Boljom hranidbom promicati govedarstvo
AKTUALNOSTI
Boljom hranidbom promicati govedarstvo
Brojgovedau RepubliciHrvatskoj znatno jesmanjen,što uz slabu proizvodnjujošviše naglašavanerazvijenost stočarstva. Brza obnova govedarstva očekuje se od uvoza i kupnjekvalitetnih krava junica, za što sada nema dovoljno novaca Na taj se način želi povećati stada goveda u obiteljskimgospodarstvima i povećatiproizvodnjumlijeka.Pritom se malo radi na otklanjanjuuzroka zbog kojihjegovedarskaproizvodnja u krizi, na niskojrazini i slabojisplativosti.
znanja,volje i fizičkograda, a važni su i pomoć od državnihtijela, te donošenje odgovarajućihpropisa.
Mnoge krave u domaćimuzgojima imajugenetskusposobnost da prosječno daju3.500-4.500 | mlijeka na godinu (305dana laktacije).Sadašnjiprosjek mliječnosti iznosi oko 2 000 I mlijeka na godinu.Mnoge krave imaju,dakle, genetskumogućnost da povećajuproizvodnjumlijeka,štose trenutno često ne postiže.
Teškojevjerovati da stoka dobrih proizvodnihsposobnosti, a ima jei u domaćim _uzgojima,može znatnije poboljšatiopćestanjegovedarskeproizvodnje, ako se drži u našimuobičajenim uvjetima. lako možda genetskikvalitetna, kupljenastoka će se zboglošegdržanja i hranidbe uklopiti u uvjetenašegslabog prosjeka, pa uloženinovci neće dati očekivanegospodarskerezultate.
Govedarstvo se ne promičesamo povećanjembroja,čakikvalitetne stoke To je mnogo lakšepostići u svinjogojstvu,ajošlakše u peradarstvu.Razvoj govedarstva,posebice proizvodnje mlijeka,mnogojesloženiji, jer mu temelji morajupočivati na većim poljoprivrednim površinama,prostranijimštalama, vlastitojproizvodnji krme iodgovarajućoj tehnologijihranidbe (Mljekarski list br 6/1996str ).Stogase ne treba žalitina teškoće i nedostatak novca za kupnju stoke iprozivati ga kao jedinogkrivca za zastoj u obnovi stočnogfonda,jertu ne ležirješenje.Prijesvegatreba sagledati vlastite sposobnosti i mogućnosti poboljšanjaopćihuvjetapotrebnih da se osposobi i postigneveća proizvodnja i stvore odgovarajućipreduvjeti za isplativugovedarskuproizvodnju. Za to treba imati novaca, ali jošviše treba
Kada se razmotre uzroci,možese reći da se hranidba našihkrava uglavnom temelji na sijenu,kukuruzojsilaži,manje na travnojsilaži (sjenaži), a dijelom na pašiizelenojkrmi. Osnovna krmiva često nisu pravilnoraspoređena i ne zadovoljavajupotrebekrava u količini (jernema dovoljnozemljišnihpovršina) i kakvoći (zbogloše tehnologije i organizacije proizvodnjekrme).Stogase osnovni sastav krmnih obroka čestomijenja idaju se krmiva kojima se objektivno ne može postićivisoka proizvodnjamlijeka.
Krepkakrmiva slabo se daju i nisu na odgovarajući način prilagođenaosnovnojkrmi,pa ih se ponekadbez potrebe dajepreviše, a u nekim slučajevima premalo Posljedice su veći utrošak hrane, slabijaproizvodnjamlijeka, a ponekad i pojavajalovosti ilislabijeplodnosti.
Pretpostavivši da se samo boljim rasporedomikorištenjemkrmiva poveća proizvodnjamlijeka po kravi za samo 1 litruna dan (štojelako postići kod većeg brojakrava), po kravi se prosječnomože dobiti oko 300 | mlijekaviše u godišnjoj laktaciji. Ako se to postigne na samo 1 000 krava,dobiva se novih oko 300.000 I mlijeka na godinu. Za takvu bi proiz-
vodnju'mlijeka trebalo nabaviti, aliidobro hraniti,najmanje100 boljihkrava
Svakakotreba povećavati i brojkrava u gospodarstvima, ali ih u prvome redu valjauzimati iz domaće reprodukcije i selekcije. To značida je potrebno sprječavatiklanjedobre rasplodne ženske teladi i uz to stvarati povoljne uvjetedržanja i hranidbe krava za višu proizvodnjumlijeka.
Osnovni gospodarskiinteres za držanjevećegbrojakrava možese naći u sadašnjojotkupnojcijenimlijeka. Ovisno o postotkumasti,mlijeko se otkupljuje po cijeni od 1,82,0 knj/litri(spremijom). Ta cijenamože zadovoljavati dobre stočare i proizvođačemlijeka i na razini jeotkupnihcijena u europskimzemljama Cijenamlijeka,međutim, ne može riješiti sve probleme i naplatiti sve pot- rebne i nepotrebnetroškove iz govedarskeproizvodnje,proizvodnje krme i s tržišta.Stogase stočarimorajuupoz- nati sa svim čimbenicimakojiutječu na troškove ina dobit iz proizvodnjemlijeka.
Hranidbakrava i vrijednostkrmiva u cijenimlijekasudjeluju sa 50-60% Stoga se krmivima treba posvetitinajveća pozornost.Osnovna krmiva morajubiti što jeftinija, većinom proizvedena na vlastitom gospodarstvu i morajuzadovoljavatiuzdržnepotrebekrava i dio proizvodnjemlijeka. To značida moraju bitištoboljeprobavljiva ida sevećnjima dobiva štovišemlijeka.
Osnovna krmiva običnosadrževeću količinusirovih vlakana (celuloze i lignina)ilivode (krumpir, repa i slično). S obzirom da se osnovnomkrmom mora, uz uzdržne potrebe,zadovoljavati još oko 7 do 10 litara mlijeka/dan, ona mora imati oko 66% probavljivostiorganske tvari Za usporedbu,trava i pašaima probavljivost oko 6875%, kukuruzna silaža6672%, a sijenooko 65% (loše sijenooko 4555%).
Paša,zelena trava i kukuruzna silaža su, dakle,vrlo dobra krmiva za visoku i jeftinuproizvodnjumlijeka, dok jelivadno sijeno na granicigospodarskoginteresa u proizvodnjimlijeka. Uz veću količinu sijena,posebiceako je ono loše kakvoće,treba davati više krepkihkrmiva, krmne smjese ižitarice (kukuruznaprekrupa ili 90% probavljivostiorganske tvari).
Da bi se poboljšalahranidbena vrijednost krmnogobroka, uz sijeno i slična krmiva kravama se jošmože davati: krmni kelj(do20 kg/dan,probavljivost 7072%), stočnarepa(do30 kg/dan, probavljivost90%), krumpir(1520 kg/dan,probavljivost85%),pivskitrop (1015. kg/dan,probavljivost85%), sladne klice (do3 kg/dan,probavljivost 82%),sirovi repinirezanci i lom gomolja šećernerepe (2030 kg/dan,probavljivost80%).
Mlijekodobiveno uz hranidbu osnovnom krmom kojomse postiženajmanje
7 do 10 litara mlijeka na dan,mora cijenompokrivativrijednostosnovne krme itroškoveuzgoja. To u praviluznači da cijenasuhe tvari krmiva mora biti50% manjaod vrijednostidobivenogmlijeka iliispod1,0kn/kg.Ostalih 50% dobivene vrijednostimlijekamora zadovoljavati troškove uzgoja i njegegoveda.
To na primjeruizgledaovako:
Ako se daje40 kg kukuruznesilaže (12kg suhe tvari),dobiva se 7 do 10 litara mlijeka na dan iliiznos od 14-20 kn Sa 60 kg trave ilipaše(12kg suhe tvari) može se dobiti oko 15 litara mlijeka na dan ili30 kn
Ako se računa da krmiva sudjeluju u oko 50% troškova u vrijednosti dobivenog mlijeka, za kukuruznu silažu postignutajecijena0,170,25 kn/kgiliza travu 0,25kn/kg. To jerealna cijenakrmiva su dobro plaćena,posebiceako je mlijekoproizvedeno uz hranidbu travom.
Nakon što se obračunala vrijednost krmiva, za rad iostale troškove od vrijednosti mlijekapreostaje samo 7-10 kn na dan po kravi uz hranidbu kukuruznom silažom,odnosno 15 kn na dan po kravi uz hranidbu travom. To jemjesečno210300 kn po kravi uz hranidbu kukuruznom silažom,odnosno 450 kn uz hranidbu travom Tako mala dobit ne može pokrivati sve troškovegospodarstva, pa je razumljivo da držanjejednekrave ne može bitiprivređivanje. Za gospodarsko privređivanje treba držati najmanje 10 do 15 krava,što dajemjesečnidohodak od oko 2.500-3.750 kn uz kukuruznu silažu, odnosno 4.500-6.750 kn uz hranidbu travom
To,međutim,nijesve Ne treba stati kod proizvodnje 7 do 10litara mlijeka na dan,ako krave u razdobljulaktacije ge- netski mogu davati iviše mlijeka. Tek tu
se počinjeostvarivati prava gospo- darska dobit iz proizvodnjemlijeka.
Za višuproizvodnjumlijeka, uz osnovnu krmu treba davati krepkakrmiva(koncentrate).Davanjem 1 kg krmne smjese (cijenaje 1,5do 1,8kn/kg)mora se povrh dobiti još 2 litremlijeka ilioko 3,6do 4,0 kn. To znači da se sa svakimkilogramom krmne smjeseutrošene za proizvodnju mlijekaostvarujedobit u iznosu od oko 2,1do 2,5kn Svaki kilogramkrmiva koji povećavamliječnost krava mora, dakle, dati dobit u iznosu od 63 kn mjesečno po kravi.
To je samo grubiprikazobračuna proizvodnjemlijeka i gospodarskoginteresa,kojistočarimatreba poslužiti za ocjenuvlastitoginteresa za intenzivniji razvojgovedarskeproizvodnje.
Dr StjepanFeldhoferEnergetske potrebe u hranidbi goveda
Ugljikohidrati su najvažniji i najrasprostranjeniji izvori energije. Oni čine 70-80% u krmnom obroku preživača. Po gradi se razlikujustrukturni ugljikohidrati,kojičine veći dio voluminozne krme (celuloza,hemiceluloza,lignin,pentozani) i nestrukturni ugljikohidrati (škrob, i razni šećeri),kojičine veći dio krepkihkrmiva,žitarica i koncentrata
U probavnomsustavu nepreživača, složeni se ugljikohidrati(škrob,celuloza, glikogen i dr.)razgrađuju u jednostavne šećere(disaharideimonosaharide)koji se resorbiraju u krv.
U buragupreživačaugljikohidrati se većim dijelomrazgrađujuburagovim mikroorganizmima do nižihmasnih kiselina(propionske,octene,maslačne i dr.).Probavljivost i brzina razgradnje ovise o kemijskomsastavu i strukturi 180
ugljikohidrata. Lako topivišećeri i škrob brzo fermentiraju, stvara se višepropionske i maslačne kiseline i povećava kiselost (pH vrijednost)buragova sadržaja.Strukturni ugljikohidrati, s više sirovih vlakana,sporijefermentiraju, stvaraju više octene kiseline i manjesni-
Hranidbeni obrok sa Sirovim vlanima |“Škrobom |
PH vrijednost 6.26,7 |anu 6,5.6,0vaara |
FE ERST u
(Postotak kiselina izmjeren je 2 do 2,5 sata nakon hranjenja.)
žavajupH vrijednostburagovasadržaja (tablica1).
Oslobođenemasne kiseline u buragu služeza daljnjekorišćenjeburagovim mikroorganizmima u reprodukciji, a nakon resorpcije u krv za energetske potrebepreživača. Na tajnačin,dakle, pretežitoprekonižihmasnih kiselina stvorenih u buragu,preživačidobivaju energiju za svoježivotnepotrebe, što ovisi o količini i kakvoći krmiva. Primjerice, uz hranidbu sijenom i sličnim grubimkrmivima (bezsilaže) u buragu se stvara oko 60-70% octene,15-20% propionske i 10-15% maslačne od ukup- nih kiselina.
