y
Držanje junica na paši poboljšava plodnost i mliječnost
Proizvodne kvalitete podmlatkavelikim dijelomovise o nasljednimosobinama dobivenim od roditelja.Stogaveć priodabiranjuteladi za rasplodtreba obratiti pozornostpotječu liod roditelja bez genetskih mana i tjelesnihgrešaka, dobre plodnosti iproizvodnjemlijeka. Na tajse načinpovećavasigurnost da će se odgojitidobre junice i dobiti krave visoke gospodarskevrijednosti, dobrih proizvodnihmogućnosti.Pozornost, naravno, treba usmjeriti ina građu i izgled junice,posebice na širinu prsa, gradnju nogu,papakaivimena.
Dobre nasljedneosobine mogu se, međutim,potpunoupropastitineprikladnim držanjem i hranidbom junica.Gospodarmora nastojati da dobijejunicu čvrste koštanegrađe, s dobro razvijenim mišićima,čvrstimpapcima,većim obujmom prsa i zapreminompluća,razvijenimburagomi dobrim sposobnostima iskorišćivanja grube idrugevoluminozne krme
gonjenja, pa i ranog pripustajošmladih junica,nerazvijen ilitijesanporođajni kanal može bitiuzrokom teškogtelenja, ugibanjaplodaiteških posljedica za kasnijuplodnost i mliječnostživotinja.
Treba odmah reći da i slaba i nepotpuna hranidba u količini ili pojedinim hranidbenim sastojcimatekođer može bitiuzrokom izostajanja ilitihoggonjenja, slabe plodnosti i repredukcije("gladni sterilitet') i mliječnosti nakon telenja. Možeškoditi i zdravljuživotinja, jerone zbogneishranjenostipostajusklone raznim oboljenjima.
Slabe junicečestorađajuslabu telad manjetjelesnetežine islabe životnesposobnosti koja u većembrojuobolijeva i ugibaveću prvimdanima života, a osjetljiva su ina razne uzgojne,parazitarne i zarazne bolesti.
O načinuhranidbe i držanjaživotinja tijekomrasta, razvoja i u pripremi za porod,bitno će ovisiti građajunica i ostvarivanjeproizvodnoggenetskog potencijala, dobra plodnost i reprodukcija u kasnijoj dobi
Hrnidba rasplodnihjunica ne smije davati previšeintenzivan prirasttjelesne težine, a treba spriječitipretilost i rano spolnodozrijevanje. Obilna i energijom bogatakrma može uzrokovati omašćivanjejajnika i hormonalnesmetnje, pojačanoilitiho gonjenje(estrus), cistu na jajnicima,smetnje u plodnosti i reprodukciji. U slučajupojačanog iranog
Kontrola tjelesnetežinemože biti jedan od pokazateljapravilnehranidbe U dobi od 12 mjesecijunicamora imati polovicutežine, a u vrijemepripusta, obično s 18 mjeseci, mora imati otprilike 2/3tjelesnetežineodrasle junice.
Dnevni prirasttjelesnetežine u dobi od 5-6 mjesecitreba biti 700-800 g, sa 7-12 mjeseci500-600 g, aod 13 mjeseca prirast ne treba bitivećiod 500 g. Stoga posebnu pozornosttreba posvetiti kakvoći i količinivoluminozne krme kao glavnomkrmivu za hranidbu junica u razvoju.
Uzgoj*rasplodnihjunicanajbolje uspijeva na paši:ovdje su juniceizložene povoljnimutjecajimaklime i prirodnog okoliša, mogu se po voljikretati i na raspolaganju im jeobiljeprirodnehrane
bogatebjelančevinama,vitaminima i drugimbiološki.vrijednimtvarima To jačakondiciju i prirodnuotpornostžiVotinja, a s obzirom da jeu travi izelenoj krmiograničenakoličinaenergetskih tvari,nema opasnosti da se junice prekomjernoutove
Ako se junicedržeu štali,treba im omogućitikretanje u ispustima, a osnovnakrma mora bitizelena pokošenatrava, travna ilikukuruzna silaža.
Prema potrebama, uz osnovnu krmu, pašu,zelenu travu,travnu ilikukuruznu silažutreba dodavati odgovarajuću dopunskukrmu,krepkakrmiva (koncentrate) iliodgovarajućehranjivedodatke (mineralnovitaminske dodatke).Pritom treba obratiti pozornost na moguć nedostatak energije,bjelančevina, minerala,vitamina i drugihesencijalnih spojevapotrebnih za rast i razvojjunica.
Pozornosttreba posvetitivitaminima A iD, a nekad i vitaminu E (akose hrani U štali),kojetreba dodavatihrani
Treba upozoriti da se u krmnom obroku uz kukuruznu silažudnevno daje sijenolucerne ilidopunskakrma s većim postotkombjelančevina(suncokretovom ilisačmomuljanerepice,posijama, BENURALOM) i mineralnima: kalcijem, fosforom,natrijem i dr.
S obzirom na rast i prirasttjelesne težinemladih junica,treba računati da se uz osnovnu krmu morajudavati krepka krmiva, i to: u dobi od 6 mjeseci prosječno oko 2 kg krepkihkrmiva na dan,od 6-9 mjeseci oko 1,5kg,aod 9-12 mjeseci oko 1 kgkrepkihkrmiva na dan Nakon 12 mjesecijunicama ne treba davati krepkakrmiva,osim ako su izrazito slabe kondicije, a osnovna krma slaba,iliako se juniceželipotaknuti na ranijegonjenje(estrus) i ranijipripust.
Paša izelena trava ima oko 1,0H.j./kg suhe tvari i probavljivost 68-75 Nakon cvjetanjasmanjuje se hranidbenavrijednost na 0,75H.j./kgsuhe tvari,zbog povećanjasadržajatežeprobavljivih sirovih vlakana To treba uzeti u obzir ako se dajestarija trava :
Bjelančevinaobičnoima dovoljno u zelenojtravi (oko2,5%), a mogu bitii u suvišku ako ima više“djeteline. To posebiceodgovaramladim životinjama U rastu i razvoju. U mladojzelenojtravi, međutim,nema dovoljnosuhe tvari, može biti višespojevaneproteinskog dušika,štomože uzrokovati proljeve i drugeprobavnesmetnje.Stoga se može preporučiti dase prijehranjenjadajemalo sijena, ilimakar slame ilikukuruzovine.
U pašii zelenojtravi najčešćeima dovoljnokalcija, ali češćenedostaje fosfora, a posebicenatrija,magnezijainekih mikrominerala, kao: joda,kobalta,selena i bakra. Da bi se zadovoljilepotrebe za mineralima, dobro jedavati sol za lizanje.
Junicama koje su uzrasle za pripust i oplodnju, a gonjenje se jošne javlja ilije slabo izraženo,treba,dakle, uz osnovnu krmu neko vrijemedavati krepkakrmiva s većimpostotkomvitaminskomineral- nog dodatka. Nekoliko dana nakon pripustamože se opetprestati s davanjemkoncentrata, sve do 7. mjeseca gravidnosti.
\aa
Gravidne junicemorajuopetdobivati krepkakrmiva 2 do 3 mjesecaprije poroda,jerse u to vrijemeplod(fetus) intenzivnorazvija, a plotkinja se treba pripremiti i za laktaciju.
Junicama predporodtreba davati oko 2-3 kg krepkihkrmiva Po sastavu i kakvoći ona morajubiti slična krmivima kojećeplotkinjedobivati i nakon telenja. Voluminoznakrmiva za visoke gravidnosti i prijetelenjamorajubiti lakše probavljiva i treba ih davati u manjim količinama, da se smanjipritisakburaga
na proširenumaternicu i na plodkojije u završnomrazvoju.
Posebnu pozornosttreba posvetiti junicamakod kojihpredtelenjeotekne vime (edem). U tim slučajevimatreba smanjitidavanjekoncentrata,posebice davanjesočnekrme (pai mlade trave), ijunicamaomogućitivišekretanja.
Treba dobro pripaziti da junice u razdobljegravidnosti ne ulaze utovljene, jer će se davanjemkrepkihkrmiva krajem gravidnostijošvišeudebljati, što može biti uzrokom teškom telenju i poremetnjamau izmjenitvari(metabolizmu), kao
što su: ketoze,acetonemije,ležanjeprije i poslijeporoda i sl Uskraćivanje hrane u razdobljuvisoke gravidnostitakođer nijedobro,jermožeutjecati na slabiji rast vimena,slabijumliječnostnakon telenja, a i na pojavumetaboličkihoboljenja.
Uzgojrasplodnihjunicaje,dakle,vrlo odgovoranposaokojiće se očitovati u gospodarskimvrijednostimakrava, a najlakše i najuspješnije se provodi na paši,uz hranidbu travom i zelenom krmom
dr. StjepanFeldhofer
Krmiva u hranidbi sisajuće teladi
Telad treba odmah,a najkasnije 6-8 sati nakon poroda,dobiti prvo mlijeko, kolostrum (gruševinu).Gruševinu krave luče otprilike 7 dana nakon poroda,ako su pravilnopresušene.
Gruševinaima visoku hranidbenu vrijednost, jersadrži oko 25% suhe tvari, 17,6%bjelančevina, 5-6% masti,mnogo minerala i vitamina Ima i vrlo važna biološkasvojstvakojase očitujupreko globulina(imunoglobulina) s kojimatelad dobiva zaštitu iotpornostprotivnekih uzgojnih i zaraznih bolesti (pasivnaimunizacija).Važnojedjelovanjegruševine na ispražnjavanjecrijeva(mekonija) nakon rođenjateleta.
Ukoliko telad ne dobijenavrijeme, odmah nakon poroda,najmanje 2 | gruševine(80 g globulina) u većembroju obolijeva i ugiba.
lad, a dajese na različitenačine(sisanjemilinapajanjem,punomasnoiliobrano mlijeko,regeneriranomlijeko ilimliječna zamjena) i u različitimkoličinama.
U klasičnomdržanjutelad sišeilise napajapunimmlijekomdo sitosti,tijekom 2-3 mjeseca.Tako se potroševelike količine mlijeka(8001200 | po teletu). telad dobiva 10-12 i višelitara mlijeka na dan i nema potreba(iliuzima vrlo malo) za drugomhranom,krmnom smjesomili sijenom(ukoliko mu jedostupno!).
Cjelokupniprobavnisustav teladi prilagođenjeuzimanju i iskorišćivanju hranjiva iz mlijeka.Stogaje u početnom razdobljumlijekoisključivo hrana za te-
Punomasno mlijekoima visokuhranidbenu vrijednost i probavljivost(9497%),alijevrlo skupahrana da bi se u većimkoličinama davala stoci Gospodarski jeopravdanopovećanodavanje mlijeka u hranidbi stoke samo, ako je niska tržišnacijenamlijekailineorganizirano tržište, pa u gospodarstvu ostajuvećekoličinemlijeka,posebiceako je dobra otkupnacijenana mlijeku othranjeneteladi.
