Mljekarski list 11-1996

IZ SADRŽAJA:

- Hranidba

- Krmne kulture

- Veterinarstvo

- GospodarstvoIzložbe - Obitelj i dom

- Iz svijeta

Hranidbena vrijednostkrmne išećerne repe za goveda

Stočna (krmna)repa vrlo jedobro krmivo, posebice za hranidbu krava u proizvodnjimlijeka.Poboljšava tek i uzimanje krme naročito ako se daje sa suhim,teže probavljivimkrmivima (pljevom,sjeckanom kukuruzovinom, slamom i slično) ili izmiješano s krepkimkrmivima za poticanje veće proizvodnjemlijeka.

Repasadrži:

Sadrži dakle,malo suhe tvari Od energetskihtvari sadrži više lako topivih šećera (saharoze) i prosječno ima oko 4,2% šećera ili 35-42% u suhojtvari Sirova vlakna su dobro probavljivajerimaju malo lignina, tako da probavljivost organsketvari repe iznosi oko 90%, a hranidbena vrijednost 0,17 h.j./kg ili1,16 h.j./kg suhe tvari

Od ukupnihsirovih bjelančevina 48-56% su prave bjelančevine, a ostalo spojevi nebjelančevinastog dušika (NPNspoje- vi)kao: amidi,nitrati,slobodne aminokiseline, što ovisi o gnojidbi tla

Općenito,repa ima malo vitamina, kalcija,fosfora i magnezija, a više natrija (0,06%) i naročito kalija(0,3%).Gomolji repe, za razliku od lišća,imajumalo oksalne kiseline

Govedo rado jederepu Za hranu se može davati do 30 kgrepe na dan (tablica 1). Veća količina repe loše utječe na kakvoću mlijeka i maslaca, jeroni poprimaju oštar ineugodanmiris i okus. Zboglošeg mirisa i okusa repu treba davati za hranu uvijeknakon mužnje, a valove treba držati čistima i bez ostataka hrane Uz hranidbu repom krave poboljšavaju mliječnost,povećava se postotakmasti i bjelančevina u mlijeku, ali dobiva se tvrd maslac

Repu treba uvijekdavati dobro sasjeckanu (usitnjenu ilinaribanu), jerveći komadi mogu zastati u jednjaku(opturacija jednjaka), što može uzrokovati nadam pa i ugušenjegoveda.

Repasečuvana suhomitamnom mjestu, na stalnojtemperaturi (2do 4 *C, a najniže do -2 *C)i vlažnosti zraka od 90% Dužim čuvanjemgubese hranjivetvari, zbogdisanja ilidjelovanjamikroba Tijekom 4 mjesecačuvanjaizgubi se do 15%, a nakon 6 do 7 mjeseci i 20% hranjivih tvari Mikrobno djelovanjenajvišeovisi o

nepovoljnimuvjetimačuvanjaili mehaničkim oštećenjima, što omogućava kvarenje repe

Repase obično loše silira iako ima dosta lako razgradivogšećera Obično se stvara mnogo ugljičnogdioksida i alkohola, a gubise mnogo hranjivih tvari iscjeđivanjemefluenta zbogvisokogpostotka vlage Bolja se silaža može dobiti ako se doda 0,20,3% natrijevabenzoata. Šećernarepa se rjeđeupotrebljava kao krmivo Sadrži više suhe tvari i šećera nego krmna repa. Sadrži:

Suhe tvari 15-20 %

Sirovih bjelančevina 1,4 %

Sirovih vlakana 1,3 %

Masti 0,1 %

Pepeo 1,3 %

Kalcij 0,1 %

Fosfor 0,03 %

Hranidbena vrijednostšećerne repe iznosi oko 0,28 h.j./kg ili1,22 h.j./kg suhe tvari, a ovisi o sadržajušećera (većinom saharoze)kojegprosječno ima 16,1% ili 64-72% u suhojtvari

Probavljivostorganske tvari šećerne repe iznosi oko 88%.

Prilikom hranidbe govedašećernom repom treba biti oprezan zbogvisoke koncentraciješećera, što može biti uzrokom brze i jakefermentacije u buragu,nadma i drugihprobavnihporemećaja kao što su to kisele indigestije(acidoza),proljevi i slično

Otpadi lom korjenašećerne repe (repići i glavešećerne repe)ostaju u većoj količini već prilikompripremerepe za preradu u šećer. To su komadići šećerne repe i razni izdanci (repići) vrlo kvalitetnogsastava za hranu goveda.

Sadržavaju:

Suhe

%

Pepeo 0,8 %

Kalcij 0,11 % Fosfor 0,03 %

Sadržajšećera iznosi oko 40% u suhoj tvari.

Otpad i lom korjenašećerne repe mogu se govedimadavati sirovi, ali treba pripaziti da se veći komadi usitne, a dobro jeda se i ovo krmivo miješa s drugimsuhim krmivima i ne daje u velikoj količini,jer može doći do burne fermentacije u buragui do akutnog nadma i vrlo teških kiselih indigestija.

Duže čuvanjeovog krmiva na hrpi u sirovom stanjunijemoguće,jer se brzo kvari i treba ga na vrijeme i uvijeksvježe trošiti Može se silirati, ali tako da se miješa s drugimsuhim krmivima, pa i sa silažnim kukuruzom

Treba upozoriti na ostatke zemlje i pijeskakoji se ponekadmogu naći u ovom krmivu, što nijedobro.

Lišće i glavekrmne i šećerne repe sadrže također vrlo malo suhe tvari,samo 12-14%, oko 2,0% sirovih bjelančevina i 1,8% sirovih vlakana

Prosječnoimajuoko 0,13 h.j., a hranidbena vrijednostuvelike ovisi o čistoći, jerjekrmivo često onečišćeno zemljom. Stoga, da se dobijekvalitetno krmivo, treba skidati lišće i glaverepe za suhog vremena i ne ostavljati na zemlji, već odmah tovariti na prikolice i davati za hranu ilisilirati.Ako se ostavlja na hrpi, brzo provrije,gubihranidbenu vrijednost i kvari se

Repinlistjedobro probavljiv(83%iznosi probavljivostorgansketvari) i sadrži oko

3% šećera Može se davati do 40 kg/dan, ako jesvježičistod zemlje.Treba imati na umu da sadrži i dosta oksalne kiseline kojakod životinja može lako izazvati proljev.Proljevmože biti i posljedica nečistoće repinoglista ilinedostatka balasta (malosirovih vlakana, celuloze), što zahtijeva da se repinlist daje s drugim suhim krmivima.

Manjakoličina saponina u lišću nije opasna po zdravlježivotinja.

Repinlist dobro se silira, ali ga treba Silirati svježeg i čisto ubranog, a zbog velike vlažnosti treba ga miješati s drugim suhim krmivima.

Možese računati da silaža lista i glava šećerne repe sadrže prosječno:

h.j./kg suhe tvari, što jevisoka vrijednost. Ipak,zbogvelikogpostotka vode i šećera, kravama ne treba davati više od 20-30 kgsirovih repinihrezanaca, tovnojjunadi 10-14 kg, a ovcama 2 kg na dan Uz hranidbu sirovim repinimrezancima valjaočekivati znatno povećanjeproizvodnjemlijeka, ali treba računati s nižim postotkommliječnemasti.

Velik postotak vode i šećera uzrokom je brzogkvarenja i fermentacijerepinih rezanaca i stogase oni ne mogu dugo čuvati svježi.Prilikom siliranja lako može doći do octenog i alkoholnogvrenja pa se stogapreporuča da se sirovi repini rezanci silirajuizmiješani sa sušim krmivima

Sirovi repinirezanci su nusproizvod u industriji šećera kojipreostajenakon sjeckanja,otapanja i ispiranjašećera iz šećerne repe Ocijeđenisirovi repini rezanci sadrže 6-10% suhe tvari, a prešani15-20% suhe tvari. Suha tvar rezanaca šećerne repe sadrži oko 7-9% sirovih bjelančevina, 0,5% masti i 16-20% sirovih vlakana Glavna hranjiva tvar u rezancima jezaostali šećer Probavljivost organsketvari iznosi oko 80%

Sirovi repinirezanci imajumalo fosfora (0,02%), a više kalcija(0,12%).Hranidbena vrijednost iznosi 0,15 h.j./kg ili0,9

Repajeu cijelosti sočno krmivo koje se ne ističe toliko svojomhranidbenom vrijednošćukoliko time što poboljšava hranidbenu vrijednost i probavljivostdrugih suhih, teže probavljivih, pa i krepkih krmiva, što poboljšavamliječnost,djeluje laksativno i potiče tek kod životinja. Dr StjepanFeldhofer

KA ka idi

Inkarnatka - Trifoliumincarnatum L

Inkarnatka spada u jednogodišnjedjeteline Prijejekod nas bila više rasprostranjena, a posljednjihgodinaje vrlo malo zastupljena, iako ima čitav niz dobrih gospodarskihosobina koje,zbog nepoznavanja te kulture i njenihmoguć- nosti u proizvodnjikvalitetne krme, nisu uopćeiskorištene ili se nedovoljno koriste U Europijedosta proširena,uglavnom u pojasuuzgojavinove loze. U mediteranskim i submediteranskim krajevima (Istra i šire)pojavljuje se u spontanoj flori kao prirodnefarme gdjepostojejednogodišnje i dvogodišnjeforme,osobito na vapnenojpodlozi. Od jednogodišnjih djetelina,inkarnatka ima u Sredozemlju, u zapadnimpodručjimaHrvatske i u nizinskim područjimaSlovenijeprednost nad nekim jednogodišnjimdjetelinama, i to naročito kao ozimi međuusjev.

