U našim prilikamateškoje govoriti o točnom brojukrava i o visini proizvodnjemlijeka.Prema nekim podacima može se pretpostavljati da u RepubliciHrvatskojima oko 347.000 krava i da se proizvodioko 619,000.000litaramlijeka,štoznačioko 1.7831mlijekapo kravinagodinu. Drugipodaci govore o samo 226.300krava(u 1994.god.),kojedajuoko 420,000.000litaramlijekaili1.860Ipo kravina godinu.
Podaci o otkupumlijekanavode ukupno oko 280,000.000litara otkupljenog mlijeka na godinu. To značida se preko otkupa, u preradi i prometunalazi samo oko 45-66% proizvedenogmlijeka. U računsigurnonisu uključenemnoge male,novootvorene mljekare, ali ni to znatno ne poboljšavapostotakotkupljenogmlijeka. U slabom otkupumlijeka (neorganiziranotržište otkupa mlijeka!)vjerojatno leži uzrok | potrebama uvoza mlijeka!
Slijedećiproblemproizvodnjemlijeka je velika usitnjenostseljačkihgospodarstava i držanjemalogbrojakrava na većini gospodarstava.Prema raspoloživim podacima,oko 88,5%gospodarstava drži 1-3 krave, a samo 1,8% gospodarstava ima u posjedu 7 i više krava
Gospodarstvakojadrže manjibroj krava nalaze interes samo u sklopuraznovrsne ratarskostočarske proizvodnje ("svaštarenje") kojase lako prilagođava neorganiziranomilislabo organiziranom tržištu i proizvodiprema kratkoročnim potrebama. To potvrđuju i podaci o posjedu poljodjelskihpovršina.Gospodarstva s 1-3 krave imajuu posjedu prosječnooko 3,77ha zemljišta i drže = FARM?
prosječnooko 0,43krave/ha.Gospodarstva kojadrže 7 iviše krava posjeduju prosječno oko 8,65ha obradive površine i drže prosječno oko 1 kravu/ha.
Boljomorganizacijomtržišta i otkupa mlijekavjerojatno bi se moglopotaknuti vlasnike posjedada povećaju brojkrava,za što već sada mnogi imajuuvjete, te da se posveteusmjerenojtržnojproizvodnjimlijeka. Hranidba krava sudjeluje s 50-60% u strukturi troškovaproizvodnjemlijekai može znatno utjecati na gospodarstveni inters veće proizvodnje mlijeka.Genetske mogućnostikrava za veću proizvodnjumlijekauglavnomveć postoje.Prema podacimaHrvatskog stočarskoselekcijskogcentra, veliki broj našihkrava ima mogućnostdavati 3 500 - 4 500 | mlijekagodišnje(u305 dana). Sada se to ne postiže u prvomeredu zbogslabe ilinepotpunehranidbe
Goveda mogu i morajuiskofišćivati veće količine pašei zelenih krmiva,jeftinijihgrubih voluminoznih krmiva i sekundarnih proizvoda iz poljodjelstva, silažu idrugasličnakrmiva,štosmanjuje troškove hranidbe Sva spomenuta
krmiva morajubitiiz vlastite proizvodnje, odnosno gospodarstva.
Hranidbomse mora postignutinaj- viša proizvodnjamlijeka,jerse na taj način najboljeotplaćuju =sredstva uložena u reprodukciju,kupovinu iodgoj podmlatka,=pripustpod kvalitetne bikove,selekciju, te ulaganje u objekte i tehniku, bez čeganema napredneproizvodnje.Kravama stogatreba davati dopunskukrmu (gotovekrmne smjese, kukuruznuprekrupu i dopunskekrmne smjese). S 1 kg gotovekrmnesmjese mora se postignuti za 2 litrevećaproizvodnjamlijeka.Cijena 1 kgkrmne smjese jenarazini 1 litremlijeka, što pružapuno opravdanje za uporabukrmnih smjesa (koncentrata) u proizvodnjimlijeka do najvišihgenetskihmogućnosti.
Dobra hranidba jeuvjet za zdravlje, plodnost i dobru reprodukcijukrava Hranidbi,stoga,treba posvetitiveliku pažnju,jerneposrednoutječe na potpuno iskorišćivanjeproizvodnjekrava.
Uz hranidbu,treba spomenuti i vodu za piće.Ona mora uvijekbiti na raspolaganju u dovoljnimkoličinama, a s timeu vezi jei preporuka da se u štalamaugradeautomatske pojilice.
Posebno treba upozoriti na održavanje | njegupapaka.Loše izrasli papci izazivajubol,lako pucaju i podložni su infekciji.Naravno, ito se značajnoočituje na mliječnostiživotinja,smanjivanjem izlučivanjamlijeka.
Velik utjecaj na mliječnostimaju čistoćavimena,način i tehnika mužnje. Dobra tehnika mužnje i čistoćavimena kravi pružajuosjećajugodnosti,tkivo se opušta, a krvotok u vimenu pojačava. Pojačava se izlučivanjehormona oksitocina kojipotičeizlučivanjemlijeka i potpunoispražnjavanje vimena To znači da se dobijeviše mlijeka i postižebolja masnoća mlijeka.
Treba,dakle,upozoriti da se izbjegavajugrubipostupci s kravom,posebice primužnji.Dobro jeda se muzači ne mijenjajučesto.
Veliku važnostimajumuzni uređaji, vrsta i ispravnostuređaja.Čestose događada muzni uređajinisu ispravni, posebicesisne čaške,vakuum,pulsatori i drugo.Gruba,nepotpuna i neispravna mužnja,stezanje,gnječenjevimena kao i svaka drugabol izaziva grčvimena, nepotpunoispražnjavanje i zadržavanje mlijeka.Zbog togase dobiva manje mlijeka, a mlijeko jei manjemasno, jer izostajuposljednjiizmužajikoji su najmasniji.Mogućesu i upalevimena,što za kraćevrijeme ilitrajnomože oštetiti vime. Stogase najvećapažnjamora posvetitimužnji I održavanjumuznih uređaja.
