AKTUALNOSTI
Sijeno, sušena (dehidrirana) krmiva
GODINAXXXIIISijeno, sušena (dehidrirana) krmiva
Sijenose dobiva sušenjem zelene travne mase, a međusobno se razlikuje po sadržajuivrstamatrava,kakvoćiinačinusušenja.Sušenjem se snižavavlagazelenemase na 1415%, štojamčisigurnostda se sijeno može duže čuvatiikoristiti za stočnuhranu.
Sušenjesijenaobavlja se na prirodan način,tako da se trava u tankom sloju (natlu ilijahačima)izložiutjecaju sunca i vjetra, ilina umjetannačin, da se uz pomoć uređajasuši u strujihladnogili toplogzraka.
U livadnom sijenuprvuklasu dobrih trava čine visoke trave: lisičjirepak, klupčastaoštrica,livadna vlasulja, francuski i talijanskiljulj,mačjirepak, a od niskih trava: rosuljabijela,vlasulja crvena, engleskiljulj,livadna,obična i močvarnavlasnjača. Od leguminoza su najznačajnije:lucerna,crvena, bijela i hibridna djetelina,kokotac,smiljkita i razne vrste grahorice.Prisutnost leguminoza poboljšavakakvoću sijena(djetelinsko-travne smjese).
Prema nekim istraživanjima, sastav djetelinskotravnih smjesasadržavaoje, ovisno o postotkudjeteline:(tablica1).
S povećanjemdjeteline u sijenu se povećavapostotakbjelančevina i minerala,asmanjujepostotaksirovih vlakana, štoznačida jei boljaprobavljivost.
Na rast i botaničkisastav trava, kakvoću i količinusijenauvelike utječu:
tlo,klimatske imeteorološkeprilike,gnojidba, a posebicevrijeme i načinkošnje. Čestose zbognepovoljnihklimatskih i meteorološkihprilikakasni s košnjom trava Kasna košnjaomogućavadozrijevanje i širenjesjemenaloših trava i korova Starijatrava ima manje bjelančevina,sadrživiše celuloze,odrveni i slabijejehranidbenevrijednosti iprobavljivosti. Kasno košenatratina sporije regenerira i postajerijetka, jervisoko uzrasle trave sprečavajurazvojniskih, prizemnih,čestovrlo kvalitetnih trava
Dakle,kasnom se košnjomdobivaju nižiprinosisijena i sijenoslabijehranidbene vrijednosti.
Ranijomkošnjom, a to je početak cvjetanjavećine trava,kada visoke trave jošne smetajurastu niskogprizemnog bilja,tratina postajegušća, a količina i hranidbena kakvoća sijenavrlo jedobra Rano košenosijenosadrži više bjelančevina,minerala (posebicefosfora) i vitamina (karotina), ima manjeceluloze i boljuhranidbenu vrijednost i probavljivost.
Ako loševremenske prilikesprečavaju košnju isušenjesijena,gospodarski razlozi nalažuda se trava ipakna vrijeme kosi, da se štoviše hrani zeleno ilida se silira(sjenaža).
Za sušenjesijenatreba odabrati povoljnovrijeme,jer.kakvoća sijena uvelike ovisi o vremenskimprilikama i trajanjusušenja. Ako se sijenodugosuši, mnogo se hranjivarazgrađuje i gubioksidacijom ifermentacijomorgansketvari Uz to,kišaiz biljaispirelako topljive ugljikohidrate(šećere),minerale ivitamine, a uslijedvlagerazvijaju se plijesni i pospješujeprocestruljenja.
Važna jeitehnika sušenja.Čestimokretanjem i grubimmehaničkimpostup- cima lome se i otpadajunježnidijelovi i listićibiljakojiimajunajboljuhranidbenu vrijednost, a ostajesamo grubastabljika slabe hranidbene vrijednosti. To posebice vrijedi za djeteline(leguminoze).
Sušenjemtrave do 38% vlagegubise najvišehranidbenevrijednostizbogdisanja(oksidacije)pokošenebiljke.Stoga to razdoblje mora biti što kraće, a omogućavaga lijepo itoplovrijeme. Dalimsušenjemsijena,ispod38% vlage, gubicihranjivih tvari zbogoksidacije su manji,ali se povećavajugubiciuslijed mehaničkogoštećenja,loma listića i nježnihdijelova . bilja(posebicepri sušenjudjeteline i lucerne).
Uobičajenosušenjesijenana tlu provodi se uspješno za toplogvremena, u područjima s dosta sunca, a bez oborina. Sušenjemna tlu gubise oko 40-50% hranidbene vrijednostitrave, a uz loše i kišovito vrijememnogo više. Bolji se rezultati postižu ako se sijeno sušiuzdignuto od zemlje, na napravama (jahačima) u obliku ljestve,piramide, brklji i sl.
Umjetnimsušenjem u sušarama (dehidratorima),strujomhladnogilitoplog zraka,biljkama se brzo oduzima voda, brzo se zaustavljajuoksidacija i fermentacija, tako da ostajeočuvanavećina hranjivihsastojaka. Tako se dobiva vrlo dobro sijenovisoke hranidbene vrijednosti Troškoviumjetnogsušenja(dehidracije) su, međutim,vrlo visoki, tako da se ta vrsta sušenjakoristi većinomza zelena krmiva veće hranidbene vrijednosti, kao npr. za dehidraciju i proizvodnjubrašna lucerne,kukuruzne biljke, soje,graška,sirovih rezanaca šećerne repe i sl.
Primjerice,zbogvisoke cijene i troškova odustaje se od dehidracije nekih krmiva kojasadržavajumnogo vode (pivskitrop,grožđani i voćni kom,sirovi repinirezanci), iako to može biti gotovo jedininačinnjihovaiskorišćivanja, jer se zboglake pokvarljivosti ne mogu sušiti prirodnimnačinom.
Sijeno se obično sprema ičuva u plastovima,kamarama, na tavanu (sjeniku) i sl.,uvijek na suhom izračnommjestu. U tako spremljenomsijenu ne smijebitiviše od 18-20% vlage,jer se morajuspriječiti oksidacija i fermentacijaorgansketvari, razvojplijesni i kvarenje(zagrijavanje i samozapaljenje).
Sijenoima veliku važnostkao voluminozni dio hranidbenogobroka preživača,jerkao hranjivopovoljnodjeluje na konzistenciju i mikrobiološki sastav buragova sadržaja,preživanje, rad buraga i peristaltikucrijeva.Izuzetnu pozornost
| 0 mliječnost(litara/dan) <<<. REKNE / dan)
Sijeno livadno
Kukuruzna prekrupa kg
Posije kg
Repičina sačma (suncokretova) kg
FOSFONAL g
VAM - premiks GK
prilikomhranidbe krava treba posvetiti sijenulucerne,zbogvisokogsadržaja bjelančevina,kalcija i karotina
Općenito,sijenoleguminozasadrži više bjelančevina(1216%) i kalcija(1,52,0%).Fosfora ima malo,samo 0,30,5%, a hranidbena vrijednostiznosi oko 0,40,5h.j./kg.Sijenolucerne i djeteline ima znatno višekarotina (70170 mg/kg) nego livadno sijeno. Svi tisastojci veoma su potrebnidojnimkravama Fosfor nedostaje i u drugimvrstama sijena i treba voditi računada se dodaje u dopunskimsmjesama,kao i energetska krmiva (kukuruznaprekrupa,kukuruzna silaža i sl.), što osiguravavisoku proizvodnjumlijeka.
Običnolivadno sijenosadržava oko: 6,58,5% sirovih bjelančevina, 27-31% sirovih vlakana,0,60,65% kalcija i 0,1-
0,2%fosfora Karotina ima samo oko 520 mg/kgsijana.
Dojnimkravama preporuča se davati oko 4-8 kgsijena na dan, a tovnojjunadi samo oko 0,52,0 kg na dan uz drugu osnovnu krmu (pašu,silažu i drugo).
Velike količinesijena ne dajudovoljno energije za visoku proizvodnju i koriste se većinom u ekstenzivnoj islabijojproizvodnjimlijeka(tablica 2).
Mladojteladi,teladi priuvodu u tov, junicamakojese uzgajaju za rasplod, kao i prilikomsvake naglepromjene .hranidbe i načinadržanja(štoizaziva stres),sijenotreba davati u dovoljnim količinama, da ga imajuuvijek na raspolaganju.
Dr StjepanFeldhofer
Blještac,svjetlica(Phalarisarundinacea)
Kval Z:D,S: D (Vdsel.)
Blještacnaraste 100-250 cm visoko, ovisno o uvjetima.Lišće jevrlo dugo i široko često i do 20 mm Lišćejena licu i na rubovima hrapavo,zašiljenog vrha svjetlozelene boje.Jezičac (ligula) je bijel,velik,kožnat.Metlica jestisnuta, velika i do 20 cm U cvatnji se raširi Iz
Phalaris arundinacea. a1-a2: habitus, b: jezičac, c: klasić, d: tučak s prašnicima, e: plod s pljevicama, f1-f2f3: plod s leđne, bočne i trbušne strane (H,Hu, W)
jedneetažetjeradvijegrančice.Čitava metlica jenajčešćecrvenkasto obojena. Obuvenac ne nosi osit.
Vrlo dobro obrašćujenasipe i vododerine pa se preporučuje na takovim staništimapresađivanjemanjihbuseva.
U nas je slabijerasprostranjena, uglavnomuz rijeke i potokena proz- račnim,redovito plavljenimpovršinama s oscilirajućompodzemnom vodom u močvarnimlivadama zajednicePhalarietum i trščacimaPhragmition.
U starijojliteraturise navodi da brzo otvrdne, a na povoljnimstaništima preraste ostale vrste i zasjeni ih.
Podnosi ispašu.Napasuje se kada je visok 30-35 cm U smjesi s ladino djetelinom za košnju i napasivanjedaje vrlo dobru krmu vrlo visokih prinosa. U takvim smjesama na odgovarajućim staništima dajeviše urode zelene mase u odnosu na ostale smjesečesto ido 25 tha sijena. Za sijeno se kosi prije metličanja(rano).Takovo sijenoima visoki postotakbjelančevina, ali se zbog velike mase ikrupnihstabljikateškosuši, zato gajeu proljeće ijesenboljesilirati.
Na travnjacimadolazi na poplavnim zamočvarenim i mokrim staništima, ako su prozračna. Ne podnosidugo stag- nirajuću vodu Dobro uspijeva na lakšim tima u nizinama, ali i na visinskim položajima. Vrlo jeotporan na zimu. Podnosi i zasjenu.Dugotrajanje.Širi se sjemenom i vriježama. U proljećetjera rano, ali cvate kasno Iza sjetve se vrlo spororazvija i možebitipotisnut, ali već u drugojgodinipadalje, vrlo jeagresivan i potiskuje sve vrste u tratini, a na povoljnimstaništima u narednim godinama dominira,dajućiurode zelene mase često i preko100 t/ha,ako jeintenzivno gnojendušikom.
Vrlo jeperspektivna vrsta za smjese na vlažnijimlakšim tlima za košnju i napasivanje,naročito nove selekcije. Osim blještacapostoje i drugevrlo perspektivne vrste roda Phalaris.
Stoklasabezosata(bromus inermis)
Kvaliteta = Z: D < 20% s > 20% S:kao u zelenom
Stoklasa bezosata ima gusti i čvrsti bus Širi se podzemnimvriježama i sjemenom Korjenjedobro razvijen.Prodire do 1 m u tlo Iz busa tjerališće kojeje dugo i do 20 cm a široko8-15 mm, valovito s ruba podoštrimkutom prema stabljici. Grube jenervature. Plojkaje gola, a možeimati irijetke dlake (ekotip). Lišćei stabljka su svjetlozelene do sivozeleneboje.Rukavac lista jeskoro zatvoren Jezičacjevisok. Vlati narastu i do 130 cm visoko,krupnesu i nakon metličanjaogrube.Cvat je rastresita velika metlica Klasići su šiljati sa 6-8 cvjetova.Obuvenac nema osat Plod je dug 10-15 mm. 1000 sjemenkiteško je 3,54,0 grama. Sije se 50 kg/hasjemena.
