Intenzivna proizvodnja i iskorišćivanje kvalitetne krme na vlastitom gospodarstvu
Poljoprivrednepovršine za proizvodnjukrme zbogurbanih procesa, a u nas i zbograta, stalno se smanjuju.Budući da su površine za proizvodnju krme smanjene, a potrebe za hranom povećane, na postojećimpovršinamatreba proizvoditi intenzivnije, a na smanjenima dovoljnohrane za zadovoljavanje nastalih potreba.Promjenomodnosa istrukturiranjemgospodarstvamijenja se i odnos namjenepovršina na vlastitom gospodarstvukojejeu nekim krajevima teško, a u nekima nemogućepovećati. Zbog neuređenosti površina,određene su površineostavljene i iskorišćuju se kao travnjaci, i to ekstenzivno. Zato na tim ograničenimoraničnim površinama u prifarmskomplodoredutreba proizvoditi intenzivnije i više, po načelu dvije žetve godišnje. Na tajse načintlo iskorišćuje veći dio godine. S iste površine u jednojgodiniskidaju se dvijekulture, a ako su to kulture kojedajudva iliviše otkosa (stočnikelj,hibridni sirak i dr.), na istoj se površiniproizvodi krma koja prispijeva za uporabutijekomdugograzdoblja(često 2-3 mjeseca).Višeotkosne kulture u intenzivnom uzgoju i uporabi često dajuvisoke urode kojipremašuju potrebe. U takvim se slučajevimaviškove može spremiti za zimu Spretnomkombinacijom i izmjenomkultura za zelenu krmu i silažu u slijedupostižu se vrlo visoki urodi kvalitetne mase, a ako se skidaju na vrijeme, mase koje su bogate bjelančevinama,vitaminima i mineralima (viditablicu).Budući da jevećinakrmnih kultura kojeiskorišćujemo u slijedu bogatabjelančevinama, bilo da se koriste kao pašailikošnjomna gospodarstvu treba proizvesti i ugljikohidratne krme za zadovoljavanjepotrebastoke za ener-
gijom(tablica2).U tu se svrhu kombinirajuozime krmne kulture za zelenu krmu kojese rano skidaju(travanj, svibanj) s kukuruzom zaproizvodnju zrna Nakon ozimih ijarihkultura kojese kasnijeskidaju za zelenu krmu ilisilažu, krajemsvibnjailitijekomlipnjasiju se naknadne kulture kojeće za uporabu prispjetitijekomljetailiujesen(zelena krma,silaža).Velika količina kvalitetne krme,kojaza uporabupristižeujesen može se proizvestisjetvomodabranih kultivara ismjesa u postrnomroku sjetve iza ozimih žitarica
Potrebe za silažom kod nas se uglavnom namirujukukuruzom Međutim,ozime žitarice - ječam,tritikale,pšenica, zob,te smjesežitarica s grahoricom ili graškomdajuvrlo kvalitetnu silažu, visoke urode mase (viditablicu), a prispijevaju u vrijemekada nema velikih poslova u polju(krajsvibnja,početak lipnja) tako da se procesu siliranja može posvetitidovoljnopažnje, što jeipreduvjet, za dobivanjekvalitetne silaže Stoga ozime i rane jaresmjesemorajuzauzeti znatno veće površine i osigurati, osim zelene krme,određenu količinu zelene mase kojaćese siliratiBudućida ozime žitarice i smjeseprispijevaju za siliranje (mliječnazrioba žitarice) u vrijemekada jetlo suho, a temepraturapovoljna,njihovo će siliranjezahtijevatimanjenapora nego ako silira kukuruz početkomjeseni kada su u poljunajvećiradovi.
U pažljivoisplaniranoj i dobro organiziranojproizvodnji(tablica1)potrebe za sijenopodmiruju se djetelinama i djetelinsko-travnim smjesama(DTS)jošbolje, jersusigurnije, ali u određenim krajevima potrebe za sijenommogu se podmiriti i
Tablica 1 Intenzivno iskorišćivanje kultura u slijedu za 10 krava s dnevnom proizvodnjom od 15 I mlijeka
Deop ieper[ama [ona]
Oz ogrštica i
Oz raž + grašak
eat soba [rana[rare
Oz.pšenica + g
Dzploca+paša [ra [roze]
Bertoakone| [908| 0us]|
Oz smjesa pšen +graš.+ink.
Jara zob + grašak
Ukupno za zelenu krmu
ono ovoko | BE [Pri
Oz
smjesomzobi i grahorice ilismjesama zobi,grahorice i talijanskog,odnosno vestervoldskogljulja.Smjesa zobi, grahorice i ljuljatreba biti tako sastavljena da ljulja u masi prvogotkosa bude 30-40%. Nakon košnjeljuljvrlo brzo regenerira i dajejošjedando dva,pa i triotkosa mase koja se može posušitijer prispijeva u sušnom razdoblju kada je
____............. ___.!
Jare smjesegraška izobi dajusigurne i visoke urode vrlo kvalitetne mase (5 kombinacija u tablici), ali sa znatno boljimurodima od navedenih, što je u praksi potvrđeno na širem području.Smjese graška i zobi za zelenu krmu mogu se vrlo dugorabiti - do voštanezriobezobi, a u voštanojzriobi siliratiAko su mase namijenjene za silažu,tada se sije povećaniudjelzobi. Za zelenu krmu ili silažu treba odabrati kultivare (sorte) graškavisokograsta kojejačegranaju.
Jari grašak u čistojkulturi dajeurode zrna 2-4 t/ha, pa iviše U tu se svrhu siju kultivari niskograsta s vrlo razvijenim viticama kojima se držetako čvrsto da rijetkopoliježu. Zrno graška za tu svrhu jebijele do svijetlozelene boje,aliznatno krupnije od graškaza zelenu masu Stogase sijeveća količina sjemenaza zrno u odnosu na grašakza zelenu masu Zrno graškazrnašamožese bez posebnihpripremadodati u smjeseza popravakobroka na bjelančevinama za sve vrste domaćihživotinja.
kako bi se iskoristilotlo i proizvelo dovoljnokvalitetne mase kojomćese podmiriti potrebeza ugljikohidratima i bjelančevinama. Treba odabrati one kultivare i omjere u smjesamakoji će imati najbolje =izbalansirane obroke = za određene vrste i kategorije stoke
Uporabomvrlo kvalitetne krme u dnevnom obroku povećatće se proizvodnja mlijeka po kravi kojajekod nas niska i u petogodišnjem se prosjekukrećeod 2180 do 2370litara,ulaktacijinaseoskim gospodarstvima(Mljekarski list2/1996.). Umatičene krave na seoskim gospodarstvima,obuhvaćeneumjetnimosjemenjavanjem, u istome su razdoblju dale od 3500 do 3800 litara mlijeka u laktaciji, a krave u državnom vlasništvu u prosjeku su u istom razdoblju dale od 5406 do 60656 litara mlijeka.
Kada bi se na seoskim gospodarstvima višepozornostipoklonilokakvoći krme,vremenu inačinuuporabe, te kada bi se smanjiligubicihranjiva u proizvedenojkrmi,moglabi se povećatiproizvodnjamlijekakojajeu Republici Hrvatskojnedostatana.
Da bi se iskoristio genetskipotencijal našestoke,koji se ne koristi dovoljno i zbog lošekrme,više pozornostitreba posvetiti krmi naročito izboru kultivara i smjesa, te agrotehniciproizvodnje, a posebice rokovima i načinu iskorišćivanja,
Tom povećanomkoličinom vjerojatno bi se podmirilepotrebe za konzumnim mlijekom ali i za preradu.
Prof. dr Zvonimir Štafa
Vlasuljatrstikasta(Festucaarundinacea)
Kakvoća: Z Dys,v,Sn<10%;L 1020%:;B>20%; S isto kao zeleno;Selekcije vrlo dobro
Vlasuljatrstikasta općenitojeproširena u proljeće,tjerameđu prvimtravama, a zelena jedo vrlo jakihmrazova ujesen. Ima velik brojekotipovarazličitog vremena prispijeća i kakvoćekojiomogućujunjenuproširenost od vrlo suhih do močvarnihtala.
Bus jerahli, iz njegatjeramnoštvo širokog,vrlo dugog, a u nekih tipova gotovokožnatoglišćatamnozelene boje i nazubljenogzuba,kojekasnijeogrubi. Cvat jerastresita metlica kojanaraste i preko150 cm visoko. Tisućusjemenki teškojeoko 2 grama.
Na tlo nema posebnih'zahtjeva, ali možeprevladavati na plodnim ignojenim tlima. Dajevrlo velike urode zelene mase
Festucaarundinacea, a;-a2: habitus, b: jezičac, c: lice lista,d: klasić, e: plod u pljevicama, f:tučak s prašnicima u KI W) a
i sijena.Budući da nijeizbirljiva na tlo, sije se na dugotrajnimlivadama, te uDTS
"4 A za košnju i napasivanje, a na povoljnim staništima s bijelomdjetelinom i klupčastomoštricom, s različitim udjelom o sjemena. U čistojkulturi sije se 40-50
kg/hasjemena.
U takvim smjesama uz gnojidbudaje jedanturnus (otkos)više od ostalih Za sjetvutreba upotrijebitiselekcije, a ne samonikle ekotipove,jersu samonikli
ekotipovi često prerani iniže su kakvoće, pogotovuako se kasno kose (vidi ocjenu).
Uz domaću kasnu sortu B-18 proširene su i uvozne sorte.
Klupčastaoštrica(Dactylisglomerato)
Klupčastaoštricavrlo jerasprostranjenavrsta s velikim brojemekotipova od minimalnih do čak predplaninskih travnjaka, osim na vrlo morkim staništima
Stvara rastresite uzdignutečvrste busove Iz busa tjeramnogo dugačkog i širokogmekog lišća i vlati (samou prvom porastu).
Mladi listovi u rukavcu su spljošteni. Vlat ječvrsta i uspravna. Naraste do 130 pa i više cm Vrlo brzo otvrdne (većnakon metličanja). Cvat je karakteristična metlica Tisuću sjemenki teško je0,70 - 1,25grama. U proljeće tjeravrlo rano Nakon košnjevrlo brzo regenerira,naročito na plodnimtlima i uz gnojidbuorganskim i mineralnim gnojivima.Zbog brzogritma razvoja i dobre regeneracijedajevišeotkosa (46) s ija oštrica iliturnusa paše(48), ovisno o uvjetima asdiobusa proizvodnje. Ima porast i u suhom ljet- di,d2 plod nom razdoblju. f1,f2duolista ijezičac
Napasivanje vrlo dobro podnosi. Za napasivanjetreba sijatikasne vegetativne kultivare (B-
Obrašćuje15). i ogoljelastaništa i nasipe. Dobro podnosizasjenu, pa se sije i u voćnjacima.Najboljeuspijeva na svježim do vlažnimtlima, ali ina suhim tlima daje visoke prinosemase
Dugogodišnjaje.Kasni kultivari imaju bujanporst, od 2 do 8 godina.Klijevrlo sporo
Koristi se za sjetvudugogodišnjih livada i pašnjaka, te višegodišnjih i dugotrajnih DTS na osnovici lucerne
smiljkiteraskošbe za košnju, a za napasivanjesmiljkitom ibijelomdjetelinom, dok patuljastikultivari i za ukrasne tratine
Za napasivanje treba uzeti kasne kultivare (B15) ilione kombiniranogtipa rasta (B17). Osim navedenih kultivara B-15 i B17, kod nas su prošireni Jabeljska i dr Sije se s udjelom od 5-30% površine (rijetkoviše). U čistojkulturi sije se 20-30 kg/ha,ovisno o uvjetima, roku sjetve, sijačici,načinuuporabe i dužinitrajanja.
