Mljekarski list 12-1996

(BENURAL M DODATAK)

BENURAL S jeproizvod sa sitno granuliranomurejomkoji se dobro miješa ine raslojava u smjesi. Uz ureu sadrži BENAL,alumosilikatni spojbentonitnogpodrijetlakojifizikalnokemijski veže u suvišku stvoreni amonijakitako ograničavatoksičnost uree Sadrži isumpor kojipomažerazvoju i reprodukcijiburagovihmikroorganizama.

BENURAL S sadrži 115%-tni ekvivalent sirovih bjelančevina(42%uree), što znači da dodavanjem 100 g BENURALA S u hranu preživači dobivajudušik za mikrobnu sintezu u buragu u vrijednosti od 115 g sirovih bjelančevina (92,5%probav. sir bjelančevina). U usporedbi s uljanimsačmama to znači da 1 kg

BENURALA S po sadržajudušika (sir.bjelančevina) u mikrobnojsintezi vrijedi kao 2,5 kgsojine ili3,5 kgsuncokretove ilirepičine sačme

U intenzivnojstočarskojproizvodnji u uporabi su krmiva s mnogo žitarica, škroba i drugih lako probavljivihugljikohidrata. Uz takav sastav energetskihkrmiva, s obiljemžitarica, posebice jepovoljnodavanje

BENURALA S,jer veća koncentracija masnih kiselina u buragu omogućavaboljusintezu amonijaka u mikrobne bjelančevine. Uz to BENAL,urea i amonijakneutraliziraju suvišak kiselina u buragovu sadržaju i sprječavaju kisele indigestije, što također predstavljapovoljnijeuvjete za razvojburagovihmikroorganizama. Slično pogodujedodavanje uree iBENURALA S uz hranidbu kukuruznom silažom koja sadrži mnogo kiselina,naročito ako jetehnološki loše spremljena iivrlo kisela (niske pH vrijednosti). Dodatkom uree, BENURALA S ili BENURALA 60 ublažava se kiselost silaže, a ujednopopunjavamanjakbjelančevina u odnosu na energijukukuruzne silaže Veća pozornostpotrebna jeako se dajeurea

Ipaktreba naglasitivrijednost

BENURALA S ako se daje uz grubu,voluminoznu krmu,jer poboljšavaprobavljivost celuloze i iskorištavanjegrubihkrmiva.

Uz pašui zelena krmiva, s mnogo bjelančevina i spojevanebjelančevinastog dušika (NPNspojeva), ne treba davati ureu i BENURAL S.

BENURAL S jeproizvod vrlo pogodan za dodavanjekrmnim smjesama,jer se dobro miješa ine raslojava u smjesama. Za primjenu u obiteljskimgospodarstvimakojaraspolažu vlastitom krmom iimajumanjemogućnosti za nabavu više različitihkomponenata za stočnu hranu,načinjenjeproizvod

BENURAL M DODATAK

| BENURAL S u ekstenzivnojhranidbi preživača u kojojprevladavagruba,voluminozna krma bez dovoljnoškroba i lako probavljivih ugljikohidrata. Uz takvu hranidbu postoji mogućaopasnost od alkaličnih indigestija, atonijaburagaizačepa(opstipacija). Stoga se pri hranidbi grubom,voluminoznom krmom može davati urea iBENURAL S samo u manjim količinama,odnosno uz posebanobrok i dodatak žitarica,jernedostajeenergija.

BENURAL M DODATAK mineralno jeproteinski dodatak koji se može dodavati u hranu goveda.Sadrži najmanje 60% sirovih bjelančevina (16,5%uree), 8% kalcija i 4% fosfora

BENURAL M DODATAK u krmne obroke unosi sirove bjelančevine,kalcij,fosfor,natrij, magnezij,željezo,sumpor i drugeminerale potrebne uz osnovnu krmu u hranidbi goveda

o u al

BENURAL M DODATAK daje se kravama 300600 g/dan, a tovnojjunadi200-600 g/dan. Ne sadrži vitamine, pa treba preporučiti da se u krmne obroke dnevno dodajejoš1040 g vitaminskogpremiksa(VAMdodatka), ovisno o veličiniživotinje iproizvodnjimlijeka. Primjeri su prikazani u tablicama 1 do 6

Uz te hranidbene obroke kravama dnevno treba davati jošoko 2 do 4 kgsijena. Za mliječnostiznad 20litaradnevno treba smanjiti davanjesilaže i davati gotovukrmnu smjesu, ovisno o visinimliječnosti (1kgkrmne smjese 2litre mlijeka).

U razdoblju uvoda u tov u krmnom jeobroku kraće vrijemeuvijekpotrebnodavati imanju količinu (0,51 kg)gotovekrmne smjesezatov junadi. To treba pripomoćilakšem privikavanjuteladi na silirana ikrepkakrmiva.

M DODATAK iVAM - premiks s krmnom smjesom, repičinom ilisuncokretovom sačmom, a zatim ih dodati na kukuruznu prekrupu, kukuruznu silažu ilisiliranikukuruzni klip.

U ciljujednostavnijegdavanja i boljeizmiješanostidopunskihsirovina može se načiniti dopunskakrmna smjesa(predsmjesa) na slijedećinačin:

DOPUNSKA KRMNA SMJESA (predsmjesa) Sirovine % Repičina(suncokretova) sačma 65,5

TI primjeriomogućavajuiskorišćivanje veće količine vlastitihkrmiva ijeftinijuproizvodnju mesa imlijeka u obiteljskimgospodarstvima. Pozornost treba posvetitidobrojizmiješanosti krmiva, tako da svaka životinjadobijepotrebna hranjiva.Najprije treba izmiješatihranjiva koja se daju u manjimkoličinama: BENURAL

Navedena dopunskakrmna smjesadaje se dobro izmiješana, 0,5 do 1,5 kgna dan kravama prema mliječnosti, a junadi u tovu ovisnoo dobi itjelesnojtežini, s ostalima krmivima osnovnog obroka (kukuruzom,kukuruznom silažom,repom, krumpiromislično).

Dr. StjepanFeldhofer

RRMIVA

DIONIČKODRUŠTVOZAUNUTARNJUIVANJSKU TRGOVINU, PROIZVODNJUUPOLJOPRIVREDI I INDUSTRIJI -JOINT STOCKCo. ZAGREB, GUNDULIĆEVA 45, HRVATSKA -CROATIA

PotpuneIdopunskekrmnesmjese

Univerzalnudodatnu hranu PRELACza miješanje sa biljnimkrmivima za telad, janjad i kozliće

MliječnuzamjenicuHALMAC za janjad i kozliće

e Starter i gorowersmjese za telad,janjadikozliće

* SUPER - dopunskukrmnu smjesuza mliječnekrave i junad

* Krmnu smjesuza krave muzare sa 13 ili19 % sirovih proteina

Proteinska krmiva sa visokimsadržajemproteina(SP) i sintetske aminokiseline za preživačeod najvećegproizvodačaRhonePoulenc (Francuska)

* Sojinasačma45% SP,suncokretovasačma40% SP;repičinasačma33% SP; ribljebrašno65% SP,posije15% SP,kvasac 40% SP,dehidrirana lucerna 1519% SP.

* Sintetske izaštićeneaminokiseline: 98% DL METIONIN i 98% L LIZIN

Izvori kalcija I fosfora od vodećesvjetskekompanijeTessenderlo Chemie (Belgija)

* Monokalcijevfosfat (MCaP) s najmanje22,7%fosfora i18% kalcija

* Dikalcijski fosfat (DCaP) s najmanje18% fosfora i 25% kalcija

Stočnukreduvapnenac s najmanje38% kalcija

ISILAC - MLIJEČNAZAMJENICA ZA TELAD

Premiksipredsmjese bogatemineralima,vitaminima i dopuštenimdodacima

PRODAJA: KRMIVA Zagreb,Tomićeva3,tel.275922, Fax 434-826

Zaštohraniti telad mliječnomzamjenicomISILAC?

Hranidba teladi jejeftinija i sigurnijamliječnomzamjenicomISILAC nego mlijekom.CijenajednogkilogramaISILACa je8,7kn i potpunozamjenjuje 8 litara mlijeka.Telad hranjenamliječnomzamjenicommanjeugiba i manjepoboljeva.

Grahorice

Grahorice pripadajurodu Vicia u koji se ubrajaviše porodicajednogodišnjih i višegodišnjih vrsta, proširene u prirodnoj florina travnjacima ineobrađenim površinama.

Nekoliko vrsta grahorica jekultivirano i sije se na oranicama u čistojkulturi, ali i u različitim smjesama za stočnu hranuili za zelenu gnojidbu. Kod nas se uzgajaju slijedeće vrste grahorica:

- obična grahorica(Viciasativa),

- dlakava grahorica(Viciavillosa),

- panonskagrahorica(Viciapannonica),

- narbonska grahorica(Vicianarbonensis) u Istri

Ostale vrste grahorice kod nas su manje proširene ilise uopćene siju.

Kultivirane grahorice su jednogodišnje biljke. Kod nas se uzgajaju u čistojkulturi za košnjuilizelenu gnojidbu i za pobijanjekorova,jergustimsklopomdobro pokrivajupovršinu(zasjeneje) i na taj način onemogućenicanje i razvojkorova Za košnjuilinapasivanjegrahorice jeboljesijati u smjesi sa žitaricama i travama, jersu žitarice dobar nosač grahoricama (smanjepolijeganje), ali sudjelujusvojommasom i u prinosu, pa se sa smjesamapostižu viši urodi mase nego s čistom kulturom grahorice.

Dlakava grahorica kod nas se sijekao ozimi usjev,iako se može sijati i rano u proljeće(ožujak).

Dlakava grahorica ima vretenast, dobro razvijenkorijenovsustav kojimprodire u tlo i do 100 cm i kojimdobroprožimatlo, a nakon skidanjaostavlja tlo rahlim, u vrlo povoljnomstanju. Na korijenu se razvijajukvržične bakterijekojevežu 100i više kg/hadušika,zbogčegajedlakava grahorica vrlo dobar predusjev za većinu kultura,naročito za kukuruz (zasilažu i zrno),sirak,stočni kelj i drugekulture.

Stabljikadlakave grahoricejezeljasta, mekana,prekrivenadlakama, na prerezu 342

šupljapa se lako lomi. Pri tlu jetanka s kratkim internodijima ivelikim brojemnodija(koljenaca) iz kojihgrana Ako su uvjetipovoljni, tada tjera s većim brojem stabljikakojenarastu 100 - 120 cm visoko, a u vrlo povoljnimuvjetima i preko 200 cm Stabljika u gornjemdijelujako grana istvara veliku masu kojatraži oslonac (potporu) da ne polegne.

Lišće dlakave grahoricejakojedlakavo (odatlejoj i ime).Dlake su mekane,svjetlijeboje, pa ječitava biljkasivozelena, naročito za vrlo topla i suha vremena Na držaku ima 6 - 8 parieliptičnih liski Držak lišća završava sa 2 - 3 vitice kojima se prihvaća za nosač Udjellišća u masi može biti veći od udjelastabljike, što ječini vrlo kvalitetnom Cvat jeizduženi grozd s velikim brojemplavodo tamnoružičasto obojenihcvjetovakoji se otvarajuodozdol prema vrhu. Ima i oblika s cvijetom bijeleboje.Mahuna jespljoštena i dlakava,ima 3 - 4 sjemenke.Najčešće zavezujeznatno manjibrojmahuna nego što ima cvjetova u grozdu.

Sjemenke su okruglaste do okrugle,glatke,tamne do crne boje.Štojesjeme sitnije,sjajnije je.Dlakava grahorica ima najsitnijesjemeod kulturnih oblika, ali postoje i oblici krupnogsjemena,kao kod obične grahorice.

Sorta (kultivar)“Igman"ima masu 1000 zrna oko 26 grama, a “Popelsdorf" nešto veću,dok neke sorte dlakavih grahorica imajumasu 1000 zrna i veću od 50 g.

Prinosi sjemenadlakave grahorice kod nas najčešće se kreću od 330 do 800 kg/ ha,ovisno o uvjetima.Sjemedlakave grahorice klijepritemperaturi od 3*C za 6 - 8 dana 15 dana nakon klijanjaoblikuje stabljiku i prvipar izduženoeliptičnih uskih listova Ubrzo se razvije i drugipar listova Prvi listovi su manjeiliviše obojeni

autocijanom, tako da se nicanjeslabije uočava Niske temperaturepodnosi do10 i do -12"C, a podsnijegom i -20*C.