Masti,iako visokeenergetskevrijednosti,nemajuvećeznačenje u hranidbi odraslih preživača, pa s manjimpostot- kom sudjeluju u krmivimapreživača. Iznimka jemliječnamast kojase daje u većem postotku,mlijekomilimliječnim zamjenamaza napajanjeteladi.
Hranidbenepotrebeživotinja mogu se prikazatienergetskimvrijednostima krme.Ukupnahranidbena(energetska) vrijednostkrmiva naziva se bruto energija.Životinje ne iskorišćujucjelokupnu bruto energijuhrane,negose dio hranjivihtvari iz organizmaizlučiizmetom (ekskrementima).Probavljivi dio hrane sadržiprobavljivuenergiju, to jestenergiju u probaviiskoristivih tvari.Dio energijeprobavljivih tvari troši se za stvaranje i izlučivanjemokraće i plinova(metana i
ugljičnogdioksida), a to jeenergija izgubljena iz organizma.Preostali dio energijenaziva se metaboličkaenerglja.
Kad se oslobodi i toplinskaenergija, ostatak se naziva neto (čista) iliproduk- tivna energija. Ta se čistaenergijapretvara u prirastmesa, mlijeka, rast ploda (fetusa), vune, dlake i slično.
Probavljivost i hranidbena vrijednost ugljikohidrata jeobrnuto razmjernalignifikaciji(tvrdoći)biljke.Biljke u pood- maklojvegetacijidobivajutvrdu stabljiku i lišće,težese razgrađuju i probavljaju i imajunižuhranidbenuvrijednost.
Po količiniprobavljivih tvari (probavljveenergije)razlikuju se:
voluminoznakrmiva kojasadržavaju malo probavljivihtvari, a mnogobalasta vode (zelena,gomoljasta i druga sočna krmiva)ili sirovih vlakana (sijeno,slama,kukuruzovina i druga grubakrmiva), krepka_krmiva_(koncentrati) koja imajumalo balasta,visokikoeficijent probavljivosti i veliku hranidbenu vrijednost.
Hranidbenavrijednostkrmnihobroka ovisi stoga o vrsti krmiva i o odnosima količinevoluminoznih i krepkihkrmiva. Tako se probavljivost i iskoristivost krmnih obroka povećava s većimdodavanjemkrepkihkrmiva (koncentrata), štoje neophodno u visokojstočarskojproiz-
vodnji..Hranidbena vrijednost i iskorišćivanje krmiva ovisi joši o količini krmiva kojuuzima životinja, o fizičkom obliku krmiva (sjeckano,mljeveno, peletirano), o stanjuprobavnihorgana i o proizvodnimmogućnostimaživotinja.
Potrebe životinjazakrmivimamogu se iskazati kao
uzdržnepotrebe, a to jehrana za osnovne životnepotrebeizmjenetvari (metabolizma), za obnovu stanica krvi i tkiva, za disanje,stvaranjetopline, dopunuizlučenihtvari iz organizma mokraćom i znojem,te za druge refleksne radnje, proizvodnepotrebe, a to su krmiva koja se troše za rad,rast,gravidnost, mliječnost,stvaranjedlake,vune i sl
Uzdržnepotrebegoveda za energijom iznose prosječno0,81,0 hranidbenu jedinicu(h.j.)/100kgtjelesnetežine.Niže vrijednosti odnose se na većei mršavije životinje i na životinjekoje se drže u bolimuvjetima.Više vrijednostiuzdržne energijepotrebne su kod manjihidebljih životinja i ako se životinje drže u lošim uvjetima. To većupozorava da se poboljšanjemuvjetadržanjamože uštedjeti hrana i s manjekrmiva postizativiša proizvodnja.
Uzdržnepotrebekrmiva za kravu od, primjerice, oko 600 kg tjelesnetežine iznose prosječno5,4h.j. To se postiže s oko 20 kgkukuruzne silaže, 31 kglivadne trave, 12 kg livadnogsijenaili 12 kg kukuruzovine Pšeničnaslama ima negativnuhranidbenu vrijednost i ne može zadovoljiti ni uzdržnepotrebe goveda.
Sva krmiva,kojagovedapojeduiznad navedenih količina za uzdržne potrebe, pretvaraju se premahranidbenojvrijed- nosti u prirasttjelesnemase, plodgravidnih životinja i mlijeko.Stogaosnovna krmiva.koja se dajuza uzdržne potrebe morajubiti štoboljeprobavljiva i imati potpunijuhranidbenu vrijednost da se 182
njima, uz dodatak dopunskihkrmiva, možepostignutištovećaproizvodnja.
Valjajošistaknuti da krmni obroci u cjelinimorajusadržavati sve hranjive tvari potrebneorganizmu, a to značida krmiva uz potrebnuenergijumorajusadržavatidovoljnukoličinubjelančevina, minerala,vitamina idrugihdjelatnihtvari. Usuprot,životinje će trošitimnogo više energetskihkrmiva i neće postignuti odgovarajućuproizvodnju(neizbalansiranost krmnih obroka),štose često događau domaćojproizvodnji.
Količinakrmiva kojuživotinjauzima ograničenaje zapreminomželuca Goveda dnevno uzimaju oko 2-3 kgsuhe tvari krmiva/100 kg tjelesne mase To značida krave iz gornjegprimjera, tjelesnetežine od oko 600 kg,dnevno pojeduoko 12 do 18kgsuhe tvarikrmiva.
S obzirom na hranidbenu kakvoću i količinuuzdržne krme,krave iz našeg primjeramogu jošdobiti oko: 20 kg kukuruzne silaže(energija za oko 10 | mlijeka), 30 kgtrave (1015 I mlijeka), 4-5 kg sijena(do 4 | mlijeka) ili 5 kg kukuruzovine (do4 | mlijeka). To bi bila vrlo jednolična i manjkavahranidba s obzirom na mnoge hranjivesastojke, kojase mora nepovoljnoočitovati na zdravlju,proizvodnji,plodnosti i reprodukcijiživotinja. S ukupnodobivenom količinommlijeka ne možebitizadovoljan ni gospodar.
Dabise,stoga,gospodarskiiskoristile proizvodnemogućnostikrava u proizvodnjimlijeka, krave treba hraniti tako da se u ukupnomhranidbenom obroku daje osnovna krma,samo primjerice: 60-70% kukuruzne silaže,60-80% trave, 50-60% livadnogsijena od moguće količine, a ostalo treba biti dopunskakrma kojom ćekrave dobivatiostala potrebnakrmiva, prema potrebamaorganizma i proizvodnjimlijeka(bjelančevine,minerale, vitamine i dr.). Za takvu hranidbu kaže se da jeuravnotežena(izbalansirana).
Dr. StjepanFeldhofer
DIONIČKO DRUŠTVO ZA UNUTARNJU | VANJSKU
TRGOVINU, PROIZVODNJU U POLJOPRIVREDI 1
INDUSTRIJI - JOINT STOCK Co ZAGREB, GUNDULIĆEVA 45, HRVATSKA - CROATIA
IZ SVOG PROGRAMA NUDE VAM
Potpune i dopunskekrmne smjese
e Univerzalnu dodatnu hranu PRELAC za miješanje sa biljnimkrmivima za telad, janjad i kozliće
MliječnuzamjenicuHALMAC za janjad i kozliće
Starter i gorowersmjese za telad,janjad i kozliće
SUPER - dopunskukrmnu smjesu za mliječnekrave i junad Krmnu smjesuza krave muzare sa 13 ili19 % sirovih proteina
Proteinska krmiva sa visokim sadržajemproteina(SP) i sintetske aminokiseline za preživače od najvećegproizvođačaRhone-Poulenc (Francuska)
e Sojinasačma45% SP,suncokretova sačma 40% SP;repičinasačma33% SP;ribljebrašno65% SP,posije 15% SP,kvasac 40% SP,dehidrirana lucerna 15-19% SP.
e Sintetske i zaštićeneaminokiseline: 98% DL METIONIN i 98% L LIZIN
Izvori kalcija i fosfora od vodeće svjetskekompanijeTessenderlo Chemie (Belgija)
e Monokalcijevfosfat (MCaP) s najmanje22,7%fosfora i 18% kalcija
e Dikalcijski fosfat (DCaP) s najmanje18% fosfora i 25% kalcija
e Stočnukredu - vapnenac s najmanje38% kalcija
e Premiksipredsmjese bogatemineralima,vitaminima i dopuštenimdodacima
ISILAC - MLIJEČNAZAMJENICA ZA TELAD
PRODAJA:KRMIVAZagreb,Tomićeva3,tel 275922, Fax 434-826
Zašto hraniti telad mliječnomzamjenicomISILAC?
Hranidba teladi jejeftinijaisigurnijamliječnomzamjenicomISILAC nego mlijekom.CijenajednogkilogramaISILAC-a je8,7kn i potpunozamjenjuje 8 litara mlijeka. Telad hranjenamliječnomzamjenicommanjeugiba i manjepoboljeva.
PROVJERITEI UVJERITE SE!
Nove tehnologije siliranja trave (sjenaže)
Travu treba ranijekositi,prijecvjetanja,jer se tada dobiva višeukupnezelene mase, tratina se boljeobnavlja,razvijaju se kvalitetnije vrste trava i dobiva se krmivo boljekakvoće,kojimjemoguće postizativišuproizvodnjumlijeka.Ranija košnja u mnogim našim krajevimanije, međutim,izvediva zbogklimatskih i meteorološkihprilika,čestihkiša i vlažnog zemljišta. Obično se uspijevapokositi tek starija trava i s naših se livada najčešće dobivaju samo dva otkosa na godinu, i to lošijegsijena.Sijenojetvrdo, s malo lišća i mekanih dijelova, slabe hranidbene vrijednosti.Tijekomsušenja,zbog oksidacije i fermentacije, loma i gubitka lišća,posebiceako jeu tom razdoblju pokislo,sijenomože izgubiti50-70% hranidbene vrijednosti trave. To jevelik gubitakhranjiva i stogase morajutražiti nove tehnologijespremanjazelene krme.
Sijenoboljekakvoćemože se dobiti ako se trava suši na "jahačima",podignuta iznad zemlje,ili ako se suši u sušarama(dehidratorima), u strujitoplog ilihladnogzraka Vrijednost tako dobivene boljekakvoće krmiva treba gospo- darski procijeniti s obzirom na veće troškove sušenja.
U svakom slučaju,sijeno se mora proizvoditi za hranidbu goveda,jer potičerad buraga i čitavogprobavnog sustava,sprječavaprobavnesmetnje, pa stoga preživačidnevno moraju dobivati makar i manjukoličinusijena.
Gospodarskijenajbolje da se hranidba govedavećimdijelomtemelji na zelenim krmivima,svježojtravi,pašiili travnojsilaži (sjenaži), jer su to najbolja i najjeftinija krmiva Hranidba svježom travom,ukoliko se ne iskorišćujepašom, zahtijeva,međutim,svakodnevnu košnju i dovoženje s polja,štojevelika obveza za stočara.Siliranjem trave olakšan mu jesvakodnevni rad,kvalitetna krma može se spremiti u optimalnovrijeme i lako se mogu iskoristitikraća razdobljalijepog vremena
Siliranjetrave, međutim,tek posljednjihgodinakod nas sve višeosvaja gospodarstvakojadrže veći brojkrava i imajuveću proizvodnjumlijeka.Uzrok je bila spoznaja da se trava teško silira(jer ima mnogovlage i malo lako razgradivih ugljikohidrata,šećera),silažaječesto lošegokusa (zbogvećeg postotka maslačnekiseline) i stoka jenijerado jela.Danas jetehnologijasiliranja trave usavršena imožese dobiti vrlo kvalitetna krma, s vrlo malim gubitcimahranjive tvari Travuprijesiliranja treba malo prosušiti, do optimalnevlage6070%, a za to jedovoljno. samo 1 do 2 dana ljepogsunčanogvremena Trava se nakon košnjeostavi u tankom slojujedan dan da se malo prosuši i na tajnačin
nogaSlKi t JANoslobodi suvišne vlage. U tako prosušenoj travi povećava se količina ugljikohidrata istvarajupovoljniosmotski odnosi,štoodgovarabakterijama mliječnokiselog vrijenja iomogućavajače stvaranjemliječnekiseline
Dobro jeda se prosušenatrava (sada se naziva sjenaža)priistovaru u silos malo sasječe(usitni),jer.će se bolje ugaziti, iz njeistisnutizrak i postićibolje anaerobne uvjete za kvaliteno silažno vrenje. Tako dobivena sjenažaima manji gubitaksuhe tvari (nemaefluenta,iscjet- ka silažnogsoka),ukusnija jei stoka je radijejedenegoobičnutravnu silažu.
uspravnisilosi)kojimorajuimati uređaje za punjenje i pražnjenjesilosa imogu se hermetičkizatvoriti.