Inkarnatka se može sijati u kasnoljetnom roku (drugapolovicakolovoza, prva po308

lovica rujna) i u proljeće(ožujak). Vrlo je prikladna i dobro se uklapa u jednogodišnje i ozime smjese za zelenu krmu, sijeno i silažu Odličan jepredusjev za

RRMIVA

DIONIČKODRUŠTVOZAUNUTARNJUIVANJSKU TRGOVINU, PROIZVODNJU UPOLJOPRIVREDII INDUSTRIJI - JOINT STOCK Co. ZAGREB, GUNDULIĆEVA 45, HRVATSKA -CROATIA

IZ SVOG PROGRAMA NUDE VAM

Potpune I dopunskekrmnesmjese

* Univerzalnudodatnu hranu PRELAC za miješanje sa biljnimkrmivima za telad, janjad i kozliće

MliječnuzamjenicuHALMAC za janjad i kozliće

* Starter i gorower smjese za telad,janjad i kozliće

* SUPER - dopunskukrmnu smjesuza mliječnekrave i junad

* Krmnu smjesuza krave muzare sa 13 ili19 % sirovih proteina

Proteinska_krmiva sa visokim sadržajemproteina(SP) 1! sintetske aminokiseline za preživačeod najvećegproizvodačaRhonePoulenc (Francuska)

Sojinasačma45% SP,suncokretova sačma40% SP;repičinasačma33% SP; ribljebrašno65% SP,posije15% SP,kvasac 40% SP,dehidrirana lucerna 1519% SP.

* Sintetske i zaštićeneaminokiseline: 98% DL METIONIN i 98% L LIZIN

Izvori kalcija I fosfora od vodećesvjetskekompanijeTessenderloChemle (Belgija)

* Monokalcijevfosfat(MCaP) s najmanje22,7%fosfora i 18% kalcija

* Dikalcijski fosfat (DCaP) s najmanje18% fosfora i 25% kalcija

* Stočnukredu - vapnenac s najmanje38% kalcija

* Premiksipredsmjese bogatemineralima,vitaminima i dopuštenimdodacima

ISILAC - MLIJEČNAZAMJENICAZA TELAD

PRODAJA: KRMIVAZagreb,Tomićeva3,tel 275922, Fax 434-826

Zaštohraniti telad mliječnomzamjenicomISILAC?

Hranidbateladi jejeftinija i sigurnijamliječnomzamjenicomISILAC nego mlijekom.CijenajednogkilogramaISILACa je8,7kn i potpunozamjenjuje 8 litara mlijeka.Telad hranjenamliječnomzamjenicommanjeugiba i manjepoboljeva.

PROVJERITE

većinu kultura, a u sustavu biljneproizvodnjebez dovoljnostajskoggnojaupotrebljava se i za zelenu gnojidbu u čistoj kulturi i u smjesama s kupusnjačama.

Ako se sije u čistojkulturi ili u smjesama s travama i žitaricama u kasnoljetnom roku sjetve, za krmu i dolazi rano u proljeće, često ranije od lucerne i crvene djeteline, već krajemtravnja u Istri, a u zapadnim područjimaHrvatske tijekomsvibnja, pa čak i početkomlipnja.

Inkarnatka pripadaporodiciFabaceaelepirnjače ili sitnozrnih mahunarki Kulturne forme su jednogodišnje.Korijen je vretenast, razgranat,prodire u tlo 30-40 i više cm Na korijenu u simbiozi žive kvržične bakterijekojevežu dušik iz zraka

Klijebrzo i iznosi eliptičnekotiledone na površinu. Prvi list jesrcolik, samo s jednom liskom jakoobraslom dlakama

Drugi,pravilist i ostali su troperasti i obrasli dlakama Nakon nicanjarazvija se u uzdignuturozetu s velikim brojemlistova na dugimpeteljkama.Peteljka lista jetim duža što jesjetvaranija.Lišće na stabljici ima tim kraću peteljku što jeona bliže cvjetnojglavici. Liske su sivozelene boje,dlakave, srcolikogoblika,usječene uz središnju žilu

Stabljikajeokrugla,manjeiliviše ispunjenakod mladih biljaka,zeljasta i meka, podijeljena na nodije iz kojihtjerališće i bočne grane. Naraste najčešće40-70 cm visoko, a u vrlo povoljnimuvjetima u punojcvatnji i do 90 cm U punojcvatnji i nakon cvatnjestabljikaogrubi i odrveni pa joj se jakosmanjiukusnost Iz busa, ovisno o razvijenosti i gustoćisklopa, tjeraveći brojstabljika. Cvat jeizdužena (35 cm duga)valjkastaglavicacrvene boje,karakteristična za kulturne forme Postojeforme s mesnatocrvenom bojom glavice,kojesu ranije od forme tamnocrvene boje,dok su forme s bijelom bojomglavicanajkasnije.Cvjetovi se u glavici otvarajuodozdo prema vrhu Cvatnja traje10-14 dana i više,ovisno o uvjetima i temperaturi.Oplodnjajeautogamna s velikim udjelomstranooplodnje(bumbari i pčele).

Čahurastamahunica jejednosjemena s karakterističnim grubimšiljcima u zrelom stanju, sive do smeđe boje.Sjemenkaje krupna,bubrežastogoblika, malo spljoštena, žućkastosmeđe boje s purpurnom prevlakom,sjajna.Staro sjemedobije

310

žutosmeđu boju i izgubisjaj.1000 zrna teško je2,83,6 grama

Uvjetiuspijevanja

Inkarnatka jekultura umjerenotople i vlažne klime Podnosi mraz do -10*C, a novi kultivari i niže,naročito ako su pod snijegom. Sušu zbogplitkogkorijena, a stagnirajuću vodu i poplavezbogpotrebe korijena za zrakom, posebice na teškim tlima, slabijepodnosi, a ako to razdobljeduže potraje, ne podnosi,iako za razvojtreba dosta oborina u proljeće, ali i propusno lakše tlo s dobrom vertikalnom drenažom (propusnošću). Prema tlu inkarnatka nema velikih zahtjeva. Najboljeuspijeva na srednjeteškim propusnimplodnimtlima slabokisele do slaboalkalične reakcije(pH67,5). Jako kisela ijakoalkalna tla ne podnosi.Dobro reagira na vapno.

Najčešće se kod nas uzgaja u čistoj kulturi, ali i u smjesama s travama, krupnozrnim(grahorice) i sitnozrnim lepirnjačama(djeteline) za zelenu krmu, sijeno ilisilažu. Sije se kao međuusjevozimi ilirani jari, a može i u postrnojsjetvi(ali u tome roku sjetvepostojeboljarješenja).

Ako se sijekao ozimi usjev u kolovozu nakon sjetve, iste godineformira veliku rozetu samog lišća, pa ako su povoljni uvjeti, može se jošiste jesenijednomdo dvaputvisoko ispasti, ilijednomvisoko i ranijepokositi. U proljećetakav usjev tjeraveliki brojstabljika, ovisno o razvijenosti i sklopu iz rozete.

Ako se sije u rano proljeće(ožujak), a u Sredozemljutijekomzime, formira manji brojstabljika (24) koje su niže rastom, a imaju i manjucvjetnuglavicu. U takvim uvjetimatreba sijati više sjemena.

Norma sjetve u optimalnomroku (druga polovicakolovoza) je25-30 kg/ha, ili1518 kg/kj. Ako se sije u smjesamakoje imajuprednosti u odnosu na čistu sjetvu, količina sjemenaovisi o predviđenom udjelu u masi, o načinu i vremenu uporabe, o roku sjetve i radu sijačice te o tlu. Sije se na dubinu 2-3 cm Ako jetlo iza sjetvesuho, treba ga povaljatilaganim kolutastim valjkom, a zatim plitkorazbiti kapilaritet koji se uspostavljavaljanjem. Osnovna obrada tla ovisi o vremenu obrade, predkulturi,ratilima kojima se izvodi, ali i o tiputla. Najčešće se izvodi na dubinu 25-30 cm Predsjetvenapri-

prema tla treba biti plitka, a tlo dobro poravnatoi sitno usitnjeno. Ako jeosnovna obrada obavljena u kasnu jesen za proljetnusjetvu,treba i grubupripremu za ranoproljetnusjetvuobaviti u kasnu jesen, da bi se što jemogućeranije u proljećeposijaousjev.

Gnojidbatla Budući da je inkarnatka lepirnjača, kratko vrijemenakon nicanja (34 tjedna) na korijenu se pojavekvržične bakterije. One fiksiraju dušik kojim opskrbljavajubiljku. Prema tome, dušika treba dodati samo kod sjetve, za razvoj mladih biljaka, oko 30 kg/ha.Fosfora se daje80-100, a kalija120-160 kg/ha. O opskrbikalijem, ali i fosforom,ovisi prezimljavanjeusjeva.

Ovisno o načinu i vremenu sjetve, o uvje- tima uzgoja te načinu ivremenu uporabe, kao i otlu te količini i rasporeduoborina, inkarnatka se može sijati u smjesi s travama, najčešće s talijanskim i westerwoldskim ljuljem,diploidnim i poliplo- idnim formama. Takve smjeseregeneriraju i dajujoš2-3 otkosa s urodom od 60-80 t/ha ukupnozelene mase S ljuljevima u smjesiinkarnatka se može sijatiujesen i u proljeće. Za proljetnu sjetvuprednostimajuwesterwoldski ljuljevi, za sijenodiploidnikultivari, a za zelenu krmu poliploidnikultivari, jersu sočniji, s većim udjelomlišća u masi U takvim smjesamasije se manjeinkarnatke (1520 kg/hasjemena) i isto toliko sjemenaljuljeva. Te smjesenakon košnje treba intenzivno prihranjivatirazrijeđenom gnojovkomili KANom, da brzo regeneriraju.

Također se može sijati u ozimom roku sjetve s grahoricom iligraškom,ali i sa žitaricama Poznate su landsberška (50- 60 kggrahorice,inkarnatka 10 kgi 15 kg/ ha talijanskogljulja) i istarska smjesa(30 kginkarnatke, 10 kgengleskogljulja i 3 kg/hasmiljkiteroškaste). Ova druga smjesadajejedanotkos, a dalje se napasuje.Takve smjese u zelenojmasi sadržeoko 2,3 probavljivih surovih bje- lančevina i oko 8-11% škrobne vrijed- nosti. Škrobnavrijednostpovećava se s povećanimudjelomljuljausmjesikaoisa starošću usjeva.

