Riječ urednika
Na naše veliko zadovoljstvopredkrajprošlegodinejavilo nam se više nego uobičajeno,čitalaca Mljekarskoglista sa prijedlozima i mišljenjima. To nam čini zadovoljstvo!RedakcijskikolegijLista raspravljajući o prijedlozimaodlučio jeda od broja 2 ove godineproširimoMljekarski list na 32 stranice i tako damo mogućnostautorima, da pišuopširnije. Osim togapisatićemo uvodno i na temu Aktualnosti Nastaviti ćemo i sa "Nagradnomigrom",jerjeod čitalaca puna pohvale.Želja nam jeda se u igruuključi što veći brojčitalaca,nastojat ćemo jeučiniti što zanimljivijom, a dobitnike što obilnijenagraditi. t
Naravno navedene promjeneiziskuju i povećanjetroškova. Stogaće cijena Mljekarskomlistu od brojadva iznositi 2,5kune
Vjerujemo, da to povećanjecijeneneće utjecati na Vašu odluku "Čitati iline Mljekarskilist."
Bili bi Vam zahvalni da nam se javite i kažeteda li ste zadovoljni s novim sadržajemLista ilimožda imate drugihprijedloga?!
O nagradnojigričitajte u brojutriMljekarskoglista. g Urednik
dipl.ing.JurajČičmak
Stanjeipotrebnaproizvodnjamlijeka u RepubliciHrvatskoj promatrana krozpostojećuinailazećupotrošnju
Ništanovoga nećemokonstatirati ako podsjetimoproizvođačemlijeka da je potrošnjamlijeka, vrlo vrijednogprehrambenogproizvoda za sve faze života čovjeka(dijete,mladost,odraslost, starost), u našojzemlji na donjojgranici potrošnje u Europi.
U skorojbudućnostipojaviti će se potreba za jošvećimkoličinamamlijeka u potrošnji što dajegarancijuproizvođačuda se u današnjevrijememože sigurnoorijentirati na razvoj te proizvodnje u svome gospodarstvu.
Nažalostneke proizvodnje, npr žitarice kojihproizvodimoviše od naših
potreba(aza izvoz nismo konkurentni), nisu sigurne da će donijetiželjeniprofit poljoprivrednomgospodarstvu a time i gospodaru.
U potkrepurečenetvrdnje o potrebi povećanjaproizvodnje i sigurnosti prodaje(plasmana)navest ću stanje u kojemsmo zatečeni,kretanja u zadnjih 5 godina(spodacima1989 i 1990 godinekao polaznimpokazateljima), te predvidivepotrebe u skorojbudućnosti i to kako razvojagospodarstvatako i proizvodnje i potrošnjemlijeka i proizvoda od mlijeka.
1. Struktura i brojgovedai poljoprivrednihgospodarstava
a)Brojgovedau 0/000kom
Ukupno Telad i Ukupno = Vlasnička struktura % % goveda junad krave Državni = Privatni = Državni Privatni kom kom kom sektor sektor sektor sektor
b) Brojpoljoprivrednihgospodarstava i > Državne Privatne Ukupno specifikacija po vlasništvu NA = farme = farme = gospodarstva Pad brojafarmi bilježimo od 1985. proood godine. U 1992 također bilježimogubitak
c)Zamljopisnirasporedbrojakrava i njihovpostotak po Županijama
Rasporedjeprikazan na temeljupokazatelja 1993 godinepo novom županijskom ustrojuRepublikeHrvatske kojeg do tada nijebilo Stogadajemo irelativne pokazatelje (postotke) s napomenom da se geografskastruktura nijeznatno mijenjala osim u Županijamastradalih ratom za kojedajemooznake + za neznatne štete, a +++++ za totalnu štetu(15).
Službeni brojŽupanijeBroj krava % krava Sprokelnainna
Zagrebačka
Sisačko-Moslavačka
Međimurska
KrapinskoZagorska
Republike Hrvatske
Varaždinska
A Sjeverozapadnozapad
KoprivničkoKriževačka
Virovitičko-Podravska
BjelovarskoBilogorska
Požeško-Slavonska
B Centralnosjeverni dio
Brodsko-Posavska
OsječkoBaranjska VukovarskoSrijemska C. Slavonsko područje IV.,VIII.,DC.,XIII X,V.,
Istra - Primorje- Dalmacija
Lika -
26,16 od-do ++++
Broj državnih farmi broj privatnihfarmi
d)Vlasničkastruktura farmera i što posjeduju(zgradezemlju) Prema podatku o vlasništvu krava 96-98% su u privatnomvlasništvu a sličanjei brojprivatnihfarmi. Spomenuli smo da su farme u prosjeku s 1-4 komada krava.
Farmeri posjedujučvrste objekte - štale i voluminoznu stočnuhranu Prosjek zemljišnihpovršina jeoko 3,6ha po domaćinstvu.
Silosi su izgrađeni od čvrstog(beton)materijala i to kako klasični vertikalni (vrlo malen broj)tako i trenčsilosi Sa numeričkimpokazateljima ne raspolažemo.
Zemljopisnipregled
1 Brojkrava poljoprivrednihgospodarstava - ukupanbrojpo grupama Županija 1993 godinepRojKRAVA a
E]112 600 NM, XX) "30,44
E 118 500 (V.VIVILX) 32,03
[I]42 400 (XLX,XIV,XV)11,38
LI peso (VV KMLXV,26,17
XxRsssszanr
ŽupanijaZagrebačka
Županija Krapinsko-zagorska o
ŽupanijaSisačko-moslavačka
ŽupanijaKarlovačka
ŽupanijaVaraždinska
= 20
ŽupanijaKoprivničkokriževačkaŽupanijaBjelovarskobilogorskaŽupanijaPrimorsko-goranska
ŽupanijaLičko-senjska
ŽupanijaVirovitičko-podravska
ŽupanijaPožeško-slavonska
SšEF
ŽupanijaBrodsko-posavska
ŽupanijaZadarsko-kninska
Županija Osječko-baranjska
ŽupanijaŠibenska
ŽupanijaVukovarsko-srijemska
ŽupanijaSplitsko-dalmatinska
ŽupanijaIstarska
ŽupanijaDubrovačko-neretvanska
ŽupanijaMeđimurska
Grad Zagreb
2. Proizvodnja i otkupmlijeka u R. Hrvatskoj u 0/0000lit
a)Ukupnagodišnjaproizvodnja i otkupmlijeka od 1989. do 1994 godine u 0/000 lit
Otkup iz Hrvatske Ukupna Ukupno lit % otkup od Godina proizvodnja<< Indeks iz Republike proizvodnje mdjoka 1989 100 Privatni Državni Hrvatske (tržnost)
U navedenojtablici prikazana jekumulativno ukupnaproizvodnjamlijeka iotkupljene količinemlijeka iz čegajevidljivo da jeod ukupneproizvodnjeotkupljeno od 37,7042,19%štojebilo iprijerazdoblja1989. godine, a bitićejošneko vrijeme ito iz razloga štovelik dio domaćinstava(cca 2 miliona ivišepotrošača) ne kupujemlijeko iproizvode od mlijeka na tržištuvećtroši vlastite proizvode.Nadalje, kao što će se vidjeti iz daljeg prikaza, u našojzemlji se velike količine mlijekatroše za prehranuteladi,prasadi a i *kućnihljubimaca".
b) Bilans proizvedenogmlijeka na mjestapotrošnjegradskog,seoskogstanovništva i ostale oblike potrošnje
Ovim prikazompodprodajommlijeka iproizvoda od mlijekapodrazumijevamo samo prodaju u gradovimaproizvedenih u mljekarama, a prodaja na tržnicamajepo proc- jenama(nemastatističkihpodataka) cca 5-6% od prodanogmlijekamljekarama.