Novetehnologijesiliranja nude idruga rješenja. Tako se trava može silirati umotana u plastičnufoliju.Uporabaplastičnihfolijačestose nijepokazala dobrom,jerse folija lako oštetiuslijed utjecajavremenskih nepogoda,tvrdim djelovimabiljke, a najčešće od ptica, miševa i drugihživotinja.Posljedica je bila kvarenjesilaže Novijetehnologije ulijevaju više povjerenja. Tako se, primjerice, sa strojevima(CLAASROLLANT 46)mogu načinitiokruglebale sjenaže,
Čestose preporuča da se prilikom . Siliranjadodajusredstva kojapomažui poboljšavajusiliranje. To su razni uglji- kohidratni dodaci (škrob i šećeri), kiseline ilibiološkasredstva za siliranje. Vrlo dobrim su se pokazalabiološka sredstva za siliranjekojasadržeamilolitičke icelulolitičkefermente, te bakterije mliječnokiselog vrenja(laktobacile):
Lactobacillus plantarum,Pediococcus pentosaceus,Streptococcusfaecium i dr. (INOKULANTPIONEER1188,PLANTANAZE,SILA-BAC i dr.).Dodatkom tih sredstava za siliranjebržese spuštapH vrijednost i kiselost travne silaže,dobiva se stabilnijasilaža,sprječavanaknadno vrenje,smanjujugubicihranjivetvari, te poboljšava okus iuzimanjesilaže u hranidbi,štose očituje i u višojmliječnosti krava
Za dobro siliranje trave obvezatni su dobri i čvrsti silosi,nepropusni za zrak i vodu. Silažu treba dobro ugaziti da se istisne zrak i da se postignudobri anaerobni uvjeti.Nakon togasilos treba dobro zatvoriti (pokrit) da se silaža očuvaod naknadnogulaženjazraka i prokišnjavanja. Tu čestonastajuveći gubitcihranjivetvari,jersilosi (najčešće su to nenatkriveni vodoravni - trenč silosi)imajuveliku otvorenu površinu i teškoih jehermetičkizatvoriti Postoje različite konstrukcije,tehničkidobro izgrađeni, ali skupisilosi (najčešće su to
višeslojevaplastičnefolije.Težina pojedinebale iznosi oko 500 do 700 kg, a ima promjer od 1,2do 1,8 m Ovisno o prinosimatrave,može se računati da se prosječnodobijeoko 14 do 20 bala sjenaže s jednoghektara travnjaka (livade), štose može obaviti za 1 sat rada stroja za baliranje.Dakle,produktivnost jevisoka.
Prilikom priprematrave za tu tehnologijusiliranja treba se držati organiziranogslijedaradnjistrojeva:kosilica, okretač trave,komora (preša) za okruglo baliranjeistroj za omatanjefolije.
Nakon štose trava pokosi i malo prosuši(tako se u praviluradi sjenaža) stroj za okruglobaliranjepodižetravu s otkosa i provlači jekroz noževeda se malo usitni Isprednoževase odvajaju slučajnodospjelistrani,tvrdi predmeti. Trava se zatim provlači kroz niz valjaka
kojijestišću,motaju i oblikujuokruglu balu Baliranje se obavljaautomatski, a pritisak i tvrdoćabale određuju se na strojumanometrom Tako sprešana, okruglabala prenosi se na drugistrojkoji jeuvišeslojevaomata jakomplastičnom folijom.Folijačvrstoprilegne uz travnu masu, štoisključujemogućnostda se folija u redovitom postupku i prometu probušiiliošteti ida se sjenažapokvari.
Veličinapojedinebale sjenažeoptimalna jeza gospodarstva sa 10 do 20 i više krava. Jedna bala sadržioko 500 do 700 kg sjenaže, a to jekrmivo dostatno za dnevnu potrošnju 10 do 20 krava Prematome,bale sjenažeotvaraju se premabrojukrava,pasjenažanikada ne ostajeotvorena,izloženaoksidaciji i fermentacijidulje od 1 do 2 dana.
Stroj za okruglobaliranjemože se koristiti, osim za sjenažu, i za baliranje sijenaislame Bale se nakon oblikovanja valjaka i prenašanja mogu vezati uzicom ilise omatajumrežom,sve na istome stroju.
Cijenastroja za okruglobaliranje i omatanjefolijomdosta jevisoka i može se isplatiti samo većimobuhvatom rada, na većimgospodarstvimailiugovorom na višeobiteljskihgospodarstava.Stoga se nabava i rad strojevamogu organiziratiza rad na širem području,uslužno zarad na više manjihgospodarstava, od čegamože biti pojedinačna, ali i zajednička korist
Dr. StjepanFeldhofer
Nacrvena ilicrvenkastavlasulja(Festucarubra)
Nacrvena vlasulja ima kratke vriježe kojimatvori rahle tratine Vlat naraste i do 70 cm visoka. Plojke su stisnute tamnozelene boje i duge.Rukavac jecrvenkaste boje,zatvoren. Jezičac jekratak, tvrd, a u nekih ekotipovaizvučen poput uški Cvat jerastresita metlica. Klasići su s kratkom osati
S gospodarskoggledištadvije su podvrstevlasuljenacrvene 1 Festuca rubra ssp. genuinakojaima podzemne vriježe,uglavnomotvorene listove. Ova podvrstajeproširena na nizinskim svježim do mokrim travnjacima.Kvaliteta: Z = D< 10% - S - 10-20% L > 20% (Vd. selekcije). U sijenuje iste kakvoće. Vlasuljanacrvena dolazi na suhim svježim do vlažnim, a ponekad i mokrim staništima Dobro uspijeva na bogatim tlima posebnognojenimdušikom. Osjetljjva jena jakusušuisuviševode u tlu. Podnosi kisela staništa i polusjenu.Otpornajena izmrzavanje.
Dugotrajnaje.Iza sjetve se spororazvija i u tratinitek u trećojgodinidoseže
Vlasulja nacrvena (Festucarubra)
a1metlica, a2 - bus, bic - dnolista irukavac, d - g - klasić,pšeno
predviđeniudio,ako jeprodornevrste ne uguše.
U proljećetjerarano, ali cvate srednje kasno Boljeregenerira u pašnomsustavu i ostajezelena do kasno u jesen.
Sije. se u smjesamaza košnjui napasivanje s udjelom do 10 (15) %. Ako se višeproširi u vlažnodoba godine tratina ima miris po plijesni pa justoka izbjegava.Intenzivnomgnojidbomodrži se dugou tratini. Također se sije za parkove i ukrasne te sportsketratine, naročito, ako su djelomičnozasjenjeni. Dajeosrednjeurode mase (pašeisijena) na povoljnimstaništima, a na suhim
niske urode. Prinosi sjemenasu visoki. Danas se selekcijomuspjelodobiti nekoliko vrlo dobrih sorata Domaća sorta "Korana" prikladna jeza zasnivanje livadnih i pašnjačkihpovršina, ali i parkovajerima lijepizgled i dugotraje.
2 podvrstaFestuca rubra spp fallax spadausrednjedološetrave pase ovdje ne iznosi,
Engleskiljulj(Loliumperenne)
Kvaliteta: Z Odl., S Odi.
Engleskiljuljnaraste 20-70 cm visoko, rijetkoviše.Formira bus kojijeproširen. Stabljikajeglatka i gola, u busu malo povijena.Lišća ima puno u busu,kojeje dugotamno zelene boje,glatko i golo, naličjelista jesjajno.Rukavac jegladak i zatvoren s vrlo izraženimuškama. Zelenejeboje, a u tlu krvavocrvene boje po čemu se najlakšerazlikuje od talijanskogljulja.
Cvatjeplosnatiklas s većimbrojem pšena.Pljevice su bez osja.Pšenoje krupnoi s izraženimdrškom.1000 sjemenakateškojeoko 2 grama.Sije se U čistojkulturi 25-30 kg/hasjemena.
Proširenje općenito na vlažnijim Svježim do mokrijimtlima u području humidneklime. Visoka vlažnostzraka tijekomvegetacije i gaženjepogoduješirenjuengleskogljulja.
kratke podzemnevriježe.Tajjetipinteresantniji jerstvara manjevlati,otporniji jena sušui običnoboljeregenerira. Ako se kosi engleskiljulj cvate dva putagodišnje. Vrlo dobro reagira na navodnjavanje.Dugotrajan jena pašnjacima, na livadama trajedvije do tri godine.Ima vrlo duguvegetaciju. U proljećekreće vrlo rano izelen jedo nastupajućih hladnoća.Na tajnačinprodužavapašnu sezonu Ima ranih i kasnihekotipovašto jeiskorišteno u selekciji tako da su dobivene rane i kasne sorte,kojese upo- trebljavaju za sjetvuTDS,za napasivanje čimese postižeboljirasporedprirasta.
/: se
Ne podnosidugotrajnegolomrazice, ni dugisnježnipokrov,kao ni suše. U područjima s blagimzimamaostaje zelen i pašuvegetiracijelegodineosiguravajući gotovocijelezime Podnosi zaslonjenosttla.Tražiteža tla, a odličnouspijevana teškimvlažnimtlima,naročito, ako se gazipovršina(napasivanje). Na livadama jeopćenitoslabo zastupljen, ili ga nema, ako jelagano i suho tlo a izostane gaženje. Na pašnjacimajeopćenito zastupljen,pogotovo na težimtlima i u humidnijojklimi.
Ima dva tipa.Jedan tipbokoriiz pupova i višejeproširen.Drugitiptjera
Engleskiljulj(Loliumperenne)
Engleskiljulj jevrlo prodoran. U livadnim smjesamamože prerasti,zasjeniti i potisnutiostale vrste. Sije se iza ukrasne tratine jervrlo brzo prekrijepovršinu, a dobro obrašta i nasipe. U livadnim smjesamasije se s manjimudjelom(do 1020%) kao i na pašnjacimagdjese njegovudio u povoljnimuvjetima(teže, vlažno tlo uz visoku relativnu vlaguzraka može proširiti tako da dominira u tratini. U vrlo povoljnimuvjetima i vlažnojklimi siju se smjeseranih ikasnih sorti engleskogljulja s bijelomdjetelinom.
Takvesmjeseuz intenzivnu gnojidbu, NPK,stajnjakom,gnojnicomilignojovkom dajuodličnupašui visoke prinose.
Sije se i u smjesamaza parkovejer podnosigaženje i slabu zasjenu.Daje visoke prinosesjemena. U povoljnim uvjetimamože dati sjeme dva puta godišnje.Domaća sorta K-10 (K15) ima punolišća.Dajevisoke prinosemase pa se upotrebljava za sjetvuDTS za intenzivno napasivanje i povremenukošnju. Vlatai klasa kasno iima duguvegetaciju.
Vlasnjačalivadna(Poa pratensisssp latifolia)
Kakvoća: Z Odl., S Odl
Vlasnjačalivadna ima čvrstibus s podzemnim vriježama. Iz busa tjerapuno širokog i dugogsivo do tamno zelenog lišća.Lišće na stabljici jekratko (36 cm) i čunjastozavršava Jezičac jekratak i zaobljen. Udio lišća u masi jevrlo povoljan.Vlat jeuspravna,tanka i vrlo kasno otvrdne Naraste 20-80 cm visoko ovisno u uvjetima. Cvat je rastresita metlica Pšenojesitno bez osati s čuperkom dlaka na obuvencu 1000 sjemenaka
teškoje0,30,4 grama.Sljese 12-16 kg/hau čistojsjetvi.Vlasnjačalivadna formira vrlo duge podzemne vriježe kojimaizvanredno prožimatlo tvoreći gustutratinu kao tepih,zbogčegase upotrebljava za ukrasne i sportske tratine, ali u gotovosvim smjesamaza košnju i napasivanje, osim na vrlo mokrim staništima. Ima dobru pokrovnost i gustinutratine Za košnju i napasivanje kreirane su posebnesorte krupnogi dugoglišćavišegtiparasta.