Osim navedenih smjesa,prema potrebama na krmi mogu se dodati i drugekulture kojeće kakvoćom i količinom zadoVoljitipotrebe, a prispjeti za uporabu u

ono vrijemekada jepotreba za kvalitetnom krmom Najčešće se dajužitarice (raž,tritikale ipšenica), alise mogu dodati i kupusnjače(repice,ogrštice i dr.).

Sastav smjeseodređujegnojidbu,vrijeme i način uporabe, ali se u tom slučaju se mijenjaju i omjerisjemena.Smjese na osnovici repica i ogrštica (3 - 5 kg/ha) prispijevajuranije za skidanje za zelenu krmu, a naročito su dobre za zelenu gnojidbu,jerprispijevaju rano i daju veliku masu, a nakon njih se može sijati kukuruz,sirak,stočni keljilikojadruga kultura gotovo u optimalnom roku sjetve. Takva smjesadajeurod 30-50 t/ha zelene mase, a može i više Smjeseinkarnatke s repicama i ogršticamaimajumalo suhe tvari 1218%), oko 2,5 probavljivih surovih bjelančevina i oko 7-10% škrobne vrijednosti. Budući da dolaze rano za skidanje, vrlo su prikladne za postupno uvođenje u obrok zelenom krmom

Smjeseinkarnatke sa žitaricama, odnosno westerwoldskim ljuljem(1015 kg/ha), osiguravaju masu za zelenu krmu ili silažu Ako se ranijeskidaju, do cvatnje inkarnatke na svježemtlu iliu uvjetima s dosta oborina i uz gnojidbudušikom, ljuljevi dobro regeneriraju, a dijelom i inkarnatka, pa osiguravajujošljetni porast (23 otkosa)koji se iskorišćuje za zelenu krmu ili za sijeno. Tako sastavljenusmjesutreba intenzivno gnojiti dušikom (organskim ilimineralnim).Smjesainkarnatke,žitarice,ljulja igrahorice, ako se dobro gnojimože dati 80-120 t/ha zelene mase, ili40-60 t/ha mase za zelenu krmuili silažu prviotkos u proljećeijoš 58 t/ha sijena u drugom,trećem pa i četvrtom otkosu,

Smjeseinkarnatke sa žitaricama,graho- ricama i ljuljevima mogu se kositi za zelenu krmu već krajemtravnja sa raži, tijekomčitavogsvibnja s tritikale i pše- nicom, a s pšenicomiliozimom zobi čak početkomlipnja. U prvom porastu te smjeseimaju14-22 % suhe tvari, oko 2,53% probavljivihbjelančevina(ovisno o sastavu) i 8-12% škrobne vrijednosti.

Proizvodnjasjemenainkarnatke kod nas jezanemarena, iako imamo odlične uvje- te zato, a postižu se i vrlo dobri rezultati, ali ne u svim područjima. Za proizvodnju sjemenainkarnatke treba biti u cvatnji naročito u dozrijevanju(krajsvibnja, po311

četak lipnja) suho i toplovrijeme, što je karakteristično za cijeluIstru i Sredozemlje. U kontinentalnim područjima,zbog vlagejeproduženacvatnja idozrijevanje, a kasnijeoluje(početkomlipnja) mogu jakopovalitiusjevkojiklije već u glavici.

Košnja i vršidba zrele inkarnatke može biti dvofazna Vrlo dobri rezultati se postižu ako se zreli usjevtretira para ili

dikvatima (reglon i gramoxon), a nakon trido petdana kombajnira. U tom slučaju žetva jelakša,gubicisjemena su znatno manji, a kakvoća povećana. Uz takvu tehnologiju u nešto rjeđemsklopu(oko 15 kg/hasjemena)mogućejekod nas postićiprinosekvalitetnogsjemenaod 0,8 do 1,2 t/ha, pai više.

Prof dr. Zvonimir Štafa

ZU Enselelriraški; hi

ZAGREB, TrgKraljaTomislava 19 tel 01/432143, 272703 fax: 01/431803'

kod nas možete doblU originalpakiranosjeme

PROIZVODIMO,IZVOZIMO | UVOZIMOTE PRODAJEMO NA VELIKO| MALO;

Samo

dd eterinarstvo“2.

Pobačaj - abortus

Pobačajem se naziva istiskivanje plodaiz maternice prijeroka,ako je plod uginuoili ako nijesposoban preživjetiizvan maternice Ako je plodprijevremenoistisnut i ako je sposoban živjetiizvan maternice, porođajjepreraniili prijevremeni.

Pobačajmože biti pojedinačnapojava,ali može biti i istovremenih pobačajakod većegbrojaživotinja, ako su one u jednakonepovoljnimuvjetima.Životinjemogu pobaciti u svim razdobljimabređosti.

Prema uzrocima pojave,pobačaji se mogu podijeliti u dvijevelike skupine:

- zarazni pobačaji,kojeuzrokujurazličitimikroorganizmi. Oni se opet dijele na pobačajekoji se pojavljuju kao samostalna bolest i na pobačaje koji su popratnapojavanekih zaraznih bolesti (bruceloze,trihomonijaze, vibrioze),

- nezarazni pobačaji,kojisu uzrokovani različitim štetnimčimbenicima Ti se čimbenicimogu podijeliti na unutrašnje i vanjske.

Među unutrašnjeuzroke ubrajaju se: nježnakonstitucijaplemenitihvisokoproizvodnihpasmina,hormonalni poremećaji,nepravilnostigenitalnih organa, tumori susjednihorgana Općenito,pobačajinastajuzbog smetnji u evolucijimaternice,zbog prisutnostibrazgotina u zidu maternice,sraštanjamaternice s okolinom ili regresivnihpromjena u stijencimaternice nakon težihupalnih procesa Pobačajinastaju i zbog krvarenja iz maternice i zbog torzije pupčanog tračka.

Od vanjskihčimbenikavažno mjesto zauzimajumehaničkiinzukti,pro-

metna nesreća,udarac,pad na tlo, nestručnoobaranjenpr. prijeoperacije,dugotrajno i napornopješa- čenje (tjeranje na sajam),neprikladan i dugotrajantransport,jako tjelesnonaprezanje,gruba i nestručnarektalna pretraga na bređost i drugo.Životinjemogu pobaciti ako pokisnu za hladnogvremena, ako se kupajuu hladnojvodi ili ako se napajajuvećimkoličinamaprehladne vode Dosta čestuzrok pobačaja jehrana, i to ona kojasadržiraženu glavnicu,preslicu i druge otrovne biljke, pa pljesniva,smrznuta,uparena i općenitopokvarenahrana Pobačajmože uzrokovati i veća količina koma, repičinesačme,melase, džibre i drugihindustrijskih popratnihproizvoda, ako se uzimaju u većim količinamaili ako su po- kvareni. Avitaminoza A također je predisponirajućičimbenikza pobačaj, a važanje i manjakostalih vitamina (B,C,E,K),kao i nedostatak mineralnih tvari u hrani.

Životinjeobično pobacujutri dana nakon djelovanjaštetnihčimbenika, ali ponekadveć nekoliko sati nakon štetnogdjelovanja.Pokatkad prođe i više vremena do pojavepobačaja.

Kada pobačajuslijedi u prvojpolovici bređosti,obično jekompletan, 313

(potpun) - životinjaizbaci i plodi posteljicu. U prvojpolovicibređosti nema znakova kojibi nagovješćivali pobačaj,dok se pobačaju drugoj polovicibređosti najavljujeodređenim znakovima: mliječnažlijezda nabubri i počinjeizlučivatimljezivo, a iz stidnice se cijedižilavacervikalna sluz Ako je krava bila u laktaciji pa pobacila,mlijekopoprima značajmljeziva.Kada pobačaj nastupikasnije,životinjadobiva trudove kao prinormalnom porodu i sama istisne plod.Ponekad se pojavekomplikacije i otežanporođaj.

Pri kasnijimpobačajimazaostaje posteljica, pa jepuerperijproduljen. Nakon kompletnogpobačajaprognozajeobičnopovoljna:životinja ozdravi i nanovo zabređa bez komplikacija. Ako dođe do komplikacija i upale maternice,životinjamože ostati privremenoilitrajnojalova, a može i uginuti.

Nakon pobačaja,životinjuodnosno njenumaternicu redovito treba liječiti.

Prilikom svakogpobačaja,radi preventive životinjutreba izolirati, a mjestoi opremu dezinficirati

Umjetnipobačaj.Pokatkad se kod životinje želi izazvati pobačaj, i to iz stočarskih ili zdravstvenihrazloga. Pobačajtreba izazvati u prvojpolovici bređosti.

Uzroci poduzimanjaumjetnogpobačaja mogu biti različiti: kada premladaživotinjazabređa pa zbog nerazvijenostikostura ne bi mogla normalno iznijetiplod,zatim ako je zdjelicaženke deformirana pa se može očekivati da će u porodudoći do komplikacija, ili zbog preuskog koštanogdijelaporođajnogputa. Pokatkad je potrebnoizazvati pobačaji u kasnijemstadijubređosti, npr. u slučajukrvarenjaiz maternice,prevelikogbrojaplodova kod uniparnihživotinja,zbog ležanjaprijeporoda,zbog izvale rodnice,zbog osteomalacije, ili zbog uginućaplodatijekombređosti

Pobačajse može izazvati mehanički, termički,biološki i medikamentozno Kod krava,pobačajse najsigurnijeizaziva enukleacijom(istiskivanjem)žutogtijela.

Dr StjepanBanožić

Smrt ploda u tijekubređosti

U tijekubređosti,plodmože uginuti u maternici Uzroci tome mogu biti veoma različiti,primjerice u prehrani,uvrnućematernice,infekcija posteljice,mehaničkiuzroci i drugo. Nakon uginućaplodanajčešćenastupapobačaj,jerse maternica počinjestezati (kontrahirati) na podražajuginulogplodakao stranogtijela. No ipakse događa da se maternica ne kontrahira kada plodugine, jerse grlićmaternice ne otvori dovoljnoili jer se zbog uvrnuća

maternice plod ne može izbaciti iz maternice.