Prema tome,rasporedukupneproizvodnjemlijeka od 1989. do 1994. godineizgleda ovako: u 0/000lit
Ukupna
Razlika od razlike
GodinaEotevodjaOtkup = Proizvodnja: > Potrošnjau Prodaja na Prehrana otkup polj teladi,prasadi gospodarstvimabržneoj
Napomena:Podaci o rasporedu"razlike" (4.kolona)procjenjeni su osim za 1991 godinukojajerezultat statističkogpopisa u IV/1991.tj. u normalnim uvjetima,prije rata.
Procjenaprodaje na tržnicamavjerujemo da jenajbližastvarnom stanju u 80 gradova u Republici.
Relativno visoka potrošnja u hranidbi teladi,nažalost,posljedicajeparitetacijena mlijeko : teladprasad kojajepretežito u korist teladi i prasadi, pa se uz iskazane procjene u zadnjojkoloni potroši u hranidbi stočnogpodmlatkajošcca
150,000.000 litkoja se statistički ni ne bilježi kao proizvodnja(500litpo teletu kojakoličina ne ulazi u pokazatelje"proizvodnje po grlu“ i ukupneproizvodnjekravljegmlijeka".
c)Zemljopisnedistribucijeprarademlijeka(1989.g.)po A,B,C i D regijama sa postotkomkrava i preradommlijeka
Proizvodnjamlijeka ne prati se statistički po Županijama no radi uvida u razvijenost *tržnogmljekarenja"komparirati ćemo 4 regije(kaoi kod prikazapostotkakrava i proizvodnjemlijeka) sa preradommlijekamljekarakojesu locirane u tome području:
Prerada mlijekau tom % području 1989 g. proizvoddnje
C Slavonsko područje
B Centralnosjeverni dio
D Ostalo područje
A Sjeverozapadnozapad
U ostalo područje1989 godineuvozila se znatna količina mlijeka, a biti će tako i ubuduće,pajeproizvodnja, realno gledana, cca 10%,a ne 22,63%.
d)Prosječnaproizvodnjamlijekapo kravi muzari od 1989 do 1994 godine
Kao ikod količinamlijeka ne možemo dati proizvodnju po regijamaosim procjene u štose bolje ne upuštati, jerona varira od prosjeka cca + 25%. Dati ćemo stoga prosjekestada krava na privatnom i državnom vlasništvu kroz 6 godinatj. od 1989 do 1994. godine:
apo hna odnja Državni sektor
U državnomsektoru jepasminskisastav HolsteinFrisien kroz godine1989 do 1994. 96,597,7%, a ostalo Simentalsko dok je u privatnomsektoru 70% Simentalsko a ostalo križanci i nešto Montafonske pasmine.
Selekcijom jeu privatnomsektoru obuhvaćenocca 35.000 krava ilicca 11-13 % Proizvodnjamlijeka u navedenim godinama(1988. do 1994.) u privatnomsektoru kod tih krava kreće se od 3 500 do 3 800 litara po kravi Simentalske pasmine.
Više od 60% krava jepod tretmanom umjetnogosjemenjivanjabikovima iz Centra za umjetnoosjemenjivanjegenetskogkapaciteta više od 5 000 litara
U zaključku na sve te količine mlijeka po kravi treba dodati 500 litara kojestatistika namijenjujeteletu,npr.1989 godineukupnaproizvodnja 1 870 lit+ 500 = 2.370 litara No seljakmimo togahrani mlijekomtele iiznad tih količina. Na državnim farmama telad se hrani zamjenicama za mlijeko kao što jeto slučaj u Z.
Europi.
2 Potrošnjamlijeka i proizvoda od mlijeka
Rezultati proizvodnjemlijekaprikazani u prethodnonavedenom tekstu omogućili su potrošnjuproizvoda od mlijeka od 175-185 litpo potrošaču(pretvorenog u tekuće mlijeko,sir,maslac i drugeproizvode).Zadnjislužbenipokazateljkoji se upotrebljava u svijetskimstatistikama i biltenima jepodatakregistriran u Hrvatskom statističkom ljetopisu iz popisa u IV. mjesecu1991. godine a za 1990 godinu on iznosi,pretvoreno u litretekućegmlijeka:
Dakle,jošodređeno vrijeme mi ćemo morati organiziratiproizvodnju za gradsko stanovništvo i dio miješanogstanovništva(poljoprivredno - radni odnos) u količini od 178,32litmlijeka po potrošaču,jasnopoduvjetom da opskrbljenosttržišta i potrošnja budu na razini 1990/1991.godine.
Od navedene potrošnje u 1990 godinimi,zbograta nažalostdanas nismo u stanju osigurati tu potrošnjumlijeka i proizvoda od mlijeka,većradi spomenutihgubitaka u ratu kako stoke i proizvodnje od cca 25%,trošimomanjemlijeka ali izbogsmanjene kupovnemoćistanovništva.
Procjenjujemo da smo u 1995. godini iporeduvoza proizvoda od cca
130,000.000 litara trošili:
108,92litara po glavi iz domaće proizvodnje
46,42litarapo glavi iz uvoza mlijeka i proizvoda od mlijeka(sir,maslac i dr.) ukupno155,34litarapo glavistnovnika ilicca 85% potrošnje u 1990. godiniiliza 15% manjeno tada
Koji su ciljeviproizvodnjemlijeka
1 Doseći proizvodnju1989. godine i osloboditi se uvoza cca
130,000.000litara mlijekatj.istu količinuotkupiti od seljaka u R Hrvatskoj kroz 2-4 godine.
2 Pripremiti se za povećanupotrošnju(kojasigurnonailazi) u razdoblju od 10-15 "godina(samomalo više od 3 generacijskaintervala u govedarstvu) da dostignemo prosječnuEuropskupotrošnju od 290 - 300 | po glavistnovnika
Razrada ciljevapod 1. i 2. tražimnogo prostoraštoćuu slijedećimbrojevima Mljekarskoglista pokušatiobraditi Sada, u ciljugarancije za sigurnuorijentaciju pri ulaganju u proizvodnju na seoskom'gospodarstvu,posebnokod mladih seljaka- poduzetnika u proizvodnjimijeka,dajemsamo usmjeravajućepokazatelje: u 0/000lit:
Proizvodnja
Potrošnjapo glavi
Brojgovedai struktura stada morati će se mijenjati i to uglavnom sa povećanjem proizvodnje u budućesa 1 700-1 800 na 3 000|it pokravi, a proizvodnja bi bila približno: u 0/000kom:
Period Podmladak Proizvodnja po
Napominjemda ću razradu ovih naoko iznenađujućihpokazateljaobraditi, u slijedećimbrojevimaMljekarskoglista i to s gledišta:
a)državne politike
b)porezne i stimulirajućepolitikeDržave
c)politikecijena i odnosa mlijeko : proizvodi od mlijeka
d)odnosi proizvodnje meso - mlijeko
e)pasminskapolitika
f)selekcija i reprodukcija
g)politikainvesticione izgradnje i praćenjebankovih uvjeta kao i ostale relevantne čimbenike potrebne za dosizanjeovakvogili eventualno količinskivećeproizvodnje za potrebeRepublikeHrvatske (uključivo i izvoz).
Dipl.ing.StjepanDeneš
Zeleni krmni slijed
Zelenakrmivasu najkvalitetnijakrmivaako su dobrog biljnogsastava i ako su ubrana u optimalnom vegetacijskomrazdoblju.Njima goveda trebahranitiravnomjernotijekomgodine,što omogućava zelenikrmni slijed(zelenikonvejer).
Zelenim krmnim slijedomgovedase hrane od ranog proljećaprvimozimim kulturama. Po isteku jednogkrmiva slijedidrugo,sve do krajagodišnjeg vegetacijskograzdoblja.
