Ru.
Zabrinjavajuće stanje u govedarstvu Republike Hrvatske
Zabrinjavajuće
stanje u govedarstvu Republike Hrvatske
Stočarskaproizvodnja,posebicegovedarska,temelj su razvojapoljodjelstva, atime iukupneprivredepojedinezemlje.
Na područjudanašnjeHrvatske jošsu se tijekomprošlogastoljećauzgajala govedaprimitivnihpasmina(buša i dr.). Uvođenjemnovih pasmina,posebice oplodnjomkvalitetnim bikovima, a pedesetih godinaovoga stoljećaorganiziranimumjetnimosjemenjivanjem znatno jepoboljšanpasminskisastav goveda u Hrvatskoj.
Sinkroniziranim radom selekcijske službe i službereprodukcije,današnji pasminskisastav govedau Republici Hrvatskojčine: simentalsko govedo (60%),montafonsko i oberintalsko, na privatnomsektoru, i holsteinfrizien govedona društvenomsektoru i kod dijelanajnaprednijihprivatnih_uzgajivača.
Tijekomdugogpovijesnograzdoblja stočarskojproizvodnjinijese posve-
Ćivalapozornost kao što jeto uobičajeno u nizuindustrijskinajrazvijenijihzemalja, posebiceonih zapadnogsvijeta.
Cijenastoke,posebicegovedamlijeka, nisu stimulativne za najvećibroj uzgajivača, uz uvijekdestimulativni paritet cijenaproizvodakojeseljakkupuje - reprodukcijskimaterijal i dr
U tablici brojjedanprikazanoje kretanjebrojnogstanjarasplodnihkrava na područjuHrvatske tijekomduljeg vremena, uključujući i razdobljedrugog svjetskog rata
Iz navedenogprikazavidljivo jeda hrvatski seljak ni u ratnim uvjetimanije zanemario govedarstvo kao temeljsvoje egzistencije.Stogase nitiratni uvjeti ne mogu usporediti s uvjetimanametnutim nam srpskomagresijomgodine1991
U prvimposlijeratnim - poratnimgodinama jeu govedarstvu i daljeprevladavao privatnisektor - seljak.Nakon
štoje stvorena SRZ (seljačkaradna zadruga),stoka jei daljebila vlasništvo seljaka.Raspadom SRZ počeo se stvarati društvenisektor (PIKovi) kojije egzistirao u bivšemsustavu unatoč stvaranjugubitaka,zahvaljujućipokriću. U kreditnojpoliticidruštveni jesektor bio u znatnojprednosti u odnosu na seljačka domaćinstva.
Temeljgovedarskeproizvodnjetije-kom čitavogposlijeratnog doba nalazio se kod seljaka.
Godine1965 unatoč svim pa i kreditnim prednostima u društvenomjesektoru zabilježennajvećibrojkrava,4,15%.
hrane,nabavu mehanizacije,izgradnju sabirališta mlijeka i dr
U kratkom roku sagrađenoje 319 novih objekata za proizvodnjumlijeka, adaptirana su 672 objekta,nabavljeno je 697 muznih strojeva,povećaose broj proizvođača sa 5-10 krava na 5.538, sa 10 i višekrava na 4.758, a neki i preko 30 krava Povećanjebrojproizvođača s isporučenih5-10.000 litara mlijeka: 22.202, i dalje do 37.210 proizvođača, a preko10 000 litara na 7 748 proizvođača.Višeproizvođačaisporučivalo je i preko100 000 litara, a jedani preko 200 000 litara mlijekagodišnje.
Tijekomšezdesetihgodina,uoči "hrvatskogproljeća", kada su mnogientuzijastiuvidjeli da stočarstvo, a posebice govedarstvonazaduje,učinjeni su mali pomaciu premiranjumlijeka u privatnomsektoru (udruštvenomznatno manje),pa i u simboličnomkreditiranju.
Znatan napredak u govedarstvupokrenut jeobnovom uzgojnoselekcijskog rada u govedarstvuHrvatske, kao i provođenjemumjetnogosjemenjivanja goveda (UO)od 1948. na dalje.Nakon uvođenjapremije za mlijeko i uvjeta da grlabudu pod tretmanom selekcije, a kao minimum da se osjemenjuju bilo UO ili pod bikovima poznatogpodrijetla, znatno jeporastaobrojkrava osjemenjenih UO ibikovimapoznatogpodrijetla. U pojedinimrazdobljima,kadaobjektivno nijebilo mogućeorganizirati UO, u rasplodujebilo i 900 čistokrvnih bikova
Nakon stvaranjaFonda za unapre- divanje i razvojstočarstva u Hrvatskoj 1972., u mnogimse općinamaosnivaju analognifondovi. Većinamljekarske industrije,organizatoriotkupamlijeka, pojedinezadrugei neki OOURi' za kooperaciju,počeli su odobravati kredite i seljacima.Krediti su se odobravali za uzgojrasplodnihjunica iz vlastitog uzgoja,nabavu rasplodnihjunicaikrava, adaptaciju iopremanještalskihobjekata, gradnju i opremanjenovih objekata, gradnjusilosa za spremanjestočne
Zajedničkomakcijomvećinemljekara, posebice u područjima s najrazvijenijim stočarstvom, u zajedništvu sa seljacima proizvođačimamlijekaizgrađeno je2579 sabirališta(punktova)mlijekadnevnog kapaciteta 1 539 000 litara mlijeka. Sabirališta - punktove u pravilu su, po nacrtu mljekara,sagradiliseljaci, a opremu - rashladne uređajekreditirale su mljekare.
U to vrijemeoživio jeiprometrasplod- nim govedima. U najrazvijenijim stočarskim područjimagodišnjejeorganizirano više desetaka rasplodnihsajmova. U pojedinimgodinamanatim jesajmovima prodano i do 4988 rasplodnihkrava i junica(1976.)ili 5442 krava i junica (1983.).
U svim dijelovimaHrvatske obnovljeno je,po uzoru na zapadnuEuropu,organiziranjestočarskihizložbi Izložbe su negdjeimale općinski, a u najvišeslučajevaregionalnikarakter. Tijekom1971 organizirano je12 izložbi uz sudjelovanje izlagača iz 31 tadašnjeopćine, a bila je izložena 501 krava, 333 junice, 29 bikova iliukupno863 grla.Najuspješnijim izlagačimabilesu dodijeljenevrijedne nagradekao štosu to muzni strojevi, televizori, mlinovi čekićari,različiti poljoprivrednistrojevi,mineralna gnojiva, sjeme,novčanenagrade,diplome,šampionskazvona i dr.
Tablica 2 Kretanjeotkupamlijeka od poljoprivrednihproizvođača na područjuRepublikeHrvatske za razdoblje 1960 -1995
Organizacijaotkupamlijeka
Nakon ukidanjakantarenja,organiziranijiotkupmlijekapočeoje1960., kada jeotkupljenopreko100 mlijuna litaramlijeka, da bi 1988. bilo otkupljeno 508 804 000 litara mlijeka, što predstavljapovećanje za 505,80%, a godišnje prosječnopovećanje od 18%.
Prema podacimaHGK,tijekom1995 godineuvezeno je 68.886,000litara mlijeka.Uvezeno jei mlijeka,vrhnja u prahu,jogurta,sirutke za stočnu hranu, sireva,maslaca i dr.,preračunano u mlijeko241 702 000 litara ili 48,6prerađenogmlijeka u mljekaramaHrvatske.
Ako tim količinamapribrojimo malogranični uvoz - šopingiz Austrije,Italije i Mađarske,kamo našigrađeniodlaze po sireve,većinam jeuvoz nego linaš otkupmlijeka.
Prema nekim pokazateljima, kada u pojedinimrazvijenimzemljamauvoz pojedinih,posebicestrateških proizvoda prijeđe uvoz preko5%,uvode se mjere zaštite i unapređivanjaproizvodnje takvih proizvoda.
Strategijarazvojahrvatske poljoprivrede
Pri Ministarstvu poljoprivrede uspostavit će se Poljoprivrednosavjetodavno vijeće s predstavnicima iz odgovarajućih ministarstava, saveza seljaka,preradivača i dr Organizirat će se poljoprivrednosavjetodavna službadostupna većinipoljoprivrednika. Da bi se poljoprivredaštopostojanije kreditirala, osnovat ćese fond za razvoj poljoprivrede. To će biti revolvingfond, s time da će otplatezajmovaslužiti za kreditiranje novih projekata.
Još u vrijemeokupacijedijelaRepublikeHrvatske,Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva razradilo je, a Vlada i Sabor prihvatili su strateškirazvojpoljoprivrede.
Nakon opsežnjeanalize stanjacjelokupnepoljoprivrede,stočarskoj je proizvodnji dana primarnavažnost
Nakon "Bljeska" i "Oluje"prioritet predstavljajupovratakprognanika i obnova oslobođenihpodručja za poljoprivredu i stočarstvo.
Početnasredstava uzela bi se iz: proračunaRepublikeHrvatske, uvoznih pristojbi - carina iz poljoprivrednostočarske skupine, pristojbi od prodaje,zakupai koncesija na poljoprivrednozemljište, kapitalaposlovnihbanaka i međunarodnih financijskihustanova, restrukturiranja - novi Zakon o mirovinskom osiguranjupoljoprivrednika, organiziranjaštedno-kreditnih zadruga i dr Sinkroniziranimmjeramai akcijama kreditiranjaadaptacijeiopremanjapostojećihštalskihneiskorištenihkapaciteta,kreditiranjemuzgojai nabave rasplodnihjunica ikrava na oslobođenim i ostalim područjima, za dogledno vrijemeoslobodit će se uvoz mlijeka i govedaza tov Uslijeddrastičnogpada raslodnih krava i na područjimakojanisu bila zahvaćenasrbočetničkom agresijom,bili smo prisiljeni uvoziti junadza tov iz susjednihzemalja, a prijenekogvremena bili smo poznatiizvoznicipopularnog bebi-bief goveda u Italiju idrugdje.
Dipl.ing.StjepanBrlek
Utjecaj vremena košnje i starosti tratine na krmnu vrijednost
Vrijemekosidbe tratine biljnihzajed- staništima, brzo prijeđu iz vegetativnog nica travnjaka, a naročito gnojidba i na- u generativnistadijrazvoja(cvatnja), čin uporabebitno utječu na kakvoću i kada u prvom otkosudajupuno mase količinu te na vrijemeprispijevanja krme. Masa većinetih ranih trava nakon Naše najkvalitetnijetravnjačkezajed- metljičanja ima velik udjelstabljike,koja nice, a to su zajednicepahovkerane i jeu cvatnjivećogrubjela. Ako se kasno uspravnogtrpucau kojimanajveću kosi - u cvatnji ilikasnije, one dajuosmasu dajurane visoke trave na suhljim rednjudo lošukrmu.Takvu ogrubjelu
Tablica 1 Utjecajvremena košnjeodnosno starosti tratine na njezinukrmnu vrijednost Škrobne vrijednosti u 1000 g u sijenu
Probavljivesurove bjelančevine u sijenu Broj turnusa u zelenoj masi % košnje u zelenoj Relativno masi g Relativno
vrlo rana
košnja
masu u kojojpretežuvisoke trave koje su u stadijucvatnje ili u nalijevanju zrna, a često i u zriobi,boljeje u prvom otkosu Silirati nego kositi za sijeno. Ako se naime,takva masa kojaje već jako ogrubjela kosi i suši za sijeno,sušenjem ćejošjačeogrubjeti idati lošukrmu niske palatabilnosti(mekoće) i krmne vrijednosti;slabijeće biti iskoritšena, a posljedicatogabit će niska proizvodnja iveliki gubitak već proizvedenihhranjiva, naročito bjelančevina. Livade se u prvom otkosu kod nas često kose prekasno, kada jevećinatrava većocvala, a na vlažnijim i težimstaništima kada se tlo prosuši.Zbog neuređenosti tla i odvodnjesuvišneoborinske vode pokošenu masu tratine čestonijemogućesušiti na tlu ranije u proljeće, pase takve livade u pravilukose prekasno.Jedan od razlogajei tradicija kasne košnjetratine, tek kada naraste velika masa, jerako se kosi ranijeproizvođačikažuda se puno posuši ida se dobijuniski prinosisijena. Pritom se ne vodi računa o tome koliki su gubiciveć proizvedenihhranjiva u krmi kojase kasno kosi. Kasna košnja ima čitavniz lošihposljedicapokakvoću i količinu proizvedenihhranjiva. Kasno košenamasa ima znatno nižukakvoću, što se vidi u tablici br 1,a u dnevnom obroku osiguravapremaloprobavljivih bjelančevina i energije za proizvodnju, što se vidi u tablici br. 2
Ako su prilike u proljećemanje povoljnekošnja se odlažedok ne nastupi toplo i suho vrijeme,čestočak i do srpnja. S nastupomtoplog i suhog vremena, kasno košenatratina vrlo se slabo isporoobnavlja u suhim uvjetima. Porast mase vrlo jeslab,jervrste plitkoga korijena u gornjemslojutla nemaju dovoljnovlage za obnavljanje, a većina vrsta plitkogkorijenatijekomljetaprelazi u spavajuće(dormantno)stanje.Takva jetratina u ljetnovrijemerijetka. U njoj
uglavnomprevladavajuvišegodišnje zeljanice, od kojihjevećidio lošekakvoće ili niske krmne vrijednosti(mrkva, različak,paštrnak i dr.).