Uvjetidržanja,klima i mikroklimatske promjene imaju veliki utjecaj na mliječnost.Hladnoća,vlaga,neugodan, hladan i vlažanležaj,loša ventilacija i kanalizacija, mnogo 'vlage,ugljičnog dioksida i amonijaka u zraku,slabo osvjetljenje, buka i uznemiravanjekrava, muhe i drugikukci,mogu biti uzrok manjem izlučivanjumlijeka,upalama vimena ilošojkakvoćimlijeka(pomirisu, okusu ilibakteriološki).
Poboljšavanjemuvjetadržanjaznatno se može poboljšatimliječnost i kakvoća mlijeka.
Navedeni su samo neki problemikoji su najčešćeprisutni kod krava u proizvdnjimlijeka, a mogu se ispraviti ili ukloniti dobrom voljomsudionika u proiz.vodnjimlijeka ilimanjimulaganjima, što će se mnogostrukoisplatiti.
Dr. StjepanFeldhofer
Bjelančevine u stočnoj hrani i hranidbi goveda
Bjelančevine(proteini) su bitnisastojciživotinjskogtkiva(mišićnogi vezivnogtkiva,kože,dlake,papaka idrugog),krviitkivnetekućine.
Potrebno jeda se bjelančevinenalaze u hrani zbog rasta i obnove tkiva životinje, dok ih biljkemogu i same stvarati iz osnovnih dušičnih spojeva (nitrata,nitrita,amonijaka,amina idrugih dušičnihspojeva)kojeupijaju iz vode,tla i zraka.
Bjelančevine se u osnovi dijele s obzirom na podrijetlo: na životinjske i biljne bjelančevine, koje se razlikujukakvoćom prema aminokiselinskom sastavu Životinjskebjelančevine su: ribljebrašno, mesno i mesnokoštano brašno,krvno 'brašno,mlijeko i sl, a od biljnih bjelančevinačesto se koriste zrna i sačmeuljarica(soje,suncokreta,repice i dr.),vanjskidijelovi žita (posije i stočno brašno),lucernino brašno i drugo.
Različitahranjivasadržei različitu količinu bjelančevinarazličite kakvoće, ovisno o podrijetlu,kemijskomsastavu i sastavu aminokiselina Postojepropisi kojiodređujusadržajbjelančevina u pojedinimkrmivima ikoliko se bjelančevina mora davati u hranu pojedinimživotinjamaza potreberasta, proizvodnje i reprodukcije.
Aminokiseline su osnovni spojevi bjelančevina. Velik je broj.poznatih aminokiselina od kojih se obično izdvaja oko 26 važnijihaminokiselina One se u bjelančevinamanalaze u različitim kombinacijama, po čemu se i razlikuju.
Sve su aminokiseline važne,ali se u pravilurazlikujua)esencijalne(nezamjenjive ilibitne)aminokiseline: metionin, lizin,histidin,triptofan,treonin,leucin,
izoleucin i valin,b) djelomičnoesencijalne:cistin,tirozin,arginin i glicin i c) neesencijalne(zamjenjive) od kojih su najčešće i najvažnije:glutaminska i asparaginskakiselina
Neesencijalne ili zamjenjive_aminokiseline mogu se stvarati (sintetizirati) u životinjskomorganizmuili zamjenjivati nekim drugimaminokiselinama, a esencijalne(nezamjenjive) se morajuobvezatno nalaziti u hrani U sastavukrmnih smjesa i krmnih obroka važna je,dakle, ne samo količina, već i kakvoća ili aminokiselinski sastav bjelančevina.
Nedostatakpojedinihaminokiselina u krmivima može uzrokovati slabijeiskorišćivanje(većupotrošnju)hrane Stogase čestogovori o biološki kvalitetnim bjelančevinama, što znači da sadrže sve aminokiseline u optimalnomsastavu za određene potrebeorganizma u rastu, proizvodnjimlijeka ilireprodukciji.
Biološkakakvoćabjelančevina u hrani posebicejevažnau hranidbi peradi i svinja,općenitonepreživača.Preživači su na neki način u prednosti,zahvaljujući buragovim.mikroorganizmimakojiu svome rastu irazmnožavanju(reprodukcij)dobro iskorišćuju i neproteinski dušik,amonijak i ureu (spojeveneproteinskogdušika),pretvarajući ih u mikrobne bjelančevine. Na tajje način mogućetrećinuukupnihbjelančevina iz hrane preživačazamijenitineproteinskim dušikom (ureom,BENURALOM S ili sličnim proizvodima).
Urea se već duginiz godinakoristi u hrani preživača, i to samo zahvaljujući posrednomdjelovanjuburagovihmikroorganizamakojikorsite dušik odnosno amonijak za izgradnjuburagovemikrobne populacije.Buragovimikroorganizmi u svojojreprodukciji iodumiranju služe i kao stalni izvor bjelančevina za hranidbene potrebepreživača.
Do amonijaka iuree buragovimikroorganizmimogu doći i razgradnjom kvalitetnih pravihbjelančevina i aminokiselina Međutim,neposrednimdavanjemuree i amonijaka u hrani postiže se istiučinak s manjimutroškomenergije i jeftinijimsirovinama,što omogućava značajneuštede s obzirom na stočnu hranu.
Spojevineproteinskogdušika moraju uglavnomimati smanjenutoksičnost (vezanaurea i BENURAL S), a dajuse u sastavu osnovne krme kojučinegruba voluminozna krma i manjakoličina energetskihkrmiva. Daju se za uzdržne potrebe i nižu proizvodnjumlijeka. Za višu proizvodnjutreba,uz spojeve neproteinskogdušika,dodavati ibiološki kvalitetne pravebjelančevine u dopunskojkrmnojsmjesi.