Uz hranidbuvećomkoličinommlijeka vrlo su visoki prirastitjelesnetežine teladi. Telad jepritomvećinomzdrava, ima dobro klaoničkoiskorištenje(randman)i odličnukakvoću mesa)meso je svijetloružičaste bojei nježnemišićne građe),štoodgovarasamo mesarima.
Zdravstveneporemetnjesisajuće teladi mogu se najčešćejavljatiodmah nakon telenja iliprilikomodbijanja od sise. Oboljenjamogu nastati zbogslabije otpornostiteladi,nedovoljnezaštite imunoglobulinima iz gruševine,zbogprehlade,nečistoće u okolišu ilinepodesne hrane,nedostatka vitamina i minerala, posebiceželjezaicinka.Svetopovećava broj i toksičnostpatogenihmikroorganizama u probavnomsustavu, u prvome redu bakterijaEscherichia coli i drugih, kao: klostridija,klebsijela,proteusa i nekih virusa;javljaju se proljevi.Čestasu i plućnaoboljenja.
Telad može oboliti izbogavitaminoze (A,Di E),ako se rađa s nedostatkom tih vitamina, od krava slabo hranjenihtije- kom gravidnosti, ilizbogvećihpotreba teladi,najviše u kasnijemrastu Nedostatak vitamina A,D iE pogađauglavnom telad od kravakoje ne iduna pašu,koje se držeu štali, ne puštaju na ispuste i ne dobivajudovoljno tih vitamina u krmivima.
Uz hranidbuvećomkoličinommlijeka bez dopunskogdavanjasuhih krmiva, javlja se i slabokrvnost(anemija)teladi mlijeko nema dovoljnominerala (željeza, bakra,cinka i mangana),štose očituje ubliedojbojisluznice (imesa nakonklanja), a možebitiuzrokomi različitih bolesti.
Većibrojoboljenjateladi javlja se prilikom i nakon odbijanja od hranidbe mlijekom,posebiceako se telad hranila isključivomlijekom inijenaučenauzimati Suhu hranu Telad gladuje,naglomršavi, dobivačupavudlaku,trbuh jojse širi,
lako obolijeva i čestougiba. To jestoga što telad nema razvijeniburag iburagove mikroorganizme. Uzeta hrana u želucu se nepotpunorazgrađuje,stvaraju se toksične tvari,razvijajunepoželjni mikroorganizmi,katari i upalesluznica, javljaju se recidivirajući nadam i proljevi.
Vrlo opasnimogu biti pokušaji da telad uzima višesuhe krme tako da se brašnastakrmiva miješaju s mlijekom. To se ne smijeraditi,jermlijekoizaziva refleks zatvaranjanabora sluznice koji vodi od jednjaka do sirišta(tzv.jednjakov žlijeb)putemkojegkrmiva dospijevaju neposredno u sirište,izbjegavšifermentativnu probavu u buragu. U sirištu i crijevujošnema fermenta za probavu suhe hrane i stogahrana gnjili,raspada se u otrovne i štetnespojevekojiuzrokujuupalesluznice i zdravstvene poremetnje(nadam i proljev).
Nakon dugog sisanja i naglogodbijanja od sise,ako nastanu parazitske infekcije, uz slabu otpornost na bolesti, čestoćese jošvišeotežatizdravstveno stanje i ugrozitiživotživotinja.
Dakle, u sustavu hranidbe teladi punim mlijekomtreba,zboggospodarskih izdravstvenihinteresa,ograničitikoličinu mlijeka i rano početi s privikavanjem teladi na suhu hranu,što ćepomoćirazvojuburaga i buragovihmikroorganizama i smanjitištete na teladi Sve prom- jenemorajubiti postupne i prilagođene potrebama i fiziološkimmogućnostima probaveteladi.
Treba preporučiti da se mlijekodaje teladi do sitosti samo tijekom 30 dana od telenja ida se ograniči na najviše do Tilido 101 na dan Dobro livadno sijeno ipotpunakrmna smjesaza telad u rastu treba se stalno nalaziti u jaslama i valovu, s time da se stara smjesa isijeno češćezamijenesvježima.
Krmna smjesamora biti sastavljena od sirovina kojezadovoljavaju sve potrebe teladi za energijom,bjelančevinama, vitaminima,mineralima i drugim hranidbenim sastojcima.
Ako jemlijekoograničeno u kasnijem razvoju,telad ćenedostatak hranidbenih potrebapopunjavativećim uzimanjem sijena i krmne smjesešto će mehanički širitiburagi kemijskipoticatirazvojsluznice - buraga,=buragovih mikroorganizama i fermentacijukrutih krmiva
Ako telad u dobi od oko 6 tjedana prosječnouzima oko 200-300 g krmne smjesena dan,davanjemlijekamožese postupnosmanjivati sve do odbijanja, a to će dalje(isve više)povećavatipotrošnjukrmne smjese i sijena.
Ako se pribjegneopisanomnačinu hranidbeteladi,odbijanje od mlijeka nećebiti velika promjena i stres koji bi se nepovoljnoočitovao na zdravljeteladi
U gospodarstvimakoja se bave obiranjemmlijeka i proizvodnjom maslaca dio mlijeka u hranidbiteladi može se zamijenitiobranim mlijekom. Na taj se način može uštedjetii na cijenimlijeka.
Obrano mlijeko se teladi obično daje nakon 4 tjedna,tako da se postupno smanjujepunomasnoi zamjenjujeobranimmlijekom, sve do odbijanja.
Obiranjemmliječnemasti uklanjaju se iz mlijekavitamini topivi u masti (liposolubilnivitamini) A,D i E,a davanjemtakvogmlijekateladi jošse više povećavaopasnostod avitaminoze i hipovitaminoze,dakleod nedostatka vitamina A,D i E. Stogatreba upozoriti da se, uz napajanjeobranim mlijekom, teladi obvezatno morajudavati vitamini A,Di E u mlijeku, u dopunskojhrani ili parenteralno(injekcijom).Važnojei da se rano počnes prihranjivanjem teladi suhom hranom
U nekim tehnologijamahranidbe,radi boljeggospodarskogiskorišćivanja mlijeka na tržištu,većeuštedemlijeka u hranidbiteladi, ali iboljegzadovoljavanja hranidbenih potrebateladi,umjestopunog iliobranogmlijekadajese regenerirano mlijekoilimliječnazamjena. Posebice su razrađene metode i primjena u proizvodnji *tova teladi za bijelo meso"
Suho regeneriranomlijeko ilimliječna zamjenasadržiobrano mlijeko u prahu (oko 7580%), dio kojeg se može zamijenitisirutkom u prahu(oko10%). Sadrži zatim dosta masti, a dodajuse obična svinjskamast iligovedska(oko 1015%), vitamini (posebice u masti topivivitamini A,Di E)iminerali Usmjesu regeneriranogmlijekamora se dodati emulgator(npr.lecitin soje6%, iliveć prema količinidodane masti),radi poboljšavanjaraspršivanjačestica i probavljivostimasti,kao i antioksidans (BHT,BHA, etoksikvin) da se spriječi užeglost i kvarenje(oksidacija) masti
Regeneriranomlijeko ilimliječna zamjenadajese rasplodnojteladi nakon kolostruma,otopljeno u vodi u koncentraciji od 10-15% ili u omjeru(1:75), jerse želepostićiveći prirastitjelesne mase (12001400 g/dan),takva telad mora dobivati većukoncentraciju suhe tvari hranjiva. Treba samo pripaziti da se ne pojaviproljevuslijednedovoljne količine vode
Postojerazličitesheme davanjai različitekoličinemliječne=zamjene. Prosječno se može davati količina koja odgovaraoko 1/10tjelesnetežineteleta Osim što dobiva spomenutopunomlijko,obrano mlijeko,mliječnuzamjenu, sijeno i krmne smjese,telad već u najranijoj dobi može ićina pašu.Sa 3-4 mjesecatelad već može uzimati i veću količinupaše,što jeposebicekorisno za
rasplodnutelad, da se ranije i postupno privikava na hranidbu pašom.
Uza sva krmiva ponuđena u hranidbi teladi,uvijek na raspolaganju mora biti čista i svježavoda za piće.
Da bi se probavnisustav sisajuće teladi odražavao i razvijao,uvijektreba paziti na sastav i količinu hranidbenih obroka, na čistoću hrane i mlijeka, i na čistoćuokoliša Svaka naglapromjena hrane iliunošenjenovih bakterija u probavni sustav mladih životinjauzrokovat će promjenupH vrijednostiželučanocrijevnogsadržaja i promjenuodnosa među bakterijama(biocenoze). Kao posljedicamogu nastati probavnesmetnje i proljev.
Pojavaproljeva u mladih životinja običnojepovezana s toksinogenimbakterjamaE Coli,ali i s drugimstranim bakterijamakoje su u povoljnimuvjetima nadjačalenormalne mikroorganizme želucaicrijeva.Zaštitasisančadi od takvih poremećajamogućaje.primjenom probiotika.
probios
Probiotici su sastavi bakterija idrugih poticajnih tvari kojiporemećenefunkcije organizmadovode u normalno stanje. Tako,primjerice,PROBIOS (Pioneer) sadržineke vrste Laktobacila (L.acidophilus, L. plantarum i L casei) i Streptocočcus faecium,dakle bakterijekoje se normalno nalaze u probavnomsustavu mlade teladi hranjenemlijekom. Te bakterijeodržavajuravnotežu u odnosu na patogenenovo pridošlemikroorganizme i inhibiraju(sprečavaju) rast i razvojpatogenihbakterija kao štosu E Coli,klebsijele,pseudomonas i dr.
Uz to sadrže liposolubilne vitamine A, D i E kojičestomanjkaju u organizmu i hrani mladih životinja, a sve to pospješujeotpornost,zdravlje i rast mladih životinja, u ovom slučajusisajućeteladi.
Dajese sisajućojteladi obično u manjimkoličinama i kraće vrijeme, u kritičnim razdobljima, s mlijekom(PROBIOS prah4 g na dan po teletu,tijekom 30 dana nakon poroda)ilineposredno u usta (kaoPROBIOS gel otopina, 5 g/dan).
——=— = BEo BakterijeMlijeČnoKiscalogVranja -
Pahovka rana (Francuskiljulj)Arrhenatherum elatius
Kakvoća: Z vd<30%;D 30%;S = vd;Sel. = vd
Na vrlo dubokim,propusnim,suhim do svježimtlima na sunčanim položajima u nizinskim do predplaninskimpoložajima,formira se najkvalitetnijatravnjačka zajednicapohovkerane, kojajenajvećim dijelompreorana.
Bus jerahli uzdignut. Iz njegatjera puno lišća i vegetativnihvlati, a u prvom otkosui generativnih vlati Lišćejenježno idugos rijetkimdlačicama,uspravno do povinuto, 2-8 mm široko,svijetlo do sivozelene boje.
Vlat jeuspravna.Naraste 150-180 cm visoko Cvat jemetlica Sjemenkanosi osat i dlačice Tisućusjemenkiteško je 2,83,6 grama.
Pahovka rana jakemrazove i golomrazice slabo podnosi, a napasivanje ne podnosi.
U livadnim smjesamajedugotrajna, a u DTS s lucernom,smiljkitom i drugim djetelinamajevišegodišnja.
