Djetelinsko-
497%“ Raskužba u stočarstvu
travne smjese(DTS)
Goveđa spongiozna encefalopatija
(Spužvasta bolest mozga)
“Bolest ludih krava"
“Bolest ludih krava" jesenzacionalno, zastrašujućeotkriće za javnostkoje jeuzbunilo gospodarsku i političkujavnost u Europi, a medicinskim i veterinarskim stručnjacimamomentalno otvorilo mnoga pitanja za kojaznanost jošnema zadovoljavajućihodgovora.
Akademik prof. dr Slavko Cvetnić, istaknuti profesorvirusologijeVeterinarskogfakulteta u Zagrebu, u Hrvatskojjeakademijiznanosti i umjetnosti održaopredavanje o tojbolesti Neke pojedinostiprenosimo i čitateljima Mljekarskoglista
Spužvastabolest mozga iligoveđa spongioznaencefalopatija(GSE)pojavila se na juguEngleskejošgodine 1985 Oboljevala su pojedinagoveda u stadu (običnosamo jednoilidva grla, rijetkoviše njih),štonijetipično za zarazu i nijepotaknulosumnju na zaraznu bolest i na mogućnostširenja infekcije(kontaktneinfekcije). Već nakon 2 do 3 godinebolest se proširila po cijelojEngleskoj.
Običnosu oboljevalekrave u dobi od 4 do 6 godina, a uzrok jebio nepoznat Ustanovilo se samo da jeza sve oboljeleživotinjezajedničko da su jele peletiranukrmu smjesu koja je sadržavalamesno koštanobrašnos dijelovimastrvina uginulihovaca
Treba odmah rećida jeGSE bolest vrlo sličnaveć dugo poznatojbolesti ovaca nazvanoj—grebež ili Scraple (skrepi), a očituje se i vrlo sličnimsimptomima.
SimptomiGSE očituju se: pojačanom razdražljivošćuživotinjakojeveć na jače zvukove žestokoreagiraju, bezrazložnoudarajunogama i ne pri210
mjećujuzapreke.Mliječnost se smanjuje40 do 50% i više,krave naglo mršave(uzočuvanitek i gotovonormalno uzimanjehrane), a nakon 1 do 4 mjesecasigurnougibaju.Zbog tako čudnogponašanjabolest je u običnom govoru nazvana “bolest ludih krava", štonijebaš dobar naziv.
Histološkim pretragamasive moždane mase i produženemoždine,jerje sve upućivalo na oboljenjemozga, u mozgu su nađene spužvastešupljine (vakuole).Stoga je bolest nazvana spužvastombolešćumozga iliSpongiformna encephalopatia.Šuplljine u mozgu nastale su zbog propadanja moždanihstanica,pričemu su se u mozgu oblikovale neke nitaste tvorbe (fibrileveličine 100 nm).Fibrile su se
nalazile u intercelularnoj(međustaničnoj)moždanojmasi, a sastojale su se od bjelačevinaste,amiloidne tvari. To nijebio uzročnik,većse smatra da je to samo obilježje(marker)bolesti, a može se naćii kod drugihsličnih oboljenjamozga, također i kod Scrapie (grebeža)ovaca U pogleduuzroka GSE oboljenjapostojivišeteorija:
1 Virusna teorija - uzročnikjeneki virus nepoznatihsvojstava.
2 Virino teorija - uzročnikje nep- oznati sićušnivirus koji se sam reproducira s vrlo malo nukleinske kiseline.
3 Prionskateorija - kojaje sada uglavnomprihvaćena.
Po prirodnojteoriji,uzročnikjeprion, kao i kod sličnebolesti ovaca nazvane Scrapie. Ime uzročnikanastalo je od početnihslova: proteinonly theory.Ime nijebaš sretno odabrano, jerpostojivrsta pticaistognaziva, pa može doćido zabune
Prion je,naime specifičnabjelanče- vina (PrP)otporna na ferment proteazu i na visoke temperature.Izdrži 1 sat na temperaturi od 134-138 _C,pa i više, a otpornaje na formalin,ionizirajuće i ultraljubičaste zrake Treba rećida se prionskebjelančevinenormalno nalaze u stanicama mozga svih životinja, gdje tvore staničneopne Za razliku od zdravih, kod oboljelihživotinjaprion- ske se bjelančevinenalaze izvanstanica mozga u nitastim tvorbama.
Svakamolekulaprionskebjelančevine (PrP) u određenimuvjetimamože prenositibolest.Može se prenositi parenteralno,preko ozljedakože i sluznice,kozmetičkimsredstvima, raznim lijekovima i kapsulamalijekova, ako u sastavu imajutu bjelančevinu, ili peroralno, kroz usta,zaraženomhranom
Uzročnik se javlja u 20 sličnihsojeva. Mogu oboliti različiteživotinje: ovce, koze,goveda,miševi,jeleni,mačke i dr Najvišeoboljelihgoveda ima u Engleskoj(205.000),SjevernojIrskoj (1.500),RepubliciIrskoj(106) i Švicar-
skoj(209), a u manjembroju i u nekim drugimeuropskimzemljama.Dosada se ovojbolestinijeposvećivalapuna pozornost, pa vjerojatno nisu registrirane sve pojave.Zaraženostjestoga sigurnomnogo veća.
Inkubacijabolesti (vrjemeod zaražavanja do pojaveznakova bolesti) vrlo je različita kod različitihživotinja; od nekolikotjedana do nekoliko mjeseci kod ovaca i koza, a višegodinakod goveda i ljudi.Činise međutim, da se inkubacijaskraćuje, pa sada oboljevaju veći mlađa goveda,štose može objasnitijačanjemvirulencijeagensaili slabljenjemotpornostiživotinja.
Za čovjekamogu biti opasniorganizaraženihživotinja:mozak,leđna moždina,tonzile,slezena,“timus,crijeva (Payerovepločice).Stogase organi zaraženihživotinja ne bi smjelinaći u ljudskojprehrani. U mesu i mlijeku uzročniknijenađen,štone značida ga nema, jerjespecifični agens možda u tako malojkoličini da izostaje mogućnostnjegovadokazivanja.
U Engleskojje objavljena veza između GSE oboljenja i njegovaljudskogekvivalenta(pojavekod čovjeka) koji'se opisujekao jedna inačica CreutzfeldtJakobove bolesti. Bolest se kod ljudijavljasporadično, a razlikuje se po neštodužojinkubaciji. Kod ljudi se javljaju i neke drugesličnebolesti, ali se zasad ne mogu dovesti u neposrednuvezu s GSE oboljenjem.
Kod nas nijeustanovljennijedan slučajScrapie(grebeža)ovaca, niti sumnja u GSE oboljenje. Dakle GSE bolesti nema, ali će se zbogsigurnosti morati sustavno obavljatiispitivanja i histološkepretragezaklanih i uginulih životinja,posebicepretragemozga.
Serološkepretrage ne dajurezultata, jerne postojiimunološkiodgovori nema antitijela na agensuzročnikakoji jepo kemijskomsastavu isti kao vlastito normalno tkivo.
Za lječenje GSE bolesti nema lijeka, a zbog predohrane ne smijese pre211
živačimaniti drugimživotinjama u hrani“davati mesno koštanobrašno dobiveno od strvina ovaca oboljelih od grebeža,kao i od drugihpreživača oboljelih od GSE i sličnihbolesti Sve oboljele i životinjesumnjive na oboljenjetreba izolirati i neškodljivoukloniti.
Za dezinfekcijumože poslužiti Nahipoklorid.
Važnostgoveđespužvasteencefalopatije(GSE),posebice u pogledu zdravljaljudi i životinja, bit će potpuno poznatavjerojatno tek za desetak godina Tako predpostavljajustručnjaci, zbog jakoduge inkubacijebolesti.
GSE bolest zasad ne izgledakao velika prijetnja, ali znanost ipakmora brzo odgovarati na pitanjakako preuzročnikbolesti i poznati putove
zaraze, jeroboljelimaprijetisigurna smrt Osim togabolest može biti jako pogubna ako se proširi na veća područja i na veći brojstoke,štose za 10 godinamože lako dogoditi. S obzirom na to da su prionijednostavne molekularne bjelančevine, nisu 'isključene niti različitemutacije uzročnika(agensa)koji se može prilagoditi.nositeljima i novim životnim uvjetima.Stoganijeisključeno niti da se bolest proširi na mnoge nove vrste životinja. To može uvelike utjecati i mijenjatiepizotiološku sliku bolesti i putovezaraze, na štovećsada upozoravajunalazipriona u nekim grinjama u travi i sijenu.Tako se još više povećavaopasnost za život i zdravlje životinja i ljudi.
Dr StjepanFeldhoferGnoj (ekskrementi) peradi u hranidbi goveda
Stočniekskrementi sadržemnoge kemijske,mineralne i hranjivespojeve sličneonima koji se nalaze u stočnoj hrani To je.razlogda se ponovo pokušajuiskoristiti hranjivisastojci ekskremenata ponovnimstavljanjem u hranu (reciklacijom)životinjama iste vrste ilidrugihvrsta Vraćanjeekskremenata u hranu važnojezbog iskorišćivanjaneprobavljivihhranjiva, a i zbog mjeraza ograničavanjezagađivanjaljudskogokoliša te riješavanja problemaneškodljivoguklanjanjaizmeta (gnoja).
Od svih .životinjskihekskremenata gnojperadinajbogatiji je dušikomi hranjivimsastojcima, pa je njegovo iskorišćivanje u hranidbistoke,pose- bice preživača, od najvećeginteresa. Iskorišćivanjegnojaperadi u hranidbi stoke i njegovuhranidbenu vrijednost treba međutim,razmatrati po osnovi fizikalnokemijskog *i hranidbenog sa212
stava,zooprofilaktičkih i humanosanitarnih mjerate gospodarskihpokazatelja. Gnojperadiupotrebljava se za stočnu krmu kao:
- sirovi gnojperadibez stelje(gnoj nesilica iz kaveza), - steljaperadi, - silirani gnojperadi, - dehidriranignojperadi, - ekskrementirazdvojeni na komponente tehnološkimpostupkom.
Svježignojperadibez steljemože se smatrati krmivom kojeje bogato dušikom,ali siromašnoenergetski vrijednimsastavom Njegovsastav ovisi o hrani,dobi i intenzitetu proizvodnje (nesivosti)peradi, kao i o svježinignoja koji se želiupotrijebiti za stočnuhranu Sirovi gnoj peradisadrži2530% suhe tvari u kojojima 25-35% sirovih
bjelančevina, 2,74,8% masti,1121,5% sirovih vlakana,13-16% pepela,2,54,5%kalcija i 1,22% fosfora
Od ukupnihsirovih bjelančevina gnoj peradisadrži priličnukoličinu pravihbjelančevina, iako ima i dosta neproteinskogdušika.Tako se u njemu nalazisamo za 26 do 32% manje ukupnihaminokiselina u usporedbi s krmnom smjesomperadi. U najvećim količinamanalaze se aminokiseline: glicin,treonin,asparaginskakiselina i valin U dosta velikim količinama su: lizin,prolin i alanin, a malo ima: metionina,fenilalanina,glutaminskekiseline i leucina.
Lizina je,primjerice u gnojupilenki bilo prosječno0,55%(uhrani 0,68%), a metionima 0,15%(uhrani 0,26%). U gnojunesilica bilo jeprosječno0,66% lizina (u hrani 0,79%), a metionina 0,19%(u hrani 0,38%).
Energetskavrijednostgnojaperadi vrlo jeslaba zbogvećekoličinesirovih vlakana i pepela.
peradisadrži nepovoljanodnos dušika prema ugljikohidratima, što je razlog da se sam gnojteškosilira
Za Siliranjegnojaperaditreba imati dobre silose,dobre anaerobne uvjete siliranja i treba dodati sirovine i sredstva kojapomažu mliječnokiselo vrijenje(ugljikohidrate),pripazivši da se silira s optimalnomvlagom _(3035% suhe tvari).
Siliranje ne iziskujeveća novčana ulaganja,hranidbena vrijednost ekskremenata ostajeočuvana, . ukusnost se običnopoboljšava, a temperatura kojapratisilažnovrenje i mliječna kiselina uništavajubakterije i jajaparazita Takva silažajevećnakon 6 tjedana uporabiva za stočnuhranu Energetska i hranidbena vrijednostsilažegnoja peradibit ćeutoliko većaštojeu silažu dodano višeenergetskibogatogkrmiva, a manjaukoliko sadrživišestelje, naročito ako jesteljapljesniva i loše kakvoće.