Vlasnjačalivadna (Poapratensis)
a - metlica i bus, b - list, dno lista [ rukavac, Cc -h - klasić,cvijet,pšeno
Budućida tijekomvegetacije iz busa tjerapunomekogdugoglišćavlasnjača livadna jeuz engleskiljuljnajkvalitetnija niska trava. Znatno boljepodnosisušu od engleskogljulja zato ga na suhijim staništima i u suhim uvjetimaona zamijenjuje. Traži plodna,svježa do umjerenovlažna staništa na kojimadajeosrednjeprinosekrme odličnekakvoće.
Općenitojeproširena od suhih do mokrih staništa.Slabijeuspijeva na vrlokiselim tlima Veoma jeotporna na izmrzavanje. S vegetacijompočinjerano u proljeće,rano cvate idozrijeva.Dugotrajnaje. Vrlo brzo regenerira.Osrednjegjepotencijala.Nijeprodorna. U livadnim i DTS prerastu izasjenjuju juvisoke vrste trava idjeteline.Klijesporo iu prisustvusvjetla, zato treba sijatizasebno plitko,obično nakon sjetve a prijevaljanja. Puni razvoj postiže tek u drugoj ikasnijimgodinama.
Vrlo dobro podnosikošnju i napasivanje,ali u uvjetimavelikogop- terećenjaovcama i kozama može biti predubokoizgažena(zbogkakvoće)pa u takvim uvjetimaslabijeregenerira.
Sijese gotovou svim livadnim i pašnjačkimsmjesama za košnjui napasivanje,: te športskim i ukrasnim tratinama s manjimilivećim učešćem. Danas postojičitavniz selekcija(sorata)
namijenjenih za korištenjekošnjom.ili napasivanjem, ali iza sportske i ukrasne tratine (sorteMerion,Baron i dr.).
Poa pratensisssp angustifolia - uskolisna livadna vlasnjača.Općenitoje proširena od vrlo suhih do mokrih staništa, niže jekakvoće i potencijala rodnosti od livadne vlasnjače.
Prof. dr. ZvonimirŠtata
Rogatost ilibezrožnost koza
Mnoge su se raspravevodile oko pitanjavalja lidržatirogateilibezrožne koze.Neki su rogatekoze isključivali iz rasploda, a drugisu baš tražilirogata grla.Mnogim je kozarima smetala rogatostkoza,jerkoze bez rogovabolje iskorišćujuprostor u štaliiprislobodnom držanju,lakše ih se transportira, a i sprečavaju se ozljedekojemogu izazvati zloćudne životinje.
Zbogtoganeki uzgajivačiisključuju iz rasplodarogateživotinje, dok drugikažu da jeto velika pogreška i rade sasvim drugačije.Oninastoje da bar jedanod roditeljasvakako bude rogat,pa da se onda rogatajarad,ako im smetaju rogovi,obezroži Za tajsvojstav navode mnogobrojnerazloge.
bezrožnihroditeljapostiže i znatno manjutjelesnutežinu.
Zbog svega togasve se više postavljajupitanja u vezi s nasljeđivanjem rogatosti,odnosno bezrožnosti. Pravi uvid u nasljeđivanjepružaMendelov zakon o nasljeđivanju. Ako se parijedan od roditelja s rogovima, a drugijebez rogova, njihovipotomci u prvojgeneraciji bit će svi bezrožni To znači da je bezrožnostdominantno svojstvo, dok je rogatostrecesivno odnosno skriveno svojstvo(recessus vraćanje,pov- ratak),štoznačida se ono može vratiti u drugimgeneracijama, a sada je skriveno
Da bismo to lakše predočili,označit ćemo faktor bezrožnostivelikim slovom B, a faktor rogatostimalim slovom b Bezrožniroditelji tih jarićaimajukombinacijuBB, a rogati bb Križanci u prvom koljenuimajukombinacijuBb,to jest i faktor za rogatost ifaktor za bezrožnost. S obzirom da je faktor bezrožnosti
Kod koza bez rogova manjajeotpor- nost i kod njih su dosta česte različite anomalije.Mnogo je više neplodnih muškihi ženskih životinjakojepotječu od bezrogihroditelja, kod muškihgrla češćajepojavamanjihtestisa (kadsu i otac imajkabezrogi).Homozigotniprimjercibez rogovaprenoseanomalije u većojilimanjojmjeri u pojavikarakteristika drugogspola i jalovosti. Kod jaradi od bezrogihroditeljačešćese javlja dvospolnost, dok dvospolnosti nema kod potomakakojipotječu od oba roditelja s rogovima, pa stoganijepreporučljijvo forsirati selekciju na bezrožnost. Jarad
dominantan nad faktorom rogatosti, sva su grla u prvojgeneracijibezrožna.
Međusobnim križanjem tih bezrožnih križanaca s kombinacijomBb, dobit ćemoibezrožnairogatagrla, ito otprilike na tri bezrožnajednorogatogrlo(taj odnos dolazi do izražaja kod većegbroja primjeraka).Rogatagrlaimajukombinacijubb,što znači da su u jednom kromosomu oba faktora za rogatost. Zovemo ih čistosvojstvenim ilihomozigotnim;oni će daljnjimkrižanjemmeđu sobom davati uvijek samo rogatagrla.
Drugačetvrtina grlaimat će kombinacijuBB, dakle to su bezrožna homozigotnagrla, te će i ta grlakod međusobnogparenjadavati uvijekjednaka, i to bezrožnahomozigotnagrla.
Treća i četvrta četvrtina grlaimat će kombinacijuBb,dakle faktor bezrožnosti ifaktor rogatosti. Zovemo ih heterozigotnima Oni će kod međusobnogkrižanja davati na jednogrogatogtri bezrožna grla.
Dr. StjepanBanožić
Ergotizam - otrovanje raženom glavnicom
Ergotizamje naziv za otrovanje domaćih životinja i čovjekaotrovima što ih proizvodigljivicaClavicepspurpurea - raženaglavnica(crvena), a očituje se odumiranjemtkiva (nekrozom)iživčanim poremećajima.Otrujuse najčešće goveda,ali i drugevrste životinja ako pojeduhranu zagađenuotrovima ražene glavnice.
Raženaglavnicaparazitira na ražiina drugimžitaricama(zob,ječam,pšenica) i različitim travama Inače jeraširena po cijelomesvijetu.Preživjelesporeražene glavnice u tlu ilina zrnjuinficirajubiljke u cvatu,naseljavaju se u plodište i uništavjuzametak zrna, te se u mjesto zrna pojavitamnoljubičasti tvrdi roščić sličanplodubanane,veličine 1 - 3,5cm
Gljivica se širi vjetrom,zagađenom zemljomi zrnjemžitarica U skladišta hrane dospijeva sa zrenjemnakon žetve, a isto tako i u krmne smjesekojima se hrani stoka Životinje se mogu otrovati i na paši,travom zagađenomraženom glavnicom.
Raženaglavnicaproizvodičetrdesetak srodnih otrova, a pojedini od njih koriste se i u farmakologiji kao lijekovi (ergotamini).
Razvojuraženeglavnice na klasu žitarica i trava pogodujevlažno vrijeme.
Životinjeobole nakon konzumiranja određene količine raženeglavnice u zmatojhrani (žitaricama),posijama, brašnu,pljevi,slami, a isto tako i nakon konzumiranja trava zagađenihraženom glavnicom.Otrovanjemože nastati i preko krmnih smjesa u kojimaje samljevenaražena glavnica.
Od otrovanjaraženom _glavnicom mogu stradati sve vrste životinja ičovjek. Tijekiishod bolesti ovisi o količiniuzetog otrova, dobi,vrsti i spoluživotinja.
Najčešće se otrujugoveda.Otrovanje se kod govedamože očitovatti u dva oblika: gangrenoznom i živčanom, a možebitiakutno i kronično.
Za gangrenoznioblik svojstveno je propadanjetkiva na nogama, u području papakaprema gore. Promjenemogu
nastati na samo stražnjim, ali i na sve četiri noge Govedašepajuzbogbolova u papcima.Ponekad se papci i izuvaju, a propalotkivo veoma teško zarašćuje. Opće stanježivotinjenijeporemećeno, samo što temperaturamože biti malo povišena,mliječnost se može malo smanjiti, a ako su krave bređe možedoći do pobačaja.
Živčanioblik togaotrovanja u goveda mnogo jerjeđi.Govedo stojispuštene glave,utučeno je,nesigurnohoda, a pokreti su nekoordinirani i životinja se trese.
Kodovacasejavlja samo živčanioblik Zivotinjeteturaju, u hodu gube ravnotežu,imajuvrtoglavicu,neraspoložene su, napadajuih grčevi na nogama i po čitavomtijelu.Može se pojavitigrčenje mišićavrata s okretanjemglave i vrata prema leđima, a i grčenjemuskulature tijela.Tijekombolesti smjenjuju se razdobljanapadajagrčeva i njihova smirivanja. Bređe ovce mogu pobaciti, a smrtnost jeopćenitovelika
Kod svinja se pojavljujegangrenozni oblik otrovanja,pretežitovlažnagangrena i stvaranjemjehura,odumire vrh repa, a mlijeko se nakon prašenja ne izlučujezbogčegaprasadpropada.
Kod kopitaranijezabilježengangrenozni oblik Mule su nešto osjetljivije od drugihkopitara.Uspoređuje im se rad srca, javljaju se kolike,utučenost i povišenjatjelesnetemperature.
Specifičnogprotuotrova nema Oboljelimživotinjama treba odmah promijenitidotadašnjuhranuidati zdravu hranu bez raženeglavnice. Kod živčanog oblika dajuse sredstva za smirivanje, a kod gangrenoznogoblika poduzima se lokalno liječenjeodumrlih područjakože. Ako jeoblik bolesti težakiliako su se papciskinuli,životinju treba zaklati.
Da bi se spriječionastanak tog otrovanja,zrnježitaricapotrebnojeočis-
titiod raženeglavnice. U agrotehnici se primjenjuje duboko oranje,štouništava raženuglavnicutijekomvegetacije, a na pašnjaketreba zasijati trave na kojese ražena glavnica ne prima.
Do otrovanjaraženom glavnicom čestodolazi u ekstenzivnojratarskoj proizvodnjisijenanakon _prekasne košnje,tj.košnjeposlijecvatnje.Neki napasujustarijagoveda,kojasu otpornijaprema otrovanju od mladih, na pašnjacimagdjese pojavljujeražena glavnica, i to prijecvatnje ilinajkasnije početkomcvatnje.
Ergotizam u čovjeka.Čovjek se otruje konzumiranjemnamirnica biljnogpodrijetlakojese sastoje od zrnjažitarica pomiješanih s raženom glavnicom. Danas se takva otrovanjajavljaju samo iznimno no poznatajeepidemijaergotizma u Francuskoj 1952 kada jeoboljelo 230 ljudi.
Kod čovjeka se znajuistodobno nalaziti znakovi gangrenoznog i živčanog oblika bolesti.Običnotri dana nakon konzumiranjahrane zaraženeergotoksinima pojavljuju se usporenirad srca, sniženjetjelesnetemperature,bljedilo, otežno disanje,glavobolja,mučnina, osjećajgušenja,hladnoćakože,mravci u koži,grčevi u udovima,povraćanje, halucinacije, a pokatkadi osjećaj blaženstva. Ako otrovanjepotrajedulje, izmjenjuju se stanjeuzbuđenosti i potištenosti,povišenje i sniženjetemperature Kožasvrbi, na njoj se pojavljuju čvorovi i suha gangrenazbog pore- mećaja u cirkulaciji krvi Kod gangranoznog ergotizmapostojiinabreklost iupala okrajina, s jakimbolovima U maternici pucajukapilare i nastajukrvarenja. U slučajevimajakihotrovanjapacijent zapadau delirij, dobiva grčeve i ubrzo umire
Utjecaj bolesti na kvalitet mlijeka
Bolest muzara, a posebnovimena mogu u velikojmjeriizmijeniti sastav i osobine mlijeka. Pri oboljenjuvimena smanjuje se prinos - količinamlijeka, smanjuje se i sadržajmasti,dok se sadržajsuhe tvari bez masti u početku povećavaa zatim opada. Sadržaj mliječnogšećera se uvijeksmanjuje, a sadržajbjelančevina se povećava.Natrij i klor se također povećavaju, a kalcij, fosfor i kalij se smanjuju.Kiselost se mlijekagotovouvijeksnizuje, pakatkada mlijekomože bitičaki lužnatereakcije.