Najboljepodnositri, a na plodnimtlima isunčanimpoložajima ičetiriotkosa Dajedobru do vrlo dobru krmu,ovisno o zastupljenosti ikultivaru. Dajevisoke
Pahovka rana a1 metlicu a2 stabljika c dno lista ijezinac e plod urode kvalitetne mase ako se na vrijeme skida. Suši se lagano.
Uz domaćukasnu sortu B-16 jošsu u uporabi i uvozne sorte prikladne za sjetvu DTS za košnju.
Talijanskiilimnogocvjetniljulj(Liliiummuttiflorum)
Kakvoća: Z odl S = odi
Talijanskiljuljje pratilacgnojenih obradivih površina, a naročito se širi u djetelišima i DTS Ubrajamoga u najkvalitetnije i najproduktivnije trave na oranicama U vrlo .povoljnimuvjetima daje6-8 otkosa vrlo kvalitetne krme (daje ipreko20 /hasijena).Najbržeklije iniče. Potiskuje sve vrste u smjesi. S vegetacijomkreće samo u proljeće i vrlo brzo
dospijeva za skidanje(početkomsvibnja na plodnimtlima). Vrlo brzo regenerira. Svakih 4-5 tjedanadajeotkos,ako se gnoji.Visoku podzemnuvodu i napasivanje ne podnosi.
Bus talijanskogljulja jekratak i uzdignut Iz busa tjeramnogo mekanog, širokog,sočnoglišćazelene boje,sjajnog naličja.
Vlati tjeravišeputatijekomgodine. Vlati su uspravne, narastu 100 iviše centimetara Cvate rano, alivlati ne odrvene pa se može rabiti za zelenu krmu i u cvatnji.Tisućusjemenkiteškoje2,1 grama. U blagojklimi ostajezelen tijekom cijelezime (Mediteran). Jake golomra- zice ne podnosi.
Talijanskiljuljjekratkotrajan(1,52,5 godine).Nakon sjetve i u prvojgodini potisnečaki lucernu Nakonpovlačenja ostajenepokrivenapovršina.
Sijese u čistojkulturi 15-20 kg/ha, ovisno o sijačici,pripremi i uvjetima, u smjesama s crvenom, a manje s ostalim djetelinama.Sije se u proljeće i kasno ljeto i u smjesama s grahoricom i graš- kom za zelenu krmu,silažuilisijeno. Postojediploidne(B9) i poliploidne sorte (Tetraflorum) i dr.
Danas su za krmu proširenediploidne i poliploidne sorte jednogodišnje forme pod nazivom LM Westerwoldicum -
Talijankiljulj a1 klas, a2 dio busa,by,b2 dio lista i uške, d klasić, f1 f2plod vestervoldski ljulj,vrjo“brzogritma rasta i dobre regeneracijekojidajeodličnu krmu i vrlo visoke urode mase i sijena.
Mačjirepak (Phleum pratense)
Kakvoća: L Odl.S' = Odl.
Mačjirepakstvara kratke, vrlo čvrste busove Lišćejedugo,široko do 8 mm, nježnozeleneboje.Udjellišća jeido 50% u masi. Vlati su čvrste,uspravne, 100150 cm visoke.
Cvatjerep.Imaplitkikorijen,osjetljiv na nedostatak vode u tlu 1000 sjemenka teškoje0,35 - 0,65grama
Raste u brdskim i planinskimpolo- žajima, na hladnijim i vlažnijimtlima, uz višuvlaguzraka,bolje od ostalih kvalitetnih trava
Podnosi poplave i stajaćuvodu.
Otporanjena golomrazice.Podnosi dugotrajansnježnipokrov.
U “ manje višegodišnji,povoljnimuvjetimaje ana planinskimtravnjacima čak dugotrajan(10i više godina). U
Mačjirepak
'&1 - rep, a2 - bus,by,bz - dno lista i jezičac, c - pljevica, e1, 62 - plod
nizinama ga potiskujuprodornevrste, dok u planinskimtravnjacima on potiskujesve vrste
Tjeraranije u proljeće. Cvate kasnosredinom lipnja, a dozrijevakrajem srpnja.Nakon košnjedobro regenerira, ako ima vlage.Nema posebnezahtjeve s obzirom na tlo. Obrašćujeogoljela tla inasipe.Dobro reagira na navodnjavanje i gnojidbudušikom
Podnosi napasivanje, ali ne previše intenzivno, jer se povlači.
Sije se u brdskoplaninskom pojasu, u dugotrajnimlivadnim i pašnjačkim smjesamaDTS, u uvjetimaprevelike
vlažnosti za ostale vrste,iliondjegdje drugevrste mogu izmrznuti. Dobro uspijeva u smjesamasa crvenom i švedskom djetelinom te smiljkitomroškastom Dajevisoke urode mase, ako je osiguranavlaga u tlu.
Sorta B-10 kasna jei ujednačena s puno lišća,dajevisoke urode odlične krme. Proširena jei sorta "Krim“.
Sije se 10-12 kg/hasjemena u čistoj kulturi, au smjesama u raznim omjerima, ovisno o sastavu smjese, i o uvjetima proizvodnje.
Prof.dr. Zvonimir Štafa
Muzni stroj - Vaša odluka (nastavak).
Da lisamo zato,štojeručnamužnja jedanod najtežihposlova?
Svi današnjimehaničkinačini mužnje koriste isti,prirodniprincipsisanjamlijekaiz vimena, a kojijenastao oponašanjemsisanjateleta. Tajprincip se zasniva na postizanjurazlike tlaka u sisnom kanalu (potlak u vimenu) ivanjskog atmosferskogtlaka oko sise radi svladavanjaotporamišićakojizatvara sisni kanal i sprečavaistjecanjemlijeka.Najjednostavniji način mužnjeje ručna mužnja.Jedino se kod tog načina mužnjestvara u sisnom kanalu pretlak, a ne potlakilivakuum kao kod strojne mužnje.
Ručna mužnjajejedanod najtežih poslova u poljoprivredi. Smatra se da muzač nakon 20 godinamužnje(dva putadnevno)postajeinvalid.
Zato jestrojnamužnjapravorješenje za oslobođenječovjeka od teškograda ručnemužnje.
lako jeprvimuzni uređajnapravljen 1905. godine,tek 1950 godineje
usavršen za praktičnuprimjenu iod tada počinjenjegovašira primjena.
Stroj lovanje na mužnjaje usklađeno djetri čimbenika: krave,muzačai muznoguređaja. Zato jepravilnamužnja jednakovažnakao i pravilnaprehrana.
Mužnjomseljak"ubire plodove“svih prethodnihradovai investicionih ulaganja u proizvodnjumlijeka.Zbog slabe mužnjesav uložentrud i novac mogu biti uzaludni.
Muzni uređajjeizuzetno sredstvo za olakšanjerada Koristi se najmanje 2 putasv aki dan tijekomcijelegodine. Ako dnevno radi prosječno 2 sata, to godišnjeiznosi 730 sati
Po tome jemuzni uređajsigurnonajvišekorištenpoljoprivrednistroj.Ulaganje u nabavu muznog uređajasigurno je najisplativijainvesticija na gospodarstvu.
Muzni uređajmora biti prijesvega kvalitetno izrađen, alijeisto tako veoma važnoda bude ispravnomontiran, uporabljivan i održavan
Ukoliko to nijetako,korisno sredstvo postajenepoželjno po zdravstveno stanjekrave i kvalitetu mlijeka.
Tehnologijamužnjezavisi od tehnologijedržanjakrava,te razlikujemo slijedećetehnologijestrojnemužnje:
a)Mužnja u kantu - mali muzni uređaj (polustabilni): za vezane krave u staji (jednailiviše kanti).
b)Mužnja u mljekovod: za više krava vezanih u staji(iznad15).
c)Mužnja u mljekovod na izmuzištu: za krave u slobodnomdržanju.
Kod mehaničkognačina_mužnje mlijeko se iz sisne cisterne ne istiskuje, negoisisava.Zbogtogajepotrebno da u okolini sise (sisnakomora - slika 1) djelujeniži tlak (podtlak ilivakuum) u
Slika 1
Slika 1
odnosu na tlak u unutrašnjosti vimena Međutim, ako bi vakuum slabo djelovao, mogao bi prouzročitiskupljanje krvi u sisi i time skupljanjesisnogkanala Zato je potrebnovakuum ritmički prekidatiskupljanje i širenjesisne gume (slika1).
Natajnačin se sise masiraju,sprečava se zastojkrvi, a vime stimulira za mužnju.
U slijedećembroju:Mali muzni uređaji
PODUZEĆE ZA PROIZVODNJU OPREME ZA STOČARSTVO
ZAGREB, HARAMBAŠIĆEVA 15 Tel /Fax: 01/228-886, 2335-269
SUVREMENA OPREMA ZA VIŠEMLIJEKA
e Muzni uređaji i ostala štalskaopremaza male i velike proizvođačemlijeka
POKRETNISERVIS NA TERENU
e ispitivanjeispravnosti muznih uređaja i popravakneispravnihobavit će naši serviseri uz garanciju u najkraćemvremenu
e za muzne uređaje
ALFA LAVAL AGRI
WESTFALIA
BELJE VITREX
uvijekoriginalnirezervni dijelovi
Ovlašteni servis i prodaja u Hrvatskojnajkvalitetnije muzne opreme Alfa
Laval Agriiz Švedske.
DIONIČKODRUŠTVO ZA UNUTARNJU | VANJSKU TRGOVINU, PROIZVODNJU U POLJOPRIVREDI | INDUSTRIJI - JOINT STOCK Co ZAGREB, GUNDULIĆEVA 45, HRVATSKA - CROATIA
IZ SVOG PROGRAMA NUDE VAM
Potpune i dopunskekrmne smjese
e Univerzalnu dodatnu hranu PRELAC za miješanje sa biljnimkrmivima za telad, janjad i kozliće
e MliječnuzamjenicuHALMAC za janjad i kozliće
e Starter i gorowersmjese za telad,janjad i kozliće
e SUPER - dopunskukrmnu smjesu za mliječnekrave i junad Krmnu smjesuza krave muzare sa 13 ili19 % sirovih proteina
Proteinska krmiva sa visokim sadržajemproteina(SP) i sintetske aminokiseline za preživače od najvećegproizvođačaRhonePoulenc (Francuska)
e Sojinasačma 45% SP,suncokretova sačma 40% SP;repičinasačma 33% SP;ribljebrašno 65% SP,posije 15% SP,kvasac 40% SP,dehidrirana lucerna 15-19% SP.
e Sintetske i zaštićeneaminokiseline: 98% DL METIONIN i 98% L LIZIN
Izvori kalcija i fosfora od vodećesvjetskekompanijeTessenderloChemie (Belgija)
e Monokalcijevfosfat (MCaP) s najmanje22,7%fosfora i 18% kalcija
e Dikalcijski fosfat (DCaP) s najmanje18% fosfora i 25% kalcija
e Stočnukredu - vapnenac s najmanje38% kalcija
Premiksipredsmjese bogatemineralima,vitaminima i dopuštenimdodacima
ISILAC - MLIJEČNAZAMJENICAZA TELAD
PRODAJA:KRMIVA Zagreb,Tomićeva3,tel. 275922, Fax 434-826
Zaštohranititelad mliječnomzamjenicomISILAC?
