“Maksimirski ozimi", novopriznati kultivarozimog stočnog graška
Novi kultivar ozimogstočnoggraška
“Maksimirskiozimi" stvoren jena Agronomskom fakultetu u Zavodu za specijalnu proizvodnjubilja u Zagrebu.
Pripadavisokim tipovimajernaraste do 150-200 cm, pa iviše. U prosjekujevišeg rasta u odnosu na postojećikultivar “maksimirski bijeli" od kojegima znatno boljuozimost iznatno se boljegranapri tlu S vegetacijomkrećeneštokasnije od navedenogkultivara, ali ga dostiže u cvatnji.Cvate oko 5 dana kasnije od maksimirskogbijelog, ali mu jecvatnja neštoproduženatako da se dužemože koristiti za zelenu krmu tijekomsvibnja, čakiu prvojpolovicilipnja,ovisno o vlazi, odnosno nastupusuše.Dozrijevauglavnom s ozimom pšenicomilinekoliko dana ranije, pa se za proizvodnju zrna sije u rjeđemsklopu s pšenicom.
Nakon nicanja, u jesentjeranekoliko grana (25 | više). U proljeće iz nodijapritlu tjerastabljikekoje su u prvovrijeme(dokjejošhladno)puzajuće, a s nastupom toplijegvremena uspravne i viticama se hvataju za nosačkojitreba biti čvrst i uspravan.
Cvate u prvojpolovicisvibnja. Cvjetnagrana ima tri krupnaružičasta cvijeta.Mahuna jesitnija i zelene boje, kasnijeposmeđi. U mahuni ima do 7 okruglih ilivaljkastihsjemenkizelenosive do zelenosmeđe bojes pigmentom (graorasto). 1000 zrna teškoje90-150 grama, ovisno o etaži i uvjetima.Vrške mahuna imajusitnije zmo imanjibrojzrna pomahuni.
Dobre jeozimosti,čakbolje od obične ozime grahorice, alijeosjetljiv na visoku podzemnu i stagnirajućuvodu,kao i na poplave, ako trajuduže.Zato se sije na ocjeditimpropusnimilinagnutimpovr274
šinamana kojima ne stojivoda. Možese sijati u čistojkulturi, alitada jakopoliježe, a u vlažnimuvjetimanajdonjelišće i dio stabljikepropadaju(trule). Takvu krmnu masu teškojeiskoristiti. Krma ima miris po truleži pa jestoka svu ne iskoristi. Budućida jestabljikagraškateška,ali zeljasta i meka,treba jojoslonac (nosač) da ne poliježe. Od nosača se traži da ima čvrstibus,ali iveliku lisnu masu te visoku kakvoću ipalatabilnost u zelenom stanju, odnosno da jeprikladan za uporabu za zelenu krmu ilisilažu, te da vremenski dospijeva za uporabuuglavnom u isto vrijemekada igrašak.
Kod nas se za tu svrhu koriste različiti nosači,većpremavremenu prispijevanja u vlatanju pa sve do cvatnje.
Raždospijevaprva i odličanjenosačza grašak, aliveću klasanjuotvrdne (ogrubi) i izgubiukusnost pa se za zelenu krmu koristi krajemvlatanja, do početka klasanja. Ražza uporabudospijevarano, većkrajemtravnja, dok jegrašak u to vrijemeslabijerazvijen ivisinom rasta tek pratiraž. U smjesirazličitihkultivara raži i graškamaksimirskiozimi,za ranije skidanjesije se povećaniudjelraži(150250 zrna po m?)ili60-120 kg/ha(3570 kg/k.j.) a graškaoko 100 zrna/m?(ili 100 kg/na(60kg/k.j.).
Budućida blagoslabijejederažnakon klasanja,smjesugraška i ražitreba do klasanjapohraniti ilisijati s povećanim udjelomgraškaza kasnijekorištenje. Nakon ražiu proljeće za skidanje prispijevatritikalekoji do početkacvatnje ima podjednakiritam rasta i razvoja s graškom maksimirskiozimi. Kasnije grašakprerastatritikale.Tritikale ima veću masu lišća od raži,dužejeukusan istoka ga rado jedejoš u klasanju.
Tritikale ima krupnije zrno i veću masu od raži i zato jepotrebna i većamasa sjemena,ali neštorjeđasjetva.Sije se 100-200 zrna/m?tritikale, štoiznosi 50100 _kg/haili 35-60 kg/k.j.sjemena tritikale Udjelgraška u sjetvi jeu obrnutom omjeruod brojazrna po m? tritikale.Na primjer, 100 zrna graška i 200 zrna tritkale za ranijeskidanje (početaksvibnja)ili150-200 zrna graška i 100-150 zrna tritikaleza skidanje u klasanjuodnosno početkomcvatnje graška,štoiznosi oko 150-200 kg/ha sjemenagraškaili90- 120 kg/kj.. S ječmom se grašakmože sijati u smjesi, ali ječamrano i najlakšepoliježe,pa stoganijepreporučljivasjetva ječmai graška.Ako se već odlučimo iliako imamo sjemenaozimogječma, može se sijatismjesaječmai graška, ali s povećanimudjelomječma u smjesi200-300 zrna/m?(120150 kg/ha sjemenaječmaido 100 zrna graškaili do 100 kg/hasjemena).Štojeveća količinasjemenažitarice, to je manji udjelsjemenagraška i obrnuto. Smjesa graška s ječmomza zelenu krmuse kosi rano, u vlatanju do klasanja i vremenski se poklapa s vremenom skidanjasmjesegraška s raži iliza skidanje dospijevanekoliko dana kasnije. Smjesagraška s ječmom dajenešto nižeurode mase od smjeses raži i tritikale.
Smjesagraškas ozimom pšenicom nadovezuje se vremenski na korištenje smjese s tritikale, a prispijeva za upo- rabu već u drugom desetodnevlju svibnja i koristi se do krajasvibnjaili početkalipnja. Ova se smjesaza zelenu krmu može iskorišćivati do početka cvatnjepšenice i 20 dana,a u mliječnojzriobi pšenice i za silažu. Tako dajevisoke urode mase, a vremenski dospijevakrajemsvibnja ilipo- četkomlipnja. Za silažu se sije150-300 zrna pšenice/m?(60120 kg/haili35-90 kg/k.j.) i oko 100 zrna graška(100ili 60 kg/kj.). Za zelenu krmu sije se u smjesi100-150 zrna/m?graška(100-
150 kg/haili 60-90 kg/k.j.) i 150-250 zrna/m?pšenice(60110 kg/haili35-85 kg/k.j.)
U kombinacijamasmjesagraškaMaksimirski ozimi s raži i tritikale i pšenicom za zelenu krmu može se iskorišćivati od posljednjegdesetodnevlja travnja pa tijekomčitavogsvibnja, oko 30-40 dana,a krajemsvibnjaili početkomlipnja(zap.područja) za silažu.Od kultivara pšenicetreba sijati one kultivare (sorte)kojene poliježu i kojeimajudobro razvijen bus s velikom masom lišća(Sana,Adriana, Žitarka i dr). Jako dobri rezultati postignuti su na Agronomskomfakultetu sa smjesom ozimoggraškasa sortom pšeniceBistra Važnostnavedenih smjesažitarica i novogkultivara graškaje u tome što dajuvisoke urode vrlo kvalitetne zelene mase, dospijevaju za uporabu rano i za zelenu krmu se mogu dugo upotrebljavati, i do 40 dana u proljeće. One su jakodobar predusjev za velik brojkrmnih kultura, ali i povrća. Ostavljaju tlo u vrlo dobrom stanju. Kakvoćakultivara Maksimirski ozimi košenog u cvatnji u čistojkulturi u %: uzelenoj masi silaža Maksimirskiozimi u čistojkulturi suha tvar 1518 20 sur. bjelančevine35 2,3 škrobnavrijednost 7-10 11,3
Urodi zelene mase u čistojkulturi krećuse od 30 do 50 t/ha,utvrđeno u cvatnji.Urodismjesakultivara Maksimirski ozimi i ražikretali su se od 30 do 50 t/ha s tritikale, a smjese s pšenicom sorte Sana 30-60 i više t/ha. Smjesegraška s raži su ranijeskidane - završetkomvlatanja i početkomklasanja s tritikale,i s pšenicom u klasanju za zelenu krmu,a u početku mliječnezriobe za silažu.
Prof. dr. Zvonimir Štafa
tja ripa, “Hranidba >
u hranidbi goveda
Od davnina jepoznato, alise posljednjih godinazaboravlja, da jekrumpirvrlo dobro krmivo ida ga treba iskorišćivati i kao stočnuhranu. On se ubraja u sočna krmiva (kao i repa,mrkva,bundeva),jer sadržioko 80% vode,štodajeposebnu vrijednost u zimskojhranidbi goveda, i kad su na raspolaganjupretežito suha i gruba,težeprobavljivakrmiva Krumpirima među sočnimkrmivima najvišesuhe tvari,prosječno2025%, (krmnai šećernarepasamo 1315% suhe tvari).Količinasuhe tvari u krumpiruovisi o količiniškrobakojise, ovisno o vrsti krumpira,nalazi u dosta velikojkoličini(1018% škroba)(tablica 1).
Tablica 1. Sadržajškroba i probavljivihhranjivihtvari u krumpiru
Sadržaj
Sadržaj Suhe probavljivih ukupnih
Veća količinaškrobakrumpirudajei Krumpirsadrži: većuhranidbenu vrijednost.Energetska Suhe Sirovih hranidbena vrijednostkrumpiraiznosi vi DE
oko 0,3hij./kg ili1,3h.j./kg suhe tvari.
Probavljivostkrumpirakod preživača iznosi oko 80-85% (kodsvinja93%).
Od sirovih bjelančevina, oko 50% su prave bjelančevine s dobrim sadržajem esencijalnihaminokiselina lizina i metionina Oko 40-62% sirovih bjelančevinamogu biti spojevinebjelančevinastogdušika (NPNspojevi). 276
Vitamina ima malo u krumpiru, s iznimkom vitamina C Vitamini u krumpiruovise o sorti, a smanjuju se s dužimčuvanjem u skladištu,posebice uz višetemperature.
Od mineralaimamnogokalija(0,40,5%), a malo fosfora (0,05%) ikalcija(0,01%).
Krumpirsadržimnogo alkaloidglikozida,posebicemnogo solanina kojije vrlo otrovan ištetan po zdravlježivotinja. U gomoljimakrumpiraima oko 50 do 220 mg solanina/kg.Mnogo višesolanina ima u zelenim dijelovimabiljke, u klicama i ljusci(101do 489 mg/kg),što može izazvatiteškaotrovanjaživotinja. Osjetljivostgovedana solanin je individualna i otrovanje se ne očituje jednakokod svih životinja. Ono se može očitovatiželučanocrijevnim i živčanim simptomima:povraćanjem,proljevom, ubrzanimradom srca (tahikardijom), otežanimdisanjem(dispnejom),grčevima,paralizom,komom,pai uginućem životinja.Svjež,oguljenikrumpir(za razliku od proklijalog)gotovoi nema
solanina Stogazelene dijelovebiljke i klice. krumpiratreba odbaciti i ne upotrebljavati za krmivo. Govedima se krumpirmože davati sirov i usitnjen.Boljejeda se prokuha(vodu nakon kuhanjatreba baciti) ilida se obradi paromilipečenjem,jerse na taj načinuništavasolanin. Krumpir se čuvau tamnim i hladnim, dobro zračenimskladištima.Naravno, treba ga čuvati i od smrzavanja.Dužim čuvanjem,naročito uz višetemperature, krumpirbrzo gubihranidbenu vrijednost.