Najčešćabolest vimena krava jemastitis.
Ovu bolest uvijekpratismanjenje muznosti čaki preko20%.
Kemijskepromjene u sastavu mlijeka ovise o vrsti mastitisa i stadijubolesti -
Kod prepoznatljivog - vidljivog mastitisa mlijekojeabnormalno. Bolest se može utvrditi okom pa i opipom.Takvo jemlijekotoliko izmijenjeno, da po sastavu više i ne liči na mlijeko.
Kod mastitisa lakšegoblika ne vide se direktno promjeneiako jei ono doživjelo promjene i povećanjebrojsomatskih stanica
Suha tvar se kod lakšegoblika mastitisa povećava,međutim znatno opadne kod teškogoboljenja.
Kod mastitisa se udio kazeina smanjuje a povećava se globulin i albumin Smanjuje se i udio mliječnogšećera, a povećavapostotakminerala
brojci 7, a možebitiiviši,pajevrlo često lužnato. No svako povećanjepH mlijeka ne značiuvijek da jemlijekomastitično, pa se kiselost ne koristi u dijagnostici.
Titracijskakiselost krećese od 5 do 6,kod teškogoblika od 34“SH.
Organoleptičkeosobine su očite Mastitično mlijeko ježućkaste boje,akod težegoblika čak ružičasto-crvenkaste.
Boljimpregledom u mlijeku se zapažajugrudicebjelančevina.
Svaki poremećajsekrecijemlijeka praćenjepovećanjembrojasomatskih stanica u mlijeku.
Kontrola brojasomatskih stanica u mlijekunajsigurnija jemetoda utvrđivanjazdravstvenogstanjavimena.
Mikroorganizmikoji su uzročnici mastitisa nalaze se u ogromnom broju i česti su razlogdeklasiranjamlijeka.Uzročnici mastitisa mogu bitipatogeni za ljude, pa jeproblemtogmlijekajošveći.Osim što su patogeni, neki su i otporni na visoke temperature(termorezistentni) istogaje takvo mlijekotehnološkineuporabivo.
Posebno jeneuporabivotakvo mlijeko u sirastvu,sporogruša"lijenomlijeko", grušjerastresljiv. Dakle mlijekokojese koristi za preradu u sireve ne smijeimati preko10% mastitičnogmlijeka.
Za proizvodnjufermentiranih proizvoda pogotovonijeuporabivomastitično mlijeko.
Sve naprijednavedeno upućujena logičanzaključak, da su gubici u preradi takvogmlijekaveoma veliki,prerada ekonomski neopravdana, a kvalitet proizvodasumnjiv.
Smanjuje se i postotakmasti, a naglo se povećaklor (Cl),pa se klorlaktozni brojkoristi u rutinskojdijagnostici mastitisa
Aktivna kiselost slabo mastitičnog mlijeka se povećava za do 0,2jedinice, a kod jačegoboljenja pH se približava
Samo ispravnamužnjaa naročito ispravnastrojnamužnjasa redovito servisiranim aparatom,garancija su zaštite vimena muzare
Ovlašteni servis i prodaja u Hrvatskojnajkvalitetnije muzne opreme Alfa Laval Agriiz Švedske.
Stanjeipotrebnaproizvodnjamlijeka u RepubliciHrvatskoj promatrana krozpostojećuinadolazeću potrošnju (nastavakizbroja2,4 i5 Mljekarskoglista)
a)Državnapolitika (nastavak u brojevima 4 i5)
Mjeradržavne politike u zaštiti govedarstva od uvoza mlijeka i goveđeg mesa rješava se kod nas kao i u svijetu, posebnoEuropskojZajednici s "Zakonom o.carinskojtarifi" i propisima o dodatnojzaštiti,"prelevmanima".
Zakonom o carinskojtarifiutvrđene su stopetj.postotakobvezne uplatekoris-
nika uvoza na graniciRepublikeHrvatske prema nabavnojcijeni robe Vlada RepublikeHrvatske usaglašavanašzakon s normana EuropskeZajednice, i očekujemo da ćestupiti na snagu do 1 7. 1996.
Kako rekosmo,njegovodonošenje očekujemouskoro paćemou narednom brojuMljekarskoglista dati podatkeiz njega.
PrijedlogZakona o carinskojtarifi Poglavlje 4. - mlijeko i mliječniproizvodi i dr.
Tarifni |Tarifna
Mjerna |Carinska broj |oznaka jedinica|stopa %
Mlijeko i vrhnje,nekoncentrirani i bez dodanog šećera ilidrugih
tvari za zaslađivanje: s udjelom masti do 1% masti
s udjelom masti više od 1% do 6% po masi Mlijeko i vrhnje,koncentrirani ili s dodanim šećerom ilidrugim
tvarima za zaslađivanje
Stepka, kiselo mlijeko,kiselo vrhnje,jogurt,kefir i ostalo fermentirano ilizakiseljenomlijeko| vrhnje,koncentrirani ili nekoncentrirani, s dodanim ilibez dodanog šećera ilidrugih tvari za zaslađivanje,aromatizirani,s dodanim ilibez dodanog voća ili
kakaa:
Sirutka,koncentrirana ilinekoncentrirana, s dodanim ilibez dodanog šećera ilidrugih tvari za zaslađivanje,proizvodikojise sastojeod prirodnihsastojakamlijeka s dodanim ilibez dodanog šećera ilidrugih tvari za zaslađivanje,nespomenuti i neobuhvaćeni na drugom mjestu:
Sir i skuta
Kod ovogdijelaZakona dajemoi obrazloženjevažnoza detaljnoupoznava- njesa Zakonom odnosno ovim njegovim dijelom.
U glaviZakona tarifni broj i tarifna oznaka kao i naziv proizvodaovoga puta su detaljnousuglašeni sa zakonima EuropskeUnije i njime su obuhvaćene sve grupeproizvoda od mlijeka 1 "sirovo mlijekokao sirovina I to u tarifnoj oznaci 0401.109,0401 209 | 0401 309 Dakle,svi ostali tarifni brojevi su pre- rađevine tj.proizvodi od mlijeka.
U koloni carinska stopaoznačenje postotakcarinske zaštite(naiznosvrijednosti robe), a slovo "P" jeznak da uz carinu Država dodatno štiti proizvodnjusa prelevmanima,kojimogu bitiod 09,30 kn/kgkao u ovom prijedlogu Zakona. Sredstva se kaoi carina slijevaju u državniproračun.
Na prethodniprijedlogzakona mljekare su putemPoslovne zajednice dale prijedlogamandmana:
1 Na uvoz sirovine - mlijeka (ucisternama),mljekarepredlažu da (dokse ne proizvedu u RepubliciHrvatskojpredratne količinemlijeka od oko 450 000 000
litara) da postotakcarine bude 10% a ne 17% iz prethodnogprijedloga.
2 da se cijelagrupa 04 06 sir i skuta carina povećasa 17% na 25% i to radi toga,štoEuropskaunijasvojimmehanizmom zaštite proizvodnjedajevrlo velike subvencije za izvoz svih vrsta sireva U zemljama iz kojih se sir nabavljaprodaje se po 8 do 10 DEM (sličnocijenama sireva koji se proizvode u mljekarama RepublikeHrvatske.)Zbogvisokih stimulacija ipremijanama se tajsir nudi i po cijeni od 3 do 4 DEM za kilogram. Carinom (25%) u prijedlogu zakona u smislu zaštitedomaće proizvodnjeista se zaštićuje.
Zaštita(dodatna)prelevmanima
Ova mjerazaštićivala jedo sada samo one proizvodekoje u prijedlogudajemo a imaju u zadnjojkoloni naznačeniznos u kunama za litilikg.Kako sve u prijedlogu(koji vam dajemo),označeno s oznakom "0,00" u zadnjojkoloni,nijebilo obuhvaćeno,postojalajemogućnost da se vršerazne prevare krivim deklariranjemrobe itako izbjegneobveza uplate pristojbe.
Za sada prijedlog ima slijedećuformulaciju:
Carinske |oznaka
Svota prelevmana
Mjerna jedinica
Mlijeko i vrhnje,nekoncentrirani i bez dodanog šećera ilidrugih tvari za zaslađivanje:
- s udjelom masti do 1% po masi
- s udjelom masti više od 1% do 6% po masi
Mlijeko | vrhnje,koncentrirani ili s dodanim šećerom ilidrugim tvarima za zaslađivanje
- u prahu, granulama ilidrugim krutim oblicima, s udjelom masti do 1,5% po masi
Stepka, kiselo mlijeko,kiselo vrhnje,jogurt,kefir i ostalo fermentirano ilizakiseljeno mlijekoi vrhnje, koncentrirani ilinekoncentrirani, s dodanim ilibez dodanog šećera ilidrugih tvari za zaslađivanje, aromatizirani, s dodanim ilibez dodanog voća ili kakaa:
Sirutka, koncentrirana ilinekoncentrirana, s dodanim ilibez dodanog šećera ilidrugih tvari za zaslađivanje,proizvodi kojise sastojeod prirodnih sastojakamlijekas dodanim ilibez dodanog šećera
ilidrugih tvari za zaslađivanje,nespomenuti i neobuhvaćeni na drugom mjestu:
Maslac i ostale masti i ulja,dobiveni od mlijeka, mliječninamazi
Sir i skuta
Napominjemda jeu zadnjojkoloni iznos "P" iz postojećeuredbe.
Po donošenjunovogcarinskogzakona vjerojatno će Ministarstvo gospo- darstva (kaoi do sada), uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, donositi iznose i za neke proizvodekoji su ovdjenaznačeni sa 0,00kuna
Cilj ove dodatne mjerejezaštita poljoprivrednihproizvodadomaće proizvodnjedo vremena kada će se stabilizirati proizvodnja u zemljamaEuropei kada
od 0,00 do 1,00
do 9,30 do 9,30
državeEEZ-a nećeovako kao sada subvencionirati izvozne viškove za štose u Europitroši cca 50 milijardi Ecua (Ekija) ili342,5milijardi kuna odnosno ravnih 10 državnihproračunaRepublikeHrvatske
Znajući to niječudno da se, nekontroliranim uvozom, ako se domaća proizvodnja ne zaštiti može potpuno uništiti,štonijenikome u interesu.
Dipl.ing.StjepanDeneš -
Rezultati progenog testa mliječnosti
Na temeljuobračunalaktacijskih zaključakaobavljenjeu svibnju1996 godine,koristeći BLUP model izračun progenog testa mliječnosti za bikove simentalske i Holstein pasmine.Rezultati izračunadani su u slijedećimtablicama
Uz podatakuzgojnevrijednosti dan je i podatakrelativne uzgojnevrijednosti (RUV)pričemu jevrijednost 100 razina prosjeka, a vrijednosti veće ilimanjeod njepokazujukoliko jeneki bik boljiili slabiji od toga.
Prorok
Lukas
Heino
Schill
Heinaldo
Hektor
Horus
Hik
Hasel
Harbig
Harmon
Halas
Zorba
Himalaja
Panda
Baja
Zanda
Kobra
Zebra
Pirana Gea
Havana Gem
ObiteljskogospodarstvoBalog - Čemernica 23,KloštarIvanić proizvođačisu mlijekaiuzgajivačiovaca,svinjaipovrća
GospodarstvočineDavor - poljoprivredni tehničar,suprugaNikolinaekonomski tehničar, otac Mirko,majka Ana i dvojedjece.
Posjeduju 25 k.j.vlastitog i 10 ki. zamljišta u zakupu.
Kukuruz je u strukturi sjetvezastupljen sa 10-11 ki. - silaža,zrno, žitaricepšenica,tritikale, ječam izob zastupljene su na 15-16 kij., a stočni grašakposijan na 1,5kj.Djetelinskotravne smjese (DTS)zasijane su na 10 ki.
Za povrtlarskekulture koriste 2 kj. (paprika,lubenice,paradajz,zelje,kelj, dinje i drugo).Ostalo su prirodnelivade i pašnjaci.