Steljaperadivrlo jerazličitogfizikalnog i kemijskogsastava,štoovisi o količini i vrsti stelje(slama,piljevina, pljeva,ljuske i sl.) i o zoohigijenskim uvjetima u peradnjaku(vlazi,ventilaciji, osvjetljenju,gustoćinaseljenosti i sl.). Prema podacimaiz literature (Henning, 1972),steljaperadisadržavala jeoko 80% suhe tvari,15-30% sirovih bjelančevina,0,32% masti,16-38% sirovih vlakana i 8-20% pepela.Probavljivost organsketvari u steljiperadibila jeoko 60%.
Ovisno o vrsti i količinistelje,razlike u kemijskomsastavu mogu biti vrlo velike Sigurnoje samo to da se za steljukoriste tvari vrlo male ilinikakve hranidbene vrijednosti, pa je prema tome razumljivo da jei gnojsa steljom peradivrlo slabe hranidbene i energetskevrijednosti.
Siliranjemgnojaperadipokušava se dobiti higijenskizadovoljavajuća kakvoćagnojaza hranidbu stoke,energetkibogatije i ukusnijekrmivo Gnoj
Dehidrirani gnojperadidobiva se sušenjemgnoja peradiiz kaveznog držanja u sušarama. S obzirom na cijenupogonai energijusušenja,uobičajenaje dehidracijagnoja peradi samo uz većeperadarskefarme, i to isključivognojbez stelje, od nesilica i tovnih pilićadržanih na žičanompodu. Za steljuperadiima višeopravdanja za siliranje.
Najkvalitetnijidehidrirani gnojdobiva se od pilića u dobi do 30 dana,od pilenkipred početaknesenjaili od nesilica u razdobljunajvećenesivosti To se može dovesti u vezu s hranidbom peradi i kakvoćomhrane,kao i fiziološkimprocesima u organizmupe- radi različite dobi i proizvodnje.
Vrlo je važnoda se dehidrira što svježijignoj(1do 3 dana),jerstajanjem gnojhidrolizira,povećava se voda,a smanjujesuha tvar,razdrađujubjelančevine i gubiamonijak(tablica1).
Kakvoćadehidriranoggnojaperadi ovisit će i o tehnološkompostupku dehidracije. Treba jošnapomenuti da
% bjelančmast %
se pod utjecajemvisoke temperature prilikomdehidracijedobiva bakteriološkibesprijekorangnoj,ukoliko se očuvaod naknadnih zagađenja.
Ekskrementise na hranidbene sastojkerazdvajaju u nekoliko patentiranih sustava. To su zatvoreni sustavi strojeva.Dobivaju se frakcije:
tjelesnetežine,potrošnjahrane (konverzija) i zdrastveno stanježivotinja bili su vrlo dobri
Tek ako se dehidrirani gnojperadi davao intenzivno tovnojteladi u količinamaiznad 10%, ili tovnojjunadi višeod 15% u ukupnojkrmnojsmjesi, povećala se konverzijahrane,smanjio prirasttjelesnetežine, a životinje su češćeobolijevale od nadma i alkaličnih indigestija.
- gruba krma sastavljena od neprobavljivih vlakana i dijelazrnjažitarica, kojajepo hranidbenojvrijednosti srednjekakvoće,
- bjelančevinasta krma s oko 27% sirovih bjelančevina, od čega su oko 60% pravebjelančevine,
- ostatak hranjiva i minerali koji se mogu koristitiza poboljšanjestrukture tla i gnojidbubiljaka.
Ovajsustav zahtijevaskupuopremu i može se koristiti samo na velikim farmama
Steljaperadi, s obzirom na njezin voluminozni sastav,stogaćeteškozadovoljiti u intenzivnom tovu goveda. Većumogućnostima davanje u hranidbi krava,ako im je potrebanvećipo- stotak grubihkrmiva.
Prirukovanju s izmetom životinja, a tako i s gnojemperadi,posebiceako se koristi za stočnuhranu, ne smije se zanemariti: zooprofilaktičkemjere,što jeosnovno u brizi za zdravljestoke, sanitarni zahtjevi da se dobijuzdravi stočniproizvodi za ljudskuprehranu, kao i da se okolišzaštiti od zagađivanja.Nijebez važnosti ni estetski utisak štoga ostavljamanipulacijastočnim izmetom. To jerazlog da se gnoj peradi,kao i drugiotpadniproizvodi životinja,morajuučiniti neškodljivima za okoliš i da se samo kao takvi iskorišćuju za drugesvrhe
Gnojperadije,dakle,vrlo nestabilnog i nehomogenogkemijskogsastava Sadržihranjivetvari,posebicedušičnespojevekoji se mogu vrlo dobro iskorišćivati u hranidbi preživača. Kao energetskokrmivo ne može zadovoljiti, posebice u intenzivnim,visokim proizvodnjama. To vrijedi u prvom redu za čistignojperadikoji se može koristiti za hranidbu tovne teladi i junadi u ograničenimkoličinama, kao zamjena za dio bjelančevinahrane. Tako se tovnojteladi (od110 do 250 kg)može davati dehidrirani gnojperadi u količini od 5 do 10%,a tovnojjunadi(do500 kg tjelesnetežine) 10 do 15%.Prirast
Kada se svježignojperadikoristi u stočnojhrani,uvijekpostojimoguća opasnost od pojavepatogenihbakterija,od širenjazaraznih i parazitarnih bolesti, kao i od rezidua pesticida,ljekovitih sredstava,bakra i teškihmetala
U sirovom gnojuperadičestose nalaze mnoge bakterije. Već sama ta činjenicaizričitogovoriprotivuporabe sirovogagnojai steljeperadi, bez obzira na gospodarskemotive za njegovo korištenje u nativnom stanju. Od peradnjaka do štalazagađuju se putovi, štale,valovi,oruđe i ostali pribor s kojimdolaze u dodir ljudi i životinje. U štali se povećavakoncentracija amonijaka,sumporai drugihplinovakojinastajuuslijedraspadanjafecesa. Higijenu valova,hranidbe i napajanjagotovo da nijemogućeodržati, a ako se svježi gnojdajekravama,teškoće se dobiti mlijekohigijenskibesprijekorne kakvoće,pa makar se svakodnevno provodi- lo pranje i dezinfekcija. Sve to nalaže da se gnojpodvrgnebiološkojfermentaciji ili sterilizaciji.
Sa sanitarnoggledištabilobi najboljeda se uz peradarskefarme podignu Sušare za dehidracijugnoja,kapaciteta ovisno o brojuperadi, te da se gnoj odmah na farmi termičkimpostupkom učinineškodljivim za okoliš, a oslobođen od suvišnevode estetski pogod- nim za svako daljnjerukovanje.
Dok prolazitehnološkiproces sušare, gnojse odmah u početkuzahvati temperaturom od 700% do 800" C. Do
izlaska iz bubnjatemperaturagnojase spusti na 35“ C
Gnoj izlazi iz dehidratora u obliku granula s 10 do 15% vlage i nasipne težine od oko 273 kg/m, može se samljeti u brašnoilipeletirati, a zatim puniti u vreće i staviti u promet.Nakon takvogpostupkagnojperadijegotovo sterilan, a u promatranjimaposlije 6 mjesecidržanja u skladištu, u vrećama, nađeno je samo lagano,beznačajno zagađenjerijetkimsaprofitskimbakterijama E. coli i Streptococcus sp , te plijesnimaRhisophusnigricans i Aspergillusniger.
Treba napomenuti da se dehidrirani gnojperadilako miješa s drugimsirovinama i hranom,da jepogodanza pripravljanjekrmnih smjesa, da se može koristitiza hranu ribama, za gnojidbu poljoprivrednihpovršina,vrtova i slično, te da pružasasvim dobar estetski utisak jerizgledom,bojomilimirisom ne asocira na izvornusirovinu
Ostajeotvoreno pitanjeestrogena u gnojunesilica,pesticida,bakra,kadmija,arsena i drugihštetnihtvari, kao i (kasnije),njihovihrezidua u mesu i mlijekugoveda.
Dr. StjepanFeldhofer
Uskoro će biti žetva.Nakon žetve oslobađaju se velike površinekojetreba pripremiti za sjetvunovih kultura. Budućida su nakon žetve prilike za obradu uglavnompovoljne, a vremena ima dosta,površina na kojojćese sijati naredne kulture može se vrlo kvalitetno pripremiti, a to je prvipreduvjet za uspjehnove sjetve. Ima i dovoljno vremena za nabavu sjemenaonih vrsta i kultura (sorata)kojećese u određenim uvjetima, a i prema potrebamagospo-darstva,najboljeuklopiti i zadovoljiti potrebe za kvalitetnijomkrmom.
DIONIČKODRUŠTVO ZA UNUTARNJU I VANJSKU TRGOVINU, PROIZVODNJU U POLJOPRIVREDI I INDUSTRIJI - JOINT STOCK Co
ZAGREB, GUNDULIĆEVA 45, HRVATSKA - CROATIA
IZ SVOG PROGRAMA NUDE VAM
Potpuneidopunskekrmne smjese
e Univerzalnu dodatnu hranu PRELACza miješanje sa biljnimkrmivima za telad, janjadikozliće
e MliječnuzamjenicuHALMAC za janjad i kozliće
e Starter i gorower smjese za telad,janjad i kozliće
e SUPER - dopunskukrmnu smjesu za mliječnekrave ijunad
e Krmnu smjesuza krave muzare sa 13 ili19 % sirovih proteina
Proteinska krmiva sa visokim sadržajemproteina(SP) i sintetske aminokiseline za preživače od najvećegproizvođačaRhonePoulenc (Francuska)
e Sojinasačma 45% SP,suncokretova sačma 40% SP;repičinasačma33% SP;ribljebrašno65% SP,posije 15% SP,kvasac 40% SP,dehidrirana lucerna 15-19% SP.
e Sintetske izaštićeneaminokiseline: 98% DL METIONIN i 98% L LIZIN
Izvori kalcija i fosfora od vodećesvjetskekompanijeTessenderlo Chemie (Belgija)
e Monokalcijevfosfat (MCaP) s najmanje22,7%fosfora i 18% kalcija
e Dikalcijski fosfat (DCaP) s najmanje18% fosfora i25% kalcija
e Stočnukredu - vapnenac s najmanje 38% kalcija
e Premiksipredsmjese bogatemineralima,vitaminima i dopuštenimdodacima
ISILAC - MLIJEČNAZAMJENICAZA TELAD
PRODAJA:KRMIVA Zagreb,Tomićeva3,tel.275922, Fax 434-826
Zašto hraniti telad mliječnomzamjenicomISILAC?
Hranidbateladi jejeftinija i sigurnijamliječnomzamjenicomISILAC nego mlijekom.CijenajednogkilogramaISILAC-a je8,7kn i potpunozamjenjuje 8 litara mlijeka. Telad hranjenamliječnomzamjenicommanjeugiba i manjepoboljeva.
PROVJERITE I UVJERITESE!
Na tržištusjemanadanas jevelik broj kultura, vrlo čestoiz uvoza, koje u nas nisu dovoljnopoznateili su sasvim nepoznate, pa stogatreba biti oprezan prinabavi sjemena. Za sjetvudjetelina i DTS preporučio bih sjemedomaćih proizvodnjinašihselekcionara, jersu domaće kreacijeprilagođenenašim uvjetima i u njimadajuvisokeurode, a uz primjenuagrotehnikeimaju i visoku kakvoću.Nedostatak im jetajšto se danas kod nas ne proizvodidovoljno sjemenadomaćihkreacijadjetelina i trava upravo za naše uvjete, za djete- linsko travne smjese(DTS), za različite načineuporaba i različiteagroekološke uvjete.
