinabavljatisjeme.Završetak se tako s početkom povezuje,pa seljaknema kada bitiotužanza onim štoje prošlo,nego odmah s novim snagama ivedrinomidedalje u neprekinutilanacživota u prirodi.
U POLJU: Nastavlja se sjetvauljane repice,djeteline,lucerne,smiljkiteitrava. Za sjetvulucernekaže dipl.ing Ž. Lukaček "Sjetvalucerne može biti pro-
ljetna ijesenska, a u usporedbi ova dva termina,gdjejegod to moguće,trebalo bi prednostdati jesenskojsjetvi,jerpri sjetvi u jesenlucerna još_uprvojgodini
dajedobar prinos."Sjetvurečenihkultura valjaobaviti u prvojdekadi rujna. U drugoj dekadi sije se ozima grahorica i ozimi grašak, te njihovesmjese s ozimom raži iliozimimječmom,a pod krajrujna sa ozimom pšenicomPrema savjetu g. Ž. Lukačeka može se jošprvihdana rujna posijati kao postrniusjev i rauola za zelenu masu osobito za ishranu krava,jer jojvegetacijatrajesamo 50-60 dana Može poslužiti iza zelenu gnojidbu.
time možemo smanjitinapadbotritisa i poboljšatikvalitetu mošta. U tome ne valjapretjerivati jerna grozdovimamože doći do oštećenja od sunčanogpaleža, aliiod mogućekasne tuče. Stručnjaci govore da se odkidanjemlistova dobije boljabojapokožicebobe i olakšana je sama berba
4
Rujanjemjesecberbi kultura zasijanih u prošloproljeće, kao što su suncokret, soja,sirak,rani hibridikukuruza, a iz zemlje se vadegomoljikrumpira i slatko korijenješećernerepe.Netom su se pobraliplodoviproljetnihkultura, a veću drugojpolovicirujnavaljapočeti jesenskozimsko oranje za sjetvunjihovih nasljednica u proljeću1996 godine.
U VRTU: Milota jegledati vrt u rujnu nakon što je u njegauloženo mnogo trudatijekomproljeća i ranogljeta. Sve jeprepunouroda i plodaiznad zemlje i | u zemlji.Vadi se mrkva,peršun,cikla, celer,režu se glavicecvjetača,salate, zadebljalekolerabe, a beruse krastavci, dinje,lubenice,rajčice,paprike,patliđani,feteroniijošdrugogsvega.
U VOĆNJAKU počinjeberba,koju moramo ovako obaviti premasavjetima vrlo iskusogstručnjakadipl.ing.Slavka Jenča iz SlavonskogBroda kojikaže: "Samopravilno,pažljivo i neoštećeno obrani plodovikasnih sorti jabukai krušaka mogu se spremiti za zimnicu i
Međutim ne radi se opetsamo na berbi i na sjetvi za uvijekpostojećubudućnost, nakojuse ni časa ne smijeprestatimisliti Valjasijatišpinat i matovilac, da nam olakša probavuzimskih pečenki.Sadi se luk orijaš,češnjakpa prikrajumjeseca zimska salata i zimski kelj,kako bi ga imali u slijedećeranoproljeće.NašiDalmatinci neka ne zaborave na sadnju presadnica.radića,raštike,poriluka, kapule,endivije,ljutike itd Princip jeda svaka gredica u vrtu bude uvijekzelena od neke povrtne kulture “ Prirediti podrumei trapove za čuvanjepovrća zimi.
U VINOGRADU,ako jepregustkorisno jeotkidanjesuvišnih 3-4 stara listajer
“dužedržanje. Ove sorte dajunajvrijednije i najskupljevoćei zato ih trebaobrati nadasve polakoi pažljivo, bez trešnjegrana,motki i veranjapo krošnjama s lomljenjemgrana."
U STAJI se stoka polakoprivikava da “prelazi sa zelene krme na suhu i nastavlja se tovom Odpadiod ratarskogbilja pružajuvelike mogućnosti za dobru ijeftinu ishranu
I,na kraju,prvovince donosi nam rujan, pa seljakviše neće biti nujan!
Priredio: Dipl.ing.StjepanKeglević
Izbor bilja za uređenje kamenjara
Kamenjarje vrtna cjelinakojučini kamenje i bilje.Uređivanjeiodržavanje kamenjaraljubiteljimacvijećačesto je pravihobi,razonoda u slobodno vrijeme. Tijekomcijelegodine u kamenjaru se nešto događa.To je sklad trajnica, dvogodišnjeg i jednogodišnjegbilja. lako jetemeljkamenjarakamen i zemlja, odabrane i posađenebiljkeipaksu te koje oplemenjuju cjeni izgled kamenjara.
Najčešćese kamenjaruređujena nepravilnost i prirodnost.Obično se u kamenjarsade biljkekojevole sunce, pa jepoželjno da nijeokrenut prema sjeveru.