Uljanarepicaobično jeprvo zeleno krmivo, a zatim slijedeozime žitarice, grašak,grahorica i drugelepirnjače, silažni kukuruz,šećerni sirak i njegovi hibridi,stočnikelj,repai drugo,često u kombinaciji s travnim i djetelinskotrav- nim smjesama.
Proizvodnja krme u zelenom krmnom slijeduzahtijevadobro poznavanje klimatskih prilika,agrotehnike i hranidbene vrijednostipojedinihkrmiva To je posebicevažno radi izbora najboljih sorti krmiva, da se uskladi rast, dozrijevanje i korištenjepojedinihkrmiva u optimalnom razdoblju,jerzbog fizikalno-kemijskihsvojstavahranidbena vrijednost često ima ograničenuuporabu.
Uljanarepica(Brassicaspec.)brzo raste i dajeveliku zelenu masu koja sadržioko 2,53% sirovih bjelančevina i mnogokarotina iksantofila (štodaježutu bojumaslacu).Međutim,uljanarepica brzo procvjeta,atojekrajnji rok za zeleno krmljenje.Nakon toga repicabrzo odrveni,sadrži oko 3% sirovih vlakana i postajeteže probavljiva(7275% probavljivostorgansketvari).Stvara se i gorušičinouljekojekrmivudajegoraki oštar okus (senfglikozidi), a stoka ga nerado jede.
Nakon hranjenjauljanomrepicom mlijekomože poprimitilošokus
Ima mnogo sorti uljanerepice s različitimsadržajem"antinutritivnih tvari“, eruke kiseline i glikozida(glukozinolata) štoograničavanjezinuuporabu u stočnojhrani. Većekoličine eruka kiseline i glikozidamogu biti štetne za srce, krvotok,jetru,štitnjaču i bubrege.Stoga
treba sijati sorte s niskim sadržajem tih tvari.
Ozime žitarice - za zelenu krmu treba birati kultivare kojidobro busaju i imaju glatkoosje.Prvo dolazi raž,pa ozime sorte ječma, a na krajuozima pšenica. Zelene žitarice brzo otvrdnu i osjate i treba ih koristiti u vlatanju do početka klasanja. U to vrijemesadržeoko 2-3% sirovih bjelančevina i oko 3,5%sirovih vlakana kojase kasnijepovećavaju do 7%
Osježitarica možepovrijeditisluznicu usta,zbogčegaživotinje slabo uzimaju hranu, a treba računati i s mogućnosti infekcije na povrijeđenimmjestima i s nastalim komplikacijama(Aktinomikoza).
Grahorica (Viciasativa, V villosa, V. pannonica)dajevisoke urode zelene mase s mnogo bjelančevina(34,5% sirovih bjelančevina). Za govedajevrlo ukusna krma,alisamo do cvjetanja. Kasnijepostajetvrda (sadrži4-7% sirovih vlakana) i gorka,zbogstvaranjaglikozida (viciamin).Stokajezbogtogaslabije uzima, a ona kvari i okus mlijeka.
Neke sorte sadrže,posebice u zrnu, mnogo otrovnih cijanovodičnihglikozida koji se mogu ukloniti nakon držanja u vodi i parenjemoko 15 minuta.
i stoka ih nerado jede.Mogu utjecati na mliječnost i kakvoću mlijeka, a mogu biti štetne iza gravidneživotinje.
Grah (Phaseolusvulgaris) jedobar kao zelena krma Biljkasadržioko 2,5% sirovih bjelančevina i 5,2% sirovih vlakana. Hranidbenavrijednostopada sa starošću i tvrdoćombiljke.
Neke sorte u plodusadrže glikozide (Phaseolunatin,linamarin) i stogase preporučanamakanjegraha24 sata u vodi,nakon čegavodu treba ocijediti i grahprokuhati.
ULJANA_RCPICA PRAi | IJEČAH | [PŠENICA |
Bob (Viciafaba) - ima ga više sorti različitekakvoće. Stabljika brzo odrveni (od3,5%do 7,4%sirovih vlakana),probavljivost jojslabi (6568% probavljive organsketvari) i stoka jenerado jede.
Grašak (Pisumsativum, P arvense)uzgajase višesorti Sadržimnogo bjelančevina(2,84% u zelenojbiljci). Dobar jeza stočnuhranu,posebiceako se miješa i sije sa žitaricama.
Zeleno krmivo može se davati samo do cvjetanja i ima probavljivost 70-74% organsketvari Kasnije se povećava sadržajsirovih vlakana (3,26%). Zeleni dijelovinekih sorti mogu sadržavati alkaloide i gorketvari,gorkog su okusa
Može sadržavati različite u hranidbi nepoželjnetvari kao: tanin,hemaglutine, fitinsku kiselinu iinhibitore proteaze. Ako se dajedojnimkravama,mlijekomože dobiti lošokus.
Lupina(Lupinusalbus - bijelalupina, L augustifolius - plavalupina, L luteus - žutalupina, L. polyphyllus - mnogolisna lupina).Možese davati zelena samo do početkastvaranjamahune,što ovisi i o
vrsti lupine.Kasnijebiljkaotvrdne i poprimagorakokus koji se prenosi na mlijeko i na maslac.
nogenihglikozida, a očituju se u simptomima oštećenjasredišnjegživčanog sustava i blokadi disanja.
Pojedinesorte lupinesadrže različite količine alkaloida,glikozida_(lupinin, lupanin,spartein) i gorketvari Zelenu lupinu s nižomkoncentracijom tih tvari stoka rado jede,jersadržilako probavlivei biološki vrijednebjelančevine. Sadrži oko 2-3% sirovih bjelančevina i oko 2-6% sirovih vlakana. Ima 75-80% probavljivostorgansketvari.
Sorte kojesadrže mnogo alkaloida i glikozidamogu uzrokovati otrovanje životinjakojese očituje u slijedećim simptomima:nadražen središnjiživčani sustav (plašljivost, nemir i grčevi),upala želucaicrijeva,oboljenjejetre sa žuticom i bubrega s krvavim mokrenjem.
U kroničnimslučajevimaživotinja je blijeda i mršava
Heljda(Polygonumfagopyrum)sadržiu zelenojbiljci oko 2,5%sirovih bjelančevina i 4,3% sirovih vlakana Probavljivostorgansketvari iznosi oko 67%
Heljdasadrži fotosenzibilnu tvar, posebice u vrijemecvjetanja,kojapod djelovanjem sunca uzrokujecrvenilo i upalekože,najviše na nepigmentiranim dijelovimaglave(Fagopirizam). Možeuzrokovati i otrovanjekojese očituje u živčanimsimptomima (nemirom i grčevima),oboljenjujetre i srca, kašlju i hemolizi eritrocita
Slrak (Sorghumdochna, S vulgare) sadrži oko 1,5%sirovih bjelančevina, 47% sirovih vlakana i60-64% probavljive organsketvari.
Neke sorte stoka slabijejede,zbog dlakavosti i sadržajasaponina i gorkih tvari. Otrovanja su moguća zbogcija-
Soja(Sojahispida) kao zeleno krmivo dobro djeluje na miris i okus mlijeka. Stoka jerado uzima,posebicekasnozrele lisnate sorte Sadrživrijedne bjelančevine(2,93,9%), kasno odrveni, asirova vlaknatada se povećaju od 4,5% do 8,0%.Ima oko 65-70% probavljive organsketvari
Krmni keljotporanje na zimu i smrzavanje, pase može kao zelena krma davati sve do kasnogzimskograzdoblja. Hranidbena vrijednostovisi o količini lišća.