Krumpir se možei silirati za stočnu hranu,jersadržidostaškroba.Bolje se silra nakon parenjaili kuhanjai gnječenja, ali uvijektreba računati s
Tablica 2. Hranidbeni obroci krava uz davanjekrumpira
mliječnostlitara/dan
Dopunskakrmna smjesa (30%sir bjelančevina)kg
Potpunakrmna smjesa
za krave (18%sir. bjelanč.) kg
*Kukuruzna prekrupa može se prethodno pomiješati s dopunskom krmnom smjesom u omjeru 70:30 (prosječno) i tako pomiješano može se davati u ukupno navedenoj količinis krumpirom.
Tablica 3 Tov junadi uz dodatak krumpira
*Dopunska krmna smjesa može se | u hranidbi tovne junadiprethodno pomiješati s kukuruznom prekrupom, ali u prosječnom omjeru 75:25 (kukuruzna prekrupa ; dopunska krmna smjesa) Tako pomiješana može se posipatipo krumpiru i sličnim krmivima u navedenoj ukupnojkoličini
s
velikimgubicimasilažnogsoka, a s njim i s gubitkomhranjivihtvari Stoga krumpirtreba siliratisamo uz dodatak nekih drugihsuhih krmiva
U hranidbu krava i tovnih goveda krumpirtreba uvoditi postupnoi uz postupnoprivikavanje davati ga najviše
15 do 20 kg na dan. Davanjevećih količina,naročitosirovogkrumpira može nepovoljnoutjecati na zdravlje i proizvodnjugoveda(tablice 2 i 3).
Uz hranidbu većim količinamakrumpira,veću pozornosttreba posvetiti nedostatku bjelančevina,minerala i vitamina.Njihvaljadodavati prema potrebi, u dopuniskojkrmnojsmjesi.
Posebno treba upozoriti da se krumpir mora uvijekdobro sasjeckati ilizgnječiti, jer inače može nastati začepljenje (opturacija)jednjaka,nadam i ugušenje.
Kod mliječnosti iznad 20 litara mlijeka na dan, kravama još treba posebno dodavatipotpunukrmnu smjesu, ito 1 kg krmne smjese/2litre mlijeka.
Sirovi krumpir ne treba davati visokogravidnimkravama i junicama.
Hranidba tovne junadikrumpiromprikazana jeu tablici 3 Mogu se postizati dobri rezultatitova,jerkrumpirsadrži dosta energije iz škroba Hranidbom u tovu junadimože se pomoći i u iskorišćivanjukrumpiraslabijetržne vrijednosti.
Dakle,dopunskakrmna smjesavrlo je važnaza zadovoljavanjepotrebagoveda za hranjivimtvarima uz davanje krumpira. To se odnosi poglavito na bjelančevine, a posebice na nedostatne minerale(kalcij i fosfor) i vitamine
Dopunskakrmna smjesamože se načiniti i u vlastitom gospodarstvu,štoće dati i odgovarajućegospodarskeuštede Možese načiniti u slijedećemsastavu sirovina: (tablica na dnu stranice)
Načinjenadopunska krmna smjesa uvrštava se u hranidbeniobrokkrava i tovne junadi na način i umjestotvornički načinjenedopunskekrmne smjese.
Dopunskukrmnu smjesutrebauvijek načiniti od odgovarajućihsirovina kao predsmjesu,da se sirovineboljepomiješaju.Naime,to su sirovine kojese dajuu manjojkoličini a imajuveliku
DOPUNSKA KRMNA SMJESA (predsmjesa)
biološkuvrijednost(mineralnovitamin-
ski dodaci)ilikojeu nekimprilikama, ako
se nađu u većimnakupinama,mogu
djelovatitoksično(urea).
Dr. StjepanFeldhofer
DIONIČKODRUŠTVOZAUNUTARNJUIVANJSKU TRGOVINU, PROIZVODNJUUPOLJOPRIVREDII INDUSTRIJI - JOINTSTOCKCo. ZAGREB, GUNDULIĆEVA45,HRVATSKA - CROATIA
IZ SVOG PROGRAMA NUDE VAM
Potpune i dopunskekrmnesmjese
* Univerzalnu dodatnu hranu PRELAC za miješanje sa biljnimkrmivima za telad, janjad i kozliće
MliječnuzamjenicuHALMAC za janjad i kozliće
Starter i gorower smjese za telad,janjad i kozliće
SUPER - dopunskukrmnu smjesuza mliječnekrave i junad
Krmnu smjesuza krave muzare sa 13 ili19 % sirovih proteina
Proteinska krmiva sa visokim sadržajemproteina(SP) I sintetske aminokiseline za preživačeod najvećegproizvodačaRhone-Poulenc (Francuska)
e Sojinasačma45% SP,suncokretova sačma40% SP;repičinasačma33% SP; ribljebrašno65% SP,posije15% SP,kvasac 40% SP,dehidrirana lucerna 1519% SP.
* Sintetske i zaštićeneaminokiseline: 98% DL METIONIN i 98% L LIZIN
Izvori kalcija I fosfora od vodećesvjetskekompanijeTessenderlo Chemie (Belgija)
Monokalcijevfosfat (MCaP) s najmanje22,7%fosfora i 18% kalcija
Dikalcijski fosfat (DCaP) s najmanje18% fosfora i 25% kalcija
Stočnukredu - vapnenac s najmanje38% kalcija
ISILAC - MLIJEČNAZAMJENICA ZA TELAD
Premiksipredsmjese bogatemineralima,vitaminima i dopuštenimdodacima
PRODAJA: KRMIVA Zagreb,Tomićeva3,tel 275922, Fax 434-826
Zaštohraniti telad mliječnomzamjenicomISILAC?
Hranidba teladi jejeftinija i sigurnijamliječnomzamjenicomISILAC nego mlijekom.CijenajednogkilogramaISILACa je8,7kn i potpunozamjenjuje 8 litara mlijeka.Telad hranjenamliječnomzamjenicommanjeugibaimanjepoboljeva.
PROVJERITE I
SE!
Slinavka išap - Aphthae Epizooticae
To je jednaod najopasnijihstočnih zaraznih bolesti,koja se veoma brzo širi. U Hrvatskojjeposljednjiputzabilježena 1978 kada je otkrivena na govedima kojasu se iz Mađarske prevozila u luku Ploče.
Prijeizvjesnogvremena slinavka išapse pojavila u istočnimzemljamabivšeJugoslavije, te u Albaniji,Grčkoj i Turskoj. Trajnožarišteslinavke i šapajeSrednji Istok,gdjezapravo uvijektinjaopasnost od širenja te bolesti u Europu.
Slinavka i šapjeveoma priljepčiva zarazna bolest Na njusu prijemljivi svi papkari,poglavitogovedo,svinja,ovca, koza,zatim divljipapkari,bivol i napokon,iako rijetko, ičovjek. Od te bolesti ne obolijevaju ilijojzaista vrlo rijetko podliježukonji,psi,mačke,domaća perad iptice.Mlađe životinjeopćenito su mnogo osjetljivije od odraslih, te je i njihovasmrtnost mnogo veća. Bolest jeveoma proširena po cijelom svijetu osim u Australiji.Uzročnik jevirus koji se pojavljuje u sedam tipova,svaki s nizom inačica, što uz ostalo također zadajemnogo teškoćaprilikom suzbijanjabolesti Izvan životinjskogorganizma virus možeu vlažnomtlu preživjeti do20tjedana,nasijenu do 15 tjedana, na dlaci goveda4 tjedna. U usoljenom maslacu održi se do 4 dana,u siru i mlijekupropadavećza jedandan (čim pH padneispod6), u otpadnimvodama iz klaonice za hladnogvremena živi do 103 dana, a u smrznutom mesu i više "mjeseci. U otopinikuhinjske soli (24%) ostajeočuvando dvijegodine.Vrlo brzo propada u kiselojsredini, brzo gaubijaju dezinficijensi: formalin (1%tna otopina), 1-2%-tna otopinanatrijevelužine i5%-tni klorni pripravci(klornovapno, kaporit, hipoklorit).
Izvori zaraze i puteviširenja.Najvažniji izvori zaraze su bolesne životinje u aktivnom stadijubolesti Prilikom pucanjamjehurića u okolinu se izlučujevelika količina virusa Virus se širislinom koju životinjatijekombolesti obilno izlučuje, a izvor bolesti su i mlijekooboljelih životinja,njihovamokraćai balega. Izvori su, osim toga, i meso, općenito unutrašnjiorgani i dijelovitijelapriklanih životinja,bolesnih od slinavke i šapa. Izvori zaraze mogu biti izaraženahrana i voda,stajskipribor i uređaji,javni bunari, sva mjestagdjese skupljastoka (stočnevage,sajmovi) te prijevozna sredstva (kamioni,vagoni,brodovi,avioni) i sve štojebilo u dodiru s bolesnim životinjama. Bolest se prenosiizravnim dodirom (odjednebolesne životinje u štali veoma se brzo zaraze sve životinje). U širenjubolesti sudjeluje ičovjek,kojije za kratko vrijememožeprenijeti s jednog na drugo mjesto,pa čak i preko kontinenata.Covjekmože bolest prenijeti na rukama,odjeći,obućii kosi. Prijenosnici mogu biti i životinjekoje nisu prijemljive na bolest. Životinjekoje su preboljeleslinavku mogu više mjeseci
izlučivatiuzročnika i tako širitibolest. Ona se možeprenijetizrakom,odnosno vjetrom, na velike udaljenosti. Bolest se dosta čestoprenosimesom, svježim, : salamurenim ilisušenim.Virus može u smrznutom mesu preživjeti i do 150 dana. Bolest se može prenijeti joši kožom,vunom i svim dijelovimatijela bolesnih životinja.
Virus slinavke i šapau organizamulazi kroz usta ikroz dišneorgane (disanjem), a i kroz povrede na koži.
Znakovi bolesti
U goveda:Inkubacijatraje 2-7 dana, a prvijeznak povišenatjelesnatemperatura (do41 *C)kojase održioko 1-2 dana Uz to jeopćestanježivotinjejače poremećeno,tek je smanjen, a preživanjeusporeno i rijetko. U početku bolesti slinjenjejeslabije i sluznica usta jecrvena, a zatim se unutar usne šupljine pojavljujumjehuriveličineoraha do kokošjegjajeta,koji za 1-3 dana pucaju i na njihovumjestuostajupovršne ranice S pojavommjehura u ustima, životinjapočnejakosliniti, a istovremeno se pojavljuju i mjehuri na koži (izmeđupapaka, na kruni papakai na sisama). S nastajanjemmjehuratjelesna se temperaturavraća na normalu Zbog mjehura i ranica oko papakaživotinja počnešepati,pretežitoleži,stenje i drži se nevoljko,žeđa, a ponekad,ako se mjehurirazviju u dišnimputevima,diše otežano.Mliječnostopada i do 80%.
