kužba stale,pribora ištalske opreme PAŽZfmnost »rocjene uzgojne vrijedno oćarske izložbe
Jesen i pripreme za zimu
Jesensko zahlađenje u samome po- četku životinjamamože više odgovarati nego ljetnevrućine.Jače zahlađenje kojepostupnodolazi, uz suho i lijepo vrijeme,životinjetakođer dobro podnose i pomalose privikavaju na zimskehladnoćei nepogode. To su zapravo idealne prilike za pripremanježivotinja za zimu, ali može uslijediti inaglozahlađenje uz hladne kiše ijakevjetrove. Kao isvi nagli prijelazi, tako i tajmože biti štetan po zdravlježivotinja. U takvom slučajuvalja bitina oprezu istoci posvetiti mnogo više pažnje,jerponekadi male nepažnje mogu prouzročiti mnoge neugodnosti i gubitke. S obzirom da jejesenrazdoblje pripremanja za zimu kojajenajnepogodnijegodišnjedoba,naglozahlađenje možeuvelike otežatipripreme,pogotovu ako se s njima ne počnena vrijeme.
Budućida ćese stoka prekozime pretežitozadržavati u štalama, one moraju biti udobne da bi se životinje u njima lagodnoosjećale ida budu zaštićene od vremenskih nepogoda.Stočne nastambe morajustoku zaštititi od svih naglihpromjenatemperature i ne smiju prokišnjavati.Nastambe ne smijubiti vlažne,jervlagai hladnoćazajedno mnogo štetnijedjeluju na organizam životinja.Temperatura u štalamamora biti štoujednačenija i bez velikih i naglih promjena.Nijedobro da jeu stajiprehladno, a niti pretoplo.
Hladan ivlažanpodčestojeuzrok oboljenjazglobova,reume, smanjivanja opće otpornosti i drugihnegativnih pojava.Zivotinje se na takvom podune mogu čestito odmoriti,priraštanje je slabije, a kod mliječnih se krava češće pojavljujuupalevimena
Stropzaštićujenastambu od hlađenja odozgor, a može služiti i za zračenje. Stropmora bitidobro izoliran,jerjestrop od armiranogbetona odnosno stropkoji nijedobro izoliran, veoma hladan Na njemuse skupljaju ikapljice vode nastale odkondenzirane vodene pare,kojeonda padaju na životinje i uznemiravajuih,što jesvakako nepovoljno.
Treba voditiračunada zidovi ne budu vlažni ida su iznutra glatki, bez pukotina i hrapavosti, da se mogu lako čistiti i raskuživati.Prijelazizmeđu zidova i podovaneka jezaobljen,jerse oštri prijelaziteškomogu dobro očistiti.
Računase da jepovoljnatemperatura za odrasla goveda015"C, za junad612%, a za telad 712“C. U porodilištu neka temperaturabude 1020%C. Za mliječnagrlaodgovaratemperatura između +7 i +18"C.
Štale se ujesen moraju dobro pregledati, sve manjkavostiuočiti, te na vrijemeobaviti sve popravke.
U štali jeneobičnovažanpod,jerse životinje na njemunalaze gotovostalno
Kanalizacijajeopćenitovelik problem kome se posvećujenedovoljnopažnje. O načinuizvedbe kanalizacijeuvelike ovisi čistoćaštale i štalskogzraka Ako jeventilacijalošazaostajemokraćakoja se isparava,prilikomnjenograspadanja nastajeamonijakkoji, ako se duljeudiše, smanjujekoličinuhemoglobina u krvi i izmjenuplinova te se hrana slabije iskorišćuje. Uz to,amonijakdražisluznicu
očiju i dišnihputeva,oštećujeih, a kroz povrijeđenusluznicu lako moguućirazni mikroorganizmi i uzrokovati oboljenja. Ako zrak sadrži 5% togaplina i ako se udiše tijekom10 minuta,može uzrokovati smrt Amonijakprekosluznice plućastiže u krv,gdjeonemogućujehemoglobin u njegovojvrlo važnojfunkciji.
Oboljenjadišnihorgana znajubiti dosta čestapojava u uzgojugoveda, pogotovumladih krava Oboljenja se jakorazlikuju i po vanjskimznacima, ipo unutrašnjimpromjenama. = Uzročnici bolesti su različiti ivrlo čestoih ima po viševrsta. Oboljenjadišnihorganauglavnom su uvjetnezaraze, pa i veličina ekonomskihštetaovisi o nizu činitelja.
različitihoboljenja i utječe na neuravnoteženosttemperaturetijela.
Prozori i vrata moraju se moćidobro zatvarati. Prozori morajubiti dovoljno veliki isolidno izrađeni, a sunčevezrake stoci morajupadatiuvijek iza glave, a ne uoči.
Ispredprozora ne smijese nalaziti veliko drveće ilikakvi drugiobjektikoji bi pravilisjenui tako smanjivalikoličinu svjetlosti u štali. Stakla na prozorima treba redovito čistiti.Prozori morajubiti tako podešenida se mogu i samo djelomiceotvarati, i to tako da hladan vanjskizrak ne strujiizravno na stoku, nego da se prethodnopod stropom miješa s toplimzrakom u štali.
Negativničiniteljikojioslabljuju organizam iomogućujunastajanje tih oboljenja su različiti, a sastoje se uglavnom od grešaka u držanju i iskorišćivanju životinja. Tu su i povećanakoličina amonijaka i drugihplinova u štalskom zraku,neodgovarajućakanalizacija i ventilacija,preslabaizmjenazraka ilipak jakpropuh.
Ventilacija jeu štalamajakovažna, ona služizamjeniustajalog zraka svježim vanjskimzrakom U mnogim štalama postojeuređaji za ventilaciju, ali oni su čestozatrpani izačepljeniprašinom, paučinomi drugomprljavštinom, tako da uopćene služesvrsi kojoj su namijenjeni.
Ventilacija i kanalizacijaosiguravaju da zrak u štalibude odgovarajući za stoku i njihovozdravlje.
Jasle i druguopremuu štalitreba popraviti na vrijeme.
U zimskom razdobljumnoge su krave bređe i pripremat ćese za telenje, pa o njimatreba voditi posebnubrigu,jersu one tada mnogo osjetljivije.Držanje, njega i ishrana takvih životinja ne samo da utječu na njihnego i na zdravlje, otpornost iživotnusposobnostteladi koju će te kravedati. Nemojmodozvoliti da te bređe, a time i manjeotpornekrave dođu podutjecaj idrugihštetnihčinitelja zbogneuređene štale.
Priikompopravkaštale i štalskih uređajatreba misliti ina porodilište, bilo da jeto posebnaprostorija ilipak dio prostora u samojštali.Valjaprovjeriti jesu lipotrebnikakvi popravciilinovi uređaji i ostalo potrebno za prihvatteladi.
Još jedanvrlo otrovan plinnastaje u štalamauslijedraspadanjarazličitih bjelančevinastih tvari u gnoju i gnojnici, a i same ga životinjeizlučuju,pogotovu one s bolesnim probavnimorganima. To jesumporovodik. On jakozaudara po trulim jajima.Djeluje na središnjiživčani sustav - uzrokujeparalizudišnogsustava Sumporovodik u koncentraciji od 0,5%izazivatrovanje, a iznad 1% smrt
Nakon uređenja i svih popravaka, štalutreba temeljitoraskužiti.
Uz popravke,čišćenje i dezinfekciju štale,moramo se pobrinuti iza dovoljne količinehrane. Ne valjahranu kupovati na proljeće kada jemnogo skupljaikada jenema, pa se onda kupujebilo kakva hrana
U štalama se mora paziti i na vlažnost, jervisoki postotakvlage u zraku loše djeluje na sluznicu i na kožu životinja, stvara povoljneuvjete za razvijanje
Prijespremanjahrane spremištetreba dobro očistiti,pregledati ga ipopraviti ako pazitiještogodpotrebno.Naročitovalja da spremištenegdjene prokišnjava ilida ne ulazi vlaga.Spremišta, naime,morajubiti suha,jerse vlažna
hrana lako kvari i pljesnivi ine samo da jemanjevrijedna nego ječesto iuzrokom probavnih i drugihoboljenja.