Kada u proljećekrene vegetacija iz pupova tjeranove grane najprijevodoravno, a nastupomtoplijegvremena stablji- ka odeblja i uzdiže se uspravno, a na listovima stvara veći brojdlakavih listova u paru s viticama na vrhu lista,kojima se prihvaća za nosač

Cvasti počinje 45 - 50 dana nakon kretanjavegetacije. Ako ima dovoljnovlage, a temperature nisu suviše visoke, ima produženirast i cvatnju na više od 20 etaža U takvim uvjetima u gornjemdijelu jakograna i stvara vrlo veliku masu s puno krupnoglišća,zbogčegane gubi na kakvoći sve do nastupatoplog isuhog vremena, tako da se za zelenukrmu može vrlo dugoiskorišćivati

Budući da podnosihladnijeuvjete, može se s uspjehomuzgajati i u brdskim krajevima, sve do 1000 m nad morem (Gorski kotar,Lika). lako traži dosta vlage za rast i razvoj, ne podnosivisoku podzemnu vodu,kao ni stagnirajuću vodu Zbog dobro razvijenogkorijenovogsustava podnosiumjerenusušu. Skromnija jeu zahtjevima na tlo u odnosu na običnu grahoricu,paigrašak.Uspijeva na slabije plodnimpropustnim i pjeskovitim tlima. Najboljejojodgovarajulakša do srednje teška tla, ona koja su propusna s poveća- nim kapacitetom za zrak,koja su neutralne reakcije, ali uspijevaju i na slabo kiselim i slabo alkalnim tlima

Sije se krajemrujnaitijekomlistopada, te u ožujku.Boljejujesijati u smjesi sa žitaricama za krmu nego u čistojkulturi, jerse na tajnačin njenpotencijalbolje iskoristi, a smjesase lakše kosi,suši i silira sa znatno manjimgubicima.Pro- duženi rast u proljećeomogućujeupo- rabu dlakave grahorice s raznim žitaricama u trajanju i više od 30 dana

Za skidanjenajranijedospijeva u smjesi s raži, i to već krajemtravnja,početkom svibnja u trajanju od 8 - 12 dana (do početkaklasanjaraži).Nakon smjese s raži dospijeva u smjesi s tritikalom do

sredine svibnjautrajanju 10 - 12 dana (do punog klasanjatritikale), a zatim prispijeva smjesadlakave grahorice s pšenicom sve do početkacvatnjepšenice.Budući da dlakava grahorica ima od početka cvatnjednevni prirast oko 5 cm pa i više, u kasnijimsmjesamanjenjeudjel u masi obično veći od udjelažitarica, pa se s tim smjesamapostižu i visoki urodi zelene mase, odnosno suhe tvari Dlakava grahorica može se sijatii u smjesi s ljuljevima(talijanski,westerwoldski) diploidnim i tetraploidnimoblicima i inkarnatkom za zelenu krmu,sijeno i silažu Dlakave grahoricesije se 100-200 zrna/ m? ovisno o roku sjetve,tlu,nosaču (mora imati čvrstu stabljiku i bus), te o vremenu i načinu uporabe, kao i o kakvoći kojuse želi krmom postići za vrstu I kategoriju stoke kojaće se smjesomhraniti.

Nosača se sije100 - 200 zrna po m2 Količina sjemenanosača ovisi o busanju, vremenu i načinu uporabe(kraćailiduža),kakvoći kojuse želi postići te o mehanizacijikojomće se skidati (raž i tritikale imajužilavu slamu).

Budući da se kod nas koriste sorte dlakave grahoriceIgmaniPopelsdorfsitnog sjemena,ali i one iz uvoza, dobiju se i sorte krupnogsjemenakojemože biti krupnije od sjemenaobične grahorice, stoganijedobro izraziti normu sjetve u kilogramima po jedinicipovršine,jersitnozrne sorte u istojmasi sjemenamogu imati i dvostruku količinu sjemenaodnosno dvostruko veću gustoćubiljaka.

Osnovna obrada tla,gnojidba i predsjetvena priprema tla za smjesegotovo su iste kao i za žitarice

Grahorice u pravilutreba sijatidublje nego žitarice,jerjenjimapotrebnaveća količina vode za nicanje, ali i da ih mraz (srijež) ne izbaci na površinu,jerće se u tom slučajuosušiti pa se neće postići urodi i kakvoća koja se od smjeseočekuje.

U kretanjuvegetacije u proljećeprihranjuju se smjese, a mogu se prihranjivati i u vlatanjužitarica gnojovkomiliKAN-om

“U svakojprihranignoji se po 100 kg/ha KAN-a Ako se usjevprihranjujegnojovkom,gnojovkutreba razrijediti i dati do vlatanjažitarice. Kasnijaprimjenagnojovke na krmi ostavljamiris pa jestoka neće jesti.

Početkom uporabesmjesedajuniže urode mase s nižim postotkomsuhe tvari (viditablicu),akrajemuporabe te smjese

dajuvisoke urode kojivrlo često prelaze navedene vrijednosti.

Ako se smjeseduže iskorišćuju od navedenog,žitarica (naročitoraž)ogrubi pa je stoka slabijejedeine pojedepredviđenu masu

Od kultivara dlakave grahorice kod nas su danas u prometu“Igman"dlakava visokoproduktivna i “Popelsdorf" bez dlaka,visoke kakvoće i palatabilnosti.

Urodi i kakvoća smjesažitarica s dlakavom grahoricom

C< - - -o oT a a-a-=-oaoa-a-a-a=saeaaaa ad U zelenojmasi u %

Smjesadlakave Vrijeme Urod zelene Suha Surove Škrobna grahorice s košnje mase t/ha tvar bjelančevinevrijednost

ZI

Prof. dr. Zvonimir Štafa

Nastanak upala vimena

Bolesti vimena su česte i uzrokujurazmjernovelike štete, pa su pogotovo u zemljama s intenzivnim stočarstvom iznimno opasne Od upalavimena obolijevaju sve životinje, a za higijenskomlijekovažne su upalevimena krava,koza i ovaca Životinje s bolesnim vimenom dajumanjemlijeka iliga uopćene daju,odnosno dobiva se promijenjeno i pokvarenomlijekokojemože biti škodljivo za mlade životinje i za čovjeka.Životinje mogu dugobolovati, pa i uginuti.

Upalevimena pojavljuju se mnogo češće nego što to velik brojuzgajivačamisli i opaža.Naime,dostajerašireno mišljenje da se upalomvimena smatraju samo izrazito vidljivislučajevi, ane misli se da uz njihpostojiogroman brojupalavimena kojese ne očitujuupadljivimvanjskim znacima,iako i one uzrokujuštete Bolesti vimena posljedica su neinfekcioznog i infekcioznogprocesa u mliječnoj žlijezdi.Najčešćiuzrok upalnihprocesa u vimenu su mikroorganizmi. Računa se da jeviše od 95% svih upalavimena uzrokovano infekcijom.Zapravo,upalemliječ-

nih žlijezda(mastitise) u praviluuzrokuju mikroorganizmi.

Klice u vime mogu dospjeti na tri načina: galaktogeno,hematogeno i prekovanjskih ozljeda na vimenu i sisama

Galaktogeni način iligalaktogenainfekcijanastaje kada klice u vime ulaze preko sisnogkanala (ductuspapilaris), to je najčešćinačin infekcije vimena i pojavljuje se u 90 - 95% slučajeva svih infekcija. Infekcija vimena uzrokovana prekoozljeda na vimenu i sisama (tomogu biti i veoma sitne,zapravo i nevidljiveranice)

mnogo jerjeđa - otprilike u 4-6% slučajeva.

: Hematogenainfekcija vimena jakojerijetka i javlja se u 1 - 4% slučajeva. Klice koje su prodrle u krvotok iz nekogupalnog žarišta u organizmumogu se lokaliziratiu vimenu itu započetisvoještetno djelovanje. Na tajnačin u vime dolaze uzročnici tuberkuloze,bruceloze,listerioze i drugihbolesti

prestanakpreživanja,povišenatjelesna temperatura,ubrzano bilo i disanje, nevoljkost i drugo.Naime,bakterijski toksini kod upalnihstanja u vimenu mogu se resorbirati i putemkrvotoka, kao i sami mikroorganizmikoji su prodrli u optok, proširiti se po čitavom tijelu i uzrokovati intoksikaciju, sepsu, pijemiju i poremećaj općegstanja.

Kada mikroorganizmi uđu u unutrašnjost vimena, oštećujustanice i tkiva svojim toksinima,odnosno proizvodimasvoje mijenetvari Po ulasku u vime mikroorganizmi se razmnožavaju, a raspadajni proizvodi u kojima se razmnožavaju bakterijeoštećujustanice i tkivo. Napadnuti organizam i zahvaćeno tkivo - parenhim vimena, kojijejakoosjetljiv na takvo patogenodjelovanjeuzročnika,reagira upalom.

Osimtih promjenavidljive su lokalne promjenena vimenu. Oboljelačetvrt vimena jepovećana,bolna, promijenjenekonzistencije i otečenih područnihlimfnih čvorova

Uz mikroorganizme, u nastanku upale vimena važnu uloguigraju i općestanje

životinje,pogreške u tehnologiji i ishrani muznih krava, te oslabljeneobrambene snage vimena Naime,zdrave sluznice sisinog i žljezdanogdijelacisterne i mliječnihkanala raspolažuodređenim obrambenim snagama kojese suprotstavljajuklicama prodrlim u vime Zapravo, moglobi se reći da se vime stalno bori protiv tih klica

U žljezdanomtkivu parenhima i kanalićima,mikroorganizmisvojimtoksinima odnosno proizvodimaizmjenetvari oštećujutkivne stanice kojeubrzo propadaju i razgrađuju se Nastala upalaočituje se izlaskom leukocita,kapilarnimkrvarenjem,zastojemlimfe,nakupljanjem edemske tekućine,pucanjemalveola i sustezanjem i grušanjemmlijeka. Probivši obrambenu preprekuispodepitela, mikroorganizmi sve dubljeprodiru u parenhim U početnojfazi upalemliječna žlijezda i parenhim(vimena)proizvodi određenu količinu mlijekakojase postupnomijenja.Naime,oljušteniepitel i proizvodiupale(upalnieksudat i leukociti)miješaju se sa sekretom vimena, te on postajevodenast i pahuljičast. Ako nijepoduzetopravodobnoliječenje, parenhim vimena sve više propada i mliječnažlijezdagubisvojufunkciju.Brzina promjena u vimenu ovisi o vrsti i specifičnom djelovanjumikroorganizama koji su uzrokovali upalu.Tako se kod nekih infekcijaupalaočituje u kataralnom obliku, a kod drugihnastajegnojenje,nekroza odnosno gangrena zahvaćenogdijelavimena Mnogeupalemliječnežlijezdepratiporemećajopćegstanjaživotinje, kao što su to gubitakteka, 346

Poremećaj ilislabljenjeobrambenih snaga povećavasklonost iliprijemljivost za nastanak upalnihstanja u vimenu

Uzroci slabljenjaobrambenih snaga mogu biti vrlo različiti:nepravilnoobavljanje strojne iliručne mužnje i grubnačin mužnje u vimenu može uzrokovati različite lezije, čime se olakšava ulazak bakterija. Neobično jevažno potpunoizmuzavanje vimena, jer to utječe na otpornostizdravljevimena Drugisu uzroci neredovita mužnja,naglozasušivanje,prehlada. Najčešće su upalevimena u prvimmjesecima poslijetelenja, dakle kada jevime u najjačojdjelatnosti; češće su kod jako mliječnihkrava nego kod slabijihmljekulja.Važne su i mikrobiološke prilike u stajama(hladnoća,propuh,vlaga,loši podovi,prekratkastajališta,prljavastelja i drugo).