Prosječnimortalitet (smrtnost) kod goVeda iznosi 23%, a kod mlađih jeznatno viši.Životinjamože ozdraviti za 3-4 tjedna. U lakšimslučajevimabolesti općestanje samo jeblagopromijenjeno: tjelesnatemperatura malo jepovišena i osipslaboizražen.Takav oblik bolesti pojavljuje se kod otpornihprimitivnih pasminagoveda,zatim u područjima u kojima su govedadjelomiceimunizirana iliako jeu pitanjuinfekcijavirusom koji nijeveoma zloćudan.Postoje iperakutni
oblici, kada govedoimavisoku tjelesnu temperaturu,dobijeproljev i veoma je potišteno, a smrtnost iznosi do 70%. U lošimhigijenskimprilikama, kroz erozije na koži čestonastajusekundarne infekcije, pa se pojavljujučirevi,nekroze i apscesi. Ako se sekundarne infekcije nalaze na papcima,može doćido izuvanjapapaka,septikemije i općeupale zglobova. U slučajevimabakterijske infekcije na područjuvimena,nastaju teškeupalemliječnežlijezde.
Kod svinjeinkubacijatraje2-12 dana Svinjerjeđeobolijevaju od goveda, a zaraze se dodirom,zaraženomhranom, mlijekom i kroz kožu.Znakovi bolesti uglavnom su lokaliziranina papcima, pa svinjašepa.Rjeđi su mjehuri na sluznici usta. Zna doćido oštećenjasrčanog mišića, i to uglavnomkod mlađih životinja.
Kod ovce inkubacijatraje2-8 dana i zatim se pojavljuje visoka temperatura, a tri dana kasnijemjehurići po sluznici usta i između papaka,pa ovca šepa. Veoma rijetkomjehurići se nalaze po vimenu i oko spolnoguda. Bređe ovce pobacuju, a janjad na sisi brzo ugiba. Zbog naknadnih bakterijskihinfekcija može doćido izuvanjapapaka,do šepavosti, a mogućei do septikemije. Liječenje. Kod nas se bolesne životinje ne smijuliječitiPrema Zakonu o suzbijanjuzaraznih bolesti, sve životinje oboljele od slinavke i šapamorajuse neškodljivoukloniti. Suzbijanje. Nakon štose bolest dokaže, zaraženo se dvorišteodmah zatvara, odnosno zabrani se kretanjepapkara, zabrani se ulazak i izlazak ljudi, a sva oboljela isumnjivagrlakao iona koja su prijemljiva za tu bolest, u zaraženom se dvorištuubija. U zaraženompodručju svi se papakariklinički pregledavaju i cijepe i uvodi se trajnaredovita kontrola zdravlja. Sva goveda,svinje, ovce i koze smjeste se u štale,zabranjuje se svaki
prometpapkarima,ograničava se kretanjeljudi u zaraženompodručju,prekida se otkupstoke i održavanjesajmova, a prometnasredstva priizlasku iz zaraženogpodručjamorajuproćikroz dezinfekcijskubarijeru.Pokatkadse prekine i rad klaonica i zabranjuje se prometmesa kojimbi se bolestmogla iznijeti iz zaraženogpodručja.Papkari iz dvorištamogu izaćijedino na klanje. Osim toga,cijepe se svi papkari i u područjima oko zaraženog, pa čaki u cijelojzemlji, ako to stanjeiziskuje. U zaraženompodručjuzabranjuje se prirodnipripust, a umjetnoosjemenjivanje ograničava se na pojedinamjesta.Sve mesne prerađevine i stočnesirovine iz ugroženogpodručjamogu se otpremati tek nakon termičkeobrade. U zaraženomdvorištuprovodi se svakodnevna dezinfekcija, sve dok se ne uklone sve životinje i dok jošne prođetri dana Napokonse obavi završnadezinfekcija objekata,štalskogpribora i svega štoje bilo u dodiru s bolesnim životinjama.
Dezinficira se toplinom(plamenom, vrućomvodom ilipregrijanomparom), a zatim 2-3%-tnom natrijevomlužinom, 5%tnim klornim pripravcimaili2%-tnim formalinom. Zaraženuhranu,slamu i drugemanjevrijednepredmete iz štale treba spaliti.Zaraženignojiz dvorišta se na njivumože odvesti ljetinakon 30
dana,azimi nakon 90 dana od prestanka zaraze
Najboljapreventivajecijepljenjezdravih papkaraprotivslinavke i šapa.
Čim se uočeprviznakovibolesti,treba odmah pozvativeterinara,kojiće brzo i bez oklijevanjapoduzeti sve preventivne mjere.
Da jošspomenemo neke bolesti koje imajudosta sličnosti sa slinavkom i šapom. Kod govedato su koriza,stomatitis papuloza,bolest sluznica,goveđakuga, boginje; kod svinja:vezikularni egzantem,različiteupalepapaka, a kod ovce i koze: zarazniektim,zarazna šepavost i drugebolesti papaka.
Slinavka | šap kod ljudi.Slučajevi infekcijeljudivirusom slinavke i šapa veoma su rijetki.
Znaci oboljenja kod čovjeka su slijedeći: tjelesnatemperaturajepovišena,sluznica usta jesuha izažarena, a na njoj se pojavemjehurići i erozije. Te se promjenemogu proširiti ina očnespojnice i na ždrijelo.Može se pojavitiosipna koži,naročito na prstima(okonokata), na nosu i na licu.Te promjeneponekad pratiglavobolja,bolovi u rukama i nogama,nesvjestica,grčevi u želucu, povraćanje,proljev,smetnje u krvotoku i osjećajumora Bolest jeobičnoblage naravi.
Dr. StjepanBanožić
Biotermička raskužba gnoja
Izmetinama životinjaprenosese uzročniciraznih bolesti kao i jajašca crijevnih i drugihnametnika Gnojse, međutim,rasipa i po njivama - tako se naširokošireuzročnicibolesti te zbog togatajgnojtreba učinitibezopasnim.
Gnojse može zakopati u zemlju, ali to nijepravorješenje,jerpodzemnevode i
razni crvi mogu klice iznijeti na površinu. Kemijskaraskužbane daježeljenih rezultata Gnojse možei spaliti, i to je najsigurnijinačinuništavanjaklica, ali na tajnačinpropadadragocjenobiljno hranjivo.
Sada je najraširenijipostupakbiotermička(biokemijska)raskužbagnoja kojomse uništavajuuzročnicirazličitih zaraznih bolesti Bit raskužbejeu tome štose na tajnačin,rastvaranjemgnoja uslijeddjelovanjatermofilnih bakterija, stvara temperatura i do 75% Ciljje očuvati tu toplinu u gnoju, a to se postiže tzv “pakiranjem"gnoja.
Raskužba se izvodi na više načina, alije načelouvijekisto Na ravnom prostoru, barem 50-100 m udaljenom od štala, ljudskihnastambi i bunara,napravi se betonska pločaili pločaod nabijene ilovače.Iskopase zemlja20-30 cm duboko i nabije se isto tako dubok sloj gline.Plohaješiroka 3 metra, a dugačka prema potrebi. Po sredini se nalazi kanal za dovod zraka,širok i dubok 50 cm, a plohase blagospuštaprema njemu. Kanal jeljetiotvoren,zimi zatvoren. Na tajse srednjikanal postavegredeili rešetka. Na čitavuplohu i na rešetku na kanalu složi se slojslame ilinezaraženog gnoja u debljini od 30 do 40 cm Nataj se slojrahlo stavljagnojza raskužbu, ostavljajući po 50 cm slobodnogprostora sa svake strane Gnojse slaže piramidalno do visine od 2 metra, a bočneplohemorajuimati nagibod 70“ Poslijetogagnojse sa svih strana (dvije bočnei odozgo)obložislamom, ito ljeti u debljini od 10, a zimi od oko 40 cm Sve se to sasvih strana prekrijeslojemzemlje u debljini od oko 10 cm
Gnojne smijebitini presuh ni prevlažan; za fermentacijujepotrebnavlažnost od 20 do 50%. Kod prevlažnog ilisvinjskog gnoja,odnosno kada se ne koristi nastir, dodaje se suha slama, a kod presuhog dodajese voda ili gnojnica.Zimi se zamrznuti gnojmiješasa zagrijanim gnojem i naročitopažljivopakira. Najbolje se zagrijavakonjski, a zatim goveđi i svinjskignoj.
U “upakiranom"gnojuna mikroorganizme uz temperaturudjeluju i drugi činitelji. Tu jeiantagonističkodjelovanje pojedinihskupinamikroorganizama. Mikrobiološkaaktivnost uzrokujerazgradnjuorgansketvari i nastanak međuproizvodakojiimajudezinficirajućedjelovanje(npr.mravlja i mliječna kiselina,aldehidi,alkoholi,fenoli i drugi spojevi).Gnojostajetako pakiran1-2 mjeseca, a kod nekih bolesti i 3-4 mjeseca.
U pakiranomgnoju ličinkemuha ugibaju za 4 dana,različiti oblici vanjskih i unutrašnjihparazitastradavaju za 1-2 tjedna. Za tritjednaugibajubakterije iz koliskupine, zatim uzročniciparatifusa i tifusa,velik brojsalmonela,brucele, pasterele i mnogidrugimikroorganizmi. Uzročnicimaleusa ugibaju za oko dva mjeseca, a uzročnicituberkuloze i infekciozneanemijekošitara za oko tri mjeseca.
Tijekombiotermičkeraskužbegnoja ugibaju i biljninametnici i uzročnici bolesti,sjemenkekorova i drugo.
Konačniproizvodbiokemijskihprocesa su crne huminske tvari bogatedušikom, s oko 10-15% vode
Dr. StjepanBanožić
04
SJEMENARNAZACREBA
ZAGREB,TrgKraljaTomislava 19 tel.01/432143,272703 fax:01/431803
Samo kod nas možete dobiti originalpakirano sjeme poznate kakvoće "SEMENARNA" LJUBLJANA
PROIZVODIMO,IZVOZIMO I UVOZIMO TE
PRODAJEMO NA VELIKO I MALO: itera vii zooevva edo - sjemeratarskogkrmnogbilja
ireti. *erq a
00808 IZ
a i
a
1 e AL
ži» a uk
EFIZETTE KN tt+.s PBEATELITIEK
- kukuruzhibridniV.G.100-600
area ser. Hen
eg930
- ječamozimi | jari iz - pšenicuozimu i jaru
.- grahoricuozimuijaru
- djeteline:crvena, bijela,švedska,lucerna
- stočnerepe
NUDIMO VAM:
- | sve ostalosjemepotrebno svakom domaćinstvu
- alate i zaštitnasredstva
Opskrbite se našimsjemenom u našimprodavaonama i poljoprivrednim apotekama u cijelojHrvatskoj. (i)
NAŠE SJEME, VAŠ USPJEH!FI RJE a TeoORO aoa) (Gospodarstvo sE Pa ga Jan
Stanje ipotrebna proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj promatrana kroz postojeću ibuduću potrošnju (nastavak na Mljekarski list 2,4,5,7,8)
b) Uvjeti za postizavanjeciljaod 1,400.000.000 | mlijeka2020 godines analizom 1939.-1995. godine
b-
1) Proizvodnjastočnehrane za ukupno stočarstvouključivo1.152.000 govedasa 480 000 kravamuzara u 2020. godini i pregledproizvodnje stočnehrane i stočarstva19391995 godinesa zaključkom za 2020 godinu.
b2) Revitalizacijagovedarstva u 2 faze: 1995 -2000 i 2000-2020. godine.
b-
b-1 Proizvodnjastočnehrane i brojnostanjestočarstva od 1939 do 1995 i program 2020. godine Za
veđegpostizavanjeciljevaproizvodnjegomlijeka i mesa oko godine2020. tj. u budućnosti, kako jeto zacrtano u Mljekarskomlistu broj2/96., str 23,dakle
3) Pasminskisastav, I ill faza
b-
4) Selekcija i reprodukcija do 2020. godine.
b-
5) Novčanasredstva za revitalizaciju I. i II faze i uvjeti za kreditiranje seljačkihgospodarstavausmjerenih u specijaliziranuproizvodnjukombiniranoggovedarstva - proizvodnju mesa i mlijeka.