Kada plod ugineu ranom stupnju bređosti,potpuno se resorbira, a kad uginekasnije,ostaje u maternici i pomalose raspada.Može doćido resorpcijevode i drugihtjelesnih tekućina, pa nastupamumifikacija. Može zatim doći do djelovanja fermenata i do maceracije i napokon do sekundarne infekcije, pa plod počinjegnjiliti.

Mumifikacija.Kada plod ugine u srednjemi kasnijemstupnjubređosti i ostane u maternici, a regresivne promjenena njemu teku bez pri- sutnosti bakterija,doćiće do mumifikacije.Mumifikacijanastajenajčešćeu kravatijekom 4. do 6 mjeseca bređosti.Uzrocisu uvrtanje maternice,kompresijapupkovine, obrana od prevelikogbrojaplodova, genetskičimbenici i niz drugihštetnih pojava.Nakon uginuća,početkom procesa mumifikacije,životinja slabijejede,tiska i postajenemirna. Znak uginućaplodamože biti i pojavamljeziva i izlučivanje(sekrecija)mlijeka.Životinjakasnije ne očituje znakove poremećaja,ali vlasnik običnoopažada se tijekombređosti obujam trbuha ne povećava.Mumificirani plodkrava može nositi 3 do 24 mjeseca,jerse krava dugo vremena ne tjera.Kada bređostpotraje duljeod normalnogroka,vlasnik treba pozvativeterinara da utvrdi uzrok tojpojavi.

Liječenje se sastoji u uklanjanju mumificiranogplodaiz maternice,bilo lijekovima ili carskim rezom

Maceracija.Maceracijajeenzimatska razgradnjauginulogplodabez prisutnostibakterija. Pod utjecajem fermenatameki dijeloviploda se raspadaju u kašastumasu u kojoj se nalaze kosti.Maceracija se najčešće susrećekod ovaca, rjeđekod krava, koza i drugihživotinja.Maceracija nastaje u drugojpolovicitijekabređosti, a uzroci su isti kao i kod mumifikacije.Posljedicamaceracije plodaje kataralnaili gnojnaupala maternice,kojase katkadproširuje u njenu okolinu.Veoma upadljivi znak togoboljenjajegnojniiscjedak iz stidnice,kojitrajetjednei mjesece Naročito se lako opažaujutro,

kada se, na mjestugdjeježivotinja ležala preko noći,na podu ispod stidnice može naćiveća količina gnoja,pokatkad s manjimkostima. Opće stanježivotinje je u većojili manjojmjeriporemećeno.Životinja ostajetrajnojalova.Čim se tijekom bređostipojavignojniiscjedak,valja pozvativeterinara kojiće pregledati životinju i utvrditi uzrok.

Liječenje se sastoji od enukleacije (uklanjanja)perzistentnogžutogtijela s jajnika i od ispiranjamaternice da bi se uklonili dijelovimaceriranog ploda.Kod malih preživača(ovaca i koza)i drugihživotinjaobavlja se carski rez i na tajnačin ispražnjava maternica U težimslučajevima maceracijeplodaliječenjanema, pa se životinjaekonomski iskorišćuje. Gnilenjeploda.Ako plod ugine prijevremena za porođajili pak za vrijemeporoda,a bakterije u nj dospijukrozporođajnekanale iliputem krvi,nastupit će njegovognjilenje.Bakterije se najčešćeunesu u maternicu prilikompomaganjakod teškogtelenja, ako se tajzahvat radi nestručno i ne poštujućinačelaantisepse i sepse Tako unijetebakterije gnjilenja i trulenjaveć 6-12 sati nakon uginućaploda(ljeti i prije) uzrokujuraspadanje,kojese za 24 sata u visokom stupnjuokonča.Pri trulenju se stvara smrdljiviplin, a obujam plodase veoma povećava. Zbog stvaranjaplinauzrokovanog raspadanjemplodau maternici, oko rodilje se širinepodnošljivzadah. Gnjilenjeplodanajčešćejekog krava Posljedicagnjilenja su intoksikacija i septikemijarodilje.Opće stanježivotinje je jačeili slabijepromijenjeno,obujamtrbuha povećan, životinja se teško kreće,postaje bezvoljna, a zatim prestajejesti. Iz

stidnice se cijediprljavamutna tekućinaogavnog mirisa. Bez pomoći veterinara životinja ne može istisnuti gnjiliplod,pa je potrebno što prijezatražitistručnupomoćako poremećajduljepotraje,rodilja ugiba.

Prilikom liječenjaglavnoještoprije iz maternice ukloniti gnjiliplod, a to se može učinitikroz porođajneputeve ili operativno,carskim rezom

Gra nNo O

Nakon vađenjagnjilogploda,maternica se ispire i lokalno liječiantibioticima Antibiotici se dajuinjekcijama u mišić,kroz nekoliko dana uzastopce(naravno,prema potrebi dajuse i drugilijekovi).Čestoi nakon štose spasiživot,rodiljeostaju dugo vremena ilitrajnojalove,pa ih nakon potpunog izliječenjatreba ekonomskiiskoristiti.

Dr StjepanBanožić

Stanje ipotrebna proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj promatrana kroz postojeću ibuduću potrošnju (nastavak na Mljekarski list2,4,5,7,8,10)

Revitalizacijaproizvodnjemlijekaodnosno govedarstvaprovodila bi se kroz

2 faze:

a) sadašnjestanjedo razine 1990 godinei b) povećanje na europsku potrošnju od 300 I p/cgodišnje(poglavi stanovnika).

Pretpostavkamoguće proizvodnje poglavito se treba temeljiti na domaćim resursima hrane koji su procijenjeni. Dio se koristi u stočarstvu na oko 4,4milijardekrmnih jedinica, što jeostvareno 1990. godine.

Za konačnopostizavanjepredviđenog ciljaukupnerevitalizacije u stočarstvu (govedarstvo,svinjogojstvo,ovčarstvo i peradarstvo) i za povećanuproizvod-

nost potrebnojesamo 5,2 - 5,5milijardi hranidbenihjedinica, a 20% višeza postizavanje daleko većestočarskeproizvodnje, ali po suvremenim načelima hranidbe i prijelazom s ekstenzivnog na intenzivnuproizvodnju.

Da bi se ta tvrdnjazorno prikazala racionalizacijupotrošnjestočnehrane intenziviranjemproizvodnjeprikazat ću na primjeruproizvodnjemlijeka.

Ukupnagodišnjaproizvodnjamlijeka sa 305 dana laktacije i 60 dana suhostaja zahtijevasljedećukoličinuenergije (K.J.), kod proizvodnje I.1.732 I,ll 3.050 |,II: 6 100 1 i IV 9 150 I mlijekagodišnje (poCaputu, za 6 100 i 9 150 | - “Govedarstvo"):

Pod pokroviteljstvomMinistarstva poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske, u organizacijiHrvatskog stočarskogselekcijskogcentra i općineMolve,12. kolovoza održana je I stočarskaizložbaMolve 96

Izlagače i posjetitelje su uz prigodni govor pozdravilinačelnikopćine Ivan Kolar i mr Zlatko Dominiković, te dr. Ivan Majdak,savjetnikpredsjednikaVlade RH

Kod 115 domaćinstavanalazi se 310 krava, za kojejeosiguranobesplatno umjetnoosjemenjivanje.Poljoprivredna i veterinarska služba na usluzi jesvim poljodjelcima.

Za ovu izložbu odabrani su:

- kolekcije od 5 simentalskih junica, čijihjemajkiproizvodnja u 305 dana laktacijeiznosila 3.645 kg mlijeka,

- kolekcije od 6 prvotelkisimentalske pasmine,od kojih su 3 u 200 dana laktacijeproizveleprosječno2.857 kg mlijeka, 2 ul kontroli 15,3 - 18,6 kg mlijeka, 1 u 300 dana laktacije 3 406 kg mlijeka,

- kolekcija od 7 ostalih krava simentalske pasmine,kojesu u 305 dana laktacijeproizvele 3 651 kg mlijeka, te kolekcija od 5 krava iz zem kontrole.

Iz svake od kolekcijatrojiciproizvodača dodijeljene su treća,drugai prva nagrada, a proglašenajei šampionka.

Prvom nagradomnagrađenisu:

- Vesna Gregariz Virjaza junicu DINU - 500,00kuna,

- Đuro Tuba iz Molvi za prvotelku Jelenku - 500,00kuna od općine Molve,diplomaHrvatskogstočarskog selekcijskogcentra i šampionsko zvono Gumex farma, - Đuro Šadek iz Repaša za kravu Ružu - 500,00kuna i diplomaHSSC, - Mirko Šikulec iz M Grede za kravu Vilmu,500,00kuna.

Većem brojuizlagača(20)naturalne su nagradeuručili predstavnici Sirele i drugisponzori.

Izložene su i drugevrste domaćih životinja.

U okviru izložbeorganizirana je i aukcijskaprodaja65 rasplodnih junica,čijihje majkiproizvodnja u 305 dana laktacijeiznosila 4 663 kg mlijeka. Na aukciji su prodane52 junicepo cijeni od 8.352 - 11.500 kuna. StjepanBrlek,dipl.ing 321

Prva stočarska izložba “Molve 96" s aukcijskom prodajom rasplodnih grla

Druga stočarska izložba Gorjani 1996.

U organizacijiŽupanijeosiječkobaranjske,Hrvatskogstočarskogselekcijskogcentra - Selekcijskeslužbe Županijeosiječkobaranjske i općineGorjani, 8. rujnaorganizirana je 2. stočarskaizložba(uzsudjelovanje stočara iz svih dijelovažupanija), pod pokroviteljstvomMinistarstva poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske

Izlagače i posjetitelje su uz prigodni govor pozdravilinačelnikopćine Gorjani,dožupan osiječkobaranj- ski gosp. B. Knezovićkojijei otvorio izložbu. O stanjugovedarskeproizvodnje na područjuŽupanijegovorio jeVedran Hrabak,dipl.ing.iz HSSC

Na područjužupanijeimade 7.929 krava,od čega se umjetnoosjemenjuje 6 730 ili85%.