Djeteline, kao i trave u tratini,ljeti uglavnomzbog suše ostanu niske i zauzimajumali udjel u masi,iako bi morale biti višezastupljene. To se naročitodogađana travnjacimakoji se nakon košnje ne prihranjuju.Obnavljanje tako iskorištavane tratine jakojesporo i dugotraje(812 tjedana). Takva tratina uglavnomdajeprviobilnijiotkos,kojije zbogprekasnekošnjeniske kakvoće, a u drugom otkosu dajeniske prinose mase i hranjiva. Na vrlo suhim staništima prirast jetoliko slab da se čestojedva isplatikositi, pa se takve površineiskoriste napasivanjem.Budućida do krajavegetacije od prekasnogskidanja prvog otkosa (krajemlipnja ilipočetkom srpnja)većina višegodišnjih vrsta koje stoka tijekomnapasivanja ne popase zbog lošeukusnosti (grube,dlakave, tvrde) ilizboglošegkemijskogsastava, velik udjelsurove vlaknine,sadržajraznih spojevakojiutječu na ukusnost,stoka na pašnjakuostavlja, takve vrste imaju dovoljnovremena da ojačajusvojbus ili jačerazvijuvriježe, a neke donesu veliku količinusjemena(kiselice - Rumex sp., divljamrkva,različak,zečina i dr.)kojim se šire u tratini zauzimajući sve veću površinu i na tajnačinsmanjujuuporabnu vrijednosttratine i krme od te tratine
Ranijakošnjautječe na povećanje gustoćetratine, a time i na boljupokrovnost. Osim toga,ako se generativne vlati kod većinetrava pokoseranije,pospješujese nabusavanje, a time i širenje višeotkosnih ivišegodišnjih vrsta, štose odražava na kakvoću,ali i na količinu mase kojase proizvede na jedinici površine.Ranijomkošnjomprvogotkosa do početkacvatnjeglavnihtrava onemogućenoje osjemenjivanjejednootkosnih,ranih,najčešćegenerativnih
tipovatrava i zeljanicakojeuglavnom imajunisku kakvoću,ali i niže urode mase od višegodišnjih vrsta Ranijom košnjomravnoteža se uspostavlja tek u trećoj, au određenim zajednicama tek u četvrtoj,odnosno petojgodini u kojoj više otkosne i dugotrajnevrste dajuosnovnu masu u tratini.Brojnimistraživanjimakod nas (Fajdiga,ŠoštarićPisačić, Čižek,Štata i dr.)utvrđeno je da se najviše mase postiže na pašnjakuako se tratina napasujepristarosti od oko 4 tjedna, a ako se kosi za sijeno,pristarosti od 5-6 tjedana. U tojdobi tratina daje i najvećumasu i količinu škrobnevrijednosti pojedinicipovršine.Međutim,ako se želipostićikrma bogataprobavljivim bjelančevinama, tada tratine treba koristitijošranije.Tratina stara samo 2 tjedna sadrži u suhojtvari 17,2%probavljivih sur bjelančevina,tratina od tri tjedna sadrži14,8%. Sa starošćutratine opada kakvoća,tako da tratina stara četiritjedna sadrži u suhojtvari 12,4, a ona od šest tjedana9,1% probavljivih__bjelančevina.Njihovudjeljakoopadasa starošćutratine pa tratina stara 10 - 12 tjedana, a tolika jestarost tratine kada se kod nas kose livade, u suhojtvari najčešćesadrži od 3 do 6% probavljivih bjelančevina, što u zelenojmasi iznosi neštovišeod 1 pado 1,6%, a u tratinis povećanimudjelomlepirnjača 1,6 - 2% Utjecajvremena košnje i starosti tratine na kakvoću krme iznesen jeu tablici br. 1,utvrđen u Sloveniji(Fajdiga), a višestrukopotvrđen u nas (Čižek,Štafa i dr.).Udjelprobavljivihbjelančevina u sijenupristarosti tratine od 4 tjedna opadasa 10,68%na 3% kada jetratina stara oko 12 tjedana(košnjapočetkom ljeta).Načinna kojisijenotratine starosti od 4 do 12tjedanautječe na proizvodnju mlijekapridvijerazine sitosti krava
muzara prikazan jeu tablici br. 2 Tu se vidi da tratina stara 4 tjednasadrži u sijenuznatno više bjelančevina nego energije, pa ako se krave hrane sijenom vrlo rano košenetratine,nemajuizbalansiran omjerbjelančevina i energijekoju treba namiriti iz koncentrata Sijeno tratine stare 6 tjedanahranidbom do sita (15kgna dan)osigurava i bjelančevine i energiju za neštovišeod 12 I mlijeka dnevno Sijenotratine stare 8 tjedana u dnevnom obroku od 15 kg osigurava i bjelančevine ienergiju za proizvodnju od oko 11 | mlijekadnevno Kasno košena tratina 10 - 12 tjedanastara u dnevnom obroku od 15 kg sijenadnevno osigurava bjelančevina i energije za nešto više od 5 | mlijeka, što je kod nas najčešće.
Sijenovrlo kasno košenetratine stare oko 12 tjedana(košnjapočetkomljeta) najčešćesadrži oko 3% bjelančevina i u dnevnom obroku od 15 kg namiruje potrebu za bjelančevinama za samo oko 1,5 - 21 mlijeka.
Odgovorna pitanjezaštokrave hranjenesijenomkasno košenetratine daju tako malo mlijekanalazi se u tablici, a povezanje s kakvoćom sijenai vremenom košnje.Kakvoćasijena u najvećojmjeriovisi o vremenu košnje odnosno o starosti tratine.
Sa starenjemtratine opada udjel bjelančevina u krmi,štojeizneseno u tablici 1 U prosjeku se može računati da sijenotratine stare 4-5 tjedanasadrži oko 10% probavljivihbjelančevina, a sijeno tratine stare 8 tjedana oko 8%;sijenovrlo kasno košenetratine sadrži3-4% probavljivihbjelančevina. Tom se količinom bjelančevina u dnevnom obroku od 15 kg sijenanamirujepotreba za 2-4 (5) | mlijeka.
Prof dr Zvonimir Štafa
DIONIČKODRUŠTVO ZA UNUTARNJU | VANJSKU TRGOVINU, PROIZVODNJU U POLJOPRIVREDI I INDUSTRIJI - JOINT STOCK Co ZAGREB, GUNDULIĆEVA 45, HRVATSKA - CROATIA
IZ SVOG PROGRAMA NUDE VAM
Potpune i dopunskekrmne smjese
e Univerzalnu dodatnu hranu PRELACza miješanje sa biljnimkrmivima za telad, janjad i kozliće
e MliječnuzamjenicuHALMAC za janjad i kozliće
e Starter i gorower smjese za telad,janjad i kozliće
e SUPER - dopunskukrmnu smjesu za mliječnekrave i junad
e Krmnu smjesuza krave muzare sa 13 ili19 % sirovih proteina
Proteinska krmiva sa visokim sadržajemproteina(SP) i sintetske aminokiseline za preživače od najvećegproizvođačaRhone-Poulenc (Francuska)
e Sojinasačma45% SP,suncokretova sačma40% SP;repičinasačma 33% SP;ribljebrašno65% SP,posije 15% SP,kvasac 40% SP,dehidrirana lucerna 15-19% SP
e Sintetske i zaštićeneaminokiseline: 98% DL METIONIN i 98% L LIZIN
Izvori kalcija i fosfora od vodeće svjetskekompanijeTessenderlo Chemie (Belgija)
e Monokalcijevfosfat (MCaP) s najmanje22,7%fosfora i 18% kalcija
e Dikalcijski fosfat (DCaP) s najmanje18% fosfora i 25% kalcija
e Stočnukredu - vapnenac s najmanje38% kalcija
e Premiksipredsmjese bogatemineralima,vitaminima i dopuštenimdodacima
ISILAC - MLIJEČNAZAMJENICA ZA TELAD
PRODAJA: KRMIVA Zagreb,Tomićeva 3,tel 275922, Fax 434-826
Zašto hraniti telad mliječnomzamjenicomISILAC?
Hranidba teladi jejeftinija i sigurnijamliječnomzamjenicomISILAC nego mlijekom.CijenajednogkilogramaISILAC-a je8,7kn i potpunozamjenjuje 8 litara mlijeka. Telad hranjenamliječnomzamjenicommanjeugiba i manjepoboljeva.
PROVJERITE1 UVJERITE
Travna silaža (sjenaža)
Travna silažakvalitetna jekrma za govedakojaomogućujeboljegospodarsko iskorišćivanje travnih površina za visoku proizvodnjumlijeka.
čestimkišama, pa se košnjaodgađaili se sušenjeprodužuje za nekoliko dana. Zbogkiše sijeno se višeputamora pre- vrtati,štoje uzrok lomljenjulišća i mekanih dijelovabiljkekojiimajunajvišu hranidbenu vrijednost(posebice u djetelinskih trava),ili su sušenjemna vlažnom tlu biljkeizloženegnjilenju.
Trava jenajraširenije i,ovisno o sastavu i kakvoći,čestonajboljekrmivo za hranidbu preživača,pašomilisvježepo- košena.Poznato je dase ranom košnjom isvišeotkosa dobijeveća količinazelene mase, više kvalitetnihhranjivihtvari,bolja obnova tratine i može se postignutinaj- viša proizvodnjamlijeka. To je, međutim, u mnogim našim krajevima,teško izvedivo,zbogklimatskih i meteoroloških prilika.Običnose kosi starijatrava i dobivaju samo dva otkosa.
Svježatrava u vlatanjusadrži oko 18% suhe tvari, 3% sirovih bjelančevina, 4,3% sirovih vlakana i 0,18hij./kg ili1 hj./kg suhe tvari hranidbene vrijednosti. U starijoj travi krajemcvjetanjapovećava se suha tvar na 2123%, a sirova vlakna na prosječno5,710%. Smanjujuse, međutim,sirove bjelančevine od prosječno 2,1%na 1,7%,kao i hranidbena vrijednost kojaprosječnoiznosi 0,170,18 hij. ili0,750,89 h.j./kg suhe tvari Sijenodobivenoranom košnjomsadržitakođer višebjelančevina,minerala (posebicefosfora) i vitamina (karotina), ima manjeceluloze i boljuhranidbenu vrijednost i probavljivost(tablica1).
Rana košnja i sušenjesijenačesto su onemogućeninestabilnim vremenom i.
Odgađanjemkosidbe,trava postaje tvrđa i slabijehranidbene vrijednosti, a ako prilikomsušenjasijenopokisne, može izgubiti oko 50-70% hranidbene vrijednosti trave Stoga se moraju odrediti površine za pašui načiniti plan kosidbe. Pokošenuzelenu masu gove- dima treba svakodnevno davati svježu, a do punog cvjetanja travu treba svu pokositi i spremiti kao sijeno.Ukoliko zbognepovoljnogvremena nijemoguće spremitidobro sijeno,treba se pripremiti za siliranje trave.
Trava se čestološe silira,jersadrži mnogo vlage(malosuhe tvari), pa su veliki gubicihranjivihtvari iscjetkom (efluentom) i oksidacijom. Uz to trava sadržimnogo sirovih bjelančevina, što predstavljanepovoljanodnos prema ugljikohidratima. Za dobro siliranje odnos sirovih bjelančevina i nedušičnih ekstraktivnih tvari (NET)treba iznositi 1 :3,46,5. U mladojtravitajjeodnos manji, samo 1 : 2,43,5, inijedobra podloga za bakterijemliječnokiselog vrenja i za dobro siliranje.
prijevlatanja
u vlatanju
početak cvjetanja
krajcvjetanja
nakon cvjetanja
Livadno sijenosadrži: karotina 5-20 mg/kg; vitamina D 500-1 000 bj.