U kamenjaru se nađe poslatijekom cijelegodine,ali obzirom dajesada već rujan,skrenut ćemo pažnjuna neke radove kojene bismo smjelizaboraviti.
Krajemljeta ipočetkomjesenipotrebno jedijeljenjemrazmnožitivećidio trajnica i posaditinove, kako bi se ukorijenile,uspješnoprezimile, a u proljećeobilno cvale
Trajnice su višegodišnjebiljkekoje na istom mjestu“ostajugodinama,a susrećemoih svuda,od seoskih vrtova do uređenih parkova.Poželjno ih jesaditi u jesen, a u proljećekamenjarpopu-njavati_ljetnicama radi raznolikosti. Naročito su interesantne niske trajnice ili pokrivačitla,kojenarastu svega 10-15 cm, a stvarajumale humke iskupine. Niske trajnice vrlo su pogodneza rub gredica,ispodviših grmova, a vrlo su zahvalne i za uređenjegrobova. Ako trajnice na grob posadimou rujnuili početkomlistopada, za Dan mrvih (1.XI.) grobće izgledatiuredno, kad im možemo pridružiti imaćuhice.
Vrlo raširena i poznataali uvijekinteIV
resantna trajnicaje SAXIFRAGAkamenika. To jevelika skupinarazličitih vrsta, a naročito poželjnaje niska mahovinasta kamenika,patuljastograsta, bujno se širi u kamenjaru,razmnožava se dijeljenjem.Prikladna je za šupljine u kamenjaru, za prostorizmeđu kamenih ploča kojimase popločujuputevi. PHLOX - plamenak, za kamenjarinteresantna vrsta patuljastog rasta - Phlox subulata,naraste svega 5-10 cm. Dobro “se širii stvara široke grmoveu proljeće. Tražipuno sunca u kamenjaru,lako se uzgaja i razmnožava dijeljenjem(najbolje ujesen).Nakon cvatnjetreba jupodrezati da ostane zbijena. Ova vrsta phloxa, kao i saxifragaprikladnajezbogsvog niskog rasta za popunjavanjeprostora u kame.njaru. Rado jusade i na grobovima.
IBERIS - snježak(Iberissaxatilis), naraste do 15 cm visine i tvori zimzeleni “ grmić.Cvjetovi su bijeli u plosnatim - glavicama,širokim do 4 cm, na krajukrat-kih stapki. Lako se uzgaja na sunčanom položaju u kamenjaru.Cvjetakasnije u proljeće, pa do sredine ljeta.Srodnajoj je i vrsta Iberis sempervirens,koja također cvjetabijelo u okruglastim glavicama.Iberis se ubraja u najljepše trajnice, traži običnu zemlju i sunčano mjesto.Razmnožava se iz sjemena i dijeljenjem.Sije se u rujnu u običnu vrtnu zemlju,gdjeće idućegodinecvjetati. Reznicama se razmnožava kad ocvate, tako dase raznice stave na ukorjenjivanje u kompostpomiješanpijeskom i ostave u sjenu.Ožiljenesadnicesadimo u kamenjar.
Osimnavedenih postojijošniz drugih vrlo interesantnihtrajnica,kojejedobro saditi irazmnožavati u jesen,ali svakako im je već u jesendobro pridružiti dvogodišnjebiljke “ MAĆUHICE “1 TRATINČICE.
VIOLATRICOLOR - MAĆUHICA
Danas gotovo ne postojičovjekkoji se nijena bilo kojinačin susreo s jošuvijek najraširenijomcvatućom biljkom u svim područjimanaše zemlje,a to je MAĆUHICA.Zahvaljujućinjenomjednostavnom uzgoju i obilnojcvatnji,naročito u proljeće,manjeu jesenizimi,radoje viđena u svakom vrtu,kamenjaru, balkonu, a naročitogroblju. Na groblju se sadi u jesenkao mlada presadnica, pa jeprošetatigrobljem u mjeseculistopadu a da maćuhica ne bude zapažena gotovonemoguće.
Čestose griješi u mišljenju da je maćuhica jednogodišnjabiljka, iako se presadi u jesenda na proljeće od nje neće biti ništa Naprotiv,preporukaje saditi maćuhiceujesen,bezobzira da li će cvjetati iste jeseniiline, ali jesenska sadnjaje upravogarancija da će u proljećebitiprakrasne.