Pod tretmanom selekcije kod 382 domaćinstvauzgajase 1.149 krava, te 445 junica i ženskogpodmlatka. Za izložbu jeodabrano:

- kolekcija od 5 junicasimentalske pasmine,čijihjemajkiproizvodnja u 305 dana laktacijeiznosila 3.876 kg mlijeka,

- kolekcija od 5 krava prvotelki simentalske pasmine,kojihje proizvodnjau I. kontroli iznosila 15,8do 16,9kg mlijeka,

- kolekcija od 5 krava prvotelki simentalske pasmine- uvoz iz Austrije,čijajeproizvodnjamlijeka u I kontroli iznosila 13,5do 18,3kg mlijeka,

- kolekcija od 6 krava simentalske pasmine - domaćiuzgoj,čijajeprosječnaproizvodnja u 305 dana laktacijeiznosila 4 766 kg mlijeka, - kolekcija od 5 krava holstein-frisian pasmine,čijaprosječnaproizvodnja

u 305 dana laktacijeiznosi 6 489 kg mlijeka,

- kolekcija od 4 krave - red-holstein pasmine,čijaprosječnaproizvodnja u 305 dana laktacijeiznosi 6 481 kg mlijeka,

- kolekcija od 5 junicared-holstein pasmine - uvoz iz Njemačke,čijihje majkiproizvodnja u 305 dana laktacijeiznosila 5.564 kg mlijeka. Uručenesu po tri nagradeiz svake kolekcije, i to: po 200,00kuna za trećui drugunagradu,kao i naturalne nagradekojesu dodijelili mnogisponzori - njih66

Prvom nagradomnagrađenisu:

- Branko Jakopovićza junicuMILEVU,400,00 + 500,00kuna, i diplomom HSSC,

- Zdenko Zdravčević iz Beketinaca za kravu ANUŠKU, 400,00kuna i diplomaHSSC, Ante Kujundžićiz Ivanovca za kravu RUMENKU, 500,00kuna i diploma HSSC, - Ivo Josipović iz Koritne za kravu PANDU, 400,00kuna i specijalna nagradaHSSC. PANDA jeproglašenašampionkom.Šampionskozvono je uručiogosp. M. Devčićiz Gumex farma Zagreb, a diplomuHSSC MiljenkoErnoić,dipl.ing.

- AndrijaPetrekovićiz Valpova, 400,00kuna za kravu JAGODU i diploma HSSC, - BožidarVukojeiz Ivanovca za kravu ŠARULJU, 400,00kuna i diploma HSSC

Na izložbi su predstavljene i druge vrste domaćihživotinja.

StjepanBrlek,dipl.ing.

Mogućnostiproizvodnjerasplodnog materijala u R. Hrvatskoj u sljedećemrazdoblju

Prema godišnjemizvještajuHrvatskog selekcijskogcentra za 1995 godinu, podselekcijom se vodi:

a)MB krava

b)Z krava

iliukupno

odnosno

32 408 komada

10 281 komada

42 689 komada

18,63%evidentiranih krava, to jest278.247 komada

Tijekomrazdobljakojedolazi valjat će “Z" selekcijutransformirati u MB - “A" selekciju i za 25 godinasa

18,63% (brojkaizvan statističkogljetopisa) doseći25% od tada predviđenih 445 000 krava i steonih junica, ili 111.250 komada.

Porast sa 42.689 na 111.250 komada kroz 25 godinaosigurava se trendom od oko 3,5%povećanjagodišnje.Tijekom godina, u dinamici postizavanjaželjenog brojaporastnećeićilinearno, već prema stanju i potrebamanacionalnog gospodarstva u proizvodnjimlijeka i u proizvodnji mesa Mogućnostproizvodnje i uzgojarasplodnogmaterijala na početku i na kraju razdoblja, tj.recimo 1996. i 2040.,bilo bi približno:

42 689

MB početnegodine od i Z selekcije - uz koncepciju 75% (sada)čini

31.970 teladi - uz uginuće 3% 954 teladi

ostaje

30 836 teladi od čega:muških 15.418

ženskih 15.418

Od 15.418 teladi, u daljnjiuzgojmože najviše 60% (upitanpostotak), što čini

9 251 komad junica od navedenogbroja

9 251 junica za remont 42 689 matičnih krava treba 6 830 junica

i za promet u ciljupovećanjabrojakvalitetnih krava preostaje 2 421 komad Naprijedizračunatilinearni trend od 2 725 komada potrebnihjunica(tijekom 25 godina) u početkuznačiteoretsku potrebuuvoza 304 junice.Kada bi tako i bilo, to ne bi bio posebanproblem. Prema rečenom,materijalpod selekcijomdanas ne može sudjelovati u remontu nacionalnoggovedarstvakoje za brojkrava 1995 g od 336.000 komada treba kvalitetnih 53.760 - 6.830 kom. za selekcijsko stado vlastitog remot dakle ukupno nedostaje 46.930 komada za narodno govedarstvo kvalitetnih junica. Ovajpodatakjasnogovorida trend napretka ne može bitibrz,većmora ići geometrijskomprogresijom. To ćemo vidjeti iz stanja2020 godine,kada očekujemosljedećusituaciju:

a) od 445.000 krava 25% u selekc

111 250 krava

Za 111.250 komada tada predviđenih krava u selekciji za 16% remont potrebno jeosigurati17.800 junica, a za remont nacionalnoggovedarstva53.400 junica (16%od 333 750 komada)ostajesamo 8 099 komada za remont stada van selekcije,odnosno ostajemanjakod 45 301 kvalitetnih junica.

Ovakav trend pokazuje da upravo radi toga i uz ostale čimbenike u proizvodnji predvidiviprosjekproizvodnje po kravi u 2020 godine ne može bitiveći od 3.157,3 litara (kaorezultat prosjekaA, B i C sustava odnosno 2.500 - 4 000 | i 7 000 | po kravi).

s o

Navedene pretpostavke vrlo su diskutabilne,odnosno ovise o mnogo čimbenika,posebicedržavnojpolitici u ioko agrara Ona će se, nadamo se, uskoro utvrditi i donijetipropisekojimaće se

omogućitimjere za provedbuprograma razvojastočarstva, a u okviru njegaposebice govedarstva. StjepanDeneš,dipl.ing.

Poštovaničitaoci!

U broju10 Mljekarskoglista na stranici 287 objavljeni su netočnipodaci

Točne podatkedajemou prilogu.

Uredništvo

Caprijet ispiračsluži za pranje,dezinfekcijuiispiranje sisa

Složiv za vrijememužnje. Jednostavna i brza montaža.

Optimalnočišćenje.

Specijalnoizrađeno za muznu instalaciju

Caprilac

Naravno,treba koze skupljatiprije same mužnje,štoiziskujevremena, ali se ipak isplati,jer ne treba dodavati slamu,a i samog gnojiva bude u vrlo malim količinama u

RAPID EXIT staji za mužnju.Inače, koze pasutravu svaki dan na novom dijelupašnjaka,štose pak regulira pregradama,jerse u praksipokazalo da zagađivanjeodjednomcijelogpašnjakakozjimgnojivommože negativnoutjecati na konzumiranje trave

Sam procesmužnje sastoji se od uvođenjakoza u dio stajekojisluži kao sabirališteprijemužnje,kapaciteta oko 200 koza. Ondjesu smještenejasle,štojepostaloneophodnim zbog toga štokoze u staji za mužu ne dobivajudodatnu prehra-

nu, nego se zadovoljemirnim preživanjemranijeuzete hrane za vrijemesame mužnje.Mužnja500 koza obavlja se u 9 navrata, a sve ukupno trajeoko 2 sata

Mužnjase obavlja uz pomoć nove konstrukcijesustava mužnjezahvaljujućikojem se u trenu nanošenja sisne čaše na samu sisu,kao i u

Sisnačašica

Prozirna, male težine,ovalno, ugodno pristaje u ruci, sa dodatnim kočenjem vakuuma

trenu odnošenjasa sise,aktivira ugrađeniventil kojiisključivakuum u sisnojčašiprilikomulaska zraka, tako da se sama mužnjaobavlja na vrlo ugodan načinza kozu

Kvotum produkcijekoza u EXIT RAPID stajiotprilikeiznosi 800 kg mlijeka, s postotkommasnoće od 4,3i postotkombjelančevina od 3,4.

IR S ANTUNOVIĆ

Kontra Klauw - Novost na tržištuza dezinfekcijupapaka, zamjenjuje formalin

Kontra klauw je proizvodpreventivnogkaraktera kojemujeciljspri-

ječitiponovnu infekcijupapakakod teladi i ovaca Osim togapraksaje 325

pokazalada se zamjenom antibiotika s kontra klauw ubrzava ozdravljenjepapka životinje.

Kontra Klauw je proizvodna bazi vodikova peroksida.Glavnu ulogu igrajustabilizatori kojinjegujui ujednozaštićujupapke,dok jesama dezinfekcijabrza,djelotvorna i dugoročna,i proizilazi iz sastojaka samog peroksidakojiuništavabakterije,plijesni i viruse Proizvod Kontra Klauw ne peče u dodiru s otvorenom ranom, nego je čisti i time ubrzava njenozarašćivanje.

Proizvod na papcimastvara zaštitni sloj(coating) u kojemuprisutni peroksid na duljevrijemezaštićuje papke od ponovne infekcije.Kontra klauw je stvarna zamjenaformalina kojije ujednobezmirisan i biološki razgradiv,ostajeaktivan na svaku vanjskupromjenutemperature, a

nema negativnogdjelovanjana zdravlje.

Kontra Klauw ne sadrži antiobiotike, imunitet na njegaje isključen, a ujednojenajdjelotvorniji kod raznih infekcijapapaka, kao primjerice MORTELLARO i dr

Proizvod se dodaje u kupku za dezinfekcijupapakai nogu,a može i prskanjempo donjemdijelunogu i po papcima.On može neutralizirati nastalu rezistenciju na antibiotike i time ubrzati ozdravljenje.