Predispozicija za ulazak mikroorganizama odnosno za upaluvimena može biti i nepravilni oblik sisa i vimena

Dr StjepanBanožić

Stanje ipotrebna proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj, promatrano kroz postojeću ibuduću potrošnju (nastavak iz brojeva2,4,5,7,8,10111)

Na prethodnoizračunatom primjeru, količini moguće proizvodnjerasplodnog materijala danas i2020 godine,može se prići i na druginačin, s većim postotkom izabrane teladi za proizvodnjubređih junica tj.oko 90% ženske teladi (ne60% kaoštojenaprijedizračunato). Tada bi se na 100 krava u selekcijirealiziralo 16 junica u kontinuiranojredovitojproizvodnji.

Uz spomenuto(90%za rasplod), u sadašnje bi se doba osiguralagodišnje ne

2.421 junica, već njih 6 720 ili4.300 komada više, a 2020 godine uz predviđenih 111 250 komada krava u selekciji za povećanjebrojakrava,nakon što se pokrije potreba od 17 800 junica za remont selekcijskogstada,ostaje 21 000 komada za remont nacionalnoggovedarstva ili oko 50% od potrebnih53.400 (ukupno 71.200 - 17 800 za selekcijskostado). Dakle,niti 2020 godineneće se proizvesti dovoljnojunica za kvalitetan remont, ali će se pokritipotrebe za tekućim porastom predvidivogbrojagoveda.

Manjakmlijeka u otkupu I potrebanbrojjunicatijekompetogodišnjegrazdoblja

Potrebno

Manjak komada junica

Trgovačko Maksimalno 1995 godina mlijeka

* = “Slavijaproširilapodručjeotkupa (DomilZvečevo)

a = Split - mlijeko iz Like dobel ovčjemlijeko

m Bohnec - najstarijiprivatniproizvodač iz Ludbrega

** * ostali - “Belje", Knin, Imotski, Koprivnica, Dubrovnik (odčega71% “Belje")

Manjakotkupamlijeka i revitalizacija | faze razvoja do dostizanjaotkupa 1985./1986. godine

provedburevitalizacije,izgleda po otkupnim područjimamljekaraovako:

1 Područje“Belja",Knina,Dubrovnika (3.216indeksnih bodova), 2 Split(10,9), 3 Knin,Karlovac (23,6), 4 “Zdenka" (33,6), 5. “Zvečevo" (39,8), 6. Pula (46,2), 7 “Domil" (48,8), 8. "Dukat" (57,6), 9. IPK Osijek(60,9), 10 "Vindija"(68,6), 11. Zadar (70,2), 12 Rijeka(75,3), 13 Pag (81,7), 14. “Sirela" (89,1) i 15 Bohnec (90,62).

U slijedećih 5 godina(od početka provedbeovako predviđenerevitalizacije)potrebnojepovećatiotkupsa 252,270.000litara na 464,524.000litaraili otkupitimlijeka za 197,397.000litara više odnosno (spotpunomrevitalizacijom hrvatskogPodunavlja)212,397.000litara S obzirom na to da jerasporedmanjkakoličina mlijekanesrazmjeran, na temelju sadašnjegotkupnogpodručjaprikazat ćemo potrebuotkupa i današnjeslabije proizvodnje od one maksimalne u navedenojgodini, kao i predviđenibrojjunica potrebnih za postizavanjepotrebneproizvodnje!. faze revitalizacije. Oko 941 mil. litara proizvodnjemlijeka i 464,254.000 litara otkupaodgovarapovećanjupotrošnjemlijeka i proizvoda od mlijeka s oko 180 litara p/c1990 godine na 200 litara p/cilisamo u 5 godina za 11,1% odnosno godišnjitrend rasta potrošnje za2%, a otkupa za oko 33% (naokovelika razlika porastapotrošnje od 2% prema 1990 g ilirealno za 1995 g 6,6%i 33% rasta otkupa). Ta razlika proistječe iz današnjeguvoza nedostatnogmlijeka i proizvoda od mlijeka u visini od oko 170200,000.000litara (proizvodipreračunati na mlijeko - konkretno za polutvrdi sir 10,5 litara mlijeka).

Iz tablice u 1995. godinividi se da jepad otkupauvjetovanpoglavitoratnim razaranjima i otuđenjem 120 000 krava a djelomice, u manjem postotku,napuštanjemproizvodnjemlijeka u staračkim domaćinstvima. Ovo posljednjeobuhvaća oko 1,7 - 2% godišnje, a tako će,nažalost,biti i u nastupajućimgodinama.

Dosad smo utvrdili da jeza dosezanje proizvodnjepotrebno oko 65.804 komada steonih junica ida za tajveliki pothvat, samo za nabavu junica,moramo osigurati164,512.500DEM odnosno 600,470.625 kuna (65.804bređe junice x 2.500 DEM).

Uz iznos od 600 mil kuna,valjat će osiguratiznatna novčana sredstva za organizaciju nove proizvodnje na obiteljskim gospodarstvimakojaće se usmjeravati na proizvodnjumlijeka, no o tome malo kasnije.

U rečenojprvojfazi revitalizacije(potrošnja200 litara p/cmlijeka i proizvoda od mlijeka),postignutimciljemdobivamo:

2000 g

Iz ove tvrdnjeproizlazi da se revitalizacija mora provoditi u usmjerenimobiteljskim domaćinstvima,kojaće,uz junice,dijelom morati ulagati i u nove nastambe, hranidbena skladišta i opremu (mehanizaciju).

Ranglista padaotkupa, od najvećeg ka najmanjem, a time i potrebnebrige za 348

Prema predviđanju jednakomjernog razvoja(štojeteško postići, ali važno je da se početak i krajakcijepoklapaju), proizvodnjamlijeka i otkupkretali bi se po godinamaovako:

Prema gore iskazanom, uvoz mlijekajoš će biti neophodan, no svake godinesve manje. Uz mlijeko,uvozili bi se iproizvodi od mlijeka, te bi Hrvatska kroz to razdobljesvojupolitikumorala usmjeravati na poticanje uvoza potrebnih(nedostajućih)količina sirovine za preradu u mljekarama, a domaću proizvodnju i dalje štititiputemprelevmana, kako ne bi nastali poremećaji u otkupumlijeka.

Financiranje I. taze (5godišnje razdoblje)

U prvojfazi revitalizacije u svrhu postizavanjaspomenuteproizvodnje od 926,800.000 litmlijeka(organiziranja proizvodnjeprema ABC sustavu proizvodnje),istobiseuAsustavu postigloblagim mijenjanjemproizvodnje sa sadašnjih 1 636 litna 1 870 litpo kravi (ostvareno između 1980. i 1988.). To jemogućepostići bez posebnogulaganja, samo uz nabavku 56 000 grlakod oko 1 500 proizvođača (ulaganje od oko 2 187 DEM).

Dio svih krava budućeg B sustava organizirao bi se većim ulaganjima kod usmjerenihproizvodača sa 10,20do 50i više krava po domaćinstvu, uz veća ulaganjaali ipakmanjanego u C sustavu (7.000I/krava).

Proizvodnja od 926 816 000lit postigla bi se:

1

Ukupno: 401.804 2.307 926 816

Financiranje I faze planirano na temelju ove tablice,snapomenom:

1 Prijelazsasadašnjeproizvodnje na dostignutu 1980 -1987 ne zahtijevanikakvih sredstava, osim ulaganje u obrtna sredstva za hranidbu kojase vraća povećanom proizvodnjommlijeka(1kgstočne hrane za krave muzare košta 1,62kn/ kg,adaje2lit mlijeka ilipo 1 litmlijeka 81 lipa,dokjecijenamlijeka oko 1,8 - 2,0 kn/ lit).

kod 2 Prijelaz u A sustavu sa 1 870 na

2 500 litpo kravi zahtijevao bi ulaganja u opremu i silažni prostor i proporcionalni dio poljoprivrednemehanizacije u iznosu od oko 2 187 DEM ilidanas 7 982,5 kuna po kravi, kod 3 U pristupuorganizacije B sustava (moderniziranikonvencionalni sustav po principu “low cow input"odnosno “low husbandryinput")valjalo bi ulagati u:

a) steonu bređu junicu (kontroliranihroditelja) 2.500 DEM

b) građevine 3 125 DEM

c) opremaistrojevi 2 187 DEM iliukupno u prosjeku 7 812 DEM odnosno 28.123 kuna po stajalištu Za rečenu proizvodnjuneophodnoje osiguratikredite (smatram da se moramo posebiceizboriti za kredite međunarodnih banaka za obnovu i razvoj, kao i HKBOa) za rokove otplate i kamatu kako Slijedi:

a) za građevine 50 god.sa 2% kamata

b) zajunice 5 god.sa 7% kamata

c) oprema i strojevi 10 god.sa 7% kamata

Pod takvim uvjetimarekapitulacija sredstava za predviđenu fazu revitalizacije iznosila bi:

DEM/krava DEM u mil Kuna u mil

1.za 280.000 krava junica -

2.za56.000 oprema i adapt.2.187 122,5 440,9 3 za 65 804 junicaobjekat, opremaistaje

7 812 514,0 1 851,0 ukupno 401.804 636,5_2.323,2

Na ukupnoulaganje uz gore predviđen rok otplate i kamatu,anuitet bi iznosio kako slijedi:

glavnica

2.323,200.000 kn

kamata 805,869 000 kn

sveukupno: 3.129,069.000 kn iliprosječno

godišnje 626,813 800 mil kn

Svota djelujezastrašujuće s gledišta po“jedinca, no radi usporedbe,državni pro-

račun je1995 kroz financiranjepremije sa 0,55lipa za 3,2%m m mlijeka(dakle bez ostalih intervencija - raspl.podmladak,umjetnoosjemenjivanje,sjemebikova i drugo)utrošio 162,067 193,28 kunu iliiznos koji,stavljen u odnos s potrebnim sredstvima, čini 3,85 putaveću svotu s obzirom na to da su sredstva povratna(zarazliku od premija) i s uračunatom kamatom, ne bi smjelapredstavljatiproblem za ostvarivanje programa

StjepanDeneš,dipl.ing.

PROIZVODNJA TRGOVINA EXPORT-IMPORT 43212 ROVIŠĆE, Žabljakbb

Tel: 043/878-059 Tel/fax: 878-034

PROIZVODI OPREMU ZA STOČARSTVO:

* hidraulički operacioni stol za krupnustoku * stojnice za čišćenjepapaka i kopita

*

* napravu za teljenje krava (2tipa)stajališta za stoku (3vrste veza)

* dermo ležištaza štale - slobodno držanje * sve tipovepojilica

* automatske hranidbene stijenesisteme za izgnojavanje

* ostali sitni priborpotreban u stajama + ZA SVE PROIZVODE DAJEMO GARANCIJU 2 GODINE!

Plodnost krava jejedanod temeljagovedarskeproizvodnje,jerjeproizvodnjamlijeka u širem smislu dio fizioloških procesa plodnosti.

Laktacija se pojavljuje nakon telenja, s osnovnom namjenomosiguravanja prve hrane mladojživotinji.Beztelenja,dakle, nema ni laktacije.

U proizvodnji mesa temeljnajedinica proizvodnjejetele, te jestogaredovita plodnostpreduvjet te proizvodnje.

Zbog svega togaplodnosti se krava posvećujeiznimna pozornost,nastojeći pritomosiguratiuvjetekoji će pridonijeti njezinojmaksimalnojdjelotvornosti.

Na plodnost kao složeni fiziološki proces utječevelik brojčimbenika, i onih koji se odnose na unutarnjefiziološko stanje životinje, i vanjskih,većim dijelompod kontrolom čovjeka.Djelotvorna se plodnost stogapostižekada se fiziološki procesi u organizmukrave normalno odvijaju, a uzgajivač, sa svojestrane, preko

kontrole vanjskihčimbenika osigurava optimalneuvjetenjihovaodvijanja. Ne ulazeći ovom prigodom u prikazfizioloških procesa, izneseni su prijesvega neki od vanjskihčimbenika kojiutječu na plodnost i o kojimatreba voditi računa Servisno razdoblje - središnjemjesto djelotvorneplodnosti

U idućem prikazu dan jeraspored važnijih faza reproduktivnog ciklusa krave, koje se pojavljuju između dva telenja i o kojimatreba voditi računa.

suhostaj

steonost 0 60

servisnorazdoblje 0 285 0 80 razmak između telenja

0 365

telenje telenje

U prikazu su dane pojedinefaze reproduktivnogciklusa i njihovotrajanjetijekom razmakaizmeđu dva telenja. U ovom jeslučajuuzet optimalnirazmak između dva telenjakojitraje 365 dana

Budući da jetrajanjesteonosti nasljedno malo promjenljivo,proizlazi da jeservisno razdobljesredišnjatočka kojaodređujerazmak između dva telenja i na taj način određujedjelotvornostreprodukciježivotinja.

kojiutječuna reproduktivnudjelotvornost krave

Odvijanjefiziološkog sustava reprodukcijeuvelike jepodkontrolom neurohormonalnogsustava organizma,osjetljivog na nepovoljnečimbenike i u organizmu i izvan njega.