Spremišta za hranu morajubitinepristupačna za gamad,miševe i štakore
U spremištahrane ne smiju se stavljati sredstva za zaštitubilja,umjetnagnojiva i drugikemijskipripravci, kao ni obrnuto, jer se životinje mogu otrovati.
Dr StjepanBanožićUrea - zamjena za bjelančevine u hranidbi
preživača
Urea se u hrani preživačaupotrebljava duginiz godina, i to samo zahvaljujući posrednomdjelovanjuburagovihmikroorganizamakojikoriste dušikodnosno amonijakza svoju reprodukciju i izgradnjumikrobne populacije.Buragovi mikroorganizmi su tako sa svojom reprodukcijomstalan izvor bjelančevina za hranidbene potrebepreživača, a mikrobne bjelančevinezadovoljavaju uzdržnepotrebe inižuproizvodnjugoveda. Prema tome,urea, kao i drugiNPN spojevi(spojevi nebjelančevinastog dušika),mogu se davati za potrebe osnovne krme u hranidbi preživača.
Do amonijaka iuree buragovimikroorganizmimogu doćirazgradnjompravih, kvalitetnih bjelančevina,prekoaminokiselina Neposrednimdavanjemuree ili amonijaka s hranom postiže se ipakisti učinak s manjimutroškom energije ijeftinijimsirovinama,štopredstavlja znatnu uštedu u cijenistočnehrane
ilioko 220 g probav.sir bjelančevina (urea x 2,2po Nehringu).
Treba naglasiti da sezamjenompravih bjelančevina ureom ne mijenjaznatno kakvoća mikrobnih bjelančevina u buragu,jermikrobne bjelančevinemalo ovise o izvoru dušika Preživači su na taj načinmanjeovisni o količini,svakodnevnom davanju i kakvoćibjelančevina u hrani.
Ipak nijedobro što urea brzo hidrolizira u amonijak i pritomčestoveć za polado 1 sat nakon hranjenja,doseže vrlo visoku koncentraciju, što ponekad možebitiuzrokom oboljenja paiuginuća životinjazbog otrovanjaamonijakom. Gornjomtoksičnomgranicomsmatra se 100 mg NH3a u 100 ml buragovasoka, a 15-30 mg NH3 u 100 ml soka optimalnom koncentracijom.
Računase da trećinasvih buragovih mikroorganizama za svojureprodukciju treba isključivoamonijak.Fiziološko iskorišćivanje uree i amonijakaje,dakle, ograničeno samo na buragovemikroorganizme. To jeutoliko jasnijejerurea nije izvorno pravabjelančevina i ne sadrži aminokiseline, ali prerađena u mikrobne bjelančevinepostajepravombjelančevinom za preživače.Računase da 100 g uree dajeekvivalent proteinskevrijednosti kao 265-280 g sirovih bjelančevina, 244
Amonijakkoji u buragunijeušao u sintezu mikrobnogproteina,resorbira se u krv Resorpcijaovisi o koncentraciji amonijaka u buragui o pH vrijednosti buragova sadržaja.Do resorpcije amonijaka u krv dolazi ako jevišeod 2 mg NH3 u 100 ml buragovasoka Kod pH 4,5nema resorpcije, a podizanjem pH vrijednostiresorpcija brzo raste Resorpcijaamonijakajemogućaiiz donjegdijelatankogcrijeva,osobito iz cekuma i kolona (Piatkowski,1975).
Amonijak se nakon resorpcijeprenosi portalnimkrvotokom u jetru,gdjese veže s kratkolančanimmasnim kiselinama. Nastajuaminokiseline, a većise dio
ponovopretvara u ureu koja s krviipreko sline ponovodolazi u buragi probavni sustav, ilise putembubrega i mokraće izlučuje iz organizma.Procesi recikliranja uree mogućisu i u sluznici buraga.
Recikliranje uree ima posebnuvrijednost ako životinje ne primajudovoljno bjelančevinahranom,štoza neko vrijeme može pokritinedostatakbjelančevina.
Jetra brzo prerađujuamonijak sve dok koncentracija u buragovusoku ne preraste 84 mg/100ml ili100 mg/100ml soka. Toksičniznaci pojavljuju se kod 400 ug NH3/100ml krvi ili 1 200 ug HN3/100ml krvi Već2-4 mg NH3/100ml krvi uzrokujesmrt (Piatkowski,1975). Kritičnagranicaje1,4mg NH3/100mi krvi (Becker i sur , 1967).
Toksičnost uree najčešćijeprigovor za uporabuuree u stočnojhrani, a najčešćejevezan uz korištenjepoljopriv- redne uree (koja se koristi za gnojidbu u ratarstvu). Urea za poljoprivredukrupnijeje granulacije,zbog čega se nehomogenomiješailise lako raslojava (dekomponira) u stočnojhrani,pa pos- tojiopasnost da jegovedauzmu u pre- velikim količinama.
Urea za stočnuhranu mora imati granulaciju do 1 mm i mora se preživačima davati samo dobro izmiješana s drugim krmivima,posebice s dovoljnomlje- venih žitaricakoje su buragovimmikroorganizmimapotrebneza sintezu kao nositeljiugljikohidrataimasnihkiselina. Uztojevažnoda se urea postupnouvodi u prehranupreživača i da se životinje izvjesnovrijeme(7 do 10 dana)privikavaju na nju.
Ne smijese davati urea otopljena u vodi,jernastajebrza hidroliza uree i naglostvaranjeamonijakakojiburagovi mikroorganizmi ne mogu preraditi u mikrobni protein,većse resorbira u većoj količini u životinja.krv,pamoženastupitiotrovanje
kojidobivajuvećukoličinuugljikohidratne krme Običnose daje20-30 g uree na 100 kgtjelesne mase preživača, odnosno 1/3 ukupnihbjelančevina osnovne krme može bitiiz uree
Neka su istraživanjapokazala da 28% bakterijaburagovasadržajaraste na amonijakukao najvažnijem,esencijalnom izvoru dušika za mikrobne bjelančevine, a kod 30% bakterijapotičerast Taj podatakmože ujednobiti osnovnim pokazateljem za optimalnukoličinu uree u hrani preživača(2030% bjelančevina izuree od ukupnihbjelančevinahrane).
Sintezamikrobnihbjelančevina i mogućnostdodavanja uree ovise poglavito O količini ikakvoćiugljikohidrata,napose škoba To se iskazuje"fermentacijskim potencijalom za ureu* (UFP).Pozitivna vrijednost UFP kazujekoliko se uree (g/kgsuhe tvari hrane)može dodavati i iskoristiti u buragu za sintezu mikrobnih bjelančevina.
U prvojskupininalaze se krmiva bogataenergijom, s manje od 12% sirovihbjelančevina u suhojtvari,koja omogućavajuveće dodavanjeuree (kukuruzna_prekrupa,kukuruzni klip, kukuruzna silaža i dr.)
Ureu treba davati u prvome redu odraslim preživačima i tovnojjunadi s razvijenimburagovimmikroorganizmima,
Smatra se da jeprihranidbi voluminoznom krmom,siromašnom u energiji, 7% sirovihbjelančevinakritično za dopunuNPN spojevima, a svako veće dodavanjeNPN spojevamora pratiti dodavanjenekihenergetskihkrmiva Mladim preživačima i gravidnim kravama ilikravama visoke proizvodnje mlijekatreba smanjitidavanjeuree Preporuča se da urea bude tehnološki obrađena tako da se usporinjena razgradnja, i omogućiburagovimmikroorganizmimaboljeiskorišćivanje amonijaka. To se postižetermičkimvezanjem uree uz škrobžitarica,kukuruz ilirepine rezance, iliinhibicijomrazgradnje uree i smanjivanjemtoksičnostiamonijakapoputBENURALAS. Na tajnačinnove tehnologije uree u stočnojhrani dajuveću sigurnost po zdravlježivotinja imoguć245
nost većegkorištenja uree u stočnoj hrani
Pozornost treba posvetitikravama s visokom proizvodnjommlijeka,koje dobivajukrmne smjese s većim postotkom = bjelančevina.“Visoki postotak bjelančevina u hrani povećavaipostotak uree ukrvi,mlijeku imokraći, što uzrokuje slabijuplodnost. Tu urea ne smijeznatnijepovećavatikoncentracijuamonijaka u buragu(iznad15-30 mg%).