Ako se keljdajekao krma u većim količnama,možeizazvati anemiju,utječe na povećanještitnjače(tireostatsko, strumogenodjelovanje), a mlijeko i maslac dobivaju loš okus
Kukuruz (Zeamais)jeu svim razdobljimarasta dobro krmivo za preživače. Za hranidbu stoke služe svi dijelovibiljke, ali za zelenu krmu treba odabirati sorte kojeostajuduže zelene u lišću istabljici. Za siliranje su potrebnesorte kojeuz zelenu stabljiku i lišćedaju i dosta zrna kukuruza
Zelena biljkakukuruza ima malo suhe tvari (1520% suhe tvari) i malo bjelančevina(1,22% sirovih bjelančevina), često kao spojeve neproteinskog dušika Višebjelančevinaimajugornji dijelovistabljikekukuruza. Ima i mnogo karotina i vitamina B kompleksa.
Kukuruzna biljkasadržimnogo šećera kojikasnijeprelazi u škrobkukruznog zrna Stogajeukusna i stoka jerado jede.Probavljivostorgansketvari kukurzne biljkenijejakovisoka (7072%). Najvećuprobavljivost ima vrlo mlada
kukuruzna biljka, ali tada ima nisku hranidbenu vrijednost i malo suhe tvari. Uz to mlada biljkakukuruza može sadržavaticijanogeneglikozidekoji mogu uzrokovati oboljenježivotinja, s proljevom.
Treba jošspomenutilišćekrmne i šećerne repe kojesadrživrlo malo suhe tvari (1214%) i oko 2% sirovih proteina. Ima mnogo oksalne kiseline i može lako izazvati proljevživotinja.Manjakoličina saponina u repinomlišću nijeopasna po zdravlježivotinja.
Svježelišće,stabljika i klice krumpiraponekadse dajuživotinjama za hranu, a trebaznati da sadržemnogo glikoalkaloida solanina (101489 mg/kg). Osjetljivostživotinja na solanin je individualna - kod nekih životinjasolanin može izazvati teška otrovanjakojase očituju u živčanim,želučanocrijevnim i kožnimsimptomima(povraćanje i proljev,grčevi,otežanodisanje,ubrzani rad srca i koma,kožniosip).
Nakon siliranja i sušenjatoksičnost je slabija,akuhanjem se potpunouništava (vodutreba baciti).Svježoguljenikrumpirgotovoda nema solanina, ali jeipak boljeako se prokuha.
Iz opisazelenihkrmiva koja se koriste u zelenom krmnom slijedu vidi se koliko jevažno imati agrotehničkoznanje ipoznavati vrste i sorte krmiva,vrijemesjetve i načinkorištenjakrmiva Treba ponoviti da se sadržajalkaloida,glikozida, saponina,cijanovodičnekiseline,gorkih tvari (tanina),eteričnihulja i drugih sličnih tvari znatno mijenja i razlikuje,
ovisno o vrsti,sorti i dijelovimabilja, o stupnjurazvojabilja,kakvoći tla i gnojidbi,godišnjemdobu,klimatskim i meteorološkimprilikama te načinukorištenja i hranidbe.
Otrovnobilječesto se nalazi iu prirodi, na pašnjacima i travnim površinama. Životinje ga na pašiprepoznavaju i ne jedu.U pokošenom ih biljumogu probirati, već krmu s takvim biljemjedu u manjojkoličini; ako nema drugekrme, prisiljene su jestiviše i izlažu se opasnosti od otrovanja.
Na krajutreba reći da za hranidbu zelenim krmnim slijedomtreba imati tehniku za obradu,kosidbu i ubiranjekrme, dovoženje i hranidbu, iliza spremanje, konzerviranje ili siliranje krme Zelena krmiva brzo se ilako kvare itreba ih svaki dan kositi,svježedovoziti i davati stoci. To iziskujeposebannapor i obvezu gospodara. Uz to treba imati štalu sa širokimhodnikom za provozkrme ikrmni stol za hranidbu stoke,odnosno silose i opremu za siliranje,sušenjeilineki drugi načinkonzerviranja i spremanjakrme.
Sav tajnaporse s gospodarskoggledištaisplati,posebice za gospodarstva kojaimajuobradive ratarske površine i želeih iskorištavati s navećimgospodarstvenim interesom To je,naime, moguće u najvećojmjeriprekogovedarske proizvodnje,proizvodnjom krme u zelenom krmnom slijedu,postrnom sjetvom i sjetvommeđuusjeva, te pretvorbom krme u proizvodemlijeka i goveđegmesa
Dr StjepanFeldhofer
DIONIČKO DRUŠTVO ZA UNUTARNJU I VANJSKU TRGOVINU, PROIZVODNJU U POLJOPRIVREDI I INDUSTRIJI - JOINT STOCK Co
ZAGREB, GUNDULIĆEVA 45, HRVATSKA - CROATIA
IZ SVOG PROGRAMA NUDE VAM
Potpune i dopunskekrmne smjese
e Univerzalnu dodatnu hranu PRELAC za miješanje sa biljnimkrmivima za telad, janjad i kozliće
MliječnuzamjenicuHALMAC za janjad i kozliće
Starter i gorower smjese za telad,janjad i kozliće
SUPER - dopunskukrmnu smjesu za mliječnekrave i junad
Krmnu smjesuza krave muzare sa 13 ili19 % sirovih proteina
Proteinskakrmiva sa visokim sadržajemproteina(SP) i sintetske aminokiseline za preživače od najvećegproizvođačaRhone-Poulenc (Francuska)
e Sojinasačma 45% SP,suncokretova sačma 40% SP;repičinasačma 33% SP;ribljebrašno 65% SP,posije 15% SP,kvasac 40% SP,dehidrirana lucerna 15-19% SP.
e Sintetske i zaštićeneaminokiseline: 98% DL METIONIN i 98% L LIZIN
Izvori kalcija i fosfora od vodećesvjetskekompanijeTessenderlo Chemie (Belgija)
e Monokalcijevfosfat (MCaP) s najmanje22,7%fosfora i 18% kalcija
e Dikalcijski fosfat (DCaP) s najmanje18% fosfora i 25% kalcija
e Stočnu kredu - vapnenac s najmanje 38% kalcija
e Premiksipredsmjese bogatemineralima,vitaminima i dopuštenimdodacima
ISILACMLIJEČNAZAMJENICA ZA TELAD
PRODAJA: KRMIVA Zagreb,Tomićeva3,tel 275922, Fax 434-826
Zaštohraniti telad mliječnomzamjenicomISILAC?
Hranidba teladi jejeftinija i sigurnijamliječnomzamjenicomISILAC nego mlijekom.CijenajednogkilogramaISILAC-a je8,7kn i potpunozamjenjuje 8 litaramlijeka. Telad hranjenamliječnomzamjenicommanjeugiba i manjepoboljeva.
PROVJERITE 1!UVJERITE SE!
Nepoželjne biljne vrste na travnjaku III.
Nepoželjnebiljnevrstena travnjacimamogu bitiuvjetnikorovi,ovisno o uvjetima,staništu,vremenu inačinuiskorištavanja.