Servisno razdoblje kao vremenska mjera trajanja kreće se u različitim rasponima i izravno ovisi o pojaviestrusa i uspješnoj oplodnji.

Prva pojavaestrusa može nastupiti razmjernorano, ponekad i manjeod 30 dana od telenja.Prilikom togestrusa vrlo često nema jasnihvanjskihznakova tjeranja te se to razdobljestoga u velikom brojuslučajeva i ne koristi za osjemenjivanje.

Rani pripustnijeopravdanizvišerazloga:

- <kravama jepotrebnovremena da obnove svojetjelesnerezerve u ranojlaktaciji,

- uspješnostkoncepcije vrlo jeniska,

- razmak između telenjamanjiod 365 dana nijegospodarskiprihvatljiv.

Da bi se dobili najboljirezultati steonosti, krava mora biti u dobrom fizičkom stanju. To znači da kravu treba hraniti u skladu s proizvodnimpotrebama i da ona mora biti zdrava

Servisno razdoblje jevremenski razmak između telenja i iduće steonosti To je fiziološki promatranorazdobljetijekom kojegkod životinje nakon telenjazapočinjeviše novih fizioloških procesa. Na početkutogarazdobljazapočinjeproces lučenjamlijeka - laktacijakojaupravo tada znatno raste i u drugomemjesecu doseže vrhunac To je,dakle,vrijeme kada životinji treba osigurati velike količine hranjivih tvari kako bi moglazadovoljiti svojepotrebe za sintezu mlijeka. Kako se ponekad to ne ostvaruje, često nastupaju fiziološke poremetnje u organizmu,koje utječu i na pravilnoodvijanjereproduktivnih procesa.

Nakon telenjanastaje tzv involucija reproduktivnihorgana, kada se uslijed teškoća u telenjumogu pojavitirazličiti upalniprocesireproduktivnog sustava

Ukoliko se želi između telenjaodržati razmak od 365 dana,prosječnakrava treba biti oplođena do 80 dana nakon telenja.

To znači da krave treba prviputaosjemenjivati ako pokazujuestrus od 50 dana poslijetelenja. Krave kojene pokazuju znakove prvog estrusa do 60 dana treba zdravstveno pregledati.

Trajanjeservisnograzdoblja u znatnoj mjeriovisi o brojupripustazakoncepciju. S tograzlogabrojpripustazakoncepciju jedanjeod pouzdanihmjeradjelotvornosti reprodukcije.

Uspješnoststeonosti ovisi o nizu čimbenika koji u razdobljuoplođivanja(servisno razdoblje) mogu utjecati na njegov rezultat.

Čimbenicikojiutječu na učinak oplođivanja

Da bi se postigliuspješnirezultati u oplođivanju,važno jeuzeti u obzir što veći brojčimbenika koji na njegadjeluju.Najvažnijičimbenici koji se odnose na izravan utjecajčovjekaizneseni su u ovome prikazu.

1 Otkrivanjeestrusa (tjeranja) Otkrivanjeestrusa ima iznimno velik utjecajna dužinu servisnograzdoblja.Optimalno servisno razdoblje može se postići samo onda ako uzgajivač drži stado zdravo i dobro hranjeno,pričemu se svaki pripustpravilnoplanira.Otkrivanje estrusa treba planiratiranije.Postojiveći brojčimbenika kojiotežavajupravovremeno otkrivanjeestrusa:

-

<dužina estrusnogciklusa varira od 18 do 24 dana,

Razdobljeestrusa u kojemkrava stoji

Rano se razdobljeestrusa mijenja u slijedeću fazu. Dužina te faze kreće se od 6do18sati Kraćajekadajetemperatura zraka viša, a duža kada jeona niska

Znakovi te faze estrusa kod krave su:

- krava stojikada drugakrava na nju skače,što jenajjasniji znak tjeranja, - skače na drugekrave,

- često muče i nemirna je,

-savijakralješnicu - slabinski dio prema dolje, a sakralni dio prema gore, - onjušidrugekrave u predjelureproduktivnih organa,

- imacrvenuinatečenu vulvu i bezbojni iscjedak, - imaslabiji tek i dajemanjemlijeka,

- tjelesnatemperaturaneznatno jojje viša,

- znakovi estrusarazličiti su od krave do krave, - ponašanjekrave u estrusujerazličito,

- seksualna aktivnostje u pravilunajve- ća između 6 sati poslijepodnei 6 sati ujutro i uvelike ovisi o okolišnojtempe- raturi.

- svjetlucavamukoza na zadnjici i stražnjemdijelu.

Kasno razdobljeestrusa

Poslijerazdobljaestrusa u kojemkrave stoje,neke od njihpokazujuznakove ponašanjakao da su u estrusu. To razdoblje može trajati od 12 do 24 sata.

Valjaznati da je, u slučajukadajeu stadu veći brojkrava u estrusu, estrus kod svake od krava naglašenijinegokadaje u estrusu samo jednogrlo.

Tjeranjekrava može se podijeliti u tri različite faze:

Rano razdobljeestrusa

Estrus započinjezrelošću jajnestanice u jajniku. Na tom stupnjukrava pokazuje

rane znakove tjeranja.Dužina tog razdobljakreće se od 6 do 24 sata

Znakovi ranog estrusa su:

- krava neće stajatikada se želi pripustiti,kravanjuši ostale krave, - kravapokazujezanimanje za druženje s drugimkravama u stadu, - nemirna je, - -vulva jevlažna i blagonatečena, - životinja muče.

352

Znakovi kasnogestrusa su:

- krava neće stajati kada na njuskaču,

- <kravu njušedrugekrave, a ponekad i ona njušinjih, - bistra mukoza izlazi iz stidnice, - suha mukoza na zadnjici.

Oko dva dana nakon završetka estrusa, iscjedakmukoze iz stidnice može biti krvav To može pomoći u slučajukada nismo sigurni jelipostojaoestrus ilinije. Slijedećetjeranje može se pojaviti za oko 19 dana nakon pojavetogkrvavogiscjetka.

2 Važnost praćenjapojaveestrusa i bilježenjedogađaja u svezi s njimeza pravilnootkrivanjeestrusa krava se prati tri putana dan,ito:

- ujutro,prije i nakon mužnje, - <predvečer,prije i poslijemužnje, - navečer oko 22 sata

Uspjeh u otkrivanjuestrusa ovisi o više čimbenika, kao što su to iskustvo osobe kojautvrđujepojavuestrusa, način držanjakrava te brojkrava u stadu. Posebno jevažnatemperatura,jersekod viših temperaturapojavaestrusa manje očituje, a sam estrus trajekraće

Jedan od načina uspješnogotkrivanja

estrusa jedobra organizacijapraćenja podataka o životinjama. Svi podacikoji se odnose na reproduktivni status krava moraju se na neki način bilježiti. To se prijesvega odnosi na datum telenja,tijek telenja, datum estrusa, datum pripusta, oznaku bika,poremetnje u reprodukciji i liječenjetakvih krava Ti podacidaju mogućnostplaniranjadogađajakao što su to oni o pojavibudućegestrusa i vođenje posebne brige. o nekim životinjamatijekomservisnograzdoblja.

Svi ti podacimogu se pratiti u priručnom kalendaru, na karticama ili, u slučaju većeg brojakrava u stadu,putem kompjutorskogprograma.

3 Pravo vrijemeosjemenjivanja

Kravu treba osjemenitikrajemdrugefaze estrusa, tj. u vrijeme dok ona stoji, ili početkomtreće faze Oplođivanje krave u prvojfazi estrusa neće dati rezultata, stogakrave kod kojih se estrus otkrije ujutrotreba osjemenitikasnijetogadana. One kojesu u estrusu i slijedećejutro, morajuse ponovo osjemeniti. Ako se estrus prviputaprimijetiposlijepodneili navečer, osjemenjivanje se može odgoditi do slijedećegjutra. U načelu vrijedipravilo da osjemenjivanje treba obaviti nakon 10 - 15 sati od prvih znakova tjeranja.

4 Postupak s kravama kod kojih se javlja ponovljeni estrus

a ke #a#**

trajanju od 3 do 6 tjedana.Kravakoja ne pokazujeznakove estrusa može se provjeriti na steonost u razdoblju od 6 do 8tjedananakon posljednjegoplođivanja. To jejedininačin da se sa sigurnošću utvrdi steonost

5 Postupakosjemenjivanja krava

Kod krava kojese oplođujuumjetnim osjemenjivanjem od iznimne su važnosti postupak i vrijemeosjemenjivanja. Vrijemeje posebicevažno u razdoblju visokih temperatura, kada bi se moralo omogućiti obavljanje umjetnog osjemenjivanjatijekomcijeloga dana Uz osobu kojaobavljaosjemenjivanje važno jei sjemekojese koristi Postojeveće razlike u kakvoći sjemenarazličitih bikova

6 Hranidba

Poznato je da je hranidba krava vrlo važna za uspješnusteonost Uzme lise u obzir da se vremenski podudaraju razdobljeoplođivanja i razdobljevisoke proizvodnje,jasnojeda nedovoljna ili nedovoljnokvalitetna hranidba može utjecati na složene fiziološke procese proizvodnje i reprodukcije. To posebno dolazi do izražaja kod krava s visokom proizvodnjom, kada se u ranojfazi proizvodnje mogu vrlo teško osiguratiuvjeti kojiće zadovoljitihranidbene zahtjeve životinje za proizvodnju. U tom se slučaju gubitjelesnatežina što može (akojejače izraženo)izazvati iporemetnjefizioloških procesa reprodukcije.

Krave kojesu u razdobljusuhostaja preobilnohranjene te su kondicijski predebeleimajuvećih problemakod telenja i kasnije s metabolizmom, što izravno utječena njihovukasniju reproduktivnudjelotvornost.

Na žalost,svako oplođivanje ne rezultira steonošću Neke krave ne ostajusteone ni nakon nekoliko —osjemenjivanja. Razlogleži u neuspjelomosjemenjivanju, ali može biti i uginućeembrija ilifetusa, koje se ne primjećuje.

Posebno jevažno nastaviti s praćenjem pojaveestrusa i nakon oplodnje, i to u

Hranidba dovoljnim .i kvalitetnim količinama voluminozne hrane,kojaje sastavljena tako da sadrži dovoljne količine bjelančevina,energije,minerala, vitamina te mikroelemenata, dat će dobre rezultate i u oplođivanjuživotinja.

Dr Ivan Jakopović 353

U Ferdinandovcu je,pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede išumarstva, a u organizacijiHrvatskogstočarskogselekcijskog centra i općinskog poglavarstvaFerdinandovac, 29 kolovoza održana 3 stočarska izložba “Ferdinandovac 96.", s aukcijskomprodajomrasplodnihjunica.

Marvogojskaudruga u Ferdinandovcu osnovana je1923 godine. Na području općineima 2577 plotkinja, od čegaje umjetnimosjemenjivanjemobuhvaćeno 2 448 plotkinja(95%).Uzgojnoselekcij- skim radom obuhvaćeno je589 krava (25%).

Prosječnaproizvodnjamlijekazaključenih laktacija u 305 dana iznosi 3 956 kg mlijeka.