Nakon ozdravljenja,redovita kupka s Kontra Klauw sigurnoće spriječiti novu infekcijupapaka.

Za podatke na engleskomjeziku obratite se na telefon:

9931 497 382017,Firma SCHIPERS, na ime gospodinaVan Berkel,Nizozemska

Stg.HandelsbevorderingBenelux - Kroati& FoundationCommercial RelationshipBenelux- Croatia

5038 HE Tilburg

Nederland

Tel. + Fax 013 - 5369991

Izhrvatskepovijesti

Osnivanje pučke seljačke stranke

Nakon štose godine1903. završilo dvadesetogodišnjerazdobljevladavine bana Khuena,a uskoro i njegove Narodne stranke iz seljačkog staleža,najbrojnijegdijelahrvatskog naroda,već 1904. rodila se nova političkastranka Ta jestranka postizalanajvećeuspjeheu razdobljuizmeđu dva svjetskarata, a postoji i danas s nešto promijenjenimnazivom Naime,33godišnji politolog i novinar StjepanRADIĆ je sa 24 suistomišljenika 22. prosinca 1904 u Zagrebu,osnovao HRVATSKU PUČKU SELJAČKU STRANKU

Povod za tajdogovor bilo je nezadovoljstvoonodobnom “Sjedinjenom hrvatskom oporbom"kao i poslovanjem Hrvatske poljodeljske banke kojujeosnovao i vodio kasniji zagrebačkinadbiskupdr Ante BAUER Burna raspravatrajala jeod 10 sati prijepodne do 21 sat navečer, kada su se konačnosložili oko programa nove stranke,kojisu sutradan tiskali u 10 000 primjeraka. Program jeu prvičas zaplijeniodržavni nadodvjetnik, no sud jeod togaodustao i program se ubrzo našao u kućama mnogihseljačkihobitelji diljemHrvatske

Program stranke HPSS Cjelokupnitekst programa našli smo u knjižici“ŠTO HOĆE HRVATSKA PUČKA SELJAČKA STRANKA?"

Program se sastoji iz sljedećatri dijela:Osnovna misao i načela,Što hoće Stranka u pojedinimgranama državneuprave i Kako će stranka raditi za ono što hoće (Metoda), a na

krajujedodatak Uputaza uređivanje (organizaciju)stranke Za čitatelja našeglista izdvojitćemo neke misli kojesu najvažnije za povijest, ali i za našadanašnjashvaćanja.

Jedna od osnovnih misli naglašava: “Hrvati su od starine imali, te idanas imaju,posebnusvojudržavu".Time HPSS priznajepostojećedržavnopravno uređenjeHabsburškemonarhije, ali “ćenastojati i raditi, da se čitavhrvatskinarod,koliko živi na okupu,ujedini i uredi u svojudržavu sa svojimzakonima i uredbama, i to na osnovu onakvogmišljenja o državi i vladi, o pravu, o zakonu i vjeri, kako se očituje u životuslavenskog puka i slavenskih mislilaca,koji s pukom skladno misle i osjećaju, a sve s obzirom na potrebepuka i čitavognaroda" Povjesničaripišu kako je S Radićpredlagaopreus327

trojstvoMonarhije na trijalistički način,štoznačida se uz austrijsku i mađarsku državnu cjelinuustroji i treća,slavenska cjelina, u vidu neke podunavskefederacije. Sve do po- četka1918. Radićje smatrao da u ravnopravnom savezu unutar Monarhije sav hrvatski narod, i onajiz Dalmacije,Istre,Bosne i Hercegovine,ima najboljeuvjete za svojrazvoj.Tajsmjertadašnjehrvatske politike povjesničarinazivajuAUSTROKROATIZMOM.

Program je osim toga smatrao da Hrvati,Srbi i Slovenci morajupolitičkisurađivati radi postizavanjaboljebudućnosti. Za Hrvatskougarsku nagodbu program smatra “da ne zajamčujeHrvatskojdovoljno ni državneosebujnosti, a gospodarstveni,prosvjetni i obći narodni napredaksprečava". Strankajezahtijevala da mađarska vlada ne izigravanačela iz Nagodbe, a prema potrebi da ih mijenja u cilju napose hrvatskih financijskih interesa

Program zahtijeva sva građanska prava za slobodu sastajanja,pisanja,tiskanja,širenjaknjiga i novina, “i nigdjene smetati čovjeku a naročito ne u njegovomdomu". “Na zakone koji se tičuživotnihpotreba naroda,ima narod dati privoluravno pojedinačnimglasom (referendumom)".

U dijeluprograma o poljodeljstvu prvo se utvrđuje: “Za seljačkipoljodeljskistalež ima se stvoriti posebno seljačkopoljodeljskopravo. Dok se takvo pravone stvori,imadu se stvoriti posebnizakoni s ovim odredbama" Navest ćemo ih skraćeno: prilikomprodajeposjedana dražbi, općinaima pravo prvootkupa;sestre nemaju pravo od braćetražitidijelove zemljišta;prijenosposjedas roditelja na djecumora se obaviti

bez pristojbe; na zahtjevopćina, može se odrediti rasprodajaposjeda većeg od 500 jutara,ozakoniti osiguranjeprotivprirodnihnesreća, samoupravnimopćinamadržavamora davati svotu za gospodarskepotrebe; treba osnovati jedno državno poljodeljskovijećekao i u županijama i kotarevima

U odjelu“Škola i crkva" zahtijeva se osnivanjeuzornih općinskih i kotarskih poljodeljskihgospodarstava na kojimase ima urediti praktičnapoljodeljskapoduka.Vjernicipredlažu biskupusvećenika za svoga župnika Treba ukinuti sve župnedaće,a župna općinaće župnikuodrediti stalnu plaćuu novcu

| na kraju, da spomenemo općipolitičkizahtjev: “Za hrvatski sabor birajunarodne zastupnikesvi domaći punoljetni(21god.)i poštenisvoji gospodaribez razlike na porez, službu i školovanje u smislu obćega izbornogaprava. U saboru nema virilista Pravo manjineima se zakonom urediti i zajamčiti."Podsjetimose: “virilisti" su velikaši,biskupi i episkopi.lako smo mnogo toga izostavili iz programa, moramo priznati da je HPSS već na početkuovoga stoljećaimala mnogih naprednih idejakojei danas ne gube na svojoj vrijednosti.

Ideologstranke bio jeAntun RADIĆ, (1868.-1919.),starijiStjepanovbrat, profesorknjiževnosti,etnolog i političar. On jeod 1900. do 1904 izdavao "DOM" list hrvatskom seljaku za razgovore i nauke,te tajstaležpripravljao da po prviputau povijesti stupina javnupolitičkupozornicu.

StjepanRADIĆ, knjiž. i publicistZagreb

Jozo STILIĆ,veleposjednik - Galdovo

FanjoŠKRINJAR,kapelan - Ivanec StjepanŠIMUNOVIĆ, posjednikHrastovica

Bogdan ŽAGAR, trgovac - Ogulin

DraganTURK, agronom - Prečec

Ivan GMAJNER, novinar - Zagreb

Tomo JALŽABETIĆ,seljak - Đurđevac

LIST 4

|

HILELA SELJAKJ

ZRALGOVOR|NAUKE

IZDAJE+UREDJUJE M4 DFANTE RADIĆ

dr Svetozar KORPORIĆ, novinarZagreb

Peroslav LJUBIĆ,posjednik - Virje

dr. Ante RADIĆ,književnik - Zagreb

VojislavSTANKOVIĆ, knjigovođaZagreb

PREDPLATA-SEŠALJE UPRAVI:BOMA:ZAGREB:

Novo glasilostranke zvalo se “DOM - glavnenovine Hrvatske pučkeseljačkestranke" Prvi brojizašaojeu Zagrebuu srijedu, 5 prosinca1906. pod poznatomlozinkom “VJERA U BOGA I SELJAČKA SLOGA"

ČlanoviPrivremenogglavnog

odbora HPSS.

Popisod 21 člana Privremenogglavnog odbora stranke danas se već rijetkoobjavljuje u povijesnimknjigama, pa ćemo im ovdjedati ponovnu počasti objavitinjihovaimena, zvanje i onodobno mjestoživljenja:

Ivan BARTOLOVIĆ,obrtnik - Virovitica

Antun IRGOLIĆ,kapelan - Petrovina

Rikard KORITNIK,kapelan - Grubišno Polje

dr Milan KRIŠTOF,posjednik - Lučko

lijaMARTINOVIĆ,seljak - Šumeće

JurajSTOJANOVIĆ, pravnik - Zagreb

Ante ŠLEGEL,svećenik - Martijanec

Luka ŠAŠKI,novinar - Trnovitica

dr. BenjaminŠUPEKIM, odvjetnikSisak

Presjednikomje izabran glavnipokretačStjepanRADIĆ.On je na toj dužnosti ostao sve do svojeprerane i tragičnesmrti nakon beogradskog atentata, 8 kolovoza 1928 Prva javnaskupštinastranke održana je već 21 siječnjasljedeće, 1905., u i. starinskoj kućiseljakaStjepana SIMUNOVICĆA u Hrastovici krajPetrinje.Mrziteljisvega hrvatskoga tu su kućusrušili i skupa s obližnjomžupnom crkvom sa zemljom sravnili 1992 Nakon Hrastovice,bilo jemnogo zborova, pa se za velikogvođu StipicuRadićapisalo: “Prohujaojekao vihor cijelomHrvatskom od Zagorjado Srijema."Opisu njegovogvelikogživotai kobne smrti vratit ćemo se ponovno.

Priredio: StjepanKeglević,dipl.ing.

Mali podsjetnik poljodjelskihradova u mjesecu studenom

“Zbog studeni, kad si pod krov spremioplug, k pjesmi i štivuzovi obiteljskikrug"

Kako odmah uočavate,ovi stihovi su nastali u vrijemekada nijebilo ni radijani televizije, ali je bilo više kulturnih ljudi.