Načinuzgojamaćuhica
salvije,
izostati Cvatnja se može produžitiiuzimu (naročito ako jeblagazima), a ako jejaka zima može se dogoditi da neštolistova strada od mraza isnijega. To vas ne treba obeshrabritijerće u proljećepotjerati novizboji, i formirati će se vrlo snažna cvjetnica. Već za Uskrs,maćuhiceće uz narcisezabljesnuti u punom sjaju. Najobilnijacvatnjaje tijekomproljeća, početkom ljetase intenzitetcvatnje smanjuje,kada konačnoi njezinživotni vijekprestaje. U lipnju ih zamjenjujemo raznim ljetnicama(kadife, petunije). U lipnjutreba imati na umu da se maćuhica razmnožava sjemenom,pa ne zaboravite na vrijemeuzeti sjemekoje ćete sijati u sandučićekrajemlipnja. Danas postojerazličite hibridne sorte, od sitnocvjetnih do krupnocvjetnih, u nijansama najrazličitijih boja.Vrlo poznata krupnocvjetna sorta je"ROGGLI"sjeme jepriličnoskupo,ali isplati se imati juu vrtu i uživati u njenojblizini.
BELLIS PERENNIS - TRATINČICA
Kao prvo,nabaviti kvalitetno sjemei sijati u sandučićekrajemlipnja, ne pregusto da se mlade biljčice ne izduže kad niknu. Obzirom “da je sjeme maćuhice vrlo sitno,svakako ih prorijediti ako niknu pregusto.Poželjnojepikirati mlade biljčice na veće razmake kako bi se biljkamogla dobro razvijati i stvoriti busen Kada biljkapostigneodređenu veličinu (maligrmić)posaditiju na gredicu(mjesecrujan). Dok su biljke mlade treba ih više zalijevati,prihraniti i okopati, a ako bude lijepih i sunčanih dana u listopaducvatnjasigurnoneće
u narodu vrlo popularni"gumbeki" Dvogodišnjaje biljka,isto “kao maćuhica. Razmnožava se sjemenom, sije u lipnju,presađuje u rujnu.Stvara veliki zeleni busen,'prezimljuje, a u proljećecvjeta.Postoje:.
e krupnocvjetnetratinčice - cvjetovi su puni u različitimnijansamaboja. e sSintocvjetnetratinčice('Pomponette"), bujnipuniminijaturnicvjetovi, u nijansama crvene, ružičaste i bijeleboje. :
Vera Volarić,dipl.ing.
Slavna pogibija sigetskih junaka
Na dan 7 rujnavalja nam se prisjetiti iu duhu odati počastvelikom hrvatskom voskovođi grofuNikoli ŠubićuZrinjskom i njegovim500 preostalihmomaka,koji su togdana 1 566 godinejurnuli iz zapaVI
ljenoggrada Sigetana Sulejmanovu vojsku i gotovosvi izginuli.
TogtragičnogjutraZrinjskijenajprije | .dao spaliti sve svojedragocijenosti, pa
se uz pomoć svogvjernogkomornika Črnkaobukao u sjajnuodoru, na glavu stavio kalpakzlatom izvezen, sa čapljinim peromkojeje bilo pričvršćenodragim kamenom.U dolamuje dao ušiti 100 dukata da Turčinu koji ga nađe bude kao plijen. Svi su se jošjednomzakleli da će dati svojživot za svetu vjeruIsusovu, za kralja i domovinu U času otvaranja gradskihvratijugrunuo jenjihovtop,koji je oborio mnogo Turaka i braniteljima prokrčioput u njihoveredove Prvi jepao Lovro Juranić nosećizastavu, a uskoro ubojito zrno rani Zrinjskog u glavukoji pade.Oko njegarazvio se strašan boj, ali ga Turcijošživogaizvukoše ina jednom topuodrubili mu glavu.Međutim su Turci provalili u unutarnji dio staroga Sigetagdje+jebila kamena kula za spremištebaruta,kojije odjednom eksplodirao itu oko 3.000 Turaka nađe smrt.
StarisultanSulejmannijedoživio ovu svojutešku pobjedu,jerjeumro 4. rujna jošpodneosvojenimSigetom.Veliki vezir Mehmed Sokolovićutajiojenjegovusmrt da ne bi vojskaizgubilaborbeni moral. PovjesničarprofVjekoslavKlaić navodi da je podsjedanjeSigeta,kojeje započelo7. kolovoza i samo zauzeće gradastajaloTurskuoko 18 000 konjanika i7 000 janjičara.Junačkimotporom Nikole Zrinjskog i njegovihjunaka, većinomHrvata,zaustavljenojedaljnje prodiranjeTuraka prema Beču isklopljen jemir u Drinopolju na osam godina.
Uspomenu na tog junačkoglava najljepše su za hrvatski narod očuvali pjesnikHugoBadalić i glazbotvorac Ivan pl.Zajcstvorivši operu(1876.godine) "Nikola ŠubićZrinjski“ u tričina sa osam slika. Svakom hrvatskom _domoljubu starom ilimladom muškom iliženskom, napuni se srce ponosom, a oči suzama kad slušamo riječi i glazbuiz završetka
opere:
"U boj, u boj,mač iz toka braćo!
Nek dušman zna kako mremo mi!
Grad naš već gori
Siže do nas već žar
Rik turski ori, Bijesanjenjihovjar!