Hranidba teladi jejeftinija i sigurnijamliječnomzamjenicomISILAC nego mlijekom.CijenajednogkilogramaISILAC-a je8,7kn i potpunozamjenjuje 8 litara mlijeka.Telad hranjenamliječnomzamjenicommanjeugiba i manjepoboljeva.
PROVJERITEI UVJERITE SE!
Tetanija teladi
Ovo oboljenjejavlja se najčešćekod teladi u dobi od 3 mjeseca i starijoj. Iznimno se javljaranije, ito kod teladi koja se hrani isključivomlijekom. Od praktičnogznačenjajenaročito u uzgojima, gdjese telad predugoothranjujepunim mlijekom,štojepogrešno.Posljedica je manjakkalcija ilimagnezija sa sklonošću ka tetaniji. Radi li se o hipokalcemiji ili hipomagnezemiji može se utvrditijedino kemijskompretragomkrvi.
U slučaju da se bolest javiranije kod teladi na sisi,uzrok jeobično nestašica kalcijazbognepovoljnihživotnihuvjeta i nepravilnehranidbe bređih krava Ako se tetanijajavikod starijeteladi odnosno junadi u tovu,onda je to uglavnom posljedicahipomagnezemiještonastaje zbogporemećenihprobavnihprocesa u buragu.
Bolest se očitujenapadomtetanije. U početku su životinjeplašljive i nemirne, hodajuukočeno,otimaju se i bježeilise okreću u krugu,mučupromijenjenimglasomi očitujudrugeznakove uzbuđenosti. Čestose pridružujegrčevitotrzanje uškama,trbušnim i leđnim mišićima. Zbogvanjskihpodražaja, kao štosu npr buka,davanjelijeka ili štogoddrugo mišićnitrzajimogu se pretvoriti u grčeve cijelogatijela pase životinjasruši,"vesla"
nogama,znoji se i teškodiše.Takav napadobično trajenekoliko minuta do jedansat Smrtnost jevelika. Mlada telad može izdržati i nekoliko tetaničnih napada,dok starija telad i junad u tovu često ugineveć u prvomnapadu.
Kod pojaveovogoboljenja treba paziti da se ne zamijeni s akutnim otrovanjem i virusnom infekcijom.
Pojavutetanije kod teladi možemo sprečavatipravilnimodbijanjem od sise i pravodobnimprivikavanjem na suhu hranu. | kod junadiutovu veoma jevažan omjerizmeđu koncentrata ivoluminozne hrane (sijena)kojitreba bitiuravnotežen.
Telad kojazapadne u tetanijutreba smjestiti u mirnu prostoriju i liječiti kalcijevim i magnezijevimpreparatima, a moždai sredstvima za umirenje.
dr,StjepanBanožić
Temperaturno-vlažni odnosi u goveđoj staji
Govedo jetoplokrvnaživotinja i ima fino razvijenmehanizamza regulaciju topline, a to ga osposobljava da u običnimuvjetimaodržavarazmjernostalnu tjelesnutemperaturu.Ipak,veća odstupanja u vanjskojtemperaturiutječu na visinu tjelesnetopline. Kod vanjske temperaureod npr +10%C tjelesna
temperaturaje38,3%C, a kod 35%Cje 39,5“C.Općenito,organizammožepodnijeti na kraćevrijeme i razmjernovisoke temperature, a da se tjelesnatemperatura povisi za samo 0,5do 1,0%C.No, ako jeorganizamduljevremena izložen temperaturiokoline većojza 10%C od tjelesnetemperature,nastupauginuće.
Niske temperatureorganizampodnosilakše, te uz dobru hranu i dovoljno kretanjamožepodnijeti itemperaturu za 40 do 60% nižu od tjelesne.
Budući da se toplina u tijelustalno proizvodi kao rezulatat fizioloških oksidacija,postoji iregulatorkojiosigurava stalnigubitaktopline,jerbi tjelesna temperaturainačeporaslado takve visine da se više ne bi mogloživjeti. Kod organizmamora postojatitoplinska ravnoteža,tj.stupanjstvaranjatopline mora bitijednakstupnjugubitkatopline.
Toplinskimzračenjem - radijacijom toplina se prenosiradijalno(zrakasto), linijskimzračenjem. Ono ne ovisi o temperaturizraka nego samo o temperaturi površinetijela - životinjskogtijela i plohe štale (pod,zidovi,strop,pregrade i slično).
Organizamredovitogubitoplinu iz tijela na višenačina:
1 radijacijom,kondukcijom i konvekcijom,
2. isparavanjem vode s kože iu dišnim putovima,
3. izlučivanjemizmetina i mokraće.
Pri kondukciji ili odvođenjutopline čestice tvari kojeprenoseenergiju(npr. između dva kruta tijela) ne mijenjaju svojemjesto.Pri tom jevažnadodirna površinaispecifičnaprovodljivosttvari, npr leži liživotinja na poduod betona ili od drveta
Kod vođenjatoplineprovođenjem (konvekcijom)česticetvarimijenjajusvoj položaj. To jeslučajizmeđu krutogtijela i npr.zraka. Svakako da jetu važna površinatijelakojaje u dodiru sa zrakom - jeliživotinjaispružena iliskvrčena.
Radijacijom,kondukcijom i konvekcijom u svakidašnjim se prilikamagubi oko 75% toplinetijela, a to u velilkojmjeri ovisi o vanjskojtemperaturi.Međutim, ako se ona izjednači s tjelesnom iliokolna temperaturaporaste i iznad tjelesne temperature, tada se tijelozagrijava i ti činitelji ne mogu djelovati na gubitak topline. Tada nastupaulogaisparavanja. Isparavanjem vode s kožei u dišnim putovimatijelomožesamo gubititoplinu - ne možejeprimiti.Tajgubitaktopline može nastati uslijednevidljivogisparavanja i vidljivogznojenja.Brzina isparavanjaovisi o temperaturitijelakoje isprava,zatim o relativnoj vlazi i brzini strujanjazraka Isparavanjejednog gramavode iznosipribližnogubitak od 0,58Cal. Računase da sisavci kod običnetemperature u stanjumirovanja gubepribližno 25% proizvedenetopline. Govede spadameđu životinjekojeimaju dosta slabo razvijenmehanizam za znojenje. Pri suhom atmosferskom zraku može podnijeti i temperaturu od 5060“C,jer se znojmožeisparavati, ali ako jezrak zasićenvodenim paramaznoj se ne isparava i organizam se ne može hladiti.
Trećimnačinom,tj.izlučivanjem izmetina i mokraćekojes tjelesnom temperaturomnapuštajuorganizam također se gubiizvjesnatoplina, ali jeto sasvim malo i neznatno.
Od vanjskehladnoće i prevelikog gubitkatoplineživotinjski se organizam brani termičkom izolacijom:dlaka poraste, bude gušća, a nastaje ierekcija dlaka - time i slabo pokretanizolacijski zračni slojoko tijelapostajedeblji.Dalje
se stavlja u pogon vazokonstrinktorni mehanizam,djelujućirefleksno ilisnižavanjemtemperature krvi Izazvana vazokonstrikcija u koži (sužavanjekrvnih žilica) iproizvedenosmanjivanjeprotoka krvi smanjujugubitaktoplineradijacijom, kondukcijom i konvekcijom.Dalje,pod utjecajemhladnoćesmanjuje se sekrecijaznoja,tijelo se skuplja - smanjuje, životinje se priljubljuju jedna uz drugu.
Pod utjecajemrazličitih stresova može se znatno smanjitisposobnostodržavanjanormalne temperaturetijela. Tu se mogu spomenutinagleklimatske promjene,umor kod transporta,gladovanje i razni bolovi kod panaricijuma,psihički podražaji, razna oboljenja itd.
Vanjskatemperaturapod čijimutjecajemmehanizmi za čuvanjetopline ne mogu održati tjelesnutemperaturu zove se kritična temperatura. Tada se mora povećatiproizvodnjatopline.Uglavnom 2/3proizvodnjetoplinepotječe od rada skeletnemuskulature, a 1/3od tzv unutrašnjegrada: disanja,metabolizma jetre, bubrega i drugihunutrašnjihorgana.
Među domaćimživotinjama,govedo i ovca imajunajnižukritičnu temperaturu, te stoganajboljeodolijevajuhladnoći. Kritičnatemperaturajenižakod sitih nego kod gladnihživotinja.
Visoke temperaturejakoutječu na proizvodnostgrla iteško ih jeizbjeći. Što jetemperaturavišeiznad 21*C,to se i tjelesnatemperaturaorganizmapolagano podiže,frekvencijadisanja se povećava,smanjuje se uzimanjehrane, a produkcijaslabi Naime,da bi životinje smanjileprodukcijutopline u svom tijelu, one uzimajumanjehrane, a time daju i manjemlijeka.
Prema nekim istraživačima, 8-21% proizvodnjemlijekaovisno jeo tempe- raturnim prilikama, a to jepriličan postotak Računase da pritemperaturi zraka od 32%Ci relativnoj vlazi od 90% gubici u mliječnostiiznoseoko 30%
Za naše priliketemperaturazraka u zatvorenojštali s mliječnimkravama na
vezu najpogodnija bi bila između +7,5i +18,5“Csto bi bila zona komfora,kada jeproizvodnjatoplinenajmanja, a proizvodnjamlijekanajbolja. Za grlakojanisu na vezu i koja se slobodno kreću,kao i za ona u otvorenim štalama temperatura bi bila nešto niža
Pritom postoji i utjecajpasmine.Tako jerseygovedovećkod temperature od 0%Cpokazujeporemetnje u proizvodnji, a kod frizijskih krava i pripadutemperature od 4,4“Cna -13,3%Cproizvodnost mlijeka jeočuvana u 82% u odnosu na mliječnost kod 4,4“C,Izgleda da mala jerseykrava ne može zadovoljiti povećaneenergetskepotrebe za zagrijavanjemtijela.Pasmina igravažnuulogu i kod visokih tempraratura. Tako temperatura počinjerasti kada jevanjskatemperatura kodfrizijaca+21%C,kod jersey goveda23,9, a kod smeđesivoggoveda +26,7“C.
Za postizavanjemaksimalne proizvodnosti kod životinjamoraju se pružiti svi optimalniuvjeti. Među njimajei okolna temperatura,odnosno čitav sklop temperaturnovlažnih odnosa Tu su temperaturazraka,vlagazraka,strujanje zraka i toplinskozračenje.
Povećanavlagamože neposredno štetitiorganizmujerlako uzrokuje maceracijusluznica i kože i mikroorganizmi lakše ulaze u organizam, pa on oboli U hladne ivlažnekasne jesenskedane kao i u rano proljeće,učestajuupaledišnih prohoda i pluća, a isto tako i želučani i crijevnikatarikod pašnestoke U vlažnim i hladnim štalamačešće obolijeva ivime u krava, a i mlade životinjeobolijevaju mnogočešće.