Bjelančevine za uzdržnepotrebe služe za održavanjeosnovnih životnih aktivnosti, za obnovu stanica, krvi itkiva (izmjenutvari ilimetabolizam),disanje, krvotok i drugeslične procese.Uzdržnepotrebebjelančevina kod teladi i junadi iznose oko 50-60 g probavljivih sirovih bjelančevina na 100 kg tjelesnetežine. Uzdržnimpotrebamatreba jošdodati bjelančevine za rast i sintezu tkiva, što za junadtjelesnetežine150-500 kg iznosi oko 350-530 g prob.sir. bjelančevina za 1 kgprirastatjelesne mase
obroka treba uzeti u obzir ne samo potrebeživotinja za bjelančevinama, već i potrebeza energijom,vitaminama, mineralima idrugim. Sve to se mora naći u ukupnojkoličini konzumirane hrane kojajeodređena zapreminomprobavnog sustava (buraga). Treba računatida, ovisno o vrsti i kakvoći krmiva,preživači mogu dnevno pojesti samo oko 2-3 kg suhe tvari krme na 100 kgtjelesne mase Uzevši to u obzir,hranidbeni obrok mora sadržavativišerazličitihkrmiva kojaće količinom i kakvoćom zadovoljiti sve potrebeorganizma.
Primjerice, tovno junetjelesnetežine oko 300 kg,za očekivaniprirasttjelesne mase od 1 kgnadantreba dobivati dnevno oko 565 g prob.sir bjelančevina. Uzdržnepotrebemogu se u ovome slučajuzadovoljiti sa 1 kg lucernina sijena i 7 kgkukuruzne silaže. Za proizvodne potrebetreba jošdodati oko 4-5 kgodgovarajućekrmne smjese s 12-13 % sirovih bjelančevina, čimese može postićiprirasttjelesne mase od oko 1 kg na dan
Za uzdržnepotrebekravama treba davati,ovisno o veličiniživotinje, 250-300 g prob.sir bjelančevina, a uz to i bjelančevine za proizvodnjumlijeka(5558 g prob.sir bjelančevina/litramlijeka. «To znači da 3-4 kglucernina sijena i 25 kg kukuruzne silaže <zadovoljavaju uzdržne životne potrebekrava i proizvodnjudo 7 litara mlijeka. Za veću mlilječnost treba davati jošodgovarajući krmnu smjesu(0,5kgkrmne smjese/litra mlijeka)kojaće sadržavati dovoljnoenergije,bjelančevina,minerala,vitamina i drugog.
Preživačibjelančevinedobivajuuglavnom prekobiljnihkrmiva iburagovihmikroorganizama. = Prilikom sastavljanja
Steone (gravidne)krave,posebice u posljednja dva mjesecagravidnosti, morajudobivati bjelančevine za stvaranje ploda(fetusa), rast maternice,plodne posteljice(placente),plodnetekućine,
dado
vimena i drugog.Tako se od 5 mjeseca gravidnostikravama treba davati oko 180 g prob.sir bjelančevina na dan, s povećanjemdo 420 g prob.sir bjelančevina u posljednjemmjesecu gravidnosti.
Prema tome,kravama u drugojpolovici gravidnosti, uz smanjenodavanje silaže (samo10-15 kg/dan)treba povećati davanjesijena, a odgovarajućom krmnom smjesomkojasadržidovoljno energijeibjelančevina iz kvalitetnih uljanih sačmimoraju se zadovoljitipotrebe za rast ploda i mliječnost do zasušenja (24 kg krmne smjese/dan).
Treba znati da je posljedica kod preživačadužegdavanjahrane u kojoj nema dovoljnobjelančevinasmanjivanje buragovihmikroorganizama,=mršavljenježivotinje,ispadanjedlake,smanjivanjegustoćemlijeka(bjelančevina u mlijeku) i pad ukupnemliječnosti, a javljaju se i smetnje u reprodukciji, tiha
gonjenja,pobačajiili rađanjeslabe teladi,zaostajanjeposteljice,ležanje poslijeporoda(paraplegije),kataralne upalematernice (endometritisi) i drugi zdravstveni poremećaji.
Kod drugihživotinja,nepreživača, mnogo su teži i brže nastajuzdravstveni poremećajizbognedostatka, pa i loše kakvoće — (aminokiselinskog sastava) bjelančevina.
Davanjesuviše bjelančevina nepotrebnoje, a može biti i štetno,jerse povećavajupostotakamonijaka u krvi i izlučivanje—amonijaka — mlijekom i mokraćom, a mogu se javitibolest jetre i bubrega(otrovanjebjelančevinama) i smetnje u plodnosti(sterilitet). Uz to, davanjevećih količinabjelančevina u hrani poskupljujehranidbu i povećava troškove u stočarstvu.
Dr StjepanFeldhofer
Mikotoksikoze (Il)
Aflatoksikoza
Aflatoksikoza je otrovanježivotinja, ptica i ljuditoksičnim proizvodima metabolizma gljivicaAspergillusflavus i A parasiticus.
GljiviceAspergillus veoma su raširene u prirodi, pa lako dospijevaju u stočnu hranu na kojoj se prilošem uskladištenju razmnože,proizvodetoksine i čine je opasnom po životinje. Ako se veoma razmnože i potpunozagadehranu,već i male količine takve pojedenehrane uzrokujuteškotrovanje, pa i smrt. Bolest se unosi pljesnjvomhranom (žitarice, sijeno,sačma i silaža).Velika opasnost
po zdravlježivotinjajegotovakrmna smjesa,načinjena od pljesnivihkrmiva zagađenihgljivicama, a kako su sva krmiva sitno samljevena, ne opažaju se nikakvi znakovi pljesnivosti iako se aflatoksini masovno nalaze u smjesi.
Bolest se možejaviti u akutnom obliku, ali su češći subakutni i kronični oblici. Junad i telad slabo napreduje,krave mršave i mliječnost im opada a može i potpunoprestati.Jačatrovanjauzrokuju probavnesmetnje i poremećenrad crijeva.Mogu se pojaviti i živčaneporemetnje,teški proljev s primjesomkrvi, ORIGINALSOLNICAZA
povišenatjelesnatemperatura, a govedo može uginuti.Znakovi bolesti ovise o količini pojedenogotrova.