Preglednatablica 1
- proizvodnjamlijeka1,403.000.000 1 - otkupmlijeka 800,000.000 | - preradamlijeka 800,000.000 I uz 1,152.000goveda, od čega480.000 krava za proizvodnjumlijeka i 662 000 grlaukupnogpodmlatka(ikrava za meso)uz proizvodnju 3000 litaramlijeka po kravi.Prvo je potrebnoustanoviti koliko jeta zadaćarealna i može lise i kako ostvariti Treba pogledatikako se kretalaproizvodnjastočnehrane 1939 -1995 i kakve će biti potrebe2020. godine,kao i proizvodnju,tj.brojnostanjeukupnog stočnogfonda obračunatog u “uvjetima godina".
Pregledkretanjabrojastoke u R. Hrvatskoj po vrstama,broju i uvjetnimgrlima "od 1939 do 1991 (1995.)godine(u000 kom.)
Uvjetnogrlovrst jestoke obračunata i svedena na 500 kg težine, a to kod goveda iznosi 1,144komada,konja 0,965komada,svinja7,7komada,ovaca i koza 20,00komada i peradi250,00 komada
Stanjebrojastoke pretvorene u rečena “uvjetnagoveda"od 1939. do 1995 i predviđenoza2020.,dakle za 25 godina, bilo je onakvo kako je opisanou preglednojtablici 1 U ukupnimpodacimavidi se da je1939 na područjuHrvatskebilo 1,443.000 uvjetnihgoveda,dakle brojem itežinom velika količina.Proizvodnjamlijeka, mesa i jajabila jeipakniska te jeu hranidbiekstenzivnim pristupomproizvodnji u to doba bilo potrebno50% manjeutroška“produktivnehrane", dok je“uzdržna"bila na razini današnje,jer jepostojana i vrlo se malo mijenja s razvojempasmina u genetskomsmislu Ovo naglašavamostogaštobigodine 2020. brojuvjetnihgovedamorao biti sličanodnosno 1,430.000komada (čak 1% manje od 1939.)ali bi zato produktivnost bila vrlo visoka u odnosu na 1939. (80godinakasnije u 2020.).
Primjeraradi, za 400 milijunalitara mlijekavećuproizvodnjugodine2020 prema1999. ili2000 potrebnojesamo 200 milijunahranidbenih jedinica,štoje prema ukupnom brojuhranidbenih jedinica - 80 g.od 4 426 310 000 (4,4 milijarde) ilipotrebnih5,2milijarde 2020 vrlo malo odnosno samo 3,84% za 100% većuproizvodnjumlijeka.
Ovdjenapominjemdajeza 1981 godinu kod 1,260.000uvjetnihgoveda bilo potrebnonavedenih4,42milijarde hranidbenih jedinica, a za 2020. je planirano(odnosnobit će potrebno) 5,2milijardihranidbenih jedinicaili oko 18% stočnehrane više.
Radi boljeguvida u budućnost(četvrt stoljeća),štoopravdavatako postavljenuzadaću,potrebnoje pogledati i
286
kretanja u područjuproizvodnjestočne hrane u istom razdoblju,tj.između 1930 -1995
Obratite pozornost na 1991 godinu u tablici,kojaregistriraprinose u 1990 (popisom u IV/91.), kada su vladale normalne prilike.Godina 1995 rezultat jeratnih razaranjaiizbjeglištva, odnosno okupacijetadašnje 4 UNPA ZONE (sjever - jug,istok izapad;zapadoslobođen 1.-2. svibnja1995.,ostalo područje1.-5. kolovoza 1995.). U tablici 2,u stupcu gdjese nalazi ukupnaproizvodnja u tonama,vidi se da smo od 1939 do 1991.,dakle u razdoblju od 50 godina proizveli
pšenice
ječma
zobi
kukuruza
243,1%više
112%više
27,5%manje(nestalikonji)
169,2%više
djeteline - 3,9%više(na81,70%više) lucerne * :110,5%više
livade
pašnjaka
25,1%manje
35,7%manje.
Upozoravamda za najcrnjerazdoblje bivšegrežimaza poljoprivredupogledate 1951 godinu - doba “SRZ"izacije koja se katastrofalnoodrazila na proizvodnju1939., i kasnijenakon odustajanja od SRZ
Gore rečenojetijekomtih 50 godina rezultiralo povećanjemproizvodnje po uvjetnomgrlu u t.,kako jeprikazano u preglednojtablici 3.
Iz prikaza se vidi da jenajvećarazlika proizvodnje kod pšenice1.17 t,i to posebno u razdoblju1961 -1971 (talijanskapšenica), te kod kukuruza 1,74 t pouvjetnomgrlu,posebice19611965 (dublecross hibridiIOWA - Nebraska,Wisconsin - “Indiana"), a 19711981. prijelaz na singlecross hibride “Zg" - “Bc" “Pionir" i ostale.
| u zaključku, za navedenih 1,430.000 uvjetnihgrla u 2020. godinimoramo osigurati5,219.500.000hranidbenih
Tablica 2.
Pregledproizvodnježitarica | krmnogbilja u RepubliciHrvatskoj u razdoblju od 1939. do 1955 godine
jedinica s prosječno 105 g probavljivih
bjelančevina po H J (štodobivamo uz dodatak spomenutoga u tablici 2 - sa 130.000 t sojinesačme i 30.000 t ribljeg brašnadomaćegi iz uvoza, kao idosad)
štoje“*samo" 18% više za 25 godina. Pogledajmorast prikazan za 50 godina neposrednoprijeovih 18% Moramo upozoriti da jedaljnji rast proizvodnje od zatečenogdo potrebnog u prosjeku
Izložbe . a: BA
ni +3MGIRKE
18%,daleko težinego rezultati kojesmo postigli u prethodnomrazdoblju. Da budem jasniji - lakšejebilo postići za 50 godina,primjerice kod kukuruza prinos sa 1,71tona/hana 4,89tha 1981 godine,dakle 185,9%,negosa 4,89t/ha na 5,77Vha2020. godineilisamo 18%, dakle 1/10 u % za 0,88 t ili880 kg po hektaru za 25 godina.
StjepanDeneš,dipl.ing.
II.stočarska izložba Sv. Ivan Žabno 96.
Povodom dana općineSveti Ivan Žabno pod pokroviteljstvomMinistarstva poljoprivrede i šumarstva RepublikeHrvatske, u organizacijiHrvatskogstočarskog selekcijskog centra i općinskogpoglavarstva Sv. Ivan Žabno,22 lipnja organiziranaje stočarskaizložba s aukcijskomprodajom_rasplodnih_junica.
U Sv Ivanu Žabnoosnovana je(među prvima) 15 03 1908 godineMarvogojskaudrugaza u 20 simentalskog goveda. U Sv Ivanu Žabno osnovan je 1913. Savez marvogojskihudruga Hrvatskečiji rad nastavlja danas Hrvatski stočarskoselekcijski centar.
Već godinudana nakon formiranja udruge25. kolovoza 1909 održanajeu 288
Sv Ivanu Žabno izložba na kojuje predvedeno267 krava,114 junica, 140 žensketeladi i 91 bik Ukupno 612 goveda.
Izložba jeu Sv. Ivanu Žabnoodržana i 1912. kojomjeprigodomprodanoza drugekrajeveHrvatske 26 krava,56 junica, 160 bikova za prirodnipripusti 20 teladi
Izložbajeorganizirana i 1913., a 1917. izloženoje:162 krave, 96 teladi, 100 junica i 41 bik Nagradesu primila 74 izlagača.
Nakon završetkaprvogsvjetskograta izložbajeorganizirana 3. kolovoza 1925 Predvedeno je100 bikova,100 junica, 200 krava s teladi i td
U Sv ivanu Žabno povodom 60.
obljetniceUdruge 1968 održanaje uspješnaizložba sa 62 krave, 15 junica, zatim 1973 sa 115 krava, 93 junice i 11 bikova. Ukupno219 grla.Uzgajivači iz Sv. Ivana Žabnosudjelovali su na niz izložbiorganiziranih u bivšojbjelovarskobilogorskoj regiji.
5 486 kg mlijeka - vlasnik Beštek Dragutin iz Kuštana,nagrađenje posebnom nagradomod 500 kuna od Veterinarske stanice Križevci.
Za ovu izložbupredvedenoje:
- kolekcija 5 junicasimentalske pa- smine,proizvodnjamajki 5 148 kg mlijeka
- kolekcija 6 krava prvotelki,proizvodnja u 100 dana 1.781 kgmlijeka ili u I. kontroli 24,6lit.
- kolekcija 5 krava iz uvoza, prvotelke, proizvodnja u 100 dana 2 127 kg mlijeka
- kolekcija 5 ostalih krava (proizvodnja 4.619 kg mlijeka)
- kolekcija 5 bikovskih majki(proizvodnja5.571 kg)
- kolekcija 3 krave holsteinfrisien pasmine,proizvodnja 8 332 kg mlijeka
- familije po kravi Cifra
- krava Beba sa životnom proizvodnjom.
Izlagače,posjetitelje igostepozdravila je načelnicaopćine - Ivana SučecTrakoščanec. O značajuizložbegovoriojemr ZlatkoDominiković,ravnateljHrvatskog stočarskogselekcijskogcentra, a o mjeramakao štosu premije,krediti, zakonska regulativa i ostalom štopoduzima Vlada i Ministarstvo poljoprivrede,govoriojeiizložbuotvorio dr. Ivan Jakopovićizaslanik ministra poljoprivrede.
Najboljimizlagačimadodijeljene su diplomea uručioih je mr Zlatko DominikovićravnateljHSSC. Vlasnici prvonagrađenihgrlaiz svake kolekcijeprimili su nagrade od 500 kuna, drugonagrađeni 400 kuna te trećenagrađeni300 kuna.
Pored novčanihnagradadodijeljene su i naturalne nagrade,štosu ih uručili mnogisponzori.
Za prvonagrađenuprvotelkuMilava oteljenu1994. kojaje u I kontroli proizvela24,6kg mlijekanagraduje dobio Nikola Kučeraiz Hrsova
Za prvonagrađenuprvotelku iz uvoza Gizdavu,oteljenu 1995 godinekojajeu 100 dana proizvela 1 717 kg mlijeka, držaocMartin Čorciz Cirkvene - pored novčanenagradedobio jeipoklonpaket Gumex farma iz Zagreba. Prvonagrađena jei Duda oteljena 1992 UI laktacijiproizvela je u 305 dana 4 622 kgmlijeka.Vlasnik jeFranjoKoščević iz Brezovljana.