Prof. dr. Zvonimir Štafa
Oboljenja porodilja
Ozljedematernice
Ozljedematernice nastajupotkraj bređosti iliza vrijemesamog porođaja.
Ozljedemogu bitimanjeiliveće, a mogu se protezati ikroz čitavu debljinustijenke maternice, pa nastajekomunikacija šupljinematernice s trbušnom šupljinom - rupturamaternice
Ozljedematernice mogu bitispontane iliartificijelne.
Spontanarupturanastajezbog nepravilnogpoložajaploda,prevelikog ploda,gibanjaploda,zbog prejakog stezanjamaternice,zatim pritorziji maternice. Spontanarupturamaternice katkad nastaje i pripadurodilje.
Nakon embrioteomije, ostaci kostiju vrlo su opasni, pa ih se mora dobro pokrivati kada se pojedinikomadi plodaizvlače.
Kod velikih rupturaplodmože pasti u trbušnu šupljinu, pa trudovi prestaju, javljaju se znakovi šoka (hladnoznojenje, plitkodisanje i ubrzan rad srca).Nastaju jakakrvarenja, krv se skuplja u maternici iliu trbušnojšupljini, a kao posljedica krvarenjapojavljuju se znakovi anemije (bljedoćasluznica, slabo bilo i ubrzano disanje).Kadštokrv iz porođajnog kanala teče kroz stidnicu
Kroz nastalu rupturucrijevamogu upasti u maternicu, a odatle kroz rodnicu i stidnicu van
Međutim,daleko su češćeartificijelne rupturematernice kojenastajuprilikom nestručnogpomaganjapriporođaju, kada nespretneruke,kojene znajušto i kako treba raditi,ulaze u porođajne puteve i u maternicu i nasilno izvlače plod,ispravljajunepravilnepoložaje plodai drugo.Takve rupturenastaju i kad se reponiramaternica ilineoprezno rukuje porodiljskiminstrumentima
Ruptura se kod velikih životinja ustanovljujestručnom ručnom pretragom, a kod malih životinja uz pomoćznakova naglihporemetnji u zdravstvenom stanju životinja.
Prognozarupturematernice povoljnija je,što jerupturamanja, i to na gornjoj stijenkimaternice, dok su rupture na
donjojstijenki mnogo nepovoljnije. Nezgodnajekomplikacija ako jezaostala posteljica.Povoljnodjeluje i kontrakcija maternice,jerse rana smanjuje i krvarenjeprestaje.
Kod velikih životinjamanjase pukotina možezašiti kroz porođajnekanale, a kod velikih povredadonjegdijelamaternice potrebnoje načiniti laparotomiju(otvaranjetrbušne šupljine) i tada sašiti ranu na maternici
Ako rupturiranamaternica ne bude pravodobnosašivena,životinja će sigurno uginuti.
Ozljedeporođajnogkanala za vrijemeporođaja
Ozljede za vrijemeporođajamogu nastati ne samo na maternici nego i na svim dijelovimaporođajnogkanala kroz kojeplodprolazi, a to su maternični grljak,rodnica i stidnica Te ozljede češće nastajukod prvorotkinja. Uzroci su uglavnomprevelikiplodilipreuzak porodajnikanal.
Ako jenedovoljnootvoren grljak maternice, a plodse silovito izvlači,grljak može puknuti, ito češće na gornjoj nego na donjojstrani Spontanihozljeda gotovoda i nema - uglavnom su to ozljedenastale prinestručnompomaganju kod poroda.
Ozlijeđenigrljakjakokrvari. Plitke i površneozljedeprolazebez posljedica, dok su velike povredeprognostički nepovoljne.Čak i ako životinjapreboli povredu, na mjesturane ostajeveliki ožiljak. On sužavaprolazporođajnim kanalom kojijena tome mjestuionako najuži.Takve životinjekasnijeredovito imajuvelikih poteškoća u porodu, te ih jezbogtoganajboljeisključiti iz uzgoja.
Liječenjejesličnokao kod rupture maternice
Rodnica se oštećujeako se plod nasilno izvlači, ako se nestručno pomaže kod repozicije i izvlačenjaplodau nepravilnompoložaju.Ozljedemogu biti od sasvim površinskih pa sve do ruptura. Manjeozljedeobično se i ne primjećuju,
a kod većih se javljajuslabija ilijača krvarenja, prema tome,jesuliozlijeđene veće ilimanjekrvne žile Ako se dublje ozljedeinficiraju, izazvat će promjenu općegstanjaživotinje: tek se smanjuje, životinjetiskaju(napinjuse),čestoi otežano balegaju i mokre Tjelesna toplinavišejeilimanjepovišena. Ako su ozljedejače(perforacijarodnice),često odmah nastajuznakovi upalepotr- bušnice i septikemija.
Ako jeporodtežak i plodvelik, mogu se raspuknutistidne usne Ozljede obično nastaju ako se plodnaglo i nasilno izvlači,i kada porođajniputevinisu dovoljnootvoreni Od velikih ozljeda nastajuožiljcikojiiskrivljuju stidne usne, te one ne zatvarajudobro ulaz u rodnicu. U rodnicu tada mogu lakše dospjeti mikroorganizmi,čestice balege,različita prljavština i zrak, te u rodnici nastaje upalakoja se može prenijeti i na maternicu,pa životinja često postajejalova.
Ozljede na stidnici prognostički su povoljnijenego li na rodnici i materničnomgrljku. Isto tako povoljnije su ozljede na gornjojstijenkikanala nego na donjojilibočnoj.Perforacije u dijelu rodnice kojijebliži materničnomgrljku kao i na samom grljku su nepovoljnije, naročito ako su na donjojstrani
Ozljederodnice,rektuma i međice
Ako je plodvelik,naročito ako se izvlači u nepravilnompoložaju(akosu leđa nasuprotnaleđima majkeili su prednjenoge prekrižene nad glavom), može se dogoditi da se probušigornja stijenkarodnice,donjastijenkarektuma (zadnjegcrijeva) i međica. Tako nastaje komunikacijaizmeđu rektuma i rodnice, odnosno ulazak zadnjegcrijevairodnice u novonastalu šupljinu. U tu šupljinu životinjaistiskujebalegu, a posljedica togajeupalarodnice
Kod liječenja se dajeepiduralna anestezija, a rektum se isprazni. Ako jerana svježastijenkarektuma sašije se čvorastim šavom, i to tako da su rubovi rane izdignutipoputgrebena u unutrašnjost
rektuma. | rodnica se sašijetako da rubovi sašivene rane čine grebenkoji strši u rodnicu. Zatim se sašijemeđica. Ako jerana stara,treba obrezati nekrotične i brazgotinastedijelove, pa zatim ranu sašiti.Čestoputapopucajupojedini šavovipa nastajefistula
Prognozanijebaš povoljna,jernovonastala šupljina,paifistule,rijetko sasvim zacijele. Takve je životinjestoga najboljeisključiti iz rasploda.
Hidropsplodnihovojnica
Komplikacije u tijekubređosti može izazvati i prekomjernonakupljanje plodnetekućine. Ova se pojavanajčešće javljakodgoveda, a redovito jeizazvana smetnjama u krvnom optokumajke (bolesti srca, bubrega i jetre) iliploda.
Poslijesedmogmjesecabređosti abnormalno se povećatrbušniopseg, disanjejeotežano,bilo slabo i ubrzano, a tek jesmanjen.Životinje se teško kreću i nerado liježu.Pretragakroz zadnje crijevootkriva da je maternica jako raširenainapeta, a plodse redovito ne može opipati.Plodne vode kadštoima jakomnogo, kod krava nekad ipreko60 litara
Prognozajeu ozbiljnimslučajevima nepovoljna i za majkui za plod,jerza vrijemebređosti ipriporođajumogu nas“tati teške komplikacije. U lakšim slučajevimadovoljnojeda se životinja dosta kreće i da se dijetnohrani U ozbiljnijimslučajevimatreba = izazvati pobačaj,tako da plodneovojnicetanjim trokarom .punktiramopreko trbušne stijenke.Punktirati treba na desnojstrani trbušnestijenke,gdjese običnonapipavaplod.Kada se ispustiveća količina plodnevode,privremeno se olakšava i stanježivotinje.
(dvojci,hidropsovojnica), a javlja se kao većaizbočina na trbušnojstijenci. Hernijalnavreća jena opipmekana, a u njoj možemo opipavatidijeloveploda,ilise vidi kako se plodmiče;trbuh i vime ponekadse jakospuste.Prognozaje nepovoljna, jernakon porođaja na mjesto maternice u hernijalnuvrećuupadaju crijeva, pa se takve životinjeisključuju iz rasploda.
Ozljedezdjelice
Pri teškom porođaju,pripadu,pri izvlačenjuvelikom silom,priispravljanju nepravilnogpoložajaplodamogu nastati i povredekostijuzdjelice:razdvajanje zdjeličnesimfize ili pak lomovi kostiju zdjelice.
Ako je razdvojenasimfiza zdjelice, rodiljaobično leži raskrečenihstražnjih nogu. Ona pokušavaustati, ali rijetko kada jojto uspije. Ako jojto ipakpođe za rukom, u hodu naizmjeničnopodiže i spuštakukove
Ako jenastao prijelomzdjeličnih kostiju,prilikompomicanjajednenoge čuje se pucketanje, a životinja ne možeustati Dijagnozapovredepostavlja se rektalnom pretragomprilikomkojese opipavajuzdjeličnekosti U slučajuraskola zdjeličnesimfize,prognozajeu velikih životinjadvojbena, a neštojepovoljnija “u malih životinja. Pri prijelomuneke zdjeličnekosti prognozajenepovoljna i najprobitačnije je životinjuposlati na ekonomsko iskorištavanje.
Životinjekojima su povrijeđenekosti zdjelice mogu se liječiti i za to ih vrijeme treba smjestiti na duboku i čistu stelju. Ako za desetak dana ne nastupipoboljšanje, treba ih poslati na klanje.
Zdjeličnekosti mogii srasti, ali ostaju deformacije i suženjezdjeličnešupljine, što možeznatno remetiti budući porod. Stogajetakve životinjeboljeisključiti iz rasploda.