Stajskiobjektičestosu dograđivani i adaptirani za 30 muznih grla.Sada su objektipopunjeni s 21 kravom i 11 grla ženskogpodmlatka.Pojilice su uvedene U štalu a koriste i muzni aparat.
Posjedujutraktor od 35 i 65 KS,kao i svu potrebnumehanizaciju - plugovi, tanjurače,drljače,sijačice,utovarivač i rasipačstajnjaka,rasipačmineralnih gnojiva,cisternu za gnojnicu,odgovarajućeprikolice i drugo.Mehanizacija je Dion amortizirana.
Izgrađena su tri podnasilosa.Jedan 80 m“ i dva po 70 m",ukupno224 m.
U laktaciji se nalazi 15 krava, a dnevni štalskiprosjekiznosi 14-15 litara, a maksimalni - jednoggrla25 litara Dnevno isporučuju i do 210 litara mlijeka prosječnemasnoće 4,10%.
Telad u pravilu siše ilise napaja do 14 dana, a kasnije se napaja s mliječnom zamjenicama. Tako se po kraviisporuči i do 900 litara mlijekavišenegokad se telad napajamlijekomdo odbića. Mliječnuzamjenicuplaćaju7,4kn/kg.
Zadovoljni su veterinarskim uslugama i umjetnimosjemenjivanjem, a u zadnje
vrijeme i radom selekcijskeslužbe. Sva grlanalaze se podtretmanom selekcije. Nisu zadovoljniparitetomcijena mlijeka i mesa u odnosu na _reprodukcijkimaterijal(mineralnagnojiva,pesticide,sjemea da se i ne govori o mehanizaciji i rezervnim dijelovima).
U zadnjevrijemepreko "Dukata" nabavili su 11 rasplodnihjunica, od kojih je10 otelilo žensku telad,kojasu već uvedena u prigojnuevidenciju.Junice nabavljene iz Austrije po 2 700 DEM otplaćuju se na 3 godine,greisperiod od 6 mjeseci.Kredit otplaćujupredanim mlijekom - mjesečno.Junice izNjemačke su skuplje.Cijenaim je3.100 DEM a kredit otplaćuje 5 godina.Anuiteti dospijevajudva. puta godišnje, a dogovorno se kreditmože otplaćivati mjesečno.Balogovisu više nego zadovoljni.
Ovčarstvo jezastupljeno sa 50 ovaca jezerskosolčavske pamine.Ovce ne muzu, većjanjadsišepo volji.Janjad prodajukod kuće.Ovnove nabavljaju iz drugihuzgoja.Zenski podmladakostaje u daljnjemuzgoju - do 100 grla.
Posjeduju i 10 rasplodnihkrmača njemačkilandrass x jorkšire.Odojke također prodaju u domaćinstvu.
Uzgojenopovrćeprodaju na lokalnoj tržniciIvanićgrada i zelenojtržnici u Zagrebu.
GospodinMirko Balogrado sudjeluje na stručnimskupovima i stručnim savjetovanjima i aktivan je predlagač konstruktivnih rješenja za unapređivanje sela iseljaštva.
Balogovi bi uz povoljnekrediteprišli izgradnji novih objekata za višedesetaka muzara
Dipl.ing.StjepanBrlek
SJEMENARNAZAEREBA
ZAGREB, TrgKraljaTomislava 19
tel 01/432143,272703 fax:01/431803
R04
Samo kod nas možete dobiti originalpakirano sjeme poznate kakvoće "SEMENARNA" LJUBLJANA
SKI ereaonognadiitt > za.
PROIZVODIMO,IZVOZIMO I UVOZIMO TE PRODAJEMO NA VELIKO I MALO:
satoooBoeesetononaoai'h
- sjemeratarskogkrmnogbilja
- kukuruz hibridni V.G.100-600
Gad
ITITITITIITTI poseta Ao....t..«
- grahoricuozimu i jaru
- djeteline:crvena, bijela,švedska,lucerna - stočnerepe
NUDIMO VAM:
- i sve ostalo sjemepotrebno svakom domaćinstvu
- alate i zaštitnasredstva
Opskrbite se našim sjemenom u našimprodavaonama i poljoprivrednim apotekama u cijelojHrvatskoj.
OBITELJ I DOM
Ivan Mažuranić
Ban - graditelj demokratske Hrvatske
Novidemokratskizakoni
Kao što smo čitali u prošlomebroju, ban jeodmah veoma radno nastupio na svojudužnost Želiojepoglavitoostvariti temeljnademokratska načela, a to jeodvajanjezakonodavne vlasti od upravne i sudačke, te utvrditi njihoveodgovornosti.Prvi u nizu bio jeZakon ob odgovornosti bana kraljevinahHrvatske, Slavonije i Dalmacije i odjelnihpredstojnikah zemaljskevlade (odjelnipredstojnici su neštokao današnjiministri). Tim zakonom hoće se osigurati da nitijedan od nositeljavlasti ne = postupa protuzakonito.Prigodomizglasavanja togzakona,već12. siječnja1874.,ban jeizrekao:
"Od sada,mislim, da u hrvatskojzemlji neće nikada biti mogućavlada kojase ne bude držala zakona. Vi ćete, gospodo,naprotisvakojvladi,koja se ne bude držala zakona,kako protimeni i protimojimnasljednikomimati oružje u ruci koje će
onemogućiti
svaku nezakonitost i samovolju."
Da bi se to mogloostvarivati, osnovan jeKraljevinski sud kojiće suditi banu i odjelnim_predstojnicima ako počine protuzakonitadjela.Kraljevinski sud sastoji se od 12 visokih sudaca i 12 članova kojeimenujeSabor,mimo svojihzastupnika Tajsud odgovaradanašnjemUstavnom sudu.
kada su ih svakih nekoliko godina,postavljale i skidale općinskevlasti
Daljnja samostalnost sudova očitovala se i u tome štojeukinut stari zakon po kome je ban predsjedao najvišemsudu,štojetada bio Stol sedmorice Sada se na tu dužnostpostavlja posebani ugledanpravnik.Prvi b predsjednik bio dr. LivijeRADIVOJEVIĆ, rođen 1821 u SrijemskojKamenici, srpskenarodnosti
Nema demokracije bez slobode tiska, pa je tajzakon Hrvatska dobila za banovanja I.Mažuranića izadnjaunutar carevine Austrije.Članprvi"Zakona ob porabitiska" kaže:"Satko jevlastan misli svojeunutar granicazakonah putem tiska slobodno očitovati i rasprostranjivati.“ idalje:"Zakon dajeslobodu tisku, ali ipaktreba sačuvatijavniporedakod izgredaštampe."Važna jebila uredba da o prekršajima tiska sudi porota, a ne sam sudac Porotnički sud jestnajbolje jamstvoslobodi tiska
Neovisnost suda o upravnimvlastima postignutajeZakonomo vlastisudačkoj od 28. veljače1874.,čijiprvičlan određuje:"Sudce imenujeKraljkonačno i doživotno.Sudci su nezavisni unutar svoga zvanjasudačkoga.“Prisjetimo se jadnogstanjasudaca u socijalizmu, 200
Te iste 1874 ustrojila se i politička upravakojoj na čelu stojiban. Državno područjepodijeljeno je na osam županija, ito: Zagrebačku,Varaždinsku, Križevačku,Požešku,Osječku, =Vukovarsku i Riječku. One su pak bile podijeljene na ukupno19 podžupanija i sastojale su se od oko 240 općinai
gradova.Županijesu izgubilestari feudalni oblik, u okviru kojegnisu mogle utjecati na državnezakone,nego su ih morale "bez odvlake izvršavati".Sličan sustav županijepostoji i danas kod nas Novo doba je nesmiljenoprodiralo u *horvatsku ladanjskudosadu"
Školskozakonodavstvo
Narod (grčki:demos) mora biti naobražen želi li sam sobom vladati u demokratskom sustavu. Zbog togaje narod +*trebalo obvezatno školovati u pučkimškolama, pa jedonesen "Zakon O pučkihškola i preparandija za pučko učiteljstvo u kraljevini Hrv Slav i Dal.". Pučkaškolaima 4 razreda i opetovnicu, a možese proširivati u građanskeškole. Crkvama jeoduzeto pravo nadzora nad školama,osim u predmetuvjeronauka, štoje posebnopogodilopravoslavnu crkvu,pajeban mnogo izgubio na simpatijama u tim krugovima.
S prodoromnaprednogkapitalizma nastala jepotrebaosnutka Akademije za trgovinu i industriju u Zagrebu na razini srednješkole, s trirazreda i dva pravca.
Zakonio zadrugarstvu i poljoprivredi
Ukinuće kmetstva 1848 našlo je većinuhrvatskogseljačkogpuka u starim obiteljskimzadrugama u kojima pojedinacnijeimao nikakvih političkih prava.Zbogtogajesazrilo vrijeme da se donese novi zakon kojiće pravnim putem i pravednoomogućitidiobe zadrugakoje su se uvelike tajnodijelile. Onima kojižele ostati da se dade suvremeni oblik zadružnoggospodarenja u kojem je kućegospodar,biran od zadrugara i potvrđen od vlasti,dužan svake godinepolagatiračun o svome poslovanju. U starim su zadrugama starješinesamovoljnopašovalii prikupljali osobni imetak nauštrbmladih naraštaja. Evo naslovne stranice novoga zakona:
MI FRANJO JOSIP PRVI
po milosti božjoj cesar austrijanski;. kraljČeski i E.d. i apostolskikraljkraljevinahUgarske, Hrvatske,Slavonije i Dalmacijepotvrdjujemopredloženi' «Nam u usnovi po hrv.slar,dalmatioskom
sabora
ZAKON
* zadrugah I.O.zadruzi uobće.
# $1 Svaka je mužka i ženska osoba, izuzamši služinčad, član zadruge:
Vrhunac za prosvjetni iznanstveni razvojmladih naraštaja bilo jesvečanootvaranje 19 listopada 1874. SVEUČILIŠTAFRANJEJOSIPAPRVOG U ZAGREBU. Zahvaljujućivelikom zalaganju bana nakon 15 godinačekanjaosnovana su četirifakulteta: bogoslovni,pravoslovni,mudroslovni (filozofski) i medicinski,kojijeproradio tek 1917. Sveučilište je bilo smješteno u gimnazijskojzgradi na Katarinskom trgu, a 1882. jepremješteno u današnjuzgradu na Trgum Tita Do otvaranja bila jeimenovana većinaprofesora a prvimrektorom postaojesvećenikMato MESIĆ, profesorpovijestiizemljopisa, rođen u Brodu 1826., a umro već ubrzo 1876. u Zagrebu.
8) kojuje 1 travanj1848 zatekao kao suposjednicuna zadružnom eelištu ;zalim :b) koja se je kasnije u zadruzi od zadrugarah.rodila ; 'e) kojase je: u zadrugu priženilaili udala;ilije K) u zadruguprimljenaosobitim is
U Saborusu se vodile dugotrajne i žučne rasprave za i protivnovoga zakona kojiomogućujediobu. Zakon je izricao djeljivostposjedapo obiteljskim lozama (granama), ali su organiuprave bili ovlašteni da kod diobe ne dopuste da oranica bude manjaod 1 200 čhv, sjenokoša 800 čhv,vinogradi ne ispod 200 čhv, a šume 1.600 čvh.Dvorišta za kućei gospodarskezgrade ne smijubiti manjaod 400 čhvi morajuimati zdrav položajnedaleko glavneceste. Teško je sve to bilo provesti.Vladin izvjestitelj dr.
Napoleonpl.ŠpunStrižić grmiojeda stare zadrugedjelujuubitačno u pravcu komunizma. Marljivi i lijenidobivajuisto. Naveo je primjer.Moslavine plodne zemlje,pune zadruga a sve obrasle u šikare, dok jeKalnik,vrlet,najobrađeniji sve do vrhovogvrha, a nema zadruga.