Isasvim na kraju,prijezavršnogstavka koji se naziva "Katastrofa" zvuče i danas .domoljubno:
Sokolović jeipakNikolinu glavu,nakon što je dva dana stajala na kolcu pred sultanovim šatorom,poslaosinu Jurju Zrinjskom,kojijujesahranio u obiteljskojgrobniciunutar crkve sv. Helene u blizini Čakovca.
"Za domovinu mrijetkolika jeslast
Prot dušmaninu, mora on, mora past!
Priredio:
StjepanKeglević
VII
Vjerau Boga iseljačkasloga
Vjera u Boga seljačkasloga!
Nema tiljepšegagesla od toga,
S četiririječi sve se tu veli, Um što uznosi,srdce veseli
StjepanRadić
Nije to vjera,kojapriklinje
Sve inovjerce,kojaspominje
Bogaza novac, za novac moli I molitvom se svojomoholi
Umu jevjera - krilo u price, Nije to slogakletih pljačkaša, | Srdcu jesloga - tamburižice, S puškom i mačem što vojskukupe, Ali tek vjeraljubavljujaka, Koji se svaki oružjamaša, Ali tek slogapravihseljaka. Čimena nogu malo mu stupe.
Vjera u BogaPravice,Mira, takva nas vjeraduboko dira, Seljakaslogaprosvjete,rada, hrvatskom cijelom neka prevlada.
Kod dugotrajnijegisumnjivijegznojenja - potražitisavjetkod liječnika
Dnevni temperaturniciklus,sličnokao i ciklus spavanjaiapetita,kontrolira nervni sustav i polako se mijenja kad se prelazevremenske zone ilikad se navike mijenjaju. Zbogtogaljudikojimijenjajusvojdnevni raspored iliputuju u druguvremensku zonu vjerojatnoćeuočiti da ogladne, da postanupospaniilida se znoje u nezgodnovrijeme. | Običnouzme oko jednogdana za svaki sat promjenevremenske zone da se čovjek privikne na ove cikluse.
Povremeno znojno,vlažnočelo u noći,nijerazlog za alarm, to jesamo znak da organizamčinimanjeprilagodbe svog "termostata".
Višeizraženoznojenje, ako osobanema temperaturu,možetakođer bitinormalno, Međuutim,obilno znojenje, nakon zimice,zatim znojenjekoje se javljasatemperaturom iliznojenje uz istovremeno prisustvoneobjašnjenoggubitkatjelesnetežine,treba biti razlog da se zatražisavjetliječnika.
Jarećekožiceimajusličnugrađukao i kozjekože,ali su vlakna čvršće isprepletena a lice finije.Koristi se za izradu gornjihkožaza obuću.Čuvenaje jarećakožica"ševro", od koje se izrađuje najkvalitetnija obuća, a služi i za izradu luksuznih rukavica isličnog.Naročito su
cijenjene imnogo se tražekožicekrupnijejaradi.Budućida su jarećekožice vrlo kvalitetne, služe za izraduluksuznih predmeta(jakni,damskih ogrtača i sl.). Najfinijekožicemladih kozica služeza izradu nekih glazbala.
Dr. StjepanBanožić
Obrezivanjepapaka
U subotu, 27. svibnja ove godine,našli smo se u Čemehovcu41 (Klanjec) kod gospodinaMatijePintarića i njegove supruge Elizabete. Matija,inače i pretplatnik"Mljekarskoglista",pozvaoje veterinara da obreže papke njihovim .trima kravama i jednojjunici.Veterinar Milan Husnjakiskoristio jetu priliku, pa je sa sobom doveo nekoliko svojih kolegakoji su se zanimali za tajproblem.
mora plašiti da ćese krava pomaknutiili da će kojiod pomagačapustitinogu krave. To je važno i zbog toga da obrezivač ima pregledpapakasve četiri noge,da bi ih štolakšejednakomjerno obrezao
Pokazao im je kako on to radi, pogotovujer se koristi novonabavljenim operacijskihstolom za velike životinje, pogodnimupravo za obrezivanje i njegu papaka.Stol jepričvršćen za traktor, pa jepokretljiv i može se dovesti u svako dvorište. Tu se našaoi profesorkirurgije s Veterinarskogfakulteta,prof. dr. Franjo i veterinarima isamome vlasniku
Sam radna obrezivanjupapakadosta jetežak,ali jezahvaljujući ovome stolu, uvelike olakšan,-jer nijepotrebno osiguratinekoliko pomagačaza držanje krave i noge
Krava se priveže za stol u stojećem stavu;stol se automatski nagneprvo u kosi položaj,kada se povežunoge, a poslijetogau vodoravan položaj, tako da krava na njemuleži.Obrazivaču su tako dostupnesve četiri noge i nitko ih ne treba držati, a sam se obrezivač ne
VILE,LOPATE,KOSE,MOTIKE
Slika 3 Stol u vodoravnom položaju i na njemukrava, te se pristupa radu
Nažalost,prilikomobrezivanja papaka,mnogihstarih krava nađe se ineka anomalija,posljedicazapuštanjapapaka (primjericeoštećen).