Ni presuhizrak nijedobar,jer. se od njegaporemetifunkcija kože i sluznica Životinjama se suše papci.
Računa se da relativna vlažnostzraka u nastambama za krave ijunadtreba biti 6585%, a za telad 50-80%.
dr. StjepanBanožić
Rezultati progenog testa mliječnosti
Na temeljuobračunalaktacijskih Uz podatakuzgojnevrijednosti dan je zaključakapočetkom 1996 godine i podatakrelativne uzgojnevrijednosti obavljenjekoristeći BLUP model izračun (RUV)pričemujevrijednost 100 razina progenog testa mliječnosti za bikove prosjeka, a vrijednosti većeilimanjeod simentalske i Holstein pasmine.Rezultati njepokazujukoliko jeneki bik boljiili izračunadani su u slijedećimtablicama. slabiji od toga.
Tablica 1. Rezultati progenog testa mliječnosti za Holstein pasminu
Proizvodnja kćeri Uzgojna vrijednost
broj
Stanjeipotrebnaproizvodnjamlijeka u Hrvatskojpromatrana kroz postojećuinadolazećupotrošnju (nastavakizbroja2/96.)
a)Državnapolitika
Na zatečeno stanje u proizvodnji i otkupu u 1994./95,državasvojompolitikom nastojipremostitistanje do doba osiguravanjapotrošnje iz vlastite proizvodnjemlijeka u Hrvatskoj.
Da bi se iskoristilikapacitetimljekara, osiguralopoticanjeproizvodnje državnomintervencijomputempremija za mlijeko i kontrolirao uvoz proizvoda od mlijeka,država će određenim mjerama (kojeće naknadno biti obrađene)rješavati te probleme.
Za početaktreba sagledatistanje u kome se nalazimo. Radi togadajem prikazregistriranog uvoza mlijeka kao sirovine za mljekarskuindustriju i proizvoda od mlijeka u 1994. i 1995. godini, prema službenim
pdoacima Uprave carina RepublikeHrvatske
Problemi oko uvoza mlijekaiproizvoda od mlijeka
Problem uvoza mlijeka(nekadašnji prometsirovim mlijekom s republikama bivše SFRJ - smatra se uvozom)datira odavno, no on jedo 1992. iznosio cca 7-9% prerademlijeka. U to vrijeme uvoz mliječnihproizvoda bio jebeznačajan i skoro jednakizvozu (fermentiraniproizVodi u Sloveniji i BiH, a sirevi u SAD i Europu).
UslijedraspadaSFRJ, rata 1991. godinei posljedicasrpskogetničkog čišćenja u tadašnjimsektorima sjever, jug,istok i zapad,RepublikaHrvatska je pretrpjelaznantne štete poglavito u govedarstvu. One su iskazane u odnosu
na 1989. godinuovako (izvorpodataka SGH i SLJH te PPPS):
Proizvodnja manjekrava
mlijeka mlijeka
Godina de u 0/000 | u 0/000 I
1989. 503.000 941.000 397 000 1992. 383.000 687.000 259 000 razlika ( 120000| 254000 | 138.000 Dakle,rezultat ratnih gubitakaje:
120 000 grla
manjeproizvodnje
mlijeka
manjiotkup
254.000 mil litara
138 000 mil litara
Kvalitativni sastav goveda(pasminski) danas jerazmjernozadovoljavajući. Prvi uvoz govedau našekrajeve,gdjeje početkom19. stoljeća bilo prisutno samo domaćegovedo"buša" bilježimo1826. godine.BiskupAlagović u Zagorjeje tada uvezao tuks-zilertalsko govedo. Križanjem s domaćombušomnastala je prva pasmina"zagorskoggoveda",koje nestajeoko 1896.,jerse tijekom 19 stoljećapočelo uvoziti kvalitetnija goveda:1953 godinepasminamarija dvorska;1868.biskupStrossmayer uvezao jeistočnofrizijskogovedo, a tek 1882 uvezao se i prvisojsimentalca (Kuhlandergovedo);već od 1885 do 1890 godinepočelo se uvoziti simentalsko govedoiz Švicarske. Od oko 10-12 pasimauvezenih iz Europe,simentalsko
područjima i danas činiokosnicu govedarstva
Razvojjedakako vrlo spor.Tek 1904 seljaci se počinjuudruživati u gove- darske udruge, ito u udrugupincgavske pasmine, a od 1906. u simentalske udruge.Uvoz je,radi manjkasredstava, bio slabogintenzitera, tako da se do 1914 organiziralo samo 17 udruga, i to 1906 u VelkojGorici,1907. u NovojGradiški, 1908 u Gori iŽabnu(najkvalitetnija do danas),1910 uĐurđevcu i Hercegovcu, 1912 u Virju,Križevcima,Viroskim Konacima
Rječici,beloj,Jaski,Stupniku, Bedekovčini i Križu,1913 u Oborovu i 1914 godine u NovojRači.
Budući da obnova govedarstva, s obzirom na manjakod 130.000 krava muzara, nijelako rješivproblem, ne samo financijski nego iorganizacijski,procjenjujemoda će Hrvatske mljekarejoš. berem 35, ako ne i više godinamlijeko za preradumorati nabavljati izvan granicaR.Hrvatskeitostogaštojenemoguće tako brzo obnoviti stado goveda i što je 14 postojećihmljekara,posebice 6 većih, opremljenonajsuvremenijomopremom iz ZapadneEuropei imajuugrađene kapaciteteprerade od oko 500 mil. lit. mlijekagodišnje.
Prvi svjetski rat zaustavio jetajproces, koji se nastavlja tek 1925 - 1926.,ali sporijenego za trajanjaAustrougarske monarhije.
Znamo u kakvom jepoložaju bio seljak u razdobljuizmeđu 1945 i 1990 godine (iako u boljemnegou ostalim zemljama Istočnogbloka).Razvojgovedarstva i proizvodnjamlijekarasli su do 19855. godine,ali od tada pa do 1989. (kojaje prikazana na početku)pada i broj govedai proizvodnjamlijeka.Tajpad proizvodnje (sa1 050 mil na 941 mil. lit. 1989. godine)nijebio znatan tj.nijeutjecaona potrošnju, kao što jeto bilo u razdoblju od 1989. do danas,uslijed spomenutihratnih nedaća.
Rješenjanabave proizvoda od mlijeka iz Europe(uvozom),gdjeih ima mnogo, bila bi najinteresantnijainačicarješavanjapotrošnjeproizvoda od mlijeka, zato što bismo time uništili domaću proizovodnju i postojećemljekaredoveli do stečaja radi slabogkoritšenjakapaciteta.
Kako bi problemmlijeka bio štojasnije prikazan,navodimo podatkeuvoza mlijeka i proizvoda od mlijeka u tonama i pretvoreno u tekućemlijeko za 1994. i 1995 godinu:
u proizvodima
Skupina proizvoda | 1994.ut|1995.ut_
1 Pasterizirano mlijeko
- sirovina i proizvod
2 Kondenzirano mlijeko
3 Mliječniprah
Od 1992. godine(kada se uspostavio kakav-takav mir i stanje, uz mnoštvo izbjeglica i prognanika iz RepublikeBiH) u RepublikuHrvatsku se počinjeznatnije uvoziti mlijeko kao sirovina i proizvodi od mlijeka,posebicemliječniprah i sirevi, i to iz zemaljaEZ,poglavito iz Njemačke. Potrošnja jetako dostiglarazinu iz 1990 godinetj.180 I/p/c(1993.ostvareno 155,34I/p/c).
4 Mliječnokiselinapitak
5 Sirutka
6 Maslac
7 Sirevi
8. Ostali proizvodi
* najvjerojatnijekondenzirano mlijekokao sirovina za preradu
Isti proizvodi u tonama mlijeka kao sirovine iz kojih su proizvodeniproizvodi iznosi:
, Pasterizirano mlijeko
2 Kondenzirano mlijeko
3 Mliječniprah
4. Mliječnokiseli napitak
5 Sirutka
6 Maslac
7 Sirevi
8 Ostalo - kondenz za proizvodnju
Ukupno
Od navedenih količina uvoz tekućeg mlijeka za mljekarsku industriju 79 370
Uvezeno kroz proizvode od mlijeka
Drugimriječima,ukupanuvoz s domaćom proizvodnjomrezultira potrošnjomod navedenih 140,00I/glavi ili77,16 % potrošnje iz 1990. godine.
Iz dosad rečenogproistječe:
1. Još barem 3-5 godinanećemo proizvestimlijekokojejenestalo s tržišta sirovina,zbog ratnih razaranja i pos-
ljedicerata, tj.zbogpotrebestvaranja seljačkihgospodarstva s novih 120130.000 krava.
2 Vrhunska opremljenostkapaciteta mljekara za proizvodnjuproizvoda od mlijekaeuropskekakvoće zahtijeva mlijekoodmah i izaziva potrebuuvoza sirovina mlijekaili (radismanjivanja transportnihtroškova)kondenziranog mlijeka i vrhnja, i to najmanje80-130 milijunalitara za potrošnjugradskog stanovništva naše Republike.
3 Potrebno jeostvariti sredstva međunarodnih financijskihudrugaza oživljavanje i organiziranjeproizvodnje kod mladih poljoprivrednihpoduzetnika usmjerenih na proizvodnjumlijeka i goveđegmesa
4 Dotada državnomregulativom treba pomagatiostvarenjetogacilja.
Dipl.ing.StjepanDeneš
posavske županije
Objašnjenoje zaštogladujunovokapelačkekrave
GovedariNove Kapelese slažu kako tradicionalno govedarstvotreba unaprijediti u skladu sa suvremenim znanstvenim spoznajama PoglavarstvoopćineNova Kapela osim u razvojuobrta,budućnost općine vidi i kroz razvojstočarstva. Zato jeuz pomoć mljekare"Slavija" iz StarogPetrovog Sela i osobito zalaganjenovokapelačkogveterinara Milana _Renke, organiziranostručnopredavanje o modernojishrani muznih krava,novim muznim uređajima, o novinama u načinu plaćanjamlijekaobzirom na njegovu kakvoću, te o mogućnostipovećanja proizvodnjemlijeka.
Predavači su bili dr Zvonimir Štafa, profesorAgronomskogfakulteta Sveu-
čilišta u Zagrebu,dr. StjepanFeldhofer, zatim dipl.ing.Mirko Devčić i dipl.ing. JurajČičmak,svi iz Zagreba.
U tijekupredavanja oko stotrideset slušatelja je saznalo kako travu za kvalitetno sijenotreba kositi i do šest puta u sezoni, a ne dva do triputakao što se tradicionalno radi u Slavnoiji, a u novokapelačkomkrajusamo dva puta.