Uz pašu,zelena i bjelančevinama bogatakrmiva, ne treba davati ureu, kao ni BENURAL S. Ako se dajeurea hranom, na raspolaganjuuvijektreba bitidovoljno pitkevode
Oboljenjagoveda uz hranidbuureom
Ureu treba davati u ograničenim količinama, samo na načinkako jepripomenuto, a BENURALS isličneproizvode po uputamaproizvođača, samo koliko se može iskoristiti u pretvorbiburagovih mikroorganizama.Višakamonijakaopterećujemetabolizam i jetraživotinja.
2 =dobro gnojenihlivada, sve alkalične pa i drugeindigestijerazličitogpodrijetla. Dovoljnojesamo da jeurea prisutna u hrani.
Oboljenjakojase javljaju uz hranidbu ureom treba razmatrati i predusretati u sklopuukupnoghranidbenogobroka, te pravilnoocijenitipraveuzroke patoloških promjena.Treba objektivnosagledati vrijednost uree, naročito kroz suvremene tehnologijehranidbe preživača, uz davanjevećih količina žitarica i kukuruzne silaže,posebiceako se koriste proizvodi s ureom smanjenetoksičnosti kao što je to BENURAL S Nove tehnologijeprimjeneuree otvaraju nove zootehničke, proizvodneigospodarskemogućnosti, jeromogućavajujeftinijuhranidbu i bolje iskorišćivanje krme
U slučajuotrovanjaureom, simptomi se običnojavljajuveć 30-60 minuta nakon hranjenja, i to: plašljivost, nemir i razdraženostživotinja,drhtanjemišića, nekoordinirano kretanje,jakoslinjenje, često mokrenje i izbacivanjeizmeta (defekacija),padanje na prednjenoge, grčevi,otežano disanje i ubrzani rad srca Uginućemoženastupiti većnakon 1-3 sata
Liječenju treba pristupiti odmah sa 3-4 litre 5%-tne octene kiseline kojase pažljivoulijekroz usta. Veterinar treba parenteralno dati infuzijukalcija i magnezija.
Dobro je,međutim,ponoviti da ureu treba davati samo kao hranu buragovim mikroorganizmima, i to, po mogućnosti, ureu smanjenetoksičnosti(BENURAL S).To znači da otprilike1/3ukupnihbjelančevina iz osnovne krme,dakle od uzdržnih i manjegdijelaproizvodnihpotreba preživača,možebitiiz uree Najviša doza davanjauree ne treba bitiveća od 20-30 g uree na 100 kgtjelesnetežine goveda,iako kod starijih i prilagođenih životinjavećekoličine ne morajuizazvati štetne posljedice.Potrebe mladih životinja, kao i veće potrebe za bjelančevinama uz višuproizvodnjumlijeka, mesa i vune, treba u krmivima nadopunjavatipravimbjelančevinama i kvalitetnim aminokiselinama.
Urea se često ineutemeljenooptužuje kao uzrok nekim probavnim i sličnim oboljenjima. Tako se pod dijagnozom *otrovanjeureom" često nađu različita oboljenjauzrokovana uzimanjemtrule, pljesnive i lošekonzervirane krme,zatim oboljenjanakon uzimanjamlade trave s
Ako se, dakle,urea dajeu ograničenimkoličinama, u prvome redu samo za potrebeburagovihmikroorganizama, nećeimati nepovoljanutjecaj na zdravlje, plodnost ireprodukciju. Treba ipakimati na umu da svako prekomjernodavanje bjelančevina,naročitolako topivih i razgradivihbjelančevina,može uzrokovati izvjesneporemetnjezdravlja i plodnostipreživača.
Dr StjepanFeldhofer
DIONIČKODRUŠTVO ZA UNUTARNJU | VANJSKU
TRGOVINU, PROIZVODNJU U POLJOPRIVREDI I
INDUSTRIJI - JOINT STOCK Co
ZAGREB, GUNDULIĆEVA 45, HRVATSKA - CROATIA
IZ SVOG PROGRAMA NUDE VAM
Potpunei dopunskekrmne smjese
e Univerzalnu dodatnu hranu PRELAC za miješanje sa biljnimkrmivima za telad, janjad i kozliće
e MliječnuzamjenicuHALMAC za janjad i kozliće
e Starter i gorower smjese za telad,janjad i kozliće
e SUPER - dopunskukrmnu smjesu za mliječnekrave ijunad
e Krmnu smjesuza krave muzare sa 13 ili19 % sirovih proteina
Proteinska krmiva sa visokim sadržajemproteina(SP) i sintetske aminokiseline za preživače od najvećegproizvođačaRhone-Poulenc (Francuska)
e Sojinasačma 45% SP,suncokretova sačma40% SP;repičinasačma33% SP;ribljebrašno65% SP,posije 15% SP,kvasac 40% SP,dehidrirana lucerna 15-19% SP.
e Sintetske i zaštićeneaminokiseline: 98% DL METIONIN i 98% L LIZIN
Izvori kalcija i fosfora od vodeće svjetskekompanijeTessenderlo Chemie (Belgija)
e Monokalcijevfosfat (MCaP) s najmanje22,7%fosfora i 18% kalcija
e Dikalcijski fosfat (DCaP) s najmanje18% fosfora i 25% kalcija
e Stočnukredu - vapnenac s najmanje38% kalcija
e Premiksipredsmjese bogatemineralima,vitaminima i dopuštenimdodacima
ISILAC - MLIJEČNAZAMJENICA ZA TELAD
PRODAJA: KRMIVA Zagreb,Tomićeva3,tel.275922, Fax 434-826
Zašto hraniti telad mliječnomzamjenicomISILAC?
Hranidba teladi jejeftinija i sigurnijamliječnomzamjenicomISILAC nego mlijekom.CijenajednogkilogramaISILACa je8,7kn i potpunozamjenjuje 8 litaramlijeka.Telad hranjenamliječnomzamjenicommanjeugiba i manjepoboljeva.
PROVJERITE 1!UVJERITE SE!
Neiskorištene mogućnosti ozime smjese krmnog graška i pšenice
Ozima smjesa krmnog graškai pšenice za zelenu masu dajeiznimno visoke prinosekvalitetne krme Nažalost, osim u rijetkimslučajevima, ta se smjesa jakomalo iliuopćene sije.Možese koristitiza zeleno,višakse može silirati, a može se i ovršiti za zrno
Sjetvomozime smjesekrmnoggraška (npr.maksimirski bijeli) inekogkultivara pšeniceomogućuje se dobivanjekvalitetne stočnekrme rano u proljećekada. takve krmenemaili kada smo u razdoblju između dva otkosa npr lucerne,pove- ćavase proizvodnoststoke,uništavaju se korovi i povećava se sadržajhumusa u tlu Osim toga,nakon ove smjeseostaje80-160 kg/hadušikakojiostaje slijedećojkulturi, a potječe od simbiotske fiksacijedušika iz atmosfere kojisu vezale kvržičnebakterijekoježivena korijenugraška.Pšenicakojaslužikao nosač graškumora imati čvrstustabljiku i niski bus da bi izdržalagrašakkoji poslijecvatnjejošraste i može povaliti pšenicu.
Smjesa se može koristiti oko 15. svibnja iliranije.Početkomproljećadaje niske prirode, ali se dugomože koristiti za zeleno - sve do mliječne = zriobe žitarice, kada se može silirati.Nakon skidanjausjeva, na tu se površinu,ovis.no o orijentacijigospodarstva,može posijatikukuruz za zrno, šećernisirak ili stočni kelj. Ako se gospodarstvobavi i uzgojempovrća, u varaždinskom se kraju,gdjesu postignutiodličnirezultati takvom smjesom,možeposijatipaprika, feferoni ilipresaditivaraždinskikupus.
Treba reći da se smjesamože dugo koristitijergrašakrano cvate i cvatnja mu dugo traje, a i smjesagraškai pšenicedajenajvišeprinosezelene
mase od svih smjesažitarica i ozimih lepirnjača. U pokusuprovedenomkod Varaždina sciljemutvrđivanja uroda iosobinasmjese krmnoggraška ipšenice,dobivaju se izvrsni rezultati kojipokazuju da sjetva takve smjesemože poboljšatiproizvodnost stoke,pogotovukrava.