Bromus inermis a: cvat (gornji dio stabljike), b: grančica s klasićima, c: klasić, d: plod s pljevicama, e: jezičac, f: lice lista (F,KI, W)
Proširenaje u kserofilnim i semikserofilnim travnjacimavaliske vlasulje (Festricavallesiaca).Odgovarajujoj rahla,lakšapjeskovitoilovasta suha iocjeditatla,riječninanosi,ali i ritovi, ako ima vapna u tlu Ima dobru pokrovnost. Vrlo dobro koristi navodnjavanje ignojidbu Proširena jeu aridnim područjima, a podnosii poplavu.Dobro podnosi golomrazice i sušu Ne odgovarajujoj visinski i planinskipoložaji.
Stoklasa bezosata jedugogodišnja trava (1012 godina).Osrednjejeprodornosti Prodorne vrste na određenim staništima mogu jepotisnuti.Podnosi košnju i napasivanje(gaženje).Daje2-3 otkosa Dobro regererira nakon košnje. Rano u proljećekrećevegetacija. Cvate
u drugojpolovicisvibnja. Ako se navodnjava i intenzivno gnojipotencijal joj jevisok
Budućida podnosikošnju i napasivanjeprikladna jeza sjetvudugotrajnih livada i pašnjaka s udjelomdo 10% u tratini u semiaridnim i aridnim uvjetima i u krasu te za DTS Sije se u smjesama s lucernom icrvenom djetelinom na svježimtlima, a na suhim tlima sa smiljkitom roškastom i esporzetom.
U čistojkulturi dajeprirode mase 4050, a sijenaoko 10 t/ha.Kvaliteta krme ovisi o staništu i vremenu košnje. U suhim uvjetimabrzo ogrubi(vlati).
Prof dr Zvonimir ŠtafaGospodarski sustavi hranidbe krava
Paša i zelena trava su najjeftinija krmiva za preživače, a njomese postiže i najvišaproizvodnjamlijeka. Uz dobru pašui travu do sitosti krave će davati dnevno 13-17 litara mlijeka. U pašii zelenojtravi ima dovoljnoenergije i bjelančevina,vitamina i minerala. Kalcij i fosfor su u dobrom omjeruda zadovolje potrebe, a ako tratina sadrživišedjeteline,možebitibjelančevina ikalcija čak i u suvišku,štojedobro za krave s visokom proizvodnjommlijeka.
Kretanjegoveda idjelovanje sunca na pašiima posebnuvrijednost za mlade
životinje u rastu i razvoju,rasplodne životinje i krave u proizvodnjimlijeka.
Ovisno o kemijskomsastavu tla,slabojgnojidbi i oborinama, u travi može nedostajatifosfora, a najčešćenema dovoljnonatrija imagnezija(jerima previšekalija).
S obzirom da krmni obroci morajusadržavati sve hranjivetvari,što omogućavada se postigneodgovarajuća mliječnost, treba uz pašui zelenu travu dodavati dnevno u dopunskojkrmi: kukuruznu prekrupu i posije(1do 2 kg,
kao energetskiifosforni dodatak), FOSFONAL (50do 100 g, kao fosforno mineralni dodatak)isol natrijevaklorida (50 9)ilibrikete soli za lizanje(tablica1).
Uz to jedobro,neovisno o sadržaju i osnovnojkrmi,dodavati: vitamin A 30 000 i.j.,vitamin D 5 000 i.j. i vitamin E 260 i.j. po kravi/dan.
Livade i travnjaketreba iskorištavati pašnokošnim sustavom. Ako vrijeme dopusti,travu treba na vrijemepokositi (početkomcvjetanja), dobro osušiti i spremitisijeno.Kasno košena i loše sušenatrava ima mnogo slabijuhranidbenu vrijednost, što može bitivelika šteta za stočare kojimorajukrave hraniti pretežitosijenom.
Veća količina sijena se najčešće upotrebljava u ekstenzivnoj,niskojproizvodnjimlijeka, ali na sijeno su upućeni i mnoginaprednijistočari u krajevima sa žrarkimljetom is malo kiše,gdjesu kratka razdobljazelene vegetacije, a nema ni oraničnihusjeva. Tu jenaročitovažno da se trava pokosi na vrijeme i spremi kvalitetno sijeno s najvišomhranidbenom vrijednosti, ilida se spremikao sjenaža, a također da se osiguraju dopunskakrmiva kao: pivskitrop,voćni kom,kukurzno zrno iklip idrugo.(tablica 4i5)
Tablica 4. Hranidba kravasjenažom
Hranidba sijenom u većimkoličinama ne može davati visoku proizvodnju mlijeka,jerjedvazadovoljavauzdržne potrebekrava i 2 do 3 litre mlijeka. Za višuproizvodnjupotrebnojeuz sijeno dodavati više krepkihkrmiva i krmne smjese.(tablica 2 i 3).
Tablica 2 Hranidba krava većom količinom sijena|kukuruznom prekrupom
mliječnost(litara/dan)
Krmiva
Livadno sijeno
Kukuruzna prekrupa kg
Krmna smjesa s 18
% sirovih bjelančev. kg
Tablica 3 Hranidba krava većom količinom sijena | kukuruznim klipom
Krmiva
Livadno sijeno
Kukuruzni klip (mljeveni)
Krmna smjesa s 18
% sirovih bjelančev kg
mliječnost(litara/dan) Repičina (suncokretova) sačma
KOSTOVIT (PLIVA)
Davati sijeno2 do 4 kg/dan
Tablica 5 Hranidba krava sijenom i pivskim tropom
mliječnost(litara/dan)
Krmiva 7-
trop
Kukur, prekrupa Krmna smjesa s 12% sirovih bjel Vapnenac Soda bikarbona
Sijenodobre kakvoćejenadalje neophodnou zdravojhranidbi preživača, posebicemlade i rasplodnestoke,jer održavamikrobiološki sastav buragova sadržaja,održava pravilan rad želuca i crijeva, rast i razvojorganizma.Sijeno treba biti na raspolaganju u dovoljnim količinamasvim preživačima u raz-
151
DIONIČKODRUŠTVO ZA UNUTARNJU I VANJSKU TRGOVINU, PROIZVODNJU U POLJOPRIVREDI I INDUSTRIJI - JOINT STOCK Co ZAGREB, GUNDULIĆEVA 45, HRVATSKA - CROATIA
IZ SVOG PROGRAMA NUDE VAM
Potpune i dopunskekrmne smjese
e Univerzalnu dodatnu hranu PRELAC za miješanje sa biljnimkrmivima za telad, janjad i kozliće
MliječnuzamjenicuHALMAC za janjad i kozliće
Starter i gorowersmjese za telad,janjad i kozliće
SUPER - dopunskukrmnu smjesu za mliječnekrave i junad
Krmnu smjesuza krave muzare sa 13 ili19 % sirovih proteina
Proteinska krmiva sa visokim sadržajemproteina(SP) i sintetske aminokiseline za preživače od najvećegproizvođačaRhone-Poulenc (Francuska)
e Sojinasačma 45% SP,suncokretovasačma 40% SP;repičinasačma 33% SP;ribljebrašno65% SP,posije 15% SP,kvasac 40% SP,dehidrirana lucerna 15-19% SP \
e Sintetske i zaštićeneaminokiseline: 98% DL METIONIN i 98% L LIZIN
Izvori kalcija i fosfora od vodećesvjetskekompanijeTessenderlo Chemie (Belgija)
e Monokalcijevfosfat (MCaP) s najmanje22,7%fosfora i 18% kalcija
e Dikalcijski fosfat (DCaP) s najmanje18% fosfora i 25% kalcija
e Stočnu kreduvapnenac s najmanje38% kalcija
e Premiksipredsmjese bogatemineralima,vitaminima i dopuštenimdodacima
ISILAC - MLIJEČNAZAMJENICA ZA TELAD
PRODAJA: KRMIVA Zagreb,Tomićeva3,tel. 275922, Fax 434-826
Zašto hraniti telad mliječnomzamjenicomISILAC?
Hranidba teladi jejeftinija i sigurnijamliječnomzamjenicomISILAC nego mlijekom.CijenajednogkilogramaISILAC-a je8,7kn i potpunozamjenjuje 8 litara mlijeka. Telad hranjenamliječnomzamjenicommanjeugiba i manjepoboljeva.
PROVJERITE 1 UVJERITE SE!
dobljimastresa i kod svake promjene tehnologijedržanjailihranidbe
U poljodjelstvu s oraničnimpovršinamatreba hranidbu govedausmjeriti na kukuruz,kukuruznu silažu,gomoljasta i drugasočnakrmiva
Kukuruzna silaža ima dovoljnoenergije za uzdržnukrmu i proizvodnju 7 do 10litara mlijeka/dan. Tu međutim nedostajubjelančevine i treba uz kukuruznu silažu dodavati sijenolucerne iliodgovarajućudopunskukrmnu smjesu s više bjelančevina(tablica 6 i 7).
Uz hranidbu silažom treba upozoriti natehnologijusiliranja, kakvoću ikiselost silaže.Lošimsiliranjemmože se zbog oksidacije,plijesni itrulenja,izgubiti 30% ivišehranjivih tvari iz siliranih krmiva,što može obezvrijeditinastojanjastočara da proizvedujeftinijustočnukrmu. Loša silažamože biti uzrok i oboljenjima goveda.
Gospodarstvakojatemeljehranidbu goveda na oranicama trebajuupotrebljavati kao krmiva: repu, repinlist, kukuruzovinu,krumpir idrugagomoljasta krmiva Hranidba krava može se također temeljiti veći dio godinena zelenim krmivima s oranica (zelenim krmnim slijedom):uljanojrepici,zelenim žitaricama,grahorici,grašku,grahu, lupini,heljdi,sirku,soji,krmnom kelju i kukuruzu
Tablica 6 Hranidba krava kukuruznom silažom i krmnom smjesom | mliječnost(litara/dan) | (litara/dan) = IBRREREH
Sijeno lucerne kg
Kukuruzna silaža kg
Krmna smjesa s 13-14% sir bjel kg
Tablica 7 Hranidba krava kukuruznom silažom i dopunskomkrmnom smjesom (super30)
Sijeno (lucerne)
Kukuruzna silaža
Kukuruzna
prekrupa
Dopunska krmna smj s 30% sir bjel
Potpuna krmna smj s 18% sir bjel.
Proizvodnjasilaže i hranidba goveda kukuruznomsilažom ima posebangospodarskiinteres za stočarezbogdobrog ipotpunijegiskorištavanja oranica iveće mase dobivenogkrmiva.
Na krajutreba reći da se s osnovnim krmivima mora postizatiprosječnonajmanje5 do 7 litara mlijeka/dan, štos cijenommora pokrivatiosnovne troškove krme itroškovedržanjakrava Veći dohodak iz proizvodnjemlijekapostiže se tek daljimpoticanjemvišeproizvodnje mlijekapašomilikrepkimkrmivima (koncentratom ili potpunimkrmnim smjesama)sve do najvišihgenetskih mogućnosti.
S dodavanjem 1 kgkrepkihkrmiva ili smjesemora se dobivati jošpovrhnajmanje 2 litre mlijeka.Prema tome dodavanjekrmnih smjesajeisplativo i dajegospodarskukorist ako se u krava očituje s većim izlučivanjemmlijeka, a cijenapotpunekrmne smjesemora iznositi manjeod cijene 1 litremlijeka, što jesada slučaj(cijenapotpunekrmne smjese = 1,51,8 Kn/kg, a mlijeka u otkupus premijom = 1,912,0 Kn/l).
Dr StjepanFeldhofer
Priprema krave za mužnju
Svrsishodno konstruiranim i prema higijenskimstanovištima izvedenim strojem za mužnjupostižu se dobri rezultati koji se očituju u povećanojkoličini mlijeka iboljemzdravljustada Preduvjet jeda se strojpravilnoprimjenjuje i da se s kravom dobro postupa.