Kravom šampionkomproglašenaje Goluba,bikovska majkaoteljena 1992 U ll laktacijiproizvela je4 653 kgmlijeka. Njenvlasnik FranjoKučeraiz Hrsova nagrađenjes 1 000 kuna a šampionsko zvono uručioje gospodinDevčićiz Gumex farma
Nagrađeni su i vlasnici joštri bikovske majke.Nagraduje primio i Marijan Hartman iz Treme za kravu Dake oteljenu 1993 godinekojajeu 100 dana laktacijeproizvela 2 456 kg mlijeka iz kolekcijeholsteinfrisien pasmine. Nagrađenjei DragutinBeštek za familiju pokravi Cifra oteljenu1989. i njenekćeri Javorka oteljenu1992. i Golubu oteljenu 1994. Naizložbijezapaženaikrava Beba oteljena 1980 godinekojajeotelila 13 teladi od čega11 muških. U 12 laktacija proizvela je50 364 kg mlijeka sa 3,74% mliječnemasti, a u IV. laktacijiproizvela je4 885 kg mlijeka.
Za aukcijskuprodajunamijenjeno je16 junicačija se cijenakretala od 7 569 do 9 500 kuna
Izložene su i kolekcijedrugihdomaćih životinja.
Vrlo uspješnuizložbuposjetiojeveći brojstočara,agronoma, veterinara i ostalih gostiju.
Za prvonagrađenujunicuRužaoteljenu 1994.,čijajemajkaproizvela u I.laktaciji
StjepanBrlek dipl.ing.
II.stočarska izložba s aukcijskom prodajom junica Kalinovac 96.
U organizacijiHrvatskogstočarskog selekcijskogcentra,općineĐurđevac i PZ Đurđevac,pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, 7. rujnaodržanaje drugastočarska izložba“Kalinovac 96.".
Marvogojskaudrugaza uzgojsimentalca osnovana je u Kalinovcu 1930. godine sa 15 članova i sa 31 rasplodnim govedom.
Kod 73 uzgajivačapod tretmanom selekcijenalazi 215 grla, od čega 4 bikovske majke i 6 nadprosječnihkrava. Prosječnaproizvodnjazaključenih laktacijaiznosi 4,459kg mlijeka.
Za ovu izložbu izabrane su:
- kolekcija 5 steonih junicačije su majke u 305 dana laktacijeprosječno proizvele3.892 kg mlijeka
- kolekcija 6 prvotelki od kojih su: 3 u 200 dana laktacijeproizvele 2 787 kg mlijeka, 3 u 100 dana laktacije proizvele su 1.345 kg mlijeka
- kolekcija 7 ostalih krava koje su u 305 dana laktacijeprosječnoproizvele 4 472 kg mlijeka
- kolekcija 3 bikovske majkekojesu prosječno u 305 dana laktacije proizvele 5 933 kg mlijeka
- kolekcija po kravi Biserka,oteljenoj 1989., ull laktacijiproizvela je 3 537 kg mlijekasa kćerkom= Jagodom, oteljenom1991., ull laktacijiproizvela je4 475 kg mlijeka i kćerkaKošuta oteljena1993., u I.laktacijiproizvela je 3 659 kgmlijeka iunuka Beba oteljena 1995. godine.UzgajivačJosipMarićKalinovac
- kolekcija 2 krave sa životnomproizvodnjomkoje su prosječno u 305 dana laktacijeproizvele5.662 kg mlijeka
Rega,oteljena83.,otelila 10 teladi od čega petženskih i 5 muških.Dvoje muške teladi je u testnojstanici Varaždin. U devet laktacijaproizvela je 49.377 kg mlijeka.UzgajivačjeFlorijan Karlovčan - Kalinovac.
Rita,oteljena1983.,otelila 10 teladi, četiriženskei 6 muškihpotomaka. U devet laktacijaproizvela je47.307 kg mlijeka.UzgajivačStjepanDautanacKalinovac
Svi izlagačiprimili su utješnenagrade. Od svake kolekcije po trigrlanagrađena su i naturalnim nagradamakojesu uručilimnogisponzori - Sirela i drugi.
Vlasnicima _prvonagrađenihgrla mr. Zlatko Dominiković - ravnateljHSSC uručiojediplome.
Šampionkomjeproglašenakrava Maca oteljena 1992 godinekojajeotelila tri teletai u trećojlaktacijiproizvela 4.946 kg mlijeka.Nagraduod 1 000 kuna uručio jemr Zlatko Dominiković.
Za aukcijskuprodajuizabrano je 40 junicačijaje prosječnaproizvodnja majki u 305 dana laktacijeiznosila od 3.309 do 6.345 kg mlijeka.
Prodano je35 junica po cijeni od 7.569 do 11.359 kuna Pored junica iz Kalinovca ponuđene su ijunice iz Đurđevca, Starčevljana,Bjelovara i Virja.
Junice su prodane na područjeDonjeg Miholjca.
Treća izložba Županije sisačko-moslavačke “Sunja 96"
U organizacijiŽupanijesisačkomoslavačke,Hrvatskogstočarskogselekcijskogcentra i općineSunja,podpokroviteljstvomMinistarstva poljoprivrede i šumarstvaRepublikeHrvatske,28. srpnja96. održanaje u SunjitrećastočarskaizložbaŽupanijesisačkomo- slavačke.
Na izložbi su govorili mr Zlatko Dominiković,ravnateljHSSC, dr Ivan Majdak - izaslanik Vlade Republike Hrvatskeiprof. dr Pavo Caput,zamjenik ministra za poljoprivredu i šumarstvo RepublikeHrvatske
Ovo područjeima dugustočarskutradiciju, kao i stočarskeizložbe.
U Novskojjeizložbaorganizirana daleke 1885. godine,Dubici 1910.,Dvoru,Dubici,Kostajnici,Kutini,Popovači i Sunji 1913 U Sunjijepredvedeno 415 grla. U Popovačije31 kolovoza 1917 izloženo 6 bikova, 51 krava s teladi i38 junica, pindzgavskepasmine.
Izložbe su obnovljenetek poslije II. svjetskograta U IvanićGradu i Kutini 1955.,Lipovljanima1970.,Sunji iBanovojJarugi1972.,Glini 1976.,Sunji1978., Lipovljanima1980., a od 1913. do sada održanojeu Sunjišestizložbi.
Za ovu trećuizložbu u novojHrvatskoj predvedena su slijedećagrla:
- kolekcija 6 steonih junica - domaći uzgoj,čijihjemajkiprosječnaproizvodnja u 305 dana laktacijeiznosila 4 612 kg mlijeka
- kolekcija 5 steonih junica iz uvoza, čija je proizvodnjamajkiu 305 dana laktacijeiznosilaprosječno 4 670 kg mlijeka
- kolekcija 6 krava prvotelkikojihje proizvodnja u prvojkontroli iznosila 11,9315,40 litara mlijeka
- kolekcija 6 ostalih krava domaćiuzgoj kojihjeprosječnaproizvodnja u 305 dana laktacijeiznosila 4 160 kgmlijeka
- kolekcija 5 krava iz uvoza kojihje prosječnaproizvodnja u 305 dana laktacijeiznosila 5.258 kg mlijeka
- kolekcija 3 krave - familija po kravi Jagoda - životnibroj83070571, oteljena1983.,otelila 10 teladi, od kojih su izloženekćeri:
- Jadranka - oteljena1986.,otelila 8 teladi
- Jelenka,oteljena1989.,otelila 5 teladi
Prosječnaproizvodnja svih u 305 dana laktacije(max.)iznosila je4.559 kg mlijeka.UzgajivačZvonko SovićLetina 20.
- kolekcija 6 bikova koji se nalaze na područjimagdjedo sada nijemoguće efikasno organiziratiumjetnoosjemenjivanje.Izložene su i ostale domaće životinje.
Na područjuŽupanijeima 19 999 plotkinja, od čega se 13 279 ili 66% osjemenjujeumjetno, a bikovima poznatogporijekla1490 ili 8 posto. Nekontrolirano ilineplodnoje26 posto.
Pod tretmanom selekcijenalazi se u 11 uzgojnihorganizacija kod 559 uzgajivača 1 170 plotkinja sa 724 ženskih potomakailiukupno1.894 goveda.
Od svake kolekcijenagrađena su po tri grla.Prva nagradaiznosi 700 kuna, druga500 kuna i treća300 kuna
Nagradeje vlasnicima uručioMihovil Žarinčić,dipl.ing, a diplome prvonagrađenimaMiljenkoErnoić,dipl. ing.iz HSSC
Prvu nagradu za junicuKošutadobio je
JosipZavitec - TišinaErdetska 59.
Prvu nagraduza junicu iz uvoza Fanu dobiojeEmil Marićiz GradušePosavske 27.
Prvu nagradu za prvotelku Bebu dobio je Ivica Vlahović iz Strušca34.
Prvu nagradu za ostale krave, za Vanju
dobio jeJosipZavitec iz TišineErdetske 59 kao i za Karlu iz uvoza
NagrađenaJagodaoteljena je 1983 Njenedvijekćeri(Jadrankaoteljena 1986. i Jelenka oteljena1989.) u 305 dana laktacijeproizvele su preko4600 kg mlijeka.
UzgajivačZvonko Sorić iz Letine G. 13. StjepanBrlek,dipl.ing.
Automatskamužnjakrava,ilikako se popularnonaziva mliječnirobot,postaje sve višepopularna u Nizozemskoj i u Njemačkoj.Deseci tih robota u uporabi znak su da će u skorojbudućnostiporasti potražnja za tim načinommužnje.
Rad robota smještenog u staji u kojoj se krave slobodno krećutemelji se na načeluda životinja sama ulazi u boks kada želibitipomužena, tu joj se dozira dodatna hrana kojuproračunarobot, poslijemužnjeotvaraju se vrata boksa i krava odlazi. Sve te radnjeobavljaju se automatski, 24 sata i bez potrebe za prisutnošćuseljaka.
Jedan proizvođačproboravi u staji 5 do 6 sati na dan Automatizacijamužnje jasnojeusmjerena na smanjenjepotrebe intenzivnog rada primužnjikrava Većvišeod 10 godinaradi se na izradi automata koji bi bio djelotvoran i ujedno isplativ za korisnika Nizozemci su također,dali svojudjelautomatizaciji mužnjepa su prijenekolikogodina, na konferenciji za tisak,predstavili svog mliječnogrobota marke VIKON Nakon togasu slijedili novi roboti za Nizozemsku firme Prolion, za ŠvedskuAlfa Laval, za NjemačkuWestfaliaseparatort, za BelgijuMelotte, za Francusku Cemagrefitd.
LIBERY
sisa irasporedisisne čašetako da se one podignunaviše iautomatski se nasade na same sise Po završetku ruka robota se premješta na drugoodjeljenje i ponavljaistu radnju.
ASTRONAUT
To je potpunoautomatizirani sustav mužnjekrave Kada krava uđe u boks, vrata se automatski zatvaraju,potomse dodajekaloričnija hrana Prva radnja robota jetraženjeiprepoznavanjesisa krave uz pomoć laserskogsenzora, potompranje i masiranjecijelogvimena i sisa pomoću četkeugrađene u ruku robota. Potom slijedidezinfekcija sisa također automatski, rukom robota. Slijedećaradnjajelokaliziranje sisa krave uz pomoć laserskih senzora Ruka robota navučesisnu čašuna svaku sisu pojedinačno. Važno jenapomenuti da prilikommužnjerobot sam reagira: u trenu kada jejednaod sisa izmužena prijeostalih,sisna čašase automatski sama izvlači.