Pšenicaje u pokusubila sijana sa 200 zrna/mf, a grašak sa 100 i 200 zrma/mf. Ciljpokusabio jenaćinajboljiomjersastojaka za smjesu.Takva smjesasadrži 2,7%probavljivih sirovih bjelančevina u zelenojmasi i oko 10% škrobnevrijednosti. Postignuti su vrlo dobri rezultati, i to od 37,5t/hado 50,1t/hazelene mase i od 8,8t/hado 11,7/hasijena.Prilikom spremanjasijenamogućisu, međutim, velikigubicizbogotpadanjališćagraška uslijedgrubogrukovanja, a i grašak se teškosuši.
Najboljeprinosezelene mase dala je pšenicaadriana u smjesi s graškom sijanim sa 200 zrna/m?, a sijenapšenica sana sijana u smjesi sa 100 zrma/m? graška.
Ukoliko smjesunamjeravamokoristiti na neki druginačin,moramo promijeniti odnose sastojaka u smjesi.Tako za korištenje u zelenom stanjusijemo100: 200 zrna/m?graška sa 100-300 zrna/m? žitarice Ako nam jepotrebnasilaža,tada sijemoviše žitarice - 200-300 zrna/m“ uz 70-100 zrna/m*.graškakrajemrujnaili početkomlistopada.
Agrotehnikusmjeseprilagođavamo onojkulturi u smjesikojanam jevažnija za korištenje.
Prijesjetve tlo se pognoji sa 350 kg/ha NPK 7-20-30 ili8-2626, a proljetnaprihrana daje se iprema stanjuusjeva;može se dati 50-150 kg/haKAN-a ovisno o načinuiskorištavanja. Obje se kulture
SJENENARNA ZAGREBA 0:04
ZAGREB, TrgKraljaTomislava 19
tel.01/432143,272703 fax: 01/431803
Samo kod nas možete dobiti originalpakirano sjeme poznate kakvoće "SEMENARNA" LJUBLJANA
PROIZVODIMO,IZVOZIMO| UVOZIMO TE PRODAJEMO NA VELIKO | MALO:
- sjemeratarskogkrmnogbilja #2 - kukuruzhibridniV.G.100600 11: - ječamozimi i jari
+450 a
.sđeistet
segno
ni
* IRE
LEKELI
'ZO : točni grašak
- grahoricuozimui jaru
- djeteline:crvena, bijela,švedska,lucerna - stočnerepe
NUDIMO VAM:
- i sve ostalo sjemepotrebnosvakomdomaćinstvu
- alate i zaštitnasredstva
abe: "toe.
iš
sijužitnomsijačicom ito tako da se prvo posijegrašakna 6-8 cm dubine, a pšenica na 3-5 cm
Zaštitausjevapodrazumijeva samo zaštitu od bolesti,nakon što zbog gustoćeusjevakorovi bivajuugušeni i nestanu Zato posebnupozornosttreba obratiti na pepelnicu i usjevtretiratiTiltom 250 iliTitom CB ako jenamijenjen za proizvodnju zrna
Ovom smjesommožemo sa 10-15 m? dobiti dobiti dnevni obrok voluminozne krme za jednukravu od 600 kg, a ste površinedobijemooko 60 kg zelene mase kojasadržioko 1500 g bjelan-
čevina ioko 8,7kgsuhe tvari Ta količina bjelančevinadovoljnajeza 25 I mlijeka, ali smjesimoramo malo dodati nekog koncentrata, jerona u vrijemekorištenja sadržipremalosuhe tvari (1520%).
Korištenjem te smjese u praksimogao bi se uvelike povećatiintenzitetgospodarenja,jer se s iste površinedobijudvije žetve godišnje,povećase proizvodnost stoke, tlo se obogaćujeorganskomtvari i besplatnimdušikomi očisti se od korova.
Dipl.ing.Miroslav Friščić
Priprema tla i sjetva djetelina i DTS
U predsjetvenojpripremi tla tlo treba prignojitistartnom količinom gnojiva, kombinacijamakojimase osiguravaju fosfor i kalij, a za djeteline i sumpor, te startna količinadušika(3040 kg/ha).
Po toni sijena,lucerna sadrži oko 8-10 kg P20s,18 kg K20,30 kgCaO,30 kg N,zatim S (gnojidbasulfatnim formama) iizvjesnekoličinemikroelemenataB,Mo, Zni dr. Ostale vrste djetelinaimajumanje zahtjeve na gnojidbu od lucerne, a trave jošmanje,pa su ovdjeiznesene okvirne potrebenajzahtjevnije od djetelina u širem smislu. Budućida o ishrani ovise uspjeh,trajanje,visina proizvodnje i kakvoćadjetelina i DTS,te potrebepristupačnihhranjiva, treba im osigurati, uz uvažavanjemoguće plodnostitla i gnojidbustajnjakom, ako jeobavljena.
Predsjetvenapriprematla izvodi se neposrednopredsjetvu,svim raspoloživimratilima Prednost treba dati ratilima rahlogzahvata koja u štojemoguće manjezahvata pripremepovršinskisloj za sjetvu.Površinskisloj za sjetvutreba pripremitiplitko, oko 5 cm dubine Ako se površinskislojduboko pripremi(često i dublje od 10 cm),sijačicapreduboko polažesjemekoje s velike dubine teško niče, a ako jedubina sjetveprevelika,
niče samo mali brojbiljaka, a nicanje kasni. Površina tla za sjetvu trebabitivrlo dobro poravnata, a to se postižesjetvospremačem s valjkomkoji,osim što pripremi(usitni)sjetvenisloj,poravnaga,ali i nabija. U tako pripremljenom tlu može se regulirati dubina sjetve, a svo sjeme sijačicapoloži na predviđenudubinu. Ako jetlo prerahlo(laganatla),prije sjetve se povaljalaganimvaljkom.Prednost kolutastog(kembriđ)valjkanad glatkimvaljkom u jednomkomadujest taštokolutastisegmentiranivaljakkopira površinu tla ijednakomjernopritisnetlo, što nijeslučaj s glatkimvaljkomkoji na višim dijelovima tla jačenabijetlo,pa sijačicaondjene ulazi dovoljnoduboko u tlo ilipolažesjemepo površini. Prema tome, kako jeobavljenaosnovna obrada i predsjetvenapriprematla,takva ćebiti isjetva.
Sjetva
Djeteline i DTS' siju se u dva roka sjetve - kasnoljetni(jesenski) i proljetni.
Prednost kasnoljetnog(jesenskog) roka sjetvejest u tome štose obrada tla i predsjetvenapriprematla mogu na vrijeme ivrlo kvalitetno obaviti po suhom tlu bez prekomjernoggaženja.Ima dovoljnovremena za kvalitetno ipotpuno obavljanje svih zahvata potrebnih u tu svrhu Ima dovoljnovremena i za pripremusijačica za sjetvu. Da bi se predviđene djeteline iliDTS' posijale u roku i na predviđenudubinu,sijačica treba biti ispravna a sva sijaćatijelamorajuraditi besprijekorno, kao iuređaj za reguliranje dubine sjetve.Prijesjetvetreba načiniti sjetvenuprobuda se provjeriispravnost sijačice(svihsijaćihtijela i količina sjemenakojusijačica uz podešavanje treba posijati po jedinicipovršine.Načela sastavljanja DTS' i tablica s normama sjetvepo običnoj(linearnoj) metodi po ŠoštarićPisačiću, kao i načelosastavljanja i izračunavanja norme sjemena za sjetvu. Po navedenojmetodi pred- viđene su visoke količinesjemenaza sjetvukoje su se upotrebljavale za ručnu sjetvu, te slabijadorada sjemena.