Budućida se djeteline i DTS uzga- jajuuvijek na vrlo dobrim tlima i u vrlo povoljnimuvjetima za njihovouzgajanje,(atakvih tala i uvjeta kod nas nema mnogo),stogase i uz ograničene uvjeteželi proširivati areal uzgojadje- telina i DTS Da bi se i u takvim uvjetima postiglidobri rezultati, treba odabrati kulture (sorte) i smjesekojeće uspijevati u djelomičnoograničenim edafskim uvjetima,dati visoke urode kvalitetne mase i zadovoljititrajanjem. Za uzgoju ograničenimuvjetima, na manje pogodnimtlima (čestoteška, zbijena pa i oglejenatla) u smjesutreba dodati većibrojvrsta i kultivara, pa čak i iste vrste,kojiće se boljeuklopiti i zadovoljitipotrebe za kakvoćom i količinomte načinomuporabei oprem- ljenošćugospodarstva.
govarajuuvjetimapotrebnima za uspjehuzgojapojedinevrste ilikultivara. Stogase u praksidogađajuneuspjesi ili se primjenjujeagrotehnikauzgoja kojane odgovaraodređenon sijanom kultivaru Ako jošk tome i godinanije povoljna(suvišekiše),može uslijediti povlačenje(propadanje)određenog usjeva,štojeu prošlojgodinibio slučaj na višemjesta u Posavini, tako da je usjevpropao. To se dogodilo sa sjetvom lucerne, u neodgovarajućim uvjetima(suviševode ljeti) i k tome s neprilagođenom_agrotehnikom.
Premda su djetelinejakoosjetljive na nepovoljneutjecaje tla (zbijeno,vlažno, zamočvareno,visoka podzemnavoda, kiselo,plitko),određenom agrotehni- kom i načinomuporabeti se nepovolj- ni utjecajiznatno mogu ublažiti, ali ne i u svim uvjetima. Ako se stogaagrotehnikom i načinomuporabene mogu ublažitinepovoljniutjecaji“ klime i tla, tada ne treba sijati one vrste i kulture kojibi moglipropasti.Posljedicatoga bio bi nedostatak krme ili prorijeđeni sklop i zakorovljavanjeusjeva,stogabi nadosijavanjemdrugihvrsta i pojačanom gnojidbom, a često i promjenom načinauporabe,trebalo popraviti propustveć prilikomizbora vrste ilikultivara, štoznatno utječe na troškove proizvodnjekoji u godinisjetveionako nisu mali
Uz stručnusuradnju, u prošloj su godini, uz dobro odabrane vrste i prilagođenuagrotehnikuuzgoja i iskorištavanja,travnodjetelinske smjeseipak dale u .šestturnusa iskorištavanja tri otkosa sijena i tri turnusa paše,osiguravšimnogo kvalitetne krme uz pokrovnost i pripremu za sljedeću(ovu) godinu u kojoj se ovih dana skida treći otkos.
Da bi se smjesemoglesastavljati bolje i uspješnije, a da bi se znalo i upoznalovrste kojeće u smjesidoći, u ranijeobjavljenimbrojevimaMljekarskoglista opisane su neke vrste trava (visoke i niske), uz napomene o njihovojkakvoći i mogućnostimauporabe, a dana jei njihovaslika
Našiproizvođači, štoiz neznanja a štoiz neupućenosti i nemogućnosti nabaveodređenih kultivara za sjetvu, nisu navikli sijativrste,kulture i:smjeseu uvjetimakojinisu najprikladniji za određene vrste, a kojičestouopćene od-
Kod nas se za sjetve u praviluupotrebljavamanjibrojvrsta zbog jednostavnijenabavke sjemena,čestoi zbog jeftinijegslabijedorađenog - i nedorađenogsjemena.
Zbog neprikladneopreme i lošepripreme tla za sjetvu(nedostataksija-
ZAGREB,TrgKraljaTomislava 19
tel 01/432143,272703
fax:01/431803'
Samo kod nas možete dobiti originalpakirano sjeme poznate kakvoće "SEMENARNA" LJUBLJANA
ovonovogeadijiH
PROIZVODIMO,IZVOZIMOI UVOZIMO TE PRODAJEMO NA VELIKO | MALO:
ssepatroo.e
- sjemeratarskogkrmnogbilja
- kukuruz hibridniV.G.100-600
- ječamozimi i jari
a
- pšenicuozimu i jaru
- Orahoricuozimuijaru
- djeteline:crvena, bijela,švedska,lucerna
- stočnerepe
NUDIMO VAM:
- i sve ostalosjemepotrebno svakom domaćinstvu
- alate i zaštitnasredstva
Opskrbite se našimsjemenom
u našimprodavaonama i poljoprivrednim apotekama u cijelojHrvatskoj.
(B)
čica)sije se povećanakoličinasjemena kojase naročito u sjetvilucerne negativnoodražava.Lucernanakon nicanjaima dovoljnogustisklopako se razvije300-350 biljaka/m?,jerće se sklopsljedećegodineionakoprorijediti na pola.Povećanomkoličinomsjemena čestose želiublažitineprikladna priprematla ilizakašnjenje u rokovima, posljedicačega je propadanjeodređenogdijelabiljaka.Budućida jelucerna jakonetolerantna na vraćanje(tok- sičnasama na sebe),propadanjedijela bilja u pregustomsklopuilivisoka košnjai propadanjepoleglihstabljika, ili trušenjelišćaprisušenjuuvjetuje i samotrovanje.Zbogtogase u praksiveć u prvojgodini na težem tlu,jakopro- rijedisklop,ako jetijekomljetapalavećakoličinaoborina(tojebio slučaj kadaje palo120-200 mm oborina u mjesec dana najintenzivnijegrasta).
Tlo jeu takvimuvjetimabilo saturirano vodom gotovodo površine pa jelucerna propala, a djeteline su se prorijedile (crvenadjetlinajačeod ostalih).Glavni rok sjetve za djeteline i DTS upravo je u kasno ljeto(polovicakolovoza,poče- tak rujna).Stogatreba nakon skidanja žitarica tlo kvalitetnopripremiti za sjet-vu. Nakon žetvežitarica tlo treba plitko preorati(prašiti). Ako se za djeteline tlo gnojistajnjakom,stajnjak se izvozi
i plitkozaore Početkomkolovozatlo se duboko preore Dubinaobrade ovisi O tiputla vrsti i kultivarudjetelina za koji se tlo obrađuje, o zahvatima koji se izvode na tlu (kalcizacija,podriva- nje,drenaža i dr.) te o mogućnostima plugai traktora da obave duboku obradu. Za lucernu treba duboka obrada (zaostale djetelineneštoplića) kojomće se na nepropisnimtlima probiti(provaliti)nepropusnisloj(oranjem ilipodrivanjem). Štose tlo na nepropusnimtlima dubljeprorahli,uspjeh za sjetvunove kulture ilismjesejeto veći. Prijeosnovne (duboke)obrade tla daje se polovicapredviđenekoličinegnojiva. Na tlima gdjene postojiopasnost od vezivanjafosfora i kalija u netopive spojevemože se dati sva potrebna količinahranjivogfosfora i kalijaodjednom za čitavovrijemetrajanjadjeteline iliDTS (gnojidba na zalihu) Uz makrohranjiva za lucernu i smjese u kojima preteželucerna,treba osigurati i mikrohranjiva, ovisno o namjeni i visini proizvodnje(zelenakrma,sijeno,silaža,sjeme).
Osnovnu obradu tla treba obaviti krajemsrpnjaili početkomkolovoza (dvado tritjedna)prijesjetve, da se tlo do sjetveslegne.
Prof dr Zvonimir Štafa
Raskužba u stočarstvu
Još u davno doba Egipćanabila je poznatavrijednostdezinfekcije. Ona se koristila,dodušedosta putai nesvjesno U 19 stoljeću se mnogo radilo na dezinfekcijiunatočprotivljenjujavnosti, sve dok u drugojpolovicitogastoljeća nijeušla u širuupotrebu.Otkrićesulfonamida i antibiotika smanjilojeu izvjesnojmjeriprvobitnoznačenjedezinficijensana živomorganizmu, ali su ta sredstva ostala nenadoknadiva u raskuživanjusvih objekata i tla
Raskužbailidezinfekcijapostupakje kojimuništavamo “uzročnike različitih bolesti u nastambama za stoku, na štalskom priboru i uređajima,prijevoznim sredstvima i svim predmetimakoji su bili u dodiru s bolesnim životinjama, njihovimizlučevinama i dijelovimatijela
Raskužnosredstvomoralobi imati štoširi spektardjelovanja, tj.uništavati štovećibrojklica,kako ne bi oštetilo tkivo ljudi i životinja,nagrizlopredmete i štalskuopremu, da bi što duže djelovalo prisutnostiorganskihtvari; ne smijeimati niti biti preskupo.
U praksi se razlikujefizikalna i kemijskadezinfekcija.
organizmimauzrokujugrušanjebjelančevina.Vlažna sterilizacija u autoklavu od 120% C uz tlak od dva bara djelotvornija je od suhe sterilizacije u suhom sterilizatoru uz temperaturu od 140 - 150" C za isto vrijeme(npr. za dva sata).
Suha toplinamože se koristiti na višenačina: u obliku spaljivanja,žarenjai opaljivanja,glačanja i vrućegzraka. Spaljivanjejenajjednostavniji način uništavanjamikroorganizama, jertada klice potpunosagore. Primjenjuje se kod manjevrijednihpredmeta,slame i općenitostelje,ostatakahrane i manjih strvina.
Prilikom fizikalne dezinfekcije koriste se mehaničkipostupci kao što su struganje,ribanje,pranje,ventilacija zboguklanjanjaštovećegbrojamikroorganizama iz štala te toplina.
Mehaničkimpostupcimačišćenja, struganja,metenja,četkanja i pranja s pojedinih se plohau prostorijimože ukloniti velik brojmikroorganizama. Veoma se uspješnomikroorganizmi mehaničkiuklanjaju iz štala i predmeta korištenjemvisokotlačnihuređaja(aparata) za pranjevodom;mnogo jebolje koristiti vrelu vodu Dobrom se ventilacijomuveliko smanjujebrojmikroorganizama u štalskomzraku Ventilacijom se izbacujevelika količinazagađenog zraka i prašine, a u njoj se običnonalaze i mikroorganizmi.
Kada se mehaničkipostupcidezinfekcijeujedine s drugim fizikalnim činiteljima, npr toplinomili kemijskim dezinficijensima,djelotvornostdezinfekcijemože se uvelike poboljšati.
Od fizikalnih oblika dezinfekcije toplinaima veoma važno mjestoi primjenu u praksi.Mikroorganizmi, naročitovegetativnioblici,veoma su osjetljivi na povišenetemperature, a na niske su priličnootporni.Općenito, propadanjeklica mnogo je brže u vlažnojtoplini nego u suhoj.Smatra se da visoke vlažnetemperature u mikro-
Žarenje i opaljivanje u praksi se koriste kod metalnih dijelovanekihpredmeta,može i kod betona Koriste se letlampe i drugenaprave (bacačplamena).Budućida otvoreni plamen može izazvati požar, ovu metodu treba vrlo opreznokoristitiza dezinfekciju u stočarskimnastambama i na priboru, a lako zapaljivepredmetenijedobro opaljivati.Opaljivanje se inačenajčešće koristi u mikrobiološkimlaboratorijima, za sterilizacijupribora.
Glačanjemrubljaubija se mnogo mikroorganizama, a ako jerubljevlažno, djelotvornost jemnogo veća.Kada se glačavlažnorublje,ispodglačala se kratkotrajnopostižetemperaturaviša od 200* C kojaima jakučinak na mikroorganizme i ubijaih bez obzira na njihovuvrstu Učinakglačanjapovećavase ako se krpaza glačanjenamoči u 5 postotniformalin
Sterilizacijavrućimzrakom primjenjuje se u laboratoriju u uređajimasterilizatorima za suhu sterilizaciju. U njimase steriliziralaboratorijski stakleni pribor,zavojnimaterijal,prašci i drugo, što se ne smijesterilizirati uz prisutnost vlage.
S obzirom da jevlažnatoplinadjelotvornija od suhe i mnogo prijeubija klice, ona se u praksimnogo primjenjuje u obliku kuhanja,zatim strujeće vodene pare i vodene parepod povećanimpritiskom.