Tablica 1. Prosječnakakvoća livadnogsijena 1. otkosaStanjejošviše otežava i travu čini nepovoljnijom za siliranje ako su livade dobro gnojene,jer se tako u travi povećavajuvlagai ukupnidušik (sirove bjelančevine).
siliranje.Prosušivanjem trave mijenja se i osmotski tlak,pa se pogoršavajuuvjeti za maslačnebakterije, štotakođer ide u prilogkakvoći travne silaže (sjenaže).
Kasnijiotkosi trave također nisu najbolji za siliranje iako se smanjujepostotak sirovih bjelančevina, jerse smanjuje i količina lako razgradivih, a povećavajuteško probavljiviugljikohidrati (celuloza). Za siliranje u travi jenajpovoljniji odnos bjelančevina i ugljikohidrata početkomcvjetanja, a u djetelini do punogcvjetanja.
Na kakvoćutrave i krmiva za silažu važanjei klimatski utjecaj,posebiceutjecajsunčevogzračenja.Intenzivno sunčevo zračenjepovećavakoličinu šećera u travi i u zelenim krmivima,kojanoću ponovoopada.Stogatravu treba kositi ujutroodmah nakon nestanka rose, za ljepog i sunčanogvremena, i ostaviti jedandan da se u tankom slojuprosuši. Smanjivanjemvlagepovećava se u travi koncentracijahranjivihtvari,prijesvega šećera,štopoboljšavauvjete za razvoj bakterijamliječnokiselog vrenja i za
Pokošenatrava ne smijedugoležati na tlu, u debelom slojuilina hrpi,jer u njojbrzo nastupazagrijavanje i fermentacija(oksidacija i aerobno vrenje). Posljedica će biti velika razgradnja i smanjenjehranjivihtvari,posebicelako razgradivihugljikohidrata, te ubrzani razvojgnjiležnihmikroorganizama(klostridija,plijesni i kvasaca)kojirazgrađuju bjelančevine i stavarajuvrlo toksične spojeve.
Mokra i pokislatrava nijedobra za siliranje, većza spremanjesjenažetreba odabrati nekoliko ljepšihsunčanih dana
Nakon što se trava u tankom sloju, za sunčana vremena, jedandan malo prosuši do optimalnevlageod 6070%, treba jepokupiti s polja i siliratiDobro jeda se trava prijepunjenja u silos malo usitni na dužinu 3-5 cm, štoće omogućiti boljegaženje,istiskivanje zraka i nabijanjesilaže.
Za dobro siliranjenajvažnije su bakterijemliječnokiselog vrenjakojerazgrađujušećere i stvarajumliječnukiselinu Procesi mliječnokisele fermentacije morajutećišto brže i za kratko vrijeme treba stvoriti dovoljnomliječnekiseline i snizitipH vrijednostsilaže na pH 4,24,5. To će spriječitirazvojdrugihneželjenih mikroorganizama iočuvatiorganskutvar Silaže od veće razgradnje. Dobri uvjeti za siliranje i razvojbakterijamliječnokiselogvrenjamoraju se načiniti tako da se silaža dobro stisne i nabije, da se postignudobri anaerobni uvjeti, a zatim da se silažadobro pokrije i očuvaod naknadnogpristupazraka i oborina.
Ipak,uvijekostajepitanje ima liu travi dovoljnobakterijamliječnekiseline i ug- ljikohidrata(šećera) za stvaranje dovoljnomliječnekiseline i za dobivanje kvalitetnesilaže Dvojba se može otkloniti ako se prilikomsiliranjakoriste biološkasredstava i proizvodikojipomažusilažnomvrijenju i kojadajusigurnost za pravilantijekfermentacijesilaže.
To su:
1. Ugljikohidratnidodaci s lakorazgradivimšećerimakojiće poboljšati omjeršećeraprema viškubjelančevina u zelenojkrmi i razvojbakterijamliječno-kiselogvrenja. Kao ugljikohidratni dodaci za silažumogu poslužiti: melasa i vinasa (15%), rezanci šećernerepe (1- 3%),sirutka u prahu(24%), mljevene žiratice(215%).
2 Amilolitički 1 celulolitički enzimi kojirazgrađujuteško probavljiveuglji-kohidrate,povećavajukoličinulako razgradivihšećeraiolakšavajurazvoj i djelovanjebakterijamliječkokiselog vrenja.
đutim,često se uz te bakterijedodajujoš ienzimikojirazgrađujutežeprobavljive ugljikohidrate(celulolitičkeenzime): celulazu,hemicelulazu, 8B glukonazu, pentozanazu i druge.Na tajse način povećavakoncentracija lako razgradivih ugljikohidrata i osnova za pretvorbu u mliječnukiselinusilaže.
Biološkasredstva za siliranjepokazala su se vrlo dobrima i uspješnima. Uz njihovuprimjenuvrlo se brzo spuštapH vrijednost travne silaže do pH 4,sprje- čavase naknadno vrenjeidobiva stabilna silaža,smanjuju se gubicisuhe tvari silaže do 20%, poboljšava u hranidbi uzimanjesilaže i povećavaproizvodnja mlijeka.
Od biološkihsredstava kojapomažu Siliranjumogu se nabrojati:INOKULANT PIONEER 1188,PLANTANAZE,SILOBAC i dr
Hranidbena vrijednostsilirane trave ovisi o vrsti trava ivremenu košnje, s time da se morajuuzeti u obzir tehnologija Siliranja i načinčuvanjasilaže.Celuloza i lignin(sirovavlakna)smanjujuhranidbenu vrijednostsilaže. Uz to,siliranjem se najvišegube lako razgradiviugljikohidratikoji se anaerobnim vrenjem pretvaraju u mliječnukiselinu, što u razmjernomodnosu povećavapostotak sirovihvlakana u silaži.
Siliranjem bi se, dakle,morala smanjivatihranidbenavrijednostsilaže.Češće to,međutim,nijetako,jerse siliranjem može poboljšatiprobavljivost i iskoristivostcelulozekojamože biti 10-20% većanegou zelenojkrmiiliza 30-40% boljanegou sijenu.
3. Blološkasredstava za siliranje kojasadržavajubakterijemliječkokiselog vrenja i drugebakterijekojesprječavaju razvojnepožaljnihmikroorganizama u silaži. U tu se svrhu koriste:Lactobacillus plantarum,Pediococcuspentosaceus, Streptococcusfaecium i drugi.
Djelovanje tih bakterijamogućejei uz 30-50% manjišećerniminimum. Me-
Sirovebjelančevinetakođer se mogu povećati u suhojtvari silaže, u razmjernom odnosu zbog razgradnjelako probavljivihugljikohidrata, aliizbog rasta i razvojamikrobnihbjelančevina, bakterijasilažnogvrenja.Nasuprottome, u lošojsilaži može nastupitirazgradnja i raspadanjebjelančevina,djelovanjem plijesni i truležnihbakterija, što se može
očitovati povećanjem.postotkaamonijaka u silaži.
Goveda obično slabijeuzimajutravnu silažunegosvježu,zelenu krmu Bolje uzimajusilažu s većimpostotkomsuhe tvari,sitnijesječenu, s manjesirovih vlakana,manje octene i maslačne kiseline i manjeamonijaka.
vitamin vitamina A) siliranjem tek malo gubi,samo oko 10%,a sušenjemsijena mnogo više(2060). Stogajedobro da se dopunskomkrmom u hranidbeni obrok govedau prvome redu dodaju vitamini A i D, a u nekim područjima i vitamin E
Travna silažamože biti gotovopotpunakrma za krave u proizvodnji 10-15 | mlijekadnevno, s time da se za višu proizvodnju treba dodavati jošodgovarajućadopunskakrmna smjesa sa žitaricama i mineranovitaminskim dodacima Kod tovne junaditravnom se silažom ne postižuzadovoljavajućirezultati prirastatjelesnetežine,jernedostaje energije za većepriraste. To se može popravitivećimdodavanjemenergetskih krmiva (žiratica).
Treba računati da travna silažasadrži malo vitamina D (manjenego sijenoistogapodrijetla), dok se karotin (pro-
Minerali se iz travne silažegube pretežitoiscjeđivanjemsilažnogsoka (efluentom), ako se siliralajakovlažna trava iliako se kroz silažuslijevakiša. Treba se podsjetiti da u travi obično nema dovoljnominerala natrija, magnezija,joda,bakra,mangana,selena, a nekad i fosfora, tako da i te minerale treba dodavatimineralnovitaminskim dodacimailisolju za lizanje.
Također, s obzirom na većipostotak vlage i organskihkiselina, uz travnu je silažugovedimadobro davati i malo sijena.
Dr StjepanFeldhoferO kondiciji krava ovisi zdravlje, mliječnost i plodnost
Tijekomsvog života krave prolazekroz različitafiziološka(prirodna)stanja. Kada junicedosegnu2/3tjelesnetežine odrasle krave,gonese i osjemenjuju i postajubređe,tele se i počinjudojiti. U početnojlaktaciji od6-9 tjedanapostignu vrh laktacije, a nakon uvedene i _poodmakle laktacije krave treba zasušiti 40 do 70 dana prijetelenja. U različitim razdobljimaproizvodnjekrave treba i posebno hraniti, a ima stočara koji ih hrane podjednako u svim razdobljima, pa se krave kada ne dojeudebljaju, a kada dojejakosmršave.
Za krave kažemoda su zdrave ako mogu = konzumirati(pojesti)velike količinevoluminozne krme,ako su otpornena zarazne i nametničkebolesti (metiljavosti) i ako su mliječne i plodne. Ali krave mogu imati ipatološkihbolesnih
promjena na pojedinimorganima(jetra, bubreg,krv) - izvana izgledaju kao da su zdrave, a veterinari i stočari ne mogu običnim pregledomustanoviti ta subklinička(skrivena)oboljenja.Jedini vanjskiznak da su krave subklinički bolesne jeslabijamliječnost bez uzroka i slabijaplodnost, te se takve krave morajuviše putaosjemenjivati da bi postale bređe. Subkliničkebolesti mogu se ustanoviti samo laboratorijskim(hematološkim i biokemijskim)pregledima u veterinarskimzavodima.Primjerice u krvi se kod subkliničkeslabokrvnostinalazi manjibrojcrvenihkrvnihtjelešaca i manjebjelančevina ilise u mokraćikod supkliničkeketoze nađe povećana količinaotrovnih ketonskih tijela.
Za krave kažemoda su plodneako u 365 dana otele jednozdravo tele iliako
kod prvogosjemenjivanja ostane 60% bređih krava (od100 krava zabređa 60) i ako se po kravi prosječnoutroši 1 i pol doza sperme U Hrvatskojvlada jalovost - od 100 krava dobijemoprosječno manjeod 70 teladi.
Krave domaćegsimentalca imajuge- netski potencijal(nasljednumogućnost) za proizvodnju4000 do 4500 litara mlijeka, ali stvarno dojeprosječno oko 2000 lit.mlijekagodišnje.Uzroci slabije mliječnosti su različiti,najvišeneodgovarajućehranjenje.Umatičenekrave domaćeg simantalca dajuprosječno 4200lit mlijekagodišnje, alise one ibolje hrane
U Sloveniji su se u laboratorijima obavljalaistraživanja na kravama sa seljačkihgospodarstava, da se ustanovi od kojihsubkliničkih oboljenjakrave boluju.Istraživalo se na kravama koje su najugroženije, tj.visoko bređim i kravama kojesu u početkulaktacije. Ustanovljeno jeda:
23% krava bolujeod slabokrvnosti kojaizravno djeluje na gojnostanje, mlijčenost i plodnostkrava,
42% krava ima premalofosfora u krvi (hipofosfatemija) i uslijedtoganastaju smetnjena jajnicima i zamašćenje jetre.Može doći do omekšanjakostiju i teškogustajanja i tvrdokornog ležanja(osteomalacija),
59% krava ima premalobjelančevina u krvi (hipoproteinemija), a uzrok je metiljavost ili hrana s premalo bjelančevina.Uslijedtogamogu nastupitimršavljenje,različite infekcije (katarimaternice)nepravilan rad jajnika i jalovost,
72% krava u zimi i u rano proljeće ima u krvi i u mlijekupremalokarotina (hipokarotinemija), manjese stvara vitaminA kojijeneophodan za zdravlje i plodnost.Uzrok jehranjenjeloše
spremljenimsijenom i silažom bez karotina,
u velikom postotkuustanovljen je manjek natrijauslijednedavanja potrebne = količine stočne soli Posljedica su lizavost imršavost, s obzirom na to da istovremeno u krvi nastajevišakkalija,nastupajukatari sluznica spolnihorgana, ciste na janicima i neplodnost.