Veliki zagovornikstarih zadrugabio je dr. Milan MAKANEC kojijetvrdio da su one društvenoustrojstvosamognaroda u kojima se on stoljećimadržao iodržao. Rekao je:"Ovim zakonom daje se narodu sloboda, tko zna, nećelimu ta sloboda škoditi.“
u vidu "NAPUTAKZA PODŽUPANSKE | GRADSKE ZIVINARE"
Da bi se seljaci u imovinskopravnom smislu izjednačili s drugimgrađanima, ban jeizradio konačno ukinuće vlastelinskih prava na krčmarenje,mlinarenje, lov,ribolov i lov na ptice.Osim toga, seljaci(bivšikmetovi) su bilikonačnooslobođeni idaćaipostali su vlasnicima izvanselišnihpovršinazvanih _gorne, činžene i krčevinske.
Završetakbanovanjaiživota
Zbog uvođenjaštovećestručnosti u smišljenirazvojpoljoprivrede,vodoprivrede i šumarstvadonesen je"Zakon ob ustrojenju vieća za zemaljskukulturu od 26. studenog1876. (U ono doba izraz kultura“ koristila se u svom izvornom smislu obrađivanjazemlje).Vijećeje imalo savjetodavnuulogu;njemuvlada dostavljapitanja na raspravu, i ono vladi može = podnositinove = prijedloge.
Vijećnikeimenujeban na trigodine, i to najvišešestoricu za svaku podžupaniju. Unutar jednepodžupanije oni činetijelo kojese mora najmanjedvaputgodišnje sastati i vladu o tome pismeno izvješćivati. Glavni predmetinjihovih rasprava svrstani su u 14 točaka u kojima se našla cijelagospodarskaproblematika. Vijećniciimajuzvučannaslov "kraljevskizemaljskikulturniviećnik", a zvanjeimje"počastno i bezplatno. Kad putuju u Zagreb,pripada im putniračun. Sličnostručnotijelo bilo bi nam potrebno i danas!
Za cjelokupnonarodno gospodarstvo i socijalniživotnaroda bilo je od presudnevažnostiosnivanjeKRALJEVSKOG STATISTIČKOGUREDA ZA HRVATSKU | SLAVONIJU u Zagrebu. Bilo jeto 1875., a prvimupraviteljem postaojeakademikMilovanZORIČIĆ(1850.1912).
Veterinarska služba organizirana je vladinom Naredbom od 28. travnja1879.
S obzirom da smo samo djelomice uvidjelidjelotovnost sabora i vlade na poticajebana Ivana Mažuranića, ne možemo si rastumačitizašto su ga neki suvremenici osuđivali: primjericebiskup J J Strossmayer i vođa pravašaAnte Starčević,koji su međusobno biliveliki staranačkineprijatelji, ali u obezvređivanjuMažuranićabili su jednodušni. Ban je,međutim,za svoje predloženezakone ubrzo dobio kraljevu potvrdu,ilikako se jereklo "previšnju sankciju". Bio jeu velikojmilosti Franje Josipa,ali jujeizgubiokad jezatražio da se novopripojenazemljaBosna iHercegovina_(1876.)uključi u upravu Hrvatske. Želiojeotićičasno, pa jekralju podniospomenicukojomtraži da se razvojačenaVojna krajinasjedini s Hrvatskom i da se financijskarevizija Hrvatskougarske nagodbeučini u našu korist. To mu kraljnijeodobrio,pajeban predaoostavku 21. veljače1880. Ostavka jebila prihvaćena.Povukao se u mir svojegadoma i posjeda na Bukovcu, te jeproučavaomatematiku iastronomiju. Uživao jeu svojojunuci Ivani,kasnije udanojpl.Brlić,kojajepostalaslavnom dječjom spisateljicom. = Došle su obiteljskenesreće:smrt sina Teodora i supruge,pajei on, bolujući od veljače, umro od srčanekapi4. kolovoza 1890
Zapisanojeda su njegovezadnjeriječi u saboru bile: "VJERUJEM U PROŠLOST,SADAŠNJOST | BUDUĆNOST HRVATSKE."
Pokopanjeuz sjajnepočasti na Mirogoju, u Ilirskojarkadi. Neka mu jei od nas HVALA i SLAVA za sve što jeučinio za hrvatsku demokraciju te slobodu irazvitak seljačkogpukaiz kojegje iponikao!
Njegovakrv nijenestala, ona živi u mnogojprapraunučadi i praprapraunu-čadirazličitihprezimena, kao štosu:
Mažuranić,“Bašić,Milčić,“Škiljan, Mohaček,Ružići mnogidrugi.Neka budu svi ponosnina svog slavnog i časnogpretka,banapučanina i banagraditelja!
Priredio: Dipl.ing.StjepanKeglević
Malipodsjetnikza poljodjelskeradove u mjesecu srpnju
"Kad pjevajuć veseo oj, Srpomsrušiš prviklas, Zaboravljaj trud i znoj Bogahvali u sav glas!
Tako se nekoć,prijestotinjakgodina, pjevalopočetkomžetveu mjesecu srpnju.Bilo jeteško i znojno,ali ipak radosno. Buka kombajna.danas bi zaglušilaljudskiglas,ali se ionako,zbog žurbe i napetosti oko tehnike, nema kad joši pjevati.
U POLJU:Zna se - žetvaćepočeti i dao Bog da se u lijepomvremenu što bržezavrši,kako bi bilo štomanje gubitaka, a kakvoćavisoka
Kako kombajniizlaze s njive s jedne strane, a traktori s uređajima za kultivaciju tla ulaze s drugestrane Borba za očuvanjedragocjenevlage u tlu valja odmah započeti.Žetveniostaci štoprije morajuući u tlo da mu dajudobru strukturu,ali i organskutvar Time će i sjemenkekorova brzo niknuti, a tada ih jelako uništiti.
Počinjupripreme za sjetvupostrnih kultura kraćevegetacije za zrno,kaošto su dobra stara heljda, ali one važnije za silažu:hibridi kukuruza iz grupe100,pa sirak,suncokret,soja,stočnarepa osobito, pa modernijarauola idr. Bit će oraniceopetzelene i cvjetnepanećemo mislitida ljetupolaganoide kraj.Šećernu repu valjaštititiod lisne pjegavosti ili cerkospore.
U VRTU: Usporedno s berbom plodova iz proljetnesjetve,počinjenova sjetvakako bi se našvrt, a kasnije i stol, zelenili od listopadapa do idućeg travnja.Poglavitojevažnasjetvaendivije bez kojenema dobre pečenke,zatim grahaza jošjedanturnus mahuna koje nećevišebititako jeftine, pa crne rotkve (vitamin za zimu),poriluka, kasne korabice. Presadnicama se sadi kasni kelj, kasno zelje, pa radič i jesenskasalata Dobro jeznati što savjetuje g ing.Ivan GAŠPAR,da se nakon sjetve na sjeme mora nagrnutitanki slojsitnog,zrelog stajskoggnojailikomposta, a nakon togalaganozalitii tlo laganopritisnuti.
Rajčicenemojtezaboraviti polijevati u doba suše svakih 5-6 dana pa i češće. Zalijevajtemanjimkoličinamavode,ali češće.Nakon zalijevanjavaljaplitko okopati tlo oko strukova. To i jošmnogo drugogda ne pucajuplodovirajčice preporučujeiskusna vrtlarica gđa dipl. ing.Vanda STAREŠINIĆ.
U VINOGRADU: U prvimdanima srpnjaopetuzmite prskalicu na leđa pa nastavite borbu protivperonospore (dobrojebakarnim sredstvima),oidiuma (pepela) i podmuklogbotritisa (siva plijesan).Ako,naime,fungicid ne dođe na peteljkeprijenego se bobice zatvore, u rujnuće biti velikograzočaranja, osobito na vinskim sortama zbitoggrozda To isto valjaponovitipredkrajsrpnja. Ako kolovoz ne bi bio mokar,prskalica bi se morala očistiti i spremiti, ali to ne mora tako biti. Ako su goricebujne, vezanjunema kraja Mlade cijepove imajtestalno na očima,uklanjajte branduse
U VOĆNJAKU se beru rane sorte jabuka,krušaka,šljiva i drugog.Zelena lako potomciČeha doseljenih u Hrvatsku obave žetvene poslove u mjesecusrpnju,ipakjeu njihovimžetvenim svečanostima ostala uspomena na staru domovinu Češkui Moravsku, gdjejeiz klimatskim razlogažetvanastupalatek za mjesecdana. Zbog toga oni žetvuslave tek u drugojpolovici kolovoza, pa se itajmjeseczove "srpan".
rezidba se nastavlja.Obično jeto povoljnorazdoblje za cijepljenjeokuliranjem.Zaštita kasnih sorti jabuka i krušakaod krastavosti i pepelnice mora se i daljeprovoditi.Pokošenobiljetreba slagati oko voćakaza malč.
Obžinky - češke žetvenesvečanosti u Hrvatskoj
Prijenego ukratko opišemožetvene svečanostišto se na češkom zovu *Obžinkoveslavnosti",spomenutćemo podatkeg.prof.JosipaMATUŠEKA o doseljenjuČeha u Hrvatsku On navodi da su se, prema podacimadaruvarskog župnikaMijeEttingera,Česidoseljavali od 1826.,otkada se u matičnimknjigama nalaze češkaprezimena.Grof Izidor Jankovićpak navodi da jeprije1848 godineČesimanaseljavaonapuštena zemljišta,naročitoKončanicu,Brestovac, Dežanovac,Obrijež,Toranj,Poljanu i Badljevinu.Doseljavanjeje,međutim, sve jačeuzimalo maha do 1890. Isprva siromašannarod,Česisu se na plodnim tlima,zahvaljujućisvojojmarljivosti i štedljivosti razvili u imućne gospodare. Nakon što su na Jankovićevaimanja
204
U PODRUMU - Ako nistevino popili, pripazite na njega.Nadolijevanje vina nužnajei stalna briga,kako tvrdi mr Ivica MEDVID To osobito vrijedi za one vinare kojivino drže u bačvama,jerulazi previšekisika koji će pogodovatirazvoju gljivicavinskogacvijeta i octenih bakterija.Bačvase punido vrha,tako da dio vranja(čepa)bude sav u vinu Prozori podrumasmiju se otvarati samo noću! stigliČesiobrtnici kao istručničinovnici, razvio se i njihovdruštveniživot, pa su 14 7 1907 u Daruvaru osnovali "Čehoslovačku besedu",društvo koje je promicalopolitičku,gospodarsku i kulturnu svijesttoganaroda U tome se društvugajilaglazba,tjelovježba,pjevanjeinarodni plesovi, a tu su biliikazalište lutaka i amatersko kazalište.Niječudno da su 1925 Česi u Daruvaru organizirali prvežetvenesvečanosti. U jednom člankučeškogtjednika"JEDNOTA",koji izlazi od 1937. u Daruvaru,opisanoje kakve su poteškoćeimali organizatori, uglavnomučiteljice, oko tih prvihproslava. Najteže im jebilo nabaviti narodne nošnjekojesu već pomalonestajale, a strahovale su i da sve skupane ispadne cirkusantski.
Ali,kad se nekojdjelatnostiipriredbi pristupa s puno srca, volje i samoprijegora,ipaksve mora dobro ispasti. Važnojebilo da su sam češkinarod i njihovisusjediHrvati,Mađari,Srbi, Nijemci to isto u dobrome duhu prihvaćali.Bilo je četrdesetak sudionika, uglavnomdjevojaka.Postoji i njihov
skupnisnimak.Ovajcrtežžetelica bio je, izgleda, na pozivnomplakatu:
Najboljidokaz da su prve Obžinke uspjelebio jeto što su ponovno bile organizirane1927., o čemu postoji snimak: oko drveta urešenogdugačkim vrpcama(kaomajskodrvo)plešuparovi u narodnimnošnjama, a promatra ih mnogo okupljenognaroda.
Obžinky se nisu proslavljale samo u Daruvaru,negoi u mjestimagdjejebila zastupljenačeškamanjinaDaruvarskom Brestovcu,Hercegovcu,Ivanovom Selu, Dežanovcu,Lipovcu,Kaptolu,Končanici u Velikim i Malim Zdencima. Ipakih je najvišebilo u Daruvaru,gdjeje1985 proslavljena 60. godišnjicaprveObžinke (u samome Daruvarubila je to 27.).
Slavilo se 24 i 25. srpna (pohrvatski: kolovoza), a programproslavebio je sljedeći:
Subota, 24 srpna1885.
11 sati: Izložba poljoprivrednihproizvoda;umjetničke fotografije u povodu 60. godišnjice prvih Obžinky.