Slušatelji su sa čuđenjemprihvatili činjenicu da je pogrešnopripremljeno sijenoslabe hranjivosti samo jedanod uzroka nekvalitetnim obrocima, pa su
zato krave samo pothranjene i umjesto mogućih4000 litara mlijekagodišnje realno dajusamo 1200 litaramlijeka, što jeopetuzrok onojdobro poznatojizjavi: * nema računa, ne isplati se :"
Objašnjeno jekako "skupi"koncentrat za ishranu govedanijeskup,jerjedna kuna uložena u koncentrat vraća se kroz prodanomlijekobarem dvostruko Kao svibanjskahrana mliječnihkrava u vrijemekada jelanjskosijeno na izmaku, a novog jošnema, idealna hrana kravama jestočnigrašak o kojemse u Slavoniji jakomalo zna
Osobitu pozornostjeizazvao prikaz tehnologijepovećavanjakoličine mlijeka redovnim napajanjemmuzne stoke, te hranjenje, već u sočnijim i ukusnijim obrocima
Tradicionalno ženski, no fizičkiiznimno težak posao mužnje,treba zamijeniti modernim muznim uređajima.Iskustva s terena pokazuju da mnoge krave daju premalukoličinu nedovoljnomasnog mlijekasamo zato što nisu pravilno pomužene.
Izgleda da jevodi u mlijekuzauvijek odzvonilo, jerse novim načinom vrednovanja i plaćanjamlijekatestira, osim količine mliječnemasti,količina bjelančevina i njegovahigijenskačistoća Taj testjeujedno ipokazateljmlijekudodane vode
Bilisu ovo samo neki dijeloviodržanog predavanjakojejeu novokapelačkom krajuizazvalo dosta prepričavanja, pozitivnih komentara i razgovoračak i nekoliko dana poslije.
Ninoslav Toht,dipling. ogom
PROIZVODNJA TRGOVINA EXPORT-IMPORT 43212 ROVIŠĆE, Žabljak bb
Tel: 043/878-059 Tel/fax: 878-034
PROIZVODI OPREMU ZA STOČARSTVO:
* hidraulički operacioni stol za krupnustoku * stojnice za čišćenjepapaka i kopita
* napravu za teljenje krava (2tipa) stajališta za stoku (3vrste veza) dermo ležištaza štale - slobodno držanje * sve tipovepojilica
* automatske hranidbene stijene sisteme za izgnojavanje
* ostali sitnipriborpotreban u stajama
ZA SVE PROIZVODE DAJEMO GARANCIJU 2 GODINE!
OBITELJ I DOM
Došel je, došel Jura zeleni iz zelene gore u to ravno polje
U nezaustavljivomkretanjuvremena opetsmo iz duge i oštre zime,preko veselih Poklada,ozbiljneKorizme i slavnog Uskrsa,sretno stigli do blagdana svetogJurja,viteza na bijelomkonju.
Tajlijepi,plemenitimladić rodio se negdje u 3 stoljeću u uglednojobitelji u graduKapadociji, na istoku Male Azije. To jepodručjebilo potpalopod rimsku vlast većdavno prije, pa jesv Jurajbio časnik u vojscicara Dioklecijanakojije žestokoprogoniokršćane.
jedunad nevjernicima.Izabran je za zaštitnika Engleske,RepublikeGenove, RuskogCarstvai drugihdržava. Sv Juraj se časti i kod nas po svim dijelovima Hrvatske,Međimurci ga imaju*Na brijegu" i "U trnju“.
U Hrvatskom zagorju, na brežuljku Purgiiznad Lepoglave,raskošnaje barokna kapela Sv Jurjakojujeoslikao pavlinskislikar Ivan Ranger. U Belcu se nalazi romaničkacrkva Sv Juraja, kod Bežancajepriprostakapela Sv Juraj ob Jezeru, a zacijelojejošmnogioltar,slika ilikip. U Istrise sv Jurajčasti u Plominu, Buzetu i Brseču. U Rovinju, u crkvi Sv Eufemije, na glavnomoltaru stojiprekrasan barokni kipod bijelogamramora, iz polovice 18. stoljeća,kojiprikazuje togasveca Na Trsatu jecrkva Sv Jurja, a ubavo podvelebitskomjestance nedaleko od Senjazove se Sv. Juraj.
Budući da jesv Jurajuskoro postao kršćaninom,izgubiojei on svojmladi život na mučeničkinačin 23 travnja 303. godine.Obje kršćanskecrkve,na Zapadui na Istoku,počele su ga slaviti i graditicrkve u njegovučast.Iz 13 stoljećapotječelegendakojakazuje da jesv Jurajkopljemubio strašnogazmaja kojijeoteo kraljevskukćerku Eleodolindu Za vrijemekrižarskih ratova vojnici su ga častiliinosili stjegove s njegovim likom,kako bi im od Bogaisprosiopob-
U Zagrebu su čakdva kipasv Jurja: jedankojiga prikazuje u borbenom zamahu (ublizini Hrvatskognarodnog kazališta), a drugikod Kamenitih vrata, neobičnogoblika - junakanaime prikazujeumorna nakon pobjede(umoran jei njegovkonj).Zagrebačkopodručje, u kome se danas nalazi parkšuma Maksimir,ranije se zvao Jurja ves
Neki dan jeu "Glasu koncila" opisana stara kapelaSv Jurja u Anindolu kod Samobora,lijepoobnovljena. To znači da štovanje sv Jurja ne nestaje u našem hrvatskom narodu
Ne samo da se očuvalo čašćenjetog sveca-uzora plemenitogjunaštva, nego je narod od davnine njegovproljetni blagdanspojio . sa starim običajima
slavljenjaproljećaobnove zelenila i cvijeća u šumamai na poljima, na brdima i u dolinama. Opetse za tajblagdana u iliuoči njega u selima javljaju vesele družinekojepjesmom i plesomrazveseljuju svojesuseljane, a ovi ih darivajusvime i svačime, da se nakon ophodaokrijepe. Već dvijegodine u našemlistunavodimo narodne stihove koji se pjevaju na Jurjevo, pa ćemo ove godinejednuod tih pjesamaponoviti. Sve to saznajemo iz knjigavrijednogistražitelja narodnih običaja,pokojnogprof.Milovana Gavazzija,kojemneka bude posmrtnahvala štojesvojimzapisimaspasioblagonaših narodnih običaja.
U VelikojGorici,mladi su oko Jure zelenogkožomprekrivenogpjevali ove stihove:
"Hvaljen Isus i Marija!
Vrlo jakoveseli se, kano drvo zeleni se
Kano drvo u zelenje,
sve ptičice u veselje!
Sveti Jurajkopljemeće
I zmajastrašnog seče
Jel se, Juro,ufaš v Boga, I u sina jedinoga?
Odliče ni Juraj v krvi,
Međ vojaki bil jeprvi!
Dobar danak tomu stanu
Tomu stanu gospodaru.
Pjevala se i jednaoštrarugalica:
Na kres, na kres!
Ki ne ide na naš kres, nek mu bude sutra bukov les!
Na kraju se čestododavalo:
Dajtenam, dajte kajste kanili - kirales!
Ako su štodobili, onda se ovako zahvaljuju:
Ajd,zbogom,zbogom, vi dobri ljudi - kirales!
Mi vam hvalimo, ajBogvam plati - kirales!
Stručnjacismatraju da je "kirales" iskrivljeno"kyrieeleison"
Jurjevskiophodi su poznati samo po manjem dijeluHrvatske,otprilike od porječjaKupedo Međimurja na sjever, pa do međe Slavonije na istok i do Slovenije na zapad.Prilikom ophoda,svi nose zelene grančice od kojih po jednu ostavljaju u kućikojaih jenadarila, a ukućani jezataknu u vrt ilipod strehu, da bude zaštita od zlih sila U stočarskim područjimaJurjevojepastirski dan: tada se konjeizvodi na livade ilioko crkve, gdjeih se blagoslivlja.Ponegdjeima i utrka.
Eto,mladi ljudi na selu,ima i za vas zabave, i to ne one iz potrošačketele-vizijskecivilizacije, nego iz dubine duše našihstarih koji su tako lijepostapali svakidašnjiživot u prirodi s kršćanskim duhovnim radostima
Priredio: Dipl.ing.StjepanKeglević
104
SJEMENARNA ZAGREBA 99%
ZAGREB, TrgKraljaTomislava 19 tel 01/432143,272703 fax:01/431803
Samo kod nas možete dobiti originalpakirano sjeme poznate kakvoće "SEMENARNA" LJUBLJANA
*i
x trn
jea ME
HEHE. aa
>
i t: Rb:
kiča ai deHek)Erčega ALA sasa*+tate.
PROIZVODIMO,IZVOZIMO I UVOZIMO TE
PRODAJEMO NA VELIKO | MALO:
dhkanatatonanas.a di Ko s * * LI BE
ru
“s
Hi
- sjemeratarskogkrmnogbilja
- kukuruz hibridni V.G.100-600
- ječamozimi i jari
> pšenicuozimu i jaru > raž
aa...diče« s.t.ođu
“:Stočnigrašak
- grahoricuozimu i jaru
- djeteline:crvena, bijela,švedska,lucerna
- stočne repe
NUDIMO VAM:
- i sve ostalo sjemepotrebno svakom domaćinstvu
- alate i zaštitnasredstva
Opskrbite se našimsjemenom u našimprodavaonama i poljoprivrednim apotekama u cijelojHrvatskoj.
Sedam načina da prestanete vikati
- NASTAVAK.4 Zašto vičete: Vikanje vam jepostala navika Što učiniti: Razmislite, pogledajte se u zrcalo Često roditeljima vika postane navikom Tada više ne shvaćajukako to zastrašujućedjeluje na dijete.Pokušajte ovako: snimajte na kasetu štose događa tjekomručkailivečere.Poslijepreslušajte i osobito obratite pažnju na svoje reakcije.Zacijeloćetebitiosupnutionim štočujete,tonom kojeganiste bilisvjesni.
Nakon vašegnapadabijesazamolite djecuda pokušajunacrtati vaše lice kad ste bijesni.Unaprijed se pripremite!Četverogodišnjedijetenacrtat će mamu u obliku ljutitoga lava iskeženihzuba. Osmogodišnjedijeteizrazit će to u obliku srca kojejepredeksplozijom.Trinaestogodišnjedijetenacrtat ćerobota transformera. Takve šokantne slike potaknut ćeroditelje da se boljekontroliraju.
5 Zašto vičete: U trenutku se osje- ćatesputanima.Štoučiniti: Odmorite se
Roditelji često urlajujer ne mogu naći način za izlazak iz situacije. Katkad nema vremena za cjelovečernjiizlazak i razmišljanje o svemu Kod djeceminute su katkad kao sati.
Umjestoda počnetevikati,uzmite si kratak tomeout. Počnite ovako: "Ne želim urlati, ali ne znam kako bih to riješila na druginačin."Tada se zapitajte što zapravoželite Djeca različite dobi najčešće i ne znajušto su napravila pogrešno.
Tijekomsvojekratke stanke nazovite susjede,slušajteumirujućuglazbu,malo prevrtiteprograme na televiziji,osvježite lice,ili si skuhajtečajod kamilice.