Prokuhavanjestvari i predmetanajjednostavniji je način ubijanjamikroorganizama i najrašireniji u praksi.
praktičnojdezinfekcijistočnihnastambi i opreme
Materijalkoji se kuha mora biti 23 cm ispodrazine vode u posudi. Za prokuhavanje je najboljekoristiti mekanu vodu (kišnica,destilirana voda). Posudu s materijalom za sterilizaciju treba grijati 25 do 45 minuta,računajućiotkako jevoda uzavrela, da bi se postiglapotpunasterilizacija. Učinak sterilizacijekuhanjem u vodi može se poboljšatidodavanjem u vodu 2% boraksa ili0,1%formalina, 3% fenola, i 1 - 2% kvarternih amonijevihspojeva i drugihdezinficijensa. Nakon kuhanja u dezinficijensimamaterijal je potrebno ispratičistomdestiliranom vodom i ponovo prokuhati u destiliranoj vodi.
Strujećavodena para primjenjuje se u Kochovu loncu u kojise stavlja različitimaterijal, a dezinfekcijatraje 3060 minuta Po istom jenačeluizrađen sterilizator za sterilizacijurublja i pribora u poljskimuvjetima.Vodena para pod povećanimtlakom primjenjuje se u autoklavima u kojimase materijal najlakše i najsigurnijesterilizira
Svaki kupljenidezinficijens u koncentriranom stanjumora imati popratni listićs uputom,ilije. ta uputaotisnuta na pakiranju, za pripremuotopine za dezinfekciju(radneotopine).Uputuje potrebnopomno proučiti i poštivati. Premale koncentracije ne ubijajumikroorganizme, a veće neće ništauspješnijeuništavati, nego će se samo povećavatitroškovi.
Dezinfekcija se može provoditiprije početkastočarskeproizvodnje, pa je tada riječ o preventivnoj iliprofilaktičkoj dezinfekciji.Dezinfekcija se može po- duzeti i tjekomproizvodnje - to je tekućadezinfekcija.Završnomdezinfekcijomnazivamo onu kojase provodi po završetkuprocesaproizvodnje.
Kemijskadezinfekcija. S obzirom da nema univerzalnih dezinficijensa, uporabadezinficijensa ovisi o vrsti klica kojetreba uništiti, zatim o prostoru, predmetu i opremi.
U veterinarskoj i stočarskojpraksi koriste se: klorni dezinficijensi(klorno vapno, kaporit,natrijevhipoklorit i dr.), dezinficijensi na bazi joda(iosan,jodoform,*Jodogal),kvarterni - amonijevi spojevi(asepsol,omnisan,cetavlon), fenol i njegoviderivati (fenol,karbolna kiselina,krezol,lizol),zatim aldehidi, alkoholi, soli teških metala (žive,bakra, željeza,srebra).Koriste se i različite lužine,primjericenatrijeva,poznata pod nazivom kaustičnasoda (toje jedanod najdjelotvornijihdezinficijensa štala i štalskeopreme), pa natrijev karbonat,običnaili mekana soda,amonijevalužina,vapneno mlijeko,lukšija.
U praksi se često primjenjuje vapneno mlijeko,kojezapravo fiksira mikroorganizme na zidu, a veoma malo njihubija.Zato i nema većuvažnost u
Profilaktičkadezinfekcijaprovodi se prijeuseljavanja u stočne nastambe, ako su one duževremena bile prazne, prijeutovara stoke u prijevoznosredstvo te sezonski (uproljeće i ujesen), protivzaraznih bolesti u štali. Bez obzira na prisutnostzaraznih bolesti u stočnim nastambama,profilaktičku raskužbu treba provoditi u svim štalama, bez obzira na vrstu životinja, i to 2 - 3 putagodišnje. Ako se zarazna bolest pojavi u procesu stočarske proizvodnje,provodi se tekućadezinfekcija,uglavnom u naseljenomobjektu Profilaktičkudezinfekcijukorisno je provoditi u stočnim nastambama s lošom ventilacijom,jerće se njome uništiti velik brojrazličitih klica u zraku i smanjitimogućnostpojaveuvjetne zarazne bolesti. Završnadezinfekcija provodi se nakon prestankazarazne bolesti u nekom uzgoju i nakon završenogciklusa stočarske proizvodnje i pražnjenjaštale.
Sve spomenutemetode dezinfekcije veoma su važneza suzbijanjezaraznih i parazitarnih bolesti Bez dobre dezinfekcije nema uspješnestočarskeproizvodnje.Zanemari lise dezinfekcijaštala i štalskeopreme, može doći do bolesti i pomora stoke,štoće se očitovati velikimmaterijalnimštetama.
Dr. Stjepan:Banožić
PODUZEĆE ZA PROIZVODNJU OPREME ZA STOČARSTVO
ZAGREB, HARAMBAŠIĆEVA 15 Tel /Fax: 01/228-886, 2335-269
SUVREMENA OPREMA ZA VIŠEMLIJEKA
e Muzni uređaji i ostala štalskaopremaza male i velike proizvođačemlijeka
k. FRAM: 1206.7192.205 0 Mobitel:09%:450739,450740
POKRETNI SERVIS MUZNIH UREDAJA Orginalnirezervnudjelovi za muzneuredaje
PETTETETELTUV
TETI za snoćasšjvo 1 /
Ovlašteni servis i prodaja u Hrvatskojnajkvalitetnije muzne opremeAlfa Laval Agriiz Švedske.
kra A nod: SK S ZAKKMA ledabaoa e KR RO
Stanje i potrebna proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj, promatrana kroz postojeću i nadolazeću potrošnju (nastavakna Mljekarskilistbroj2,4,5,7)
a)Državnapolitika
Premijski . sustav za mlijeko, reprodukciju i umjetnoosjemenjivanje
“Osnovna cijenamlijeka"tj.cijena kojuplaćamljekara i kojaulazi u sustav kalkuliranjacijenegotovihproizvoda, kako kod nas tako i u drugimeuropskim zemljama i šire, u gospodarstvu
se formiraju u paritetnomodnosu prema kukuruzu ilipšenici, i to u odnosu kukuruz 1: mlijeko x 1,5 = 1,29kn/I pšenica1: mlijeko x 1,3 = 1,30kn/i.
Prema istom načeluodnosrio prema kukuruzu,formiraju se cijeneindustrijskog i krmnogbilja, kao i živavaga
raznih vrsta stoke, te junećemeso 1 : 1010,5 i svinjsko meso 1 : 8,59,0 itd
8. za proizvodnju muških rasplodnjaka, trogodišnjaka
Tako formirane cijenepoljoprivrednih proizvodaprosječnom bi proizvođaču morale osiguratipribližnosličnu dobit te na tajnačindjelovati stabilizirajuće na proizvodnju i eliminirati superprodukciju i štetneodnose cijena, tj.djelovati da se uspostaviizvjestansklad u sustavu poljodjelstva u cjelini.
U slučajuporemećajatog sklada proizvodnje i potrošnje,država na tako formirane cijeneuvodi i posebneoblike stimulacija i novčanihpremija.
9 za troškoveumjetnogosjemenjivanja(poosjemenjenojplotkinji),
10 za ratarske kulture - soju,suncokret,uljanurepicu,šećernurepu i list duhana,
11 za proizvodnjuplodovamaslina,
12 za proizvodnjugrožđana otocima i na poluotokuPelješcu.
Za sve navedeno od 1 do 12. država premaistom sustavu pomažei stručni rad organizacijakojese bave: selekcijom u stočarstvu,zdravstvenom zaštitom mlijeka i reprodukcijom u stočarstvu.
S obzirom da se u Republici Hrvatskojporemetiosklad proizvodnje uslijedposljedicadomovinskograta, dosad korištenpremijski = sustav prilagođenje stanju u proizvodnji i potrošnji.Nakon 1994 (premija za mlijeko0,120,35 lipa/litru), 2 veljače 1995. donosi se zakon o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribolovstvu (primjenjuje se od 1 1 1995.)(br.9/95.od 10 veljače1995.).
Tim zakonom su utvrđene premije Za:
1. mlijeko,
2. kvalitetan rasplodnipodmladak, goveda,svinja,ovaca i koza,konja i peradi,
3. selekcionirane matice pčela,
4 rasplodnagrlaugroženihpasmina kao što su: istarsko govedo,slavonski podolac, te za rasplodnagrlahrvatskih izvornih pasmina(hrvatskog posavskogkonjai lipicanca).
Za kategoriju stoke od 2. točkedo 4 utvrđene su vrijednostinaknada u kunama, a pod 1. kod mlijeka u kn/I(o čemu kasnije),
5 za proizvodnjusjemena(sjeme kvalitetnih bikova),
6 za ispitivanje bikova na vlastititest - za umjetnoosjemenjivanje i prirodni pripust,
7 za ispitivanje tovnih sposobnosti bikova,
Ovdjenavodimo sve pozicijezakona, jermnogičitateljiMljekarskoglista imajuinteresa i u ostalim proizvodnjama izvan područjagoveđeg,ovčjeg i kozjegmlijeka i mesa tih životinja. Ako ih štopodrobnijezanima,mogu za to saznati u područnojselekcijskojslužbi, u poljoprivrednosavjetodavnoj službi ili iz “Narodnih novina"
U ovome člankuosvrnut ćemo se samo na goveđe,ovčje i kozjemlijeko, podmladaki poticajumjetnogosjemenjivanja.
Ovim se zakonom mlijekopremira sa 0,55kn/litru za mlijeko od 3,2% mliječnemasti, s time da se naknada isplaćuje samo za mlijeko za kojese pretpostavlja da je“prirodno,bez ikakvih dodataka (vode i masti) i to od 3,2% mliječnemasti do najviše4,2% mliječnemasti za kravlje i kozjemlijeko,a do 8% mliječnemasti za ovčje mlijeko.
Budućida u Mljekarskomlistu više ne dajemomjesečnipregledcijena, dajemoiznose premije po 1 | mlijeka za utvrđene masnoćeu Zakonu,tj. od 3,28% mliječnemasti,kako bi proizvodačimlijekamoglikontrolirati cijenukojumljekaraisplaćuje.
%masti premije u kn/l
3,2 0,5500
3,3 0,5690
3,4 0,5843
3,5 0,6016
3,6 0,6188
3,7 0,6359
3,8 0,6531
3,9 0,6703
4,0 0,6875
Mlijekokojeima manje od 3,2% mliječnemasti ne može se premirati, nitikoristiti u mljekarskojindustriji, a za mlijeko s višeod 4,2%mliječnemasti uzima se da postotakmasnoćeiznosi 4,2,kao i kod ovčjegmlijekapreko 8,00%mliječnemasti (preračunava se na 4,2odnosno 8%).
b) Kvalitetni rasplodnipodmladak
Junice krava kojesu pod nadzorom selekcijskeslužbe i za kojejeprocijenjeno da mogu u daljnjirasplod, dobivajunaknadu od 400 DEM ili 1.480,00kuna, a ovce i koze 100 DEM ili370,00kuna.
Te iznose može ostvariti velik broj proizvođača,jerse u Republici Hrvatskoj od 278.247 plotkinja pod selekcijskimnadzorom nalazi 32 408 MB krave i 10 281 “Z" krave ili ukupno 42 689 krava odnosno
18,63%ukupne populacije. Od navedenih 42 689 plotkinjamoguće je proizvesti od 11 600 do 13.000 grlakvalitetnihjunica i ostvariti naknadu od 17,168.000kuna.
Za kvalitetan remont - zamjenukrava do 2020. godinetrebat će osiguravati 41 737 - 47 302 kvalitetnih junicasvake godine.
c) Umjetnoosjemenjivanje
Umjetnimosjemenjivanjemkrava sjemenomvisokovrijednih bikova osigurava se najbržigenetskinapredak nacionalnogstada ilipopulacijeodređene skupinedomaćihživotinja. Još
224
uvijeknismo zadovoljnikakvoćombikova, a pogotovu s obuhvatomplotkinjai postotkomkoncepcijekrava: Tijekom1995 od 278 247 plotkinja umjetnojeosjemenjeno204.295 plotkinjaili74%,4.636 grlaili2% oplođeno je bikovima kontroliranogpodrijetla, a 69 316 grlakrava iličak 24% oplođeno je bikovima nekontroliranogpodrijetla ili kako ih popularnozovemo “živičarima".
Premijskim . sustavom premirase proizvodnjasjemena(sperme) elitnih bikova, i to :
- elitnih bikova 9,25kn po dozi,
- dvostruko testiranih 6,29kn po dozi,
- jednostrukotestiranih 4,44kn po dozi,
- <nekontroliranih mladih = bikova 2,96kn po dozi
S obzirom na to da po teletu koristimo 22,4._ doze,lako se izračuna učešćedržave u tom trošku.