Zbogtoganastojati da za vrijememužnjebude tišina. Mužnjuvaljatako pripremiti da se obavljauvijekodređenim redom (ritmom).Uslijedgrubogpostupka i buke krava postajenemirna, a to nepovoljnoutječe na otpuštanjemlijeka.
Mužnjase pripremabrisanjem i masažom vimena isisa. Sisne čaše ne smiju se nikada postaviti na vlažno vime. Ručnik (krpu)treba čvrsto iscijediti, nikada nad posudom(sl.1.).
Ako su vime i sise vlažniisparavanje će ohladiti vime,pa mogu usporiti ispuštanjemlijeka.Zbog vlažnih sisa sisne čaše vrlo čvrsto prianjaju, što može oštetititkivo sise.
S kravama kojenisu prijebile mužene strojem u prvo vrijemetreba oprezno i blagopostupati, pa ćese brzo priviknuti na mužnjustrojem.
posude
Uporabaposudeza predmužnjuili provođenjemjera za kontrolu isto su tako važni kao i brisanjevimena Predmužnja podražava = otpuštanjemlijeka i omogućavaprovjeru jelimlijekozdravo Osim toga,time se sprečava da se prvi
aki
mlazovi mlijeka,kojisadrže mnogo mikroorganizama,pomiješaju s ostalim mlijekom.
Iz svake sise morajuse izmusti 2-3 puna mlaza Ako jemlijekocrveno ili sadržipahuljice,dotičnukravu valjaizmusti posljednju i pripaziti da to mlijeko ne zarazi ostalo
Zbog opasnosti od zaraze predmužnjuvaljaobaviti u posuduza predmužnju - nikada u ruku ilina podštale. Krava jeopćenitospremnaza mužnju 1-2 minute nakon pripreme.Kravama kojese lako muzu treba vrlo malo vremena da počnuotpuštatimlijeko, dok kravama koje se sporo muzu treba duže
-
vremena Muzač mora dobro poznavati svojekrave i znati kada su spremne za mužnju. To jevrlo važno za brzo ipažljivo izmuzivanje.
Muzač može opipomvimena utvrditi jeli krava spremnaza mužnju.Ako su vime i sise nabrekle,krava jespremna za mužnju.
Cisticerkoza goveda
Govedo jeposrednik u razvojuljudske trakavice Taenia saginata.Trakavica je duga 3-8 metara, a iznimno i do 15 metara i živi u tankom crijevučovjeka. Od zrele trakavice otkidaju se zadnjizreli članci punijajašacai izlaze s izmetinama.
Iz članaka se oslobađajujajašcakoja
hranom i vodom dolaze u probavni sustav goveda,gdjese izjajašacaoslobode embrijiOni probijajucrijevnizid, dospijevaju u krv i krvlju se prenose u različite organe itkiva,poglavito u tjelesno mišićje. U mišićima se razvijeikrica (Cysticercus bovis iliC inermis). Ona se dosta brzo razvija, pa nakon 4 tjedna dosegneveličinu od 4 mm, nakon 12 tjedana ima promjer 5-8 mm, a nakon 18 tjedana 7-8 mm Ikrica (bobica)dobro je vidljiva i lako uočljivmjehurićispunjen bistrom tekućinom. Kod govedase ikrice najčešćenalaze u žvačnimmišićima, srcu i jeziku, a mnogo rjeđe u drugim mišićima i organima.Čovjek se invadira ako pojedeikričavogovedskomeso, nedovoljnokuhano ilipečeno, u kojem su ostale žive ikrice. Došavši u probavne organe čovjeka,ikrica se oslobodi opna (razoreježelučani sokovi),pričvrsti se za sluznicu crijeva i razvije do zrelog oblika, kad počneproizvoditi zrele članke pune jajašaca.Ciklus se tako nastavlja.
Kod govedas razvijenimikricama u mišićima(žvačnimmišićima,srcu, jeziku i drugdje) ne nalaze se nikakvi znakovi bolesti na temeljukojihbi se mogla utvrditi cisticerkoza. Bolest se sa sigurnošćumože utvrditi tek priklanju, kada se nađu ikrice (bobice).
I kod mnogihdrugihparazitarnih oboljenja,pogotovokod slabih invazija, znakovi bolesti nisu izraziti, aliorganizam trpii smanjujemu se otpornost, pogotovokod visokoproduktivnih grla.
Ikrice su priličnootporneprema niskim temperaturama, pa u smrznutom mesu (na-5%C)propadaju tek nakon 24 sata, a stradavaju i na temperaturama višim od 70"C.
Liječenjeikričavih govedane provodi se, jerse ikrice u mišićima ne mogu uništitinikakvim sredstvima
Za sprečavanjenastanka te bolesti najvažnijejegovedimaonemogućiti da dođu u dodir s ljudskimizmetinama
Bolest kod čovjekapoznatajeodavno i raširena jeu svijetu.Računa se da je češća u zemljamagdjese govedsko meso običavajestinedovoljnopečenoi gdjese jedesušeno govedskomeso U zemljamagdjevjerskiobičajibrane uživanjegovedskogmesa ove bolesti praktični nema
Jedini prijelaznidomaćinjegovedo, premdamogu bitiinvadirane iovce, koze i drugeživotinje.
Za ovu jetrakavicu svojstveno da se njeziničlanci pojedinačnočestootkidaju,živo se kreću i katkad kroz čmar aktivno izlaze iz crijeva.Zaraženi ljudi često ih nalaze u krevetu ilina rublju.
Trakavica živiutankom crijevučovjeka i uzrokujerazličiteporemećaje,naročito teškekod djece.Oštećujesluznicu crijeva na mjestimagdjese glavomdrži uz stijenkucrijeva,antienzimima ometa razgradnjuhrane i resorpcijurazgrađenih proizvodahrane,padijeteunatoč dobrom teku mršavi. Ako se utijelujakog čovjekanalazi samo jednatrakavica, znakova bolesti gotovodai nema, aliako se u crijevimadjetetanalazi više trakavica,znakovi će bitiizraženi Opažaju se uglavnomprobavnesmetnjenakon uzimanjaljute,slane i kisele hrane Pokatkad se javljaprekomjernaglad,a
povremeno nestajeteka, uz čestogađenjepremanekim jelima.Tijekombolestipojavljuje se mučnina,podrigivanje i povraćanje, a isto tako i bol koja se ne da locirati u trbuhu Kod djece i žena mogu se pojavitirazličitiživčaniporemećaji,svrbež kožei urtikarija. Bolest se razmjernolako dijagnosticira nalazom zrelih čanaka u izmetu
Suzbijanjebolesti temelji se na uništavanjutrakavica u crijevimaljudi i onemogućavanjugovedimada dođu u
dodir s ljudskimizmetom. Veoma važna preventivnamjerajeredovita obvezatna kontrola mesa govedau klaonicama (veterinarskosanitarna kontrola). Meso goveda u kojem se pronađuikrice proglašava se uvjetnouporabljivim.Uvjet jesmrzavanje na -5“Ctijekom 24 sata, zatim kuhanje u vreloj vodi ilisterilizacija u autoklavu na 100“Ctijekom dva sata
Slično oboljenjeprisutno jei kod svinja
Cisticerkozasvinja
Svinjajeprijelaznidomaćinljudske trakavice Taenia solium kojaživi u tankom crijevučovjeka. Ta jetrakavica običnodugačka2-3 m, a može narasti i do 8 metara Zreli članci se nalaze na krajutrakavice i odbacujuse, pa se s izmetom izbacuju iz tijela. U sredinama gdjenema zahoda i drugihhigijenskih uređajailigdjeljudiunatoč higijenskih uređajanuždu obavljajupokrajkućeili na pašnjaku,svinjelako dolaze do ljudskogizmeta u kojemse nalaze članci sa zrelim jajimatrakavice T. solium. Svinjasejajašcimatrakavice može invadirati i uz pomoć zagađenevode i hrane Nakon što svinjapojedezreli članak s jajašcima, u crijevima se iz jajašca oslobode embrijitrakavice koji se krvlju raznesu po cijelomtijelu, a zaustavljaju se uglavnom u tjelesnommišićju. U mišićima larvicaraste i za 3-4 mjeseca dosegnekrajnjuveličinu od 5-10 mm Bobice su prozirne i ispunjenebistrom tekućinom, a u uvrnuću stijenkerazvije se glavica(bijelamrlja).Larvica u mišićimaostaježiva3-6 godina.Bobice nalazimo u mišićimajezika i ždrijela, žvačnimmišićima,trbušnim mišićima, ošitu, u mišićimastražnjenoge i u međurebrenim mišićima.
Čovjekse invadira kada pojede svinjsko meso zaraženo larvom te tra-
kavice (Cysticercuscellulose), a kojeje nedovoljnokuhano,pečeno ili pak sušeno. U crijevimačovjeka iz bobice izađe glavicatrakavice i pričvrsti se na sluznicu crijeva.Trakavica zatim raste dok ne dostignespolnuzrelost Tada počinjestvarati članke sa zrelim jajima. | tako sve u krug.
Prilikom slabijihinvazija kod svinja se ne opažajuznakovi bolesti. U slučajevimaveoma jakihinvazijamože nastupitiparalizajezika, pa i donječeljusti. Ako se ikrice nalaze u mišićjunogu, nastajusmetnje u hodu, a mogu se pojaviti živčaniporemećaji,hodanje u krugu, napadajipadavice iparalizacijelogtijela. Nadalje, kod svinja se pojavljujuotekline po tijelu,slabokrvnost i proljev. Na živim svinjamacisticerkoza se najjednostavnijeutvrđujepregledomdonjestrane jezika,sluznice očiju i izmetnogotvora Na spomenutimmjestimanalaze se bobice veličine zrna pšenicepa do zrna graha.Sigurnadijagnozapostavlja se tek pregledommesa zaklanih svinja u klaonici (veterinarskipregled).
Liječenjeprotivikričavosti ne može se poduzimati, jer se ikrice,odnosno bobice u mesu živihsvinjaničimne mogu uništiti.
Nastanak cisticerkoze svinjanajjednostavnije se suzbijasprečavanjem
dodira s ljudskimizmetom Gradnjom zahoda i obavljanjemnužde u zahodu, svinjeneće moći dolaziti u dodir s izmetinama čovjeka pa se neće moći ni invadirati, a njihovo meso nećebitiopasno za čovjeka.Drugavažnapreventivna mjeraje obvezatna kontrola svježeg svinjskog mesa kojase danas provodi samo u klaonicama Danas se, jošvelik brojsvinjakolje na privatnimgospodarstvima, bez veterinarske kontrole mesa, čime jestvorena pogodnost za održavanje te neugodneparazitarne bolesti svinja i ljudi.Bolest se suzbija temeljitimpregledomsuhogmesa, ako već ranijesvježemeso nijebilo pregledano na ikričavost Cisticerkoza kod čovjeka - Uz to što ječovjeknositeljodrasle trakavice, on može u organizmuimati i larvice odnosno bobice tog parazita. Ako hranom (salatom i drugimpovrćemilivodom unese u organizamjajatrakavice T. solium, u želucućese osloboditi embriji koji će probiticrijevni zid i krvljudospjeti u razlličitedijelove,najčešće u potkožje,
mišiće,potrbušnicu,jetru, oko i mozak Prema pojedinimistraživačima,najčešće lokalizacije larve upravo su u oku i mozgu
Pokatkad se dogodida otkinuti zadnji člancitrakavice sa zrelim jajašcimazbog antiperistaltike(kretanjasadržajacrijeva natragpremaželucu)dospijunatrag u želudac. Tu se jajaoslobode opne, a embriji se krvljurašire po cijelomtijelu. Prognoza i liječenjebolesti u uskoj su vezi s lokalizacijom bobica u tijelu. Uspješnoliječenje jesamo kirurško, a i ono jepokatkadveoma teško, a može biti ibez rezultata
Kod ljudikojiboluju od trakavice T solium rabe se različitiantihelmintici Preventiva bolesti sastaoji se u obvezatnojkontroli svinjskog mesa u klaonici i privatnimgospodarstvima. Ako nije izvršena kontrola mesa, smije se konzumirati samo dobro kuhano ilipečeno meso, bez obzira radi lise o svježemili sušenom mesu
Dr. StjepanBanožićKrižanje - jedan od načina povećanja
proizvodnosti stada
Govedarska se proizvodnjaostvaruje najčešćekorištenjem neke od raspoloživihpasmina,primjerene za planirani sustav proizvodnje. Tako se u sustavu intenzivne proizvodnjemlijekanajčešće koriste mliječnepasmine, u sustavu proizvodnje mesa, mesne pasmine,dok se kombinirane pasminekoriste onda kada se želi u proizvodnomsustavu postićizadovoljavajuća=proizvodnja mlijeka i mesa
Uzme lise u obzir da su proizvodnja mlijeka i proizvodnja mesa biološki povezane jerjeproizvodnjamlijeka u os-
novi sekundarna pojavaplodnostitj. otelenjakrave,odnosno dobivanja teleta,proizvodnisustavi i pasminsko usmjerenje u značajnojmjeripostaju složeni. Dodajuli se tome specifičnosti mliječne(kontinuiraniproces) i mesne (diskontinuiraniproces)proizvodnje dobije se potpunijaslika složenosti ovih odnosa,
Da bi se ovajproblemdijelomublažio vrlo se često u suvremenim proizvodnim sustavima prilaziiskorištavanjuprednosti pojedinihpasminaza pojedinismjer proizvodnje. To se postižekorištenjem
metoda križanjaizmeđu dvije iliviše pasmina izgradnjomodređenih specifičnih genoma za pojedini vid proizvodnje.