Kila maternice (Herniauteri gravidi) Hernijagravidnoguterusa najčešća je kod krava, a rjeđakod ostalih životinja. Do maternične kile dolazi ako pukne trbušnamuskulatura zbogmehaničkih povredailiprenapetetrbušne stijenke
Ozljedecrijeva kod porođaja
Vijugetankogilidebelogcrijeva za vrijemeporođajamogu ući u zdjelicu rodilje, te se prilikomizvlačenjaploda
mogu zgnječiti ili potpunoprekinuti. Znakovi ovise o opsegu povrede.Izmetine su krvave, tek se smanjuje,prestajepreživanje iperistaltika, bilo idisanje su ubrzani, a prilikomopipavanja trbušnestijenkeživotinjaosjećabol Znakovi upalepotrbušnicerazvijaju se
vrlo brzo, pa jei prognoza nepovoljna. Stogase preporučaživotinjupravovremeno zaklati
Ozljedecrijevamogu se spriječiti podizanjemstražnjegdijelatijelarodilje.
Dr. StjepanBanožić
Vrloje teškona jednostavaniodređennačinrećikojesu biljkeikada štetnepo zdravlježivotinja.Rijetke su apsolutnoštetneiliotrovnebiljke. Čak i biljkekoje se smatrajuotrovnima, u manjim količinamai u određenimprilikamačestomogu bitikorisne,zdraveiljekovite.
Neke su biljkeotrovne ilištetne(pai ljekovite) za životinje samo u pojedinim svojimdijelovima(lišće,sjemenke, plodneljuske,korijen),najčešćekada su u punom razvoju, u nekim godišnjim dobima,iliza pojedineživotinje. Nakon sušenja,siliranja,kuhanjaili parenja neke toksične tvari iz biljamogu se ublažiti ilipotpunoukloniti
Djelovanjebiljnih"toksičnih".spojeva (otrovanje)može se očitovati u općimi lokalnim promjenama(simptomima) kao što su: pojavaživčanihporemetnji(razdraženost,grčevi,pospanost,nesvjestica),.hormonalni poremećajiuslijed utjecaja na štitnjaču,hipofizu,spolne žljezde ilinadbubreg,promjene u krvi i metabolizmu. Otrovanjebiljnimotrovima može uzrokovati upalumozgai moždanih ovojnica,jetre,bubrega,mokraćnog mjehura,želuca i crijeva, zatim crvenilo, otekline i razne promjene na koži i sluznicama.Simptomiotrovanjauglavnom nisu specifični i ne mogu se odmah pronaćiuzroci oboljenja.
Biljkemogu i mehanički djelovati na životinje. Grubi sastojcikrmiva (celuloza i lignin)potrebni su i korisni u probavi preživača kao podražaj za preživanje i
peristaltikucrijeva.Međutim,oštre dlake, trnje,osjei neke sjemenkeodbijaju životinje od uzimanjatakve krme, a mogu zabadanjem i ozlijediti kožu ilisluznice usta, jezika,ždrijela,želuca,crijeva ili dišnihorgana Zbogtogase na tim mjestima lako javljajuinfekcije,upale, gnojenje i mnoge drugekomplikacije.
Stogapriprosudbizelenih krmnih kultura za hranidbu stoke općenitotreba uzeti u obzir vrstu i hranjivesastojke krmiva,kao i neka fizikalnokemijska svojstvakrmiva U hranidbi se treba koristiti odgovarajućimtehnologijama obrade (sjeckanje,mljevenje,parenje, kuhanje,sušenje islično) da bi se krmivo boljeiskoristilo.
Štetniorganskisastojci u biljkama mogu biti:alkaloidi,glikozidi,saponini, gorketvari (tanini),eterična ulja,razne kiseline,amini,hormoni, te inhibitori hormona i fermenata Sve su to uglavnom proizvodiizmjenetvari (metabolizma) u biljkama, a sadržaj i djelovanje tih sastojakaovisi o vrsti,sorti i dijelovimabiljke (korijen,list,cvijet,plod,stabljika), razvojnomstupnjubiljke,godišnjemdobu i klimatskim prilikama, o vrsti tla ignojidbi, načinupripremanjakrme (sušenju, 57
siliranju,kuhanju i sl.) i o vrsti životinja kojeuzimajukrmivo
ALKALOIDI
Alkaloidi su neproteinskidušični spojevipretežitobiljnogpodrijetla.Imaju farmakološkodjelovanje i već u manjim količinamadjelujuotrovno Otrovanje se očituje u nadražajuvegetativnog živčanogsustava i u djelovanju na žlijezde i glatkemišiće(spazmolitički) a nekad i u lokalnim promjenama.
Farmakološkipoznatijialkaloidi su: atropin,beladonin,skopolamin,hiosciamin,kodein,nikotin Alkaloidi su ime dobivali većinompo biljkama iz kojih su farmakološki = ekstrahirani.
“—Međutim, mnogise danas i sintetički proizvode. Okus im jegorak,zbogčegaživotinje odbijajuuzimati krmiva s većimsadržajemalkaloida.
Alkaloidi se nalaze i u nekim biljkama porodica:
Pomoćnice (Solanaceae) - atropin, beladonin,=hiosciamin,skopolamin, solanin
Poznatijebiljke ove porodice su: velebilje(Atropabelladona),bunika (Hiosciamus niger),kužnjak(Daturastramonium),paskvica(gorkoslad,Solanum dulcamara),pomoćnicacrna (Solanum nigrum),krumpir(Solanumtuberosum).
Žabnjaci(Rununculaceae)aconitin, berberin.
Po otrovnosti se ističužabnjakljutić (Ranunculusacer)i žabnjakzlatica (Ranunculusficaria).
Žabnjaci su otrovni u svim dijelovima biljke.Izazivajulokalne promjene,crvenilo,otekline i rane na koži.Nadražuju sluznicu želuca i crijeva(hemoragični gastroenteritis ) - uzrokujupovraćenje i krvavi proljev, te bubrege(hemoragični nefritis) s pojavomkrvavogmokrenja. Mogu se javitigrčevi,nesvjestica, a životinjamože i naglouginuti.
Makovi (Papaveraceae) - papaverin, berberin.
Predstavnik ove vrste je divlji mak (Papaverrhoeas).
Žutikovina(Berberidaceae) - berberin
Otrovnijabiljkaježutikatrpka(Berberis vulgaris).
Ljiljani(Liliaceae) - kolhicin
Alkaloid jedobio ime po biljcimrazovcu (Colchicumautumnale) u kojemse nalazi
Mahunarke legumin,spartein (Leguminosae) -
Alakoidi tih biljnihvrsta izazivaju povraćanje,proljev,ubrzani rad srca (tahikardiju), otežano disanje(dispneju), grčeve,paralizu, komu pa i ugibanje životinja.
Među biljem ove skupinenalazi se i krumpirkojemusu otrovni zeleni dijelovi (stabljika i lišće), kora gomolja i klice. Sadržeotrovni alkaloid solanin i nisu za stočnu hranu, a ako se koriste gomolji ili ljuske od krumpiraobvezatno ih jedobro prokuhati, a vodu nakon kuhanjabaciti Solanin se kuhanjemuništava
Tu treba spomenutibiljkekojese češćemogu nalaziti u stočnojkrmi: grahoricu(Vicias.p.),djetelinu(Trifolium pratense, T alba),lucernu (Medicago sativa),grašak(Pisumsp.),lupinu(Lupinussp.). U nekim prilikama i ako se nađu u većojkoličini u k'mnom obroku, mogu izazvati promjene na koži(totosenzibilitet),nadam,nemir igrčeveživotinja.
GLIKOZIDI .
Glikozidi su uglavnom_nedušične ekstraktivne tvari. Neki spojevisadrže dušik, kao primjericecijanogeniglikozidi. Pretežito se nalaze u biljkama.
Glikozidi,:kao i alkaloidi, mogu biti otrovni već u malim količinama. Okus im jetakođer gorak,što krmu čini neukusnom za životinje.
Razlikuje se više vrsta glikozida:
Saponinglikozidi(pjenušaviglikozidi) - nadražujusluznice,izazivaju hemolizu,paralizuburaga i nadam Nalaze se u nekim biljkamaporodice: klinčića (Caryophyllaceae): kilavica (Herniaria glabra), ljiljana(Liliaceae): mrazovac (Colchicum autumnale) i đurđica (Convallariamajalis), jaglaca(Primulaceae):jagorčika(Primula officinalis), mahunarki (Leguminosae):grašak,grahorica,djetelina i jošneke druge.
Senf glikozidi(gorušičiniglikozidi) - djelujulokalno i nadražujukožu i sluznice,strumogeno na štitnjaču, a zatim na jetru,bubrege i drugeunutrašnje organe. Sadrže ih biljke iz porodicekrstašica (Cruciferae), kao neke vrste uljane repice(Sinapisalba),repinlisti dr
Cijanogeniglikozidi,kojidjeluju preko cijanovodičnekiseline i oštećuju stanice središnjegživčanogsustava, uzrokujugrčeve,paralize i smetnje u disanju, a mogu prouzrokovati i uginuće.
Sadrže ih neke vrste sirka (Sorghum vulgare),djeteline(Trifollumrepens, Lotus corniculatus),grahorice_(Vitia sativa, V villosa, V pannonica),mladi zeleni kukuruz.
Posebice su na njihosjetljivipreživači. Digitalisglikozidi(srčaniglikozidi)djeluju na srce i na središnjiživčani sustav. Uzrokujugrčeve i paralize,pojačavajurad srca i mokrenje.
Mnogo digitalisglikozidasadrži naprstak(Digitalispurpurea)kojisluži i za ekstrakcijudroge i za proizvodnjulijeka.
Nalazi se još u vrstama žabnjaka(Ranunculus acer) i u đurdici (Convallaria majalis).Glikozidi sličnogdjelovanjanalaze se jošu kori vrbe,jablana(salicin) i gorkogbadema (amigdalin).
Kumarin glikozidi - već u malim količinama krmivima dajuposebanmiris i okus,a najviše se osjete u svježe sušenomsijenu.
Kumarin sadržemnog biljkekao: lazarkinjamirisna (Asperulaodorata), aniš (Pimpinellasp.),stolisnik (Achillea millefolium),,kokotac (Melilotussp.), trava _mirisavka(Anthoxantum.odoratum),gospinatrava (Hypericumpertforatum),lucerna (Medicagosp.),djetelina (Melilotussp.).
Ako se u krmivu nađe veća količina kumarina,krmiva postajugorka i stoka ih nerado jede.Stoka može postati osjetljiva na sunce (fotosenzibilna) i tada se javljajucrvenilo iupalakože isluznica.Drugemogućeposljedice su padkrvnog tlaka, te paraliza srca idisanja.Međutim, izgleda da za preživačetajotrov nijejak.