Za troškove umjetnogosjemenjivanja(poosjemenjenojplotkinji) ostvarujese premija od 8,88kuna/grlo.
Da rezimiramo: u zakonu o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi,državni proračunjeu 1996 za navedeno osiguraopribližno: oko 167 060 000 kuna za premije za mlijeko, oko 2,960.000kuna za 2000 junica,
2-
oko 2,042.000kuna za spermu, oko 1 814 139 kuna za osjemenjene krave, ili
173,876.139kuna,štoće znatno utjecati da bržedostignemoproizvod-
njuod 900 milijunalitara iz 1989.,kao i otkupoko 450.000 litara, te da ostvarimo prvu fazu revitalizacije.
Dipl.ing.Stjepan
Deneš
Ocjena i klasiranje rasplodnih bikova u centrima za umjetno osjemenjivanje
Značajbikova u genetskojizgradnji posebnojenaglašen. Oni zbogvelikog brojapotomakaznačajnoutječu na genetskisastav novih generacija.
Zbog togase izboru rasplodnjaka posvećujeposebna pozornost. Ona započinjejošpriizboru njihovihroditeljana način da su bikovske majkei bikovski očevinajboljipredstavnici populacije.Kasnije,različitim oblicima testiranjanastoje se otkriti ona grla kojasu genetskinadprosječna a izlučiti sva ona kojane doprinosegenetskom napretku.Jedan od načinaizbora nadprosječnihgrlakojase koriste za
umjetnoosjemenjivanje je i godišnja ocjena i klasiranjerasplodnjaka.
Temeljemzakonskih odredbi jednom se godišnjeobavljapregledrada svakogcentra za umjetnoosjemnjivanjea unutar togaposebnose obavlja ocjena i klasiranjegrlauz određivanje namjenekorištenjasvakogod njih. Ove je godinepočetkomsrpnjaobavljen takav pregledkod sva tri centra koji drže rasplodnebikove namjenjene umjetnomosjemenjivanju. U idućim tablicama dani su neki od podataka razvojagrlate podaci o ocjeni i klasiranjurasplodnjaka.
Tablica 1. Tjelesnemjere,ocjenavanjštine i dodjeljenaklasa rasplodnjaka
Simentalska pasmina Red. God.: Tjelesna
Pri promatranjupodataka o ocjeni bikova valjavoditi računada postoji veza između dobi ipojedinihtjelesnih mjerate težine. S togje razloga uz svakogbika dan i podatak o godini oteljenja.
Od tjelesnihmjeraovom su prigodom dane samo vrijednostivisine grebena(v.g.),dubine prsa (d.p.) i obujmaprsa (0.p.),iskazane u centimetrima Ocjenatipai oblika može dostićimaksimalnu vrijednost 5.
Pod pojmom tipapodrazumjeva se ocjenapripadnostiživotinjepojedinoj pasmini,uzimajućipritome procjenu koliko se neko grlopribližavaidealnom standardu pasmine.Kod toga se
posebnapozornostpridajeuzraslosti bika u pojedinojdobi
Pod oblikom podrazumjeva se ocjena sklada pojedinihdijelovatijela. Dodjeljenaklasa rasplodnjaka uzima u obzir višeelemenata. S jednestrane promatra se vanjštinagrla a s druge raspoloživitestovi rasplodnjaka.
Mladi bikoviimajuna raspolaganju uz ocjenuvanjštine samo podatak o vlastitom testu (performancetest). U toj kategorijibikovi mogu dostićimaksimalno | klasu
Bikovi kojiraspolažunekim od testova (biološki, meso, mlijeko)svrstani u kategorijubikova u testu,mogu biti raspoređenimaksimalno u IA klasu
dok bikovi koji su završili test za sve osobine mogu ako su sve ove osobine pozitivnedostićiklasu elita.
Ove su godinenajvišuklasu elita dobila 4 rasplodnjaka; tri simentalske pasmine (Petro,Sarkus i Markiz), vlasništvoCentra za reprodukciju u stočarstvuHrvatske i jedanHolstein pasmine(Genius)vlasništvo Centra za unapređenjestočarstvaOsijek.
Valjaistači da su tijekomocjenjivanja tri rasplodnjaka bila izlučena iz uzgoja a njihovosjemedo tada sakupljeno mora se uništit. Na temeljusvih raspoloživihpodataka= prevladava mišljenje da je ovogodišnjaocjena i klasiranjerasplodnjakapokazaloda
raspolažemo sa velikim brojemizuzetno uzgojnovaljanihrasplodnjaka. Za očekivati jeda će i u idućemrazdoblju temeljemraspoloživih testova veći broj grladostićinajvišeuzgojneklase -Do sada se nijedogodilo da bi na godišnjempregledu 4 rasplodnjaka dobila klasu elita Ovo dokazuje da je genetskaizgradnjatemeljena na Programu gojidbenogstvaranjagovedau Hrvatskojdobro postavljena. U njoj proizvodnjarasplodnjakanamjenjenih umjetnomosjemenjivanju ima središnjemjesto a rezultati togarada bili su vidljivi i tjekomovogodišnjegocjenjivanja i klasiranjaživotinja.
Dr Ivan JakopovićStočarske manifestacije tijekom lipnja
5. stočarska izložba “Vrbovec 96."
U povodu dana gradaVrbovca i blagdanaSv. Vida župeVrbovec,pod pokroviteljstvomMinistarstva poljoprivrede i šumarstvaRepublikeHrvatske,u organizaciji=Hrvatskog stočarskoselekcijskog centra - Selekcijskaslužba Vrbovec,=Udruge uzgajivačačistokrvnestoke,gradaVrbovca i općinaDubrava,Farkaševac, Gradec,Preseka i Rakovec, te komunalnogpoduzećaVrbovec,organizirana je 15 6 ova manifestacija.
Izložbe u Vrbovcu imaju dugu tradiciju. Prva marvogojskaudrugaza uzgojpinzgavskoggovedaformirana je u Vrbovcu 1904., i tijekomovoga stoljećaodržanesu brojnestočarske izložbe.
Pod tretmanom selekcijenalazi se 3 539 krava kod 1 060 uzgajivača, od čega77 bikovskih majki;što u odnosu na 338 u RepubliciHrvatskojiznosi 22,78%.Ova populacijačini temelj provedbeProgramagojidbeneizgradnjeu govedarstvuHrvatske
Samo u proteklih 5 godina u testnu stanicu Varaždinprimljeno je330 kom muške teladi od bikovskih majki, od čegas područjaVrbovca 99 ili30,5%. Od ukupnopozitivnotestiranih 86 bikova i preuzetih u Centru za umjetno osjemenjivanje iz Vrbovca preuzetoje 27 ili31,36%.
Umjetnimosjemenjivanjem na ovome području od ukupnogjebrojaplotkinjaobuhvaćeno13.116, 9 698 ili74%
Prosječnaproizvodnjamlijekakrava obuhvaćenihselekcijskimradom,zaključenih u 305 dana laktacije, iznosi 3.979 kg mlijeka sa 3,73%m m
Za ovu izložbuodabrano je:
- kolekcija 10 steonih junicačija prosječnaproizvodnjamajkiu 305 dana laktacijeiznosi 4 679 kg mlijeka, - kolekcije 11 krava prvotelki od koji su proizvele:
> O važnostiizložbegovorili su mr Zlatko Dominiković,ravnatelj “Hrvatskog stočarskogselekcijskogcentra, gradonačelnikVrbovca,gospodinHerček,dipl.inž.Ivica Gaži,predsjednik Odbora za poljodjelstvo Sabora Republike Hrvatske i saborski zastupnikJosip Pankretić, a govorilo se i o ulozi seljaka na promicanjugovedarskeproizvodnje pa i cjelokupnoggospodarstva.
4 u prvojkontroli 20,20kg mlijeka,
4 u prvojkontroli 22,35kg mlijeka,
3 u 100 dana laktacije 2 095 kg mlijeka,
- kolekcija 6 krava drugotelkičija prosječnaproizvodnjamlijeka u 305 dana laktacijeiznosi 3 962 kg,
- kolekcija 7 bikovskih majkičija prosječnaproizvodnja u 305 dana laktacijeiznosi 5 225 kg mlijeka,
- krava Biserka Mb 862 sa životnom proizvodnjom,vlasništvo Tome Bukala iz Praščevca60,oteljena 30. 8. 1982. Otelila je 12 teladi, i to 7 ženskih i 5 muškihpotomaka, od kojih su tri predana Testnojstanici Varaždin, a 1 je prodanza prirodnipripust.
Jednogabika kupioje Centar za reprodukciju u stočarstvuHrvatskeKriževci,poznatibik PLUTO Hb-7123
Krava Biserka je u 11 zaključenih laktacijaproizvela 58 568 kg mlijeka sa 4,00postomliječnemasti ili ukupno 2 339 kg mliječnemasti. U petojstandardnojlaktacijiproizvela je6 181 kg mlijeka.
U okviru izložbeponuđene su za prodaju 53 junice.Proizvodnjanjihovih majkikreće se između 3 275 i 5 661 kg mlijeka. Za područjeDonjegMiholjca prodanesu 52 junicepo cijeni od 8 352-10 596 kuna.
Izložbu u Vrbovcu promatraojevelik brojposjetitelja iz svih krajevaHrvatske - stočari,agronomi,veterinari i drugi.
Na izložbi jegovorio i prof.dr. Pavo Caput,zamjenikministra poljoprivrede i šumarstva RepublikeHrvatske,kojije između ostalogaistaknuo potrebušto užesuradnjeproizvodača i službe za reprodukciju,agronoma i veterinara, o kreditnojpolitici,premijamaprelevma-nima,oslobađanju uvoza mlijeka, rasplodnimgovedima,već i uvozu samo vrhunskih genetskihpotencijala.
Uz Programstrateškograzvojapoljoprivrede, mnogo se očekuje i od novog Zakona o stočarstvu i veterinarstvu
Prof Caputzatim jeizložbuproglasio otvorenom.
Nakon što su izložbenagrlaocijenjena,predvedena su predposjetitelje.
Nagrade
Iz svake kolekcijenagrađena su po tri grla,1., 2 i 3 nagradom
prva nagrada 500,00kuna druganagrada 400,00kuna trećanagrada 300,00kuna
Uz novčanenagrade,proizvođači su dobili i naturalne nagradekojesu dodijelilisponzori:Sirela - Bjelovar,Dukat - Zagreb,PIK Vrbovec,Kiršprom - Vrbovec,Gumexfarm - Zagrebi drugi, a nagrađena su grla:
junice
1. Mica - oteljena1994. - uzgajivač Ivan Basrek - Gostović,
2 Duda- oteljena1994 - uzgajivač StjepanMedvedec - Vrbovec Krave prvotelke - domaćiuzgoj
1 Dona - oteljena1993.,uzgajivač Pavao Tumpek iz Poljane 41 Posebna
-
nagrada200,00kunakojujedodijelio
mr Zlatko Dominiković,ravnatelj
HSSC Zagreb.
2 Alka - oteljena1994., - uzgajivač
Tomica Loborčeciz Markovca 30
Prvotelke - uvoz Njemačka
2 Winde - oteljena1993. - uzgajivač
Pavao Tumpek iz Poljane41,
3 Lore - oteljena1993 - uzgajivač
StjepanFiškušiz Zabrđa 64.
Krave drugotelke - domaćiuzgoj
1. Dona - oteljena 1992 - uzgajivač
Mato Mikec iz Cugovca88,
2. Belinda - oteljena1993 - uzgajivač Ivan Hrastovec - Ladina 44,
3 Meli - oteljena1992. - uzgajivač Milutin Parne iz Majura18.
Bikovske majke
1 Greta - oteljena1988. ŠAMPIONKA, uzgajivačIvan Basrek - Gostović33. Sampionskozvono uručioje gospodinDevčić - Gumexfarm, a diplomu mr Zlatko Dominiković,ravnatelj HSSC.,
2 Biba - oteljena1987., - uzgajivač Vinko Markovčić,Praščevac 64
Dipl.ing.StjepanBrlek
Stočarska izložba Županije požeško-slavonske
U čast110. godišnjicepostojanja i rada Poljoprivredneškoleu Požegi, pod pokroviteljstvomMinistarstva po- ljoprivrede i šumarstvaRepublikeHrvatske i Županijepožeško - slavonske, u organizacijiHrvatskogstočarskog selekcijskogcentra, 16 lipnja u Požegije održanastočarskaizložba.