Osobinesustava križanja
Pasmina jeprema prof.Ogrizekuskup životinja iste vrste kojese zbogzajedničkogpodrijetla i prilagodbe na jednolične životneprilikemeđusobno podudaraju u bitnim pasminskimoznakama i svojstvimamorfološke ifiziološke naravi Ta svojstvamorajuživotinjejednepasminske skupinesigurnoprenositi na svojepotomstvo. .
uporabnoggenoma križanjemliječne i mesne pasmineda bi se dobilo grlo,tele, dobrih tovnih osobina,npr. križanje Holstein krave i bika mesne pasmine (Charolais,Limousin,Piemontese,BelgianBlue i dr.).Dobiveno tele koristi se isključivo za proizvodnju mesa Ono u sebi sadrži dobre osobine mesnog govedai osobine visoke konzumacije hrane od Holstein goveda.
Na ovajnačinpovezani su učinkovito dva intenzivna sustava proizvodnje. Holstein krava proizvodi u sustavu intenzivneproizvodnjevelike količine mlijeka, dajućipritomkvalitetno tele za učinkovitu proizvodnju mesa
Unutar pasminepostojidakle ustaljenaspecifičnagenetskastruktura koja se prenosi na nove generaciježivotinja.
Pri genetskojizgradnjiunutar pojedine pasminesamo se manjimdijelom mijenjagenetskastruktura te su postio nuti rezultati spori.
Melioracijskokrižanje - jekrižanje kojim se poboljšavajuodređene osobine neke pasmine,kojebi se genetskomizgradnjomunutar pasmineteško poboljšale.
Križanjemdvijeilivišepasmina u značajnoj se mjerimijenjagenetskastruktura novih generacijakrižanih životinja, jerjeona sada rezultat genotipajednog i drugogroditelja. Na taj se način proizvodni potencijal može značajnomijenjati u kraćem razdoblju.Ovajgenom specifičan jeza tu generaciju i značajno se daljemijenjakada se ove životinjekoriste kao roditelji novih generacija.
Zbog togase učincikrižanjakoriste na različite načine,zavisno o sustavu križanja.
Sustavikrižanjaživotinja
Križanje kao uzgojnametoda kojom se koriste prednostipojedinihgenoma priizgradnjinovih generacija može se obavljati na različite načine
Uporabnokrižanje - koristi se u slučajevimakada se za proizvodnju želi raspolagatispecifičnimgenomom proizvodom dvijuiliviše pasmina.Primjer je
Tako npr u nekim zemljama(Švicarska)simentalska jepasminakrižana sa pasminomcrvenogHolstein goveda da bi se poboljšaleproizvodneosobine mliječnosti(količinamlijeka,osobine vimena i brzina mužnje).Zavisno od udjelaHolstein genoma gubise određeni dio mesnih osobina posebnoako jeudio Holstein pasminevelik. Ovajizgrađeni genom dvijupasminamožese održavati na istim udjelimasvake od njih,korištenjembikova sa različitimudjelomjedne ilidrugepasmine.
Isto tako u zadnje se vrijeme u nekim zemljamaistražujeučinkovitost povećanjasuhe tvari u mlijeku,prijesvega sadržajbjelančevina i miječnemasti kod Holstein pasminekoristeći genom Jersey pasmine, kod kojejeudio suhe tvari značajnoviši u usporedbi sa drugimpasminama,ali jeukupnakoličina mlijeka apsolutnomala.
Pretapanje - je jedanod načina korištenjarazličitihgenoma u stvaranju
novih viših proizvodnihpotencijala. Ovdjese najčešćeradi o pasminiskromnih proizvodnihosobina kojase pari s nekom drugompasminomviših proizvodnih osobina kroz veći brojgeneracija te se na tajnačin postupnodobiva novi proizvodnigenom kojisvakim križanjem sliči sve više proizvodnijojpasmini u križanju.Rezultat jetogada se kroz određeni brojgeneracijadobiječista pasmina jednakaonojkojomjezapočelo
mina kod govedadugotrajan i složen posao.
Višese koriste prednostiraznih oblika križanja u svrhu postizanja što bolje genetskeosnovice proizvodnje.
Mogućnostikorištenjakrižanja u našimuvjetima
Promatrajućipasminsku strukturu naše populacijegovedate primijenjene proizvodnesustave mogućejei u nas koristiti neke od križanja s ciljem ostvarenjaučinkovitijeproizvodnje.
Dobrogvimena uz slabijeizraženu mesnu komponentu.
Proizvodnja u laktaciji:
I - 6526 - 3,91 - 225
I - 7776 - 4,10 - 319
križanje.Primjerje toga u prošlosti pretapanjedomaćih autohtonih pasmina sa simentalskom ili pretapanjenašeg crno šaroggovedaeuropskogtipasa američkomHolstein pasminom.
Kombinacijskokrižanje - jekrižanje gdjese kombinacijomkorištenja više pasmina iligenoma želidobiti novi genom kojiće se kao takav ustaliti te imati sve osobine nove pasmine. Na taj načinnastao je veliki brojsadašnjih modernih pasminagoveda u svijetu.
Danas se međutim rijetkokoristi ovaj sustav križanjajerjestvaranje novih pas-
Kod simentalske pasmine u zatvorenim proizvodnimuvjetimamogu se koristiti prednostikojese dobijukrižanjemsimentalske i Holstein pasmine goveda.Pri tome jeod interesa da se koristi crveni genom Holstein goveda kako ne bi došlo do značajnepromjene boješto bi moglo imati nepovoljan učinak kod prodajegrla.Ovi križanci osiguravaju višu proizvodnjumlijeka, koja u normalnim proizvodnimuvjetima može biti viša i do 1000 kgu laktaciji. Ove su vrijednostipostignute u Švicarskoj ali i u nas na nekim od velikih farmi Jasno je da se 50% udjelom Holstein govedagubidijelom na osobinama tova ikakvoće mesa što se može ispraviti ako se na slijedećimgeneracijamaplanskikoriste specifičnigenomi kojipoboljšavaju tovne osobine.
Kod ovog križanja od interesa jeza nacionalno govedarstvo da se ono obavljapod stalnom stručnom kontrolom selekcijske i službe reprodukcije jernam jeinteres da i dalječista simentalska pasminabude osnov govedarstva Hrvatske.
Kod smeđe pasminegdjeje udio mliječnogBrown-Swiss genoma sve veći i gdjese na tajnačin gubeosobine za tov i kakvoću mesa od posebnogjeinteresa da se u proizvodnisustav uvedu
Slika 1 Krava križane simentalske i Holstein pasmine(50%Holstein) iz Švicarske.“PROCESING" je privatnatvrtkakoja
se baviorganiziraniminženjeringom u procesnoj industriji,poglavito u mljekarskojindustriji, u suradnjis domaćim iinozemnim partnerima.
Jedan od našihinozemnihpartnerajei danski proizvođač muzne opreme
S.A.CHRISTENSEN & Co.
SAC jeobiteljskatvrtkaosnovana 1938. Muznu opremu danas izvozi u višeod 70 zemaljasvijeta. Na hrvatskomtržištu prisutnajeod početka80tih.
> (oc &5 (19
Usluge u procesnojindustriji: zastupanje,konzalting, export - import Services in processingindustry: agencies,consulting, exportimport
10000 Zagreb,Vinogradi br. 50
Tel./fax: +385 1 577-274
Ispostava:Draškovićeva 34/ll
Tel.: +385 1 426 054
Fax: +385 1 271-424
Mobitel: +385 99 415-363 Žiroračun:
30102-601-93170
Nudimo Vam kvalitetnemuzne strojeveza krave,ovce i koze, po povoljnimcijenama:
Stroj za mužnjukravas jednom muznom jedinicom 2.860,00DEM
Stroj za mužnjukravas dvijemuzne jedinice 3.520,00DEM.
Postojimogućnost kompletiranjamuzne opreme u skladu s Vašim željamaipotrebama.
Isporučujemosve tipoveizmuzišta(TANDEM, RIBLJA KOST ...),kao i klasičnesistemes mljekovodima.
Osiguravamo rezervne dijelove za novonabavljeneipostojećestrojeve SAC.
U suradnji s mljekarama, a u željida pod povoljnimuvjetimaomogućimo nabavu muzne opreme,radimona organizaciji uvoza većeg brojamuznih strojeva.Ovisnoo brojustrojevakreditbibiona 2 do 4 godine.
Ukolikoste zainteresirani za nabavu muzne opreme, radišto bržeg prikupljanjavećeg brojazahtjeva,očekujemo Vaš telefonskipoziv.
kroz križanje neke od mesnih pasmina na cijelom onom dijelupopulacijekoji ne služi direktno za obnovu stada Ovajprogram treba u potpunostirazraditi i provoditi podstručnom kontrolom selekcijske i reprodukcijskeslužbe.
Ovdjenema posebneopasnosti da se izgrađenispecifičnigenom daljekoristi za proizvodnjumlijeka ali jeod interesa da se stručno vode obnove populacije izgradnjomnovih generacijaživotinja.
čistepasminebilo u sustavu križanja. Ovo ipakne znači da nam nije od interesa da dio sivoggovedane bi i dalje trebao ostati u čistojkrvi posebnou okolišukojijezanjegaoptimalan(skromni uvjetiproizvodnje) jerjeon u nekuruku većdio nacionalne stočarskebaštine
Kako se danas u nas javlja i sustav intenzivne proizvodnje mesa to se iovdje mogu koristitineki od načinakrižanja, to tim više što se križanjemdobivaju životinjeznačajnootpornije od onih čistih pasmina. To jeu sustavu proizvodnje mesa posebnoznačajno i tajse efekat vrlo čestokoristi u svijetu.
Zaključak
Slika 2 Bik mesne Piemontese pasmine, poželjan u križanju za poboljšanje tovnih i mesnih osobina
Holstein jepasminaposebnointeresantna za primjenukrižanja. Pri tome se prijesvega misli na onajdio kojiće poboljšatiosobine za proizvodnju mesa, alijeod interesa da se ineke od osobina mliječnosti,prijesvih suha tvar u mlijeku, poboljšaju = korištenjemspecifičnih genoma dobivenih križanjem.