Za ovu izložbu izabrano je:

centra uručio tradicionalnu diplomu, a podijeljeni su i poklonpaketi

PIK-a Vrbovec,“Sirele" Bjelovar,Veterinarske stanice Đurđevac,“Agrocentar" - Vuk Đurđevac i dr

su:

Prvom nagradomnagrađeni

- kolekcija od 6 simentalskih junica, proizvodnjačijihmajkijeu 305 danalaktacije iznosila 4.509 kg mlijeka(3.7046.682 kg),

- kolekcija od 5 krava prvotelki, od kojih su 4 u 305 dana laktacijskeproizvodnje proizvele 3 648 kg mlijeka(3.3214.233 kg), a 1 u 200 dana laktacije 2 715 kg mlijeka,

- kolekcija od 5 ostalih krava simentalske pasmine,čijaproizvodnja u 305 dana laktacijeiznosi 3 808 kgmlijeka,

- kolekcija od 6 bikovskih majki,čijaprosječnaproizvodnjamlijeka u 305 dana laktacijeiznosi 5.584 kgmlijeka(3.9848 430 kg),

- kolekcija po kravi Cifra,oteljenoj1985., sakćerima Ruža (oteljena1993.),Jagoda (oteljena1994.) i Zora (oteljena1995.). Organizatoriizložbe su za sve izlagače osigurali po 120,00 kuna na ime troškova, “Croatia osiguranje" jeza vrijemeizložbe, pridolasku i odlasku osigurala sva grla, a PZ Ferdinandovac uručila je poklone svakom izlagaču - vreću stočnogabrašna

Za svaku od kolekcijauručene su po 3 nagrade.

Vlasnicima prvonagrađenihgrla i šampionki M Ernoić,dipl.ing. iz HSSC,jeu ime Hrvatskogstočarskoselekcijskog 354

- VjekoslavŽivkoiz Ferdinandovca za prvotelkuŠARU, oteljenu1994., sa 700,00 kuna (HSCC) i 500,00 kuna (Vet. stanica Čakovec),

- MijoLukić iz Novog Virja za kravu Jagoda,oteljenu 1989 nagrađenjepoklonpaketom “Sirele", s 25 pilića od Veterinarske stanice Đurđevac i poklonpa- ketom Gumex farm i Podr. gospodarstvo,

- FranjoKovačević iz Ferdinandovca za junicuRUMENKU,oteljenu 1994 nagrađen jesa 500,00 kuna od HSCC i 500,00 kuna od Veterinarske stanice Čakovec, te poklonpaketom PIK-a Vrbovec

- FranjoKovačević iz Ferdinandovca za kravu Elisu, oteljenu1991., bikovsku majku kojajeu 305 dana laktacijeproizvela 6 782 kgmlijeka,nagrađenjesa 500,00 kuna

Kravom šampionkomproglašena jeDUNJA,oteljena 1990 bikovska majka, u 305 dana laktacijeproizvela je8.430 kg mlijeka,vlasnik jeFranjoKovačević Nagrađenjesa 1.000,00 kuna, a šampionsko zvono uručio mu jegospodinDevčić iz Gumex farma Zagreb.

Od ponuđene 44 junice za aukcijsku prodaju,prodanaje41 junica po prosječnoj cijeni od 9 064 kuna (8.61312.580,00 kuna). Sva grlaprodana su za područjeDonjeg Miholjca.

StjepanBrlek, dipl.ing.

Prva stočarska izložba Županije vukovarsko-srijemske “Drenovci 96."

U organizacijiHrvatskogstočarskog selekcijskogcentra, selekcijske i poljoprivredneslužbe Županijevukovarskosrijemske i općineDrenovci, 21 rujna održana jeuspješnastočarska izložba.

Na područjuslobodnogdijelažupanije nalazi se 5.539 plotkinja, od čegase 89% oplođujeumjetnimosjemenjivanjem, a organiziranimselekcijskim radom obur hvaćeno je1 925 grlaili34,75%.

Po povoljnimkreditima, u zadnjejevrijeme omogućenanabava većegbroja rasplodnihjunica.

Uz izlagače,ostale posjetitelje,seljake, agronome, veterinare i druge,izložbu su posjetili i gospodinMatejJanković, ministar poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske i prof.dr. Pavo Caput, zamjenikministra za poljoprivredu i šumarstvo RepublikeHrvatske

Za izložbu jeodabrano:

- kolekcijarasplodnihjunicasimentalske pasminečijihjeproizvodnjamajki u 305 dana laktacijeiznosila 4.506 kg mlijeka, - kolekcija 5 kravaprvotelkisimentalske pasminekoje su u:

- prvojkontroli proizvele14,7 - 16,4 kgmlijeka,

- drugojkontroli proizvele15,2 - 18,7 kgmlijeka,

- trećojkontroli proizvele 16,1 - 16,9 kgmlijeka, - kolekcijeostalih 5 krava simentalske pasmine,koje su u 305 dana laktacije proizveleprosječno 4 543 kgmlijeka, - kolekcije 5 krava simentalske pasmine iz uvoza, od kojih su 3 u 305 dana laktacijeproizveleprosječno 5 031 kg mlijeka, a 2 u prvojkontroli 19-20 kg mlijeka, - familija po kravi Moniki,oteljenoj 1990 , u II laktaciji u 305 dana proizvela je5 401 kg mlijeka, s kćerima: Ljuba - oteljena1993., kojajeu 305 dana laktacijeproizvela 4.483 kg mlijeka;Tihana,oteljena 1994 , kojajeu

prvojkontroli proizvela 18,7 kg mlijeka;Nikolina,oteljena1995. i unuka Snježana,oteljena 1996 Vlasnik jeAntun Belegić iz Komletinaca, - kolekcija 5 steonih junicaholstein-frisien pasmine.Prosječnaproizvodnja majkitih junica u 305 dana laktacije iznosi 4 723 kgmlijeka, - kolekcija 5 krava holstein-frisien pasmine kojihjeprosječnaproizvodnja u 305 dana laktacijeiznosila 6 255 kg mlijeka, Izložene su i po jednakolekcijarasplodnog podmlatka po 5 grlasimentalki i 5 grlaholstein-frisien pasmine,oteljene 1995.

Izložene su i ostale vrste stoke

Iz svake kolekcije,najboljimproizvođačima dodijeljene su po 3 nagrade.

Za junicuCuru,oteljenu1994., prvu nagradudobio jeDamir Poduška iz Račinovaca

Za kravu prvotelkuBertu,oteljenu 1994 , prvu nagradudobio jePero Rimoldi iz Vrbanje.

Za kravu Šaru,oteljenu1991., prvu je nagradudobio JosipKaramarko iz Drenovaca

Za junicuCiganku,oteljenu1994. (holstein-frisien pasmine), prvu nagradudobio jeIlijaĐaković iz Babine Grede

Za kravu Cvitu,oteljenu 1988 , holsteinfrisian pasmine,prvu nagradudobio je Đuro Šumanovaciz Bošnjaka.

Kravom šampionkomproglašena jeVeda,oteljena 1990 godine.Otelila je5 teladi, a u III laktacijiproizvela jeu 305 dana laktacije 4 905 kgmlijeka.Vlasnik Leaković Đuro,Bošnjaci.

Nagrađenje rasplodnomjunicomod “Domil" d d mljekarskaindustrijaŽupanja, a šampionskozvono uručio jepredstavnik Gumex farma iz Zagreba.

Vlasnicima svih prvonagrađenihgrlaHrvatski stočarski selekcijski centar dodijelio jetradicionalne diplome.

StjepanBrlek,dipl.ing.

“Na

idradna gra RASU

ZAPISNIK

o radu komisije na nagradnu igru Mljekarskog lista

Komisija u sastavu StjepanKeglević,dipl.ing.,dr StjepanBanožić i Nada Rašpicasastalase 5.11. 1996. u prostorijama HMD, ZagrebIlica 31/3 i utvrdila da jepristiglo 898 odgovora na nagradna pitanjaobjavljena u Mljekarskim listovima, žaključno s brojem 9/96

1 ,2 iostalih nagrada.

Komisija jepristupilaizvlačenju 15 dobitnika i utvrdila ispravnost i točnost njihovihodgovora te ih pohranila u zasebnu omotnicu Svih 15 dobitnika bit će pozvani naizvlačenje

Izvučeni su dobitnici kako slijedi:

Katica Plentaj, Sv P Čvrstec,Grabovac 26, 48260 Križevci

Dukić Željka, Tomaš 93, 43000 Bjelovar

Tambolaš Mirko, Hrovanec 40, 33405 Pitomača

SnježanaPerković, Palinovec 13, 40320 Donji Kraljevec

Ljubica Čorba,48326 Virje,Rusanova 6

StjepanBačeković, Kokinac 16a, 43000 Bjelovar

Miljenko Fijolić, Donja Gračenica, 44318 Voloder

LjiljankaŠantrak, Veliki Brezovec 47, 10345 Gradec

Josip Slama, Vidrenjak 18, 44316 Ludina

Franjo Jaklević, LipičkaZaluka 5, 47276 Žakanje

Jelena Križan, Samarica 40, 43232 Berek

Zlatko Skamina, Lukavec 18, 41294 Kraljevec na Sutli

Jakob Mesarov, Trepčanska 16, 48355 Novo Virje

Helena Živko,Severin 75 d, 43274 Severin

Žarko Jelić,Bolč 118, 10344 Farkaševac

Članovikomisije:

StjepanKeglević,dipl.ing.,v r ; Dr Stjepan Banožić, v r ; Nada Rašpica, V r

Ivanić Grad, A. Vulinca 10

“Gumex farm agrar"jepoduzeće za proizvodnju, servis i prodajukompletneštalske opreme. Poduzeće se također bavi projektiranjemsuvremenih štala za muzne krave i nudi najsuvremenijatehnološka rješenja.

Kao generalnizastupnikWestfalie iz Njemačke,vodećegproizvođača muzne i mljekarskeopreme u svijetu, u prilici smo ponuditi po povoljnimcijenama tu najpouzdaniju opremu

Naša visoko. profesionalnoorganiziranaservisna služba,jamacjebesprijekornog održavanja i funkcioniranjakompletneopreme.

U našem novootvorenom poslovnomcentru u izložbenom salonu,moguće je svakodnevno u radnom vremenu razgledatikompletnuopremu.

Dobro došli!

SI ee OR RKT lIzsvijea dt PRrdeč rase

Odlike sisne čaše Harmony, najnovijegproizvoda švedske tvrtke ALFA LAVAL,vrlo su mala težina i velika čvrstoća,zahvaljujući izradi u kombinaciji rosfraja i vrlo tvrde i otporne plastike.

Težina uređajaje1,6 kg,što jeza 1 kilogrammanjeod dosadašnjestandardne težine sisnih čašica

Odlika Harmonyčašice, uz čvrstoću i lakoću,jest ito što izvrsno pristaju na sise krave. Time je izbjegnutamogućnost sklizanjasisne čaše sa siseprilikom mužnje.

Sisne čaše u donjemsu dijelupovezane izravno odvodnom cijevi,odakle mlijeko odlazi u instalaciju za prijenosmlijeka. Cijevjetako načinjena da jerazina mlijeka za vrijememužnjeuvijekista Čitavuređajtako jenapravljen da elastičnošću omogućavalako i temeljito pranje.

Mliječna proizvodnja danske krave najviša u Europskojzajednici

U Europskojzajednicitijekomprošle godineproizvodnjamlijekadanske krave iznosila je oko 7 000 kilograma. U Švedskojjeproizvodnja u istom razdobljubila 6 900 kgpo kravi, dok jeNizozemska bilana trećem mjestu s proizvodnjom od 6 400 kgpo kravi godišnje.

Grčka jezaključilapopis s oko 3 900 kg mlijeka po kravi godišnje, dok jeprosjek Europskezajednice bio 5 350 kgmlijeka.

Ove jepodatkeobjavioNjemačkiured Z.M.P. za trgovinu i cijene.Prema podacimatogureda najvišaproizvodnja mlijeka u svijetu bila jeu Izraelu, oko

9 000 kg.Postići tajrezultat mogućeje samo ukoliko krave kroz cijelugodinu borave u staji, te uz kaloričnu prehranu. Istije ured iznio podatke iz kojih se vidi da jeproizvodnjamlijeka po kravi u porastu, tako npr u Njemačkoj za 2,6postou odnosu na 1994. godinu. Iz podataka se | također vidi da jeu Njemačkojprilično velika razlika u proizvodnjimlijeka po pokrajinama: u Westfaliji 6.000 kg mlijeka,dok u Beirenu tek 4 800 kilograma po kravi,čemu su uzroci pasminaživotinja, način njege i način ishrane Ir S Antunović

Ca gai: Ir S Antunović

Krave ugibaju od trave s visokim postotkom nitrata

U nizozemskim pokrajinamaFrieslandu i Groningenu,na izvjesnom — broju poljoprivrednih farmi utvrđeno je ugibanjekrava zbogvisokogpostotka nitrata u travi. To jeustanovio Nizozemski poljoprivrednilaboratorij. U Nizozemskoj se već govori o uznemiravajućemstanju.