U liječenjujenajvažnije odmah ukloniti hranu kojomježivotinja dotad bila hranjena.Važno je davati sve vitamine, posebiceveću količinuvitamina A
Čovjek se otrujekada uzima mlijeko, mliječneproizvode, meso i mesne proizvode,kao i biljnuhranu kojasadrži aflatoksin
Otrovanjestahibotritisom
Otrovanjestahibotritisom uzrokuju gljiviceStachybotrysalternans, a očituje se teškimoštećenjemprobavnihorgana, krvožilnog isredišnjegživčanogsustava i organa za proizvodnjukrvi. U razvoju bolesti javljaju se teškokrvarenje i odumiranjetkiva. Razlikuje se tipičan (subakutan) i atipičan(perakutan do akutan)tijek, a smrtnost jevelika
GljivicaStachybotrys veoma jeraširena u prirodi: raste na celulozi, u zemlji dugo preživi i ostajesposobnaza razmnožavanje.Otrov podnositemperaturu od 120% čak dva sata Nalazi se i razmnožava na zobenojslami i na slami drugihžitarica, na sijenu i grahorici, a njome zagađenavoluminozna hrana izgleda kao da jeposutačađom.
Sporegljivicadugo se zadržavaju u vanjskojsredini,vjetar ih raznosi na sve strane. Kada dospiju na pogodnupodlogu,uz odgovarajućuvlažnost i temperaturu, brzo se razmnože istvaraju otrov. Kada životinjepojedutakvu hranu, nastat će bolest U dobro osušenoj i skladištenoj krmi gljivica se ne razmnožava,dok se u slabo osušenojkrmi ili slami kojase nalazi u sjeniku ilidrugim prostorijama bez ventilacije imogućnosti dosušivanja,gljivicarazmnožavabrzo.
Na ovo trovanjeosjetljive su sve životinje, ali su osjetljivijevisokoproiz-
vodne krave i one kojeboluju od neke drugeboelsti.
U goveda,prvijeznak bolesti crvenilo sluznice usta iupalasluznice očiju,zatim slijediprestanakrada buraga,teškiproljev,smanjivanje. ilipotpuniprestanak mliječnosti,povišenatjelesnatemperatura i eventualno pobačaj.Bolest traje 4-6 dana izavršavasmrću. Ako su u krmi bile manjekoličine otrova,bolest će trajatidulje, a znakovi će biti blaži.
Prilikom liječenjatreba promijeniti dotadašnjuhranu,dobro jeprobavne organe ispraznitisredstvom za čišćenje, te davati vitamin B
U ljudiuglavnomnastanu oštećenja na onim dijelovima kože koji su došli u dodir s otrovanom slamom (zaštitne rukavice,odjeća i maske).
Ergotizamje otrovanjedomaćih životinja i čovjekaotrovima što ih proiz- vodi glavnica).gljivicaClavicepspurpurea(ražena
Najčešće se otrujugoveda,ali i drugeživotinje.
Ražena glavnicaraširena jepo čitavom svijetu.Parazitira na raži,ali i na drugimžitaricama (zobi,ječmu,pšenici) i na različitimtravama. Preživjelespore raženeglavnice u tlu ilizrnjuinficiraju biljke u cvatu, naseljuju se u plodište i uništavajuzametakzrnja, te se umjesto zrna pojavitamnoljubičasti tvrdi roščić sličanplodubanane,veličine 13,5 cm Utvrđeno je četrdesetsrodnih otrova kojeproizvodiClavicepspurpurea, ' a pojedini od njihkoriste se u farmakologiji kao lijekovi(ergotamin).Razvojute gljvice na klasjužitarica i u travi pogodujuvlažnegodine.
Životinjeobole nakon konzumiranja određenekoličineraženeglavnice sa zrnjemžitarica, a i zagađenomtravom Znakovi,tijek i ishod bolesti ovise o količini uzetogotrova
U goveda,otrovanje se očituje u gangrenoznom iživčanomobliku U gangre-
noznom obliku značajnojepropadanje tkiva na nogama,u područjukrune papakapa prema gore, a promjene se mogu naćiilisamo na stražnjim, ali i na sve četiri noge Goveda šepaju,jerih papcibole i izuvaju se, a propalotkivo veoma dugo i teškozarašćuje.Opće stanježivotinjanijeporemećeno,samo što je tjelesnatemperaturanešto povišena,mliječnost se može smanjiti, a ako su životinjebređe,mogu pobaciti. Kod živčanogoblika,kojijerjeđi,govedo stojispušteneglave,utučenoje,nesigurno hoda,nekoordiniranih jepokreta i veoma se trese
Kod liječenja treba promijeniti hranu. Ako jeoblik bolesti živčan,korisno je životinjusmiriti hipnoticima, a prilikom gangrenoznog oblika“ treba poduzeti lokalno liječenje.Životinjeizutih papaka ionezahvaćeneteškimoblicima bolesti treba zaklati
Kao preventivu u agrotehnicitreba primijeniti duboko oranje i uništavati ražene glavnicetijekomvegetacijebilja. Na pašnjacima,gdje se pojavljuje ražena glavnica, treba napasivatiprijecvatnje ili najkasnijepočetkomcvatnje, i to starija govedakoja su otpornija od mladih
Dr StjepanBanožić
Kozji sirevi
U zemljama s razvijenimkozarstvom mlijeko se prerađuje u različiteproizvode kao što su jogurt,maslac,sir i drugo. Proizvodnja sira općenitojenajrašireniji način preradekozjegmlijeka.
U mnogimeuropskimzemljamakozji sir ima veliku gospodarstvenuvažnost, jerjeondjestvoreno probirljivo tržište kozjihsireva. Tako se u Francuskoj (Francuzi su poznatigurmani)proizvodi devedesetak vrsta kozjihsireva, a njihova se proizvodnjastalno usavršava.