Sastavljenjesmjesa
Smjesese sastavljaju po načeluudjela u masi svake vrste. Pri sastavljanju smjesaslužimo se najčešćelinearnom ili običnommetodom po ŠoštarićPisačiću i Klappovommetodom
Količina sjemenapotrebna za sjetvu po običnojmetodi izračunava se po sljedećojformuli:
količina sjemena x predviđeni udjelu % 100 kg/ha
Primjerkako se izračunavapotreba sjemenaza smjesu.Crvenadjetelina 80% udjela,sjetvenanorma 22 kg/ha. Talijanskiljulj20% udjela,sjetvena norma 25 kg/ha.Izračunavanjepotrebne količine sjemena za navedeni DTS:
potrebna količina 80% x22 k sjemena crvene a =17,6 kg/ha djetelinekg/ha
za talijanski 20% x 25 kg/ha = 5,0 kg/ha. ljuljkg/ha 100
Tablica za sastav smjesa po običnoj(linearnoj) metodi po Šoštarić - Pisačiću
Prodornost u I i
Uporabna ll godini trajanja vrijednostu %
Osnovno dozi- Količina ranje kgo/haA kg/kjA
rosuljabijela pahovka rana stoklasa bezostata krestac klupčasta oštrica vlasuljatristikasta vlasuljalivadna vlasuljanacrvena ljuljmnogocvjetni engleski ljulj vestervoldski ljulj blještac
mačjirepak
vlasnjačalivadna smiljkitaroškasta smiljkitamočvarna lucerna
esparzeta (u ljuskama) švedska djetelina
crvena djetelina bijeladjetelina
ZBSBBENBNNSEBNSELB88HEEE
Crvena djetelinasije se 17,6kg/haili 10,4kg/ki, a talijanskogljulja5,0kg/haili 3 kg/kj za navedenu smjesu u primjeru.
Tako se izračunavaju i količine sjemena za sve ostale smjese, uz napomenu da su u tablici iznesene norme u kg/hai ko/ki, da se ne bi zamijenile količine sjemena,jerbi inače zamije-
njenavrsta imala pregusti iliprerijedak sklop.
Ako se sijedobro dorađeno sjemeu vrlo dobro pripremljeno tlo ipodešenom sijačicom u optimalnimuvjetima, tada se norma sjetvemožesmanjiti za trećinu, a u pojedinimiznimnim prilikama i na polovicu od predviđenenorme sjetveobičnom metodom.
Kratkotrajnesmjese za košnju(naosnovici crvene djeteline za sijeno i hranidbu zelenom krmom | siliranje)
Vrlo povoljna staništa za crvenu djetelinu kg/ha Udjel
Povoljna staništa za crv djetelinu (vlažnatla)
Vlažna ili mokra tla
kg/ha Udjel kg/ha Udjel kg/ha
crvena djetelina
švedska djetelina ljuljmnogocvjetni klupčastaoštrica mačji repak
90%
10%
Višegodišnjesmjese za košnju na osnovici lucerne (zelenakrma, sijeno,silaža)
Povoljno stanište za lucernu (svježatla)
Udjel “ kg/ha
85%
lucerna
crvena djetelina smiljkitaroškasta pahovka rana klupčastaoštrica vlasuljalivadna
mačji repak stoklasa bezosata ljuljmnogocvjetni
Povoljn stanište za lucernu (svježa ilisuha tla) kg/ha
Suha ilivrlo suha tla Suna ja
Udjel
Udjel kg/ha Udjel kg/ha
Granična tla za lucernu - kraće trajanje (23 g) Udjel kg/ha
Smjese za kombinirano iskorištavanje(služe za izmjeničnonapasivanje I košnju, ali u kojem preteženapasivanje) - kratkotrajne I višegodišnjesmjese
Svježa ilivlažna tla - visoka rel vlaga zraka kg/ha
Svježa ilivlažna tlavis rel vlaga zraka i obilne ljetneoborine Udjel
bijeladjetelina
- ladino
crvena djetelina
švedska djetelina
vlasuljalivadna
vlasuljatrstikasta engleski ljulj
mačji repak
klupčasta oštrica
Svježa ilivlažna tla stanište crvene djeteline kg/ha
Vlažna, mokra ili poplavna tla kg/ha
Udjel kg/ha
Djeteline i djetelinsko travne smjese siju se na različitudubinu. Dubina sjetve ovisi o tlu,pripremitla,roku sjetve, ali i o vrsti. Na lakšim pjeskoviitm suhim tlima sjetvajeu praviludublja(23 cm),uz obvezatno valjanje tla nakon sjetve.
Na težim i teškimtlima sjetvajeplića (1,52,25 cm)uz valjanje tla prijesjetve. Samo ako jetlo jakosuho,valja se i poslijesjetve da se uspostavikapilaritet i omogućinicanje. Za valjanjenakon sjetvetrebalo bi upotrijebitikolutasti ili
rebrasti valjak,jeron boljekopiratlo i približnojednakomjernopritisnečitavu valjanupovršinu tla Najvažnije DTS su na osnovici crvene djeteline u vlažnijim uvjetima za košnjute višegodišnje smjeseza košnju na osnovici lucerne (zelenakrma,sijeno,silaža), kao ismjese za kombiniranuuporabu(košnja, napasivanje)kojećepretežito bitikorištene napasivanjem.
Prof dr Zvonimir Štafa
“Raskužba štale, pribora i štals
Uz popravaki uređenještaleza zimsko razdoblje,veliku važnostima i jesenskaraskužba. Ta dezinfekcija mora biti provedenasavjesno i stručno. Površna i brzopletadezinfekcija jebeskorisna,jer se utroše skupidezinficijensi, trud i vrijeme, a korist jemala ilinikakva.
Važanpreduvjet za uspješnudezinfekcijujestmehaničko čišćenještale i štalskeopreme. Ako bismo kemijsku dezinfekcijuproveliprekonaslagagnoja iprljavštine,dezinficijens bi uništio samo površinskislojklica, a one u dubini ostale bi žive i sposobneda uzrokujubolest u životinja.Organsketvari u velikojmjeri reagiraju s većinomraskužnihsredstava i onemogućujunjihovodjelovanje. Zato prijekemijskedezinfekcije treba stvoriti takve uvjete da raskužnosredstvo može uspješnodjelovati.
Tijekomsame raskužbe stoka se mora nalaziti izvan prostorije. Tek kada ještala ištalskaoprema potpunosuha i kada se izgubiomiris raskužnogsredstva, životinje se uvode u štalu.
hrane i drugemanjevrijednepredmete treba spaliti ilikompostirati(biotermički raskužiti).
Nakon temeljitogsuhogčišćenja, pod štale,zidove,opremu i štalskeuređaje treba namočiti vodom da se odmoče prljavštinaisasušenabalega.Nakon odmakanjasve treba dobro sastrugati i oribati oštrim četkamai metlama (od sirka,brezovih grana), te isprativodom
Osim ribanjem,prljavština s poda, zidova iopreme odlično se skida visokotlačnimuređajima(prskalicama). Tlak se možeregulirati ipostići mlaz do 150 bara.
Dezinfekcijapočinjetemeljitim čišćenjembalege idrugeprljavštine s poda, zidova,stropa,hranilica,pojilica, boksova i drugeštalskeopreme i uređaja. Iz štaletreba iznijeti sav pokretniinventar i na betonskojpločitemeljito ga očistiti. Sijeno,slamu,odnosno stelju,ostatke
Ako se koriste visokotlačni uređaji, preporučuje se nakon temeljitog mehaničkogskidanjaprljavštine,povećanim tlakom vruće vode cijeluprostoriju i opremu uparitipregrijanomparom (do 150C).
Nakon sušenjapoprska se priprem-ljenomotopinomdezinficijensa. Dezin-
ficijens se odabire ovisno o vrsti prisutnih mikroorganizama i oblika stočarske proizvodnje.Mogu se koristiti hladne otopinedezinficijensa(kaustičnasoda), ali mnogo su boljevruće,kako bi se postigaoštovećibaktericidni učinak. Kao prskalicemogu poslužitiobične leđne vinogradarskeprskalice(naručni ilimotornipogon),zatim velike voćarske, te specijalnemotorne prskaliceodnosno visokotlačnistrojevirazličitogkapaciteta, na kojimase veličina kapljicamože reguliratirazličitimsapnicama.Prskalice posijeuporabetreba temeljitoočistiti.
Prijedezinfekcijepotrebnoje izračunatiukupnukvadraturu štale:pod 4 zidovi + hranilice + pojilice. Na m površine'štalepotrebnojeutrošiti0,5 - 1 litrevodeneotopinedezinficijensa. Najboljejecijeluštalu i opremu2-3 puta temeljitopoprskati, i to tako da otopina dezinficijensa uđe i u najmanjeprocijepe i poreu podu,zidovima i opremi.