Veća količina silirane trave sadrži visok postotaknitrata, što je uzrokovalo ozbiljnostanje u sektoru nizozemske poljoprivrede. Služba za zaštitu zdravlja stoke utvrdila jeda su na farmama na kojima su zabilježenislučajeviugibanja stoke,zatečene velike količine nitrata u sijenu,siliranoj travi i svježojtravi, što je najvjerojatnije i uzrok ugibanja.

Suša

Prema mišljenjustručnjaka u poljoprivrednomlaboratoriju, uzrok visokog postotkanitrata u travi je nedavna

dugotrajnasuša zbog kojeje jako usporen rast trave. Nakon suše uslijedile su obilne kiše Posljedicatogajebila da su biljkenagloasimilirale velike količine dušičnih gnojivakoji su bili neiskorišteni na zemljištuzbogdugotrajne suše

Ista jeustanova dala izvješće o postotku nitrata u stočnojhrani većem od 80 grama po kilogramusuhe tvari (dozvoljenamaksimalna količina je20 grama po kilogramu suhe tvari).

Zahvaljujućibrzojintervencijiustanova, šteta većih razmjerasvedena jena manji brojpoljoprivrednih farma

Preventiva se sastojala od prehrane životinjakaloričnom hranom,kao primjericesušenim pivskim-tropom | ili tropomod šećerne repe Čekajuse rezultati laboratorijskihpretraga.

Ir S Antunović

“Sheeplic" -dodatak LEI rani ovaca LKoza

Sheeplic,tekući dodatak hrani,radi na principulopticakojeplivaju u otvorima plastičnog = rezervoara. Te loptice životinjalizanjemokreće,proizvoddolazi na gornjustranu lopticeitako jemoguća dohrana

Ovajdodatak sirovojhrani sastavljen je od bjelančevina,šećera,vitamina A,DiE i mikroelemenata selena i kobalta

Scheeplic 21 jebjelančevinamapojačana verzijaobičnogSCHEEPLICa, a koristi se za dodatak sirovojhrani lošije kakvoće

Količina konzumiranogproduktatjedno jeotprilikejednalitra po ovci Ovajse proizvodmože nabaviti u kantama od 25 litara, a veće količine isporučuju se u cisternama

Za kupnjukoličine 1 000 litara cijenaje 1,27. nizozemskih guldenapo litri. “Hranilica" (plastičnirezervoar s lopticama)košta 85 guldena po komadu. Postojedva tipahranilice: jedanza postavljanje na tlo, a drugi na sam zid staje.

Zy sgo sr HRANE: e Bo)

Bilismo u Švicarskoj

nE aK

+ va KIR a ruZM: Pata SEC i hi x

U namjeri da vide i doznajukako su organiziranišvicarski proizvodačimlijeka i što se sada zbiva u govedarstvu te alpske zemlje iz kojepotječulucerna i simentalac, u organizacijiHrvatskogmljekarskogdruštva krajemlistopada tu su zemljuposjetili i hrvatski proizvodači. Skupinakooperanata i službenika mljekare “Dukat" Zagrebd.d.,profesoriAgronomskogfakulteta i predstavnikMinistarstva poljoprivrede i šumarstva boravili su u Bernu i njegovojokolici U holdingu“Tony Lait“,kojiokupljanajvišeproizvođača i prerađivačamlijeka u Švicarskoj, upoznali su glavneznačajkešvicarskog govedarstva, uzgojacrvenošaroggoveda i kontrole kakvoće mlijekakojese proizvodi u 46 tisuća obiteljskih farmi Po količini proizvedenogmlijeka po kravi od 5 100 litara godišnje ta zemljanalazi se u sredini europskogprosjeka, no mlijeko je u Švicarskoj važna strateška sirovina za sireve i drugenjihovetipičneizvozne mljekarskeproizvode. Od 3 milijuna tona proizvedenogmlijekagodišnje u sir odlazi 49 posto, 16 postose preradi u konzumno mlijeko, 14 posto u vrhnje i maslac, a 4 postočine jogurtiostali svježi mliječniproizvodi.

Zanimljivo jeda u sirevima završava samo mlijekokrava čija se ishrana temelji na travi i sijenu.

U sir ne može zalutati mlijekoonih farmera kojikrave hrane silažom - to postaje jasnije kada se upoznajuorganizacija i red u švicarskim udrugamaproizvodača mlijeka i u kontroli sirovine i proizvoda. Na farmi obiteljiFluryposjetitelji iz Hrvatske doznali s? da svaki farmer ima godišnjikontingentmlijeka i da njegovim iskorišćivanjemudrugaproizvodača mlijekaupravlja.

KontingentFranza Fluryja iz Oekingena iznosi 136 tisuća litara godišnje, a kako mu jeproizvodnja veća od toga,iznajmio jedio kontingenta od drugihfarmera. Njegovekrave prosječnoproizvode više od 7 300 litara godišnje s prosječnih 4,5 postomliječnemasti i 3,4postobjelančevina

Prilikom obilaska farme odgovaraojena brojnenaše upite o tome zašto njegove krave najveći dio godineborave na ispaši,pokazaojenačin sušenjatrave uz pomoćtoplogtavanskogzraka kojizagrijavasunce, predstaviojeobitelj, poStg.HandelsbevorderingBenelux

častio nas kolačima i kavom i priznao da su prošlazlatna vremena kada jedržava stimulirala količine proizvedenogmlije- ka. Sada jeglavnaznačajkašvicarske poljoprivrede dobit i onajtko proizvede jeftiniju litrumlijekalakše će se uklopiti u nove državne mjerekojenastojeodržati Švicarsku u konkurentskoj utrci na svjet- skom tržištu mliječnihproizvoda.Valja očekivati nastavak opadanjabrojafarmera u tojalpskojzemlji za 1,7postogodišnje, ali zato povećanjeproizvodnosti na farmama veličine 15 do 20 hektara Prognozira se veća potrošnja sira i jogurta i osvježavajućiAnapitaka od mlijeka, pa švicarska udrugaposebnovodi kampanjuza više mliječnih, a manje umjetnihgaziranihnapitakameđu mladim potrošačima. ZahvaljujućiinženjeruManfredu Bobneru iz Udrugešvicarskih proizvođača mli-

Obiteljidom!/ 2 U dr ZEPS O VRELA, BRE RRAVOS RISE

Iz hrvatske povijesti

jeka(obećaojeipisati za Mljekarskilist), Hansu Ringgenbergu iz organizacije koja kontrolira kakvoću mlijeka,Niklausu Fluckingeru iz Udrugeuzgajivačašarenog goveda,gospođi i gospodinuNikiforovski i vozačima agencije“Atlas" ovajprvi susret sa švicarskim proizvodačima protekao jeugodno i korisno Sigurnoje,da će mnoga iskustva iz Švicarskeuroditi plodom u hrvatskih proizvođačamlijeka. To su potvrdili ikooperanti“Dukata" Antun Radičević iz Male Kopanice,Damir Kralj iz Kumrovca,JosipZavitec iz Tišine isviostali kojesmo pitali za ocjenuputa u Švicarsku.

Svimajebilo lijepo i korisno, no čini se da jenajzadovoljniji i s neutaženom željom za nastavak organiziranja sličnih stručnih putovanja bio tajnikHrvatskogmljekar-skogdruštva,inženjerJurajČičmak.

Ivica Fodor

Dr. Teodor grof Pejačević

Ban dobre ipoštene uprave

7 Semi LA

P

Proljeće1903.,prve godine banovanjabana Pejačevića, bilo jene samo burno nego i krvavo. Otporprema postavljanjumađarskih grbova,natpisa i stjegova na željezni- čkim zgradamapostajaoje sve veći, pa je27 ožujka u Zagrebuizbila ogromna demonstracijakoja se proširila u mnoge hrvatske krajeve, osobito po Hrvatskom zagorju,Podravini,Primorju i Gorskom kotaru Seljačkakrv palajena samu Veliku subotu 1903 u Zaprešiću,gdje su seljaci iz Brdovca skinuli s kolodvora mađarski stijeg i poderali ga, a oružnici su navalili,ubivši seljakaIVANA PASARIĆAi ranivši mnoge druge. U bunama toga proljećapoginulo je17 ljudi,aviše od 100 zadobilo jerane Vlast jeorganizirala pri360

jekesudove izatvarala pobunjenike. Kao što već znamo, u lipnjujeotišao ban KhuenHedervary, a 1 srpnjakraljje imenoyaonovoga bana.

Osoba bana

Teodor grofPejačevićrodio se u Našicama 24 rujna1855 od majkeGabrijele i oca Ladislava,bivšegbana Pravo jestudirao u Bonnu i Budimpešti,gdjejei doktorirao Službovati jepočeokao pomoćni perovođa u Osijeku, a ubrzo je prešao k vladi u Zagreb, te postaosaborskim bilježnikom. Već u 28 godini života imenovan jevelikim županomvirovitičke županije sa sjedištem u Osijeku. Tu jedužnost vrlo uspješnoobavljao punih 16 godina i bio obljubljen u svim staležima Oženio se barunicom Lillom Vay de Vay,ženom velike glazbenekulture Imali su dva sina: Marka i Elemera i dvije kćeri, od kojihjeDora postalapoznatom skladateljicom.

Ban Pejačević bio jeodani član Narodne stranke,gospodarskihdruštava u Osijekui Zagrebu, te predsjednikGospodarske podružnice u Našicama.

Banovanje

Službene “Narodne novine" s velikim su oduševljenjemdočekaleimenovanje novoga bana,napisavši: “On jevedar vođa, zdušan upravnik,brižan zaštitnik, pouzdan savjetnik i neumoran radnik " Banov jestav dasamo naprednigospodarstveni razvojdajejamstvosvakom inom napret- ku. Ban jeosim togazaštitnik znanosti i umjetnosti, ima čar ljubazneosobnosti i neodoljivoosvaja sve dobromisleće ljude,kako kažu novine.

Nakon imenovanja i zakletve u Beču,ban jeprvo došao u Osijek,gdjejebio najsvečanijedočekan sa sjajnimbakljadama iserenadama Nastavak puta u Našice bio je pravitrijumf(pobjedničkoslavlje): mnoštvo ljudipozdravljalo ga jena okićenim kolodvorima u Praudanovcima, Koški,NašičkojBreznici, a posebnosvečano u Našicama, 8 srpnja.Dočekalo ga je 50 banderijalaca u narodnim nošnjama, na čelu s njegovimsinovima Pozdravili su ga načelnik StjepanKOVAČEVIĆi župnik o KapistranGECI Pjevalojedruštvo “Lisinski", a svirala požeškavatrogasnaglazba.

Za svojdolazak u Zagrebnovi ban nije želio svečanu instalaciju, nego su ga 16 srpnja na kolodvoru jednostavnodočekali činovnici,suci,svećenstvo, ali i mnoštvo zagrebačkihgrađana.

Ban jetih dana često službeno izjavljivao da mu jeprva dužnost provesti“DOBRU I POŠTENU UPRAVU,kojamora biti zakonita,narodu sklona,pravedna i savjesna,brza i točna,napredna i dosljedna Dobra uprava je,reč bi,jedino uspješnosredstvo,kojimse mogu promicati vitalni interesi naroda i zajamčiti zdrav napredak." U naše vrijeme sve se to zajednonaziva pravna država Ban jeuskoro ukinuo prijekesudove i oslobodio od kazne zatvora mnoge demonstrante, naročito q novinare iz oporbenog“Obzora" U kolovozu jeHrvatska već bila mirna,kako tvrde povjesničari. Ban se nažalost, uskoro teško razbolio od čira na dvanaestercu i jedvase oporavio do otvaranjanovih sjednicaHrvatskog sabora,15 prosinca1903. Tada je, burno pozdravljen, iznio kratki program svoga banovanja.Naglasiojepoglavito vjernostkruni,točnu provedbuHrvatskougarskenagodbe,neminovnost dobre i pošteneuprave, neovisnogsustava i ustavne slobode,savjesnočinovništvo, dobru suradnju sa svim vjerskimzajednicama, te sloguizmeđu Hrvata i Srba. Iznad svega traži MIRI RED U upravi će biti iznad interesa stranaka, ali ostao ječlanom svojevladajućeNarodne stranke, ne ugasivšičlanstvo Oporbenestranke, a naročito pravaši, odmah su mu na usta dr. JosipaFRANKA oštro zamjerili što se ne namjeravaboriti za financijskusamostalnost Hrvatske od Ugarske i za sjedinjenjeDalmacije s materom Hrvatskom

Za daljnjegPejačevićevogbanovanja događale u se sudbonosne političke promjene: u jesen1905 donesena je RIJEČKA REZOLUCIJA, a uskoro zatim ZADARSKA REZOLUCIJA. Na njihovu temeljuje12 prosinca 1905 bila osnovana nova političkastranka,HRVATSKO-SRPSKA KOALICIJA,kojoj,međutim,nijepristupilaSeljačkastranka' pod vodstvom StjepanaRadića Ta koalicija jena izborima 1906 pobijedila banovu Narodnu

stranku čemu se on pokorio i imenovao nove odjelnepredstojnike(ministre) iz redova te stranke Na banskojstolici je ostao, jerga nijemogao smijenitiSabor, već samo kralj.Koalicija jevladala do 1918.,otvorivši put u kobno jugoslavenstvo

Gospodarskaizložba 1906.