Mnogisu kozjisirevi vrlo kvalitetni i cijenjeni ne samo u Francuskoj, nego se i izvoze Od svih količina mlijeka, 80% se preradi u sireve.
Nadajmose da će,većom brigom i usavršavanjemprerade,kozjisirevi osvojiti i našetržište
Kada govorimo o preradi, ne smijemo smetnuti s uma da odlučujućuulogu u postizanjuodređene kakvoćesira ima mlijeko za sirenje. Ono mora biti dobiveno od zdravih životinja bez mana, ne smijeimati neugodanmiris a okus mu mora bitivrlo blagoizražen i sladak.
Kozjisirevi imajumeko tijesto,blagoga mirisa i okusa na lješnjak. Tu su i sirevi sa suhim tijestom,kojimogu imati različitedodatke;oni imajuizraženiji okus i miris,često pikantan i karakterističan za kozjesireve Ti su sirevi obično teški od 60 grama do 1,5kg,i maleni, obično6-12 cm, visine 3-5 cm
Oblik im može biti okrugao,ovalan, piramidalan, a ima i drugihoblika.
Za količinu i kakvoćusira osobito je važan sadržajbjelančevina u mlijeku. U zemljama u kojimajeproizvodnja sira važna grana, kozje se mlijeko sve više plaćaprema sadržajubjelančevina. Količina bjelančevina u mlijekuovisi i o vremenu laktacije.Tijekomlaktacije, kada količina mlijekaopada, raste sadržajbjelančevina. Tako će za istu količinu sira početkomlaktacije biti potrebnavećakoličinamlijeka, a na kraju laktacijemanja.=Godišnjiprosjek bjelančevina u mlijeku jeod 2,7do 3,7%.
Dr. StjepanBanožić
Hranidbom do većeg dohotka
iz govedarske proizvodnje
Govedarstvo se kod nas još uvijeksmatra slabo dohodovnom stočarskomgranom. Cijenamlijekaje na tojrazinida može zadovoljiti ulaganjaitroškoveza proizvodnju.Zbog lošeorganizacijeitehnoloških pogrešaka u proizvodnji,govedarstvo međutim ne postiže veći gospodarstveniučinak.
Poznato jeda za razvojgovedarstva treba povećatibrojkrava u uzgojima, raditi na genetskom i tehnološkom unapređivanjuproizvodnje. To zahtijeva većanovčanaulaganja i povoljnekredite,što zasad izostaje i objektivno je većazaprekabrzom iuspješnomnapretku govedarstva.
Međutim, i u skromnim postojećim uvjetima, s malim brojemgoveda,domaćom genetskomosnovom rasplodnog stada i slabom tehničkom opremom, može se postavitiproizvodnjakojaće zadovoljavatigospodartveneinterese razmjernoulaganjima. Kod togahranidba govedaima najvećuvažnost,jer hranidba kod krava sudjeluje oko 5060% u troškovima proizvodnjemlijeka, kod tovnih govedaoko 6070%, a u odgoju i hranidbi teladi 70-90%
To značida se hranidbi u govedarstskojproizvodnji mora posvetitinajveća pozornost,posebicestogašto goveda mogu iskorišćivati velike količine hrane iz domaćinstva i sekundarne proizvode iz poljodjelstva, koje se ne možena drugi načiniskorišćivati, a male su novčane vrijednosti(paša,slama,pljeva,kukuruzovina i sl.).
U svezi s hranidbenom osnovom, raspoloživimkoličinama hrane itehnološkim mogućnostimagovedarskuproizvodnju
treba promatrati u gospodarstvenoj povezanostiproizvodnjemlijeka,teladi, goveđegmesaisvegaštoje stim u svezi, posebice s proizvodnjomkrme.
Preživačima za hranu u prvom redu morajuslužititravne površine,livade i pašnjaci. To jenajjeftinija hrana kojom se postiženajvišaproizvodnjamlijeka. Uz dobru pašui travu do sitosti, krave će proizvoditi 13-17 litara mlijeka na dan U paši i zelenojtravi ima dovoljnoenergije i bjelančevina, a kalcij i fosfor su obično u povoljnomomjeru za fiziološke potrebeorganizma,iako češćenedostajefosfora. Bjelančevinamože biti suviše, kao i kalcija, ako u sastavu trava ima više djeteline.
Uz pašuizelenu travu, ponekadtreba dodavati kukuruznu prekrupu(ilidruge
VILE,LOPATE,KOSE,MOTIKE AKCIJSKAPRODAJA
Re
žitarice) kao energetskidodatak S dopunskom hranom treba dodavati i minerale: fosfor,kalcij,magnezij i sol natrijevaklorida (kuhinjskusol), a i neke vitamine: vitamin A, D i E (uzštalsko držanje i za postizavanje vrlo visoke proizvodnjemlijeka).Treba davati i manjukoličinusijenakao voluminozni dodatak (dodataksirovih vlakana i suhe tvari).
Silažaje u suvremenojhranidbi govedaosnovno igospodrstvenovrijedno krmivo Hranidbena vrijednostsilaže ovisi o vrsti siliranogkrmiva i o količini teškoprobavljivih tvari (celuloze). Travna silaža može biti gotovopotpunahrana za krave u proizvodnji 1015 litaramlijeka na dan,stim da zavišuproizvodnju treba dodavati jošiodgovarajućuhranidbenu smjesu(krepkakrmiva) iližitarice s odgovarajućomdopunskomkrmnom smjesom (superkoncentratom). Uz travnu silažu ne smije se zanemariti ni davanje dobrogsijenakao dopunehranidbenog obroka suhom tvari i celulozom, te mineralnogdodatka,stočnesoli (kuhinjska sol natrijevaklorida ilisol za lizanje).
Kukuruzna silaža ima dovoljnoenergije za uzdržnukrmu i za proizvodnju 7-10 litara mlijeka na dan,ali nedostaju bjelančevine.Stogauz kukuruznu silažu treba davati sijenolucerne i odgovarajućudopunskukrmnu smjesu s povećanimudjelomsirovih bjelančevina.