Stočarska = proizvodnja,=posebice govedarska, kao i u drugimdijelovima Hrvatske ima veliku važnost.Početkom ovoga stoljećaformirana jeprva marvogojskaudruga - Pakračka Poljana 1923.,Kaptol1927. godine.
Stočarskeizložbeorganizirane su u Požegi1887.,1931.,1955.,1971. u Gaju - Pakrac,1973 i ponovno u Požegi1977. i 1995. godine.
Na područjuŽupanijeima 8.810 plotkinja, od čega je umjetnimosjemenjivanjemobuhvaćeno85%, bikovima poznatogpodrijetla 4%, a samo je 8% nekontrolirano
Kod 400 proizvođača1.467 se grla nalazi pod tretmanom selekcije.
Za ovu izložbuizabranaje:
- kolekcija 8 steonih junicakojihje proizvodnjamajki u 305 dana laktacije iznosila 3 832 kg mlijeka;
- kolekcija 11 kravaprvotelki simentalske pasminekojihje proizvod230
nja u prvojkontroli od 13,3do 22,4kg mlijeka;
- kolekcija 5 krava prvotelki holstein friesian pasminekojesu u prvoj kontroli proizvele18,3 - 20,3kg, u drugojkontroli19,1 - 23,3kg,u trećoj kontroli 20,124,3 kg mlijeka;
- kolekcija 5 krava,domaćiuzgoj, čijaprosječnaproizvodnja u 305 dana laktacijeiznosi 4.664 kg mlijeka;
- kolekcija 3 bikovske majkečija prosječnaproizvodnja u 305 dana laktacijeiznosi 6 127 kg mlijeka.
Izloženaje prošlogodišnjašampionka Fazona,vlasništvo Ivana Delića iz Trenkova,kojajeu 305 dana u drugoj laktacijiproizvela5.324 kg mlijeka.
Izložena jei kolekcija od 12 junica namijenjenihaukcijskojprodaji, za koje nijebilo kupaca iako je pojedinim mogućim kupcimadodijeljenkredit.
Izlagače i uzvanike pozdravili su dipl. ing.Jozo Bešlić,ravnateljškoleslavljenice i mr. Zlatko Dominiković, ravnateljHrvatskogstočarskogselekcijskogcentra, a izložbuje otvorio prigodnimgovorom dipl.ing.Ivan Juraš, pomoćnikministra za poljoprivredu i šumarstvoHrvatske
Vlasnicima najboljihgrladodijeljene su nagradeod po:500 kuna za prvu,
400 kuna za drugui 300 kuna za treću nagradu.Sponzori(15 organizacija), 12 općinai 2 gradasudjelovali su u pokrivanjutroškovaizložbe.
Junice simentalske pasmine
1 Jaca - oteljena1994.,proizvodnja majke3.658 kg,vlasnik Marin Marković-
Alilovci;
2. Jasna - oteljena1994.,vlasnik
Antun Sazama - Kaptol;
3 Lasta - oteljena1994.,vlasnik Adam Tomašević - Trenkovo
Prvotelkesimentalske pasmine
1 Goluba - oteljena1993. u tri kontrole proizvelapreko18 kg mlijeka, uzgajivačĐuro Dobovka - Resnik;
2 Jagoda - oteljena1994., u drugoj kontroli proizvela 18 kg mlijeka,uzgajivačIvan Glazer - Antunovac;
3 Maca - oteljena1994., u drugoj kontroli 22,4 kg mlijeka,uzgajivač Antun Samarđija - Biškupci,
Prvotelke holstein - friesian pasmine
1 Lena - oteljena1994., u trećoj kontroli 20 kg mlijeka,uzgajivačDrago Ciganović - Alilovci;
2. Jagoda - oteljena1994.,treća kontrola 24 kg,uzgajivačIvan IvezićOtok;
3. Ljuba - oteljena1993.,trećakontrola 22 kg,uzgajivačIvan Ivezić - Otok.
Domaćiuzgoj - ostale simentalke
1. Volga - oteljena1993., u drugoj laktacijiproizvela 4 247 kg mlijeka, proglašena je šampionkom,uzgajivač Zvonko Holjevac - Svilna. Uz nagradu župan požeškoslavonski =gospodin Bagarićuručiojegosp Holjevcumuzni uređaj,gospodinDevčićiz Gumexfarma - Zagrebšampionskozvono, a ravnateljHrvatskogstočarskogselekcijskogcentra diplomukojajedodijeljena i uzgajivačimasvihprvonagrađenih grla.
2 Janica - oteljena1991., u drugoj laktacijiproizvela3.787 kg mlijekauzgajivačSlavica Dražić iz Skenderovaca
3 Frajla - oteljena1992., u prvoj laktacijiproizvela5.634 kg mlijeka. UzgajivačIvan Delićiz Trenkova Bikovske majke
1. Buba - oteljena1987., u 5 laktaciji proizvela5.953 kg mlijeka,odgojila 6 teladi,uzgajivačMato Alesić - Oprisavci)
2 Lutka - oteljena1988., u 4 laktaciji6.096 kg mlijeka,odgojila 6 teladi, uzgajivačMijoSakoman - Biškupci. Dipl.ing.StjepanBrlek
E z hrvatske: povijesti .
Ladislav E Pejačević
Ban kavalir 1880.-1883.
Nakon bana - pučaninadobili smo bana-kavalira kojemusu tajnaslov dali jer se ponašaona starinski način,lijepo se ophodećipremaljudima.
Njegovoimenovanje za bana teklo je vrlo jednostavno,prema onom nama većpoznatomnačinu Car i kraljovako mu je, s malo riječinapisao:
“DragigrofePejačeviću! Na prijedlog Moga ugarskogaministra predsjednika imenujemVas banom Kraljevinah Hrvatske,Slavonije i Dalmacije.
U Beču,21. siječnja1880.
FranjoJosip s r
Koloman Tisza s r "
Službene“Narodne novine" su tih dana o njemunapisaleovih nekoliko lijepihmisli: “On je muž visoko izobražen,pronicavaduha,bogataizkustva,čvrsta i odlučna karaktera Nije se ustručavaoprinositiznatnih žrtava, radećivazda stalno i dosljedno po svom najdubljemuvjerenju o dobru zemlje s čijomjepovijesti ime svietle njegoveobitelji od davnine sjajno skopčano. - On ima povrenjesvietle krune,ugarskevlade, a podupire ga saborska većina."
Početkom veljače,prve pozdrave novome banu poslalojestanovništvo Vivodine,=Krašića,Jamnice, Pokupskog,Jastrebarskog i Kupinca.Bilo bi zanimljivoznati zaštosu baš ta mjestancaprva pohitilaizrazitivjernost i odanost novome banu Ranijeste doznali kako je ban pučaninušao uZagreb,skromnijenego Levin Rauch, a sada ćetese iznenaditi kako jeban kavalirpotpunonenajavljeno došao u Zagrebiz Budimpešte28. veljače: tek u Dugom Selu u vagon mu je ušao Jovan Živković,odjelnipredstojnik za
unutrašnjeposlove. U Zagrebusu zajednoizašli na posve pustiperon na kojemječekalatek jednakočijakoja ih jeodvezla u nadbiskupski dvor Kod kardinala Josipapl.Mihalovića novi je ban bio gosttri dana. Ondjemu je priređenagozbaza dvadesetak osoba.
Sada bi,s obzirom na redoslijed našegapisanja, morao slijeditiživotopisnovoga bana,ali začudo,dnevni tisak onoga doba o tome nijenapisao ni riječi.Stogaevo neštomalo podataka o njegovojobitelji i o njegovoj osobi,koliko pokupismoiz raznih drugihizvora
ObiteljPejačević i ban Ladislav Prvi Pejačevićipojavili su se u Pečuhuoko 1689.,kamo su došlikao bjegunci iz Turske Bilo ih ječetvoro braćekojisu uskoro postalibaruni Marko se preselio u Osijek i ondje osnovao hrvatsku lozu Pejačevića. Sin Josipje 1732 kupiovlastelinstvo Našice,kasnijeje od stričevanaslijedio Retfalu, Rumu i Viroviticu, a stekao je i Podgorač. Od MarijeTerezijedobio je grofovskinaslov s pridjevkomVirovitički.lako su Viroviticu uskoro prodali
knezu Schaumurglippe i dalježivjeli u Našicama,pridjevak jeostao Godine 1811. u Našicama su počeli s gradnjom novog baroknogdvorca koji i danas srećompostoji.
Prema mađarskim .podacima,naš Ladislav rodio se u Šopronu5. travnja 1824 od oca Ferdinanda i majkeMarije
smatrali da je i za njegovabanovanja gospodarstvo u Hrvatskojnapredovalo.
“Zakon o promicanjugospodarskih svrhah kraljevinahHrvatske i Slavonije"
Dory.Oženioje Gabrijelukojase također prezivalaDoryi s njom imao sina Teodora i kćerMariju.Studijprava završioje u Pečuhu, te jeuskoro ušao u službukao veliki bilježnikVirovitičke županije, a kasnijeje postaosucem Banskogstola. Bio ječlanunionističke stranke,zagovarao jedakle,usko povezivanje s Mađarskom, a ne s Austrijom.Zbog togaje i bio članomKraljevinskog =odaslanstva (regnikolarne deputacije),kojeje 1868 s Mađarima sklopilopoznatu= Hrvatskougarsku nagodbu.
Za nas poljodjelcevažnojeda jegrof Ladislav među ona 34 članakoji su 1841. utemeljiliHrvatko-slavonsko gos- podarskodruštvo, a po tome i “Gospodarski list".Bio jevišegodišnjimpredsjednikomGospodarskepodružnice u Našicama i članom utemeljiteljem Slavonskoggospodarskogdruštva u Osijeku.Iznimno naprednovodio je svojagospodarstva, pa su suvremenici
Još za banovanjaIvana Mažuranića uvidjelo se da se poljodjelstvo mora potpomagati i novcem iz državnog proračuna, pa je 1876. dodijeljena pozamašnasvota od 20 000 forinti Osjećala se, međutim,potrebada se takva izdvajanjaozakone i učinestalnima,pa je 25. rujna.1881. izglasan zakon o promicanjugospodarskih svrhah kraljevinahHrvatske i Slavonije. Time jeosnovana Zaklada (ilifond) u kojuće pritjecati novac iz globana temeljuzakona o šumama,lovu i poljskomredarstvu, te prihodiod prodaje zaplijenjenih stvari na temeljuistih propisa.Zakladom je upravljalavlada putem svoga odjelaza unutarnje poslove.Kamate iz zakladne glavnice služile su za promicanjepojedinih grana gospodarstva,uglavnompo prijedlozima Hrvatskoslavonskog gospodarskog društva i njegovihpodružnica. Tim se sredstvima do 1918 učinilo mnogo korisnog za razvojnaročito stočarstva,vinogradarstva,voćarstva i poljodjelskogstrojarstva.
Novčanapogađanja s mađarskom vladom
Prvi i odmah teškiposaonovom je banu bio sklapanjejošjednerevizije Hrvatskougarske nagodbe,kojimbi se neštopoboljšalonovčanostanjeKraljevine. lako jeban imao odličnih veza i uživaovelik ugled u Mađarskoj,ipak su pregovoriteško napredovali.Uspio je samo utoliko štosu dvijeznatne glavniceNaukovne i vjerozakonske zaklade (osnovanejošpo MarijiTereziji)vraćeneHrvatskoj,kojoj su odsada pripadalenjihovekamate. Nismo saznali o kojoj se novčanojvrijednosti radilo,jer o tome ništa ne piše u kasnijimpovijesnimknjigama.Inače jeod hrvatskih prihoda i daljeostajalo45%, a na zajedničkeposlove s Mađarskom i za troškove dvora odlazilo je55%.
Prvi nastupbana u Saboru
Konačnoje8 lipnja1880. svečana deputacijahrvatskogSabora, na čelu sa zagrebačkimpomoćnimbiskupom Jankom Pavlešićemotišla po bana u Banske dvore. Ban jeu velikaškoj odori s odličjem i znakovima komorničkog dostojanstvaušaou sabornicu,burno pozdravljen, i održaokratak govor iz kojegizdvajamo:“Imati ću uvijekpred očimaZAKON i PRAVEDNOST i stajati iznad stranakah Uvjeravamvas da imadem dobru i krepkuvoljuučiniti sve na dobro zemlje i na korist našega naroda."