Nećemo se upuštati u daljeopisivanje političkihpromjena, nego ćemo sada pri- kazati važna zbivanja u poljoprivredi. Ban jesvome odsjeku za narodno gospodarstvo i njenomčelniku dr. Ivi pl.Mallinu naredio da u Zagrebuorganiziraju poljoprivrednuizložbu, s posebnimnaglas- kom na stočarstvo, sve uspješnije u zadnjihdesetak godina.Ban i banica 1 su rujnasvečano otvorili izložbu na prostoru od 45 000 m? koji se prostirao od pučke škole u današnjojDraškovićevoj ulici prema ondašnjemsajmištu i vojnojjašionici oko današnjegTrgavelikana (bivšadžamija).Gradski izložbeni odbor, na čelu s grofomMiroslavom KULMEROM,prelijepo jeuredio čitav prostormnoštvom nasada i cvijeća i podigaoglavnipaviljon kojisesastojao od središnjezgrade idvije bočne spojeneotvorenim stupovljem.

Bilo jetu i šest šatora i otvorenih paviljona,restauracija,kušaonica vina,koncertnih dvorana Održale su se kraće povremene izložbe: najprije ranog grožđa,voća i povrća,zatim kasnog, pa živih riba,pčela,pasa, kunića,peradi, a stalno se pokazivalo kako rade gospodarski strojevi i kako se njimarukuje.Svakoga dana bila su stručna predavanja,sastanci gospodara,paipčelarskikongres.Svake večeri svirala jeplesnaglazba.

U ovom našem listu namijenjenom stočarima opisatićemo stočarsku izložbu otvorenu 15. rujna.Bilo jeprivedeno 555 grlagoveda, od čega176 simentalske pasmine, 131 pincgavske, 163 križanaca, 41 podolske i nekih drugihpasmina.Sitni posjedniciizložili su 36% od tih grla, što se smatralo malo Bila jeto i prodajna izložba, pa jevećina volova i svinjabila prodana.Vrhunsku cijenupostigaoje pastuhPfeifferov iz Višnjevaca,prodanje u Prusku za 6.000 maraka Na izložbi je radilo 12 porota.Novčane nagradekoje su ukupnoiznosile 22 000 kruna,davale su se samo seljacima, a uručivao im je ban osobno

362

Izložba mljekarskihproizvoda u posebnom šatoru pokazalajeda jeprerada mlijekamlada proizvodnagrana. Do 1900 postojala jesamo u Vrbovcu i Varaždinu Međutim 1906 već jebilo 64 mljekarskihudrugaod kojih se samo sedam pojavilo na izložbi, i to: Virovitica, Hrastovac,Antunovac,Lokve,Kopanica, Petrijevci i Đakovo Izloženim sirevima posebno su se istakli LjudevitMODLY iz Končanice,kojije dnevno prerađivao 3 000 | mlijeka,otkupljujući ga od 450 seljaka i od samo dva veleposjednika. Njegoviproizvodisutrapist,groyeri čajni maslac Mljekara u Vrbovcu sterilizira mlijeko i vrhnje a kondenzirano mlijeko izvozi u Njemačku, pa čak i u južnuAfriku JosipMODLY iz Dežanovca prerađivao je dnevno 1 000 | mlijeka za proizvodnju groyera

Izložba jesvečano bila zatvorena vatrometom 1 listopada.Posjetilojujeukupno više od 250 000 posjetitelja.Seljaci su dolazili u velikim skupinama,vođeni svojimzastupnicima.Izložba jetako dobro uspjela da jojniti pravašinisu moglinaći većih zamjerki.

Završetak banovanja I života

Početkom svibnja1907 mađarska vlada donijelaje“Željezničkupragmatiku" po kojoj se na svim željeznicama u Hrvatskoj morao koristiti isključivomađarski jezik. Putnik gotovo da nijemogao kupiti voznu kartu ukoliko nijeznao tajjezik.Opetje izbilo veliko političkonezadovoljstvo, pa kako ni ban nijemogao ništa protivtoga učiniti,podnioječasno ostavku 26 lipnja 1907

U politički život vratio se je1913 kad je imenovan ministrom za Hrvatsku u zajedničkojvladi, što jeuz duže bolovanje obnašao do 1917

U obitelji su ga tada počelesnalaziti nesreće,jermuje1923 umrla kći Dora, a suprugu jezahvatila dugotrajnabolest. Umro je u Beču 23 srpnja1928 , a položenbio u obiteljskukapelicu u Našicama Htio jeHrvatskojčiniti dobro, pa neka počiva u miru Božjem!

Njegovopotomstvodanas živi u Južnoj Americi, kako nas jeizvijestio g. Josip WALLER,upraviteljMuzeja u Našicama

Priredio: Dipl.ing.StjepanKeglević

Mali podsjetnik za poljoprivredne radove u prosincu

Sad prirodeslavumuti Tajprosinachladan,tmast;

Pod konac će prosinuti

I njemnovog sunca vlast.

Užijmo se sad odmora, Dok ne sine radu hora!

S obzirom da smo za mjesecprosinac uzeli stare stihove, izvjestit ćemo o tome što se to onda našim pradjedovima savjetovalo, napose onima koji su bavili stočarstvom

U štali: Ova jezima stiglagospodare bez stelje ilištraje.Pomozi sebi i blagu,kako možeš;izhodi dozvolu, da smiješ u šumi žeti bujadilipaprat, čim se zemljanešto osuši,pokupisuha lišća,sieci borovicu, jalšinegrane išto možeš, to sve upotriebi za stelju.Nikako ne smijeblago, da stoji u mokru

U kotcu ili svinjcu:Hrani krmadsvinje što boljemožeš,da se što prijeriešiš brige za hranu Kad zakolješkrmče, ne vjesi u dim čitave slanine, već slaninu i salo izreži na komade | ocvri i spravi osebice mast, a osebice čvarke ili ocvirke. Njetroši zimi, dok se od vrućine ne iskvare, a čistu mast ćeš imati kasnike. U dim vjesisamo trbušinu, da imaš u

(“Seoskigospodar" - 1893.)

proljeće s kruhom zdrave i okrepne hrane.

U kokošinjcihpazina čistoću; sad je živad više u njima te ostavlja više pogani i nečisti nego liljeti.Opazišli, da jekoje živadče turobno te ne će jesti,odstrani ga od zdrave peradi, da se i ona ne okuži Zimi vanredno puno vriedi, ako se poda peradi po kojiputšaka konopljina ili lanena sjemena.Dobro jesurovo; ali je bolje, da se barem oparivrućom vodom.

U pčelinjaku.Gledajda imadu pčele dosta zraka i topline.

U lovu. Kad sjedišili stojiš sam na čekanju,razmisli i računaj,nijelilov za te preskupomzabavom?

Evo,prepisali smo te preporuke,(kao i slijedećegatnje)točno kako se hrvatski pisalo1893 godine, pa smo se, čitajući ih,pomalo i nasmijali.

Gospodarskerečenice i gatnje (iziste godine)

U prosincupodvedrim nebom raste samo joštemahovina.

Na Nikolinjeotvorene su kace kisela kupusa.

O MajciBožjoj(8:prosinac) - najvećiizdatak za petrolej.

O Nikolinjihsajmovihdobra prođakalendara Zornice naobljubljenije službe božje.

Za prosinačkihvečeri silno padahrpakudelje a diže se hrpagotovepređe.

Od 24. prosinca do nove godinedani počinka i radosti.

Na staru godinusjeti se, da jeopetminula godina i pitaj se, što si dobra u njojučinio za se i za svojepotomstvo!

SRETNA BILA NOVA GODINA HRVATSKIM POŠTENIMI BRIŽNIMGOSPODAROM!

Priredio: S Keglević 363

Božićni običajikod Hrvata Bunjevaca

U jednomdavnom brojulistića “BUNJEVAČKOKOLO" opisaojeMarko Peić bunjevačke božićne običaje i poželio da stari o njima“pripovidajusvojojdici" kako bi ih čuvali i ponosili se njima. Mi ćemo,eto nešto izabrati od tih lijepihobičaja itako zadovoljiti stara Bunjevcakoji se nijestidio svojebunjevštine ibunjevačkogimena. Njemuza ljubavpisat ćemo i mi njegovomikavicom

Kao prvivisnik Božićajesv Luca Dođe li tko u kuću,taj s vrata kaže “FaljenIsus, čestitam vam sv. Lucu" i sjedne za vrata na pod i mirno sidi Time se želi da njihovekvočke iduće godinetako mirno side na jaji.Tog dana divojke i momci napišu na 13 ceduljica po jednomuško odnosno žensko ime,pa se svakogdana do Božića po jednaspali, a zadnja se otvori na Badnjuvečer i vidi se tko će biti suđenik ilisuđena.

Tada dolazi blagdanMATERICE,kada se čestita majkama.Dica idu od salaša do salaša,čestitaju ženama i dobivaju ora i jabuka.Nedeljudana kasnijedolaze OCI, ali tajobičajnestaje, pa se pisactuži dato tako ne bi smilo biti,jer su inaši oci vridni te počasti ko i naše nane.

Tada pisacopisuje što se sve kupuje u graduza proslavuBožića Ne štedi se novaca, ta Božićjesamo jedared u godini i mora se lipoprovesti.

Na badnjidan svi su kod kuće i mnogo rade. Reduša pravikolač božićnjak u koji stavi jedankovani novac, pa tko ga dobi, kad se ovajrasiče na Mladi Božić, bit će srićan cile godine.Peče se i kolač badnjačakojem se naprave kao četirisisice te se na badnjuvečer otrgnuidajuživini da bi bila zdrava.

Snaha stanarica kuva grava, kukuruza, višanja i šljiva, a tada na astal stavi bili čaršaf, a pod njegmalo sina Na kraju astala jebožićna grana, orasi,jabuke i češljićbilogluka te jednamala i jedna velika svića.

Svečanost počinje kad najstariji član uzima pušku,izlazi napolje i s pucnjemčestitabadnje veče Onda ulaze dica i nose slamu govoreći:“Čestitamo vam badnje veče i Isusovo porođenje", a njimase odgovara:“Amen,uvik vi živi i zdravi bili". Ito se ponovitri puta.Tada dolazi red na domaćicu kojaunosi gorećedrvo i udara njime po vratima govoreći:“Koliko varni364

ca, toliko pilića,gusaka,pataka,svinja i sve drugevrste domaćih životinja". Tada se moli, a nakon togasidaju za astal pa počnuprvo pitirakiju s medom,onda se uzima bili luk,umoči seu med,pase jedu jabuke, a tek onda kuhano jelo.Donesu se kasnije i orasi,koježmireći svako uzima iz zdjele. Tko izvuče ružnog,bit će bolestan Ispodčaršafaizvlači se sino, pa tko izvuče najduljuvlat,najduže će živjeti. S time jevečera gotova, pa posjednuili polegnunapodnaslamu,šale sei pivaju. Nitko ne smijespavati, nego budan čekat polazak na polnoćku.Poslijepolnoćke ide se na spavanje.