GORKE TVARI(TANINI)
Gorke tvari (tanini)rijetkodjelujuotrovno, jerse teško resorbiraju - jedino ukoliko dolaze u glikozidnimspojevima. Djelujulokalno u probavnomsustavu, potičuizlučivanjeprobavnihsokova, grušajukoloide,smanjujuupale i resorpcijutoksičnihtvari (pa i teških metala),djelujuprotivproljeva,antiseptički i dezinficirajuće.
U većimkoličinama mogu nepovoljno djelovati na miris iokus krme,sprečavati djelovanjeprobavnihfermenata i pogoršati iskorištavanje hrane.
Gorke tvari sadrže neke trave kao: kitica iligorkatrava (Erythreacentarium), gorkitrolist iligorkadjetelina(Menyanthes trifoliata), a nalaze se i u vrstama sirka (0,181,47%), graha(35%), graška (0,33%).
ETERIČNA ULJA
Eterična uljasu hlapivetekućine jakog,obično ugodnogmirisa kojese nalaze u raznim dijelovimabiljakao proizvodizmjenetvari U prirodibiljkama ponekadslužekao zaštita od bolesti i nametnika. U biljkama se javljajuslobodno ilikao glikozidi, a za farmakološke potrebedobivaju se prešanjemiliekstrakcijom.
Male količineeteričnihuljapobuđuju tek i pospješujuprobavu. U većimkoličinama mogu štetno djelovati na probavu i izazvati katare i upaleželuca i crijeva.Mogu izazvati oboljenjebubrega, masnu degeneracijujetre,upalematernice,pobačaje,upalu i nekroze kože.
Eteričnaulja u hrani mogu utjecati na promjenumirisa i okusa mlijeka.
Eterična uljaprisutna su u nekim vrstama krstašica (Cruciferae) - gorušica; usnatica (Lablatae) - lavandula,metvica, kadulja,majčinadušica;ruža (Rosaceae) - glog,badem,jagoda,srčenjak; štitarki (Umbilliferae) - peršun,korijandar,aniš,kumin
U biljkama se jošmogu nalaziti različiti hormoni (estrogeni,gonadotropini), spojevikojisprečavajuaktivnost nekih hormona (tireostatici), fermenti iinhibitori nekih fermenata _(tripsininhibitori), različitispojevineproteinskogdušika (amini,nedozrele bjelančevine) imnoge druge tvari često još neistraženog djelovanja. Sve te tvari u nekim prilikama mogu štetno djelovati na zdravlje i na proizvodnjuživotinja.
Posebice treba spomenuti da se u nekim biljkamanalazi većakoličina raznih kiselina kao npr. oksalne kiseline u repinomlistu i nekim travama (Rumex acetosella - divljakiselica)kojemogu nadražitisluznicu želuca i crijeva i izazvati krvavi proljev. Uz to oksalna kiselina moževezati kalcij, što biljcidajetvrdoću i smanjujenjenuprobavljivost i iskorištavanje u hranidbi stoke.
Ukoliko jesumnjana otrovanje ilisu se pojavili neki znakovi oboljenjaživotinja kojipobuđujusumnjuna otrovanje, treba dobro pregledatipašnjake,vrste trava i sastojkekrmiva koje su dobivale životinje. Odmah treba smanjiti iliobustavitidavanjesumnjivihkrmiva, a u težim slučajevimapoduzimase uglavnom simptomatskoliječenje.
Simptomislični otrovanjuotrovnim biljemmogu se javiti kod životinja i nakon uzimanjapljesnive i pokvarenehrane, što također treba isključiti kao uzrok oboljenjapripostavljanjudijagnoze.
Dr. StjepanFeldhofer
DIONIČKO DRUŠTVO ZA UNUTARNJU | VANJSKU TRGOVINU, PROIZVODNJU U POLJOPRIVREDI | INDUSTRIJI - JOINT STOCK Co ZAGREB, GUNDULIĆEVA 45, HRVATSKA - CROATIA
IZ SVOG PROGRAMA NUDE VAM
Potpune i dopunskekrmne smjese
e Univerzalnu dodatnu hranu PRELAC za miješanje sa biljnimkrmivima za telad, janjad i kozliće MliječnuzamjenicuHALMAC za janjad i kozliće
Starter i gorower smjese za telad,janjad i kozliće
SUPER - dopunskukrmnu smjesu za mliječnekrave i junad
Krmnu smjesuza krave muzare sa 13 ili19 % sirovih proteina
Proteinska krmiva sa visokim sadržajemproteina(SP) i sintetske aminokiseline za preživače od najvećegproizvođačaRhone-Poulenc (Francuska)
e Sojinasačma45% SP,suncokretova sačma40% SP;repičinasačma33% SP;ribljebrašno 65% SP,posije 15% SP,kvasac 40% SP,dehidrirana lucerna 15-19% SP.
e Sintetske i zaštićeneaminokiseline: 98% DL METIONIN i 98% L LIZIN
Izvori kalcija i fosfora od vodećesvjetskekompanijeTessenderlo Chemie (Belgija)
e Monokalcijevfosfat (MCaP) s najmanje22,7%fosfora i 18% kalcija
e Dikalcijski fosfat (DCaP) s najmanje18% fosfora i 25% kalcija
e .Stočnukredu - vapnenac s najmanje38% kalcija
e Premiksipredsmjese bogatemineralima,vitaminima i dopuštenimdodacima
ISILAC - MLIJEČNAZAMJENICAZA TELAD
PRODAJA: KRMIVA Zagreb,Tomićeva 3,tel 275922, Fax 434-826
Zašto hraniti telad mliječnomzamjenicomISILAC? Hranidbateladi jejeftinija i sigurnijamliječnomzamjenicomISILAC nego mlijekom.CijenajednogkilogramaISILAC-a je8,7kn i potpunozamjenjuje 8 litara mlijeka. Telad hranjenamliječnomzamjenicommanjeugiba i manjepobo- ljeva.
PROVJERITE I UVJERITESE!
Rezultati kontrole proizvodnosti u nekim stočarski naprednim zemljama u 1994. godini
Koncem 1995 godineMeđunarodni odbor za kontrolu proizvodnosti(ICAR) objaviojepodatke o kontroli proizvodnosti krava obuhvaćenihuzgojnoselek- cijskimradom za 1994. godinu u zemljamačlanicama
Među punopravnimčlanicama, stočarski naprednimzemljama, od 1992 godinenalazi se i Hrvatska
U iznešenim podacimaprikazano je stanje u govedarstvugledebrojagrla i brojafarmi i veličine stada, te razina
ostvarene proizvodnje po pojedinim zemljama. Od velikogbrojazemalja ovom su prigodomizdvojeniprikazi nekih stočarski značajnijih, kako bi se dobila djelomičnaslika stanjagovedarstva u njima i mogućnostusporedbe sa stanjem u našojzemlji.
U tablici 1 dani su pokazateljikretanja brojnogstanja,veličine i strukture stada te podaci o proizvodnjimlijeka po kravi u nekim od zemaljačlanica u posljednje dvijegodine.
Tablica 1 Brojnostanjekrava,brojiveličina stada te prosječnaproizvodnjamlijeka u promatranom razdoblju
Na temeljuprikazanogvidljivo jeda se u većinizemalja i daljesmanjujebroj krava i brojstada,povećavabrojkrava u stadu te raste proizvodnjamlijeka po kravi. Ovakav trend nazočanje i u podacimaiz Hrvatske, uz naznaku da je veličinastada tu posebnomala (2,7 krava), kao i razina proizvodnjemlijeka po kravi (2495kg). U usporedbi s drugim zemljamamože se zaključiti da bi bilo važno znatno povećatibrojkrava u stadu,što bi pridonijelo i povećanju razine proizvodnje po kravi. Teško je očekivati da će sadašnjarazina proizvodnje u Hrvatskojproizvođačima moći osiguravatipozitivanfinancijskiučinak (profit) te jeiznimno važnoda se restruk-
Tablica 2. Stanjekontrolnogdijelapopulacije krava
turiranjempovećaprosječanbrojkrava u stadu,što će pridonijeti i povećanju razine proizvodnje po grlu. U svakoj stočarskinaprednojzemljiposebnoje zanačajnopromatratikontrolni dio populacije. To jeonajdio krava kojije uključen u aktivnu provedbuuzgnojoselekcijskog rada i kojipredstavlja osnovicu genetske = izgradnjecijele populacije.Možese ustvrditi da jeudjel tih grla i stada u ukupnombroju u izravnojipozitivnoj vezi s razinom govedarske proizvodnje svake zemlje.
U tablici 2 dani su podaci o tome za većibrojzemalja.
Krave pod kontrolom Prosječan Zemlja Godina broj
8 [meu [28 | sos| sz [98
4 [31446 [o o299 [sno [396 |. 102, Danska LB | rn2004 [760 | sresea [7890 [482 |
Malija
sa [ruza [rao [sazna | 020. | 902 |
i 83 :o| o2maez [osa [norazso [| ana [7395 |
04 | o26za5 [188 [107783 |7 473. [4037 |
o 83o[ooznao [Posao [7 oso [825 [7180 |
4 [802 |. 542 “| gs | 825 | 150 |
Kanada (| |—93 | o160s2 [547 [o znoza [o se4 [7443 |
04 [uso [2 [pss [on | ara |
Mađarska (93. [oo751 | [oo660 |" "260500|" 680 347,0
4 | ree [680 | osrsra [6807 | 3250.
Nizozemska |P—— 93 |" 27.604[681 |" 1,336861
04 [26883 [| 0689" [1313585| zra | 49077
Njemačka | [98 [roezar [7485 [|azzoeeo [702 [284
04: o[rozos | 487 | azra |ooreo |P 372
Švicarska|93 [ 37563 [620 [| "s234e0 | 695 |
84 [3674 |o630 [7 suns | 670 |
o 93-Ć:D[r4907 [302 [| aze9292 |493 | o [aea6s [21]
Pt
Iz tablice jevidljvo da je u većini promatranihzemaljaznačajanudjel stada na kojimase provodiuzgojnoselekcijski rad Krećese od 18,8%(Italija) do 76% (Danska).
Udjelkrava obuhvaćenih kontrolom proizvodnosti u odnosu na sveukupan brojkrava u populacijitakođer jevisok i kreće se u rasponuod 37,7%(Austrija) do 82,5%(Izrael).
Usporedelise veličine stada kontrolnog dijelapopulacije dane u tablici 2 s prosjekomstada dotične zemlje(tablica 1),vidljivo jeda jekontrolni dio populacije u pravilusmješten u većastada.