Stočar,shvativšivažnostobrezivanja
papaka,morao bi o njimabrinuti većod početka(većkod teleta), pa bi takvih procesa bilo mnogo manje, a to znači da bi krave bile zdravije i produktivnije. Zaštose u naprednimstočarskim zemljamatako puno pažnjepoklanja njezipapaka?Vjerojatno zato štotamo svi stočarivode računa o tome koliko krava daje mlijeka. Tim stočarima zasigurnoneštoznačipodatak da krave, čiji se papcine obrezujuredovito,daju oko 10% manjemlijeka, a one s još zapuštenijimpapcima10-30% manjena tajse načinmože lako izračunati koliko ješilinga,maraka ilidrugognovca stočarizgubiotijekomgodinedana.
Dr StjepanBanožić
Kreditniprogram obnove ipovećanja stočnog fonda izdomaćeg
1.Uvodne napomene
Hrvatska kreditna banka za obnovu Zagreb u skladu sa Odlukama Upravnog odbora banke o kreditnim programima i sredstvima za njihovoostvarivanje te uvjetimakreditiranja u 1995 godini, usvojenim na 19 sjedniciodržanojdana 02. ožujka1995. odobravatćekredite za obnovui povećanjestočnogfonda iz domaćeguzgoja.
Ukupnopredviđenasredstva iznose 9.000.000,00 kuna
2.Kojaje namjena kredita?
Kreditjenamjenjenkupnjikvalitetne rasplodnestoke,obuhvaćeneuzgojno selekcijskim radom Hrvatskogstočarsko selekcijskogcentra,radi uzgoja
uzgoja
a)govedasimentalske,smeđe,holsteinfriesian i sive pasmine
b) nazimica čistepasmine(njemački, švedski i belgijskilandras, vel. jorkšir) križanaca(švedskilandras - vel jorkšir),povratnihkrižanaca(F1,vel. jorkšir ilišvedskilandras) i linijskih križanaca
c)ovaca u tipupramenke,wirtemberške ovce, cigaje i sardinijske ovce te njihovihplanskihkrižanaca
d)koza alpske i sanske pasmine,kao i njihovihmeđusobnih križanaca, domaće oplemenjenekoze i drugih plemenitihpasmina.
3.Tko su korisnicikredita?
Korisnici kredita mogu biti fizičke RASPRSKIVAČI,MEMBRANE,
osobe (vlasniciikorisnici poljoprivrednih zemljišta)kojiimajuuvjete za držanje i uzgojstoke
Prednost pridodjelikredita imaju fizičkeosobe,kojimaje tijekomrata: stradala stoka i kojizapočinjuobnovu poljoprivrede na vlastitom =gospodarstvu.
4.Na kojimpodručjimase može koristitikredit?
Kredit se može koristiti na cijelom područjuRepublikeHrvatske.
5.Do kojegiznosaipod kojim uvjetimase odobravakredit?
Kredit se odobrava u određenom iznosu kuna,ovisno o vrsti stoke.
Iznosi kredita u kunama obračunatim po srednjemtečajuNBH za 1 DEM na dan donošenjaodluke o odobrenju kredita,predstavljajuzaduženjakorisnika kredita u protuvrijednosti DEM.
Sve isplate iz kredita iobveze vraćanja kredita u kunama obračunavaju se primjenom valutne klauzule po srednjem tečajuNBH za 1 DEM na dan plaćanja.
Iznosikredita po vrstama stoke:
a)goveda
- junicabređe do 7.500 kn
- ženskatelad starosti
2-5 mjeseci do 2 500 kn
Kredit za obnovu i unapređenje govedarstvamožese koristitizanabavku do deset grla.
b)suprasnenazimice (više od 45 dana suprasnosti) do 2 000 kn
Kredit za obnovu i povećanjesvinjogojstvamože se koristitiza nabavku do 20 suprasnihnazimica
Cc)ovce
- šilježad do 800 kn
- janjad do 400 kn
Kredit za obnovu ipovećanjeovčarstva može se koristitiza nabavku do 50 grla.
d)koze
- jarice do 800 kn
- jarad do 400 kn
Kredit za obnovu i povećanje kozarstva može se koristitiza nabavku do 50 grla.
Uvjetikredita:
1. Na područjimaobuhvaćenimuredbom o korištenjusredstava ostvarenim prema zakonu o financiranju obnove i područjima na kojimaće se primjenjivatipoticajnemjere (NN. 78/93) a
a)rok korištenja:Ukupnopredviđena sredstva kredita poduvjetima iz ovog Programabit će na raspolaganju za korištenje do iskorištenjasredstava, a najkasnije do 31 12 1995 g.
b)rok otplate: 5 (pet)godinauključujući počekza junice.