Na seljačkimgospodarstvima u Hrvatskojvladajuiste subkliničke bolesti i zato jeslabijamliječnost i plodnsot (kravuvišekratno valjaosjemenjivati ili pripustiti da ostane bređa).
Kada krava primitoliko hranjivih energetskihtvari i bjelančevina koliko uturoši za rad mišića,srca, rast plodai proizvodnjumlijeka, a nemršavi nitise ne goji, kažemo da se krava nalazi u energetskoj i tvarnojravnoteži(bilansi). Ako krava primavišakhrane i debljase, ona se nalazi u pozitivnojenergetskoj i tvarnoj ravnoteži. Kada krava dobiva u obroku premalohranidbenih tvari (pothranjivanje) ona mršavi,slabi jojotpornost, kožajojjesuha ineelastična,slabijedoji i slabijejeplodna.Tada kažemo da se krava nalazi u negativnojenergetskoj i tvarnojravnoteži.Uvijekkada krava mršavi i gubi kondciju,nastaje mobilizacija(stavljanje u = pokret) pričuvnemasti kojase nakupilapod kožom,oko bubrega(loj) i crijeva. Od te masti stvaraju se enegijapotrebna za život i mlijeko.
Jedna trećina masti odlaže se (infiltrira) u jetritako da nastajemasna infitracijajetre, u manjojilivećojmjeri. Omašćenajetraslabijedjeluju ine mogu dovoljnopretvaratibiljnubjelančevinu iz hrane u životinjskubjelančevinu,stoga moženastati manjakbjelančevina u krvi, manjese stvarajuvitamini, ine mogu se dovoljnorazgrađivatiotrovne tvari u neotrovne (detoksikaciju), Kadgodkrava primasuvišak hrane u obrocima,stvara se masti uskladišti u organizmu.Prilikom pothranjivanja masti se odlože u jetrene stanice (omašćenjajetre).Posljedica su smetnjeu rasplođivanju, kao slabi trudovi kod telenja,zaostajanjeplodnih ovojnica(posteljice),produženjerazdobljababinja,otežanaoplodnja, a katkada i teškaotrovanja.
Gojnostanjerkava ilikondicijamjeri se od 1 do 5 Kod kondicije 1 krave su vrlo mršave (kost i koža), a kod kondicije 5 krave su suviše debele u izložbenoj kondiciji Da bi krave ostale zdrave, mliječne i plodne, u svim se razdobljima proizvodnjemorajunalaziti u srednjoj kondiciji, u srednjemgojnomstanju od 3 25 do 3,75.
Kako trebakravehranitida bi ostale u srednjemgojidbenom stanju?
se krava hrani na pašiilizelenom krmom u štali, s manjekoncentrata žitarice, repinirezanci, uz mineralni dodatak. Ako krava nema ispust,treba jojdati vitamin D
U posljednja 2-3 mjesecaprijetelenja, u poodmaklojlaktaciji, krave počinju slabijedojiti, pa im prematome treba i smanjitihrandibenu vrijednost obroka U tom razdobljutreba nastojatikrave dovesti u srednjegojidbenostanje,bilo da su predebele, bilo da su omršavile uslijed veće proizvodnjemlijeka. U tom razdobljukrave mogu konzumirati (pojesti)većekoličine hrane (višenegokada su visokobređe ilina početkulaktacije), pa postojiopasnost da se udebljaju.
Postojeznatne razlike u reagiranju na pothranjenostvisoko i niskomliječnih krava Niskomlijčne krave jakosmanje mliječnost, i ostanu zdrave. Visokomliječnekrave,npr. s nasljednom mogućnosti od 25 lit mlijeka,dnevno dobijuhranu samo za proizvodnju 15 litara mlijeka,ipakće davati 20 litara malijeka, ali će 5 litara podmiriti razgradnjomsvogatkiva i smršavitće. Uslijednegativneenergetskeravnoteže nastupit će mobilizacijaskladištene masti i omašćenjejetre,stvarenje ketotijela i uslijedtogaslabijaplodnost.
U poodmaklojlaktaciji, osim štokrave treba dovesti u srednjegojidbenostanje, treba ih liječiti od metiljavosti, obaviti mastitis test na poremećenusekreciju vimena i eventualno bakteriološki pregledmlijekana zarazne klice Nadalje,treba pregledati noge i papkei liječiti ih od upala.Eventualno se provode i potrebnacijepljenja.
Kada se krava nalaži u punojuvedenoj laktaciji,tadajetreba hraniti prema stvarnoj mliječnsoti, prema -hranidbenim tablicama, da dobijetoliko hranidbenih jedinica_(hj)i toliko bjelančevina (dakako,vitamina i minerala), da bi se uspostavilaenergetska i tvarna ravnoteža.Tada se krava ne tovi niti ne mršavi,negoostaje u srednjemgojidbenom stanju. U uvedenojlaktaciji koriste se sve vrste krmiva kojasu na raspolaganjudomaćinstvu. Zimi se hrani livadnimsijenom iliDTS, sjenažom, silažom,repom uz obavezni mineralnovitaminski dodatak, a koncentratom se hrani da se dopuneosnovna krmiva. Ljeti 126
Krave treba zasušiti 40 do 70 dana prijetelenja.Suhostajtreba trajatinajmanje40 dana, a najdulje 70 dana,radi obnove stanica vimena za lučenje mlijeka.Suhostajjeosjetljivorazdoblje, jero načinuhranidbe ovise ishod poroda,buduća mliječnost,plodnosttj. buduća koncepcija(oplodnja)preživljavanjeteleta i zdravljekrava.
Zasušivanjetraje oko 7 do 10 dana, a postiže se davanjeslabijevoluminozne krme ismanjivanjembrojamužnje. U sisu se prema potrebiunese antibiotska mast Pritom stražnje noge treba sputati, sise očistiti,dvaputuroniti u jodnideznificijens za vime,utisnuti mast 0,5cm u sisu iponovnouroniti sise u dezinficijens. U slijedećemrazdoblju vime se odmara, i obnavlja za lučenjemlijeka. U tome razdobljutele brzo raste i pritišćeburag, tako da krava konzumira ido 30% manje hrane Na početkusuhostajapostoji opasnostda se krava zbogprestanka dojenjaudeblja, a podkonac suhostaja, ako se krava slabijehrani,može se pojavitinegativnaenergetskaravnoteža iuslijedtogapovećanamobilizacija masnog tkiva i omašćenjejetre, s prije navedenim posljedicama. Treba svakako nastojati da se krave održe u srednjem gojidbenomstanju(3,25 - 3,75).
Na početku iu sredini suhostajatreba davati zdravu voluminoznu krmu,pašu ilizelenu krmu u štali, a zimi sjeno i DTS Naročitotreba paziti da krma nijepokvarena, _pljesniva ili smrznuta, radi sprečavanjapobačaja. Za početaklaktacijepotrebnaje zaliha minerala i vitamina, pa je u suhostajupotrebno dodavativitaminskomineralni dodatak, a potkrajsuhostajanaročito fosfora Silaža se u suhostaju mora izbjegavati ili davati u vrlo malim količinama. U posljednja 2-3 tjednasuhostajakravu treba privikavati na koncentratkojiće dobivati početkomlaktacije kada hranidba treba biti snažma.Počinje se s pola kg koncentrata i svaki četvrti dan povisi se za polakg.Najvećakoličina koncentrata treba iznositi 0,5%od tjelesne težine (kravateška600 kg treba dakle dobiti najviše 3 kg koncentrata. Na početkui u sredini suhostajadajese standardni mineralni dodatak s odnosom kalcijaprema fosforu 2,2: 1,a u završnojfazi suhostajadajese mineralni dodatak s višefosfora 0,4: 1 (Rumetotrof,Fosfonal). Ako je u suhostajuhran-
jenjenepravilno, to je kasnijeteško ispraviti.
Za telenjetreba kravu pripremiti. Dan prijetelenja, na dan telenja i šest dana nakon telenjadaje se napojod pšeničnih posija,jerposijeimajudosta fosfora koji jepotreban za energijuprilikomtelenja i za povećanumliječnost.Trebaočistiti prostor za telenje,oprativime,repistidnicu. Nakon telenjateletu se otkine pupčanavrpca 5 - 10 cm od pupkai namaže jodovom tinkturom “Treba spriječiti da krava liže pupakteleta Ne smije se guratiprste u usta teleta! Planski treba utjecati na izbacivanjeposteljice: kravu ostaviti ležati 15 minuta,nakon togajojponuditi 8-12 litara slane tople vode,nakon 1 sat izmustije dase poveća stezanjematernice. Ako posteljica ne izađe za 6 sati,veterinar treba dati injekcijuoksitocina, a ako pakne izađe za 12 sati,treba dati antibiotske štapiće.
Nakon _telenjanastupa početna latacijakojatraje oko 2-3 mjeseca i sastoji se od uvoda u laktaciju (23 tjedna) i razdoblja(36 tjedana). Vrh laktacije je oko 6-9 tjedana.Pravilnim hranjenjem postiže se nasljednamaksimalna mliječnost.Nasljednamliječnostnijegotovo svojstvo,već ju treba postićiodgovarajućomhranidbom.
Na početkulaktacijeredovito nastupa negativnaenergetskaravnoteža,jer krave ne mogu konzumirati onoliko hrane koliko jepotrebno za stvaranje nadolazećegmlijeka,stogatrebamo nastojati da krave previše ne smršave. Energijajepotrebna i za oporavakod telenja, za involuciju(povlačenje) maternice na normalnu veličinu, za ponovnu djelatnostjajnika(zagonjenje),kravu možemo hraniti vrlo dobrim sijenomili djetelinskotravnom smjesomi davati joj toplinapojod pšeničnihposija. Uz to treba = davati mineralnovitaminske dodatke i sl
Od 6 do 21. dana treba krave postupno privikavati na raznovrsnu krmu kojom domaćinstvoraspolaže:zelenu krmu,
sjenažu,silažu i krepkakrmiva,gotovu krmnu smjesuili70-80% kukuruzne prekrupepomiješane sa 20-30% superkoncentrata koji se sastoji od proteinskog krmiva ivitaminskomineralnog dodatka Treba pripaziti da u dnevnom obroku bude najmanje18% sirove vlaknine (sijena) i da se krepkakrmiva ne daju odjednom,nego u višenavrata, da se sadržajburagane bi previšezakiselio.
Od 21 dana počinjerazdojavanjekoje može trajati 3 do 6 tjedana.Tada se svakih nekoliko dana dajepo1 kgsmjese višenegoštojepotrebno za mliječnost i povećavaobrok tako dugo dok krava odgovarapovećavanjem za 1 do 2 litra mlijeka.
Zanimljivo jeda krave koje su iz suhostajaizašledebele,jačesmršavenego krave kojesu izašle u srednjemgojidbenom stanju. Ako krave u početnojlaktacijiomršave i izgubena tjelesnoj kondiciji samo do 6% (na100 kgtjelesne težine 6 kg), to prolazineopaženo i bez posljedica. Ako omršave6-10 kg,tada se smanjidjelatnostjajnika(slabije se goni,izbacivanjejajnestanice izfolikula kasni u nastajanju i drugefunkcionalne poremetnje). Kada krava smršavi 1020%,nastajusubkliničkebolesti,slabija mliječnost i plodnsot, te su krave povremeno neplodne.
DragutinPremzi,veterinar
Mali muzni uređaji
Prema Međunarodnojmljekarskoj federaciji na osnovu izvedbenih ifunkcionalnih osobina strojeva za mužnju svrstalo ih se u višetipova.
Tipsa muznom kantom jenajjednostavniji.Mlijeko se iz vimena sakuplja u pokretnumuznu kantu,kojajeprekopulsatora spojena s vakuumom Ovajtip se sastoji od: vakuum pumpe sa pogonskim motorom,rezervoara za vakuum,regu- latora vakuuma,priključnogpipcaza vakuum,vakuummetra,pulsatora, muzne kante,kolektora,sisnih čaša ivakuum voda.
Nešto suvremenijimtipom stroja mlijeko se sakuplja u transportnukantu. Zatim imamo uređaj sa mljekovodom, te sa menzurom u kojoj se mjerikoličina mlijeka.
Prema sistemu,mužnjedijelimo na: Stajskisistem,kod kojegje muzni agregatpokretaniprenosi se od krave do krave kojesu stacionirane.