Podaci dani u tablici 2,koji se odnose na Hrvatsku,pokazujuniževrijednosti. To jerezultat sadašnjegstanjanašeg govedarstva. Mali udjelstada u kontroli, mali prosječanbrojkrava u stadu i manji udjelkrava obuhvaćenihkontrolom proizvodnostiotežavajuprovedbuuzgojnoselekcijskog rada Daleko jelakše uzgojnoselekcijski rad organizirati u zemljamagdjeveličina stada iznosi 10 i više krava i gdjejeudjelkrava obuhvaćenih uzgojnoselekcijskim radom veći od 40%. U Hrvatskoj,uzgojnoselekcijski rad se obavlja na preko11 000 stada s ukupno44 000 krava U Danskoj se u isto vrijeme na tom brojustada uzgojnoselekcijski rad obavljakod 589.000 krava Usporedbeo djelotvornosti organizacijeuzgojnoselekcijskog rada ovdjesu očite.
Ovo nikako ne znači da se uzgojnoselekcijskom radu kod nas ne bi morala posvećivativelika pozornost.Nasuprot tome,on jejedanod najznačajnijih čimbenika kojiunapređivanjemgenetske osnovice govedarskuproizvodnju sve više približavaju onim sustavima kojipostoje u navedenim zemljama.
64
Da bi se dobila stvarna slika genetske razine i mogućnostiunapređivanja cjelokupnepopulacijegoveda, u tablici 3 dani su podacio visini proizvodnje kontrolnogdijela. Uz podatak o visini proizvodnjemlijekadani su i podaci o udjelupojedinihsastojaka u njemu, masti i bjelančevina.Pritom valjaistaknuti da jeHrvatska u tome razdoblju raspolagala samo s podacima o sadržajumliječnemasti. Tada nisu postojali uvjeti za određivanjesadržajabjelančevina u mlijeku.Zahvaljujućinabavci modernih uređaja(Milcoscan), danas možemo uz sadržajmasti određivati i sadržajbjelančevina u mlijeku. Ova novost iznimno je značajnaza naše govedarstvo,jerse na tajnačinstvara mogućnostraspolaganjapodacimao sadržajubjelančevina_najcijenjenijeg sastojkamlijeka u svijetu, danas sastojka na kojem se u mnogim zemljama najvećimdijelomtemeljiplaćanjemlijeka.
Iz tablice 3 jevidljivo da jeu gotovo svim tim zemljamadostignutavisoka razina proizvodnjemlijeka u laktaciji. Najvišaproizvodnjadostignuta jeu Izraelu,više od 10.000 kgu jednojlaktaciji. Valjaisto tako istaknuti razinu proizvodnje u USA (8571kg),Kanadi (8103 kg)i u Nizozemskoj(7236kg). U svim tim zemljamamliječnaholstein pasmina prevladava u postizavanju te razine.
Kod nas jeu 1994 godinidostignuta razina proizvodnje svih matičnihkrava bila 4570 kg.Pritom jeu obračun prihvaćenpodatak o proizvodnji krava na malim farmama (većinomsimentalska pasmina) i velikim farmama (većinom holstein pasmina).
Da bi se dobila jasnijaslika doprinosa pojedinepasminevisini proizvodnje mlijekamatičnogdijelapopulacije, u tablici
sa
Zemlja Godina Broj laktacija
Laktacijskaproizvodnja
krr
Njemačka
Švicarska
Hrvatska
—s—|resi|o = [mo [e [3
o o94SO|o
994100[305 |* 72968.[444 [347 |
83 O[3sog374|o319 [5982 | 428. [| 341
o 94o[ azioBsa| 17. [59968 | 427. [| AKO
83 [|o396368| 298. [|oS828 | 408. [324
94 o[o3a7902| 299. [5798 [408 [324
o 93oO[ 4433105[305 [| 8882 | 30 [| og
4 [4375597 | 305 [| 85 [30 [3230
93 [ooodn2623|o305- | 44968.[361 [---+ Do O[ 1355[ 305 | 4ro | 360 [ + |
4 iznešeni su podacio proizvodnji mlijekaznačajnijihpasmina u pojedinim zemljama.
Iz tablice 4 jevidljivo da jesimentalska pasmina u najnaprednijimzemljama doseglarazinu veću od 5000 kg,a holstein jeu većinislučajevadosegao vrijednost veću od 7000 kg mlijeka. Također jevidljivo da je u pojedinim zemljama u uporabiveći brojpasmina koje se koriste u specifičnimproizvodnim sustavima
Kod nas jerazina proizvodnjesimentalske i holstein pasmineznačajnoniža u usporedbi s rezultatima drugihzemalja.
Natemeljuiznešenihpodatakavidljivo je da je kod nas većina promatranih
pokazateljagovedarske=proizvodnje znatno slabija u usporedbi sa stočarski najnaprednijimzemljma. To se odnosina brojkrava,brojstada te veličinu stada, a i na ostvarenu razinu proizvodnje mlijeka.
Želimoli u idućemrazdobljuznatnije unaprijeditigovedarskuproizvodnju, valjastvoritiuvjete za razvojgovedarstva koji će dati mogućnostpovećanjabroja krava po stadu. Natajćese način,naime, tom proizvodnjombaviti manjibrojuzgajivačakojiće na svojem stadu primijeniti modernu tehnologiju i tako postići višu razinu proizvodnje po kravi i stogaviši profit.
Mađarska
Njemačka
Švicarska
Holstein Crvenobijela
Simentalska
Crvenobijela Smeđa
Jersey
Smeđa
Simentalska
Holstein
Jersey
Guernsey
Smeđa
Ayrshire
Hrvatska
Dr Ivan Jakopović
Godišnjipregledotkupai cijenamlijeka,nabave mlijekai proizvodnjeproizvodaod mlijekauz uvoz mlijekaimliječnih proizvoda :
Nailažeća1996. godina,šesta godinanakon drastičnogporemećajaproizvodnje i otkupaizazvanogratom, vrlo sporo dostiže predratnurazinu proizvodnje i otkupa,bez obzira na vrlo povoljanodnos cijenamlijeka u otkupu.
Poznato jeda je1995 godineSabor u državnomproračunuosigurao50% više sredstava za premije za mlijeko do 1994. godine,a s 0,10na 0,15DEM ili37 na 55 lipa po 1 lit3,2%m m mlijeka. Tim se potezomotkupnacijenamlijekaizravnala sa cijenom u mnogimzemljamaEurope i iznosi oko 0,51 - 0,53DEM/lit za 3,6%m.m.
Konkretno,1995. godinecijenamlijeka s premijomiznosila jepo kvartalima:
|“
|"
|"
Prema 1994. godini, kao što jevidljivo u posljednjemretku,cijenajeporasla u ukupnomiznosu (cijena + premija) za 12,95%. Ne trebamo naglašavati da je u stabilnim uvjetimaprivređivanja, pa čak kod padacijena u poljoprivredi,aposebice u stočarstvu, tajporast od 12,95%znatan i zadovoljavajući.Nažalost, ta se situacijanijeodrazila u otkupumijekatakoda je,kako ćemo vidjetikasnije,uvjetovalapovećanjeotkupa za samo 3,9 - 5,1%.
Po ne znam kojiputanaglašavamo da jeprostor za povećanjeotkupa i preradevrlo velik i daleko od najboljihgodina(1985.g.), no i danas uz proizvodnju od: odnosno po potrošnji smo dostiglinajboljugodinu sa 87,80%ilimanjeza 12,20%. Od robe podc)(106,445.000 I)uvezeno jeoko 1,500.000Ifermentiranih proizvoda, 1.012 t praha,153 t maslaca,6.321 t raznih sireva i 30 mil litaraostalih proizvoda i poluproizVoda U proizvodnji kroz otkupstanjejeslijedeće:
|
000 I dakle,dosegli smo 56,47%otkupanajbolje 1985 godine.
Iznavedenogvidimo da u sadašnjih255,740.000litara tuproizvodnju - otkupmoramo povećatiskoro 1,8putailitočnije1,77putada bismo dosegli1985 godinu,odnosno povećatidohodak iliprimanjeseljaka za 374,062.920 kuna (101,098.087DEM),što nije beznačajnasvota i može bitisiguranprihodseljaka u Hrvatskoj.
Rezultati otkupa1995 godinepromatraniistom metodologijom kao dosad ostvareni su:
1 Dinamika otkupamlijeka s kupovinommlijeka
Promatrano po mjesecima,ukupanulaz mlijeka u mljekareiznosio je(u0/000lit)
Mata medu priljev po mjesecima,bilježimostalan padulaza od I/ll. do XII mj.1995. što,međutim,nijeodraz samo domaćeproizvodnje, nego ukupnogulaza mlijeka. lorameipakustvrditi da jje padprisutan i kod priljeva iz domaćihizvora, za što ne vidimo objektivnihrazloga.osim nažalost starenjedomaćinstava i likvidacijaproizvodnjeistih dok istovremeno nema povoljnihinvesticijskih sredstava za poticaj mladih poduzetnikakojibi morali sve više prilazitiproizvodnjimlijeka.
2. Izvori otkupamlijeka u R Hrvatskoj
Podroban uvid u sve elemente priljevamlijeka po izvorima, no i odljeva,dajemo u sljedećemprikazu u 0/000litara:
Pokazatelji govore sami za sebe, no najkarakterističniji su porastotkupa iz Republike Hrvatske za 4,25%, a proizvodnjavlastitogasortimana povećanaje za 8,13%.Razlika otkupa iz RepublikeHrvatske iproizvodnje, kako već rekosmo,proizlazi iz uvoza mlijeka kao sirovine
195.9,
463
poduzeća
+ 5,
277 24 137 - 3,56
740
Ukupan otkup iz RH
c) Kupovina mlijeka
d) Primljeno na uslužnu preradu
e) ULAZ MLIJEKA
f)Prodano mlijeka
g) Dano na uslužnu preradu
. Izlaz
3. Proizvodnjaproizvoda od mlijeka U prikazuproizvodnjevlastitogasortimana vidljivo je da ona varira prema1994. godini, no shodno uvodnim razmatranjima u ovome članku dajemoidosegedosad najvećeproizvodnje u RepubliciHrvatskoj. Pregled u 0/000 I ilikg.
=a
Skupina proizvoda
1. Pasterižirano mlijeko
2 Sterilna mlijeka
3 Fermentirani proizvodi
4 Vrhnja
5 Svježisirevi
6. .Topljenisirevi
7. Polutvrdi sir
8. Tvrdi sir
9 Mliječniprah obrani
10.Mliječni prah punomasni
11 Maslac
+ više, Najveća proizvodnja
Promatrajućirezultate vidimo rast u prizvodimadnevne potrošnje(koja se ne uvoze ilise teže uvoze) i pad roba: sireva,praha i maslaca koji se nemilosredno uvoze Prema rečenom u uvodu dajemoipregledproizvodnjeproizvoda po godinama u kojima , jepostignutamaksimalna proizvodnja. Iz njevidimo da smo danas bolji,tj.fermentiranih proizvodaprizvodimoviše,10,29%,svježegsira 8,23%,ali zato manjepasteriziranog mlijeka - za 44,54%,sterilnih mlijeka23,38%,vrhnja25,19%topljenogsira 66,73, po uke sira 61,34%,punomasnogpraha27,1%,maslaca38,16%,obranogpraha 142%.