Proizvodnja i hranidba govedakukuruznom silažomima posebnugospodarstvenu važnost za stočare zbogdobrog i potpunijegiskorišćivanja oranica iveće mase dobivenogkrmiva.
Treba upozoriti i na tehnologiju spremanjasilaže, na kakvoću i kiselost silaže, kao i na dodavanjealkalnih elemenata dopunskomkrmom (BENURAL S i FOSFONAL).Lošimsiliranjemmože
se izgubiti 30% i više hranjivih tvari iz siliranogkrmiva, što možezapriječiti nastojanjestočara da proizvedujeftiniju stočnu hranu
Gospodarstvakojase temelje na oranicama trebajuizgrađivatihranidbu govedana kukuruznojsilaži,repi,krumpiru i drugimoraničkimkulturama Tim krmivima možese postignutiproizvodnja od 5-10 litara mlijeka na dan, a za višu proizvodnjumorajuse dodavati dopunskakrmiva
Osnovna krma u hranidbi goveda mora biti što jeftinija, zdrava i dobro probavljiva. Obično sadrživeću količinu sirovih vlakana (celuloze ilignina) ilivode (krumpir, repai sl).Osnovnomse krmom treba postići da životinja bude sita Krepka krmiva treba davati samo u kakvoći i količinikojase mora očitovatiodgovarajućomvećomproizvodnjommlijeka iliprirastomtjelesnetežine životinja. Daje ih se manjeukoliko jeosnovna krma bolje probavljiva iima većuhranidbenu vrijednost, i obrnuto.
Smatra se da jeza dnevnu proizvodnju10 litara mlijekapotrebnahrana kojasadrži oko 66% probavljive organsketvari. Za proizvodnju 20 litara mlijeka na dan treba oko 74%,a za 30 litara mlijeka oko 78% probavljive organsketvari Zavećuproizvodnjumlijeka treba,dakle,davati krmu veće probavljivosti i boljeiskoristivosti, što jerazlogda se u visokojproizvodnjimlijeka možejavljatinedostatak balasta potrebnogza fiziologijuprobavepreživača, as time jeu svezi pojavaacidoze,indigestija,slabe masnoće mlijeka i sl.
Za usporedbu, to u praksiznači da kukuruzna silaža sa 66-72% probavljivostiorgansketvari, kao i zelena trava i pašasa 68-75% probavljivosti može služiti kao osnovna krma za krave u
visokojproizvodnjimlijeka.Livadno sijeno u većojkoličinine može,međutim, služiti kao osnovna krma za krave u visokojproizvodnji,jerprobavljivost organsketvari iznosi samo oko 55-65% To posebicevrijedi za loše sijenoilislamu probavljivosti 45-50% iliza kukuruzovinu s 55% probavljiveorgansketvari. Dodavanjemžitarica, u prvom redu kukuruza, poboljšavaju se prosječnaprobavljivost i hranidbena vrijednostkrmnogobroka, jerkukuruz sadrži oko 90% probavljive organsketvari
Iz opisanogproizlazisljedeće: ako osnovna krma ima kvalitetan sirovinski sastav,boljuhranidbenu vrijednostiprobavljivost, a manje teško probavljive celuloze i lignina,treba davati manje krepkihdopunskihkrmiva,žitarica i superkoncetrata. Takvom se krmom može postignutinajvišaproizvodnja s nižom cijenomkoštanja. To ujednoupozorava na važnostproizvodnjekvalitetne voluminozne osnovne krme
mlijeka i mesa Na tajse načinbolje otplaćujusredstva uložena u skupu reprodukciju i dobiva gospodartveno opravdanje za kupovinu i odgojkvalitetnog podmlatka,pripustpod kvalitetne bikove (umjetnoosjemenjivanje), selekciju,ulaganja u objekte itehniku za lakšu proizvodnju(mužnju,izgnojavanje, siliranje,hranidbu i sl.).
Pašai voluminozna krmiva imajuposebnu važnost u hranidbi mladih rasplodnihgrlakod kojihtreba postićidobru razvijenostmišića,strukturu kostura, čvrstepapke,većiobujamprsai veću zapreminuprobavnogsustava Krepka krmiva se dajusamo u manjojkoličini, samo 1-3 kg na dan u pojedinim razdobljimarasta i reprodukcije, jer se treba spriječitipretilost i omašćivanjespolnih žlijezda.
Osnovna krmiva većinommorajupotjecati iz vlastite proizvodnje, a po mogućnosti i dio krepkihkrmiva (žitarice).
Tako i kukuruzna silaža,koja se smatra jeftinijomkrmom,nijejeftinaukoliko nije izvlastite proizvodnje s vlastitihpovršina, i to ne mnogo udaljenih od mjestapotrošnje(farme).
U nedostatku vlastite voluminozne krme,ako se mora kupovati, za hranidbu govedatreba koristitimljevenikukuruzni klip,posebice za tovnu junad.Na taj način govedauz balast (klip)dobivaju i većukoličinuenergije zrnom kukuruza Dojnimkravama uz to treba davati neka sočna krmiva (repu,krumpir i sl.).
Hranidbom se treba poticatinajviše poizvodnja i iskokrišćivati sve genetske mogućnosti za dobivanjevećekoličine
Junadi u tovu potrebnajejačaenergetskakrma,da bi se postignuoprirast tjelesnetežineprosječnonajmanje 1 kg na dan Stogakao jeftinija osnovna krma u tovu junadi,kojazadovoljavaintenzitet prirasta,možeposlužitikukuruzna silaža i mljevenikukuruzni klip,naravno, uz davanjeodgovarajućedopunskekrmne smjese.