Prilikom dezinfekcijezemljanihpodova (tor,dvorište)potrebnojeiskopati površinskislojzemlje(10cm) i nasuti zdravu,nezaraženuzemlju s nekog drugogmjesta.Cijeliprostormože se poprskati20%tnom otopinomklornog vapnaili2%tnom otopinomformalina u dozi od 20 ml po četvornommetru površine.
Dezinfekcijskebarijere su uređeji kojima se sprječavaunošenjemikroor-
ogom
ganizama u štaluilina farmu Dezinfekcijskebarijere(dezbarijere) su zapravo posebnopripremljenepovršine(posude,grabe,betonska udubljenja u tlu) prekokojihmorajuprijećiljudi i vozila prijeulaska u štalu ilina farmu Važnoje da dezbarijere budu postavljene tako da se ne mogu zaobići ilipreskočiti.
U dezbarijerama otopinadezinficijensa ima jačukoncentraciju, kako bi uništilamikroorganizme na obućiljudi i kotačimavozila Za dezbarijere koriste se agresivnidezinficijensi(klornipripravci,kaustična soda,karbolna kiselina i drugi).Otopinudezinficijensapotrebno jepovremenomijenjati iliosvježavati, da bi se održaladjelotvornostdezinficijensa Ako dezbarijere nisu natkrite,poslije svake kišepotrebnoje staviti novu otopinudezinficijensa.
Dezbarijere za motorna i drugavozila morajubiti tako sagrađeneda vozila mogu lako prelazitiprekonjih. U manje dezbarijere, za dezinfekcijuobuće, korisno jepostavitisintetičkespužvei preliti ih otopinomdezinficijensa, ili načinitispecijalnenapravePop otirača za noge Spužvetreba češćeprati i mijenjati. Uz podnedezbarijere, na ulazu u štaluilina farmu potrebnojepostaviti posude s dezinficijensom za dezinfekciju ruku ljudikojiulaze.
Dr StjepanBanožić
PROIZVODI
* hidraulički operacioni stol za krupnustoku stojnice za čišćenjepapaka i kopita
* napravu za teljenje krava (2tipa)stajališta za stoku (3vrste veza)
* dermo ležišta za štale - slobodno držanje * sve tipovepojilica automatske hranidbene stijene * sisteme za izgnojavanje * ostali sitni priborpotreban u stajama
ZA SVE PROIZVODE DAJEMO GARANCIJU2 GODINE!
Pouzdanost procjene uzgojne vrijednosti životinja
Uzgojnavrijednosttemeljena na podacima vlastite proizvodnje ilina podacima potomakanajbolje jesredstvo pri izboru roditelja u izgradnjinovihgene-racija.Onajeipaksamo procjenastvarne genetskevrijednosti iligenetskogpotencijalaroditelja.
Uzgajivačtreba biti siguran da su podaci o uzgojnimvrijednostimaživotinjakandidata za roditelje novih generacijapouzdani.
Stvarnauzgojnavrijednostživotinje određena je za cijeliživot trenutkom oplodnjekada muška spolnastanica, spermijoplodijajnustanicu i nastane oplođenajajnastanica
Procijenjenauzgojnavrijednostmože se mijenjatitijekomživotaovisno o vremenu pristizanja novih podataka.
uzgojnevrijednosti(genetskavrijednost) kojomživotinjaraspolaže.
Pouzdanostprocjeneuzgojne vrijednostikrave
Ponovljivostpodatkaproizvodnosti krave relativno jeniska u usporedbi s ponovljivošćukojima za ovu osobinu raspolažeprogenotestirani bik. U tablici 1 dati su podacio vrijednostima ponovljivosti za laktacijskuproizvodnju mlijekakada se uzimajurazličitiizvori podataka. Iz tablice jevidljivo da pouzdanost procjeneuzgojnevrijednosti raste kada se uzima više izvora podataka.
Tablica 1 Pouzdanost procjeneuzgojne vrijednosti krave temeljene na raspoloživimizvorima podataka
Pouzdanostuzgojneinfomacijekojom životinjaraspolažeovisna je o tome koliko jeprocijenjenauzgojnavrijednost stvarna genetskavrijednost.Pouzdanost procjeneuzgojnevrijednostiiskazuje se pojmomponovljivosti(repeatability).
Ponovljivost(repeatability)
Ponovljivost je statistički pojamkoji pokazujepouzdanostpodatakana kojima se temeljiprocijenjenauzgojna vrijednost. On pokazujevjerojatnost da će se dobiveni rezultat ponoviti kod ponovnog mjerenja iliizračunauzgojne vrijednosti.
Štojevećibrojpodataka o životinji ili većibrojživotinjakojesluže za izračun testa višajevrijednostponovljivosti, iz čegaproizlazi da jeu tom slučajubolja iprocjenauzgojnevrijednosti. U ovom smislu ponovljivost je mjeraslaganja procijenjeneuzgojnevrijednostiistvarne
Ako se za procjenuuzgojnevrijednosti uzima samo prvalaktacijapouzdanost iznosi svega 33%. Ako se uz vlastitu proizvodnjuuključe i podaci o uzgojnim vrijednostimaroditelja ona značajno raste i iznosi 50% Pri tome jedoprinos oca povećanjupouzdanosti veći nego doprinosmajke,jeron sam, budućise njegovauzgojnavrijednosttemelji na velikom brojukćeri, ima veći značaj.
Ako jena raspolaganjupodatak o tri zaključenelaktacijepouzdanostprocjenetakođer raste i u tom slučaju uz podatkeo roditeljimaiznosi 59% Korištenjemtransfera embrijamogućeje
i kod ženskeživotinjeraspolagati sa većimbrojempotomaka. U tom slučaju ako se i ovi podaciuključe u procjenu uzgojnevrijednosti dobiva se većapouzdanost
Na pouzdanostprocjeneuzgojne vrijednosti krave značajnoutječeveličina stada U slučajuvećegbrojakrava u stadu moguće je pojedinepodatke jedinkeusporediti s većim brojemgrla u stadu štorezultira boljomprocjenom uzgojnevrijednosti.
Pouzdanostprocjeneuzgojne vrijednostibika
danost za samo 6% te ona tada iznosi 90%.
Maksimalna jeponovljivost99%,jer se ovdjeradi o procjeni te se zbogtoga nikada ne može dostićivrijednost 100%.
Udionasljednosti(heritabilitet)
Vrijednostponovljivosti kod različitih osobina ovisi o udjelunasljednosti tih osobina Štojeudje!nasljednostiviši većajei ponovljivost.
Pouzdanost procjeneuzgojnevrijednosti bika ovisi o podacimaiz rodovnika (otac i majka) i o brojuraspoloživih podataka o laktacijskojproizvodnjikćeri, namijenjenihizračunuprogenog testa
Ponovljivostuzgojnevrijednosti mladog bika priocjeniosobine mliječnosti, koristeći podatke iz rodovnika iznosi oko 35% Kada pristignupodaci o proizvodnji kćeri,raste razina pouzdanosti.
Tablica 2 Utjecajbrojakćeri na pouzdanost testa bikova
Broj kćeri Ponovljivost %
818l8lalg glglglg|2 : 8
Štojevećibrojpodataka o prizvodnji kćeri to jepouzdanostprocjeneuzgojne vrijednosti veća. Pri tome treba uzeti u obzir da se kod većegbrojakćerismanjujeutjecajjedinke s izrazito visokom proizvodnjom, što pridonosiboljojprocjeniuzgojnevrijednosti.
Kad je na raspolaganjupodatak o proizvodnji 50 kćeri,pouzdanosttesta raste od 35 na 84% (većajeza 49%). Slijedećih 50 laktacijapovećavajupouz-
Udio nasljedosti(h)pokazujekoliko se genetskogdijelaneke osobine prenosi na potomstvo.Izražava se vrijed- nošću raspona od 0,0do 1,0. U prvom slučajukada je udio nasljednosti 0,0 osobine jedujekojepromatranaživotinjaposne prenosi na potomstvo, one nisu nasljedne. S drugestrane vrijednost udjelanasljednosti1,0znači da se osobina kojuživotinjaposjeduje u potpunosti prenosi na potomstvo. Kod kvantitativnog nasljeđivanja to u praksinikad nije slučaj.Udio nasljednosti se dakle, značajnorazlikuje od osobine do osobine
Tako npr osobina tovnosti i kakvoće mesa imajuvećiudio nasljednosti u usporedbi s osobinama mliječnosti. S drugepak strane osobine plodnosti značajno su nižegudjelanasljednosti u usporedbi s osobinama mliječnosti.