Velik brojtravnjačkih vrsta kojeimaju nisku krmnu vrijednost ilisu čak bezvrijedne,nepoželjne su na staništima, jer zauzimajumjestokvalitetnijim, .ačesto i produktivnijim vrstama Takve su pak vrste na siromašnimstaništimapoželjne, pogotovu ako su na planinskim travnjacima.Njihovajekakvoća u takvim uvjetimaznatno višau odnosu na nizinske vrste,osobito ako se na vrijeme iskorišćuju.Čakinajkvalitetnije vrste, kao što su klupčastaoštrica i mačjirepak, nepoželjne su za intenzivnu proizvodnju ako ocvatu jerjakoogrube i jerim je ukusnost smanjena. To naročitovrijedi za prirodneekotipove u spontanoj travnjačkoj flori ako se koriste kasno Prema tome,razvojnistupanj u kojemse vrste koriste također jevrlo važančimbenik kakvoće i poželjnostiodrđene vrste na tratini Runjavamedunika u pašnjačkomiskorištavanjupredstavlja vrlo vrijednuvrstu naročito na visinskim položajima. Na nizinskim položajima, međutim,nakon cvatnjeogrubi, a stoka jeizbjegavazbogdlakavosti. Budućida se u prvomotkosu našitravnajci kose kada jemedunika gotovozrela, a često već i otrusila sjeme,tako kasno košenu stoka gotovoda ne jede, a u intenzivnoj proizvodnjipredstavljanepoželjnuvrstu. O udjeluvrsta u tratini ovisi hoćelibiti poželjna iline. | najkvalitetnijezeljanice (maslačak,trputac i dr.) u rijetkojtratini mogu predstavljatinepoželjnevrste,jer svojimrozetnim načinomrasta gušeostale vrste Budućida su prileglelišćem uz tlo,kosa ih me možezahvatiti, a ako su u gustojtratini,lišćeimjeuspravno i može ih se zahvatiti kosom i ako se
napasaju. Neke vrste su u zelenom stanjugorkepa ih stoka nerado jede. Sušenjem se gorčinaizgubi pa su tada vrlo ukusne. Neke vrste pakstoka radije jede u zelenom stanjunego u sijenu. abljakljutićje u zelenom stanju višestruko otrovniji nego u sijenu.Ovisno O sastavu tratine i njenojpokrovnosti, treba odabrati načinuporabekošnjenapasivanje da bi se iskoristio potencijal rodnosti vrsta, ali i travnjaka.
Neke od travnjačkih vrsta predstavljajuapsolutnekorove u tratini jernižim vrstama oduzimajuhranu,vlagu isvjetlo, brzo rastu i vrlo se dobro regeneriraju nakon košnje.To su uglavnomtrajne vrste jakogbusa i korijena.Takvevrste utratinimogugotovougušitiostale vrste, naročito one širokog i velikoglišća (štavalj). Način iskorištavanjajako pogoduješirenjupuzajućih i rozetskih korova (suvišejakonapasivanjevelikog brojastoke na jedinicipovršine).
Na nepovoljnim,vlažnim,siromašnim staništima mogu se proširitimahovine kojeonemogućavajunicanje i širenje drugihvrsta
Vrste niske kakvoće kojestoka gotovo ne jedesmatramo bezvrijednima, jer imajumalo lišća,tvrde su, često su odrvenjele i dlakave te imajujakmiris, oštarokus ili zaudaraju.Takve vrste stoka na pašnjacimauglavnomizbjegava, a u sijenuostavlja. Takve se vrste mogu proširiti u tratini naročito na pašnjacima,jer su im omogućenigotovo nesmetan rast i rasplođivanje. Tako se šire na pustopašicamaniskogopterećenja,pogotovu ako izostane košnja. Da bi se spriječiloširenjetakvih vrsta, treba pašnjakepovremeno kositi prijedozrijevanjasjemena.
Na pašnjacima su čestoproširene i bodljikavevrste: osjak,zečjitrn,štiparne i drugevrste kojestoka izbjegava,jer njihovebodljemogu izazvati oštećenje gubice.Širenje tih vrsta treba omogućiti košnjom.Ako se bodljikave vrste suše
za sijeno,trnjepostajejošoštrijeiizaziva jošvećaoštećenja. Takvu jemasu najboljeusitniti i silirati.
Parazitske vrste žive na domaćinu One mogu bitipotpuniparaziti, kao vilina kosica ili poluparaziti, kao škrobotac Uzimanjemhrane smanjujuili čak onemogućavajurast irazvojdomaćina. Parazitske vrste uglavnomsu loše kakvoće, a neke čak i depresivnodjeluju na stoku Posebno su štetnekuskute u sjemenarskojproizvodnji ili u tratini s puno djetelina.
Na travnjacima su zastupljene i vrste kojekvare kakvoćumesa i mesnih proizvoda (divlji luk i dr.), a neke sprečavaju izlučivanjemlijeka ilimu kvare kakvoću (šaševi,sitovi,mrazovac, bročike,mlječike,preslice,kamilice,metvice,kiselice, bujad,kadulje,gorušice,čemerika, valeriana,buhvica i dr.).
(nastavlja se)
Prof dr Zvonimir Štafa
Okretanje (zavrtanje) maternice u bređe junice i krave
Torsiouteri
Okretanjematernice bređih životinja niječestapojava.Ipakjemnogo češća u krava ijunicanegoli u drugihživotinja. Mnogojerjeđakod kobila, koza i ovaca, a pogotovusvinja. Od krava i junica češćeobole prvotelke idrugotelke(dakle u dobi od 2 do 4 godine), dok u kasnijoj dobi obole mnogo rjeđe.
Okretanjebređe maternice jestanje u junice i krave kada se maternica zavrne oko podužneosovine,pričemu se porođajniputovi(kanal)sužavaju ilipotpuno zatvore Ono može nastati prije, tjekombređosti ilikasnije, za vrijeme porođaja.Okretanjemože nastati ispred materničnoggrljka, dakle u samojmater30
nici, iliiza njegapa jetada zahvaćen i prednji dio rodnice (tadajeto okretanje maternice i rodnice).Maternica se može okrenuti desno ililjevo, od 90 do 360 stupnjeva i više.
Neki smatraju da okretanjematernice češćenastaje kod životinja u brdovitom području.Činjenica jeda se češće javlja u Hrvatskom zagorju, a manjeu nizinskim krajevima.Drugi,pak,misle da konfiguracija tla ne utječe na okretanje maternice
Pogodantrenutak za okretanjematernice jekada juniceilikrave dugokleče na koljenimaprednjihnogu prilikom ljeganja i ustajanja.Pritom se, naime,
mjesto.Stručnjakuvučeruku u rodnicu, učvrstiplodi čvrstoga držidok pomoćnicivaljajukravu u smjeruokretanja maternice Okretanje se lakšeispravi ako jekrava stražnjimdijelomtijelapoložena što jemoguće više.Na terenu, to je mogućena blagokosomtlu.
Tajse posaoolakšavatako da se stražnji dio tijelaučinineosjetljivim(anestezija).
Ako se tim postupcima ne uspije ispravitiokretanja, što jedosta često, potrebnaje hitnijaoperacija.Tijekom čitavogtrajanjaoperacijekrava stoji na nogama. Prerežu se trbušna i materničnastijenka iiz maternice izvučeplod. Potom se stijenkamaternice sašije, okrenuta maternicaispravljainapokonse sašijetrbušnastijenka.
Dr StjepanBanožićTransfer embrija - značajan doprinos genetskoj izgradnji
Genetska se izgradnjadomaćih životinjadanas temelji na principima populacijskegenetike,pričemu se od velikogbrojaživotinja za roditelje novih generacijaodabiru ona grlakojapo promatranimosobinama predstavljaju natprosječniudjel.
Kod govedakojaimajudugačakgeneracijski razmak ikojatijekomsteonosti dobivaju samo jednogpotomka,velik dio krava u stadusudjeluje u stvaranju nove generacije.Zbog toga je genetski napredak,promatranpo ženskojstrani, malen Po očevojstrani,međutim,dobije se velik brojpotomakapo jednomocu, posebiceako se bikovi koriste za umjetno osjemenjivanje.Stogajedoprinos bikova genetskomnapretkuznačajno veći.Kodvećinebikovakoji se koriste za umjetnoosjemenjivanjegodišnje se odbijeoko 10 000 doza sjemena.Uzme li se u obzir dužinaživotatakvograsplodnjaka(ponekad i višeod 10 godina), jasnojeda se u tom slučajupo svakom biku može dobiti velikbrojpotomaka.
Umjetnojeosjemenjivanjeznačajno pridonijelobrzini genetskognapretka populacijegoveda.
Genetski bi se napredakmogao još ubrzati kada bi i ženskidio roditelja mogao dati većibrojpotomakanego je to danas slučaj.