StjepanDeneš,dipl.ing.
SIJEMENARINVA ZAGREBA LO
ZAGREB, TrgKraljaTomislava 19
tel 01/432143,272703 fax: 01/431803
Samo kod nas možete dobiti originalpakirano sjeme poznate kakvoće "SEMENARNA" LJUBLJANA
PROIZVODIMO,IZVOZIMO I UVOZIMO TE PRODAJEMO NA VELIKO I MALO:
- sjemeratarskogkrmnogbilja
- kukuruz hibridni V G 100-600
...sa
PTIFIITIM i
seen
e -žstočnigrašak - grahoricuozimu i jaru
- djeteline:crvena, bijela,švedska,lucerna
- stočne repe
NUDIMO VAM: FondboopresaGS e»
- i sve ostalo sjemepotrebno svakom domaćinstvu
ALLIKIEKKITK b*otttonoo«a ste. -
- alate i zaštitnasredstva
Opskrbite se našimsjemenom u našimprodavaonama i poljoprivrednim PBKB2apotekama u cijelojHrvatskoj.
< (P)
Dvadeseta obljetnicarada staniceza ispitivanjeproizvodnih svojstavabikova,Varaždin
U organizacijiVeterinarske stanice u Varaždinu i suorganizacijiHrvatskog stočarskogselekcijskogcentra, Centra za reprodukciju u stočarstvu Republike Hrvatske,Centra za unapređenjestočarstvaOsijek i veterinarske stanice u Slavonskom Brodu (centar za stočarstvo), a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede išumarstva RH,u BiškupcukrajVaraždina proslavljena je, radno i svečano,20 obljetnica rada Stanice za ispitivanjeproizvodnih svojstavagoveda (PERFORMANCE TEST bikova).
Programomgojidbeneizgradnje u govedarstvuHrvatske od 1975 do 1995 u 22 krugaplanskogosjemenjivanja bilo jeobuhvaćeno204 do 349 bikovskih majki u vlasništvu seoskih domaćinstava na područjusjeverozapadnogdijela RepublikeHrvatske.
Bikovske majke osjemenjivane su spermom najkvalitetnijih bikova iz:
Tijekomdvadeset godinarada u 22 krugaod tako osjemenjivanih i oteljenih bikovskih majki(u94 grupe) u testnu stanicu preuzetoje1085 muške teladi simentalske pasmine,atest jeprošlo 945 bikova
Telad jeu stanicu dopremana u dobi od 120 dana,atest jetrajao do 365 dana starosti teleta U početku se telad važe svaka 3 dana, a kasnijesvakih 30 dana.
Dnevni prirast od ulaska u stanicu iznosio je 1587 grama, a životni1465 grama, visina grebenaiznosila je128,4 cm, dužina trupa156,6cm, širina bokova 50,65cm, širina prsa 50,24cm, dubina prsa 65,10cm, težina (starosti od 365 dana)574,9kg.
U prvom dijelu,stručnajekomisija ocijenila 9 mladih bikova - 94 grupe sa završenimperformancetestom, a mr Mikulić i dr. Jakopović su prilikom dodjeleocjena iza predvođenje dali stručan komentar.
U dvadeset godinarada i djelovanja, Centar u Varaždinu više jenego opravdao svojepostojanje.Prestala jepotreba uvoza rasplodnihbikova Kakvoćai genetskipotencijaluzgojenihbikova može se usporediti s najnaprednijim centrima takve vrste u Europi. Tablica
Centar za reprodukciju u st Hrv
Veterinarska stanica Slavonski Brod CUO-e
Centar za stočarstvo Osijek
Centar izvan Hrvatske
Grupestručnjaka:
Iz Hrvatskogstočarskogselekcijskog centra (Jakopović,Dominiković,Bolić, Culi)dali su prilog:
doprinosroditelja novih generacija bikova genetskojizgradnjisimentalske pasmine.
Iz Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske (Mikulić i Naransky)dali su prilog:
značajperformancetesta za izgradnju genetskeosnovice bikova u korišćenju.
Rezultate dvadesetogodišnjeg rada stanice (Šic,Bosnić,Viduć,Božić)dali su:
programgojidbeneizgradnje u govedarstvu Hrvatske (1975. - 1994.)morfološke i fenotipskevrijednosti bikova simentalske pasmine i dr Svečanosti u Biškupcu iVaraždinu bili su nazočni i mnogiuzgajivači - vlasnici bikovskih majki,predstavnici Saveza seljakaHrvatske,agronomi i veterinari, mnogi drugistručnjaciangažirani u provedbiPrograma,predstavnici organa vlasti općina,županija,Vlade i Sabora RepublikeHrvatske, te predstavnici sredstava javnogpriopćavanja.
dipl.ing.StjepanBrlek
MUZNI STROJVAŠA ODLUKADa lisamo zato štoje ručna mužnja jedan od najtežihposlova?
Još u starom Egiptuprije4000 godina pokušalo se naći način,kako olakšati posao mužnjesisnim cjevčicama.
Ideja o muznom strojujavlja se oko 1830 godine i tad počinjepravirazvojbudućegstroja.
1851. (vakuum),prviputjeupotrebljenpodtlak 1860 jednoprostorska sisna čaša,1895 izumljenjepulzator.
Izumom pulzatora(Shiels), te dvoprostorskesisne čaše 1903 godine, stvoreni su osnovni temelji za razvojtehnologijemužnje,alternirajućom_pulzacijom,koja1905. već sličidanašnjoj.
Do ljeta1956 mužnjase odvijala isključivo u vrč ilikantu zapremine do
dvadesetaklitara,kojase morala praz- niti.To jedovelo do nepoželjnogprekida tijekamužnje i niz neracionalnihradnji. Osobito su ti problemibili uočljivi u stajama sa više od 12 visoko mliječnih krava na vezu U takve stajepočinje se instaliratinov sustav sa mužnjom u mljekovod Sav rad muzača sveo se na rutinsku pripremukrave za mužnju,pranje i brisanjevimena, te postavumuzne jedinice na vime
Mlijekojecjevnimputem - mljekovodom,vakuumom transportirano u rashladnu cisternu.Tijekmužnjevišenijeprekidan zbogkapacitetacisterne, a muzač iličešće muzačica,nijemorala prenositi
punu kantu mlijeka do cisterne na pražnjenje.
Usvajanjemtehnologijeslobodnog načinadržanjamuznih krava,nametnula se potreba za izmuzištimakoja su u više izvedbidanas instalirana na svim farmama i čine kompaktnustabilnu cjelinu sa nizom tehnološkihdostignuća.
Od 1970 pa do danas smnogo pažnje razvijaju se posebnisustavi za dodatnu stimulaciju vimena sa ciljemmaksimalnog iskorištenjamlječnogpotencijala. Primjenomelektronike omogućenaje puna kontrola mužnjesvake krave pojedinačno, i predstavljasavršeni sklad između krave,muzačaistroja.Programsko upravljanjeprocesapranjapostrojenja,jamčimaksimalnu higijenuprije i poslijemužnje.
Kao iznimno vrijedan i koristan stroj kojiće na najboljinačinzamijeniti ruke muzačai do triputana dan,kroz gotovo cijelugodinu,radit će besprijekorno, samo ako jeispravan.Stogaprijedonošenjaodluke o kupnjistroja za mužnju nužnojepovestiračuna o kvallitetistroja te mogućnostiservisiranja i održavanja. Neispravanstroj za mužnjumožeizazvati niz teškoća. Ako jenestručnomontiran i servisiran može ugrozitizdravlje vimena, a neredovitim pranjem i održavanjemhigijene, može postatiprijenosnik bolesti.
Stogaod korisnog ivrijednogprijatelja možemolako stvoritištetnogneprijatelja. U slijedećembroju:Tehnologija mužnje
Pripremiosuradnik HMD-a
SUVREMENA OPREMA
VIŠEMLIJEKA
e Muzni uređaji i ostala štalska oprema za male i velike proizvođačemlijeka
POKRETNISERVIS NA TERENU
e ispitivanjeispravnosti muznih uređaja i popravakneispravnihobavit ćenaši serviseri uz garanciju u najkraćemvremenu
e za muzne uređaje
ALFA LAVAL AGRI
WESTFALIA
BELJE
VITREX
uvijekoriginalnirezervni dijelovi
Ovlašteni servis i prodaja u Hrvatskojnajkvalitetnije muzne opremeAlfa . Laval Agriiz Švedske.
Ožujaksu našistari "malitraven"zgodno zvali, jertravicaspatne mari, kad se bijeliplaštodvali!
Malipodsjetnikza poljodjelskeradove u mjesecu
ožujku
Nadamo se da su svi dogovori o proljetnojsjetvisretno dovršeni,usprkos teškojnovčanojsituaciji, i da će se u mjesecuožujku,kada na njegov21. dan počinjeproljećeobaviti i glavniproljetni radovi. Ne znamo, doduše,čime nas mogu neugodnoiznenaditi klimatske prilike(jerovajpodsjetnikpišemoveć početkomveljače), ali da će se mnogo togaposvršavati, to jegotovosigurno.
U polju:
Ako nismo u veljačiprihranili ozime usjevežitarica,učinimo to u ožujku, s dušičnimgnojivima uz jošmanjisadržaj fosfora i kalija.Pregledajmojesulinam usjevizakorovili, te donesimo odluku o prskanjuherbicidima. Pritom valjapaziti da toplinazraka prilikomprskanja ne bude nižaod 50 i da se ne očekuje noćnimraz Uz herbicide jednimprohodom možemo obaviti i folijarnu(preko lista)gnojidbuUREOM Pazite u kojem se razvojustadijapšenicesmijeprimijenitiherbicid kojiste kupili!Tvrtka Herbos i CHROMOS imaju za to prikladne tablice - nabavite ih!
Sijteproljetnežitarice,osobito zob, ječami raž Polovicom mjesecapočinje i sjetvašećernerepe, jaregrahorice, jarogstočnoggraška,jareuljanerepice. Te kulture donose manjeprinoseukoliko ih se sije u travnju. U ozimu pšenicu i ječammože se usijatidjetelina, što jevrlo rentabilno. Za okopavinestajskignoj valjaiznositi na oranice išto prijezaorati.
J ih PJ
Na vrijemenabavite sjemenskikrumpir, kao i sjemehibrida kukuruza.
U vrtu:
"Ožujakjeprvipojačanoradni povrćarski mjesec,kad se punom snagom i voljomide u sjetvu ilisadnjupovrća"napisaoje kolegaIvan Gašpar.On preporučuje da se na otvorenom prostoru siju ove vrste povrća: bob mahunar, celer,crni korijen,grašak,mrkva,pastrnjak,poriluk,peršin,rotkvica,salata proljetna išpinat.Uvjeren sam da kolega nijeništa zaboravio spomenuti. U zaštićeniprostorsiju se razne kupusnjače i salate Jasno je da se sade lučice različitihlukova ičešnjak,ukoliko nam se već ne zeleni onajjesenski. Ne zaboravite lukovu muhu,svake godinesve je jača.Ako imate zimski kelj,čuvajte ga od kupusovihcigančica - sve će oštetitina razne načine Pljevljenje iokopavanje u vrtu tj.grbljenje leđa počinje, što će trajati više od polagodine.Još ih u ožujku dobro ugrijte.