3 (tr)godineuključujućipočekza svinjogojstvo,ovčarstvo i kozarstvo
c)kamatna stopa:5% (petposto)godišnje za kupnjujunica
3% (triposto)godišnje za svinjogojstvoovčarstvo i kozarstvo.
Kamata se obračunava na iskorišteni iznoskredita iskazan u DEM, a obračunavase inaplaćujetromjesečno u protuvrijednosti kuna Kamata za vrijemekorištenjakredita do prijenosa u otplatu(interkalarnekamate) obračunavaju se u visini redovne kamate i pripisujuglavnomdugu.
d)poček: 2 (dvije)godineza bređe junice
1 (jedna)godinaza svinjogojstvo, ovčarstvo i kozarstvo.
Za vrijemepočekakamate u visini redovne kamate obračunavaju se i pripisujuglavnomdugu.
e)Iskorišteni iznos kredita prenosi se u - otplatuprvogdana po istekutromjesečja.
f)otplatakredita vrši se u tromjesečnim ratama čijuvisinu utvrđujeHKBO, s tim da se utvrđena rata obračunava u DEM iuplaćuje u protuvrijednosti kuna obračunatihpo srednjemtečaju
Narodne banke Hrvatske na dan uplaterate
g)ukoliko korisnik dospjeleobveze (ratu ikamatu) na podmiri u roku dospijeća, obavezan je na dospjele i nepodmireneiznose platitizakonsku zateznu kamatu
2. Na ostalim područjima
a) rok korištenja:Ukupnopredviđena sredstva kredita poduvjetima iz ovog Programabit će na raspolaganju za korištenje do iskorištenjasredstava, a najkasnije do 31 12 1995. g
b)rok otplate: 3 (tri)godineuključujući poček za govedarstvo,ovčarstvo i kozarstvo
2 (dvije)godineuključujućipočekza svinjogojstvo
c)kamatna stopa:5% (petposto)godišnje.
jesečja.
f)otplatakredita vrši se u tromjesečnim ratama čijuvisinu utvrđujeHKBO, s tim da se utvrđena rata obračunava u DEM iuplaćuje u protuvrijednosti kuna obračunatihpo: srednjemtečaju Narodne banke Hrvatske na dan uplaterate
g)ukoliko korisnik kredita dospjele obveze (ratu i kamatu) ne podmiri u roku dospijeća,obavezan jena dospjele i nepodmireneiznose platitizakonsku zateznu kamatu.
6.Kako se može realiziratikredit?
Kredit se može realiziratiputempos- lovne banke ilinjezinenajbližeposlovne jedinice na području na kojemse nalazi seljačkogospodarstvo,kojećeiz kredita kupovatistoku za uzgoj,ukoliko jebanka prihvatilaovajProgram i želi sudjelovati u njegovojrealizaciji.
: Suradnja na < ovom < Programu ponuđenajeovim bankama:
Agrobrtnička banka d.d. Zagreb
AlpeJadran banka d d Split
Bjelovarska banka d.d. Bjelovar
Kamata se obračunava na iskorišteni iznoskredita iskazan u DEM, a obračunavase i naplaćujetromjesečnou protuvrijednosti kuna Kamata za vrijemekorištenjakredita do prijenosa u otplatu(interkalarne kamate)obračunavaju se u visini redovne kamate i pripisujuglavnom dugu.
d) poček:1 (jednagodinaza bređe junice,nazimice,ovce, janjad,jarice i jarad.
2 (dvije)godine za telad
Za vrijemepočekakamate u visini redovne kamate obračunavaju se i pripisujuglavnomdugu.
e)iskorišteni iznos kredita prenosi se u otplatuprvog dana po isteku trom-
Centar banka d.d. Zagreb
Cibalae banka d.d Vinkovci
Croatia banka d d Zagreb Čakovečkabanka d d Čakovec.
Dalmatinska banka d.d. Zadar
Dubrovačkabanka d d Dubrovnik
Gradska banka d d Osijek
Hrvatska poštanskabanka d d Zagreb
Istarska kreditna banka d.d. Umag
Jadranska banka d d Šibenik
Karlovačkabanka d d Karlovac
Međimurska banka d d Čakovec
Partner banka d d Zagreb
Podravska banka d.d. Koprivnica
Požeška banka d d Požega
Privredna banka d.d. Zagreb
Riadria banka d d Rijeka
Samoborska banka d.d. Samobor
Sisačkabanka d d Sisak
Slavonska banka d.d. Osijek
Slatinska banka d d Slatina
Varždinskabanka d.d. Varaždin
Zagrebačkabanka d.d. Zagreb
ZG - Pomorska banka d d Zagreb
Županjskabanka d d Županja
o selekcijskicentar,Poljorprivredna inspekcija,Poslovna banka - davalac kredita iHKBO
U slučajunenamjenskogkorištenja sredstava i = prilaganjaneistinite dokumentacije “u . svrnu odobrenja kredita,poslovnabanka ćetražitipovrat cjelokupnogiznosakredita sa svim zavisnimtroškovima i ista vratitiHKBO, a ukoliko HKBO ustanoviisto,tražit će povratkredita od poslovnebanke.