Naglirazvojbiotehnologije u posljednjih15-tak godinatome doprinosi. Pritomupravotransfer embrijakao temeljnametoda u biotehnologijipridonosi većojvažnostiženskogdijelapopulacije u genetskomnapretku.Uzmuli se u obzir i drugebiotehnološkemetode,može se zaključiti da ćese u budućnostimijenjati principigenetskeizgradnježivotinja. Vrijednojeistaći da se iu nas u posljednje vrijemeintenzivno radi na ovladavanju tih metoda,poglavitotransfera embrija, te se i Hrvatska priključujevećinizemalja s razvijenimstočarstvom koje u svome uzgojnomprogramukoriste te metode.
Temeljniprincipitransfera embrija
Dok se u normalnojreprodukciji krave godišnjedobijejedanpotomak,primjenomtransfera embrijadobije ih se značajnovećibroj.Oplođenejajnestaniceembriji kojihjevišejerjeovulacija nastupilanakon hormonalnogtretmana, od krave davateljiceuzimaju se iz reproduktivnogsustava i prenose u krave primateljice (usvaku pojednaoplođena
trbušniorganipomaknupremaošitu i bređa maternica nijevišepoduprta njima,već slobodno visi u trbušnoj šupljini,njišese, pa se lako može i okrenuti Najčešće se to događaako krava pokreteprilijeganju i ustajanjuizvodi polagano, a ne hitro i odjednom.Jednako tako se maternica može okrenuti ako bređa krava ide nizbrdo - dakle,okretanjemipakmožepogodovatibrdoviti teren
Uzroci okretanjamaternice mogu biti višestruki.
U kasnom razdobljubređosti maternica jevrlo pokretljivazbogpovećanog svog opsega i slabijeučvršćenosti širokimmaterničnimsvezama, pa neke okolnosti mogu lakšepotaknutiokretanjematernice u trbušnojšupljini. Položajplodaza vrijemebređosti potpuno se razlikuje od položajaploda tjekom poroda.Mijenjanjepoložaja ploda u maternici prijeporođajamože biti poticajan za okretanje same maternice. Pritomvažnuuloguima i težina ploda.
Neposrednoprijeporođaja,okretanje maternice može nastati vjerojatnozbog živahnoggibanjaplodai prejakih trudova
Budući je okretanjematernice preprekaporođaju,krave s okrenutom maternicommogu nositi plodosam i više dana dulje od uobičajenogvremena
“Znakoviokretanjamaternice razlikuju se s obzirom na stupanjokretanja i na vrjemekada su se javili, u vrijeme bređosti ilineposrednoprijeporoda. To se očitujeporođajnimznakovima jednakim kao ikod pravilnopoloženematernice;međutim,usprkosjakimtrudovima tele se ne pojavljuje niti puca plodni mjehur.
Prvi znakovi u krava ipakse češće očitujuutome što onaslabijejede,nemirnaje,tapkanogama na mjestu,ponekad
nogamaudara po trbuhu,čestolije: dižese, ogledava se unatrag,napinje pričemu čestoblati i mokri Krava ponašakao da ima probavnesmeti Ako je okretanjematernice blac stupnja,krava se smiri,počnejesti ivl nik smatra da je s kravom sve u redu ne tražistručnupomoć.No,s pojav novih znakova,kao štosu prestar uzimanjahrane i zastoj u preživar vlasnik krave jeprisiljenzatražitistruč pomoć.Veterinar će nakon temelji pregledakrave injezinihporođajnih ganaustanoviti da se radi o okreta maternice. Točnu dijagnozuposta pregledomrodnice i opipommatern prekozadnjegcrijeva.
U prilikama kada krava,usprkosdu trudova, ne pokazujeplodnimjehur,vl nik treba odmah pozvativeterinara. Ti dugodok veterinar ne dođe krava tre biti na miru. Svaki nestručan za možepogoršatinjenostanje. i
Ako jeokretanjematernice tor stupnja i ne trajeduljevrijeme, on povoljno,jerse okrenuta matern gdjekadbez ikakvogzahvata povral prvotnipravilnipoložaj. Ako jeokreta maternice ječegstupnjaiduljetraje, a jenepovoljnije.
Ne uspije li se ispravitimaternica vrijeme, može se dogoditi da plodug ili da nastane upalamaternice i [ trbušnice,atadakrava ugibanakonče ilipetdana.
Glavni žadatak jematernicu okren u prvotnipravilanpoložaj. To se ma postićiizravnim odvrtanjemokrenu maternice suprotno od smjeraokretar (takozvanoodvrtavanje).
Drugipostupakjevaljanje,pričer se kravljitrupokrećeoko plodaučvi ćenogrukom uvučenom u rodnicu. V ljanjetrupaizvodi se u smjeruokretar maternice Krava se povali na zemlj nogese učvrstevezanjempodtrbuh, stražnji dio tijelasmjesti se na poviše!
jajnastanica). S obzirom da se tajpostupakuzimanjaoplođenihjajnihstanica tijekomgodinemože obavljatinekoliko puta, a svaki se putadobijeveći broj jajnihstanica,godišnje se od jedne genetskivisokovrijedne krave može dobiti velik brojpotomaka.
Postupakprovođenjatransfera embrija
Čitavpostupaktransfera embrija može se promatrati u višezasebnih dijelovakoji su međusobno povezani:
1. Izbor krava davateljicajajnihstanica
Pri izboru krava kojeće se koristitikao davateljicejajnihstanica uzimaju se u obzir slijedećikriteriji:
genetskavrijednostgrla, reproduktivnostanjekrave.
4 Ispiranjeembrija iz reproduktivnog sustava davateljice
Veći brojoplođenihjajnihstanica koje su rezultat superovulacijeizazvane hormonalnim tretmanom, u određenom gore spomenutom vremenu treba izdvojiti iz reproduktivnog sustava krave davateljice te ih na odgovarajućinačin očuvati do stavljanja u reproduktivni sustav krave primateljice.
Ispiranjejajnihstanica iz reproduktivnog trakta obavlja se posebnimkateterom s dvostrukim stijenkama i pripremljenomtekućinom kojase unosi u onajdio reproduktivnog sustava gdjese u tom razdobljunalaze embriji.Tekućina se nakon ispiranjaponovouzima,jer se u njojnalaze i oplođenejajnestanice
5 Izdvajanjeembrija iz otopine
Za krave davateljicebiraju se u genetskomsmislu najvrednijagrlakoja uz to nemajunikakvih reproduktivnih smetnji.Krava davateljica treba biti u dobrojkondiciji i mora biti zdrava te od telenja mora proćinajmanje50-60 dana uz redoviti reprodukcijski ciklus
2 Hormonalni tretman krave davateljice
Izabrane krave davateljicetretiraju se hormonalno da bi se kod njihizazvala pojavasuperovulacijeinatajnačindobio većibrojzrelih jajnihstanica.
3 Osjemenjivanje krave davateljice
Ovisno o hormonalnom tretmanu poznato jevrijemeovulacije i pojaveestrusa (tjeranja)životinje. Točno otkrivanje estrusa izuzetno je važno za uspješno dobivanjevećegbrojaoplođenihjajnih stanica Samo osjemenjivanjeobavlja se na uobičajeninačin, a vrlo se često ponavlja u razmaku od 10 do 12 sati. Oplođenejajnestanice - embrijidolaze u uterus 4,5dana nakon pojaveestrusa, a ispiranje se obavlja u vremenu od 6 do 8 dana.
Nakon što se organski dio u tekućini kojomjebio ispranreproduktivni sustav slegne na dno,gornji dio se odvoji, a preostali dio se stavljapod mikroskop. Mikroskopomse pretražujuembriji. Svaki uočeni embrijse ocijeni po vanjštini. Ukoliko se utvrdi da jedobar, odvaja se od otopine te se daljedrži u posebnommediju,bilo kao svježiembrij ilise zamrzne u tekućemdušiku,pri čemu se koristi postupakkojiuvelike nalikuje onom kod smrzavanjasjemena bikova.