U vinograduima poslovapodgeslom *Sad ilinikad". Rezidba mora po starim propisimabiti gotovanajkasnije do Sv Josipa, a do konca mjesecavaljazavršiti s koljenjem(tkose jošbavi tom klasikom?).Nekoćsu se pravilegrebenice, rezali ključići i zagrtalizemljomda dočekajusadnju. Tko okopavavinograd, ito bi morao učiniti u ožujku,kojisrećom ima 31 dan.
U podrumuili,kako se nekad reklo, *pivnici"opetima punoposla: na redu je,naime,drugopretakanjemladih vina Isto valjaučiniti i sa starim vinima, a bačve kojesmo dosad junačkipraznili treba nadoliti. Svatko većzna da jekisik iz zraka velik neprijatelj vina i da ga ne smijebiti i u bačvi.Kome vino nijebistro, neka odmah potražisavjet od enologa, jerpočinje li se vino zagrijavati, bit će novih neprilika.
U voćnjaku se dalječisti i obrezuje posebnoako nam to veljačanijedopus-
tila Zimska prskanja su u tome mjesecu djelotvorna, no kasniti se ne smije,jerbi se moglioštetitimladi pupovi.Posebnu pozornostvaljaobratiti breskvama,jer bez plavogprskanja nema ni berbe ni dugog života stabla Prihranjivanje mineralnim gnojivimatakođer jesada na redu
Štale i daljemorajubiti prozračne i čiste Imamo lijošteglećustoku,tada je moramo dobro hraniti ipripremiti za proljetneradove Stoka se linja i vrlo jeosjetljiva na prehladu, pa jene treba puštati na pašu.Ovce se mogu izgoniti na suhe livade Nasađuje se perad,ako tko još to radi,ilise kućidonese kutija u kojoj sve pišči i sve se žuti.
U staro doba išlo se u šume sijatižir, bukvicu i kostanj.
Ne znam radi lito danas jošitko živ Prirpemio:dipl.ing.StjepanKeglević
- vrtniradovi -
Uputite lise u vrt opazitćeteda puteve vašegavrta već napadakorov Prvo poprskajteputićevrta sredstvom za uništavanjekorova,potomih popraviteporavnajte.
Ožujakjemjesec u kojemse sadi ukrasno drveće i grmlje.
Uzimljeneruže, u drugojpolovici mjeseca,treba otkopati ili odmotati i propisnoobrezati.
Niste liu veljačiobrezali ukrasno bilje idrveće,učinite to sada - što prije!Imate li u vrtu kamenjar,očistite ga, te dosadite trajnicama(akojepotrebno).
- u sobi-
U vrtlarijama za svaku vrstu cvijeća nabavite odgovarajućuzemlju i cvjetne lonce Ako su lonci zemljanitreba ih potopiti u vodu da se dobro namoče.
Velike biljkekojesu prezimile u podrumu ili stubištupočniteredovito zalijevati i dohranjivati.
Viseće sobne biljkekrajemožujka skratite na jednutrećinu izboja.Kaktuse počniteredovitijezalijevati istavite ih na svjetlomjesto. Sve zdrave sobne biljke od polovineožujkazalijevajte i dohran-
jujteotopinomumjetnoggnojiva za cvijeće.Biljkuprvo obilno zalijte, a tek onda upotrijebiteotopinugnojiva.
Prozorske i balkonske sandučiće polovinomožujkazasadite proljetnim cvijećem:maćuhicama,tratinčicama, zumbulima,niskim tulipanima...
Postupite liovako,travanj ćeosvanuti u puninicvjetnograskoša.
Pripremila: ing.Mirna Božičević
Davne cvjetnice u gradu i selu
Budući da ovog mjesecaožujkaproslava nedjeljeCvjetnicepadaupravo na njegovposljednji dan (31.),ovogaćemo putau opisupreskočiti sve dane prije toga iposvetiti se tome lijepomblagdanu na krajusame Korizme.
U duhu se prenesimo na početakzaista davnog16 stoljeća, kada su se u Zagrebukao središtu zagrebačkebiskupije(jošnijebila nadbiskupija) obavljaliposebniobredi koji su se razlikovali od općihrimskih obreda. Uveoih je biskup bl. AugustinKAŽOTIĆ Trogiranin u 14 stoljeću.Zagrebačka posebnostosobito se očitovala u obredima prijeUskrsa,koji su počeli u subotu uoči Cvjetnice.Odlučili smo se na opisetih obreda jervećina naših čitatelja živi na područjudanašnjeNadbiskupijezagrebačke.
osnovna škola U ophodu se pjevala pjesma"Kad jeGospodinulazio u grad." Nasred Kaptola,zacijelogdjejedanas Marijihkip,bilo jepostavljenokameno prijestolje na kojejesjeoIsus, a apostoli su prednjegastavljalipalminegrane kao i one dvijekabanice Prisutni kor pjevao jepjesnu"Židovska su djeca s palmama u rukama izišla u susret Gospodinu." Obred jezavršio predglavnimoltarom u Prvostolnici (katedrali),kojaje onda imala samo jedantoranj, a prednjomje bio obrambeni zid kojije povezivo današnjuzapadnu i sjevernukulu
U subotu uočiCvjetnice, utri sata poslijepodne,od župnecrkve u Novojvesi prema Kaptolukrenula jeprocesija u kojojjebilo svo zagrebačkosvećenstvo i biskup. Na početkuprocesije išlo je13 bogoslova(klerika)obučenih u dugačke bijelehalje.Jedan jepredstavljao Isusa Krista, a ostali apostole.Jedan od dvanaestorice glumiojeJudu Iškariota, noseći u ruci vreću jerjebio blagajnik apostolskogzbora. Stavili su mu i rep, štojevaljdaznačilo da ga jenečastivi već bio obuzeo Budući da su bogoslovi obučeni u Judu previše po ulicama Cirkusarili, tajjelik kasnije bio ukinut. "Apostoli" su nosili palminegrane, a dvojica po jednukabanicu. Iza Isusa išaoje biskup, a za njimkanonici,prebendari, nižisvećenici i pobožnipuk.
U Kaptol,kojijebio biskupskigrad, procesijajeušlana njegovasjeverna vrata koja su stajalaondjegdjejedanas
Na Cvjetnicujesvećenstvosvečano dočekalo biskupa na izlasku iz njegova dvorai procesija jekrenula u grobljansku crkvu Sv Emerika kojase nalazila nedaleko ispredPrvostolnice, možda ispreddanašnjeknjižare na Kaptolu. Ta jednostavnacrkvica služila jekao župna crkva stanovnicima Kaptola, ali kako je smetala razvojugrada,srušenaje1513 godine. Tu su se uz blagoslovcvijeća i zelenila pjevalipsalmi iz Starogazavjeta i lijepeantifone kao npr.: "Zatvorio mi je neprijateljputove i zasjednikpostavio zamke kao lav u skrovištu,ispunio me i napojiogorčinom. Do grobnejame dovedoše životmoji postavišekamen " Kako nas tistihovi podsjećaju na nedavna stradanjamnogihnašihsunarodnjaka!
Tada jeprocesija išla u Franjevačku crkvu na Kaptolu,koja i danas stoji na istome mjestu.Ondje je biskupa
dočekalo 12 klerika s pjesmom"Okružiše me lažljivci, bez razloga me bičevahu " Nakon molitve išlo se natrag do crkve Sv Emerika,gdjesu biskupu.pjevali: "SLAVA,ČAST I HVALA TI,Spasitelju, Kraljukriste, kom Hosana klicahu mala usta dječicečiste."Tu su dva svećenika držalaveliko raspelo, dva klerika stavljala cvijeće i kabanice, a pristupiojebiskup kojijes blagoslovljenomgranomtriput udario Raspetogapo boku pjevajući: "Pisano je udarit ću pastira". Kor je odgovarao: “| razbježat će se stado, a kad uskrsnem,poćiću u Galileju:ondje ćetemevidjeti,govoriGospodin.*Biskup i ostali iza njegapoljubili su zatim raspelo, a zbor jeotpjevao"Križu sveti
himna. Živopisnaprocesija na Cvjetnicu zapravo jeliturgijskaigrakojajemorala biti pravispektakl za građanstvotada malogagradaZagreba.*Nažalost, car JosipII. posebnoje tvrdokorno zahtijevao da se ukinu zagrebačkiobredi, što jebiskupJosipVRHOVEC morao učiniti 1778 godine, uz velik prosvjed kanonika i vjernika.Čovjekbi mogao pomisliti: ne bi lidanas obredi na Cvjetnicu moglibiti i turističkiprivlačni, a možda bi pridonijeli i duhovnojobnovi naroda Zahvaljujemo se vič A. Lukinoviću što smo se za pisanjaovoga članka koristilinjegovimpodacimaiz spomenuteknjige.
Cvjetnicase, međutim,u našim siromašnim selima također slavila lijepim običajima s blagoslovomcvijeća, a sve u čast svečanogulaska Isusa Krista u Jeruzalem,kada mu jegomilaklicala "Hosana!" i polagalapalminegrane i halinepodmagaricu na kojojjeON jahao. Od toga je nastao latinski naziv "Dominica palmarum",kod Nijemaca *Palmensonntag* ili "Nedjeljapalmi". Istočna kršćanska crkva uvela je ova slavlja već u 4. stoljeću, a zapadnatek u 7. stoljeću, kada jerimski Papablagoslivljaopalminegrančice i slao ih drugim crkvama Neke protestantske crkve na tajdan dijele Sv Potvrdu
stablo svako " Nakon togauslijedio je povratak u Prvostolnicu gdjejebiskup prikazao Sv. Misu uz mnogobrojnuasistencijusvećenstva obučenog u sjajno ruho
Nakon ovih zagrebačkihobreda na Cvjetnicu,uslijediojecijeli niz obreda u Velikom tjednu za kojivič. g Andrija
LUKINOVIĆ u svojojzanimljivoj i lijepoj knjiziZagreb - devetstoljetnabiskupija piše:"Veliki tjedanpo starom zagrebačkom obredu bio jepun simbolike, vrlo lijepihtekstova,antifona,predslovlja i 76
Od davnih predkršćanskih vremena ostalo je povjerenje u zaštitnumoć različitogbilja, pase uočiCvjetniceranim proljetnimcvijećem kao što jejagorčina, drijenak,kukurijek, razne vrbine mace kite plotovi,vrata,prozori, a naročito kruništa zdenaca Uz to su se pjevale posebnepjesme, a djevojke su nanesle domaćicivode za sutradan,naročito onojkojajeimala momka za ženidbu. U našojIstriCvjetnica se naziva ULIČNICA, prema riječiuljika, kako zovu maslinu čije se grančice nose u crkvu na posvećenje. U Istri i Hrvatskom primorjujeduse blagoslovljene mace, drijenakililistovi maslina, a sve zbogdobrogzdravlja. U jadranskompodručju u procesiji ob-
vezatno se nose posebnoupletenepalmine grančice,znak slave i pobjede. Prošle smo godine u našem Listu br 4 opisivalilijepenarodne običaje na Cvjetnicu,pa ih nećemo ponavljati i ove godine.