Ovajsistem koristi se na gospodarstvima s malim brojemmuzara (do5 kom).
1 Pokretni
Ovi muzni agregatiodlikuju se time da jepogonskidio i muzni aparatpokretan. Prednost mu ještone zahtijevaju posebne instalacije.Običnojena kolicima Većipokretnimuzni aparatiposebnosu konstruirani za mužnjuna pašnjacima. 2 Polustabilni muzni agregati su namijenjenitakođer za stajski sistem mužnje.Karakterističan jepo tome, štojepogonskidio muznog aparatafiksiran, a muzni aparatpokretan i prenosi se od krave do krave Pogonskidio se običnopostavlja na zid stajeili u posebnu prostoriju. Vakuum vodovi se spro- vode u staju.
Kod ovoga tipaagregata,mužnjase može obavljatiprimjenomvisećih i stojećihkanti.
Postoji i načindirektnogveza na mljekovod,kojijeusporedostavljen uz vakuum cijev.Mljekovodommlijeko dospijevadirektno u transportnukantu ilisabirni bazen. Ovajsistem može zadovoljiti farmu sa 10 krava.
U idućembroju o izmuzištima.
sumex (p)fnnme ra NEJ oops
SUVREMENA OPREMA ZA
VIŠEMLIJEKA
e Muzni uređaji i ostala štalska oprema za male i velike proizvođačemlijeka
POKRETNI SERVIS NA TERENU
e ispitivanjeispravnosti muznih uređaja i popravakneispravnihobavit ćenaši serviseri uz garanciju u najkraćemvremenu
e za muzne uređaje ALFA
LAVAL AGRI
WESTFALIA
BELJE
VITREX
uvijekoriginalnirezervni dijelovi
Ovlašteni servis i prodaja u Hrvatskojnajkvalitetnije muzne opremeAlfa Laval Agriiz Švedske.
Pašnjačka tetanija
Pašnjačkatetanijajavlja se većinom kod krava muzara, i to u proljeće, kada životinjekoje su provelezimu u štali, odjednomizađu na bujnuproljetnupašu. U nastanku bolesti važnu uloguigra obijebjelančevina i kalija u tvari pašnjakakojise intenzivno gnoje. S druge strane, zimska hranidba ograničenimkoličinamasijena, a obiljem žitarica u obliku krmnih smjesa (pšenična ikukuruzna prekrupa,posije i dr.)ilislaže pogodujerazvojubolesti, jeruvjetujenestašicumineralnih tvari i elemenata u tragovima.Omjermineralnih tvari u navedenim krmivima je nepovoljan(udje!kalcija -obično je
prenizak, a udjelfosforne kiseline previsok).Koncentracijakalcija u kravi krava muzara može se jakosmanjiti pogotovupotkrajrazdobljastajske hranidbe Uz to za pašnjačkutetaniju značajnajei niska koncentracija magnezija.Doduše,hipomagnezemijarijetko jekada posljedicaprimarnenestašice magnezija u hrani itada jeza njenrazvoj potrebnoduljevremena, iako jesadržaj magnezija u travi pašnjaka na kojima se javljatetanijaobičnoza 10% manjiod onogna pašnjacimagdjenema tetanije. Hipomagnezemijanajčešćenastaje zbogporemetnjemagnezijasekundarne naravi. Naime, hrana bogata
bjelančevinamanepovoljnoutječe na koncentracijumagnezija u krvi U mladoj bujnojtravi udjelbjelančevina s obzirom na potrebelaktacijejeprevisok, pa u buragu ostajuneiskorištene znatne količineamonijaka. S druge strane, sadržajugljikohidrata u travi razmjerno jenedostatan,štonepovoljnoutječe na pretvorbuamonijaka u bakterijske bjelančevine u buragupa se amonijak i zbog toga resorbira u znatnim količinama.Eksperimentalno jedokazano da povećanaproizvodnjaamonijaka u buraguuvjetujeakutni napadtetanije. Procesi u buragubit će jošnepovoljniji ako trava, osim bjelančevina,obiluje i nitratima, tj.ako su pašnjaciobilato gnojenidušičnimgnojivima.
ravnotežaizmeđu iona kalcija,magnezija i natrija s jednestrane te kalija i fosfora s druge.Zbogtogau krvi i tkivu nastaju koloidalnokemijske = promjene = koje utječunanadražljivostživčanogsustava, pa uvjetujutetaničkudispoziciju. Ako životinjekojesu na boljojpašine dobivajusijena,razmjernanestašica ugljikohidrata u obroku = pridonosi tetaničkojpredispoziciji. Naime,količina i struktura vlaknine u obroku veoma je važna za normalne fermentativne procese u buragu.Poremećeniprocesi probaveu buraguzbog viškabjelančevina u hrani katkada uvjetuju ne samo povećanutvorbu amonijaka, već i intoksikaciju = priozvodimatruljenja bjelančevina.
Uz obiljebjelančevina . u hrani, stanovita važnostpripada i viškukalija. Trava s livada na kojima se javljatetanija sadrživiše kalijaifostora, a manjenatrija, kalcija i magnezija od trave s pašnjaka gdjenema bolesti. Mlada trava katkad sadrži i 20-35 putavišekalijanego što jekravama kojenisu u punojlaktaciji potrebno.Višakkalija u organizmuistiskujeiz tijelanatrij,kalcij i magnezij, pa smanjuje ikoncentraciju tih iona u tjelesnim tekućinama,naročito ako životinje u hrani istodobno primajuobiljefosfata. Poremetnjama u međusobnom odnosu mineralnih iona u krvnojplazmipogoduje ivisok stupanjvlage u travi Naime,zbog obiljatekućinekojuživotinjeprimaju s travom,natrij se izlučuje u povećanoj količini, pa se znakovima tetanijemogu pridružitiiznakovi nestašice natrija.
Prema svemu navedenome,etiologija pašnjačketetanijesvodi se na poremetnje u međusobnom odnosu mineralnih kationa u tjelesnimtekućinamazbog prenaglogprelaza sa zimske hranidbe bogatetvarima (odkojih u tijelunastaje obiljekiseline), a siromašnemineralnim tvarima, na hranu bogatu bjelančevinama i kalijem - poremeti se
Tetaničkapreosjetljivosttemelji se na labilnojodnosno povećanojnadražljivostiživčanogsustava, a napose živčanomišićnog aparata.Zbogtogasu dovoljni i neznatni nadražaji da izazovu nenormalne reakciježivčanog imišićnog sustava Primjerice,vremenske nepogode(naglapromjenavremena, pad barometarskogtlaka,toplidani i hladne noći,vlažno i hladno vrijemeopćenito), pa psihičkiutjecaji(strah,grub postupak,grubotjeranjestoke prilikom izgona na pašu, gonjenje,mužnja prekomjerannaporitd.)mogu bitineposredan povod da se latentna prenadražljivostživčanogsustava očituje u obliku tetanije.
Pašnjačkatetanijaobično se javlja tijekomdrugogtjedna po izgonukrava na pašu,često u vezi s promjenama temperature.Brojslučajevapašnjačke tetanijeobično poraste 5-6 dana nakon promjenevremenskih prilika.
U većinislučajeva,prijenegoštose očitujesklonost grčevima,životinjeimaju smanjentek,nevesele su, mnogo leže i tromo ustaju, a količinamlijeka im je smanjena. To su početniznakovi skorog razvojatetanije.Napadtetanijeuslijedi
obično1-2 dana kasnije. U većini slučajevanapadajpočinjenemirom: krava riče,plaši se i uzbuđuje.Životinje katkad rogovimaprevrćustelju, skaču u jasle i grizudrvene i drugepredmete uokolo Rjeđese događa da budu omamljene.Kada nastupitetanija, mišićjelica i očnihjabučicajeukočeno, pa životinjeizgledajuuplašeno i divlje. Zjenice su proširene.Životinjeznaju škripatizubima i sliniti, pa im jegubica zapjenjena. U ramenom područjuponeki se mišićzna trzati, a drugi su ukočeni; cijeli jevrat ukočen,glavaispružena, a ušipodignute i ukočene.Repjeuzdignut, a noge (naročitostražnje)napete su i raširene.Zbog toga se životinje i otežanokreću.Trzanje inapetostmišićja pojačava se pod utjecajemneznatnih i uobičajenihvanjskihpodražaja, a ne popuštaju ni u stanjudepresije, pani kod životinjakojeleže.Naročitopokušaj da se životinjauspravi na noge može izazvati općuukočenost.Temperaturatijela običnojenormalna ilimalo povišena, a bilo i disanjeumjerenoubrzano.Pri težemnapadutetaniježivotinja se sruši iostane ležatipostrance,udara nogama, koluta očimai stenje, a pritom ne izgubi potpunosvijest.Prilikom napadatjelesna temperatura može doseći40%Civiše, rad srca jeubrzan, a bilo slabo i napeto. Kada napadprođe,životinjamožepasti u komu. Zbog snažnoggrčabronha, može se u grčuugušiti ilipasti u komu.
U lakšimslučajevimabolest trajejedan do nekoliko dana U težimslučajevima, ako se pravodobnone poduzme liječenje,životinjaugine za nekoliko sati Rijetkoje kada tijekbolesti kroničan. Tada uz neodređene živčane znakove, kao što su otežano i ukočeno kretanje, uzbuđenost i plašljivost,životinje reodovito .pokazujuznakove probavnih poremetnji:smanjentek,poremećeno preživanje,atonijaburaga kojije prenatrpan,sklonostzačepu, a kasnije moguće i smrdljivproljev. Kod životinja
kojeizdrženapadtetanijekasnije se većinomjavljajuprobavnesmetnje.
U slučajuperakutnogtijekabolesti, kada jetijekbolesti veoma brz,veterinar često ne stignepružitipomoć,pa krava ugiba.Ako jekod životinjabolest već dosta odmakla i ako su nastupile komplikacije u obliku propadanja srčanogmišića,tjelesnemuskulature i
os ća #4, AA
jetre,oboljeleživotinje ne treba liječiti. Ako do napada tetanijedođe na pašnjaku,kravu utreba brzo i oprezno dopremiti u štaluili je.smjestitipod nadstrešnicu iliu kakvušupuihitno pozvati veterinara kojiće dati otopinukalcijevih imagnezijevihsoli,zatim glukozu itd.
U lakšim slučajevimaoboljenja, ako se počelapravodobnoliječiti,životinja ozdravi za nekoliko (dotjedan)dana. Uz liječenje,životinjijepotrebnopromijeniti hranu. Nakonliječenjakatkadzaostaju probavnesmetnje iproljevi. Da bi se normalizirali procesiprobave, s hranom je dobro davati kalcijeve imagnezijeve karbonate i vitamin D
Sprečavanjenastanka bolesti postiže se pravilnom i uravnoteženomprehranom tijekomzime,a naročito2-3 mjesecaprijeizgona na pašu.Životinjamatreba osiguratikvalitetnolivadno sijenoili sijenoleguminoza,zatim u obrok davati mineralnidodatak, kao npr. VAM, koštanobrašno,krmno vapno. Naročitupozornosttreba posvetiti
bređim ivisokomliječnimkravama u laktaciji,jersu njihovepotrebeza mineralima jakovelike.
Na pašuih treba postupnoprivikavati tijekombarem 8-10 dana,smanjujući postupno količinusuhe hrane i povećavajućipašuilizelenu travu. Prvih nekoliko dana po izgonu na pašukrave treba nadzirati, kako bi se životinje kod kojih se pojavisklonost tetanijimogle pravovremenoliječiti.Količinu krepke
krme ikoncentrata u obroku treba smanjitNa koncentracijumagnezija u krvi povoljnodjelujuumjerenekoličine(ali ne previše)suhih repičinihrezanaca, naročito u proljeće i u jesen.
Ako se pašnjakintenzivno iskorišćuje, treba ga gnojitignojivimakojasadržavajumagnezij(npr.dolomitnim brašnom).
Dr. StjepanBanožić
Sustavi korištenja sjemena bikova
Genetski napredakpopulacije 0ostvaruje se izborom roditelja novih generacija.Pritom je značajnijemjesto muškogroditelja.
Razlogtome treba tražiti u broju potomakakojedajeneka jedinka u promatranomrazdoblju. Kod goveda, krava godišnjedajesamo jednotele,što značida ćetijekomsvojegproizvodnog vijekadati manjibrojpotomaka.Tajse brojdanas može povećatikorištenjem metode transfera embrija, no ni to bitno ne mijenjasmisao ranijetvrdnje.