6 Životinjeprimateljiceembrija
Životinjeprimateljiceembrijamoraju bitizdrave mlade krave ilijunice, u dobroj kondiciji. Pritom nijevažno kakvogsu genetskogsastava,jer se ta grlakoriste isključivo za razdobljerasta embrija. Genetski zapisembrijjedobio iod majke davateljice i od oca čijimjesjemenom krava davateljica bila osjemenjena. Ova se grlamogu nazvati majkamadadiljama Životinjeprimateljice u trenutku primanjaembrijamorajubiti u točno određenom stupnjureprodukcijskog cik33
lusa,jerjeto jamstvo da će prijenosjajne stanice bitiuspješan.Zbogtogase prije prijenosasvaka životinjaprimateljica hormonalno stimulira, a sam se prijenos obavlja u točno određeno vrijemenakon hormonalne stimulacije.
transfera embrijarazmjernovisoka i da se do danas ta metoda gotovonigdje ne koristi za uobičajenuobnovu stada
Njezinoje,međutim,značajnomjesto u genetskojizgradnjimuškog dijela populacije, kada se koristi kod najboljih krava (bikovskemajke)da bi se dobio veći brojpotomakaod kojih su neki muškogspola i u Centrima za umjetno osjemenjivanjeslužeza proizvodnju sjemena.Danas se u katalozima bikova drugihzemaljavrlo čestouz sve druge podatkejavlja ipodatak da jebik rezultat transfera embrija.
Prijenosembrija u krave primateljice može se obaviti kirurškim putem ili nekirurški. U prošlosti, kada jošnisu bili poznatisvi detaljiovogaposla,prijenos embrija se obavljaokirurški, dok se danas u većini slučajevakoristi nekirurška metoda. Ovajjezahvat sličan onome kod umjetnogosjemenjivanja, kada se sjeme bika polaže u reproduktivni sustav krave. Sam embrijsmještenje,sličnosjemenu, u malojpajeti. Ona se prilikomprijenosa stavlja u tzv. pistoletu te se ostavlja u prvojtrećinirogamaternice.
Uspješnoststeonosti ovisi o većem brojučimbenika Pritom postojirazlika ako se prenosisvježi ilizamrznuti embrij. Kod prijenosa zamrznutih embrija uspješnost jeza oko 15% manja.Prema podacimaiz SAD,uspješnoststeonosti je75% za sve embrije,odnosno 60% za zamrznute
Krave,kojesu nakon prijenosa embrijapostalesteone, drže se dalje u normalnim uvjetima kao i drugekrave u stadu
Nakon teljenja ova se krava ne smatra genetskommajkomteleta,jerjegenetski sastav tele dobilo od krave davateljice i bika kojimje krava bila osjemenjena. Uobičajenoje da se analizom krvne grupe kod teladi potvrdiočekivano podrijetlo.
Iskorištavanjetransfera embrija u genetskojizgradnji u uzgojugoveda
Tehničkipromatrano,metoda transfera embrijadanas jegotovopotpuno poznata, te se može koristiti u komercijalnim uvjetima.Valjaistaći da jecijena 34
Transfer embrijatemeljjetzv MOET (Multipleovulation and embrio transfer) programa koji su još1983. godinepredložiliNicholas i Smith Idejajeovoga programa da samo mali brojuzgojnih stada osiguravatemelj za genetskounapređivanjecijelepopulacije.Transfer embrijaovdjese koristi da se osigura oplodnjanajboljihživotinja u nukleus stadima Ova stada,koristećitransfer embrija,pružajutemelj za "umnožavanje" bikova za korištenjeputemumjetnog osjemenjivanja u populaciji.Transfer embrijaosnovna jemetoda kojaće se intenzivno koristiti kada drugemetode manipulacijespolnimstanicama postanu dijelomkomercijalnogkorištenja. Tu se prijesvega misli na umnožavanje embrijarezanjem,određivanjespola, in vitro oplodnju,kloniranje te prenos dijela nasljedneosnovice iz jednestanice u drugu.
Sve te metode zajedno,kada više ne budu u fazi znanstvenih istraživanja nego kada postanudio rutinskog korištenja, u osnovi će promijeniti način i put genetskeizgradnježivotinja. Današnjarazina tih istraživanjagovori da do tada nećeproćimnogo vremena
Dr. Ivan Jakopović
Druga stočarska izložba Varaždinske županije
Ivanec 1995.
U organizacijiVaraždinskežupanije, općineIvanec i Hrvatskogstočarskog selekcijskog centra u Ivancu 2 rujna 1995 godineorganizirana jeII.stočarska izložba te Županije, a sudjelovali su stočari s područjaIvanca,Ludbrega, NovogMarofa i Varaždina.
Na područjuŽupanije ima 18 178 plotkinja, od čegaih se umjetnoosjemenjuje 16 488 ili91%
Kod 529 uzgajivačapod tretmanom selekcijenalazi se 1371 krava i 179 grla podmattka.
Za izložbu jeodabrano:
kolekcija od 6 junicačijihjemajkiproizvodnja u 305 dana laktacijeiznosila 4017 kgmlijeka,
kolekcija od 9 mladih krava i prvotelki čijajeprosječnaproizvodnja u 100 danalaktacijeiznosila 1467 kgmlijeka,
kolekcija od 6 starijihkrava,čijaje prosječnaproizvodnja u 305 dana laktacijeiznosila 3608 kgmlijeka,
kolekcija od 7 mladih krava iz uvoza čijajeprosječnaproizvodnja u 305 dana laktacijeiznosila 5957 kgmlijeka,
kolekcija - linija po kravi Bimbi,oteljenoj1983 godine, s prosječnom proizvodnjom u 305 dana 4999 kg mlijeka, sa kćeriMonikom,oteljenom 1989 i prosječnomproizvodnjom u 305 dana laktacije 4317 kgmlijeka, te kćerimaPrimom,oteljenom1988. i
Cajkom,oteljenom1992. godine.UzgajivačJosipKuzmić - Radešić - N Marof, kolekcije: krave sa životnomproizvodnjom;
Pergaoteljena 1983 godine,otelila 9 teladi i u prvojlaktaciji u 305 dana proizvela 3724 kgmlijeka; Beba oteljena 1976 godine,otelila 16 teladi, a u četvrtojlaktacijiproizvela 5223 kgmlijeka.
Vlasnik krava (uzgajivač) Mato Korpar iz Kapele - N. Marof.
Izložene sui kolekcije
7 kravai 6 junica holsteinfrisian pasminečijaje proizvodnjamlijeka u tijeku.
Kravom šampionkomproglašenaje krava Beba iz kolekcije sa životnom proizvodnjom.
Diplome i novčane nagradenagrađenima uručiojemr Zlatko Dominiković.
U svakojkolekciji,nagrade od po 300 kuna primili su uzgajivači za treću,po 500 kuna za drugui 700 kuna za prvu nagradu.
Većibrojuzgajivačanagrađenje s po 50,100 i 150 kilogramakrmne smjese.
Izložbuje, uz izlagače,posjetio i znatan brojstočara,agronoma i veterinara Varaždinske županije.
Obiteljsko gospodarstvo Stjepana Habijančića
iz Bađinca, Dubrava
DomaćinstvočinesuprugaĐurđica, otac Tomo,majkaMarica,kćiDanijela (15) i sin Dario (7), te dvojedjeceMije BujančićidvogodišnjiStjepan iz doma za nezbrinutu djecu.
GospodinTomo jeinvalid.
koristilisu premiju za uzgojrasplodnog podmlatka.