Sutradan, kad jepraviBožić, svi idu prije podneu crkvu, pa nakon sv. Mise svi si lipočestitaju.Poslije užne (objeda) idu dica i mladići s bočicama vina po komšiluku i rodbini, pa ih se zvalo “bukaraši" Domaćinu time iskazujupoštovanje i prijateljstvo.

Tako u veseljudolazi drugidan Božića, blagdan sv. Stipanakojijeprvipoginio za Isusa Tajdan mlade udavače, pai starije snahe,dok su im roditelji jošživi idu k njimapa od njihdobivajukolač. To je znak da se oni,makar su se udale, i dalje brinu za njih.Trećeg i čevrtogdana išlo

se prijateljima i komšijama, pa čak i sa svirkom, ali u današnjevrime i to jeveć izumrlo, tuži se pisac. Članak o božićnim bunjevačkimobičajima završava pisac s junačkimpodstrekom: “Bunjevci, triba čuvati svoje!Rame uz rame i održaćemo svojenarodne običaje,svojulipuikavštinu Živimobratski,

borimo se junački, i sačuvaćemo svoje!" Ovakav poklič, i još u ozbiljnijem tonu, :ULpotrebanjei danas našim Bunjevcima u Bačkoj,kako bi sačuvali svojhrvatski identitet i postiglipolitičku,gospodarsku i kulturnu slobodu!

Priredio:

Dipl.ing.StjepanKeglević

b ve

Vaš liječni!Ee Ra Ni i di

Šest načina kako se riješitigljivičnihinfekcijanoktijuzauvijek

Ako nemate problema te vrste, oni vam mogu izgledatibeznačajnima, a možda se i podsmjehnete na njih.Međutim, ako su vaši nokti zahvaćeni gljivičnominfekcijom,nije vam do šale, bez obzira što jeto stanjebezbolno i neopasno po zdravlje. Gljivičnainfekcijanoktijuviše je od kozmetičkogproblema.Ukoliko promijenjenabojavaših noktijuprivlači pažnjudrugih na radnome mjestuili smeta vašem samopouzdanju u raznim društvenim situacijama, sve to zajedno može štetiti vašem općem psihičkom zdravlju.=Gljivičnainfekcijanoktiju zaslužuje istu pozornost kao i akne na licu

Nokat kojije“zaradio" gljiviceodebljan je,bijel iližut,neravani iskrivljen.Gljivice vrve u našojokolini, tako da nijepotreban bliski dodir s tuđim zaraženim noktom da bismo se sami inficirali Gljivice mogu prvo zahvatiti površinskislojkože na prstimanogu (“atletskostopalo"), a nakon togamogu prijeći na nokat Često vježbanje,povezano sa znojenjemnogu u toploj ivlažnojsredini čvrsto zavezanih tenisica ilicipela,olakšava gljivicama da se nasade na stopala.

Druga mogućnost . ulaska gljivične infekcije jenakon udarca, kada nokat poplavi, to jest na mjestuizmeđu nokta i njegovakorijena. Kada jenokat zaražen, gljivice mogu prelaziti s jednog na drugi nokat S nokta mogu prijeći na stopalo, a katkad i na ruku

Kako se boriti protivgljivičnih infekcijanoktiju?

U tojborbi pomoćiće ove smjernice:

1 Neka vaš liječnik ili dermatolog utvrdi dijagnozu.Uvijekpostoji mo.

gućnost da promjene na noktima samo izgledaju kao gljivičnainfekcija, a zapravo to nisu Možda se radi o psorijazi noktiju.

2 Koliko jemoguće,ukloniti bolesne dijelovenokta Rezanjemilistruganjem, liječnik će svojiminstrumentima to mnogo lakše i savjesnijeučiniti, nego vi sami kod kuće.

3. Primjenjujtesavjesnolijekovekoje je liječnikpropisao.Uklanjanjem mrtvogtkiva nokta rješavate se najvećeg dijelainfekcije, ali ne i potpuno.Lijekovi kojidjelujuprotivgljivica, uzeti na usta ili primijenjeni lokalno na nokat,mogu pomoći,ali izabrati najdjelotvorniji među njima nije uvijeklako Lokalno primijenjenilijekovirješavajuinfekciju u 40 do 50 postoslučajeva.Lijekoveuzete na usta treba trošiti 4 do 6 mjeseci za nokte na rukama, to jest 12 do 18 mjeseci za nokte na nogama Uspješni su otprilike u 80 do 90 postoslučajeva.

4 Voditi brigu o rizicima kod kuće Osim dnevne primjeneterapije,stalna borba protivgljivičnihinfekcija znači i uredno i redovito obrezivanjenoktiju. Dermatolozi preporučujuimati dvoje škarica,kako bi se izbjegloširenje infekcije na okolinu Jedne škarice neka budu samo za zaražene nokte i valja ih isprati u alkoholu nakon svake uporabe. Osim redovitogobrezivanja, nokte treba održavati suhima,jervlažnost jeveoma

pogodnaza bujanje i rast gljivica. Kućni oprez je od ključnevažnosti. Ako u terapijipreskočite samo jedandan, gljivice mogu “dignutiglavu" i ponovo kolonizirati nokat

5 Redovito posjećivatisvoga liječ- nika Ako koristite lokalnu terapiju, razumno jeda vaš liječniksvakih jedan do dva mjesecaočisti inficirani nokat, dok ne izraste novi

Ako uzimate lijekove na usta, morat ćete povremeno posjetiti svoga liječnika kako bi procijenionjihovudjelotvornost i obavio laboratorijskepretragekrvi, s ciljem da isključimoguće nuspojave lijekova(jetral).

6 Biti na oprezu čitav život. Čaki kada zdravi nokat ponovo naraste, morate stalno biti na oprezu, jer u suprotnom

riskirate da se istiproblemiponovo jave. Ista brigakod kuće,kojuste naučili voditi dok jezdrav nokat rastao, mora postati stalnim dijelomdnevnogrežima Možda

će vam liječnikpreporučitidugotrajnu primjenulokalnoglijekaprotivgljivica. Izbjegavajtedugotrajnovlaženjenoktiju i održavajte ih uredno podrezanima. Dugačkinokti obično se odvajaju od svojegkorijena na prstu i pogoduju ulasku gljivicaispodnjih.Podrezujte nokte poslijekupanjakada su mekani i kada boljekontrolirate rad sa škaricama (jedandermatolog kaže da su kratki nokti dobra protugljivična zaštita kod svake osobe).

Kod prvog znaka ponovne infekcije odmah otiđite svome liječniku, kako bi ponovo E s s ombo

di

pudera

(Kod kućese može!Ai samo! u tega iu Re Koa ara srodni + S 2PA RV Pakao i ZimiizbjegevaljeJako/zaivorene. Mi deblo podstavjenepapučekojesa Be uzokod stajanje e stopala.GIRO, A pm am, KAVE RE BITAKatara Cala ke peko (Izaberite e cipelekojesu'dobroventilrane.NOE ća s oriresaais rajon A bez rk BN OBE PpiS I Vila Ke Osigurajte. da vam se cipelepreko)noći I potpuno o osu Pe. ; o a e elovježbe, / š štoPOPpiMa ea čarape,*..praPar oo & koi 9. Koristite s se.gumenin u iaE osušitetenokte,jer ARIA or raven+

zar pas ip . Ljetisipreporučljivesandale/ #4 <o Nei

Korak Tac sa pio tensice'|: X

Promovirana knjiga - udžbenik “Govedarstvo"

U okviru 4 međužupanijskogstočarskog i gospodarskog = sajma= BjelovarGudovac,30. kolovoza promovirana je knjiga"Govedarstvo" autora prof.dr Pave Caputa,redovitogsveučilišnog profesorazagrebačkogAgronomskog

fakulteta,odnedavno zamjenikaministra poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske

Knjiga - udžbenik sadrži 9 poglavlja na 409 stranica, 129 tablica, 58 grafikona, 28 slika i 569 citata

U poglavlju o pasminamagoveda obrađene su važnijepasmine u svijetu, kao i pasminskisastav goveda u Hrvatskoj. Velika pozornostposvećenaje uzgojui držanjupodmlatka i krava, hranidbi,njezi,selekcijskimzahvatima i dr Posebna pozornostposvećenaje proizvodnjimlijeka - maksimalno korištenjegenetskog potencijala svakogagrla.

O knjizi su govorili:prof.dr. Ivan Karađole,prof.dr. Ivan Knežević,prof. dr IlijaOkrinjarić,nakladnik i izdavač “CELEBER" iz Zagreba,te dekan agronomskogfakulteta prof. dr Frane

Tomić. O važnosti knjigegovorioje i ministar poljoprivrede išumarstva,gosp. MatejJanković.

Udžbenik je namijenjen . studentima agronomskih i veterinarskih fakulteta, agronomima i veterinarima praktičarima. Pisan jetako da ga mogu koristiti učenici poljoprivrednih i veterinarskih škola, kao i velik brojnaprednihpoljodjelacauzgajivačagoveda.

Knjiga se može nabaviti po cijeni od 360,00 kuna na tel (01)315-799 i 688500, ili u knjižaramaMladost,Školska knjiga i Prosvjeta po cijeni od 495 kuna StjepanBrlek,dipl.ing.

Konačno,nakon najave od prijenekoliko mjeseci, iz tiska će krajemmjesecaizaći udžbenik prof. dr DimitrijaSabadoš (dopunjeno u drugomizdanjuautorima prof. dr Jasminom L Havranek i mr Slavkom Kirin)pod nazivom “Kontrola i ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnihproizvoda".

Knjigaudžbenik

jenamijenjenastudentima,nastavnicima,stručnjacima u praksi i institucijama koji se direktno iliindirektno bave proizvodnjom,preradom i kontrolom kvalitete mlijeka i mliječnihproizvoda.

Knjigajedakle namijenjena i Vama

Cijena će jojbiti popularna pa vjerujemo da ćete i Vi istu imatil oi rA

Redakcijskikolegij:

dr. StjepanBanožić; dr. Ivo Belan;ing.Mirna Božičević,dipl.ing.StjepanBrlek; dipl.ing.StjepanDeneš;dr StjepanFeldhofer; dr Ivan Jakopović; dipl.ing.StjepanKeglević;prof. dr Zvonimir Štafa

Glavni | odgovorniurednik: dipl.ing.JurajČičmak;

Redaktorica: dipl.ing.Vera Volarić;Tehnička urednica: Nada Rašpica; Lektorica: mr Alka DomićKunić

Crteži: dipl.ing.Nikola Božičević

Vlasnik I izdavač:Hrvatsko mljekarskodruštvo Uprava | uredništvo: Zagreb,llica31/IIl,tel./fax:01/424420 Cijena:2,50kn

Tisak: TISKARA Orbis d d

VITELA - VITELA

DA LI ZNATE ŠTO O VITELI?

Pretpostavljamovrlomalo inedovoljno.

ŠTO JE VITELA?.

VITELA je mliječnazamjenica u hranidbiteladido 2 mjeseca starostikoja zamjenjujekravljemlijeko.

KAKAV JOJ JE SASTAV? -

Vitelasadržiobrano mlijekoisirutku u prahu, sojinobrašno, mast,glukozu,vitamineiantioksidans.

KAKO SE PRIPREMA VITELA?

Potrebna količinaVITELE miješase s manjom količinom toplevode (temp.40 - 50 stupnjevaC), dok se ne otopi, a zatim se doda ostataktoplevode u omjeru 1:7 (jedantežinski dio VITELE isedam dijelovavode).

Prilikomnapajanjateladi,temperaturaVITELE trebabiti35 stupnjevaC.

KAKO SE UPOTREBLJAVA VITELA?

VITELA se upotrebljavaprema planu hranidbe navedenom u deklaraciji na vreći u dobi od 2. do 10.tjednastarostiteladi.

KAKVI SU UČINCI UPOTREBE VITELE?

Upotrebom VITELE postižuse istovjetniprirastikao i hranidbom kravljim(majčinim)mlijekom.

ZBOG ČEGA SE ISPLATI KORISTITI VITELU?

Zbog njene 40% nižecijene u odnosu na cijenu1 litre kravljegmlijeka.

GDJE VITELU MOŽETE NABAVITI I DETALJNIJE SE 0

NJOJ INFORMIRATI?

U “SIRELI'"Bjelovar,VelikeSredice11, na tel.043/272325, 272350.