Pišem ove retke na Miholje, na koje je konačno sinulo sunce i počelo grijatibiljke i sušitizemlju,pa se nadamo da će jesenskasjetvapšenice,ječma,zobi i ražido studenog biti sretno privedenakraju(amožda će to biti i u listopadu).Želimvam dobru berbu kukuruza,uspješno skladištenje i otkupuz pristojnu cijenu. A vi,stočari,iskoristite kukuruz dok ima 25-30% vlage u zrnu, pa silirajteizmljeveneklipove.Time iskorišćujetehranjivesastojkeu oklasju i komušini,kojibi inače kao hrana ostali neiskorišteni

Sada jevrijeme za kultivacijulivada, da ih se štoboljeprozrači i očisti od korova. Prazna mjestavaljazasijati djetelinskotravnim smjesama.Gnojitelivade stajskimili mineralnim gnojivima.

U vrtu opetima posla,jerslobodne površinenakon pooranihili izvađenih plodovavaljaprekopati, pognojiti i tlo pripremiti za proljetnu sjetvu i sadnju.Sjetvui sadnjuu studenom obavljajumarljiviDalmatinci, a mi Panonci gledetogaipak imamo malo mira Jeste li štogod poduzeli da se listovi endivijeizbijele odnosno požute?Ing.MajaKos-Pogačićpreporučadva načina: pojedine glavice se vežu konopcem,ilise

glavicepokrivajuglinenimloncima, slamom ilisličnim.Podvezuje se za suha vremena Endivijajeosjetljiva na mraz pa je za zimsku potrošnju treba spremiti na toplijemjesto, a ako zima nijeprejaka,bit će dovoljnopokritijeagrilfolijom. Ako imate špargu,tada nakon prvih mrazova odrežitestabiljkepritlu i spalite ih Tada orezano šparžište posipajtesitnim gnojem i zagrnite zemljom.

Ljubiteljicvijećaimajudosta posla sa svojimmiljenicima.Ruže se skraćujuna visinu od 40 cm, a preostalo lišće se skida i zagrćezemljomdo 20 cm, kako to preporučaDarko Kantoci Treba zatim uz grm nabaciti 45 kgstajnjaka i NPK gnojiva u omjeru

7-14-21. Lončanice se prenose u zatvorene prostorije, a neke se i orezuju.Zalijevanje se smanjuje, a prihranjivanjeprestaje.Sada jevrijeme sadnjedrvećai grmlja.Ing. Vlasta Ljubešićpreporučaoko kuće posaditi“Tri mušketira"tj.lovorvišnju,šimšir i božikovinu,jerće ove zimzelenebiljkeunijetiživot u vrt U voćnjacima i vinogradima,znamo, doba jeobrade tla,ukoliko se niste odlučili na trajnizeleni pokrov,kao i unošenjegnojiva.Biljkamatreba vratiti ono štosu nam dale. Tko će podizatinovi vinograd“ilivoćnjak naraditće se i uložitivelikenovce

Sve radnjepoduzimajte na stručnoj razini,jerako jednuizostavite, sve ostale mogu ostati bez rezultata. Jesenska sadnjavoćakamnogo je uspješnija od proljetne.

U vinarstvu - mlado vino otočite s taloga.Ako jevrenjestalo,dodajte selekcioniranikvasac U podrumu neka toplinabude oko 16-18 “C,kako bi tiho vrenjejoštrajalo.Vinogradarimačestitamo najvećiblagdan,sv Martina biskupa,čijaće se 1600.godišnjica blaženesmrti slaviti sljedeće1997. godine.

Priredio:

StjepanKeglević,dipl.ing.

Selo ima budućnost

U ovojnašojrubrici o narodnimobičajimadosad smo uglavnompisali o onima iz davnih dana. Ovoga puta naš prostorćemo ispunitinovim pitanjimakojastojepred hrvatskim selom i seljacima kao i u prijateljskoj zemljiBAVARSKOJ, slobodnojdržavi unutar Savezne RepublikeNjemačke.

U Zagrebuje od 18. do 29 rujna 1996 svečano održan“BAVARSKI TJEDAN U HRVATSKOJ", u okviru kojegasu organizirani “Dani bavarske poljoprivrede". U suradnji s našim Ministarstvom za poljoprivredu i

šumarstvo,održanje simpozijpod naslovom RAZVOJ RURALNOG PODRUČJA | OBNOVA SELA, s obilascima sela Mačkovaci Krašić.

Osjećamodužnostda našimčitateljimaobjasnimoriječ“ruralni",koja se čestopojavljuje u javnosti,jer nemamo prikladnehrvatske riječi. Ta riječje latinskogpodrijetla, nastala od “rurare" koja,prema rječniku Mirka Divkovića,znači“živjeti na selu;baviti se gospodarstvom" “Ruralno" bi,dakle,bila sva zemlja, 331

njive,šume,vodotoci,putevi i cijeli krajolik u kojem postojiselo i žive seljaci.

U uvodnom jepozdravuministar MatejJANKOVIĆ naglasioveliko značenjeza Hrvatskusuradnje s prijateljskomzemljomBavarskom,koja se borila za našemeđunarodno priznanje i odmah priskočila s velikom pomoći,i materijalnom i znanjem, tehnikom i stručnimiskustvom. Naročitojevažnanjenapomoć u obnovi sela razrušenih od okupatora, kao i svih sela kojasu za vrijeme socijalističkevladavine bila zanemarena i zapuštena.Ministar Janković se složiokako sela valjaobnoviti na racionalni način,ali kako pritomtreba uzimati u obzir i tradiciju i ekološkezahtjeve, te u to uključivati i drugaministarstva s različitim stručnjacima. “U bogatstvurazličnosti hrvatskih prostora ne možemo se jednako ponašati",bila je,uz izražaj velike zahvalnostiBavarskoj,završna misao našegaministra.

Razvojruralnogpodručja i obnova sela u Bavarskoj

O ovojtemi govorila su dva govornika iz Bavarske,Alfred SCHUH i dr. ing.HolgerMAGEL, voditeljBavarske uprave za ruralni razvoj.Prvi je dao opće podatke o Bavarskojkoja se rasprostire na 70.550 km? i ima neštovišeod 10 milijunastanovnika, gustojenaseljena i visoko industrijaližirana, a poljoprivredom se bavi samo 7% stanovništva. To je ipak seljačkazemlja.Prosječnaveličina posjedaiznosi18 ha,a ima 50.000 sela StajališteDržavnogMinistarstva za prehranu,poljoprivredu i šumarstvo,što je odraz i javnog mišljenja,jest da “ZEMLJA IMA BUDUCČNOST AKO POLJOPRIVREDA IMA BUDUĆNOST". To jepolaz-

na točka za sve uspješnezahvate u sela i poljoprivrednuproizvodnju. Takvognečegnismo u Hrvatskojčuli 45 godina.Tom obnovom bave se Parlament i Vlada,ali o seljacima ne smijuništaodlučivati bez seljaka. Najgorebi bilo kada se ne bi ništa odlučivalo!Valjau ovome naraštaju misliti za budućegeneracije!

Ljude u gradutreba zainteresirati za zavičajodakle su došli,jeČOVJEK BEZ ZAVIČAJA JE ČOVJEK BEZ

DOMOVINE, a takav je sklon počinjatimnoga društvenazla.Mnogo je togaštotreba uraditi na selima da se životondjeodrži,pa i vrati: otvarati u selima pogone poduzećaiz grada, zainteresirati veliki kapital za nova poduzetništva,izgraditiceste,kanalizaciju,vodovode,ambulantu,trgovačkeradnje,banku,poštu,prostorije za mladež,dječjevrtiće,obrtničkeradnje,izvidjetimogućnostza seoski turizam,šport itd Uopće rečeno,stvoriti seljacimaistovrijedne uvjeteživotakao u gradu,ali oplemenjenetradicijomsela

Predsjedavajućiskupa,Vlado BIČANIĆ,pomoćnikministra oduševljeno se zahvalio g Schuhu za te riječi i dodao: “Nama u Hrvatskojpotrebni su MIR,SLOBODA | SKLADNI RAZVOJ SEOSKIH PODRUČJA".

Dr. H. Magel upozorioje da je u Europiprisutanopćibijeg sa sela u

gradove i da sve treba poduzeti da se ta pojavazaustavi U Bavarskoj se seljačkostanovništvovišene smanjuje,jer će samo ono očuvati ruralna područja i uopćeprirodu od uništenja.Obnova mora proizlaziti iz glavai srdaca, a stručnjacimoraju biti misionari,puni žara za svoj posao. U Europise obnavlja20.000 sela,od toga 15.000 u cijelojNjemačkoji 2 000 u Bavarskoj.Država potičetajrazvoj i obnovu: u ministarstvu za prehranu,poljoprivredu i šumarstvoustrojenjeposebansektor kojisurađuje s raznim drugim upravama kao što su Uprava za graditeljstvo,komasaciju,financije, školstvo, te s raznim istraživačkim institutima Naglašenaje neophodna potrebasuradnje s lokalnim samoupravnimopćinamai sa savezima seljaka, a štovećibrojljudi na selu mora se uključiti u obnovu svoje životnesredine. Mora se stvoriti IN-

TEGRALNA MEĐURESORSKA SU.RADNJA,vođena iz Ministarstva poljoprivrede(riječ“integralno"znači: povezivanjespajanje,ujedinjavanje).Sve te djelatnosti mogu se, međutim, ostvariti poglavitonovcem iz državnogproračuna, ali treba nalaziti i drugeulagače,ali osloniti se i na samopomoć. U Luxemburgu se pokazaloda jeiz obnovljenihsela u državnublagajnudošlo 80% više poreza Gradovi se morajuuključiti u financiranje - gradi selo morajubiti kao MUŽ i ŽENA. Građani morajubiti svjesniji da plodnotlo,čistuvodu i zdravu hranu mogu dati samo seljaci - oni čine da zemljadiše, a ako zemljane diše,svi ćemo se ugušiti.