Jošprijetoganadnevka ban jeposjetioOsijek,gdjeje bio vrlo srdačno primljen - u njegovuječast u Kasinu bila priređenagozbaza 120 osoba. Ban ježelio da u hrvatsku politiku i javni život uopće uvede bogatuslavonsku aristokraciju kojase godinamadržala po strani
SjedinjenjeVojnekrajine s Hrvatskom
Vojnakrajina na hrvatskome tlu bio jevojnisustav za obranu od Turaka, kojijeveć1463. počeoizgrađivatikralj MatijaKorvin, a nastavio polovicom 16 stoljećahabsburškikraljFerdinand zbog daljnjeguspješnognadiranja
-
Turaka Cijelih 300 godinahrvatski puk je na tome područjubio u stalnoj vojničkojslužbi, a kada jenestalo turske opasnostiratovao jeza Austriju po skoro svim europskimbojištima.Vojna krajinaimala je 1857 oko 674 000 stanovnika, a površinomje bila nešto manjaod banske Hrvatske. Njomeje sasvim neovisno o hrvatskim vlastima vladao bečkidvor prekodvajugeneralnih komandi u Zagrebui Osijeku.
Vojna krajinaje jednoćočuvala nešto hrvatskogpodručja, ali jekasnije postalanjenom rak-ranom. U svim saborima desetljećima se zahtijevalo njenosjedinjenje s Hrvatskom,dok konačnonije15. srpnja1881. izašao MANIFEST
Ban Ladislav grofPejačević bio je imenovan carskim povjerenikom za izvršenjepripojenjaKrajine s materom zemljom.Radost jeu zemljibila ogromna “Narodne novine" od 15. 7. 1881. pišu:“U čitavojhrvatskojpovijesti ne ima znamenitijeg, ali ni radostnijeg dana nego štoje 15 srpnja1881 Oživotvorenajevjekovnaželjanašeg naroda. Srdce svakogsina hrvatskoga ispunjenoje ovaj čas samo oduševljenimčuvstvom najdubljepoda- ničkezahvalnosti prema milostivom cesaru i kralju.Hrvatski narod dokle ga god bude,slaviti ćeovajdan kao veliki narodni svetac." Ban grofL. Pejačević ostvario jeprvu i glavnuželjuhrvatskog naroda i glavnutočkusvog programa. Evo za godinu i nekoliko dana održao jesvojubansku riječ. Uz sretan hrvatski narod,sretan jei njegovban!"
U Zagrebuje 18 srpnjabilo veliko slavlje: na Jelačićevomtrguskupilo se oko 10 000 građana, a tu su bili i trubljačiSokola,300 bakljonoša, lampioni,bengalskavatra,društva sa stjegovima... Svi su pozdravljali bana koji jestajao na srednjemprozoru Banskih dvora.
Polovicom kolovoza ban jepoduzeo svojeslavljeničkoputovanje po sjedinjenim bivšimkrajiškimpodručjima. Tako jebio u Lekeniku,VelikojGorici,
NARODNE NOVINE.
U Zagrebu, u nedjelju 17 spaja1851.
MANIFEST Mojimkrajišnikomhrvatsko-slavonskoga krajiškoga područja
Pošto ste Vi na temeljuMojegamanifesta od 8. kolovoza 1873. jur i u pogleduobranbene dužnosti uzporedjeniostalomu pučanstvuzemaljahMojekrune ugarske, i pošto se hrvatskoslavonsko krajiškopodručjegradjanskomupravom upravlja, to Sam odredio, da se to područje s MojimikraljevinamiHrvatskom i Slavonijom, a tim sa zemljamiMojeugarskekrune sjedini.
Tim se konačno završujeznamenito razdobje u razvitku Vašeganarodnogaživota.
Uslied poviestnihdogadjahpovjeriše Vam Mojiuzvišeni predjestražu na južnihmedjah austrijskougarske monarkije,oslanjajuć se prosvietljenimpouzdanjem na Vaše junačkekriepos- ti, na Vašu neutrudivu budnoću izadovoljnost, ina Vašu požrtvovnost, kojajeupravo nasliednom postala.
Vi ste tu zadaću tečajemviekovah odanošću vršili
Vaš cesar i kraljhvali Vam na tom!
Petrinji,Glini,Sisku,Topuskom,Kostajnici,Dubici,Jasenovcu,Novskoj.
Svugdjeslavoluci, zvona, mužari,povorke,pjesmei ples!
Predajavlasti u Krajini s generala baruna
JosipaFilipovića na bana obavljenajeviše negokavalirski. General je, naime,poštenoupravljaoVojnomkrajinom, u gospodarskominteresu hrvatskognaroda
Površina Vojnekrajine u Hrvatskoj bila jevrlo sličnapodručjukojesu nam 1990. zaposjelevelikosrpskesnage, koje su također htjeleimati svoju državu u državiHrvatskoj.
Nova mađarizacija I ostavka bana
FRANJOJOSIP re da se morajumaknuti. Usporedojei narod spontanodigaobune,naročito u Hrvatskome zagorju i u Baniji.Usprkos svega,Ministarstvo financijaodluči da dvojezičnigrbovimorajuostati, našto ban, uvrijeđen i ozlojeđen, podnesekraljuostavku 24. kolovoza 1883.,kojujeovaji prihvatio.
Mađarski ministarpredsjednik Koloman Tisza ishodi kod kralja da se Hrvatskojukine ustavno stanje i postavi kraljevskikomesar zagrebačkigeneral Herman Ramber Našlo se rješenje: postavili su se tzv “nijemigrbovi"bez ikakvognatpisa, dok su u unutrašnjosti Hrvatske ostali oni sa starim hrvatskim natpisima.Stanje u zemljismirilo se do krajagodine,pa je kralj 1 prosinca 1883 imenovao za novog hrvatskog bana dr DragutinaKhuen Hedervaryja.
VeseljezbogpripojenjaVojnekrajine nijebilo dugogvijeka.Ondašnjamlada mađarska nacijaželjela jeiod hrvatskih područjaučinitištočvršću i jedinstveniju mađarsku :državu. U ciljutogaje: početkomkolovoza 1883 mađarski ministar Saparynaredio da se s financijskihureda u Zagrebuskinu hrvatski natpisi, a umjestonjihstave grbovi sa mađarskim i hrvatskim natpisima. Zastupnicisvih stranaka smatrahu da su dvojezičnigrbovipovredaNagodbei
Stari kavalir Ladislav grofPejačević umro jeu svom našičkomdvoru s proljeća1901 Pokopanjeu kapeligrob- nici kojujejošza životadao sagraditi i kojadanas,dodušeopljačkana,stoji kao lijepukras na našičkomegroblju.
Dipl.ing.StjepanKeglević
Mali podsjetnik za poljodjelske radove
u kolovozu
S obzirom na to da nam jepoznato kako seljačkipuk voli prošlostsvog naroda,sela,kao i svojeobitelji, ovoga ćemo putaukratko opisati što su gospodarii gospodaricemorali raditi tjekom kolovoza prije103 godine, prema pouci iz stručnoglistića “SEOSKI GOSPODAR"
U dvorištu - Suši i vjetrisjemeza oziminu Kad bi svijetsijaosamo čisto i najboljesjeme,do skora bi se bez ikakve mudrolije i troškadokopao_izvrstne vrsti svakogažita. Moči konoplju na dozvoljenumjestu, a kad budeš gotov,izpuljajvodu,da ne trujezraka
Kupijaja za zimu i spravljaj ih u suhu proju I ječam, a joštebolje u vapno ili kreč.
U vrtu - Sabirajzrele plodine: graška,grahailibažulja,sjemešpinata, luka,češnjakaitd. Odkidajzrele krastavce Špinatovosjemeodmah i posij; sijjesenskurotkvu i repu Sadi porac luk,zadnjejetomu vrijeme.
Posijšto višeperšina i mrkve To ćeš moći u rano proljeće i sam trošiti i dobro prodati,osobito ako si bliže gradu.
U voćnjaku - Još možeš.cijepiti voćkena spavajuće oko Kupivoće,što padas drveća i podajsvinjamilisurovo iliizkuhano, te pomiješanoposijami ili mekinjami.Rano voće,što jespalo s drveća,premda je pišljivo, ako nije sasvim . iskvareno,kupi u posebni badanjza ocat. Nu očistisvaki komad od crva, te sad imašvremena, jerjesav rad u poljuprestao.
Imašli zdrava ljetnavoćate moraš drvo obrati,jerje već zrelo,beri ga osobice i prešaj od njegajabukovaču.
U vinogradu - Posijecisuvišnemladice,privezujpunerozgve.Pljevi i čisti, 236
imenito mlade,američkenasade Kopajpo trećiput!
U polju i livadah - Na strništa vozi gnoji ori štoprije,rani usjevredovito jenajbolji. Sijrepu na rijedko;pazida te sjemenomne prevare!
Kosi otavu i sušijepomno. Tisuće vozova ide godimivepo zlu,jerljudi vlažnumeću u plastove.
U stajah - Teglećeblagoprestaje se hraniti zelenim krmivom;što ima,neka raste, da dobiješjoštejednuobilatu košnju. Za jesenskupašu dobro se poslužisvakim komadom polja,štoga imaš.
U kokošinjcu - Mladu puradpriučaj po malo i na zrno; od same pašeneće se odebljati. Ne čupajpersje s gusaka jerje to okrutno i ne vrijediništa. Kokošihrani najvećzoblju,tako će najboljeleći.Hoće li kojakvočka,da sjedne,možešto jošteprihvatiti pa ćeš dobiti lijepupiladbaš u zgodno vrijeme,kad se da dobro prodati.
U kotcu i toru - Dajsvinjamprilike, da se čestokupaju; to jepolahrane Ovce peri i striži
U pčelinjaku - Treba li,ubijajtrutove
Narodne gatnje u ovom mjesecu: Ako jelijepLovrijenac, bit će topla i ugodnajesen.
Ugodan dan Sv StjepanaKralja obećajedobru berbu
Gospodarskerečenice
Kolovozjesvanuo, hmeljisuncokret procvao.
Na Bartola putujuzmije u luknje.
Ode kukavica.
Na Veliku Gospu pojavlja se žuto lišće na drveću.
Na 10.,11. i 12. kolovoza krešuse zvijezdevišenego ikada!
Kao štovidite,dragičitatelji, ostavili smo starinski hrvatski jezik, ali smo ga pisaliprema pravilimadanašnjegpravopisa!
Priredio: Dipl.ing.StjepanKeglević
Mladenka u Hrva tradicijama
To je naslov izložbe kojusu Etnografskimuzeji Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebupostavili u Etnografskommuzeju na 'Mažuranićevomtrgubr 14, a kojaćebitiotvorena do 29. rujna1996. Ta izložba posvećenahrvatskim mladenkama nastala je u povoduodržavanja 30 međunarodne smotre folklora kojaće ovoga ljeta u Zagrebuprikazati svadbene običajenašegi drugihnaroda. Izložbujezamislila prof.Zorica VITEZ
Ulaz u izložbenuprostoriju s lijeve strane jeokićen nizom svježihmaslinovih grančica, a s desne , na pravoj zelenojtravici, lik jeovčice uz kojustoji lutka obučenakao mlada pastirica iz Like. Ima jednostavnu.grubu bijelu haljinu, s dvijekečkice na glavi. Uz nju stoje- stihovi - njene= čeznutljive djevojačkepjesme:
Oj livadorosna travo, kojpo tebi čuvastado, čuvala ga divojčica
Od sedamnajstgodinica, Stado čuva,pismupiva, Moj draganeštote nema U tajpripremnidio izložbe posvećene našim mladenkama uključena je i Udavačaiz Bapskekojapobožno kleči u djevojačkomredu,kako jeto običaj u slavonskim crkvama. Njena
velika pregačajarkojecrvene boje, na bijelojsuknji su širokešarene vrpce s po jednimhrvatskim grbom. Preko ramena nosi bogatoizvezenu maramu, također uglavnom u crvenojboji, a na glavijojjeuski bijelivjenčić od umjetnih ružica Udavača iz Vrlike nosi bogat nakit oko vrata,prekoprsiju,gotovodo gležnja,sastavljen od četrdesetaknizova okruglihmetalčića. Ne znam jesuli to kakvi starinski srebrni novčići. Malo se doima kao pancir. Na glavijojje platnenibijeli veo također pričvršćen nizom takvih .okruglihmetalčića. Sljedećetri vitrine još su uvijek posvećenepripremama za svadbu. Tu su svadbeni kolači i kruhovi iz Slavonije,paprenjaci iz Jelse i Omišlja te pivaciz Murtera U drugojvitrini su predsvadbenidarovi,uglavnomcrvene
l
jabuke s utaknutim dukatima ilipapirnatim novčanicama, ali ima i lijepih tanjura.Udavača iz Privlake jeza moj ukus najotmjenija, uz jošjednudrugu. Bijelasuknjaješirokimzlatnim vezom porubljena; a isto tako i crna svilena pregača.Oko vrata tri su niza velikih dukata, a na glavimalen ukras s dukatićima. Uz njujealkaruša(malo ružnozvuči),višegradskanošnjaiz Sinja, od skupocjenihtkanina. Nošena je1818.,kada jeaustrijski car Franjo sa svojomsuprugom caricom Katarinom došao na alku Čak se zna da juje nosila LucijaBrajinović.