U hranidbi i odgojuteladi hrana je najvećitrošak,jer se dajeskupomlijeko. Stogau dobi od 30 dana teladi treba davati manju, ograničenukoličinu mlijeka(do10litara na da),paćese telad ranijeprivikavati na uzimanjesuhe hrane Mlijekojenajskupljahrana, pa u najranijoj dobi treba imati na raspolaganjuodgovarajućukrmnu smjesu i dobro sijeno da ih telad uzima po volji u zamjenuza ograničenukoličinumlijeka, što predstavljavelike uštede i gospo- darstvenu dobit.
Dr StjepanFeldhoferTreći eđužupanijskiizložbenoprodajni
stočarskii gospodarstvenisajam Bjelovar - Gudovac 1995.
U Gudovcu kod Bjelovara od 31 kolovoza do 3. rujna ove godineodržan je3 međužupanijskiizložbenoprodajni sajamna kojemsu sudjelovaliizlagači iz Bjelovarskobilogorske županije,Koprivničkokriževačke, Osječkobaranjske, Virovitičkopodravske, Zagrebačkežupanije i susjedneAustrije.
U nazočnosti velikogbrojaizlagača i posjetiteljastočara, stručnjakaagronoma iveterinara iz sjeverozapadneHrvatske,svih županija,županijasudionica sajma,sudionike i gostepozdravio je županbjelovarskobilogorski, dipl.ing. ŽeljkoLedinski, a izložbu jeuz prigodni govor otvorio dipl.ing.Ivica Gaži,ministar za poljoprivredu išumarstvo Republike Hrvatske.
Stočarske manifestacije na području Bjelovarskobilogorske županijedatiraju od prošlogstoljeća i nastavljaju se do današnjihdana
Za izložbujeodabrano 29 krava, od čegaiz:
Bjelovarskobilogorske
županije: 35 krava čije su majke u 305 dana laktacijeproizvele 4 094 kg mlijeka, Koprivničkokriževačke
“županije: 7 krava čije su majke u 305 dana laktacijeproizvele 4 749 kg mlijeka.
Iz susjedneAustrijeizloženo je 10 bređih junicasimantalske pasminečije su majke u 305 dana laktacijeproizvele 6 100 kg mlijeka i 5 junicasmeđe pasmine čije su majke u 305 dana laktacije proizvele 5.677 kgmlijeka.
izložene su i po tri krave holsteinfrisian pasmine(mladekrave)iz Bjelovarskobilogorske županije i Koprivničko-križevačke županije.
Na izložbi su sudjelovali i Centar za unapređivanjestočarstva Osijek sa 2 bika,jednimsimentalske i jednimholstein-fisian pasmine.
Kolekciju 5 krava Charolais pasmine s teladi izložio jeAgronomskifakultet sveučilišta u Zagrebu, kao ijednogabika iste pasmine.
Bjelovarskobilogorske županije: 11 krava s prosječnomproizvodnjom od 4 744 kgmlijeka u 305 dana laktacije, Koprivničkokriževačke: 11 krava s prosječnomproizvodnjom od 5.052 kg u 305 dana laktacije, Vitovitičkopodravske: 7 krava s prosječnoproizvodnjom od 3 567 kg u 305 dana laktacije.
Kolekcije 14 mladih krava od čegaiz:
Bjelovarskobilogorske županije: 9 kojesu u I kontroli proizvele16,5kg mlijeka, Križevačkokoprivničke: 3 kojesu u I kontroli proizvele19,3kgmlijeka, Virovitičkopodravske: 2 kojesu u I kontroli proizvele15,8kgmlijeka. Kolekcije 45 rasplodnih_junica, od čegaiz: 12
"Belje"d.o.o. PoljoprivredaBrestovac izložilo jekolekciju od 5 krava s teladi Hereford pasmine.
Na izložbijeprikazanovišekolekcija kobila,omadi i pastuharaznih pasmina, kao i rasplodnihnazimica i nerastova, ovaca, šilježadi, ovnova, koza,jaradi i jaraca,pčela i dr
Na sajmusu prikazanimehanizacija, reprodukcijskimaterijalnamijenjen poljoprivredi,poljoprivrednoproizvodiprehrambeni i dr,
U okviru sajmaorganizirana jeaukcijskaprodajapreko 40 rasplodnih junica,čija se cijenakretala od 7 500 do 12 000 kuna
StočarskaizložbaGorjaniĐakovo
U Gorjanima - Đakovo podpokroviteljstvomMinistarstva poljoprivrede i šumarstva u organizacijiŽupanijeosječkobaranjske, Hrvatskogstočarskogselekcijskogcentra, selekcijskeslužbežupanijeosječkobaranjske iopćineGorjani 23 srpnjaorganizirana jeprvastočarska izložba uz sponzorstvo 64 organizacije.
Na područjužupanijenalazi se slijedećibrojgoveda,umjetnoosjemenjivanje i grla
podselekcijom:
JET:
Re s NekonE
D Miholjac Đakovo ni Osijek Valjevo o
Za izložbu jeizabrano:
kolekcija 5 simentalskih junicačije su majke u 305 dana laktacijeproizvele 4952 kg mlijeka
kolekcija 4 juniceholstein-frisian pasmine čije su 2 majke u 305 dana laktacije-proizveleprosječno . 7849 mlijeka, a 2 majkeu prvojkontroli 22,15kg mlijeka
kolekcije 6 crvenih holstein junicačije su majke u 305 dana laktacijeproizvele 6015 kgmlijeka
kolekcijekrava prvotelkisimentalske pasminekoje su u prvojkontroli proizvele prosječno16,44kgmlijeka
kolekcija 5 mladihkrava simentalske pasmine,uvoz Njemačkaod kojih su 3 u prvojlaktaciji, u305 dana proizvele prosječno 4645 kgmlijeka, a 2 u prvoj kontroli 17 kgmlijeka
kolekcija 5 krava simentalske pasmine domaći uzgoj,koje su u 305 dana laktacijeproizvele 5270 kgmlijeka
kolekcija 5 mladih krava simantalske pasmine(Mađarska)kojesu u prvoj kontroli proizvele24,9kgmlijeka
Grla pod | Grlapodselekcijom |
LE 674 za
S 3 S #15 23 ra 85
337 Bra |“1976, 976
kolekcija 5 kravacrveni holsteinMađarska,koje su u305 dana laktacije proizvele 6069 kgmlijeka
kolekcija 5 mladih krava holsteinfrisian pasminekoje su u prvojkontroli proizvele23,52kgmlijeka
kolekcija 5 junicahereford iz "Belja" d d - Brestovac
Ukupnoje izloženo 56 govedaod čega14 junica za prodaju, a izložili su ih stočari iz okoline Bjelovara.