Siva pasminagoveda u južnomdijelu Hrvatskedobro jeprilagođena onim uvjetima. Ova pasminana žalostdanas u svijetupostupnoprelazi u grupu raritetnih (imaih mali broj) i vrlo teškose održava u čistomuzgoju.Valjalo bi stoga zavisno od proizvodnihmogućnosti pojedinogpodručja uz čistisivi genom koristitiigenom smeđeggovedabilo kao
U proizvodnimsustavima križanje ima značajnomjestopovećanjaučinkovitosti govedarskeproizvodnje.Različiti oblici križanjadajumogućnostnajboljeg izbora genoma u optimalnoizabranom proizvodnomsustavu Do sada se u nas gotovonijekoristio sustav križanja već se jeproizvodnjatemeljila na isključivo čistimpasminama. Na tajnačin u proizvodno intenzivnim uvjetimaostvarivali su se manjiproizvodniučinci od onih koji bi moglibiti
Sadašnjirazvojgovedarskeproizvodnje te sustavi stručnihslužbi(selekcija i reprodukcija) dajuosnovicu da se u idućemrazdobljuplaniraoptimalni genom kojićeu izabranom proizvodnom sustavu dati najboljerezultate Ovo se ni u jednomslučaju ne može uspješno ostvariti bez tijesnesuradnjeuzgajivača i stručnihslužbi kojeza svaku prigodu trebajurazraditi točanprogram izgradnje i korištenjaspecifičnih genoma
Treba međutim idaljevoditi računa da nam osnovne pasmineostanu u zadovoljavajućojuzgojnojveličini jersu nam one osnovica genetskograzvojanašeg govedarstva.
Dr Ivan JakopovićPolitika cijena mlijeka i rezultati otkupa
I11. 1996. godine
Politikom cijenamlijeka u 1996. godini, kao ipremiranjamlijeka,cijenovnisustav se stabilizirao s time da u cijenimlijeka osnovna cijenatemelji na utvrđenojprotutečajnojvrijednosti(premasrednjem tečajuN.B,)DEM tj.0,35DEM/lit.Premija jei ove godine u državnom proračunu osigurana sa fiksnim iznosom od 0,55 kn/lit za 3,2%m.masti mlijeka.Premijaje ujedno,kao i do sada,limitirana s najnižom masnoćom od 3,2%m m ispod čegase premija ne isplaćuje i gornjim pragom masnoćeod 4,2%m m s tim da ukoliko mlijekokojimslučajem ima veću masnoćuod 4,2%ista se svodi na 4,2%.
995 g Indeks i Mjesec Nk koe 1995
3,6%m m [3,6%m m | 100 DEM siječanj[1,8900 veljača [1,8916 ožujak [|1,8932 travanj [1,8772
U Mljekarskomlistu br. 3/96. u prikazu |XII. 1995. godineprema1994. godini (nastrani 67.)vidljivo jeda jecijenarasla od 1,6798 na 1,8974iliza 12,95%, no ponovno napominjemo da jeto rezultat državneintervencije u premijimlijeka sa 0,1DEM u 1994 na 0,15DEM u 1995 godini i danas
Ove graničnevrijednostismatraju se kod krava simentalske,montafonske i Holstein frizien pasminekao i križanaca normalne Ukoliko jemasnoća niža od 3,2%radi se o bolestima ilikrivotvorenju - dodatkom vode,dok masnoćaiznad 4,2% upućujena dodatak vrhnjaili drugihmliječnihmasnoća.
Danas je,stjecajemokolnosti, jošuvijekna snazi "Pravilnik o kakvoći mlijeka, mliječnihproizvoda,sirilai čistih kultura" donesen u kolovozu 1982 godine(dakle prije 14 godina) po kojemjeosnov za plaćanjemlijeka samo mliječna mast
Novi pravilnikkojije u izradi, uz mliječnu mast naglašavaulogusadržaja bjelančevina u mlijeku, kao iukupnebezmasne suhe tvari u mlijeku. Time će biti stvoreni uvjeti za pravičnijeplaćanje mlijeka, s ne jednom,već tri faktora kakvoćemlijeka.
Temeljemsada važećepolitikecijena i premijacijene su se u 1996 godini od siječnja do travnjakretale kako slijedi (ukupnoosnovica i premija):
162
Iz prednjegpregledavidimo da su se cijenestabilizirale i ovisno o tečajuDEM, mlijekojeneštoskupljeprema istom razdoblju1995 godine.
Radi mogućekontrole proizvođača o plaćanjumlijeka(nekadasmo svaki mjesecdavali pregledcijena,premije i ukupnecijene)prikazati ćemo način obračuna mijekaprema primjeru za travanj1996 godine.
Kao prvo, cijenamiljeka(osnovna cijena)utvrđuje se za proteklimjesec01. u tekućemmjesecu(ili02.-03. ako je01 subota ilinedjelja).
SrednjitečajDEM množi se sa 0,35 DEM da se dobijecijena 1 lit.mlijeka sa 3,6%m m Ovajiznos dijeli se sa 3,6da .bi se dobila cijenajednemasne jedinice. Iznos premije za 1996 godinuje0,55 kn/I za 3,2%m m
Kako bi moglikontrolirati isplatu i ostalih mjeseci u godini,morate znati srednjitečajDEM Narodne banke ivisinu tvorničkepremijeako ju mljekara na Vašem područjuisplaćuje kao dodatni stimulans.
Prema rečenom,dajemoVam prikaz obračunacijenamlijeka za mjesec travanj1996 godine:
SrednjitečajNarodne banke 02 05. 1996 g. iznosi
3,6626kn za 1 DEM
Cljena 1 lit. - 3,6% m m mlijeka
1,2820kn
ili masna jedinica 0,3561kn
Premija za 1 lit 3,2% m m iznosi
0,5500kn
Cijenamlijeka i premijakao i ukupna cijenaiznosi:
Masnoća Pana Premija soo cijena kina
Cijenaje za proizvođačapostala profitabilna(iako ne visoko) no najviša je u zadnjih25-30 godinano otkup mlijeka ne bilježiznatniji rast u odnosu na 1994 i 1995 godinu.
Iskreno govorećinadali smo se da će ova cijenabržedje-
lovati na povećanjeproiz-
vodnje
otkupa.
dovnogsnabdjevanjamlijekom pučanstva u gradovimamlje-
kare su prisiljene uvoziti znatne količine mlijeka što jedirektna šteta za narodno gospodarstvo.
Na temeljucjenovnepolitike (napredizneseno)odnosno
proizvodnjemlijeka u R Hrvatskoj dati ćemo kratak prikazproizvodnjemlijeka i prerade u proizvode od mlijeka za IIll 1996 godine.
Izvori otkupamlijeka i prerade su u 0/0001/kgdani su u tablici dolje.
Kretanjeproizvoda od mlijekaprikazat ćuu relativnim pokazateljimapovećanja ilismanjenjaproizvodnje u 1996. godini. Prema rečenom proizvodnja se kretala u postocima:
pasteriziranomlijeko +0,50% Steriližiraniproizvodi 11,77% Fermentirani proizvodi +25,67% Vrhnja +19,41% Svježisirevi +27,94% Tvrdi sirevi -59,10% Polutvrdi sirevi - +15,88%
Topljenisirevi -18,25%
Mlječniprah1% -6,34% Mlječniprah25% -12,02%
Sirutkinprah -37,80% Maslac +21,19% Ostali proizvodi +14,96%
Prerada 1996. godinepovećanajeza svega 2% pa se uvoze proizvodi od mlijeka(preračunato u mlijeko iz otkupa cca 100120,000.000 litara godišnje).
Iz rečenogproističeapelda boljom hranidbom osiguramoveću rentabilnu proizvodnju i otkupmlijeka, za dobrobit seljaka i zemaljskoggospodarstva.
|Ukupan ulaz
IProdano mlijeka
[Dato na uslužnu preradu [Izlazmlijeka
[Ukupno prerađeno .|Prerađeno u proizvode valstitogasrotimana
Izložbakoza iovaca na Zagrebačkom velesajmu
Pod pokroviteljstvomMinistarstva poljoprivrede, u organizacijiHrvatskogstočarskogselekcijskogcentra i Zagrebačkogvelesajma, na Zagrebačkomje velesajmu16. travnjabila organizirana izložba koza i ovaca iz područjaVaraždina, Sv. Ivana Žabnog,Bjelovara i Novske
Slavko Vručina iz Vrbovca izložio je kolekciju od 5 koza alpskepasmine i kolekcijutrojejaradialpskepasmine.
FranjoHuzjakiz Sudovčineizložio je kolekcijumuškejaradialpskepasmine i kolekcijuženskejaradialpskepasmine, ukupno7 jaradi.
StjepanŠatrok iz Crikvene izložio je kolekciju koza sanske pasmine(5grla) i kolekcijujaradi(10grla - 8 ženskih i 2 muška).
VlajkoUzelac izBjelovaraizložio je kolekciju ovaca - šilježice - 5 grlavirtenbergpasmine iovna virtenbergpasmine.
Mladen Vuk iz Čičkovineizložio je kolekcijujanjadiistočnofrizijske pas- mine (10grla - 6 ženskih i 4 muška grla).
Stanko Šubriz Stare Subocke izložio je kolekciju ovaca solčarskojezerske pasmine - 5 grla.
Zbog loših vremenskih uvjetaprvoga dana,grlasu bila izložena samo 16. travnja.
Sponzoriizložbe su, uz organizatore (Hrvatskistočarski selekcijski centar i Zagrebačkivelesajam),bili: Hrvatski veterinarski zavod,"Vindija*Varaždin te veterinarske stanice Bjelovar i Križevci.
Stručnidio poslaobavile su selekcijskeslužbe "Vindije"Varaždin, Sv Ivan Žabno,Bjelovar i Novska
Grla su ocijenili: prof.dr, Ivo Karadole,dipl. vet Vesna BuntaJovanović, dipl. vet DušanDragojlov,dipl.ing.
Komisiju za nagrađivanječinili su: prof. dr Ivo Karađole mr Zlatko Dominiković,dipl.ing. mr Boro Mioč,dipl.ing.
Hrvatski stočarskiselekcijski centar svim jesudionicima dodijelioprigodne diplome, a VlajkuUzelcu,vlasniku izloženogovna, šampionskozvono.
"Vindija"Varaždinsudionicima izložbe dodijelilajepoklonpakete.Dipl.ing.StjepanBrlek
4.međužupanijskistočarskiigospodarskisajam Bjelovar - Gudovac (30.8.- 1.9. 1996.godine)
Od 30 kolovoza do 1 rujna1996 godine na farmi "Koopexporta" u Gudovcu krajBjelovaraodržat će se 4. međužupanijskistočarski i gospodarskisajam.
Organizatorisajmasu Bjelovarskobilogorskažupanija igradBjelovar. Suorganizatorisajmasu: Hrvatska gospodarska komora - Županijskakomora
Bjelovar,Zagrebačkivelesajam,Savez seljakaHrvatske,Hrvatski stočarski selekcijskicentar, Gospodarskasloga Zagrebi Hrvatski veterinarski institut Zagreb.
PokroviteljsajmajeMinistarstvo poljoprivrede i šumarstvaRepublikeHrvatske
izložba u Hercegovcu sa 40 krava, 16 junica, 22 teleta i 6 bikova
Tijekom1917 godineizložbe su organizirane u Daruvaru i Hercegovcu, a u Daruvaru je organiziranaizložba i 5 travnja1942 sa 35 rasplodnihgrla.
Prve izložbe nakon završetka 2. svjetskograta organizirane su u: Bjelovaru 1954 i 1955 u Daruvaru,Ivanjskoj i Čazmi.
Bjelovarskobilogorska županijatradicionalno spadau red najstočarskijih županijanaše Republike.
Simentalsko govedopočelose uzgajatikrajem19. stoljeća, da bi se početkom ovoga stoljećaformiralo nekoliko marvogojskihudruga:Hercegovac, Nova Rača,Daruvar,Veliki Grđevac,Predavac,Bjelovar, D. Mosti, Veliki Zdenci itd.
Uzgojnoselekcijski rad na području ove županije, uz neznatne prekide(za vrijeme 2. svjetskograta) u stalnom je usponu
Od ukupno37 000 plotkinja i preko 30 000 krava pod tretman selekcije uključenojepreko10.000 krava ili33% svih krava,odnosno 24% svih krava u Hrvatskoj.
Od ukupno330 bikovskih majki,Bjelovarskobilogorska županijazastupljenajesa 94 ili28,48%bikovskih majki u RepubliciHrvatskoj.
Umjetnim osjemenjivanjemobuhvaćenojepreko81% svih plotkinja.