Kod bikova,međutim,broj je potomakaznatno veći. Računase da se u prirodnompripustugodišnjedobije oko 100 potomaka.Korištenjemumjetnogosjemenjivanja taj se brojznačajno uvećava.Godišnje se po prosječnom rasplodnjakudobijeoko 10 000 doza sjemena,štoznačida se može dobiti i pripadajućibrojpotomaka.Tajbrojovisi o uspješnostiosjemenjivanja ikoncepciji krave. Uzme lise u obzir da jeproizvodni vijekrasplodnjakakoji se koristi za umjetnoosjemenjivanje znatno duži nego jetoslučaj kod prirodnogpripusta, može se s pravom ustvrditi da se od jednog bika dobijevelik brojpotomaka.Ovo daljeznačida bik dobrih genetskih
osobina, ako se intezivno koristi,može značajnoutjecati na genetskipotencijal populacije,posebicestada. Isto vrijedi i obrnuto - bik lošihgenetskihpotencijala značajnosmanjujeuzgojnuvrijednost životinjasvojihkćeri.
To su temeljnirazlozi da se posebna brigavodi o genetskompotencijalu i korištenjurasplodnjaka, te se stogau svakom uzgojnomprogramunjihovoj proizvodnjipridajemaksimalna pozornost.
Kod nas se u posljednjevrijeme pokazuje sve većezanimanjeuzgajivača za uzgojnevrijednosti bikova koji se koriste na populaciji.
Dosad jebila prikazanaorganizacija proizvodnjemuškihrasplodnjaka, ali nisu bile dane mogućnosti i načini njihovaoptimalnogkorištenja.
Načinkorištenjabikovaglede dobiitesta životinje
Sustav korištenjabikova različitjepo zemljama.Početakkorištenjabika,tzv. testosjemenjivanje u osnovi jejednak u svim zemljama.Temeljnajeidejatest-osjemenjivanja što ranijeosjemenitidovoljanbrojkrava svakim mladim bikom, kako bi se što prijeostvarila mogućnost
provođenjaprogenihtestova na njihovim potomcima. To sjemetreba koristitikod svih krava koje su togtrenutka u pripustu,da bi se dobili potomcikoji,promatrano po majčinojstrani predstavljaju prosječnuuzgojnuvrijednostpopulacije, te da bi se na tajnačin lakše utvrdio doprinoskojidajeotac tih potomaka.
posebnopazi na izbor roditelja,naročito muškogdijela, a sustav testiranja u performance testnojstanici organiziran je na kvalitetan način.
Ako se nakon završetkatestosjemen- jivanjasjememladih bikova više ne koristi do rezultata testova, onda se takav sustav naziva sustav bikova u čekanju. Tijekomtog razdobljakojetrajedo starosti bika od 5,5 - 6 godina,oni mogu biti u fazi čekanja na različitenačine. Najjednstavnijinačinjeda se u tom razdoblju ne koriste, većse držeodvojeno bilo u centru ilikod drugihkorisnika,npr. u prirodnompripustu.
Nakon provedenogtestosjemen- jivanja s odgovarajućimbrojemdoza, daljnjejekorištenjerasplodnjakarazličito u pojedinimpopulacijama. S jedne strane postojisustav stalnog(kontinuiranog)korištenjamladog bika i nakon provedenogtestosjemenjivanja, a s drugejestrane sustav odlaganja korištenjasjemenasve dok nisu poznati rezultati progenihtestova U drugom slučaju,nakon rezultata testova za osjemenjivanje se koriste samo pozitivno testirani rasplodnjaci.
Oba sustava imaju i dobrih i loših strana Ako se nastavikorištenjesjemena mladih bikova nakon provedenog testosjemenjivanja, u populaciju se ugrađujetzv. genetskitrend, alise pritom preuzimarizik da jetajtrend negativan. Valjaočekivati da će svaka nova generacija bitibolja od postojeće. To se temelji na činjenici da se priizboru roditelja nove generacijebirajunajbolja “grla,bikovske majke i bikovski očevi, te da ćenjihovdoprinosgenetskojizgradnji nove generacijebikova u prosjekubiti grlakojasu boljaod postojećegeneracijebikova. U takvom se sustavu može dogoditi da neki od rasplodnjaka ima negativnuuzgojnuvrijednost, ali treba očekivati da će ukupnauzgojna vrijednostmlade generacijerasplodnjakabitibolja od ukupneuzgojnevrijednosti ranijihgeneracijabikova.
Tajsustav korištenjarasplodnjaka u sebi nosi višerizika,posebiceako se za roditelje ne birajunajboljejedinke i ako sustav testiranja u vrijemerasta irazvoja nijeoptimalan.Kod nas se, međutim,
Drugijenačinorganizaciječekanja da se tijekomtograzdoblja i daljeuzima sjeme,ali se ono ne koristi, već se čuva duboko zamrznuto Razlogtome jeda se u razdobljupuneživotnesnage iskoristi optimalnovrijeme za proizvodnju i na tajnačinosiguraveća količina sjemenakojaće se moćikoristitikada ćebitidostupnirezultatitestova, ako su oni pozitivni.Uzimanjesjemenamožese organizirati tako da se bik koristiu cijelom tom razdoblju inakon rezultata testa, ili se bik nakon proizvodnjedovoljnih količina sjemenajoš u ranijemrazdoblju izlučuje iz uzgoja.
U ovom sustavu isjeme ibik se koriste ako su rezultati testova pozitivni, ilise rasplodnjakizlučuje a sjemeuništi ako su rezultati testa negativni.Proizvođač sjemena u tom slučajupreuzimarizik uništenjasjemenakojeje čuvao u tekućem dušiku,za što je uložio materijalnasredstva. Zbog togaizbor sustava korištenjabikova u razdoblju testiranja ovisi o troškovimadržanja životinja ičuvanjasjemena u tome razdoblju.Ovdjepostojijošjedanmodificirani načinkorištenjasjemenaza vrijemečekanjatesta Radi se o mogućnosti korištenjadozvoljenihkoličina nakon provedenogtest osjemenjivanja ovisno o njegovojprocijenjenojuzgojnoj
vrijednostitemeljenoj na rezultatima per- formance testa, a posebice na podacima o uzgojnojvrijednostiroditeljaizraženoj tzv pedigreeindeksom
Sustavkorištenjabikova u Hrvatskoj
Kod nas postojerazličiti sustavi korištenja bikova ovisno o pasmini. Tako se kod simentalske pasminenakon provedenogtestosjemenjivanja bikovi koriste i dalje, bez obzira na to što se ne raspolažepodacima o progenimtestovma
Sustav čuvanjasjemenado raspolaganjarezultatima testova nijekod simentalske pasmine u Hrvatskojdosad korišten,jerjeupitangledetroškova.
Posljedicajetogada ne raspolažemo dovoljnimkoličinama sjemenatestiranih bikova. Bikovi kod nas vrlo često ne dosežudob kada su na raspolaganju rezultati testova
Kod smeđe isive pasminesjemejeu stalnom korištenju,slično onom kod simentalske pasmine, uz napomenuda se za te pasminene očekujupouzdaniji rezultati testova,jerje matični dio
Tablica 1 Broj idobna struktura bikova u centrima
Centar Pasmine siment smeđa siva
TIT siment pram m III
populacije malen (smeđapasmina)iliga nema (sivapasmina).
Kod holstein pasminesustav iskorištavanja bikova temelji se na korištenju samo onih grlakojima su rezultati testova pozitivni.Nakon testosjemenjivanja bikovi se dalje ne koriste do trenutka raspolaganjatestovima Brojnostanjeistruktura rasplodnjaka
Kod nas se rasplodnjacikoji se koriste za umjetnoosjemenjivanje nalaze u tri centra:
Centru za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske ZagrebKriževci, Centru za unapređenjestočarstva Osijek,
Centru za stočarstvo Veterinarske stanice SI. Brod.
Najvećibrojrasplodnjakapripada simentalskojpasmini,aznatno manjibroj jeholstein, smeđe i sive pasmine.
Osim živih bikova, u centrima se nalazi isjemeneživihbikova koje se možekoristiti.Većinatih bikova pripadakategoriji djelomice ilipotpunotestiranih Tako se
Broj bikova
Testirani
Meso i mlijeko
u Križevcima sada nalazi sjeme 8 simentalskih i 2 smeđa bika, u Osijekusjeme 1 simentalskog i 5 holstein bikova, te SI Brodu sjeme 7 simentalskih bikova.
Taj brojbikova daje mogućnost velikogizbora. Valjaistaknuti da priizboru vrijedipravilo da sjemesvakog rasplodnjaka, bez obzira na smještaj, treba biti na raspolaganjusvakom uzgajivaču. To značida se uzgajivači moraju dogovarati sa selekcijskom službom i službomreprodukcijesvojeg područja o izboruonog sjemenakojeje najviše u interesu togapodručja.Pritom se vodi računa i o rezultatima testova i o linijamakojesu se dotada koristilena tom područjuda bi se spriječila
mogućnostuzgoja u srodstvu. Poglavita jedužnostselekcijskeslužbe da redovito pratirezultate testova bikova kao i linije novih bikova, da bi se uvijekkada se pojavenovi bikovi čijisu testovi natprosječni to sjemeštoprijekoristilo na populaciji.
Takav sustav planiranogkorištenja sjemenabikova treba što prijeuvesti na cjelokupnoprodučjejerjeto jamstvo da će se prekomuškogroditelja u nove generacijeugrađivatinajvećidio nasljedneosnovice kojubikovi prenose na potomstvo.
Dr Ivan Jakopović
Stanjeipotrebnaproizvodnjamlijeka u Hrvatskojpromatrana kroz postojećuibuduću potrošnju (nastavak na Mljekarskilist 2 i4/96.)
a)Državnapolitika - (nastavak)
U prethodnombrojuMljekarskog lista obrađeni su probleminastali manjkom mlijeka - uzrokovani gubicima u ratu. Trenutno rješenje da se manjakmlijeka nadoknadi uvozom mlijeka i proizvoda moramo štoprijenapustiti ipripremati se za potrošnju - naviještenu na str 23 u Mljekarskomlistu 2/96.,tj.290-300 litara po glavistanovnika ilioko 1,4milijardi litara mlijeka u preradi u mljekarama Hrvatske.
Kako ne bismosumnjali u najavu potrebneproizvodnje, ovoga ćemoputa, radi upoznavanjaproizvođačamlijeka sa stanjem u nekim zemljamaEurope,dati prikaz:prerademlijeka,preradedomaće proizvodnjepo glavi stanovnika, potrošnjemlijeka u proizvodima(osim maslaca)potrošnjemaslaca (koja opada),sveukupnepotrošnje(proizvodi s maslacem) i prosjekaproizvodnje po
kravi godišnje za cijelupopulaciju dotične države.
Za sve države podaci se odnose na godinu1994.,osim s oznakom * za godinu1984 Napominjem da jetijekom posljednjih 10 godina u svim zemljama Europepadaobrojkrava a rasla proizvodnjapo kravi (što se i kod nas mora dogoditi), dok jepreradaostala na istoj ilipribližnoistojrazini
Preporučam da se pričitanjuovoga člankaposlužite ičlankomgospodina dr Ivana Jakopovića,objavljenim u Mljekarskomlistu broj3/96.(str.6266), gdjećete, uz slične podatke, na str 63 moćiusporediti nas i Europuu dijelu populacijepod kontrolom ili,kako mi kažemo'podselekcijom" te rezultate kontrole mliječnostimatičnogstada dijelapopulacijeprema brojulaktacija. Jasno jeda su oba podatkaprema prosjekukrava u cijelojpopulacijivišano
Prerada mlijeka u mil/l
Proizvodnja po glavi stanovnika
Potrošnja mlijeka
Potrošnja
maslaca
Ukupna potrošnjaproizvodi + u kg maslac ul
Prosjekproizvodnje po kravi
Njemačka
Francuska*
Malija
Nizozemska
Belgija*
Engleska*
Danska
Švedskat
Švicarska
Austrija
Hrvatska 89
Hrvatska 94
* podaci 1984 godine
+ ukupna proizvodnja- Statistika + 500 | posisano od teleta (Napominjem da su podaciprema raznim izvorima veći ilimanji od navedenih, no svi su podaci uprosječeni
zanimljiva su za sagledavanje i naših budućih prilika.
Podsjetitćemo da smo u tim razmatranjimapredvidjeli da govedarstvo sa 519 000 govedaporaste na 1.152.000, a brojkrava sa 347 000 na 480 000 ilida prosječnaproizvodnja po kravi poraste sa 1.677 | na 3000 (bez500 I za tele).