Fizičkaosoba - seljakpodnosizahtjev za kredit na načinkako to zahtijeva poslovna banka uz priloge:
a)domovnica
8.Odnos HKBO i poslovnih banaka
b)izvadak iz zemljišnihknjiga(vlasnički list),ugovoro kupnjiili ugovor o zakupuzemljišta ilidrugidokaz postojanjavlasništva odnosno prava korištenjazemljišta,kojim se dokazuje mogućnostproizvodnjestočne hrane.
c)mišljenjePoljoprivrednosavjetodavne službe o podobnostitražitelja kredita te postojećimuvjetima za smještaj i ishranu određenogbroja ivrste stoke.
d)predračunHrvatskogstočarskoselekcijskogcentra za kupnjustoke,temeljemkojegće se izvršitiplaćanje prodavatelju.
7.Kako će se kontrolirati namjensko korištenjekredita?
Korisnici kredita dužni su odobrena sredstva koristiti isključivo za namjenu za kojusu odobrena
Stoka kupljena iz kredita za obnovu i unapređenjestočnogfonda ne smije se prodati ilina druginačinotuđiti, sve do potpuneotplatekredita U suprotnom banka će odmah naplatiticjelokupni iznos preostalogduga.
Kontrolu .namjenskogkorištenja kredita obavljatće Hrvatski stočarski
Na temeljuSuglasnosti“poslovnih banaka o uključivanju u realizaciju Programakreditiranja i obnove i unapređenjastočnogfonda iz domaćeguzgoja,HKBO će sklopitiUgovor o međubankarskomkreditu sa svakom od poslovnihbanaka,učesnicom u predmetnom poslu.
Poslovne banke snose rizik naplate kredita te u tu svrhu same određujuinstrumente osiguranjaplaćanja. Za posao odobrenja,kontrole inaplatekredita, HKBO plaćaposlovnojbanci naknadu u visini od 1% godišnje od stanjakredita u otplati s dospijećem po naplati rate
9.Povlačenjesredstava
Poslovne banke za svako povlačenje sredstava dostavljaju HKBO svu naprijed navedenu dokumentaciju za svakog tražiteljakredita. Ovu dokumentaciju HKBO provjerava iobavještavaposlovnu banku o odobrenom “kreditu te doznačujesredstva u iznosi odobrenog kredita,kojimsredstvima poslovna banka odmah plaćaračunedobavljača.
Za slučaj da poslovnabanka primljenimsredstvima ne platiodmah račune dobavljača,HKBO zadržava pravo 141
zaračunavanjakamate u visini zakonske zatezne kamate.
11.Ostalo
Poslovne banke su dužnedostavljati
HKBO redovna mjesečnaizvješća sa specifikacijama vrsta i količina kupljene stoke te imenima i adresama osoba kojimajeodobren kredit za kupnjuiste
10.Odnos poslovnihbanaka i korisnikakredita
Poslovne banke su dužnenakon dostave zahtjeva za kredit od strane fizičkih osoba - korisnika kredita,izvršitiprovjeru ispravnostidokumentacije,podobnosti kreditoprimca,utvrditi uvjeteosiguranja naplatekredita,donijetiodluku o dodjeli kredita, a nakon donošenjaOdluke HKBO, ukoliko je odluka pozitivna, sklopitiugovor o kreditu s korisnikom kredita uz obvezu da kreditni uvjeti za te osobe nisu nepovoljnije od uvjeta utvrđenih za poslovnebanke.
Hrvatski stočarskoselekcijski centar omogućit će nabavku kvalitetne rasplodne stoke od određenih .uzgajivača, putem organiziraneprodajena aukcijama,dogonima,stočarskim smotrama iizložbama te putemkataloga, u kojima su upisanasva grlasa svojimosobinama, kao i imena i adrese uzgajivača. Za svako prodanogrloStočarskiselekcijskicentar će izdati pedigre i preko selekcijskihslužbi osiguratistručno vođenjeuzgojnoselekcijskog rada.
Sve ostale informacije mogu se dobiti na slijedećimadresama:
Hrvatska kreditna banka za obnovu Zagreb,Gajeva30a
telefon: 01/469187; 435152; 278-531
Hrvatski stočarsko selekcijski centar
Kačićeva9/Ill,Zagreb
telefon: 01/426565
VIII.stočarska izložba u Đurđevcu
U Đurđevcu je 23 lipnjapovodom manifestacije"PICOKIJADA"održana uspješnastočarskaizložba s aukcijom prodajerasplodnihjunica.Izložbu su organizirali: PZ Đurđevac i Hrvatski stočarskiselekcijski centar
Izložbe u Đurđevcu organizirane su i u prošlomstoljeću. Tako je1892 godine izloženopreko200 grla - podolca, te križanaca s meltalskim i pincgavskim bikovima.Nakon toga uvoze junice, krave i bikove simentalskepasmine, da bi 1910 godineformirali marvogojsku udruguza uzgojčistokrvnihgovedate iste pasmine.