Stočarske izložbe na ovom području imajudugu.tradiciju.Početkomovog stoljeća u Bjelovaru i Velikim Zdencima 1912. godine, a 1913. organizirane su izložbe u 21 mjestu sa 985 krava,789 junica i 571 bikom.
U NovojRačiorganizirana je11 rujna 1916. izložba sa 31 kravom, 9 junica, 23 teleta i 4 bika, a 12. rujnaodržana je
U razdoblju1967. - 1995 godinena području ove županijeorganizirane su izložbe:
1967 u Bjelovaru, 1969 u Velikim Zdencima,1970. u Daruvaru,1971 u Hercegovcu,1972 u Bjelovaru, 1975 u Grubišnom Polju,1977. u Daruvaru, 1980 u Bjelovaru, 1984. u Dragancu, 1993. 94 i 95 u Gudovcu
Pored navedenih izložbi na području Bjelovarskobilogorske županijepoznati su i rasplodnisajmovi u: Bjelovaru, N. Rači,Rovišću i drugdje, a grlasu namijenjenakupcimaiz svih dijelova našeRepublike.
Na ovogodišnjemsajmubiti će prezentirana kvalitetna stoka,poljoprivredna mehanizacija,sjemenskaroba,mineralna gnojiva,sredstva za zaštitubilja, proizvodiprehrambeneindustrije,stočna hrana i dr
Sajamraspolažesa 20.000 m? otvorenog prostora, ; 2 000 m“ nadkrivenog prostora i 1.000 m2 zatvorenogprostora.
Na sajmuće poredizlagačaBjelovarskobilogorske županijeizlagati, kao i na prethodna trisajma, i iz susjednih županija i strani izlagači.
Organizatori i domaćiniovoga tradicionalnogasajmaočekujuVašdolazak.
SučijeizKonaka - Vrbovec - uzorniproizvođačimlijeka
U travnju1996. višegodišnjiopćinski agronom Đuro Sever,dipl.ing. i potpisaniposjetili su cijenjenuobiteljDrage Sučije:njega,suprugu mu Betiku,sina Ivana - poljoprivrednogstručnjakastočara,snahu Branku iunučad Marijana i Ivanu u njihovomdomu u Konaku 25, općinaVrbovec
Razgledali smo gospodarskeobjekte. Do posljednjegmjestapopunjenastajalištanedavno proširenestaje,mehanizaciju i ostalo
Zamolili smo ih za mali razgovor, da opišusvojegospodarstvo,poznatije na područjuVrbovca Uz napomenu da ne vole medijskupopularizaciju,pristali su za Mljekarski list dati kraćupovijest svojegagospodarstva.
Zasad posjeduju 25 k.j.vlastitoga i u zakupu20 k.j.zemljišta.
Najzastupljenijijekukuruz, sa 10-12 k.j. - klip - silaža, 8 k.j.pšenice, 2 ki. ječma, 2 kij.zobi, 2 kij.DTS - tal ljulj. Ostalo su prirodnelivade i pašnjaci.
Štalskiobjektinedavno su prošireni za 25 krava i odgovarajućipodmladak. Nad stajompotkrovljekoriste za sijeno.
U okviru objektaizgrađenjei podni silos kapaciteta 150 m“,kao i gnojna jama.Izgnojavajutrakom, a septičku jamukoriste za gnojovku.
Od mehanizacijeposjeduju dva traktora od 45 i 55 KS,dva pluga,tanjurače, drljače,automatsku sijačicu za kukuruz i strna žita,utovarivač i rasipačštalskog i mineralnoggnojiva,rotacijskukosu, kompletnuliniju za baliranjesijena, transporterelevator_ za spremanjesijena,odgovarajućibrojprskalica, kreinu za odvoz gnojovke,beračkukuruza, mlin čekićar i dr.
U objektujeprovedensistem pojilica i strojnemužnje,vlastitirashladni uređaj za odvoz mlijeka u sabiralište
*Za sada posjeduju 21 kravu od čega dvijebikovske majke,dvanaest rasplodnih junicaičetirimuška teleta Inače, sva se grlanalaze podselekcijom.Selekcija se kod Sučijevihobavljavećpreko30 godina.
Tijekom1994 godineSučijevi su izlagali dva grla na većtradicionalno poznatojstočarskojizložbi u Vrbovcu
Prosječnaproizvodnjamlijeka u 365 dana standardne laktacijedoseže 4000 kg, a maksimalna i 5000 kg za bikovske majke.
Tijekom1995 Sučijevi su Dukatu isporučili45.000litara mlijeka(tada su imali samo 14 krava).Ove,1996., 68 000 litara
U proteklomrazdobljukoristili su kredit za uzgojvlastitogženskogpodmlatka, a prošle1995. godineiza nabavu sedam rasplodnihjunica i proširenje štale za novih četrnaest mjesta.
Kreditje pod povoljnimuvjetima dobiven od Dukata, a otplaćuju ga isporukommlijeka.Zahvaljuju
Dukatu!
Cijenommlijekadjelomice su zadovoljni. To jejedinipriliv kuna u domaćinstvo Nisu zadovoljniparitetomcijena, posebice u odnosu na cijenereprodukcijskogmaterijala kao štosu: mineralna gnojiva,pesticidi,mehanizacija,rezervni dijelovi,sjeme, i dr Poseban jeproblem mehanizacijakojajekod većine seljaka zastarjela, a cijenenove, većini su seljaka nedostupne.
Na krajurazgovora zamoli smo gospodinaIvana da za čiteteljeMljekarskog lista kaže što bi po njegovumišljenju trebalo poduzetida se unaprijedi stočarskaproizvodnja, pa i cjelokupna poljoprivreda.GospodinSučijasmatra da bi trebalo promijenitipostavke strateškograzvojapoljoprivrede štosu ga prihvatili domovi Sabora Republike Hrvatske Formirati fond za unapre-
divanjepoljoprivrede,posebicestočarstva, a priljev u fond da budu poglavito sredstva od pristojbi kod uvoza poljoprivrednihproizvodaodnosno stoke i stočarskihproizvoda - prerađevina, carina,državnogproračuna,sredstava međunarodnih i domaćih banaka i drugihfinancijskihinstitucija, pa i prehrambene industrije.
Sredstva bi seljacimatrebalo davati pod povoljnimuvjetima, uz podnošljivu kamatnu stopu i rok otplate.
Kreditiratibi trebalo vlastitiženskipodmladak,nabavu rasplodnihjunica,adaptaciju,“gradnju,opremanještalskih objekata,nabavu mehanizacje i dr. Jedino se tako možemo osloboditi sve većeguvoza mlijeka i prerađevinastoke
"Seljak bi morao imati dostojanstvo u ovojnašojlijepojdomovini" - završio je svojumisao gospodinIvan Sučija.
Dipl.ing.Stjepan
Hrvatskistočarskoselekcijskicentarpod pokroviteljstvom MinistarstvapoljoprivredeišumarstvaRepublikeHrvatske organiziratijekom1996.godine stočarskeizložbe:
2.
SJEMENA RNA ZA GREBAL OO
ZAGREB, TrgKraljaTomislava 19 tel. 01/432143,272703 fax:01/431803
Samo kod nas možete dobiti originalpakirano sjeme poznate kakvoće "SEMENARNA" LJUBLJANA
ih
kh debRes
PROIZVODIMO,IZVOZIMO | UVOZIMO TE PRODAJEMO NA VELIKO I MALO:
ssepatPoeseoe eve ovo psadilii
- sjemeratarskogkrmnogbilja
- kukuruz hibridni V G 100-600
+ DIZŽIKI
+. epaid MR
jeobo Tr
- djeteline:crvena, bijela,švedska,lucerna
- stočnerepe
NUDIMO VAM:
- i sve ostalo sjemepotrebno svakom domaćinstvu
- alate i zaštitnasredstva
Opskrbite se našimsjemenom
u našimprodavaonama i poljoprivrednim apotekama u cijelojHrvatskoj.
OBITELJ IDOM
Mali podsjetnik poljodjelskih radova u mjesecu lipnju
Prijesvega(sazakašnjenjem), odajemopriznanjevelikojvećinigospodara koji su usprkossvih teškoća na vrijeme zasijalikukuruz itime časnoobavili svoju dužnost prema obitelji i Domovini Isto tako čestitamomarljivimgospodaricama kojesu u rekordnom roku napravile, zasijale i zasadile svojevrtne gredice i time osiguraleraznovrsnu i zdravu hranu!
U polju:
Na površinamazasijanimraznim okopavinama,posebicekukuruzom, obavlja se međuredna kultivacija.Slabijim usjevima bit ćevrlo korisna prihrana dušičnimgnojivima. U lipnju se uspješno daljemogu sijati rani hibridi kukuruza iz grupe FAO 100,200 pa i300,zatim sirak, pa nova runda graha i krumpira.
U lipnju se pojavljuje kosa ilikosilica kao glavnooruđe marnoggospodara. Najprijenastupajukošnjagrahorice, crvene djeteline ivećdrugiotkos lucerne za sijeno, uz svupozornost da bude što manjegubitka.
ibiljke za silažu.Obrat uloženogipakće bitinešto brži.
U vinogradu:
Prijecvatnjepo drugiputpoprskajte protivperonospore i oidiuma. Duga cvatnjaprošle nas jegodineneugodno iznenadila Fungicid mora stalno biti na izbojima. Ako bolesti ozbiljnoprijete, treba prskati i tijekomcvatnje,jerjeto manjezlo nego ne prskati, kako nas je to desetljećimaučionezaboravni prof. dr. JosipKišpatić.Poslijecvatnjeodmah počinje i preventivaprotivbotritisa Na prihranudušičnimgnojivimavalja se opreznoodlučivati. Velika količinagrožđa ne značiveliku kakvoću. Tu dolazi i "zelena rezidba", kako kažekolegaSlavko Jenč,kojomse dopunjuje i ispravlja rezidba usuho.
Radujenas što se, u usporedbi s našimmladim danima,livade kose već u prvomdijelulipnja, kada jekakvoća trava najveća. Tu počnu prvižetveni radovi na ozimom ječmu iranim sortama uljanerepice, pa eto prve nagrade gospodarima za trud i sredstva uložene prijeviše mjeseci.Našajepoljoprivredna boljkada dugo čekamo na povrat uloženogkapitala, štovlasti na tim našim područjimanikako ne želepriznati. Jedna će kultura bitiskinuta, a već ćese drugauvesti na te površine, kao heljda
U vrtu:
KolegaIvan Gašparveli: "Lipanjje mjeseckada se u dijelupovrtnjaka provodismjena.Neke vrste povrćanestaju, a na njihovomjestodolaze druge vrijednevrste povrća.Neke se kulture sijudrugiputa,kao grah,mrkva,cikla, korabica kasna, a neke prviputa,kao
jesenskasalata,endivija,poriluk,radič, rotkva i koraba podzemna.Od presadnica stavljaju se kasne sorte kupusnjača: cvjetača,kelja,keljapupčara,kupusa, poriluka, pa i rajčica. Pri tom živom povrtljarenjupripazite na plodored, a da o različitimštetnicima i bolestima ne govorimo.Čuvajterajčicu od fitoftore, mrkvu od muhe, kupus od njegove muhe,pa od lisnih ušiju, a sve skupaod rovaca Nemojteda se ostvari izreka starogprofesoraŽeljkaKovačevića: "Jedemo ono štonam kukci ostave."
Gospodaricamakojenađu jošsnage da se pozabave icvijećemkolegaDrago Kantoci poručujeda je lipanjdoba
smjenecvijeća u vrtu Orezivanjelistopadnežive ogradeipakje muški posao.
U voćnjaku:
U voćnjaku u lipnjunijelako: vodi se žestokaborba protivkrastavosti,pepelnice,jabučnogsavijača,šljivinog, lisnih ušiju. Ako ste voćarkoji od voćarstva namjeravaživjeti, budite u vezi,kako to uvijekvelim, s nekim stručnjakom za zaštitu bilja. |jošjednamisao kolege S Jenča: "Manjerezati - više savijati!"