Osvježeniroditeljmože se s djecom shvatiti bolje od nervoznoga ;
6 Zašto vičete:Niste kadri shvatiti tuđe osjećaje.Štoučiniti: Procijenite svojepotisnuteosjećaje.
Vikanjejeneštopoputemocionalnoga ledenogbrijega.Djeca od roditelja očekuju da se oni katkad naljute, alidrugi osjećajipoputpovrijeđenosti,straha, povlačenja ilitugeza njih su vrlo mučni Katkad majkastane vikati samo zato što se osjećaodbačenomjernjezinsin mnogo više vremena provodi s prijateljimanego s njom.Odjednomnas ta novonastala ineočekivana samostalnost našegdjetetamože obuzeti osjećajem nemoći.
Ako ih zapravonemate za što ozbiljno optužiti,jednostavnonajavite: "Uzet ću si malu stanku da se smirim"; što jebolje nego zaurlati: "Vi me, djeco,izluđujete!"
Jasno objašnjenjevaših osjećaja, logičnoiskazanih,boljejenego vikanje. Pokušajtereći:*Sine,nedostaješmi,hajdemo popodnezajedno u kino Ili,pak:
"Shvati da ne možemo s tobom provesti svaku minuti, zato tata i jasad idemo obaviti neštoštoće nas oraspoložiti."
7. Zašto vičete: Jer vas dijetenijeposlušalo.Štoučiniti:PokušajtegovoritiČestodrugimjezikom.
vičemokad nam se čini da govorimonekome tko ne razumije naš jezik. Ali hoće liglasnijebitiijasnije? Ne Umjestotogaupotrijebiteriječikojeće dijeterazumjeti.
Umjesto da vičete, to što ste htjelireći pokušajteizgovoriti na najnježnijimogući način. Neka se vaša frustracijapretvori u milozvučni šapatkojićeznačiti da se s djetetomželite nešto ozbiljno dogovoriti.Djecakatkad kažukako ne pridajunikakve važnostimaminom
vikanju, ali kad mama počnegovoriti smirenim iozbiljnimglasom,onda se zna da jeto neštoozbiljno. Kod djece u dobi od šest od jedanaestgodina i viuzelna interpretacija katkad može mnogo značitiNa komadima papirapripremite crtane poruke, to mogu biti karte ilipak neko vidljivo slovo iliznak Umjestovikanjajednostavnopokažitenacrtanu poruku kojaćeznačiti"stop!"
Djecakatkad razrade cijeliscenarij kojimvas mogu izbaciti iz kontrole Ali vaša borba za svladavanjevlastitih emocijaupozorava djecuna to da ste kadri vladati sobom.
Djecane smiju osjećati da ih na nešto očajničkitjerate.
Pripremila: Renata Vučetić
Jela Obična kuhinja Gurmanska kuhinja
Bistre juhe peršin,vlasac
Guste juhe — zaprška, peršin,vlasac, papar, lovorov list,luk
papar bosiljak,celer, vinski ocat, vrhnje
Pržena jaja luk, češnjak,peršin,paprika, papar oraščić,senf
Salate luk, češnjak,peršin,vlasac, kopar šećer, senf
Variva
- buća kopar ilikim, češnjak vrhnje
- grah luk, češnjak,crvena paprika,lovorov list bosiljak,vinski ocat iličašica vina bob peršin,češnjak oraščić
- leća luk,sol,papar, ocat crvena paprika,lovorov list,bosiljak
- ričet luk iličešnjak,peršin,papar, crvena paprika vinski ocat
Sarma luk, papar, crvena paprika malo pirea od rajčice,malo vrhnja
Bakalar češnjak,papar, zeleni peršin oraščić, bosiljak
Orehnjačagrožđice,rum, vanilija,korica limuna med
Svaki čvor nije rak
Međutim, dobroćudnost čvoramora se tekdokazati
Ima razumnih ženakojestalno brinu Oo svome zdravlju i koje redovito pregledavajudojke.Neke to rade svaki put prilikom=kupanja,neke rjeđe. Međutim,ima, na žalost,jošmnogo žena koje to nikada ne čine. To jeneshvatljivo, kadase zna koliko se žena bojiraka,ito S pravom Jer, od svih ženakoje su umrle od raka,jednaječetvrtinaimala rak dojke.
Nasreću,svaki čvor u dojcinijerak, iako ga bezopasnaoboljenja mogu imitiratiU jednojili u objedojkemogu se pojavitidobroćudni tumori. Njihova se dobroćudnostmeđutim tek mora dokazati To možesamo liječnikspecijalist, u dobro opremljenojmedicinskoj ustanovi. Naraspolaganju mu stojinekoliko metoda,od mikroskopskepretrage komadića sumnjivogtkiva,=preko specijalnogrendgenskogpregledadojki uz veoma male doze zračenja(mamografija),mjerenjatoplotnogzračenja tijela(termografija),kliničkogpregleda i dr Takva < dobroćudna (benigna) zadebljanja u dojciima jednaod deset ženaizmeđu 35 i 40 godinaživota. Rani pregledi su važni, tim više što jekatkada vrlo teško odrediti sigurnugranicu između benignosti i malignostičvorova u dojci.
Pregledatidojkejednom mjesečnosasvimjedovoljno Podrijetločvorića u dojci(kojinisu karcinom)može bitivrlo različito.Oni mogu biti znak tzv. kroničnogmastitisa
(dugotrajneupaledojkes bujanjem vezivnogtkiva),različitihcista,nakupina masnog tkiva (lipomi),bujanjažlijezdanog tkiva (fibroadenomi), vezivom prožetenekadašnjenakupinegnojaili krvi (odneke davne ozljede),naslage zaostalogmlijeka što gajeokružilo vezivNo tkivo itd Čvorićimogu biti bolni, ali i ne morajuizazvati neke smetnje.Jajnici imajuvelik utjecaj na dojke.One nabreknu tijekomsvakogmenstrualnog ciklusa Povećavaju se u pubertetu i graviditetu, a smanjujunakon menopauze.
Pregledatidojkejednommjesečno sasvim jedovoljno.Najbolje jeto činiti desetak dana nakon menstruacije, kada su dojkenajmekše.Pregledavati treba dlanovima, a ne prstima. Ako pronađete nešto u dojci, a niste posvesigurni,provjeritepostoji liina drugojdojciista promjena.
Ako stmatrate da jepromjenakojuste otkrili doista nešto neuobičajeno, ugovorite s liječnikompregled i zapamtite gdjese otprilike nalazi čvor; do posjetaliječnikunemojtevišeopipavati dojku.
Svaka bi žena s redovitim pregledom dojkikod kuće morala početiveć od 20 godine. Ako sei otkrije ono najgore,žena će dobiti mnogo na vremenu i liječenje će biti gotovosigurnouspješno. Ako je pak riječ o dobroćudnom _čvoriću, liječenjejejošlakše, a savjestmirna.
dr Ivo Belan
Posljednje
svečano ustoličenje bana
Barun Levin RAUCH je,kako smo iz prošlogbrojasaznali,uspioprogurati kroz Hrvatski sabor Hrvatskougarsku nagodbu, te jeza tu zaslugupočetkom 1869 godinebio imenovan banom,a neštokasnije ipravimtajnimsavjetnikom NjegovogVeličanstva Uskoro jesastavio prvu autonomnu hrvatsku vladu od tričlana, te jepodbansku upravu vraćen dio Vojnekrajine s IvanićGradom,kao i gradoviSenji Sisak.
Time je,smatrao je ban,sazrijelo vrijeme za njegovusvečanu *inštalaciju“, tj.ustoličenje u časti dostojanstvo hrvatsko-slavonsko dalmatinskog bana prema starim hrvatskim običajima. Time je htio novi “nagodbeniban" ugoditi domoljubnim itradicionalnim osjećajima mnogihgrađana i seljaka. Ban jebio pravnik po struci,izvrstan gospodar i tada krepakpedesetogodišnjak.
Za svečanostiodređeni su dani 8 do 11 rujna1869 godine.Bilisu to upravo lijepijesenskidani,štojepogodovalo velikom sudjelovanju naroda u svečanim manifestacijama na ulicama i trgovima. Službene"Narodne novine" tih su dana mnogo o tome pisale,kako bi što više popularizirale bana,pa su među ostalim napisale: "Ban u autonomnim poslovima ima “samostalnost,kakovu nijedan predšastniksadašnjegnosioca te vlasti faktično nikad nijeimao OvajBan jeprvi građanintj.civilna osoba, a ne više vojnik,kako su svi hrvatski banovi do sada bili "
Parada jepočela u srijedu 8. rujna u petsati ujutro,nakon što su sa Griča ispaljeni hici iztritopa.Glazbajesvirajući budnice obilazila gradskimulicama U isto vrijemezaputila se na današnji Zrinjskitrg u Doljnjemgraduneobična
povorkasastavljena od mesarskih pomoćnikaobučenih u bijelo,vodeći bijelog vola okićenogvijencem išarenim vrpcama. Uz mnogoveselja iglazbeubili su jadnogavola i natakli ga na ogroman ražanj.Vlasti je bilo važno raspoložiti široke narodne slojeve.
Međutim,ozbiljnasvečanostpočelaje u Saboru u poladvanaest,kada je izabrana delegacijapošla u kočijama na vlastelinstvo Lužnica zapadno od Zaprešića,gdjeje u baroknom dvorcu (koji idanas postoji)živiobarun Levin sa suprugom Antonijomrođ groficom Sermage (čitaj:Sermaž) od Medvedgrada i Susedgrada, s petorodjece. Ovdjese nisu dugozadržavali,negosu nakon kraćihgovora punihpohvala krenuli natrag u Zagreb.Oko trisata poslijepodnestigle su kočije do Črnomerca, gdjejebio okićenslavoluk ibanski šator. Tu jezanosni govor održaozagrebački veliki županMirko BOGOVIĆ,hrvatski pjesnik,kojijemolio bana za blagonaklonost prema svakom društvenom staležu, a posebnoza seljački jeovako rekao:
* da ćešstalešseljački, koi u znoju lica svogazemljuteži, te se plugomi motikom težko hrani, a uz to i preobilnu, kad uztreba za domovinu krvcu prolieva - staleš dakle taj da ćešpridignuti,utješiti, braniti,riečju: da ćeš mu bitiotac imajka. Tako uradi svietli Bane, i u to imeBogTi pomogao Banovao dugo,sretno i va-
ljanotako da Ti u dio padeblagoslov Bogai naroda. Živio!"
Tada jesjanapovorkakrenula llicom, a s brežuljka Sv Roka gruvale su počasnesalve Na čelu jejahaozemaljski konjaničkibanderij u hrvatskim odorama, nosećibanski idrugestjegove, zatim odred u suvremenimodorama, te četvoro- i dvoprežnekočije s visokim plemstvom,gostimaiz Mađarske,biskupom, velikim županima,članovima vlade i mnogimdrugima. U posljednjoj kočijikoju su vukla četiririđana u skupocjenojormi sjediojeban u sjajnojbanskoj odori: modrim hlačama,surki od bijelog atlasa bogatoizvezenojzlatom,modroj dolami i sa surim kalpakomčapljinim bijelimperom okićenoj.