Kod ove vrste nizozemskogrobota cijeli se uređajnalazi u jednojvrsti kontejnera isastoji se od dva odjeljenja s pokretnom rukom robotakojaje na električni pogon,i na kojoj su montirane sisne čaše za mužnju.Robot se nalazi sa strane boksa i prvamu jeradnjazatvoriti vrata boksa u trenu kada krava uđe u boks Robot uz pomoćlaserskih senzora automatski lokalizira položajvimena i
Uz gore navedene operacije,robot sakuplja i pohranjuje sve važneinformacije u vezi s mužnjom,kao na primjer količinamlijeka,brojmužnjina dan, mjesec,godinu,vrijememužnje,potrebne količine i vrste prehraneitd Sve te informacijepristupačne su na vrlo jednostavan način u svako doba. Jošvalja dodati da tim sustavom krava sama odlučujekada želibitipomuženatako da sama dobrovoljno ulazi u boks, a i sama mužnjase odvija na nježannačin i životinja se osjećaugodnoprilikommuže kojatraječetvrtsata, a sam robot jeu pogonu 24 sata
ZENIT
Ovajrobot francuske proizvodnje, za razlku od ostalih,radi na načelu komprimiranogzraka,dok ruka robota nalazi se na stražnjojstrani boksa između stražnjih nogu krave,gdjese nalazi vime krave pa tako nisu potrebni dodatni senzori.
AUTOROBOT
Ovajrobot njemačkeproizvodnje također je na električni pogon Ruka
robota pokreće se na triosovine,sise se prepoznavajupomoćusenzora kojisve informacijepohranjuje u računalo.
CEMAGREF ROBOT
Robot francuske proizvodnje na električnipogon.Jedna ruka služi za svaku sisu posebno.Ruke robota za prednje sise nalaze se sa strane,dok se za stražnje sise nalaze sa stražnjestrane krave. Sise se prepoznavaju uz pomoć laserskih senzora i digitalnekamere
Sisne čašeše dovode na nađeni položaj. Svjetlosnisenzori,koji se nalaze na vrhu svake sisaljke, navode sisnu čašuprema gorena samu sisu
ZAKLJUČAK
Bilo kako bilo mliječnirobot jestvarnost za kojuće se boriti i seljak i sama životinja.Najvažniji dio svih tih sadašnjih i budućihrobota jetočno nanošenje sisaljki na sise krave, a kada i to bude potpunousavršeno,ništavišeneće stajati na putukomercijalnomuspjehu robota.
IR S Antunović
U IVANIĆ GRADU
Za Vas, cijenjenikupci,otvaramo PRVI SPECIJALIZIRANI Poslovnicentaropreme za stočarstvo u IvanićGradu,A. Vulinca101!
Servisiprodajamuznih uređaja iostaleštalskeopreme
MAITE SVE NA JEDNOM MJESTU LE On
Telefon:044/680855
Stare gatnje o listopadu
- Puno magleu listopadu,punovjetra u proljeće.
- Na Uršulinje(21.listopada) stavi kupuspodkrov,inačeće ga Šimuni Juda staviti pod snijeg.
- O Lukovu svaka torba puna kestena
- Nema lina Lukovo kiše,nećejebiti ni budućegproljeća.
- Nijedobro ako sv Luka snijegomprha.
- KrajemmjesecapočinjeBABJE LJETO.
Davne upute seljaku za listopad
- Postarajse za dobe zazimsko odijelo,najpačezajakuobuću,jersenanogama čovjek najprijenahladi
- Nepijšpire, pa ni rakije. Puno višečovjekakrepi i ugrijavadobro jelo,nego ližestoka pića.Usuprot,možešli,priušti sebi kod rada čašuzdravogvina.
Hrvatski sabor, ban Khuen i Vlada promicali su poljodjelstvo
Prvih desetak godinabanovanjadr. KhuenHedervarya s poljoprivrednog gledištabilo jevrlo nepovoljno,jerje u cijelojcarevini Austriji, pa i šire u Europi,vladala agrarna kriza Njezina jezgrabila jevrlo niska cijenapšenice, jerjepšenica u ogromnimkoličinama pristizala iz Rusije i Sjedinjenih Američkih Država Proizvođačipšenice, kako veliki tako i mali,sve su više osiromašivali.Postupnose prelazilo na drugekulture, na šećernurepu, krumpir,krmno bilje,pa i cikoriju. Državniporezisu, međutim,rasli kako su se razvijaliuprava, sudstvo i školstvo,zdravstvo, pa su ih seljaci sve težepodmirivali.Poreznici su, bez obzira na sve, točnoubirali poreze i nad dužnicimaobavljalinemilosrdne ovrhe Seljaci su potrebnenovce posuđivali od seoskih lihvara i tako padali u jošveći jad.Tada su mladi počeli seliti u gradovegdjejejačalaindustrija, a najhrabriji su se otisnuli u daleku Ameriku.
VladajućaNarodna stranka,ban,vlada i mnogi društveniuglednicibili su svjesnitogteškogstanjakojejetrpjelo 90% stanovništva, pa su poduzimali različitemjereza njegovopoboljšanje. Glavnina razvojabila jeusmjerenaprema stvaranjunovčanogkapitala za kreditiranjepoljodjelstva kao i prema širenjustručnogznanjameđu seljacima
Novčanasredstva za promicanje gospodarstva
Prisjetimo se da je već 1881.,za vrijemebana L Pejačevića,prihvaćen
“Zakon. o promicanjugospodarskih svrhah kraljevineHrvatskeiSlavonije" i osnovana novčanazaklada (fond), pa se na tom temeljuradilo Prevladalo je mišljenje da se bez velikih ulaganja iz državnogproračuna u poljoprivredu nećemoćipostićiništaznatnoga. Tako je,na pr.1885. za poljodjelstvo utrošeno150 000 forinti, a već 1887 godine241.622 forinti,što je onda iznosilo samo neštomanje od ulaganjaza ceste ivodogradnju.Iznosi za poljoprivredu su i daljerasli, pa su 1897 iznosili 501,064.forinti Upravo u razdoblju od 1892 do 1897 na saborskimjezasjedanjimautvrđena sustavna ismišljenaakcija za promicanje ukupnog poljodjelskoggospodarstva kakvu su provodilenajkulturnijezemlje Europe.Martin POLIĆje 1901 za tu vladinu osnovu rekao da je od epo-
halne važnosti za Hrvatsku. Dana 13 ožujka1897 sankcioniran je novi zakon o promicanjugospodarstva,kojim jeosnovana “Zemaljskagospodarstvena zaklada". U njuse odmah uložilo 500.000 forinti od raspoloživeblagajničkegotovine, a zatim i prometna i investicijskaglavnicanadopunjena do 350 000 forinti. Osim toga, i daljeće pritjecati iznosi od globakao i budući prihodi od novokupljenogvlastelinstva Božjakovine. Istim zakonom određeno jeda vlada mora namjestitinajviše do pet gospodarskihstručnjaka s akademskom naobrazbom,osnovati Šumarsku akademiju, i tri poljoprivredne škole, a u Licijednouzorno mljekarsko-sirarsko imanje.Provedba tog Zakona povjerenaje banu kojije zdušno,sa svojomdosljednošću,prihvatio. Godine 1893. otvorena jeVoćarskovinogradarska školau Petrinji (ravnatelj Marko ŠTRIGA), a tek 1900. U Iloku Potkivačkaškolabila jeotvorena već 1886 u Zagrebu, a godinu prijezapočelajes radom Ratarnica u Požegi.Prvi upravitelj bio je Irenej
SOJTORY
grebu1892 Ta je banka imala glavnicu od 3 milijunaforinti,štoje tada bio velik novac Te jegodinehrvatski zemaljskiproračuniznosio 7,311.000 forinti, da bi 1897. porastaona 9,075.313forinti
Državno vlastelinstvo Božjakovina
Nakon podužihrasprava u Saboru, godine1896 od grofovaDraškovića kupljenoje vlastelinstvo Božjakovina za 852 956 forinti i 24 novčića. U spomenutom Zakonu u članku 5 pisalo je:
“Na vlastelinstvu Božjakovina ima se životuprivestiuzorno gospodarstvo i takove institucije, kojesu kadre podupreti i podignuticielokupnogospodarstvo zemljenaročito_vinogradarstvo,voćarstvo,livadarstvo, te marvo i konjogojstvo."
Uvid u kojejesvrhe zemaljskavlada odobravala novčanasredstva možemo dobiti zahvaljujućinapisima u “Gospodarskom listu" iz prosinca1896.,gdje se navodi da jeza osnivanjegojilišta rasplodnestoke u Božjakovini odobreno 45 000 forinti,(kaoprviobrok), za nabavu rasplodnihgrlaplemenitih pasmina20 000 forinti, za promicanje voćarstva i vinogradarstva 24.182 forinti, za uzdržavanjevoćnihmatičnjaka i loznjakaameričkeloze 65 000 forinti, za tajmaterijal u siromašnim_općinama 12.000 forinti, za izložbe i nagrade 3 000 forinti itd itd Svaka svrha - jednaboljaod druge!
Novčanusnagu Hrvatske povećaloje osnivanjeHipotekarnebanke u Za-
Vlastelinstvo jeimalo oko 1 650 jutara oranica, 1 600 jutaralivada, 34 jutara vinograda, te pašnjaka i šuma Tamo su bili lijepvlastelinski gradi mnoge gospodarskezgrade,naročitotvornica žeste kojaje državigodišnjeostvarivala 50.000 forinti poreza.Ubrzo je ustrojenapepiniera,tj.gojilište rasplodnihgrlagovedakojasu se tada raspodjeljivaladiljemHrvatske. Među ostalim uzgajali su se konji“belgijanci".Božjakovina je ubrzo postala središtem za podučavanjeseljaka, pa su se trajnoodržavalitečajevi za vincilire,pivničare,mljekare,sirare, livadare,općenito za poljoprivredne radnike, za ženskučeljad,itd.
Od prihodavlestelinstva uzdržavala se novoosnovana Šumarskaakademija, a preostaličistiprihodišaoje u spomenutu državnuzakladu za davanje kredita narodu za komasaciju,melioraciju,nabavu stoke,gradnjugospodarskih zgradai sl. Mi kojipamtimo
kako su socijalistički PIK-ovi praznili državnublagajnu,moramo se diviti rentabilnom poslovanjuhrvatskogdržavnogimanja u Božjakovini.