Jošnismo stigli do svadbenih nošnji, jer je na redu sobica slavonske udavače u kojojprevladavakrevet sa šest ogromnihbijelihjastuka na crvenojpodlozi s najljepšim“šlingerajima". Tu jeormar postolnik,(kredenz), stalak na zidu za ručnik na kojempiše JULKA,stolić s malim stojećimogledalcem i petrolejkom, a na zidu jeslika Srca Isusovog.
Eto i prve mladenke iz Poljica(Srijave)kojanosi zelenu pregaču(tuboju nema ni jednadruga mladenka na izložbi),bijeli veo pričvršćen na glavi s dvijesrebrne toke kojedržei dvije podugevrpce. U opremise, uz jastuke, u košarinalaze glačalo,srp, preslica, neko šareno uže,prostirači, a bome i muški predmet - sjekira. Na zidu visi poljičkamuška crvena kabanica koja se nosila prilikomizbora kneza i za važnijihsvatova
Sljedeći niz lutaka-mladenki počinje sa Samoborskim prigorjem,Svetom Nedjeljom.Tamošnja je mladenka ozbiljnija jernosi crni plašt do koljena, obrubljen uskim crvenkastim obrubom Suknjajebijela i ukrašenaje širokim crvenim vezom Ukras na glavi je skroman.
Narodnu hrvatsku trobojnicu u pojasu, na rukavima,ispodvrata nosi samo mladenka iz Vrapča,iz Zagrebačkog prigorja. U bijelomje,ali jojjeprslučić od crne vune ukrašennekim bombicama Na glaviima stožastiružičasti ukras,bez vela
238
Danas smo naučeni da su mladenke sve u bijelom, ali u našem seljačkom puku nijetako. Posvemašnjubjelinu nose samo tri mladenke: one iz zagorske Bednje, iz Ogulinskogkraja i Sibinja.Zagorkaima samo jedanmali crveni mašlek na grudima,a u mladenačkojkruni na glavisamo tri crvene ružice,ostalo su bijeleružice i zeleni listići.Ogulinkaima samo uski crvenkasti pojasi dugačakveo, a s malog bijelogvjenčićana glavi spuštaju se dvijebijelevrpce. Delničanka je sva u crvenim bojama. Stručnjacietnolozi kažuda je crvena bojaoduvijek u narodu bila omiljelajer jeprema vjerovanjutjerala i sprečavala zle natprirodne sile i osiguravalazdravlje i sreću.
Turopoljskoplemenitaštvoogleda se u običaju da se plešeza djevojačku partu s dviješarenevrpce, probodenu sabljom o sobnu gredu.
Međimurka poštujeneki magički običaj:stoji na ljestvama za tavan; koliko je prečkivišeod poda,toliko godinaneće roditi U bogatomselu TrnjanskiKutimladenka je u bijelom,zlatom vezenom haljetku s 10 dukata u triokomita niza, a gledakroz oglavinu za konja,kako bi mladenca čvrstovezala uza se Nema svatova bez kočija,pajetakva jednadvoprežnaizrađena u Sibinju za tamošnji KUD “Tomislav". Na njojstoji mladenka u bijelom, a prednjom na sjedalu su litrenka ičešnjak,kojisvojim mirisom valjdaoduvijektjerazle duhove.
Prikazan jeneobičanobičaj iz sela Berek u Moslavini: na mladenkinom krilu = sjedi= “nakoljenče", = muško djetence,kako bi mladenki donijelo porod.
Ima lutaka kojeprikazujunošnje hrvatskih mladenki izvan Hrvatske, i to iz Mohača,Žepče i Tavankuta. Ova posljednja = predstavlja = najozbiljniju mladenku,jerjojjehaljina od crnog sukna u kojesu vrlo diskretno utkani cvjetnioblici, ali je sve obrubljeno uskim zlatnim vezom
Najživlja i najšarenijajemladenka s otoka Suska. Njenado koljenakratka, vrlo širokazamamna suknjica sva pršti od boja:crvene, ružičaste,žute i narančaste. Na glavijojjevelika kruna od šarenaperja.
Najšareniju krunu ipakima mladenka iz Vrbnika: ona se sastoji od umjet- nih ružica,kuglica i okruglihstakalaca, a sve jeuvijeno u najšarenijeperjesvih bojaiz sunčevezrake Poneki bijeli mirtin pupoljaksimbol jedjevojaštva.
Stigosmo do posljednjegdijela izložbekojiprikazujeposljedice i cilj svadbe i same mladenke Baranjacje svojomkabanicomogrnuo mladenku i Vodi je u bračnusobu.Tu se nalazi bračnapostelja s ponjavamaispod kojihveseli svatovi stavljajutrnjeili čarobnetrave. Negdjeje običajda mladenci jošovdjejedupečenukokoš, a mladencu se s osobitim razlogom preporučuje da pojedepolovicupijetla. Uz postelju već stojimala kolijevka, ljepoizrezbarena Tu jei ormar udate žene kojije.1946. donijela u miraz JulijanaFištrekiz Ivanske. Na unutrašnjojstrani vrata zapisalaje mlada majkanadnevke rođenjasvoje šesterodjece, a na drugomkrilu vratiju nalijepljene su svete sličice. U opisu togaormara pišeda je to bio jedini intimni kutak ženeu velikojzadružnoj obitelji. Na krajuizložbe, u tim prostorima jelutka udate ženeiz Nijemaca u
prekrasnoj 'zlatari. Ta je nošnja,po našem ukusu,“miss izložbe".
Da malo prikažemo u brojkamatu ljepuizložbu: 39 lutaka, 18 slika, 13 komada pokućstva,*“jedna“vrata, ognjište i zdenac Na zidovima kao pozadinasu panois prikazima 9 ogromnihcrvenih jabukakojesu od davnina simbol ljubavi i prosidbe.
Na prvom katu,usred “okrugle dvorane je staklena vitrina, a u njoj MUTVORANSKIVIJENACiz jugoistočne Istre,kojistoji na glavitamošnjeg kipaMajkeBožje.To je vijenac od umjetnograznobojnogcvijeća s kojeg vise mnoge šarenedugačkevrpce Odavno se tajvijenacskidao s kipa MajkeBožje i stavljaomladenkama na glavuza vrijemevjenčanja.Poslije su ga one vraćaleGospi,darovavšijojpo jednuvrpcu. U ostalim zidnim vitrinama su zavjetnidarovi mnogihmladenki kojesu svojevijence,ponekadi srebrne,darovale Gospi,pa su se i oni posuđivalidrugimmladenkama. Ima krasnih primjeraka iz Prološca,Omišlja,Rastovca. To su bili simboli djevičanskečistoće.
I tako,dragičitatelji, ne žalitetruda, organizirajte si u selu neki zajednički prijevoz pa posjetite tu izložbu. Ona će Vas razveseliti svojimbojamai oblicima Bar na kratko vrijemegledatćete životsamo s njegovelijepestrane
Izvjestio: Dipl.ing.StjepanKeglević
Ljetni
proljevi
Za toplijegvremena učestaliji su slučajevitrovanjahranom. Ponegdjeistovremeno oboli i većibrojljudi.
Proljev ilidijarejapojavajejedneili više vodenastihili kašastihstolica dnevno i može biti
simptomom različitihpatološkihstanja.Ljetniproljevi,kojisu priličnočesta pojava, uglavnom su uzrokovani bakterijama ili njihovimtoksinima kojise nalaze u
Las SZARAA»fakI 4 zagađenojhrani. Najčešće su to meso, mlijeko,sladoled,kolači, voda Od bakterijskihuzročnikanajčešće su salmonele,šigele,ešerihijakoli,stafilokoki i streptokoki.Patogeniorganizmimogu biti i virusi,paraziti i gljivice. U akutnoj fazi bolesnikponekad ' izgubiveliku količinu tekućine i elektrolita, a posljedicaje isušivanjeorganizma(suha koža,smanjenomokrenje,grčevi u lis239
tovima). To se stanjezove gastroenterokolitis. Uz proljeve,javljaju se i mučnina,povraćanje i grčevi u trbuhu U stolici se mogu naćikrv,sluz i gnoj. U težimslučajevimaobilni je proljev popraćen.povišenom-temperaturom i groznicom.
U ljetnim.mjesecimaima najviše muha kojevrlolako mogu prenjeti zarazu na hranu,osobito na onu koja se ne kuha.
Ako se jakiproljev i povraćanje pojavekod djeteta, to se stanjemora shvatiti posebnoozbiljno.Nagligubitak tekućine iz organizmadovodi do dehidracijekojakod male djecevrlo brzo nastupa i zahtijevaspecijalističko lječenje u bolnici
Proljevinisu rijetkapojavameđu turistima kojiljetuju u krajuilikampu s niskim higijenskimstandardomsanitarnih čvorova.
Proljevdakako može nastati i iz niza drugihrazloga.Tako,na primjer, postojineurogeniili emocionalni proljev kojise javlja“tijekom velike psihičke napetosti(npr.'ispiti!).Proljevprati i bolest debelogcrijeva - ulcerozni kolitis,zatim funkcionalniporemećajdebelogcrijeva - iritabilnikolon itd. U svakom slučaju,liječnik će biti tajkojiće pronaći pravi uzrok “i propisati
Nagradnopitanje
Najčešćabolest vimena krava je:
a)slinavka b)mastitis c) šap
odgovarajućeliječenje.Nemojtesami sebi određivati lijekove.Svakako obavijestiteliječnikaako ima više slučajevaproljeva u vašojokolini Liječenjedijarejeje medikamentozno i dijetetsko.Ciljdijetejeda se nadoknade tekućina,elektroliti, vitamini i hranjivetvari kojenedostaju.Dobra osobna higijena,naročitopranjeruku poslijenužde,iznimno jevažnapreven- tivna mjera.Voće i povrćevaljaprati uvijek, ali ljetiposebno.Hranu treba propisnočuvati i,naravno, izbjegavati onu za kojumislimo da jezagađena. Sve to dobro jedržati na umu, jer proljevnijenimalo smiješna ni bezazlena stvar Na koncu,zaštoda iz sjedećegpoložajačestogledate u vrata nužnika...
Odgovorešaljite na adresu: Hrvatsko mljekarskodruštvo, 10000 Zagreb,llica31/lIl, s naznakom ZA NAGRADNU IGRU
Redakcijskikolegij: dr. StjepanBanožić; dr. Ivo Belan;ing.Mirna Božičević,dipl.ing.StjepanBrlek; dipl.ing.StjepanDeneš;dr. StjepanFeldhofer; dr Ivan Jakopović; dipl.ing.StjepanKeglević;prof.dr. ZvonimirŠtafa Glavni i odgovorniurednik: dipl.ing.JurajČičmak; Redaktorica: dipl.ing.Vera Volarić;Tehničkaurednica: Nada Rašpica; Lektorica: mr Alka DomićKunić Crteži:dipl.ing.Nikola Božičević
Vlasnik|Izdavač:Hrvatskomljekarskodruštvo Upravai uredništvo:Zagreb,llica31/III,tel./fax:01/424420 Cijena:2,50kn
Tisak: TISKARAOrbis d d