U Ilicikod Keglevićeve kuće (danas TrgFrancuske Republike)nalazio se još jedanslavoluk pred kojimje bana pozdraviogradonačelinik M. MIHALIĆ s upravnimčinovništvom.Prozori na kućama bilisu okićenisagovima,cvijećem i glavamakrasnogaspola.Narod u špaliruklicao jebanu kojijenasmiješen odzdravljao. Tako jesvečanoušao u Banske dvore na Markovu trgu.
Te iste večeri u osam sati počelaje bakljada sa 300 sudionika i uz pukovnijskuglazbu. Na više mjesta u gradu kao i na tornjucrkve Sv.Marka pali se bengalskiplamen u crvenobijelo-plavim bojama. Za sve to,te za red i mir bio je zaslužan
PLUŠČEC.ozbiljnigradskikapetan
Središnja službena svečanost *umještenjebana“ počelaje9 rujna u devet sati u saborskojdvorani zgrade Zagrebačkežupanije(koja.senalazila na mjestu gdje je danas sabornica) svečanimuvođenjembana uz zvukove carske himne. Sada je glavnuulogu preuzeosenjskomodruški biskupVjenceslav SOIĆ,kojemujecarskim pismom dana ovlast da ustoliči baruna L. Raucha u bansku čast i da na njegoveruke ban
položiprisegu. Ta bi čast prvotnopripala zagrebačkomnadbiskupukardinalu JurjuHAULIKU,ali je on umro četiri mjesecaprijeovog događaja.Možda mu jeBog bio milostiv te ga jepoštedio te dužnostikojabi njemu,velikom protivniku Mađara,zasigurnoteškopala.
Nakon poduljegbiskupovagovora ban ječvrstimglasom,dignuvši triprsta desnice,ponavljao za njimriječiprisege kojanijebila objavljena u "Narodnim novinama" Zatim mu jebiskuppredao žezlo,znak sudačkevlasti,ibanski stijeg od crvene svile, na kojemjezlatom bilo utkano geslo:"Za kralja, dom i zakon." Na to jeban sjeoza stol, a četirijaka narodna zastupnikadigla su ga tri puta u zrak uz gromkoklicanje svih prisutnih. U svom uvodnom govoru on se prvo predstaviokao "građanski,narodu odgovorniban“ kojićese brinuti za: *razvoj zemaljskogustava,zakonom određenih građanskihsloboda,njegu narodnosti iduševnogkao imaterijalnog napredkadomovine,razvitak obrta i trgovine,unapređenjehumanitarnih i socijalnihzavoda,škola,utemeljenje vjeresijskihzavoda,jamstvo za glavnice pa ih upotrebljavati za razvitak ratarstv i inih koristnih poduhvata."
Potom su se svi odvezli u Prvostolnu crkvu gdjejepomoćnibiskupzagrebački Ivan KRALJ, uz brojnosvećenstvo,služio Sv. Misu zahvalnicu I tako su gospoda, 109
njih160 tek oko trisata sjela za banski objed,držećiblagorječivezdravice. Bilo ihjeinamađarskomjeziku,štojeoporba banu grdnozamjerila.
U isto vrijeme na današnjemZrinjevcu počelojeveselje oko podjelevolovskog mesa, kruha i vina iz četirilagve.Bila je strašna gužva:građani su se gurali s kojekakvimpraznimposudama, a kruh jepadaoi na tlo Bilo jesmiješnih ižalosnih prizora.Kada se narod najeoi pomaloponapio,počelajesviratiglazba, pa se razvila pjesma i ples.Sjedilo se pod kolibicama, kao na sajmovima. Podvečerodnešenajevolska okićena glavabanu na dar,kao zahvalnost što je pripremio tako veliko veselje.
Te večeri zabavljala su se gospoda i dame u kazalištu (današnjastara gradskavijećnica), uz operetu"Momci na brod“ Ivana pl.Zajca.
No, to nijebilo sve | onda se na reprezentaciju nemilo trošilo, pa je sutradan u Nadbiskupskomdvoru bio upriličensvečani ples.Kućedomaćicu predstavljalajegroficaElvira KULMER Uz mnogo odličnika, bilisu prisutni ifranŠtonestalan Si,Travnju, nas to ne boli, Gospodarsunca i kiše izmjenuvoli,
cuski i engleskikonzul Plesalo se do zore rane
I konačno, 11 rujnaGrađansko streljačkodruštvoorganiziralojenatjecanje u dvorani na Tuškancu(gdjejedanas kino) s puškamasa svijećicom. Novi ban jepogodio u sve mete Kasnijejedakako, uslijedilakrepkavečera uz mnogo dobra vina Bili su izdržljivi ti naši stari kod tih poslova:kako gospoda,tako i pučani.
Tako je,nakon burna. četiridana, završila *inštalacijasvijetlog bana Levina baruna Raucha od Nyeka",posljednja po hrvatskim običajima.Nikada se višenije ponovila, iako jebilo jošpodostabanova.
Usprkosmnogimželjama da banuje dugoi sretno, to se banu nijeobistinilo.
Samo 17 mjesecinakon svečanogustoličenjaprisilio ga jecar FranjoJosip na ostavku, što jeon i učinio 26. siječnja 1871.
Moždajedobro htio Hrvatskoj, ali je od dosadašnjihpovjesničaradobio negativnuocjenu.Međutim,jedno.je sigurno:svojompolitikomHrvatsku nije vodio u pogibeljnejugoslavenske vode! Umro jeu svojojLužnici1890 godine.
Pripremio:Dip.ing.StjepanKeglević
Imenu svome dajučini slavu, Pak hrani i diži bilje i travu!
("Seoskigospodar“ - prije 100 godina)
Malipodsjetnikza poljodjelskeradove u mjesecu travnju
U prošlomebrojuizrazilismo sumnju u povoljneklimatske priliketijekom veljače i ožujka, a sada jasnouviđamo da zbogdugeioštrezime u veljačinismo ništamogliučiniti, u prvimožujskim danima kada pišemoovajpodsjetnik, 110
sunce, doduše,sjaaline grije, pa jeopet upitnoštoće se od predviđeneobrade tla i sjetvemoći ostvariti Prema tome, prijeti nam u travnju“velika gužva",jerće se u kratkom roku morati mnogo toga posvršavati.
U polju:
Sve proljetnekulture kojenismo zasijali u ožujku,kao što su žitarice, različitokrmno bilje i uljarice, sve to vapi za brzom sjetvom. U drugojpolovici travnjaslijedisjetvakukuruza Nadamo se da će cijenahibridnom sjemenubiti barem neštosnižena.Korove suzbijajte čim ih ugledate - to jenajdjelotvornije i najjeftinije. Sadite krumpir, u osnovoj obradi nastojtedodati NPKgnojiva. Nadamo se da se zboglanjskihniskih cijenakrumpira u njemuniste sasvim razočarali.Gradski siromaški krumpir jedusvaki dan,kao juhu,glavnojelo i prilog.Zbog njihsadite krumpir!Ozimi usjeviprihranjuju se drugiput,vama će moždabitiprviputa - nemojte da ne bude niti jedanput!Pogledajtejesuli korovi sretno prezimili - ako jesu,herbicidom po njima!
U vrtu:
Našpovrtlarskisavjetnikdipl.ing.Ivan Gašparpiše:"Neposrednoprijesjetve ili sadnjetlo se dotjeruje,dopunskignoji,
ravnai usitnjuje, kako bi sadnjatekla bez problemaod početkado kraja“. Za travanjpredviđa se sjetva na otvorenim gradicama:cikle,cvjetače,ranog kelja, rane korabice “i ranog kupusa.Kao presadnicesade se, također na otvorenom prostoru: = cvjetača,“kelj, korabica,krumpir,salata proljetna i rani kupusilizelje.Nakon presađivanja, prvo prihranjivanjeobavlja se za 12-15 dana Naš spomenuti g savjetniksavjetuje da se imi kontinentalni žabarinaučimojesti blitvu, da jesijemo u dva roka,sada u travnju pa u kolovozu, pa ćemo toga zdravogapovrćaimati čitave godine.Blitva traži dobar stajskignoj,ali imineralne dodatke Bere se i jedekao špinat.
U vinogradu:
Travanjje najpovoljniji za sadnju cijepovavinove loze za koje,kako znate, štihačomtreba iskopatijamuu trokut i dobro paziti da se na jednustranu meće plodna, a na druguneplodnazemlja. Gnojivo,stajsko i mineralno, ne smije doći u dodir s korijenjemcijepa. Sve to, ali i ostalo valjaučiniti prema stručnim
O nagradnoj igri
U nagradnojigrinismo zapravo ništa značajnopromijenili.Izvlačenjaćemo imati svakogmjeseca i to 5 nagređenih.Nagradenećemodijelitisvakogmjeseca,većpo završetkuigre,zaključno s brojem 9 Mljekarskoglista.
NAGRADNI KUPON
Kvalitetna silaža dobiva se djelovanjembakterija: a)maslačnogvrenja b)mliječnokiselog vrenja c)octenogvrenja.
uputama,jer se radi o kulturi kojamora rađati desetljećima.Čestitamodjedovima kojisade vinograde za svojeunuke. Unuci će tako s ponosommoći govoriti: “To jejošmojdjedposadio."
U voćnjaku:
Čuvajtevoćkeod mrazova! Vrlo dobra zaštita od mraza jekrpanatopljena u staro motorno ulje:zapaljena, neka gori cijelunoć. Mogu se paliti i vlažna piljevina,slama ililišće.Pritom se stvara gustidim kojionemogućavapojavu mraza na tlu,ako nema vjetra. Tako preporučadipl.ing.Darko Kantoci, a vi ga poslušajte i nećete pogriješiti! Kako biste saznali kako i kada treba štititi različitovoćeod bolesti ištetnika,pratite redovito "Gospodarskilist“.
U podrumu:
Tko jošima mladogvina,neka ga pretoči po drugiputi zasumpori. Ako je
vina malo,tada ga valjapretočiti u boce koje su ispraneotopinomkalijeva metabisulfita. Ne treba čekatitoplije vrijeme,jerse mogu javitibolesti vina, kojejeteško liječiti. Podrum zračite kada jeprohladno, da se na bačve ne bi navukla plijesan.Čuvajtevino - cijena mu raste!
Priredio:
dipl.ing.StjepanKeglević
Redakcijskikolegij:
dr StjepanBanožić; dr Ivo Belan;ing.Mirna Božičević,dipl.ing.StjepanBrlek; dipl.ing.StjepanDeneš;dr StjepanFeldhofer; dr Ivan Jakopović; dipl.ing.StjepanKeglević;prof.dr. Zvonimir Štafa
Glavni i odgovorniurednik: dipl.ing.JurajČičmak:; Redaktorica: dipl.ing.Vera Volarić;Tehnička urednica: ing.MirnaBožičević; Lektorica: mr Alka DomićKunić Crteži:dipl.ing.Nikola Božičević
Vlasnik i izdavač: Hrvatsko mljekarskodruštvo
Uprava| uredništvo: Zagreb,llica 31/I!l,tel./fax:01/424420
Cijena:2,50kn
Tisak: TISKARA Orbis d.d.