20 sati: Svečana akademija Narodna veselica
Nedjelja, 25 srpna
8 sati - Promenadni koncert
9 sati - Povorka zaprežnih kola
10 sati - Žetvenapovorka
11 sati - Narodni zbor i umjetničkiprogram
15 sati - Kulturni umjetnički program
Narodnaveselica - plesnuglazbuizvode orkestar"Škoda'izPizena i "Ponoćnileptiri"
Prikazujemozaštitni znak te proslave. Brojka40 na vrhu lista označujegodišnjicupobjedenad fašizmom.Jasno
jeda su te proslave poslužile u onodobne političke svrhe,jerse inače ne bi mogle ni priređivati.
Iz programaproslave vidi se kako su izvorne narodne svečanostibile visokocivilizirane i odmakle od starih seoskih jednostavnih veselja.Nismo,nažalost, našli prikaze tih starih običaja iz Češke,Moravske što bi nam zapravobilo najvrjednije.Riječ *obžinkove"značiobičaj, a cjelokupna proslavaje *Obžinky - slavnost po dokoučenižni"ili"Običajproslave po završenojžetvi." Kad žeteocipokosezadnje klasove,okite volove granama jedne vrste oskoruše (starihrvatski naziv: brekinje), a okite ikola na kojima se voze kući pjevajući. Na čelupovorkeide DESATNIK kojineprestanoposkakuje i potcikuje, a koji se zove "obžinkovy". Na glavi mu je klobuk sa šarenomper- janicomilikukmom. Tako povorkaveselo prolaziselomi ulazi u dvorištegos-podaračijaježetva,gdjese onda uz jelo i pićeveseljenastavlja.Postojezacijelo pjesme i govori s posebnimtekstovima, pa akoih tko od našihmljekaraČehajoš zna, neka ih pošalje u našeuredništvo. Rado ćemo ih tiskati u ovom našem prilogu o narodnim običajima.
Jasno jeda su žetvenesvečanosti to bolje iveselije, ako ježetva bogata.Postojičeškauzrečica:
BOHATE ŽNE - RADOSTNE OBŽINKE!
G. prof.JosipMatušekbio jetako dobar pa nas jeizvijestio da se u Savezu Čehau Hrvatskojjošne zna hoćeliigdje bitiObžinke u kolovozu ove godine. Zelimo im ZDAR,štoznači - sretno i uspješno!
Priredio: dipl.ing.StjepanKeglević
Utapljanje
Ljetnajesezona na pragu. Još malo paćemo nagrnuti na obale mora, jezera i rijeka. Na žalost, te ljetneradosti uzimajusvoj danak. Gotovo svake godinebrojutopljenih osoba znatno se povećau toku ljeta.Slična jesituacija i u drugimzemljama. Na primjer, u Engleskoj,zastrašujuća je činjenica da je utapljanje na drugom mjestu,odmah poslijeprometnihnesreća,kao uzrok smrti ljudimlađih od 25 godina. Od tih utopljenih, više od četvrtine su djecaod deset godina.
Do utapljanjadolazi inhaliranjam vode u dišne putove,kojaonda izazove grč grkljana.Zbog pomanjkanjakisika utopljenikgubi svijest,grč grkljana popusti ivoda ulazi u pluća i želudac. Ugušenjemože nastati i zbog nagomilavanja vode u plućima, kao rezultat neke bolesti. Još jednamogućnost ugušenjajestkad osoba u besvijesnom stanju(npr. u toku teške opijenosti) udahne povraćenisadržaj.Utapljanje u moru posebnoje opasnozbog veće količine soli u morskojvodi Uslijedveće koncentracije soli iz krvi izlazi veća količinaplazme u pluća.Krv se zgušćuje inastaješok, a plućnimjehurići se ispune plazmom.
Štoučiniti?
Kako smanjitiveliki brojsmrtnih slučajevautapljanjem? Kako spasiti mlade živote? S malo volje,truda i bolje organizacije, to nećebititeško. Jednostavno,naučimo svako dijeteplivati. Što prije, to bolje.Drugo,osigurajmo svakome građaninu da naučipružitipomoć utakvim situacijama.Naučimogauvoditi ventilacijuplućapomoću metode “usta na usta",ilikako se popularno zove "poljubacživota" kao rutinske procedure prvepomoći.
N L Ke)
Prvo utopljenikaizvucite iz vode. Čuvajte se grčevitihzahvata utopljenika i približite mu se s leđa. Još dok ga izvlačite,počniteupuhivatizrak u njegovausta Čim ste stigli na obalu, unesrećenogokrenite na leđa,provjerite da u ustima nema kakvo strano tijelo, blato ili drugu nečistoću, ili možda zubalo. Sve to mora biti uklonjeno. Podignite mu tada laganovrat,tako mu zabacujeteglavumalo unatrag, a to omogućavada se putdo plućadobro otvori. Prstima <jedne ruke stisnite njegovenosnice,svojausta široko otvorena priljubite na otvorena usta unesrećenoga i upuhavajtezrak u njega. Upuhavajtetako zrak u unesrećenoga otprilikesvakih petsekundi, a nakon minute iliminute i polprestanite da biste provjerili jelipočeodisati. Ako jeste, tada ga odmah položite na bok,kako ne bi udahnuo eventualno povraćenisadržaj. U današnjemtempuživota, svi bismo morali naučiti tu tehniku pružanja pomoći.Zapitajte bilo kojegpolicajca, vatrogasca,medicinsku sestru iličlana ekipeHitne pomoćii oni će vam rado pokazatikako se to radi. Nadajmose da ćemo učenike u školamapočeti u tome poučavati, kao što se to većdavno čini u mnogimzemljama.
Ako utopljeniku srce ne kuca,tada istodobno provoditeivanjskumasažu srca Sva ta procedura,umjetnodisanje imasaža,mora trajatinajmanje dva sata, ako liječnik ne odredi drukčije.
Dr Ivo BelanKako primjenjivati sredstva za zaštitu od sunca?
Smjernice za postizanjemaksimum zaštite uz minimum truda
Dolaskom ljetavjerojatno sve više želitedvijestvari: 1. uživati u raznim aktivnostima izvan kućei2. zaštittisvojukožu od raka i prijevremenogstarenja uzrokovanogizlaganjem suncu Međutim, možeteliuspješnoobaviti obe stvari?
Možete,jerdanas postojedobra sredstva za zaštitukožeod sunca. Međutim, mnogofaktora može utjecati na to koliko će ta sredstva bitidjelotvorna ilinedjelotvorna Ovdjejepar smjernica o tome kako primjenjivati te proizvodekako bi se postigaonjihovmaksimalni učinak.
Postojedvijevrste zaštitnihsredstava: sredstva kojadoslovce odbijajuštetne ultraljubičaste zrake od kože idrugakoja ne odbijaju te zrake,nego ih upijaju u sebe (sličnokožnom pigmentumelaninu,kojijeprirodniobrambenisustav u koži),prijenegomogu oštetitistanice u koži.Prva sredstva su dobra,ali neprak- tična za primjenu,jer su u obliku paste i teškobi se čovjekpriviknuo da premazuječitavotijelosvaki dan.
Drugasredstva su kozmetski mnogo prihvatljivija, jerse upijaju u kožu i ne ostaju na njenojpovršini. Na tržištu su u raznim oblicima:tekućine,ulje,sprej, krema
Osnovnizaštitini faktor u njimajepara- aminobenzoičnakiselina (PABK).Onaje vrlo efikasna protivultraviolentnih-B
NAGRADNI
do opekotina na koži (tosu one zrake kojenajdirektnijepridonosepojaviraka kože), a pruža i minimalnu zaštitu protiv ultraviolentih-A zraka Međutim, ta kiselina može kod nekih ljudiizazvati alergičnureakciju, a može i prljatiodjeću, Zbogtih razloga,većinadanašnjihzaštitnih sredstava sadržederivate PABKe, PABK-a i njeziniderivati primarnozaštićujuprotivUV-B zraka, a manjeprotiv UV-A zraka
Igra s brojevima
Brojzaštitnogfaktora,označen na pakovanjusredstva,pokazujekoliko će vam to sredstvo omogućitiduže izlaganjesuncu, bez da doživite opekotine, u usporedbi sa vremenom u kojembi dobili opekotine bez primjenebilo kakVogzaštitnogsredstva Na primjer, zaštitno sredstvo safaktorom 15 omogućuje vam sunčanje 15 putaduže,negoštobi moglibez njega.
KUPON
Gdjeće se ove godineodržati međužupanijskistočarski sajam?
a)Vrbovcu
b)Požegi
c)Bjelovaru - Gudovcu
IME| PREZIME
ADRESA
Nagradnekuponešaljite na adresu: Hrvatsko mljekarskodruštvo(zanagradnu igru),Ilica 31/1ll,Zagreb
Postojeneke česte zablude i nerazumijevanja u vezi ovih sredstava. Neki misle da se ponovljenimnanošenjem sredstva na kožu uvodstručujenjegova zaštita. To nijetočno.Ponovljenim stavljanjem na kožuzaštitnogsredstva s faktorom 15,ponovose pružaprvobitna zaštita15;ponovnonanošenjesredstva ne značida se tada postižezaštita 30
Prijenekoliko godina15 jebio najveći faktor kojiste moglikupiti. Pod idealnim uvjetima, ovo bi bila dovoljnazaštita za skoro svakog.Međutim,mnoge okolnosti,kao na primjer,znojenje,brisanje, mogu smanjitikoličinu zaštitnogsredstva kojiustvari djeluje.Zbogtoga, a i s obzirom da mnogi ljudi ne znajukoliko stvarno vremena treba da se koža počne crveniti, danas se preporučujuzaštitna sredstva sa faktorom barem 15. Danas postoje na tržištu sredstva sa faktorom i iznad 40. Međutim, u stručnimkrugovima se raspravlja da lisu tako veliki faktori uopćepotrebni.Zaštitnifaktor većiod 15 može biti indiciran u osoba kojesu jako svijetlopute ilikojeće morati cijeli dan provestipod direktnim suncem Međutim, u većini slučajeva bit će dovoljan faktor 15 do 25 Ako ste u sumnji,pružite sebi dodatnu zaštitu
Kod svega ovogavaljauzeti u obzir još i neka drugasvojstvatakvih sredstava Čak i oni sa najvećimfaktorom ne mogu pomoćiako ih se ispire sa kože. Ako i ne planirateplivanje,uputnoje izabrati sredstvo kojejeotpornonavodu. I znojjevoda i vodootpornosredstvo općenitoće boljeostajati na koži
Zaštitnasredstva treba primijeniti barem 30 minuta prijenego izlazite na sunce Premda u uputamana mnogim tim sredstvima nema togpodatka, on je važanjerkoži treba toliko vremena da upijeonu količinu zaštitnekemijske supstancekojaće biti djelotvorna.
Nakon kupanjai plivanjaponovo nanesite sredstvo na kožu,čak ako jei vodootporno. lako sama voda možda i nijeispralasredstvo sa kože,većinaod nas kad iziđe izvode obriše se ručnikom, pa može odstraniti zaštitnosredstvo.
Kad jeu pitanjuzaštita kožeobratite pažnjuposebno:
na vrijemeizmeđu 10 i 15 sati,kada u UV-B zrake najjače.
kada ste u vodi Možda ćetese osjećatizaštićenihladnoćom i svježinom vode,međutim voda reflektira zrake natrag na kožu.
Dr. Ivo Belan
Redakcijskikolegij:
dr. StjepanBanožić; dr Ivo Belan;ing.Mirna Božičević,dipl.ing.StjepanBrlek; dipl.ing.StjepanDeneš;dr. StjepanFeldhofer; dr Ivan Jakopović; dipl.ing.StjepanKeglević;prof. dr Zvonimir Štafa Glavni i odgovorniurednik: dipl.ing.JurajČičmak; Redaktorica: dipl.ing.Vera Volarić;Tehnička urednica: Nada Rašpica; Lektorica: mr Alka DomićKunić Crteži:dipl.ing.Nikola Božičević
Vlasnik | izdavač:Hrvatskomljekarskodruštvo Uprava| uredništvo:Zagreb,Ilica 31/lll,tel./fax:01/424420 Cijena:2,50kn
Tisak: TISKARA Orbis d.d.