Priredio:
Dipl.ing.StjepanKeglević
Ivan Mažuranić
Ban pučanin
U prikazima o hrvatskojpovijestiviše smo putaspomenuli iprikazalicrteždostojanstveneglaveIvana Mažuranića,sjajnog državnika,istaknuli njegovvelik utjecaj na hrvatsku politiku od 1848. godine i govorili o njegovuodstupu s visoke dužnostikancelara Hrvatske dvorske kancelarije u Beču u srpnju 1865 Ovoga puta odlučili smo se podrobnijeopisatinjegovveliki život, naročitoorganizatorski rad za vrijeme banovanja.Krenimo,dakle, od početka!
Rođenjeimladost
ObiteljMažuranićaživjela jeodavno u Novom Vinodolskom Kamena kuća tih imućnijihgospodarabila jeizvan gradskih zidina Ivan se rodio 11. kolovoza 1814. od oca Ivana,novljanskogstarješine imajkeMarije rođ Ivić.Ivani njegovo četvoro braćeodgajani su u strogompatrijarhalnomduhu, s osjećajem za prav- du,junaštvo i ljubavpremadomovini Njegovali su narodne pjesme,naročito
REKONSTRUKCIJA KUĆE| MAŽURANIĆA U N VINODOLSKOM
“Razgovorugodninaroda slovinskog“
fra. AndrijeKačićaMiošića. Mali Ivan jeu Novome završiotrogodišnjupučkuškolu na njemačkomjeziku. Daljnješkolovanjeuslijedilo jetek u 13 njegovojgodini, kada se uz novčanu pomoć brata Antuna upisao u gimnaziju u
Rijeci.Nastavnijezikondjejebio latinski, a učilo se jošnjemački,mađarski i talijanski. U to gimnazijsko doba mladićje sastavio svojuprvu pjesmicupunučežnjeza zavičajem. Prvi njenistihovi glase:
"Vinodolski dolče, da si zdravo!
Novi grade,pozdravljam te lipo!
Od kada sam, da ti kažem pravo, Pustil tebe,lipamojadiko, Ne uživam tužan nikad mira, Jer ne vidim jatvojezidine"
Nakon šestrazreda gimnazijezavršenih s odličnimuspjehomodlazi u Zagreb na jednugodinustudijafilozofije, a u Szombathely u zapadnuMađarsku, na drugu.Odatle šaljepjesmeu novi časopis"Danicu". U Zagrebuse zatim upisuje na dvogodišnjuPravoslovnu akademiju i postajepravnikom.
Karlovačkorazdoblje
Nakon položenogodvjetničkogispita, 1840. otvara kancelariju u Karlovcu Ne odustaje,međutim, od daljnjegstručnog usavršavanja pa u Bumpeštipolažeispit iz mjenbenogprava.
Slijedeće, 1841 godine,na dan 28 lipnja, u crkvi sv FranjeKsaverskog u Zagrebuostvarujesvojuljubavjošiz studentskih dana,vjenčavši se s lijepom i obrazovanom Aleksandom Demeter (sestromIlircaDimitrija) iz bogateobitelji grčkogpodrijetla i pravoslavnevjere. U skladnom braku rodilo se šestoro djece: trisina i trikćeri.
U Karlovcu uskoro napuštaodvjetništvo i na karlovačkommagistratupos-taje"sirotinjskimkuratorom". U tom se razdoblju I. Mažuranićposvetiojezikoslovnomi pjesničkomradu. Sa svojim vjenčanimkumom Jakovom Užarevićem izdaje"Njemačkoilirski slovar*,našprvi moderni dvojezičnirječnik u novom pravopisu. U suradnji s bratom Antunom ostvario jeogroman poduhvatispjevavši zadnjadva pjevanja epa "Osman" kojije početkom17 stoljećanedovršenog u Dubrovniku ostavio Ivan Gundulić. U tom se epupotičuborba protivTuraka,sveslavenska uzajamnost i preporodnaroda u duhu kršćanskihnačela.Slijedeće veliko djelobio mu je spjev u petpjevanja "SmrtSmailrage Čengića".Ondjejena savršenipjesničkinačinopisaoonodob-
ni stvarni događajoko Stolca u istočnoj Hercegovini,gdjeječetaCrnogoraca ubila agu kojijena najokrutniji način ubirao harač od kršćanske raje.Naraštaji srednjoškolaca učilisu napamettajep kojiznanstvenici smatrajukamenom temeljcemhrvatskogpjesništva.
Mažuranić,međutim,shvaćada će narodu višekoristiti kao političar nego kao pjesnik, te je u općinamaCvetković i Draganićizabran za zastupnika u hrvatski Sabor u 1848. godini.Odonda nijebilo nijedneznačajnepolitičkedjelatnosti u kojoj on ne bi sudjelovao, ne toliko govorima'koliko pisanomriječi.Najvažnijepodneskekraljuili obraćanja narodu on jenapisao.Prema mišljenju prof.Jelene BorošakMarijanović, bio je građanskiliberal (slobodar),pobornik osobne inarodne slobode te postupnog uklanjanjazastarjelihdruštvenihoblika Vjerovaojeda će slavenski narodi koji živeunutar carevine Austrijenajvišepostićiupravo podprejasnomkućomhabsburškom.
Zagrebačkorazdoblje
Na pozivbana JosipaJelačića obitelj Mažuranić doseljava se 1849. u Zagreb, U Jurjevsku 5 Za vrijemeBachova apsolutizma Ivan Mažuranić postajedržavnim nadodvjetnikom, štosu mu mnogi zamjerili.Nastavlja rad na kulturnom polju i postajepredsjednikomMatice hrvatske Na slavnom saboru 1861. iskazao se kao vještdiplomata i odličan državnik.Nakon pada bana Levina Raucha i uskoro njegovanasljednika Kolomana pl.Bedekovića,uslijedili su izbori 1871 i 1872., na kojimaje s velikom većinomglasovapobijedilaNarodna stranka u kojojjebio i I Mažuranić. Ta jestranka promijenilasvojupolitiku iipak priznalanekad omraženunagodbu,ali jeuspjelapostićinjenurevizijuuglavnom utome daHrvatskoj ne ostajestalni iznos od 2,200.000forinti nego 45% prihoda s njenogpodručja. Na tim saborima sudjelovaoje I. Mažuranićkao zastupnik 171
bjelovarski, a izabran jei za saborskog predsjednika. To mu je bila predposljednjačastprijenego jepostigao onu najvišukojase može postići u hrvatskom kraljevstvu.
Imenovanjena banskučast
O imenovanjunovoga bana pisale u "Narodne novine" već 17. rujna1873., kako će vjerojatnougarskiministarpredsjednikSzlavykraljupredložiti da banom imenujeIvana Mažuranića "jerje on najpopularnijičovjeku svojoj domovini,kogaživlje nego ikogažele u Hrvatskoj za bana,on je poštovan, poštenmuž,poznatočnozemlju, te je iskusan u upravi“.List"Obzor*piše:"Uzdignuće I Mažuranića na časthrvatskih banovah,principdemokratičnosti i ustavnosti slave najljepšupobjedu" i dalje:
*Neiziskujemoništavnu paradu!Zemlja se radujesvome banu i njegovomozbiljnomsložnomu radu "
Željesu se narodne ovoga puta ostvarile pa u "Narodnim novinama" eto ove sudbinske vijesti:
*Njeg.ces i kraljapostolsko Veličanstvoblagoizvoljelojepremilostivo izdati slijedećiprevišnji ručni list: DRAGI MAŽURANIĆUI!Na prijedlog mog ugarskog_ministrapredsjednika imenujem vas banom Kraljevinah Hrvatske,Slavonije i Dalmacije.
U Beču,20. rujna1873, FranjoJosip S r *
Istogadana oko dva sata poslije podnepoložiojeban na ruke kraljeve zakletvu i te večeri otputovao u Budimpeštu."Narodne novine" napisale su togadana "Mažuranićprviizravno iz pučkemase stupaponosnimkorakom na onu uzvišenustolicu s kojomsu najslavnijeporodicestekle = svoju neumrlost. No ako jepučaninrodom, on jearistokrat umom i duševnim darom " | tako su sretni građaniHrvatske dobili svoga "BANA PUČANINA',kako ga i danas povjesničarinajčešćenazivaju.
Banjeiz Budimpeštekrenuo u Zagreb žakanjskomželjeznicom, te jeu prvoj hrvatskojstanici Drnjedoživioogromne ovacijeseljakakojesu se ponovile, uz pozdravepredstavnikavlasti, i u Koprivnici,Križevcima,Gradecu,Vrbovcu, Dugom Selu i Sesvetama U Zagreb, na današnjistari ili Zapadni“kolodvor (novogajošnijebilo)stigaojeban u 7 sati navečer,sjajnodočekanuz pozdrav Bartola viteza Smaića i zagrebačkog načelnika Vrabčevića Pjevala su društva *Kolo" iz Zagreba i "Zora" iz Karlovca Od DonjeIlice do Markova trgabana u četveroprežnojkočijipozdravljalo je oko 8 000 ljudi i 200 bakljonoša. S prozora kuća bacalo se cvijeće. U Banskim dvorima dočekaoga jepomoćnibiskup Ivan Kralj, a vlast mu jepredaodotadašnji namjesnikbanske častiAntun pl.Vakanović. Tako se svečanostzavršila. Sutradan jeban,obučen u svečano građanskoodijelo, sa tri člana svoje vlade došao u Sabor i održao nastupni govor.Između ostalogjerekao da ne poznaniti privatneniti političkemržnje, da će se vazda pridržavatizakona i poštivatisvačijepolitičkomišljenjekoje počiva na zakonu "Ja neću učinitikoraka kojibi pokazaostrast, ali pokazatću svagdje onu revnost kojaide za tim da se strogovrši zakon,da se materijalno dobro narodu promiče, da se moralni napredaknaroda podigne u svakom obziru,kako bi mogao stajatidostojan i vrijedan u kolu ostalih naroda Monarhije" - završiojeban uz burno odobravanje prisutnih.
Tako jeskromno,ali odlučno i radno, počelobanovanje"bana pučanina". Ono jetrajalošest i polgodina,nakon čega jeI.Mažuranićdobio naslove "ban graditelj* i "ban organizator, o čemu u našemidućembroju.
Priredio:
Dipl.ing.StjepanKeglević
Lipanjski krijesovi
| ovoga lipnjalipeće nam procvasti i opetće neki pjesniciispjevatipjesmice mirisu i žutilulipa,kao štojeto ovaj nepoznatiučinioprije 102 godine:
Krošnjamalipepčelazuji, Poljezlatnim klasom buji, Uz mar dobroggospodara, Eto pravog Božjegdara!
OsjećajnipjesnikDragutinpl.Domjanićovako ježalio za jednomstarom posječenomlipom:
*Lipanaša,dragalipa
Vnogadugaleta
Dišala si nam i rasla
Puna sladkogcveta
Ti si vsakojdrobnojčeli
Meda dala rada, Vsakomu i stranjskombogcu
Pokoja i hlada."
U tom cvatućemlipnjudani sve više rastu, sve dok na 21 njegovdan ne postignusvojunajvećuduljinu. Tada noćna tama najkasnijepada, a najranije se diže. To jekratka, ali čarobnaIvanjskanoć, kada se palevatre,baklje ililučevi, kada se pleše i pjeva,kada se slavi radost života i zaboravlja na sve tužno i nesretno Od davnina se krijesovipalena brežuljcima iraskrižjima, a ne misli se što zapravoznači"krijes". Nije to povezano sa živimmalim svjetiljkama,"krijesnicama",što u ljubavnomzanosu lete lipanjskimnoćima,nego je tajnaziv "krijes" svom iskonskom slavenskom značenjuupravo samo vrijeme oko ljetnog solsticija tj."obrat ilimijena". Tada sunce u svom prividnomgibanjuoko zemljepostignenajvećupozitivnu deklinaciju i na našojsjevernojpolukugli počinjeljeto.