Tablica 3 Vrijednostiudjelanasljednosti (h) za neke značajnijeosobine kod goveda
Osobina
količina mijeka količina masti u mlijeku udio masti u mlijeku količina bjelančevinau mlijeku
Udio nasljednosti brzina mužnje razmak između telenja pojava mastitisa dugovječnost životinje
U slučajukada jeudio nasljednosti viši,potrebnoje za istu razinu pouzdanosti
imati na raspolaganjumanjibrojpodataka.
Ostaličimbenicikojiutječu na pouzdanostprocjeneuzgojne vrijednosti
Niska ponovljivostnijejedinirazlog razlika u točnostiprocjeneuzgojne vrijednosti.
Ostali značajničimbenicikojiutječu na pouzdanostprocjeneuzgojnevrijed-nosti mogu se svrstati u nekoliko grupa: pogreškepriregistracijiživotinja netočnomjerenjeosobina, nepouzdannačin računanjauzgojne vrijednosti, korištenjekrivih faktora korekcije podataka, povoljniji tretman nekih grla u stadu Ukoliko sustav registraciježivotinja nijepouzdante se u potpunosti ne provjeravapodrijetlosvakoggrladolazi do značajnepogreške u procjeniuzgojne vrijednosti, bilo da jeona podcjenjena ili precijenjena.
Sustav kontrole proizvodnosti od izuzetnogjeznačaja za točnostprocjene uzgojnevrijednosti. Ne postojinačinda se krivi podatak o kontroli mliječnosti u izračunu ispravi bez obzira kojese metode izračuna pritome koriste.
Pri izračunu uzgojnihvrijednosti treba koristitisuvremene metode kod kojih se mogu dobiti pouzdaneprocjene.Danas jeto tzv BLUP metoda,koju i mi koristimo. Uz njusve se više koristi i tzv Animal model,metoda kojauzima u obzir priizračunu veći brojutjecaja,posebno onih o jedinkeproizvodnjiroditeljapromatrane i drugihsrodnika te se tako dobijepouzdanijaprocjena. Za očekivati je da će se ova moderna metoda u idućemrazdobljukoristiti i na našoj populaciji.
Svaki podatak o proizvodnostigrla rezultat jeinterakcijeokolišnihutjecaja i genetskeosnovice S tograzlogatreba se obaviti korekcijautjecajavanjskih čimbenika na dobiveni podatakkako bi se dobila prava procjenagenetskeos-
novice Tako npr dob kod telenja značajnoutječe na razinu proizvodnje mlijeka.Znano jeda krave u drugoj i trećojlaktaciji dajuviše mlijekanego u prvoj. U tom slučaju ako se uspoređuju laktacijskeproizvodnjerazličitihpariteta potrebnoje prijeusporedbeobaviti korekcije s ciljemsvođenjasvih laktacija na istu dob. Ako se to ne bi učinilo onda bi bikovi kojiimajustarijekćeriimali neopravdanoboljerezultate testa u usporedbi s onima kojiimajumlađe kćeri
Ako se u stadu dio životinja drži u boljimuvjetimatada one postižu: višu proizvodnju u odnosu na drugagrla u stadu, te su rezultati procjeneuzgojne vrijednostitemeljeni na takvim podacima manjepouzdani.
Zaključak
Procjenauzgojnevrijednosti bikova i krava mijenja se tijekomnjihovaživota, kako dolaze novi podaci o proizvodnim osobinama.
Izračunatauzgojnavrijednostgrlajetek procjenastvarne genetskevrijednos- tiživotinje za promatranuosobinu
Ponovljivostpokazujestupanjslaganjaprocijenjeneuzgojnevrijednosti i stvarne genetskevrijednostiživotinje. Štojeviša vrijednostponovljivosti to je pouzdanijaprocjenagenetskogpotencijalagrla. U tom će slučajurazlika procijenjeneuzgojnevrijednosti i stvarne genetskevrijednosti biti manja.
Uz ponovljivost na točnostprocjene uzgojnevrijednostiutječu i drugičim- benici.
Točnovođenjerodovnika, uz pouzdan sustav kontrole proizvodnostitemeljje točnih podatakapromatranihosobina Ovo je uz izbor pouzdanemetode izračuna uzgojnevrijednosti,osnovica kojadajeuzgajivačumogućnostda raspolaže s pouzdanimpodacima o uzgojnimvrijednostimagrlapriizboru roditelja novih generacija, te se na taj načinosiguravamaksimalan genetski napredak.
Dr Ivan Jakopović
3.stočarskaizložbaŽupanijevaraždinske - Vinica96.
Pod pokroviteljstvomMinistarstva poljoprivrede i šumarstva RepublikeHrvatske, u organizacijiŽupanijevaraždinske, Hrvatskog = stočarskog = selekcijskog centra, HGK - županijskekomore VaraždiniPoljoprivredne i veterinarske školeVinice, 22 lipnjaodržanaje stočarska izložba"Vinica 96.".
Prva stočarskaizložba bila jeodržana 1905 u Varaždinu, a izlagali su seljaci i veleposjednici.Izložbajeorganizirana i 1954. uoči održavanjarepubličkeizložbe u Zagrebu.
Godine 1971 stočari s područjadanašnjeŽupanijevaraždinske sudjelovali su na izložbi u Čakovcu,1972 u Varaždinu, 1973 u Ludbregu,1974 u Ljubeščici, 1975 u Ivancu,1977 u Prelogu, 1981 u Ludbregu,1983. u Ljubeščici, 1985 u Ivancu,1994. u Ludbregu i 1955 ponovo u Ivancu.
Na područjuŽupanijeje18 491 plotkinja, od čegajeumjetnomoplodnjom obuhvaćeno16.364 grlaili88 posto.
Uzgojnoselekcijskim radom obuhvaćenoje:
Tablica 1. Brojuzgajivačagovedapod selekcijom po uzgojnimorganizacijama Županijevaraždinske
Uzgojna organiz.
1995 godina Broj |Broj |Broj uz9% MB | z = krava |krava a Ludbreg|174| 148]424|572|113[685 Županja|809| 931[1245[2176(373]2549]
Za ovu izložbu izabrano je: kolekcija 6 steonih junicasimentalske pasminečijajeprosječnaproizvodnja
majki u 305 dana laktacijeiznosila 4 238 kgmlijeka; kolekcija 7 prvotelkisimentalske pasminečijaproizvodnja u prvih100 dana laktacijeiznosi 1 426 kg mlijeka; kolekcija 6 mladih krava čijaproizvodnja u 305 dana iznosi 3 618 kg mlijeka; kolekcija 5 starijih krava čijaproizvodnja u 305 dana laktacijeiznosi 3 420-4 163 kgmlijeka; kolekcija 5 krava holsteinfriesian pasminečijaproizvodnja u 305 dana laktacijeiznosi 4.100 -4.971 kgmlijeka; kolekcija 6 prvotelkiholsteinfriesianpasminečijaproizvodnja u prvih100 dana laktacijeiznosi 1.720-1.848 kg mlijeka.
Iz svake kolekcijedodijeljene su potri nagrade(1., 2 i 3.)
Trećanagradaiznosi 300 kuna,druga 400 kuna a prva i do 1200 kuna
Junice simentalke
1 nagrada za Canu,oteljenu1994., uzgajivač Ivan Kučko,Carkovec, 500 + 700 kuna HSSC;
2 za Pb 6357,oteljenu1994.,uzgajivačJosipVarvi,Novo Selo,400 kuna;
3 za Vidru,oteljenu1994.,Vlado Gerenčir,Čičkovina, 300 kuna;
Prvotelke - simentalke
1 Palma,oteljena1993., u I kontroli 22,1litramlijeka,uzgajivačDragoVuraić, BrezničkiHum;
2 Srna,oteljena1994., u 100 dana laktacijeproizvela1.486 litremlijeka, uzgajivačPavao Ladić,Sračinac, 500 kuna Zupanijavaraždinska;
3 Sanela,oteljena1993., u 100 dana laktacijeproizvela 1 191 kg mijeka, uzgajivačZvonko Švec,Struga, 300 kuna, Županijavaraždinska.