Drugaizložbaodržanajeveć 1912. godinei to simentalske pasminei križanaca.Uočisvršetkaprvogsvjetskog rata 1917 godinevećjeorganizirana trećapo redu stočarskaizložba s 117 krava, 72 junice, 44 žensketeladii idva bika - sve simentalci
Izlagačima su dodijeljena 82 zlatna, 20 srebrenih i 22 brončana odličja, kao i novčanenagradeod 4.150 kruna
Izložbe su u Đurđevcu organizirane između dva svjetska rata
U Đurđevcu su izložbe organizirane i 1954 godine,uoči izložbe u Zagrebu, održane 1955. godine.
Na izložbiodržanoj1970 organiziranoj u Đurđevcu s područjapetopćina bivšebjelovarskeregije,izloženo je138 krava i 75 junica, a 1976. godine (regionalna)izloženo je107 krava,130 junica i 13 bikova
Na ovogodišnjojVIII izložbi u nazočnosti velikogbrojaizlagača i posjetiteljaprisustvovao jei Ivan Hodalić, dipl.ing. - predsjednikodbora za poljodjelstvo i seljaštvoSabora Republike Hrvatske. Pozdravio jeizlagače i posjetitelje s naglaskom na važnostovakvih manifestacija i stočarstva za opći napredakgospodarstvaHrvatske
Za izložbu jeizabrano: 18 krava i 91 junica, a razvrstane su u kolekcije:
10 junica - njihovemajkesu u 305 dana laktacijeproizveleprosječno 4156 kg mlijeka.
5 mladih krava kojesu prosječno u prvojkontroli proizvele21,7kgmlijeka.
5 starijih krava čijaprosječnaproizvodnja u 305 dana laktacijeiznosi 4 290 kgmlijeka.
krava,uzgajivačkrava jeAnte Čorba - prosječno su proizvele u 305 dana laktacije 5.290 kgmlijeka.
2 krave sa životnomproizvodnjom otelile su 9,odnosno 8 teladi i u 305 dana laktacijemaksimalno proizvele po5 522 kg,odnosno 5300 kgmlijeka.
Uzgajivači su Luka Fusići i Ante Čorba.
81 junicanamijenjenajeprodaji, a 20 grlakreditira općinaĐurđevac - vlastiti uzgoj.
Prosječnaproizvodnjamajkijunica namijenjenihkreditriranju u 305 dana laktacijeiznosi 4012 kgmlijeka, a za prodaju 3.904 kgmlijeka.
Cijenarasplodnihjunicaiznosila je 7 830 do 10 700 kuna, a kupcisu iz D. Miholjca,Valpova i Molvi
Pored govedaizložene su i kolekcije radnih i športskihkonja,svinja,koza i ovaca
Hrvatski stočarskiselekcijskicentar, PZ Đurđevac,općinaĐurđevac,"Sirela", Bjelovar i dr. najboljimizlagačima za njihovagrla,dodijelili su diplome, plakete,pehare,naturalne i novčane nagrade.
StjepanBrlek,dipl.ing.
NAGRADNI KUPON
IME | PREZIME
PROIZVOĐAČA
ADRESA | POŠTA
NAGRADNO PITANJE: Od kojegodineizlazi Mljekarskilist?
ODGOVORI:
a) 1963
b) 1958
c) 1971
Zaokružititočanodgovor!
MUZNI
UZ KOMPLETNU ŠTALSKU OPREMU
IMLJEKARSKI PRIBOR
Alfa Laval Agri
UREĐAJI
Alfa Laval pokretni(komplet) po cijeni «9 855 kuna
Alfa Laval stabilni (komplet) po cijeni 9.125 kuna
ISKORISTITE MOGUĆNOST KUPNJE
STARO ZA NOVO
Osiguraniovlašteniservis i originalnirezervni dijelovi.
Na Vaš upitispitujemo rad svakogamuznog uređaja.
Redakcijskikolegij: dr StjepanBanožić; dr. Ivo Belan;ing.Mirna Božičević,dipl.ing.StjepanBrlek; dipl.ing.StjepanDeneš;dr. StjepanFeldhofer; dr Ivan Jakopović;dipl.ing. StjepanKeglević;prof.dr. Zvonimir Štafa
Glavni i odgovorniurednik: dipl.ing.JurajČičmak; Redaktorica: dipl.ing.Vera Volarić;Tehnička urednica: ing.Mirna Božičević; Lektorica: prof.Alka DomićKunić
Vlasnik I izdavač:Hrvatskomljekarskodruštvo
Uprava| uredništvo:Zagreb,Ilica31/III,tel./fax:01/424420
Cijena:1,90kn
Tisak: TISKARA Orbis d d