Oko krijesova se pleše,preskače se vatra,mlade majkes dječicomstoje uokolo, a sutradan se u nekim krajevima
Hrvatske vodilo stoku prekozgarišta. Sve je to dio prastarogpoganskog vjerovanja da vatra pročišćavaštitiljude i stoku od tajnih,natprirodnih zlih sila. Krijesovi se paleuoči blagdana sv. Ivana Krstitelja, 24. lipnja. Nisu krijesovi bili samo slavljeseljačkogpuka,nego se pouzdanozna da su i usred staroga Zagreba,pred gradskomvijećnicom, palilikrijesove i pjevaliivanjskekrijesne popijevke.Senjskiuskoci su deset dana prije Sv. Ivana donosili grmove i granje da potpalekrijesove oko kojih se poskakivalo, a mala su se djecazagaravila. Te su lomače zvali KOLEDE. Djevojke bi tom prilikompjevale, a nakon nekoliko stihova bi ponavljale:
"Lipi Ive trgarože, AjLade,Lade,lipiLade."
MijatStojanovićzabilježio je ovu ivanjskupjesmicu iz Slavonije:
*Gori nam vatra kresnica, U oči godaIvanja, Njuloži diva Marica, I njezindragi uza nju. Dragijefenjenasjekao, Mara ječubra nabrala I dragomkitu bosilja!
(fenjejeborovnica, a čubrajeSatureia hortensis).Djevojkeladarice ilikrijesnice pjevale su idući od kućedo kuće, a u Miholjancu u Podravini stihovi su glasili ovako:
*Bogpomogeltomu stanju, Tomu stanjugospodaru, Ponajboljegazdarici, Pri si hiži družinici!
Zememo vam Ivaneka, Pa ga bomo sobom nesle, Sobom nesle podorešek, Pak se bomo z njimigrale.
Darujtenas, ne daste nam, Mi ne moremo privas biti, Mi moramo daljeiti!"
Svaki stih na krajuima istipripjev:
"Lado,Ladofalenbudi Jezuš Kristuš - lepa Lado!
Lado,Lado - Jezuš Kristuš i MarijalepaLado!
O riječi"Lado" već smo pisali u našim člancima i rekli da se moždaradi o jednom starom slavenskom božanstvukoje se, eto,kasnije ne zaboravljanegose spaja s novim kršćanskimsvecima
Kod Vrbovca se slično pjeva, alijeviše poljodjelskogznačenja:
"Rodilo vam polježitkom, Saka laca polvagana, Rodila vam gora z vinom, Saka loza polvedarca, Rodila vam logažirom, Saka grana polvagana!
Nakon pjesmedružbamalo zastane i očekujućidarove doda:
"Dajte nam dajte,kajste kanili - Kirales!"
Kada dobijunekih jestvina,pićaili novca, zapjevaju:
"Aj,zbogom,zbogomvi dobri ljudiKirales!
Mi vam hvalimo,ajBog vam platiKirales!
U nekim su krajevima,pozivajući u te pjevačkeophode,pjevali:
"NA KRES,NA KRES! Ki ne ide na naš kres, Nek mu bude sutra - bukov les!!
Dakle,ljudimoji,nemojtese žaliti Nemojtesamo ići NA KRES,nego ga i sami organizirajte, pa s tamburicama ili harmonikama veselo idite odlese do lese i popijte NA KRES,što jeboljenego itiv bukov les!
Priredio:
Dipl.ing.StjepanKeglević
Nemojte se bojati bitijednim od onih kojima su potrebni drugi
Jedan od češćih problemakoji se Javljaju u bračnom životu jestnesposobnost da se kod bračnogdrugatraži,odnosno zatraži emotivna podrška.Mnogi su skloni traženje emotivne pomoćiod osobe kojanam je najbližaokvalificiratikao ovisnost o tojosobi. Biti proglašen,optuženovisnom osobom skoro jepostalouvredom i pogrdom u našoj sredini. Potreba za nekim danas se često smatra znakom = slabosti,društvenim grijehom.Nažalost,izgleda da zdravu ovisnost, ato jeoslanjanje iuzdanje u onoga koga volite iza kogaračunate da će zadovoljiti vaše određene potrebe,često izjednačujemo s prekomjernomovisnošću, kada potrebe drugogapotpuno iscrpljuju,y kada tim potrebama nema kraja i kada se ne mogu zadovoljiti.
Činjenicaje(osimmožda kod nekih pustinjaka) da ne postojepotpunasamostalnost i neovisnost. Ako ih tražite, možda ih
pronađete u nekojbajci.
Neovisnost i samostalnost znače slobodu i sposobnostosloniti se ipouzdati se u svojevlastite snage u životnojborbi, ali istovremeno i dovoljnoslobode, fleksibinosti ispremnostizatražit pomoćkada jepotrebno. Ne samo da svi mi imamo potrebubitiovisnima - bilo bi abnormalno da jenemamo - nego ne priznati to, ustvari slabi i umanjuje i nas i one kojevolimo Idealan međuljudski odnos obuhvaća i ovisnost i samostalnost, što zajednotvori međuovisnost Jedna žena kaže: "U nekim područjima moga života potpuno sam ovisna o svome mužuzaista čak djetinjasto a potpuno neovisna u drugimpodručjima, gdječak nema potrebe da on postoji.Međutim, mi se najčešćeispreplićemo; njemusam potrebna ja, a meni on Osim toga,naše ovisnosti nemajunikakve veze s time što je on muškarac, a jažena. Još nešto: ne vodimo
evidenciju o tome tko dajeviše;život jednos- tavno teče svojimtokom“
Neki,stalno traže pomoći štogod im kažete, ne zadovoljava ih To jekruto ponašanje, kao i kod onih kojipokušavaju biti superovisnima
Svakako,prilikomozbiljnoporemećenihmeđuovisnosti potrebnojepotražitiprofe- sionalnu stručnu pomoć. Svađa može biti i konstruktivna
Valjadržati na umu da težimo odnosu iskrene uzajamnosti.Stogane možemo nikada bitidoista neovisnima, sve dok nismo čak dovoljno“neovisnima" da zatražimo pomoćbližnjega svoga Razmislite možda u vama leži uzrok što se vaš drugosjećaposramljenim ako vam priđe i zatraži pomoć emotivnogkaraktera
na koncu svađe možete utvrditida vaš bračni drug ne želi prisnoprijateljstvo, istinsku intimnost, da s njime ne možete podijeliti neke osjećaje i potrebe.Ali, i vi ste njemutom prilikom dali do znanja što doista želite.
Ipak,čovječnost na drugojstrani uglavnom također izazove čovječnost, i to jeono što zapravo predstavljameđuovisnost.
Među bračnim drugovimapovremeno može sijevnuti i svađa u kojojjedandrugoga optužuje da "Nikada nijespreman isposoban razgovarati". Međutim, svađe ne moraju obvezatno bitidestruktivne Ako vi slušate, a ne samo upisujetepobjedničkebodove, svađa može biti i sasvim konstruktivna. Primjerice,
Pokušajmodržati na pameti da ne gubimo ništa od naše osobnosti - individualnosti, ako tražimo pomoćkada nam jepotrebna. Baš suprotno, time pokazujemo da smo dovoljno jaki i dovoljnoslobodni da budemo ono što jesmo.
Dr Ivo Belan
Čitatelji n nam pišu
Od nai mrem lista Franca Brezarić iz Sišljavićaprimili smo pismo slijedećegsadržajakojim nas hvali:
*Glavni iodgovornigospodineuredniče!
Ponajprije da Vam u nekoliko riječi rečem ukratko mojemišljenje o formatu i sadržaju Mljekarskog lista.
DanašnjiMljekarski listi po formatu i po sadržaju ima sve najbolje vrline i osobine jednog stručnoglista, ne preskup,dosta jeftin, lako se čita i lako se čuva.
Po sadržaju vrlo jebogat i kvalitetan, jer u njemuimamo sve što jepotrebno u jednom seoskom gospodarstvu.
Tujeprvai stručna pomoćiz poljoprivrede, veterine te razno razni drugisavjeti,koji su nam neophodnopotrebni u našem radu i životu
Za mene je(svestranigospodarskisavjetnik). Samo tako nastavite i dalježelim Vam sretan
Gospodinuspjeh!"
Franc nam se i žali:
NAGRADNI
Kada se javljapašnjačkatetanija?
a)u jesen
b)u proljeće c)uljeto.
IME I PREZIME
ADRESA
KUPON
Nagradnekuponešaljite na adresu: Hrvatsko mljekarskodruštvo (zanagradnu igru),Ilica 31/Ill,Zagreb
*Raspisali ste nagradnuigrupitanja i odgovora u kojoj jane mogu učestvovati, ne samo ja,nek mi svi koji predajemomlijeko na otkupnom punktu u Sišljaviću,mljekara karlovačka. Vi tu u Zagrebuimate nagradno izvlačenjeprije nek ja, ne samo ja,nek mi svi dobimo Mljekarski listu ruke
Kad tajlistizlazi iz tiska to neznam?
U broju 4 čestitaliste nam Sretan Uskrs a jaistibrojdobim u ruke tek za sveti Juraj.
List nam naplaćujemljekaraujedno i dostavlja u ruke,jelikrivnjanavamaili na mljekari?
Savjete iz poljoprivrede tiskate za travanj a mi dobijemo iste u svibnju.Prilažem ikupone.
U Šišljavišu 23. travnja 1996. Uz pozdrav Franc Brezović“
Redakcijskikolegij jeimao u vidu kašnjenje
Mljekarskog listavama proizvođačima, pa svi kuponi za nagradnuigrukoji u Hrvatsko mljekarskodruštvo dospiju i dva mjeseca
nakon izlaženjapojedinogbrojalista sudjeluju u izvlačenjunagrada.
Nagradnaigrazavršava s brojem 9, a pod- jelanagradabiti će u mjesecuprosincu, do kada će komisijapriznati sve prispjele kupone.
Žaonamjemeđutim, što ne možete koristiti naše stručne i aktualne članke Tu nažalost nismo u mogućnostipravitiustupke.
Naš listizlazinajkasnije 5. u mjesecu, što znači da jena adresiranom odredištu najkasnije10tog u mjesecu. Na dostavu lista Vama proizvođačima od strane mljekaranismo u mogućnostiutjecati, a ovisi o isplatimlijeka.
Vjerujemo da smo Vam uspjeliodgovoriti na Vaše upite, a Vas | sve ostale čitaoce Mljekarskog lista molimo da nam se javljaju sa prijedlozima i sugestijama.
Uredništvo
Obavijest o upisu učenika za zanimanje mljekar
Srednjagospodarskaškola Križevci, školske godine1996/97 planiraupis30 učenika za Preporučamozanimanjemljekar.mljekaramaRepublike Hrvatske da prema svojimpotrebamaizvrše odabir učenika, kako bi za svojepotrebe uputiliučenike na školovanje.
Učenici kojiupišuSrednjugospodarsku školu - mljekarskismjerimajumogućnost smještaja u Učeničkom domu u Križevcima.
Osim upisa u prvu godinuškolovanja školske 1996/97 godineuspješniučenici će se upisati u drugu i treću godinuškolovanja tako da će prva generacijamljekarazavršiti školovanješkolske godine1996/97 Učenici koji će uspješno
završiti školovanje u Srednjojgospodarskoj školimljekarskismjer,zaposlit će se u mljekarama s kojimaimajusklopljen ugovor o školovanju.
Redakcijskikolegij: dr. StjepanBanožić; dr Ivo Belan;ing.Mirna Božičević,dipl.ing.StjepanBrlek; dipl.ing.StjepanDeneš;dr. StjepanFeldhofer; dr Ivan Jakopović; dipl.ing.StjepanKeglević;prof.dr. ZvonimirŠtata
Glavni I odgovorniurednik: dipl.ing.JurajČičmak; Redaktorica: dipl.ing.Vera Volarić;Tehničkaurednica: Nada Rašpica; Lektorica: mr Alka DomićKunić Crteži:dipl.ing.Nikola Božičević
Vlasnik I izdavač:Hrvatsko mljekarskodruštvo
Uprava| uredništvo: Zagreb,llica 31/lll,tel./fax:01/424420 Cijena:2,50kn
Tisak: TISKARA Orbis d d