Uzgajivačima za najboljeocijenjena grlana izložbidodijeljene su nagrade i diplome.
Svim izlagačima=dodijeljene su utješnenagradeod po 200 kuna
Prvom nagradomnagrađeni su:
Valent Horvat iz Kučanacazajunicu Anu
Ivan Štrokiz Šljivoševaca za kravu
Cvjetanu
Drugomnagradomnagrađeni su:
JosipŠikloši - Hrastn za junicuBecu
JosipStanković - Kunišinci za kravu Šarku
Ivo Blažević - Koritna za kravu Šaru ŠimoDrašković - Vladislavci za kravu Šarulju
Trećomnagradomnagrađeni su:
MijoGladištanac - Koritna za junicu Ružu
AndrijaNemet - P. Moslavine za kravu Bebu
Zvonko Pataki - Drenje za kravu Šarulju
AndrijaKoščak - Šljivoševci za kravu Zorku
Božidar Vukoja - Ivanovac za kravu Jelenku
Ivanu ŠtrokuHSSC, Dukat,PIKVrbovec i PZ Đurđevac iz Vrbova dodijelili su rasplodnujunicu.
PrvonagrađenimHSSC dodijelio je diplome, a natruralne nagradedodijelio jevećibrojsponzora.
Obiteljskogospodarstvobraće
Loborčec
- D. Markovac,Farkaševac
Na izložbi u Vrbovcu zapaženoje jednood najnaprednijihgospodarstava, braće Tomislava i Josipa i majkeAne Loborčec iz D Markovca - Farkaševca.
Posjeduju15,5k.j.vlastitogazemljišta, a u zakupuobrađuju 20 k.j. U strukturi sjetveprosječnosiju:12-13 k.j.kukuruza, 3-5 kj.pšenice,1-2 k.j.ječma, 1 ki. djetelinskotravnih smjesa;ostalo su livade i pašnjaci.Mehanizacija se sastoji Od: tri traktora (65, 45 i 25 K),plugova, tanjurača,drljača,rasipača za mineralna gnojiva i stajnjak,prskalice za pesticide, sijačica za strna žita i kukuruz,motokultivatora,silokombajna,beračakukuruza, bočne i rotacijskekosilice,samoutovarne prikolice za sijeno i slamu,Creine za gnojovku,prikolice za transport, mlina čekićara,sjeckare,puhalnika.
Sagrađena su tri silosa:
za brašno 2x 3,5 7 mo
za klip 18 x 4 x 1,80 130 m? 10,5 x 4 x 1,80 = 76 m?
Silosi za stabljku + klip i sjenažu podešeni su prema potrebi(brojugrla i prirodima).
Stajskikapacitetisagrađeni su za 20 krava - vezovi,pojilice, muzni uređaji (ALfalaval) gumenitepih,rešetkastipod; u gradnji jenov kapacitet za podmladak iporodilište te odgovarajućikapaciteti za gnojovku.
Sada posjeduju 15 krava, 5 junica, 8 ženske teladi. Sva su grlapod tretmanom selekcije.Loborčeci su na izložbi u Vrbovcu sudjelovi sa 3 junice,kojihje
proizvodnjamajki u 305 dana laktacijelaktaciji. Sa cijenommlijekanakon uvoiznosila 4.029 kg mlijeka, te s jednom đenjapremijerazmjerno su zadovoljni. mladom kravom kojajeu prvojkontroli Nisu zadovoljni s kontrolom masnoće proizvela 19 30 litara mlijeka. mlijeka,selekcijskom i veterinarskom službom.
Sireli Bjelovardnevno isporučuju i do 80 litara mlijeka,ovisno o brojukrava u Dipl.ing.StjepanBrlek
ZAPISNIK
- oraduKomisijeza NAGRADNU IGRU Mljekarskoglista
Komisija u sastavu: dipl.ingStjepanKeglević, dr StjepanFeldhofer,dipl.ing.StjepanBrlek i ing. Mirna Božičević,sastala se u prostorijama HMD-a Zagreb,11. prosinca1995., te pristupilaizvlačenju III kola,kao i nagradeiznenađenja -SUPER NAGRADE. U izvlačenjuSUPER NAGRADE bilisu uključeni svi natjecatelji - iz sva tri kola Komisija jeutvrdila da jeza treće kolo prispjelo 207 odgovora. U sva tri kola prispjelojezajedno735 odgovora.
1. nagrada, a ujednoSUPER NAGRADA - rasplodnajunica
dobitnik jeMIJO HOLEC,JUGOVO POLJE,CABUNA
2. nagrada - muzni uređaj
dobitnik jeSTJEPAN HABIJANČIĆ,BADNJINAC,DUBRAVA
Ostalih osam nagradajejednakih, a nagrađeni su:
BARA JAKUPEC - PITOMAČA
IVANA ŽIVODER - V. TROJSTVO
KATICA PLENTAJ - SV. P. ČVRSTEC,KRIŽEVCI
JAKOB MESAROV - DRENOVICA
MARTA KOPRIČANEC- MOLVE
JOSIP ŠTEFIĆ - MARJANČACI,VALPOVO
MIRKO KREČAK - ZRINSKI TOPOLOVAC
NADA SMOK - LUDINA Članovikomisije:
dr StjepanFeldhofer dipl.ing.StjepanBrlek Unadu ZEA
dipl.ingStjepan (s ing.Mirna Božićević Hrist fa KE 15