Zakonske mjere Čim neka vlada ulažedržavnasredstva u gospodarstvo,istovremeno počinje donositi zakone i odredbe kako bi osiguralaprovedbusvojihmjera i spriječilazlouporabe. Tako je,na pr. u “zakonu o uređenjuupravnihodbora u županijama"predviđenomjesto“narodnogospodarskog izvjestitelja", a “Zakon o uređenjugospodarskostru- kovne službekod kraljevskezemaljske vlade i županijskihoblasti"odredio je osnivanjeposebnogodsjekaza narodno gospodarstvo(prviravnatelj bio je dr Ivo pl.MALLIN).Već prije,tj. 1888.,bilo jeuređeno veterinarstvo, a dr Radoslav KRIŠTOFimenovan jekr zemaljskimnadzornikom za veterinarstvo. Doneseni su zakoni o promicanjustočarstva, o marvinskojsoli, kao i uredba o slatkovodnom ribarstvu Za seljaštvo je od životnevažnosti bio “Zakon o uređenjuzemljišnih zajednica" iz 1895.,koji se temeljio na najpomnijimstudijama, kako bi se te korisne gospodarskezajedniceodržale i najdaljempotomstvu. To je bilo, nažalost, samo do 1945. Izglasani su bili u Saboru joši mnogidrugipropisi, ili ih jevlada donosila u svojojnadležnosti.Nemoguće ih jesve nabrojiti u jednomčlanku.
s - --jem 19. stoljeća, sve tamo do 1915., kada su počeliteškiuvjetiratnog privređivanja. Ta jepoljoprivreda hrvatsko stanovništvo spašavala od gladi pomažući i susjednehrvatske zemlje: Dalmaciju,Istru,Bosnu i Hercegovinu.
Napredakstočarstva
Za našečitateljeposebnoćemo navesti kako je ta prevažnagrana u svakom narodnom gospodarstvu napredovala za vrijemebanovanjadr. Khuena Hedervarya. Na hrvatskom dijeluogromne MILENIJSKE IZLOŽBEu Budimpešti,održaneod 2. 5 do 31 10 1896 slijedećipodacibili su prikazani.Brojnostanje te godinebilo je:
goveda892.612 grla
- porast od 1880 za25,22%
konja 304 824
- porast od 1880 za42,66%
svinja852 213
- porast od 1880 za82,76%
ovaca 579 745
- pad od 1880. za1,61%.
Peradi jebilo 3,320.100,također u porastu,samo je brojkoza (zbogzakonske zabrane držanja)pao čak za 78,84%.Još jedanpodatak: na 1000 stanovnika u Hrvatskojdolazilo je408 govedai 398 svinja,štoje Hrvatsku svrstalo blizu vrha stočarskeproizvodnjeunutarcarevine Austrije.
Završetakbanovanja
Sada,nakon jednogstoljeća,onodobni “Zakon o promicanjugospodarskih svrhah u kraljeviniHrvatskoj i Slavoniji"dobio jenajvećepriznanje,jerje na suvremenojizložbi“ZNANOST U HRVATA - prirodoslovlje i njegovaprimjena"prikazankao jedan od tri suštinskihelemenata kojisu snažno promaknulihrvatsku poljoprivredu kra-
Misao vodiljatogadoba bila je:“Napredakpoljodjelstvajenapredakcijeloganaroda i domovine." lako se bana grdno optuživalozbog mađarizacije Hrvatske (što mu nijeuspjelo),ipakje prigodomotvorenjasjajneGospodarsko-obrtne izložbe u Zagrebu1891 izrekao lijepemisli na računhrvatskog naroda:
“Našaradost jeovdjeosnovana i temeljita,jerće se putemnašeizložbe napredaknaš na poljugospodarstva, obrta,narodne kulture i prosvjete upravosjajnimnačinomprikazati svim posjetiocem,kojiće imati prilike vidjeti, da jeovajnarod radin i uman, te vrstan. riešiti i najuzvišenijezadatke civilizacije."
Nakon štojeban otvorio izložbu, 450 pjevačaizvelo je pjesme“Lijepanaša domovino" i “Živila Hrvatska".
Uz stalne i žestokestranačkeborbe ban dr. DragutinKHUENHEDERVARYzavršiojesvoje20godišnje (sgospo-
darskoggledištauspješno)banovanje na samo Tijelovo1903 Toga dana, nakon štomu jeu katedrali bio uručen brzojav,kočijomjeodjurio u Banske dvore, a odonud u Budimpeštu,gdje je bio imenovan mađarskim ministrompredsjednikom. Više nikada se nijevratto u Zagreb.Umro je u Budimpešti 16 2 1918.
Višegodinaprijesmrti nijeobavljao nikakve dužnosti.Mlađi sin Karoly, rođeni Zagrepčanin,kasnijeje izabran predsjednikomMađarske poljoprivredne komore.
Priredio: StjepanKeglević,dipl.ing.
Mali podsjetnik za poljodjelske radove u mjesecu
listopadu
U listopadu,osim što lišćepada s drveća, u uzorano i dobro pripremljenotlo padaisjemepšenice,ozimog ječmai nekogkrmnogbilja.Budućida uz to ide i pravilnapredsjetvena gnojidba,prisjećamo se prošlogodišnjeakcijeopćineStaro Petrovo Selo iz Brodskoposavske županijekoja je nabavila uređaj za ispitivanjekemijskih hranjiva u uzorkutla s oranicepredodređene za jesenskusjetvu.Namjera jebila da seljakpo njiviprospesamo potrebnukoličinu i vrstu mineralnih gnojiva,koja su stalno preskupa. Kemijskaanaliza nijebila skupapa su se brzo dobivali rezultati i preporuka.
Ne znamo kakva je “bila daljnja sudbina te dobre akcije, ali želimoda se dobro i djelotvornoprovedei ove jeseni.
Kukuruzi su krasni - morali bi biti nadoknada za ne baš sjajnužetvu
pšenice,ali sunca, sunca im je još mnogo potrebno,pa molimo Ravnateljasvemira da nam dokine kiše. Na blagdansv Stjepanakralja(20. kolovoza) bio jetako lijepidan,ali se njegovatoplina i vedrina nisu nastavile.
Cvjećarikažu:“U jesenmislite na proljeće", pa u listopaduvaljaposaditi lukovičastocvijeće.Kako bismo imali dražesnecvjetiće u veljači i ožujku, zasadimo sada anemone, šafrane, vi-
om > ere
sibabe i zvončiće. Da bismo u travnju i početkomsvibnjaimali ljepotane oko kuće,zasadimo tulipane,zumbule i ukrasni luk Ljiljani su otporni na hladnoću pa ih se može saditi u jesen. Staroslavenske perunike(latinskiiris) razrjedite pa posadite na plitkosjenovita mjestada vam svojimnježnim bojama razvesele život.Dok jedno cvijećestavljate u zemlju,drugoiz nje vadite,primjericegladiole i dalije (georgine)kojene podnosezimu - u podrum s njima!Lako je sa sunovratima - oko njihjenajmanjeposla; niti im smeta ljetnavrućinaniti hladna zima,pa čimuzmognu,oni odmah iza snijegazabijelegredice.
Sjetvapovrćau listopadusmanjise na samo dvijevrste: matovilac i špinat, kojisu obojebogativitaminom C, a špinatjošželjezom i jodom.Pišeg ing.Ivan Gašpar:“Podgrijanišpinat nijepreporučljiv za jelo."Objekulture mogu se uzgajati u toplim i polutoplim uvjetima.Sadnjapovrća u listopadu je raznovrsnija, jer sadimo ove vrtse: češnjak,zimski kelj,luk crveni,luk srebrenac, pa joši zimsku salatu,iako jedobre gospodariceveći presađuju. U listopadupostoji i berba povrća, kako to čestopišegđa dipl.ing. Vanda Starešić,misleći na moderni keljpupčarčijeglavicevaljaodrezati
oštrimnožem uz stabljiku, a treba ih ostaviti i za berbu u studenom,jersu glavicejošukusnije kad ih mraz malo pofuri.
U voćnjacima se pobiruplodovikasnih sorti jabuka i krušaka, a obavljaju se i pripreme za nove nasade,štoje velika stvar kojapočinje s izborom položaja i vrste tla. “Osnovno je,piše dipl.ing.Slavko Jenč, da je tlo ocjedito,lakšestrukture s niskom podzemnom vodom,propusno i duboko bar do 80 cm, zaštićeno od olujnih vjetrova." U malim kućnimvoćnjacima kopajuse jame za kasnijusadnju. Svake godinevaljabar kojuvoćkicu posaditi. Beru se i orasi,ali se ih ne smijetućimotkama Plod jezreo kad mu pukne zeleni omotač _(klapina). Tresti treba dvaput,drugiputdesetak dana nakon prvog Plodove,ako se ih pere, valjasušiti na propuhu, u tankom sloju. - Drijenak jesladak - beri ga i suši!
Dobri vinogradari tek u prvimdanima listopada beru grožđe,jerčekaju da se njemustvori dovoljnošećera.Nakon berbe slijedignojidbavinogradamineralnim gnojivima s niskim sadržajem dušika, a mnogo višefosfora i kalija, na pr.7:14:21.
Priredio:
S. Keglević
Svečanost svadbenih običaja
Međunarodna smotra folklora u Zagrebu se uspješnoodržavaveć30 godina, pa je ovogodišnjapriredbaimala jubilarniznačaj i htjelajeprikazatinešto posebno.Bila je,naime,posvećena
jednom od najvažnijihdogađajau ljudskomživotu, a to jevjenčanje. Svi narodi posvudapo svijetuvesele se vjenčanjujer.ono označavapočetak novog životnograzdoblja iz kojegće
z- -
proizaćinovi život,kojiće održavati obitelj,pleme i narod do u daleku budućnost.
ispraćenisvirkom trublji,fanfara i bubnjeva.
Slijedećutočkuizveo jenarod također romanskogtemperamenta,Rumunji, na kojejošutječeislavenska žestina. To jebučnodruštvo vodilo svojumladenku uz pratnjušestdjevojaka,sastajalo se s mladenčevomrodbinom pa počelopoznato pogađanje. Od mnogih riječi razumjeli smo samo: “miraz,miraz " Zatim se pojavila“lažnamladenka," stara i šepavaizazvavšiveliku gužvu, a slijedio jeveliki plesod sitnih,brzih koraka,štoga plešumladićiobučeni u crne čoje, a mladenac jeu bijeloj.Žene su plesaleposebnokolo,neke s košarom na glavi, a onda su se kola ispremiješala. Zatim su sami mladenci zaplesali oko njihpolukolo. Na kraju su svi poljubili mladu i u bujnomšarenilu boja i uz bučnuglazbu uz pljesaksišli s pozornice.
Na ovogodišnjoj su smotri sudjelovale skupineiz 55 država s ukupno2 000 izvođača.Prve večeri,18. srpnja, na velikom podijuusred Trgabana Jelačića u Zagrebuodržanajesvečanostsvadbenih običaja, na veseljemnogihgrađana,ali osobito onih seljakakoji su zasad prisiljeniživjeti u gradu.Na otvorenjujenastupilatalijanskagrupa iz San Geminija,kojazapravonijeprikazala svadbeni običajnegoneku svečanostiz viteškogdoba,najavuviteških igara.Bilo jetu devet bubnjara,sedmoro fanfara, osam stjegonošaspodvastijega u raznimbojama.Mladići su biliobućeni u kratke haljetke i uske hlače, s nogavicama svakom u drugojboji, te obuveni u kratke čizme.Uz pratnjububnjeva počeli su neobičnuigru sa stjegovima, s po jednim,dva,tri i četiri, pa su ih odbacivalijednidrugimai prihvaćali, rukama i nogama Preskakivali su se i obrtali na tlu u raznim kombinacijama i za tu akrobacijuodličnouvježbanu, bili su nagrađenivelikim,dugimpljeskom i
| trećusvadbenu skupinučinioje romanski narod,Španjolci iz Kastilje. U njojje osam parova plesalo uz narodno drveno ručno glazbalokastanjete.Ženska narodna nošnja sastoji se od šarenesuknje,bijelih čarapa i crnog kratkogplašta na leđima, a muškaod bijelekošulje,crnih prsluka i crvenih pojaseva.Mladenka ima crveni ukras na glaviizelenu suknju,ispodkoje virižutapodsuknja.Plesali su otmjeno i sa suzdržanimtemperamentom,štoje glavnaznačajkaplesaŠpanjolacakoji su tek u svojojdubini strastveni. Francuska skupinaiz Burgundije pokazala jeobičaje u svatovima kada se mladenka iz gradaudaje na selo. To je zgodnakombinacijagradskog i seoskog veselja, a što se očitovalo i u nošnjama.Nošnje su uglavnomnježnih pastelnihboja, a šeširicrni. Na nogama su drvene klompe (zacijeloutjecaj obližnjeNizozemske). Zene nose velike pregače u živimbojama.Povorka po301
činje sa “svibanjskimdrvom" okićenim šarenimvrpcama,oko kojegse pleše. Izvodi se kao neka četvorka, uz međusobne naklone na građanski način, a plesalo se i na seljačku, s pljeskanjem ruku o ruku i po koljenima. Na izlasku s pozornicepredpovorkom su išlafrancuskatrobojnicaistarivojnik s metlom Ne znamo štobi trebalo značiti.