Djelomično su zadovoljnicijenom mlijeka u kojojjesadržanapremija za mlijeko.
Nezadovoljni su visokom cijenomreprodukcijskogmaterijala imehanizacije.
Obiteljposjeduje 20 k.j.poljoprivrednog zemljišta i oko 4 k.j.šume.
U strukturi sjetvenajzastupljeniji je kukuruz sa 6 k.j.;pšenica 2 - 3 kj.;zob 2 kj; ječam 1 ki: tritkale 1 ki; djetelinsko travne smjese 3 kij., a ostalo su domaće livade. Dio djetelinskotrav- nih smjesakoristi se za ispašu.
U rujnu1995 uslijedudara groma, izgorjeli su im gospdarskiobjekti.
Uz pomoćmještana i okolice obnovili su objekte:štalu sa 20 vezova, spremište za sijeno,silos,nadstrašnicu za smještaj mehanizacijeidrugo.
U starim objektimauzgajali su 10 krava s odgovarajućimbrojempodmlatka. Pod tretmanom selekcije je5 grla, od čegajednabikovska majka.
Tijekom1994 godinepredali su *Sireli* Bjelovar 15 000 litara mlijeka a 1995. oko 12.000 litara
Od mehanizacije sada posjedujutraktor,plug,tanjurače,drljače,sijačicu za kukuruz,prikolicu za štalskognojivo, samoutovarnu prikolicu i drugusitnu mehanizaciju.
U proteklomrazdobljukoristili su kredit preko"Sirele" za nabavu dvije rasplodnejunice, a u nekoliko navrata
U ovom trenutku bilo bi važno,ne samo zbognjih,ozbiljnijekreditiratiuzgoj i nabavu rasplodnihgoveda.
Sa selekcijskomslužbomsu zadovoljni, jer su grlapodselekcijomnamijenjenatržištu na raspolodnimsajmovima, a kreditima bi trebalo spriječitiodvoženje u tovilišta i na klanje,budući da bi ih sve većibrojuzgajivačanabavljao i dalje uzgajao.Grla kojasada uvozimo po genetskompotencijalu nisu boljaod naših. Ako se nastavi s dosadašnjom praksomuvoza nećemo povećatibroj krava već i daljebiti ovisni o uvozu mlijeka.
Na krajurazgovora gospodinHabijančićsmatra,ne zbog njegovog specifičnogslučaja, da bi za mlađa gospodarstvatrebalo osiguratipovoljne kredite za povećanjebrojarasplodnih grla,pod strogomkontrolom namjenskogkorištenja.
U poslijednjem kolu nagradneigre u Mljekarskomlistu,obiteljiHabijančić nasmiješila se sreća - dobili su drugu nagradu - muzni uređajAlfa Laval. Ovim putemzahvaljujemoorganizatoruigre Hrvatskom mljekarskomdruštvu i sponzoru Gumex-farm.
SJEMENARNAZAEREĐELO:9%+
ZAGREB, TrgKraljaTomislava 19
tel. 01/432143,272703 fax: 01/431803
Samo kod nas možete dobiti originalpakirano sjeme poznate kakvoće "SEMENARNA" LJUBLJANA
teri
čas: vvwo go
PROIZVODIMO,IZVOZIMO | UVOZIMO TE
PRODAJEMO NA VELIKO I MALO:
sto&iboo
odi e
... +
- sjemeratarskogkrmnogbilja
- kukuruz hibridni V.G. 100-600
d impo ša
>.. o4
DIgađao đapas
dbroznanođtii
sRanocasđibee soo06440aga4 s...
4 KI s * € BoiBIM
Estočni grašak - grahoricuozimu i jaru
,.... a
- djeteline:crvena, bijela,švedska,lucerna
- stočnerepe
NUDIMO VAM:
- i sve ostalo sjemepotrebno svakom domaćinstvu
- alate i zaštitnasredstva
Opskrbite se našimsjemenom u našimprodavaonama i poljoprivrednim apotekama u cijelojHrvatskoj. (B
Utjecaj mužnje na količinu i kvalitetu mlijeka
Mužnjaručna ili muznim uređajima je simuliranje - oponašanjesisanjamladunčeta Osnovni zadatak mužnjejeste što potpunije izdvajanjemlijeka iz vimena Međutim mužnjom, a ni sisanjemmladunčeta nikada se ne može postićipotpunopražnjenje vimena U vimenu ostajeuvijek 15 do 30% stvorenogmlijeka, bez obzira na pripremu muzare inačin mužnje te utrošenom vremenu za mužnju.Ipakje važno naglastiti, da neispravnommužnjommože u vimenu zaostati i više mlijeka, što će imati za posljedicu stvaranjemanjemlijeka do slijedećemužnje. Ako bi se to ponavljalo može doći ido ukupno manjeproizvodnjemlijeka a i do upale vimena Mlijekokrava bolesnogvimena ne smije se koristi za prehranu nitiza preradu u mliječneproizvode.
Pravilnikom o kvaliteti mlijeka i mliječnih proizvoda točno se utvrđuje što jemlijeko.
Dakle - mlijeko jesekret mliječnežlijezde dobiven redovnom i neprekidnom mužnjomjedneili više zdravih krava, pravilnohranjenih i ispravnodržanih, kojemnijeništa oduzeto niti dodano
Uz navedeno mora zadovoljavatislijedeće uvjete:
da jepomuženonajmanje 30 dana prije i ne manjeod 10 dana poslijetelenja. da ima karakterističnu boju,miris imliječni okus
da nema ostataka veterinarskih lijekova i drugihštetnih tvari u količinama kojemogu škoditi ljudskomzdravlju.
sadržavati najmanje8,5% suhe tvari bez masti
imati gustoću od 1 0280 do 1 0340 gr/em* na 20"C imati kiselinski stupanj od 6,5 - 7,4% SH i PH6,5do 6,7.
Mlijeko mora biti higijenskidobiveno, ne smijesadržavati više od 1 000 000 mikroorganizama u 1 ml Ne smijesadržavati patogne mikroorganizme, te uvjetnopatogenemikroorganizme injihovemetabolite u količinama škodljivim po zdravljeljudi.
Odmah nakon mužnjemlijeko se mora iznijeti iz staje,ohladiti u što kraćem roku (do dva sata) i dostaviti na sabirno mjesto,gdje se mora ohladiti na 4C.
Kako postićikvalitetu predviđenuPravilnikom?
Prvenstveno treba posvetiti=pažnju zdravstvenom stanjumuzara, a zatim osigurati sve higijenskeuvjete.Mužnjaje veoma osjetljiv, težak ivrlo odgovoranposao Musti treba brzo,temeljito i bezbolno Produžimo limužnjupreko 5 do 7 minuta u vimenu će zasigurnozaostati veća količina mlijeka, dakle mužnjaneće biti potpuna, što može uzrokovati već naznačene,neželjene posljedice.Mužnjamora biti bezbolna, kako ne bi došlo do eventualnogoštećenja vimena
da točka ledišta nijeviša od -0,517?
C, a reftrakcijski brojnijeniži od 39 dau 1 mi mlijeka nema više od 400 000 somatskih stanica
Od kemijskofizikalnih svojstava,mlijeko mora:
bitisvježe(nepromijenjeno dodatkom 72% alkohola), sadržavati najmanje3,2%mliječne masti sadržavati najmanje3,0% bjelančevina.
Kvaliteta mlijekaovisi također o čistoći muzare, mljekarskog suđa i priboraodnosno uređaja za mužnju i napose muzača Za vrijememužnjemora vladati mir ako želimo da mužnjabude uspješna.
Preduvjeti za uspješnostmužnjesu utvrđeni
PRAVILIMAMUŽNJE
1. Održavati redoslijedmužnje
Najprije se muzu mlađe krave ione zdravog vimena.
Tada krave s vimenom narušenog zdravstvenogstanja.