Svaki blagdantreba iskoristitida se, makar uz višetroška i rada,sjetimo
nečeguzvišenijeg i ljepšeg od dnevnih briga, da prekinemosvakidašnjujednoličnost i da uživamo u sadržajima i oblicima kršćanskih običajakoji su nam usađeni od davnih vremena
Priredio: Dipl.ing.StjepanKeglević
Gripa - bolest koju ne valja potcjenjivati
Zasad jošne postojispecifičanlijek.
Gripu izazivaju=specifičnivirusi (hongkonški,azijski,španjolskiitd.)koji su vrlo slični jednidrugome.Svakih nekoliko godina u svijetu se razvije novi sojvirusa na kojistanovništvo nijeotporno i od kojegse masovno obolijeva. Bolest se najčešćejavljaepidemijski, ali može i pojedinačno. Po svojim katastrofalnimposljedicamadobro je poznata epidemijaiz“ .1918.-1919. godine,kada jeumrlo 20 milijunaljudi u svijetu.Poznata jei epidemija iz 1957 kada jeod "azijske"gripeoboljelo oko 2 milijardeljudi.Infekcija se prenosi kad se nađemo u blizini oboljelogkojikašlje, kiše iligovori, a može se prenijeti posrednim dodirom (prekokvake,pribora za jeloitd.).
Zasad ne postojispecifičanlijek za gripu.Bolesnik dobiva lijekovekoji smirujusimptome (vrućicu,=kašalj, bolove itd.).Antibiotici se dajuako za to postojiopravdanrazlog.“Bolesnici morajuležati i uzimati dosta tekućine, te laganu i kaloričnu hranu
Prava prevencija - cijepljenje
Bolest počinjepriličnonaglo:groznicom, bolovima u mišićimai zglobovima,glavoboljom i klonulošću. Sluznica dišnihorgana je upaljena. Bolesnik izgubitek,mučno mu je, ponekadi povraća.Ako se ne pojave komplikacije, bolest se smiri nakon trido petdana Gripase može komplicirati gnojnomupalomsrednjeg uha i sinusa, upalomplućailipakupalommozga Te su komplikacijenaročito opasne, a mogu biti i fatalne po starijeljude i djecu. Ponekad već zaliječenatuberkuloza možepostatiponovno aktivna
Prava prevencijaprotivgripe u svakom jeslučajucijepljenje. Za zaštitu stanovništva od gripedanas imamo na raspolaganjucjepivokoje “smanjuje mogućnostzaraze za 70-80 posto. Dakle,zaštita nijepotpunaali ako cijepljene osobe ipakdobijugripu,onda će to uglavnombitivrlo blagoblik bolesti Cijepljenje jenaročito preporučljivo trudnicama,osobama kojeboluju od srčanih, bubrežnihili plućnihbolesti, kao i dijabetičarima i starijimosobama. Zapamtite da je,uz cijepljenje, dobro općezdravljesnažna obrana protivbilo kojezaraze Prematome,tijekomsezone gripeosigurajte sebi dovoljnovremena za odmor,dovoljnosvježegzraka i
tjelovježbi, te dobru prehranu.Ne zaboravite da jegripazarazna - ako se nalazite u blizininekogatkojevećobolio, vjerojatnost da ćetese zaraziti jeveća. Dakle,dok trajeepidemija,držite se podalje od mjestakoja se slabo zrače i gdjese skupljamnogo ljudi(gostionice, autobusu,tramvaji,kina).
Influencu ne treba podcjenjivati. lako danas nijeviše tako smrtonosna kao što je nekad bila,ipak može usporiti funkcioniranjejavneslužbe,privrede i cjelokupnogživota
Dr Ivo BelanLaki načini da prestanete vikati
Vičete li na vaše dijete s razlogomili bez njega?Postaje lidijeteboljeilitek tada nastajepravo rasulo?
Praktičnesavjete da vika prestane, a da vas dijeteboljesluša,iznijetćemo vam u dva brojanašegalista.
Tijekomgodinasvaki ćese roditelj uvjeriti da vikanje na dijeteuopćene donosi ploda.Katkad povikommožete dijete spriječiti da napravineštoštobi bilo pogubno,ali kao stalna praksato ne djeluje.Djecase jednostavnoprilagode frekvencijamanašega uobičajenog vikanjatako da im ono više ne ulazi u
katkad upotrijebe, kao na primjer:lijen, zao, zločest, ne nailaze na odjek. Te ocjenedijeteteško podnosi i mogu ugroziti njegovosamopouzdanje. | urlanjeje zapravo pogubnojer,štoje prilično paradoksalno, u djetetovojglavistvara mišljenje kako jeono snažnijaličnost i od svojihroditelja, bitno središte svih zbivanja.
taktikom koriste da ih djecaozbiljnije shvate,zapravonaiđu na otpor, Djecase pitaju što valjaučiniti ikako reagirati kad roditeljipočnuvikati Ako se dijeteprestraši,povučei izgubipovjerenje u roditelje, teško ćemo ga izvući iz takva stanja.
Za pristaliceurlanja_ nema neke čarobneterapije, ali svaki se putsjetite togada vas na vikanje ne navode djeca, roditelji se sami navedu na to Pokušajte razlučitizbogčegadižete glas.Evo razlogazbogkojihroditeljipočinjuurlati, ali i savjete što će učiniti.
1. Zašto vičete: Ako nagovaranje ne urodi plodom.Što učiniti: Promijenite pristup.
Kad roditeljiiskušavajusnagusvoje i djetetovevolje,najlakšejepočetivikati Počnete, na primjer, sa: "Molim te,sredi svojusobu!" Dijete ne reagira.Zatim slijedi: "Da si odmah sredio svojusobu!" Dijetejošne sluša.Završavate sa: "Sredi tajnered ilićute...!", i tada nastajeposvemašnjerasulo. Umjestotogasmirite se, zastanite,nekoliko puta duboko udahnite i promijenitepristup.Neočekivanadoza humora može s manjom djecomčinitičuda, a kod djeceškolskog uzrasta prestanakvikanja i promjena tona prema sasvim prijateljskomedonijet će rezultate
Jer,kako bi se inače respektirani roditeljiodjednommoglipretvoriti u nekontrolirane papirantetigrovekoji mogu izgovoritikojekakvenelogičnosti poput:"Dosta je!Nema višegledanja videa sljedećih šest mjeseci!“Ali,vikanje možedijete tako prestrašiti da se zavuče U svojučahuru. lako se neki roditelji tom 78
Djecupredtinejdžerske ilitinejdžerske dobi pokušajteuključiti u svladavanje problema.Recimo, na primjer, da vaša kći uvijekzapostavljapisanjedomaćih zadaća Nemojtevikati,radijerecite: "Ovo ne djeluje,nije litako? Kako misliš da bismoto mogliriješiti?"Dakako,borbe neće samo teko prestati, ali vaša prilagodbaumanjit će potrebu za urlanjem.
2. Zašto vičete:Želite se ispuhati. Što učiniti: = Poslušajte - upozoravajuće znakove.
Zanemarivši kako se napetost i incidenti mogu stvoritiodjednom,uvijek se prisjetite da urlanje ne dolazi samo od sebe. Prijenego štoćete početivikati, vašećevas tijelouvijek na to unaprijed upozoriti. Neki na primjer,govore da osjetebol u glavi. A ima i onih kojiosjete grčeve u želucu Uvažite takve upozoravajućeznakove To vam može biti najpouzdanijibarometar nadolazećih oluja.
3 Zašto vičete:Osjećate se po- bijeđeni.Štoučiniti:Odbacite nepotrebno
Roditelji viču zbog premorenosti . i osjećajanemoći Zato bi poznatafraza, kako bitke treba unaprijedproanalizirati i odabrati,ovdjebila djelotvorna. Problem jeutome što onda kad ste već počeli vikati nećetemoći pravilnospoznati problem.Uzmite si vremena da bi se zapitali tri stvari gledetogajeli sukobuopćepotreban:a)jeliponašanjemojeg djetetafizičke ilipsihičkenaravi? b)imam lisnageustrajati do kraja? i c)hoće lito sutra biti isto tako značajno?
Pripremila: R Vučetić
O nagradnoj igri
U nagradnojigrinismo zapravo ništa značajnopromijenili.Izvlačenjaćemo imati svakogmjeseca i to 5 nagređenih.Nagradenećemodijelitisvakogmjeseca,već po završetku igre,zaključno s brojem 9 Mljekarskoglista.
NAGRADNI KUPON
RepublikaHrvatska uveze godišnjemlijeka
a)preko200 milijunalitara
b)manjeod 200 milijunalitara
c)ne uvozi mlijeko.
IME I PREZIME mu j ŽjŽžŽŽžŽžŽžŽžŽPLLL |,| ŽČLLČPŽPŽČČPČČČ
ADRESA
PROIZVODNJA TRGOVINA EXPORT-IMPORT 43212 ROVIŠĆE, Žabljak bb
Tel: 043/878-059
Tel/fax: 878-034
PROIZVODI OPREMU ZA STOČARSTVO:
hidraulički operacioni stol za krupnustoku stojnice za čišćenjepapakai kopita * napravu za teljenje krava (2tipa) * stajališta za stoku (3vrste veza) * dermo ležišta za štale - slobodno držanje sve tipovepojilica * automatske hranidbene stijene sisteme za izgnojavanje ostali sitni priborpotreban u stajama
ZA
Redakcijskikolegij: dr. StjepanBanožić; dr Ivo Belan;ing.Mirna Božičević,dipl.ing.StjepanBrlek; dipl.ing.StjepanDeneš;dr StjepanFeldhofer; dr Ivan Jakopović; dipl.ing.StjepanKeglević;prof. dr Zvonimir Štafa
Glavni | odgovorniurednik: dipl.ing.JurajČičmak;
Redaktorica: dipl.ing.Vera Volarić;Tehničkaurednica: ing.Mirna Božičević;
Lektorica: mr Alka DomićKunić Crteži:dipl.ing.Nikola Božičević
Vlasnik i izdavač:Hrvatsko mljekarskodruštvo
Upravai uredništvo: Zagreb,llica 31/II,tel./fax:01/424420
Cijena:2,50kn
Tisak: TISKARA Orbis d d