Za ostvarenjeovogaciljapotrebnoje, kao što rekosmo, da se uključidržava
(putemsvog instrumentarija) s većom stimulacijom i mlijeka i nabave goveda, odnosno stimuliranjemuvjeta za gradnju pratećihobjekata i opreme,kao što jeto u svim nama susjednimzemljama.
No o tome,kao štojenajavljeno, u slijedećemnastavku
SJENENMARINIA ZAEREBALO:04
ZAGREB, TrgKraljaTomislava 19
tel 01/432143,272703 fax: 01/431803
Samo kod nas možete dobiti originalpakirano sjeme poznate kakvoće "SEMENARNA" LJUBLJANA
iii
PROIZVODIMO,IZVOZIMO I UVOZIMO TE
PRODAJEMO NA VELIKO I MALO:
Bpoaanvatocoo
žrobnopo
4 e
- sjemeratarskogkrmnogbilja
- kukuruz hibridni V.G. 100-600
- ječamozimi i jari
PTrrfre toa
- stočne repe kan Bao se asa “LK
ođa dese..a rk
- Orahoricuozimu i jaru
- djeteline:crvena, bijela,švedska,lucerna
NUDIMO VAM:
pa a - i sve ostalo sjemepotrebno GEL dk svakom domaćinstvu »ŽELIIE + edin
sooo o9+ HIILLLIIII
- alate i zaštitnasredstva
Opskrbite se našimsjemenom u našimprodavaonama i poljoprivrednim apotekama u cijelojHrvatskoj. (B
OBITELJ I DOM
Mali podsjetnik za poljoprivredne radove u mjesecu svibnju
Svibanjhladan uz to vlažan, Godi srcu gospodara,
On jeplodantemeljsnažan
Znak obilnogBožjegdara!
(Stihovi od prije 100 g.)
Mnogotogaštonije u ožujkuučinjeno, ostalo jeza travanj, a iz travnja će se ostaci poslovazacijeloprodužiti u svibanj, pa se zna štosve treba uraditi. U tom će se mjesecuobavljatisjetva kukuruza i bit ćelako onima malobrojnim koji će dobiti kredite za sjetvu, i to samo na 120.000 ha. To su uglavnombivše društvene površine, a seljaci za kreditima mogu samo čeznutljivogledati. A ne bi bilo loše kada bi po jednomhektaru kukuruza dobili 35 litaradizelskoggoriva i 350 kg mineralnih gnojiva,štoiznosi oko 600 kuna Oni malobrojni na oslobođenim područjimadobit će jošza sjeme1.000 kuna po hektaru,štoje veliko olakšanje.
No,budućida se novci za gorivo i gnojivomorajuvratiti već do 30 studenog1996.,pitanje jetreba liza njima žaliti.
U polju:
Kako smo, dakle rekli,sjetvakukuruza se nastavlja, a ako jeneki ranijeposijan, moćićese prihranjivati.Krajemmjeseca valjat će ureom prihranjivatišećernurePu,soju,krumpir idrugejareokopavine.
Mogu nastupitibolesti na listovima pšenica(pepelnica,septoria), kao i na klasovima.Posavjetujte se sa stručnjacimaza zaštitubilja“isplati li se primijenitifungicide.Šećernurepu treba zaštićivati od buhača i pipe,osobito ako sjemenijezaštićenoinsekticidom U to vrijemesuzbijaju se korovi kojise
pojavljuju nakon nicanjarepe. Pazite na uskolisne korove kojiničuposlije širokolisnih . Prilikom suzbijanjakrumpirovezlatice mijenjajteinsekticide U vrtu:
U vrtu i cvjetnjaku,pišekolegaDarko KANTOCI,svibanjdonosi obiljeradova. Tu se već beru plodoviozimih kultura kao štosu kelj,salata,špinat i mladi luk, alise jošuvijekzasniva nova ljetnasjetva različitogpovrća, a od nekih i drugasjetva kao salate,blitve,cikle, a poznati datum sjetve za krastavce jesv Florijan (4.svibnja).Nadamo se da nam "ledeni sveci" na kraju sa sv Sofijomnećeodnijetiizniknuli grah ili tikvice. Mladi agronomipreporučuju da u povrtnjake uvedemo nove korisne biljke kao štosu: kineski kupus,komorač,bamija ibrokuli
Sve se višehvali kopar,koji da jedobar za probavu,olakšavamokrenje(nama starcima), čistikrv,jačasrce, dajedobar san - gotovoda čovjekpostanebesmrtan Mora ga se sijati, ne ide dobro uz pomoćpresadnica, ali jenajbolji kad jesamonikli - s njimebar nema posla, mora ga se samo čuvati od korova.
U vinogradu:
Mladice ćevećporasti, paih se može pljeviti, a plodne i vezati.Prskalice treba urediti, a kemijskasredstva morajuse nabavljati ismjestiti na prikladnomjesto. Vinogradikojirado obole od paležilista ilipseudopezizemoraju se oprskati polovicom svibnja, iako možda nema još uvjeta za peronosporu. Nek' nam bude sretnijaova, 1996.,od one prošle godine!
U voćnjaku:
iizdanci izkorijena.Zaštitu od krastavosti i pepelnicevaljaredovito obavljati.
Ljekovitobilje:
Gđa Maja Kranjčević,dipl.ing., podsjeća nas na proljetnoljekovitobilje: maslačakiliradičžutihcvjetova od kojih se pravisirup,zatim plućnjak s ružičastim,kasnijeljubičastimcvjetovimasada ga se skuplja u cvatu, te podbjel sazlatnožutomcvjetnomglavicom. Sada se beru te glavice, a kasnije i listovi, pa se suše za pripravučajakojiolakšava iskašljavanje.
Iskusni voćar,kolegaSlavko Jenč, kaže da se u svibnjuobavljaplijevljenje suvišnih i nepotrebnihmladica Na mladim nerodnim stablima time se postiže izabraniuzgojnioblik voćkice, a na rodnim stablima uklanjaju se suvišninerodni izboji na osnovnim granama krošnje, kao
U svibnjuizdvojite bar kojitrenutak, sjednitepodrascvjetalibagrem,uživajte unjegovumirisu iu zujanjumarnih pčela.
Priredio: Dipl.ing.StjepanKeglević
Dr. Eugen Kvaternik - mučenik za Hrvatsku
1825.-1871.
Uvod
Početkomsedamdesetihgodina19 stoljeća u hrvatskom jepolitičkomživotu, kako vidjesmo,vladalo pomirenje sa sudbinom da nam nema opstankabez uske veze s Mađarskom, a u okviru austrijskogcarstva. Bilo je,međutim, glavakojesu sasvim drugačijemislile i nisu se željele s time pomiriti. Ta jemisao bila izražena u Stranciprava pod vodstvom dr. Ante Starčevića, a posebice žestoko u njenomvrlo djelatnomčlanu EugenuKVATERNIKU,odvjetniku iglavnom suradniku stranačkoglista "HERVATSKA".PovjesničarJosipHORVAT piše:"Cijeliživot isva političkadjelatnost E. Kvaternikaodvijali su se u ekstazi domoljublja.Njegovježivot san na javi u kojemsanja o uskrsu slave hrvatske države.“
Životopis
Ta se ljubav za povijest u Eugenu Kvaterniku razvila zahvaljujućinjegovoj
obitelji. Rodio se, naime u Zagrebu,31. listopada1825., od oca Romualda,profesora povijestinazagrebačkojakademiji.Nižeješkolezavršio u rodnom Zagrebu, a višerazrede na gimnaziji u Rijeci, gdjejenaučiotalijanskijezik.Tada se upisao na bogosloviju u Senju,odakle su ga zbog izvanrednih sposobnosti poslali u Budimpeštu. Tu jemladić, međutim,promijeniosvojuživotnuodluku, prešavši na tamošnjepravne idržavnoslovne nauke kojesjajnozavršavadoktoratom.
Na pozivbana JosipaJelačićapošao je1848. u Požegu,gdjejeskupiooko 6 000 vojnika i odlikovao se prilikom zauzimanja.Osijeka.Nakon svršetka borbi položiojeodvjetničkiispit idobio pisarnicu u Brodu na Kupi.Uskoro se vjenčao s RužicomHOMOTARIĆ iz Karlovca,kojamu jebila u mnogimteškim godinamavjernatješiteljica u domovini i u tuđini.
Za vrijemeBachovogapsolutizma (18501860.) nastojali su mu, zbog žarkognjegovahrvatskogrodoljublja, na sve načinenauditi - čakjeizgubiopravo odvjetnikovanja, pa je 1858 ogorčen otišao u carski Petrograd,čimejepočelo njegovoprvo progonstvo.Borio se da uđe u visoke političkekrugovekako bi moćnu Rusijuzainteresirao za oslobađanjeHrvatske Dobio jejedva300 rubaljapomoći,alikada su od njegazahtijevali da prijeđe na pravoslovlje, od-
krajiškesatnije u sastavu ogulinskeregimente
lučnojeto odbio rekavši kako mu jevjera najvećasvetinjakojase ne može mijenjati kao kabanica, te da u svakojvjeri čovjekmožebitičestitidomoljub.Napustio jetako Rusijuikrenuo u Torino iPariz. Silno jevjerovao u tadašnjegfrancuskog cara NapoleonaIll inadao se da bi on pomogao,kao štojeučinioItaliji, osloboditi Hrvatsku od Austrije.
Jošjedva putabio u progonstvu, dok mu konačno oko 1868 ban Levin Rauch nijevratio državljanstvo i pravo odvjetnikovanja, pa se nastanio u Zagrebu, u Mesničkojulici.
Tim skraćenimživotopisomstigosmo do krajarujna1871.,kada je,dobivši nekoliko pisama,Kvaternik nestao iz Zagreba.
Rakovičkabuna
Rakovica jeselo od 1 200 stanovnika, 18 km južnood Slunja.Sjedištejeopćine i rimokatoličke župe, a u ono doba i
Pobuna jepočela u selu Bročanac, gdjese u subotu 7. listopadaskupilo oko 400 ustaša(tako su se zvali)kojikrenuše u Rakovicu podvodstvom odbjeglih dočasnikaRade Čuića i Ante Rakijaša. Tu su zaplijenilisatnijskublagajnu i u krčmi zarobili šestčasnika Tom su prilikom poginula dva vojnika. U nedjelju 8 listopada u Rakovicu jestigao E Kvaternik, stavivši se na čelo pobune.Izdao je PROGLAS u kojemjeobjavio da ćeovdje sastavljenahrvatska narodna vlada osloboditi Hrvatsku od švapskomađa- ronskogrobstva: ukidaju se regimente, osnivajuslobodne županije, a svećenici obijuvjeraneka poučavajunarod u ljubavi islozikršćanskoj. Lozinka pobune jest: BRATSTVO-JEDNAKOSTSLO- BODA! Ciljjebio: osvojitiKarlovac,ući u Zagreb i proglasitislobodnu ineovisnu državu Hrvatsku. Njenepečatevođa je dao izraditi većranije u Parizu Njegov vjernisuradnik,pravnikVjekoslavBACH, postavljen jeza ministra unutrašnjih poslova,Rakijaš za ministra vojske, a Srbin Rade Čuićpostaojevrhovnim vojnim zapovjednikom.Pobunjeniciodoše u Drežnik, ali ondjene nađošepristaša te krenušeprekoplaninauPlaški.Kvaternik je u Plaškisvečano ušaou svojojmodroj odori s bijelimgajtanima,vozeći se u četveroprežnojkočiji. Pred gostionicom "'K banu Jelačiću"održaojevelik govor u kojemjeuglavnomnapaoAustriju, a manjeMađare Time se zamjeriovećini tamošnjegsrpskogstanovništva kojeje slijepopoštovalocara, a bojalo se Mađara zbog njihovihporeznihreformi. Nakon zbora,pobunjenici su krenuli u pravoslavnucrkvu,jerjekatoličkižupnik bio pobjegao,prisilivšiparohada ih blagoslovi.Kvaternik je,klečeći na oba koljena,zaronio u svojumističnumolitvu za Hrvatsku Plaškiobrtnici,trgovci i *sveštenstvo"poznavali su Kvaternika kao čovjekakojijepravoslavnomživlju u Hrvatskojporicaosrpskunarodnost, pa
kod njihnijeimao uspjeha. Tu se razbježalo čak oko tisućupobunjenika.