Govornik sve to preporučuje i Hrvatskoj,osobito postizavanjelokalne

inicijative,partnerstvamnogih,demokratizaciju, ali izgradnjuprofesionalnih kadrova,jerdobra volja ipaknijedovoljna.Predlažeda se Hrvatskaučlani u europskuRadnu zajednicu“Obnova sela"

Hrvatsko gledanjena obnovu sela

Glavni referat podnioje Ante PULJIĆ,voditeljOdjelaza obnovu Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Ruralni prostor u Hrvatskojzauzima 80% površina,poljoprivredom se bavi oko 45% stanovništva, a naseljenost jeslaba. Pedeset godinamarginalizacije(zapostavljanja) sela uzrokovalo jesveopćuzapuštenost i osiromašenjematerijalnog i duhovnog života.Postoji i daljnjeraslojavanje, a u gradovimanema radnih mjesta. Državnapolitikanastojioko podizanjaobiteljskihgospodarstavakojihdanas s dobrim izgledimaima 23.000. U obnovu sela ulazimo i time da se ona vodi na jednome mjestu odakle se uključujusvi ostali čimbenici - dakle,integralnipristup i partnerstvo, te izvori sredstava iz državnogproračuna. A PuljićjeBavarskojizrazio veliko priznanje na učinjenom u obnovi sela te se zahvalio na širokogrudnojpomoći Bavaraca Naši prvikoraci u obnovi činese u selima Mačkovaci Krašić.

Dipl.ing.Dorica ŽAGAR, planer,Hrvatica kojaradi u Munchenu,preporučujeda se u projekteintegriraju željelokalnogstanovništva i pružaju specifičnarješenja,jeropćihrecepatanema

Drugireferati pokazali su kako kod nas već postojimeđuresorska su-

radnja,jersu ih podnijeli:Jasenka KRANJČEVIĆ iz Ministarstva za uređenjeprostora i graditeljstvo, Maja ŠTAMBUK iz Instituta za društvena istraživanja, dr. Zdravko ŽIVKOVIĆiz Zavoda za zaštitukulturne i spomeničke baštine, dr Melita MIHALJEVIĆ s Pedagoškogfakulteta u Osijeku,te dipl.ing.Stanislav ŠTAMBUK iz Zavoda za zaštituokoliša.

Prva izvješća o obnovi našeg sela dao je za općinuKrašićnačelnik MatijaILIJANIĆrekavši da će zaštiti staru jezgrusela u toj“Dolini kardinala",zatim urediti vodovod i kanalizaciju,provestikomasaciju,donijetiprostorni i gospodarskiplan,te nastojati oko međunarodne ceste prema Bregani.Načelnikopćine Vrbje u Brodskoposavskoj županiji, u kojojse nalazi selo Mačkovac priopćiojeda to selo ima 9 000 ha poljoprivrednepovršine,446 stanovnika i 115 domaćinstava od kojih 92 čista poljoprivredna.Otkup mlijekaje jedinoposlovanje u selu

Obnova sela počelajesa 20 junica nabavljenih od sredstava Svjetske banke. Proširuje se uzgojpovrtlarskih kultura: paprike,krastavaca i feferona Obnova nakon ratnih pustošenjaide sporo - obnovljenje seoski dom i crkva Seljaciteško prihvaćajupromjenunačinaživota. Bavarski stručnjaci su u Muzejskom prostoru na Jezuitskom trguu Zagrebu postavili i izložbu“SELO | KRAJOLIK" s fotografija o svojimuspjesimana tom području.Tiskali su katalog s tim slikama i vrlo poučnim tekstovima Ovdje ćemo prenijeti mudru misao s izložbe,kojujejednom izrekao Sir Alec Guiness,(engleskiglumac):

“San jemodernogčovjeka odseliti se iz sela u grad, kako bi kasnijeimao priliku odseliti se iz gradau selo."

Priredio: StjepanKeglević,dipl.ing.

Obavijest o nagradnoj igriproizvođača mlijeka

Dragičitaoci!

Vjerujemoda ste primijetili da u broju10 Mljekarskoglista višenijebilo nagradnogpitanja.

Ranijesmo pisali da će nagradnaigrazavršiti sa brojem9.

Na zadnjemsastanku Uređivačkogodbora časopisautvrdili smo komisiju od 3 člana,kojaće obaviti izvlačenjenagrađenih. To ćemo učiniti do 15. studenog jerpredpostavljamo da s tim datumom možemo zaključitiprijemodgovora.

Nagrađeniće biti pismenoobaviješteni o danu i mjestuobjavljivanjanagrade.

O nagrađenimaćemo pisati u jednom od narednih brojevačasopisa.

Uredništvo

“Vašlije

Od svih smrtno stradalih u prometnim nesrećama,velik brojbio bi još i danas živda su očevicipružili brzu i odgovarajućupomoć, a ne čekali sa strane kada će začutisirenu kola hitne pomoći. U svijetumasovne motorizacijemožda ćete i vi već sutra biti sudionikom nezgode u kojojima ozlijeđenih. Što ćete učiniti?

Prvo,nemojte“izgubitiglavu",nemojtedozvoliti da vas obuzme panika ili strah U mnogo slučajeva možete dosta toga učiniti dok ne stignestručnapomoć.

"u

--

ver

Nyo o

mmm akata ua sai

-.-.)...... —.... —. —.. —. —.»,.

Drugo, odvucite žrtvus opasnog mjesta(automobil u plamenu), a ako jesigurna na mjestugdjese nalazi, ostavite je. Micanjem ozlijeđene osobe možetejojpogoršatimoguće povredekralješnice. Ako je,dakle, već morate micati,izbjegavajte koliko god jeto moguće većasavijanja ili okretanja*vrata,tijela i udova. Najboljejeda ozlijeđenomestanete iza glavei izvlačite ga sa svojim rukama ispodnjegovihpazušnihjama Nikadanemojtepovlačitibočno!

Slijedećikorak jeda provjerite diše li unesrećenik. Ako ne diše,odmah primijeniteumjetnodisanje.Nemojte čekati!Polegnitega na leđa Provjerite ima li u ustima kakvo strano tijelo, kao primjericeumjetno zubalo ili vlastitu krv kojaga može ugušiti. Sve se to mora ukloniti Podignite mu tada laganovrat,zabacivši mu glavumalo unatrag.Prstima jedneruke stisnite mu nosnice,

a svojausta,širokootvorena,priljubite na otvorena usta unesrećenog i upušitečetiripuna daha u brzom slijedu. Ako nakon toganije počeo disati,nastavite upuhivati zrak otprilikesvakih 5 sekundi i pro-vjeravajte je li mu se grudnikoš počeo micati Ako jest,osiguravajte mu dišniputslobodnim

Ako jes disanjemsve u redu već od prvogtrenutka, onda provjerite krvari li Ako krvari,odmah izravno pritisnite na ranu

Uzmite neki komad tkanine,presložite ga nekoliko puta,stavite na ranu i snažnopritisnitedlanom. Pritišćite sve dok se krvarenje ne zaustavi, ilidok žrtvu ne preuzme osoba iz ambulantih kola. Ako nema vidljivogprijeloma,pokušajtepostaviti žrtvutako da rana bude na povišenome,iznad srca, pa ćei sila teža olakšavatizaustavljanjekrvarenja. Ako ni prva ni druga metoda ne pomaže,pokušajtepritiskomprstiju

na onim mjestimana udovima gdje se krvna žilanajlakšestisne na kost i tako zaustavi ozbiljnokrvarenje.

Točke pritiska za ozlijeđenuruku nalaze se na unutrašnjojstrani nadlaktice, a za nogu u preponi. Na tim se mjestimanajlakšepritisnu arterijekojevode u ruku,odnosno u nogu Ako i uz to krvarenje ne prestane,može se upotrijebiti vrpca od tkanine,kojamora biti dovoljnoširoka (kravata,pojasilinekakav drugi povez, ne žicaili užad),te njenim stezanjemoko uda zaustaviti krvarenje. Ta se metoda može primijeniti samo ako drugemetode nisu dale rezultata Zavoji za stezanjeposljednje su sredstvo u slučajukada je neposrednougroženživot.Takav zavojpotpunoprekidakrvotok i ako to duljepotraje,posljedicamože biti i gubitakekstremiteta Na bolesnikovojkoži označite kemijskomolovkom ili nečimdrugimvrijemekada ste postavilitakvo pomoćno sredstvo za stezanje,jerono ne može ostati tako stegnutoduljevrijeme.

Svakako o tome obavijestiteosoblje hitne pomoći.

I protivšoka se treba boriti Treća opasnostkojaprijetiozlijeđenome je šok.Šok može biti pogubani kada sama ozljeda i nijetako ozbiljna.Blijeda,hladna i vlažna koža,brz i slab puls,ubrzano disanje, proširenezjenice,nemir ili zbunjenostozlijeđenogkoji se može žaliti na žeđ ilimučninu,znakovi su šoka. Ne moraju biti prisutnisvi simptomi - dovoljnoje da uočite samo neke od njih.Što učiniti u takvom slučaju?Žrtvutreba poleći i zamotati jeu deku ili plahtu.Ako je u besvijesnomstanju,valjajepoložiti na bok, kako ne bi udahnula eventualno povraćanisadržaj.Nikakva tekućina ne smijese davati povrijeđenom!Nemojte ga micati ako sumnjatena povredu kičme! Dakako, odmah pozovitestručnu medicinsku pomoć.Najboljejedato učini netko drugi,dok vi pomažete unesrećenome.

Dr Ivo Belan

Redakcijskikolegij: dr,StjepanBanožić; dr. Ivo Belan;ing.Mirna Božičević,dipl.ing.StjepanBrlek; dipl.ing.StjepanDeneš;dr. StjepanFeldhofer; dr Ivan Jakopović; dipl.ing.StjepanKeglević;prof. dr Zvonimir Štafa Glavni | odgovorniurednik: dipl.ing.JurajČičmak:;

Redaktorica: dipl.ing.Vera Volarić;Tehnička urednica: Nada Rašpica; Lektorica: mr Alka DomićKunić

Crteži: dipl.ing.Nikola Božičević

Vlasnik i izdavač:Hrvatsko mljekarskodruštvo

Uprava | uredništvo: Zagreb,llica 31/Ill,tel./fax:01/424420 Cijena:2,50kn

Tisak: TISKARA Orbis d d