Makedonciiz Bitoljabili su veseli i bučni.Djevojke su nosile bijelemarame na glavi,crvene pregače icrvene čarape, muškipakvisokecrvene čarape i bijele suknjice.Ženskokolo bilo jeposebno lijepo, uz pratnjububnja, a prvamaše bijelommaramicom Momci su, s čuturom u ruci i okićeni,plesali“oro" koje se uvelikerazlikuje od drugihslavenskih kola. Mlada nosi bijeli veo, a on smeđu šubaru.Mladojzatim mladenacdigne veo i stavi šarenicvjetnivjenčić.Mlada dariva svatove i povededjevojačkokolo, dok momci plešuposebno.Onda se opetsvispoje i u raspojasanomveselju polakosilaze s pozornice,praćeniburnim pljeskom. Ta jemakedonskaskupinanajjasnijepokazala ono suštinsko u svatovskim običajima.
Portugalskagrupaprikazalajepovra- tak svatova kućamanakonsvečanosti. Imali su deke na ramenima,valjdazbog možebitnihhladnihnoći, i nosilikante u rukama,kao da su od svatovskog starješine za rastanak dobili vino kao poputbinu.Obučenisu biliuglavnom u nošnjecrne boje,bez živihukrasa, a i njihovistjegovi su umorno visjeli. Tu jei jedanfratar,također s kantom, i pas koji se vuče.No,svatovima se ubrzo vrati snaga pa počnu živahnoplesati, plješčućidlanovimailiuzdignutih ruku Jedan plesbio ječasu četvoro,časiz središtaprema rubu,paopetnatrag. Na kraju se poveo razigraniples12 parova, nakon čega su sa svojimdekama i 302
kantama, uz priznanjepublike,sišli s podija. Bio jeto plesjednogromanskog naroda, alise vidi dajeto najzapadniji od njih.Štetaještone znamo nazive za sve te i ostale plesove,odličnouvježbane i izvedene. Za to jepotrebnoposebno znanjeizetnografije.
Ovatoplaljetnavečer na Jelačićevutrgu završenaje velikom i veselomsvadbenom povorkomprigorskihseljaka. NjujeizveloKulturnoumjetničko društvo“BOSILJAK" iz Čučerjakojeove godineslavi 100 obljetnicusvogneumornog rada na očuvanjunarodne tradicije. Na čelupovorkenosio se velik stijeg s crvenimvrpcama, a slijedilo je25 parova obučenih u lijepecrvenobijele nošnje uz pratnjutamburaša.Nosilo se sve što mladenkanosi u miraz, a naročito su se isticali veliki jastuci.Žene su na glavamanosile košarepunesvega dobrogaitečnoga.Osimmladih,bilisu tu i djedi unučić.
Skupinaje pjevalavesele svatovske pjesmice i zdravice, kao štosu “Bog poživisve okolo",“Oj kupicalepa pajdašica", a općepoznatupjesmu “Nikaj na svetu lepšegani" prihvatili su u veselom raspoloženju i prisutni. Na pozornicijepočeoplesženas tortama na glavi u kojeje utaknuto cvijeće. Razvio se zatim sitni,treperavidrmežuz ijuškanječimeječučerjanskaskupina završilasvojesvadbeno veselje uz sveopćeodobravanje.
Seoski svadbeni običaji u svojojsuštini imajumnogo togau svim europskim narodima,štojedokaznašezajedničke kršćanskekulture i starijegzajedničkog indoeuropskogpodrijetla. Dani mukotrpnogradaiborbe s prirodommoraju se bar ponekadšarenoobojatineobuzdanomživotnomradošću.
Izvijestio:
Dipl.ing. S Keglević
Pušenje itrudnoća
Već je dugo poznatoda trudnice, ukoliko žele zaštititisvojejošnerođene bebe od zdravstvenih poteškoća, morajuprestatipušiti. Na nedavnoodržanom sastanku američkogudruženja kardiologa,sudionici su, međutim,upozoriližene da jenajbolje da uopćenitine počinjupušiti,ukoliko zaista železaštititi svojunovorođenčad.
Nakon analize podatakadobivenih proučavanjem50.000. trudnica i njihovih novorođenčadi,utvrđena jeveza između rizika od pobačaja i smrti novorođenčeta s jednestrane i brojapopušenihcigareta i duljinevremena tijekom kojegje žena pušilaprijetrudnoće.
Poznato jeda pušenje u trudnoćisužava krvne žile maternice, pa se tako smanjujedotok potrebnogkisika ihranjivih sastojakaplodu u maternici Smatra se čakda to oštećenjemože ostati stalno, utječući ina budućetrudnice.
Žene kojepuše prijetrudnoćeimaju većuvjerojatnost da se kod njihrazvije placentaprevia,stanjekada se posteljica usađujesasvim nisko u maternici, umjestovisoko. To stanjevrlo često može izazvati pobačaj.Isto tako,pušenjemože biti uzrokom prijevremenog ljuštenjaposteljice od stijenkeuterusa Ljuštenje, uz već spomenutosuženje krvnih žila u maternici,uskraćujeplodu hranu i kisik i vrlo čestouzrokujesmrt plodailinovorođenčeta.
Pušenje za vrijemetrudnoćemože uzrokovati prirođenedeformitete tijekom razvojaplodakojimogu bititako ozbiljni da izazovu smrt plodailidjetetakratko nakon poroda.
Mnogesu studijepokazale da ženekoje pušečešćerađajuprijevremeno od onih kojene puše.Uzrok tome gotovoje uvijekčestabakterijskainfekcijaplodne vode kod ženapušačica.Plod u svoja plućamože uvućiinficiranu tekućinu i
IU A TVA
tako dobiti upalupluća.Nakon toga upalaplućaizazove porod.Srećom, s obzirom da se to obično događa u posljednjimtjednimatrudnoće,beba je već dovoljnorazvijena da može preživjeti.
Zaštoženekojepušerađajudjecu10 do 15 postolakšuod optimalnetjelesne težine?Istraživači su ustanovili da posteljicatrudnica pušačicasadrži mikroskopskaoštećenjakojaupozoravaju na smanjendotok krvi plodu. To smanjenjevjerojatno je uzrokovano suženimkrvnim žilama u maternici, kao posljedicepušenja.
Osim toga,pušenjemože pridonijeti češćojpojavi(inačerijetkoj)sindroma iznenadne smrti djeteta(nakonporoda). Rizik jepovećan za 52 posto.
|na kraju:premaizjavamaistraživača, izgleda da većina djecerođene od majki pušačicaima suptilneabnormalnosti u moždanimstablima lako te abnormalnosti ne utječu na inteligenciju, one mogu utjecati na disanje i uzrokovati iznenadnu smrt
Iz svega ovogaočitojeda nema dileme pušiti iline za vrijemetrudnoće, a i prije trudnoće.Konačna odluka ovisi o vama!
Dr Ivo Belan
Manje soli - zdravijaprehrana
Sol je neophodnaorganizmu,ali se običnouzima višenego jepotrebno i tada ještetnapo zdravlje. Da trošimo u hrani višesoli negoštoje potrebno, u to nema nikakve sumnje. Jaki konkurenti u tome su nam Englezi, Amerikanci i mnogidruginarodi Može se slobodnoreći da vlada prava pošast prekomjerneupotrebekuhinjskesoli (natrijevogklorida)kojaje štetnapo zdravlje.Višak soli u ishrani faktor je rizika za pojavuvisokogkrvnogtlaka, ateroskleroze i niza drugihbolesti. Iz raznih krajevasvijetastižunam i pre- porukestručnjaka da upotrebljavamo manjesoli
Da se razumijemo,normalnom ljudskom organizmupotrebnaje sol za odvijanjemetaboličkihprocesa. Bez natrijevogklorida čovjek ne može živjeti. Smatra se da su dnevne potrebečovjeka za soljuizmeđu tri i deset grama, osim onih kojirade teškeposlove na visokoj temperaturi.Svojednevne potrebečovjekmože zadovoljitikonzumiranjem različitihnamirnica kojeprirodnosadrže sol, uz dodatak neznatnih količina soli za vrijemepripremanjajelailiprijeuzimanja
jela.Međutim,danas gutamo sol u znatno većimkoličinama nego štonam jepotrebno.Dosoljavamo sve štojena stolu, a da prijetogauopćeine probamo jelo.Zaboravljamo da jemnogim pre- hrambenim artiklima sol većdodana. Unatočtome štonamirnice sol sadrže prirodno(mliječniproizvodi, meso, riba, pekarskiproizvodi, sve prerađenopo- vrćeitd.), mi ih još“zasolimo" za vrijeme kuhanja i neposrednoprijejela.Premda jošnijesasvim dokazano,smatra se da uzimanjeviškasoli u dječjoj dobi može lako kasnijeuzrokovati povišenikrvni tlak Ako smo već mi postalirobovi te nepotrebnenavike dosoljavanja,poštedimo od togabar našudjecu.
Višak soli dodatno jeopterećenje srca, krvnih žila i mokraćnogsustava Potiče stvaranjeotoka kod starijih osoba i kod pretilihljudi.Štetanjekod srčanožilnih bolesti (visokikrvni tlak,preboljeli infarkt),kroničnihupalabubrega,reumatizma,čirana želucu i dvanaestercu, bolesti središnjegživčanogsustava,glaukoma,kod uzimanjasteroidnih hormona itd
Dr Ivo Belan
Redakcijskikolegij: dr.StjepanBanožić;dr.IvoBelan;ing.MirnaBožičević,dipl.ing.StjepanBrlek; dipl.ing.StjepanDeneš;dr.StjepanFeldhofer; dr. Ivan Jakopović; dipl.ing.StjepanKeglević;prof.dr. Zvonimir Štafa Glavni iodgovorniurednik: dipl.ing.JurajČičmak; Redaktorica: dipl.ing.Vera Volarić;Tehnička urednica: Nada Rašpica; Lektorica: mr Alka DomićKunićCrteži:dipl.ing.Nikola Božičević Vlasnik I izdavač:Hrvatsko mljekarskodruštvo
Uprava | uredništvo:Zagreb,lica 31/IlI,tel./fax:01/424420 Cijena:2,50kn :
Tisak: TISKARAOrbis d d