Predvečer krenušenatragprema Rakovici Prenoćili su u selu Ljupča. Dva Srbina,Kosanović i Momčilović,uvidjeli su već blisku propastpobune,pa su odlučili vođe ubiti iz zasjede.
Osvanulo jemaglovitojutro 11 listopada,kada su četeiz Slunja,Otočca i Ogulinavećstigle u Ljupču.Nastalo je kratko ali ljutokreševo.Nijejasnojesuli dva odmetnika iz grmljapucala na vođe, ilisu ovi stradali od kiše metaka krajiških vojnika.Kvaternik je,izlazeći iz kočije, prvimmetkom bio pogođenu trbuh, zatim u vrat. Pao ječvrstodržećisvoj kovčegsa spisima.Priskočio je neki momak da gadokrajčikundakom, a pali vođa zavapi:"Dosta je" i ispustisvoju napaćenudušu.Ubijeni su Bach i Rakijaš, a Čuićranjenpobjegne u Bosnu i dalje u Srbiju.Poubijanevođe svukli su, opljačkali i bacili u jarak, da ih sutradan odvezu na volovskim kolima u Rakovicu i sve zajednopokopali u polju uz cestu za Drežnik.
Tako jeza samo četiri dana jadno skršena zanosna Kvaternikova borba za neovisnost Hrvatske,kojanijeimala nikakvogstvarnoguvjeta za uspjeh.
Nakon pobune
Ružica u tuzi je proživjela još40-ak godina.
Kasnijiodjeci
U novijojKraljeviniJugoslavijipočelo se mnogo pisati o rakovičkojpobuni i častitiEugenaKvaternika,zacijelo s nastojanjem da se u hrvatkom narodu podrži protuastrijskoraspoloženje.Navodimo divne misli o narodnom mučeniku E Kvaterniku prof. dr Ferde ŠIŠIĆAizražene u časopisu“Jugoslavenskanjiva"1926.: "Velikom inteligencijom,opsežnimznanjemhistorije i državnogprava,zamjernom energijom,fanatičnimpatriotizmom i fatalističkom požrtvovnošću, on nadvisuje ne samo svojestranačke drugove nego i većidio svojihsuvremenika " Ustaški pokret za vrijeme NDH E Kvaternika uvelike ječastiokao svojborbeni uzor
Prigodom50. godišnjicepogibije društvo"Braćahrvatskogzmaja" 15 listopada1921. organiziralojeiskopavanje posmrtnihostataka Kvaternika i Bacha (Rakijaševi su se raspali). Preko Slunja i Karlovca,gdjesu im priređenepočasti, odvezli su ih u Zagreb i položili u kriptu prvostolnecrkve, uz lijesovemučenika iz BečkogNovogMjesta:Petra Zrinjskog i Krste Frankopana.Godine 1933. u Rakovici jemučeniku E. Kvaterniku postavljenospomenpoprsje kojejemirno stajalo do 1991.,kada ga pobunjeniSrbi odnesošenekamo u Vojnić,ali je pronađeno i sada opetstoji na svome mjestu.
Službene "Narodne novine" u rukama unionističke(mađaronske)vlade javljale su samo sasvim kratko o neznatnim po- bunama kojejezapovjednikpodmaršal Molinary s lakoćom svladao Veće izvješće bilo jeobjavljeno 14 listopada, iz kojegaizdvajamoslijedeće:"Mislimo da se ludošću i mahnitošću najpravije može označiti onajvrtoglavipoduzetak kojemusu one nedjelje bile svjedokom gudurerakovačkesatnije u ogulinskoj pukovniji,kojegsvaki sviestni rodoljub mora najživljesažalievati i najodrešitije osuditi Tih su dana bila zatvorena sva tri Starčevića, ali im se na sudu nije moglodokazati sudjelovanje u pobuni kojustvarno nisu odobravali. Supruga
Tako jemučeničkizavršio Kvaternikov životni san o slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj. On,međutim nije s njihnestao u vječnosti, nego se ostvario 119 godina kasnije: u sretnoj1990 godini!
Njega,mučenika za slobodnu Hrvatsku, u preranujesmrt,nažalostslijedilo mnogo današnjihmladih junaka.Neka im jesvima SLAVA| HVALA!
Priredio: Dipl.ing.StjepanKeglević 141
Spasovski ophodi
U stara vremena, kada nijebilo radija, televizije, novina ni plesnjaka,mladežje, upravokao i danas,bila željnazabave, pjesme,plesa i međusobnogdruženja. U tu svrhu moglisu im poslužiti samo pradavnipoganskiobičaji, a kasnije i naša katolička crkva No,ne samo mladi, nego su istarijiželjelidoživjetineštonesvakidašnje,gledatimladost kako se zabavlja, da se prisjete kako jei njima nekad bilo lijepo i veselo Iz tih težnja i starih običajanastali su u selima ophodi mladih ljudi u skupinama,posebno obučenihiliokićenih. Oni su za svaku prigodupjevaliposebnepjesmekoje su se nasljeđivale s koljena na koljeno. Obilazili su tako sve ulice i kućeu selu, zabavljajući i sebe i druge.
Ophodisu se obavljali više putana godinu,kao primjerice u vrijemeprije i poslijeBožića, za poklade, u uskrsno doba,a bilo je i spasovskihophoda. Spasovose, znamo, slavi u četvrtak, 5 tjedana po Uskrsu To jespomendan kada je naš GospodinISUS KRIST, nakon što jeuskrsnuo, sa svojimprosvijetljenimtijelomuzašaona nebo,nestavši u oblacima predočimaapostola. To jevjerovanjenastalo veću drugom vijeku, a slavilo se od četvrtogvijeka, najprije u Istočnoj, a potomi Zapadnoj kršćanskojcrkvi Naš narod tajblagdan zovei Križevo, a oni kojihodaju u ophodu uoči togadana zovu se križari, ikrižarice, a kod pravoslavacakrstonoše ilikrstari.
O tim običajima smo pisali u našem listu već prošlegodine, a i ovoga puta ćemo stihove prenositi iz poznateknjige dr. Milovana GAVAZZIJA,kojelani nismo spomenuli.
Podsjetimo se da jedan na čelusvake skupinenosi raspelo, a druginose košarice ililonce za darove prikupljene
od velikodušnihgospodaricakućapred kojimapjevaju.
Jošdanapomenemoda se spasovski ophodinalaze u narodnim običajima Srijema,Vojvodine i Slavonije, s time da ih prema zapadunestaje. Tih običaja nema u sjeverozapadnojHrvatskoj. Postojali su, amožda se iponovno održavaju u Dalmaciji, a ima dokaza da ih jebilo na područjugradaBakra ina otoku Krku.
Ib) "E ci J37: > ODA, = * ><
Evo stihova iz oKoliceBroda na Savi:
Svi križi,Bože, na pune stole!
Tko nas darujezlatnim dukatom, Ti njega,Bože,zdravljem,veseljem!
U domu zdravlja, u brdu vina, U brdu vina, u poljužita, Na svakom klasu po kilu žita, Na suražice ipo dvi kile;
Na svakom trsu po kabal vina, Na povalnice ipo dva kabla.
Cvala ružica krajvinograda, Neokopana,neovezana, Pod njomMarijaBogarodila, Zaziva Anu,Anu dadilju: "Hoder mi Ano,poljuljajBoga, Dat ću ti nješta,svilenu maramu, Svilom vezenu, zlatom punjenu."
Gromne gromi,gore ne lomi, U tojjegorimojbratac Miko, Oblake svio, da kiša pada,
Da trava raste, da paun pase, Da perjegubi, da Mara bere, Na svilu niže ipodvrat veže.
Kata sjerota ne ima rušca,
Ne ima rušca ni milogbraca, Našla bi rušca u dobre druge, Ne može braca, za kim bi pošla!
(Riječ"rušca"možda znači ruha.)
Imali su ophodi i nekih stvarnih namjera - da se, primjerice,dvojemladih vjenča.Tako se u selu Otoku kod Vinkovaca pjevalopredkućom gdjeje bio momak za ženidbu:
Momče neoženjeno, Il ga vi ženite, Il ga nama dajte, Da ga mi ženimo
S našom krstonošom
Nakon takvih stihova dodavali su se prastaripripjevi:
"Ojdodo le,mojkrižo le" ili
"Lale mile,dodo le!
Postanak riječi"dodole" učenjacima nijeposvejasan - vezan jeuz magične obrede u jugoistočnojEuropikojima se
izazivala kiša.Momak ilidjevojkakoji plešuipjevajunazivaju se dodole,prpac, dodolice ili peperuda.Njihukućani polijevaju vodom idarivajunamirnicama
Da to potječe od želje za kišom kazuju i ovi naši stihovi iz Slavonije:
Da popuhnetihi vitar, Da udari sitna kiša, Da porosinaša polja, I Travicu litinicu,
Da nam marva pašeima!
Molimo se višnjemBogu,Vojnole,dodo le!
I tako se u narodu poljodjelskom sve isprepliće: novo i staro, a sve u cilju da se u borbi s prirodnimsilama čovjek nekako provučekroz tajživot čemerni | provlači se, hvala Boguvišnjemu!
Priredio: Dipl.ing.StjepanKeglević
Nesanica
Svaka sedma osoba ima teškoćasa snom
Istraživanja su pokazala da otprilike svaka sedma osoba ima poteškoća sa snom: ili teškozaspi,ili isprekidano spava,ilise ujutropreranobudi Medicinski naziv za sve te oblike nesanice (ilibesanice) jeinsomnia.
E e PJ e e - e 2 e a
NAGRADNI
Da lise trava silira:
a)svježa - netom pokošena
b)suha
c)uvela
IME | PREZIME
Stvaran brojljudikojipateod nesanice sigurnojei veći.
Neki liječnicinesanicu definiraju kao spavanjemanjeod 6 sati noću,iliviše od 45 minuta usnivanja.Drugitvrde da se dijagnozanedostatnogspavanja možepostaviti samo u laboratoriju.
Nesanicu može uzrokovati zaista mnogo činitelja:jakstrah,briga,depresija,neizvjesnost,težakpsihički umor, razne neuroze i psihoze,bol,kašalj, svrbež,poremetnjeprobave,neredovit odlazak u krevet,noćnirad,pretjerano uzimanjecrne kave,alkohola,lijekova kojidjeluju na živčanisustav (sedativi, tablete za spavanje),hladnoća,toplina, jakafizička premorenost,povišenikrvni tlak,priljeganjetijekomdana (starije osobe!)iliprovođenjedana uglavnom sjedeći. Kako starimo,najčešće nam je potrebnomanjesna i spavamomanječvrsto.Ljudikojipate od nesanice slijedećeg se dana osjećajuumornima, iscrpljenima,razdražljvima, a mnogii mršave.
Tablete ne mogu bitizamjenaza san
Prilikom liječenjavaljanastojati ukloniti uzrok,ako jeon poznat.Bolesnici morajunastojati u određeno vrijeme odlazitina spavanje iujutroustajati.Iznenadujućevelik brojnesanica jednostavno bi nestao kada bi ljudiprestalipititoliko
crne kave Večernješetnje,redovite tjelovježbe iličaša toplogamlijekaprijespa- vanjenekima mogu bitiod velike pomoći. Od lijekovaprimjenjuju se sedativi (prekodana)i hipnotici(neposredno prijespavanja).Kada je riječ o hipnoticima (sredstva za spavanje),velika većinaspecijalista za poremećaje sna kategoričkijeprotivuporabebilo kakvih tableta za spavanjetijekomdužegrazdoblja.Takve tablete mogu biti korisne priponovnom uspostavljanju ritma usnivanja, ali ne mogu bitizamjena za san “Bolesnici kojipateod nesanice mogu zatražitipomoć u specijalističkim ambulantama za poremećaje sna
dr Ivo Belan
Redakcijskikolegij:
dr StjepanBanožić; dr Ivo Belan;ing.Mirna Božičević,dipl.ing.StjepanBrlek; dipl.ing.StjepanDeneš;dr StjepanFeldhofer; dr Ivan Jakopović; dipl.ing.StjepanKeglević;prof. dr Zvonimir Štafa
Glavni | odgovorniurednik: dipl.ing.JurajČičmak;
Redaktorica: dipl.ing.Vera Volarić;Tehničkaurednica: ing.Mirna Božičević; Lektorica: mr Alka Domić-Kunić
Crteži: dipl.ing.Nikola Božičević
Vlasnik i izdavač:Hrvatsko mljekarskodruštvo
Uprava| uredništvo: Zagreb,Ilica31/III,tel./fax:01/424420
Cijena:2,50kn
Tisak: TISKARA Orbis d.d.