Mlade krave - simentalke
1 Ente,oteljena1991., u drugojlaktaciji u 305 dana proizvela je5.436 kg mljieka,uzgajivačZvonko ŠvecizStruge, 1.000 kuna HSSC i 700 kuna Županije varaždinske.
2. Cana,oteljena1992., u prvojlaktacijiproizvela 400 kgmlijeka.Uzgajivač
Ivan Tenšić,Jakopovec.Nagradaod 500 kuna Županijevaraždinske.
Prvotelke holstein-friesian
1. Lisa,oteljena1993., u prvih100 dana laktacijeproizvela 1 848 kgmlijeka. UzgajivačPredragFuntek,Karlovec. Nagrada700 kuna,Županijavaraždinska
2. Malena,oteljena1993., u prvih100 dana 1 746 kgmlijeka.UzgajivačZvonkoŠvec,Struga.Nagrada500 kuna,Županijavaraždinska
3 Beba,oteljena1992, u I. laktaciji proizvela 4 570 kg mlijeka.Uzgajivač Ivan Koprek,Nova Ves,nagrada300 kuna Županijevaraždinske.
Krave holstein-friesian
1 Crna,oteljena1992., u 100 dana laktacijeproizvela2.520 kg mlijeka, uzgajivačPredrag Futek, = Karlovac, nagrada700 kuna,Županijavaraždinska
2 Lisa,oteljena1989., u 100 dana IV laktacije1.639 kg mlijeka,uzgajivač MatijaKolarek,CerjeTužno,nagrada 500 kuna,Županijavaraždinska.
3 Ramona,oteljena1993.,uzgajivač Mladen Pintarić,Greda,nagrada400 kuna,Županijavaraždinska
Vlasnicima svih prvonagrađenihgrla ravnateljHrvatskogstočarskoselek- cijskogcentra mr Zlatko Diminiković uručiojediplome, a "Vindija"Varaždin poklonplakete.
Uz goveda, na izložbi u Vinici izložene su i kolekcije koza i ovaca te drugih domaćihživotinja.
Već jedanaestgodina"Vindija" organiziraproizvodnju koza i otkupkozjeg mlijeka. Kod 100 proizvođačauzgaja se 4 500 koza. Tijekom1985. otkupljeno je 14 100 litara kozjegmlijeka a 1995 1,095.000litarakozjegmlijeka.
3 Šeka,oteljena1989., u III laktaciji 4 971 kgmlijeka,uzgajivač Ivan Levanić iz Strmca,nagrada300 kuna,Županija varaždinska.
Dipl.ing.StjepanBrlek
Pedeset godina Poljoprivredneškoleizzagrebačke Dubrave
Prije 50 godina u Novim jeDvorima organiziranadvogodišnjaškola za potrebepoljoprivrednikazagrebačke regije. U proteklih 50 godinaškolaje mijenjalaprogramovisno o potrebi za kadrovima u pojedinomrazdoblju.
Od godine1976 prerasla je u Opću srednjuškolupoljoprivrednogusmjerenja,da bi tijekom1977. ušla u sastav Poljoprivrednoprehrambenog centra u Budakovojulici, a 1984. preselila u novu zgradu u Dubravi
Po sadašnjemsustavu, to ječetverogodišnjastrukovna škola sa završnim ispitom i trogodišnjazanimanja: poljoprivrednitehničar - opći (4 godine)
(3godine) cvjećar i vrtlar (3godine).
poljoprivrednitehničar - vrtlar (4 godine) voćarvinogradarvrtlar
Školaposjeduje 3 ha obradivog zemljištapretvorenog u školskivrt,gdje učeniciobavljaju dio prakse.
Svečanostiobilježavanja 50 obljetnice školeuz učenike i nastavnike pri- sustvovali su i predstavniciMinistarstva za poljoprivredu,prosvjetu i fizičku kulturu, poljoprivrednih škola i drugi. Na svečanostije,između ostalog,pred- loženo da se za Poljoprivrednuškolu u Iloku među ustanovama i pojedincima pokreneakcijadarivanjaudžbenika.
IX.stočarskaizložba s aukcijskomprodajom rasplodnihjunica Đurđevac 1995.
U okviru tradicionalne "Picokijade", pod pokroviteljstvomMinistarstva poljoprivrede išumarstvaRepublikeHrvatske, a u organizacijiHrvatskogstočarskog selekcijskog centra i općinskogpoglavarstva općineĐurđevac, 28. lipnja1996. organizirana jedeveta stočarska izložba Đurđevac 96.
Rad marvogojskeudruge za uzgojsimentalskoggoveda,osnovane u Đurđevcu 1910.,nijeprestao do današnjih dana U Đurđevcu je28 svibnja1928. bila održana i drugaskupštinaSaveza marvogojskihudrugaHrvatske
Prva izložbabila jeodržana u Đurdevcu 1892., a tom jeprilikom bilo izloženo 200 govedatadadomaćepodolske pasminei križanaca s meltalskim i pincgavskimbikovima
Izložba jeu Đurđevcu bila organizirana i 6 rujna1917., a izloženo jebilo 117 krava, 72 junice, 2 bika i 44 ženske teladi, sve u tipusimentalca. Držateljima su bila dodijeljena 82 zlatna, 20 srebrnih i 22 brončana odličja, te uručeno 4 150 kruna. Izložba je u Đurđevcu bila ponovljena1954.,uoči izložbe u Zagrebu1955.
Na prijedlogagronoma i stočara iz Đurđevca,organizirane su regionalne izložbe, od kojih u Đurđevcu 1970.,1976 i sada, u novojHrvatskoj, skoro svake godine.
Stočari iz Đurđevca sudjelovali su na svim izložbamabivše regijeBjelovar, od 1967 do 1993
Za ovu izložbu načinjen jeodabir: kolekcija od 7 junica,čijihjemajki proizvodnja 3 980 kgmlijeka; kolekcija od 8 prvotelki,čijaproizvodnjaza dvije u 305 dana iznosi 3 784 kg,za dvije u I. kontroli 19,80, za jednu u 200 dana 3 087 iza 3 u 100 dana prosječno1.754 kgmlijeka; kolekcija od 7 ostalih krava,čijaproizvodnja u 305 dana laktacijeiznosi 4 190 kgmlijeka;
kolekcija od 5 bikovskih majki,čija prosječnaproizvodnja u 305 dana laktacijeiznosi 5.114 kg mlijeka; krava Jagoda,oteljena1985., sa životnom proizvodnjom.Otelila je7 teladi, od čega2 ženskai 5 muškihpotomaka,od kojih se bik Sorbon nalazi u centru Križevci. U šest laktacijaproizvela je35.273 kg mlijeka sa 3,73% mliječnemasti Vlasnik Jagodejepoznati stočar i predsjednikudruge,Ivan Hodalić.
Izlagače,posjetitelje i goste,među kojima i predsjednikauzgajivačasimentalaca iz Bavarske,gospodinaKrajhinger (kojijeHrvatsku posjetio i 1974.,prigodom 10 skupštineuzgajivačasimentalskoggoveda Europe i osnivačke skupštinesvjetskogudruženjasimentalskoggoveda),pozdravio jenačelnik općineMihovil Račan, a o važnosti izložbe govorili su mr Zlatko Dominiković, ravnateljHrvatskogstočarskogselekcijskogcentra te glavnigostizložbegospodinKrajhinger.
Iz svake su kolekcije u krugpredposjetiteljepredvedenetreće-,drugoi prvonagrađenagrla.Uzgajivačima su uručene nagradeod po 250,360 i 400 kuna,a dodijelii su ih HSSC, PZ Đurđevac,Gumex farm i drugi.Dodijeljenesu i nagradeu naturi "Sirele" Bjelovar,Veterinarske stanice Đurđevac i drugih.
Prvonagrađene su:
junicaMalenka,oteljene1994.,proizvodnjamajkeu Ill laktaciji 5.300 kg mijeka,“uzgajivačAnte Čorba, Mičetinac 7; prvotelkaRumenka,oteljena1994., uprvih100 dana proizvela 1 760 kg mlijeka,uzgajivačĐuro Horvat, Đurđevac.
Ostale krave: Beca,oteljena1992., u prvojlaktaciji u 305 dana proizvela je 3.830 kg mlijeka.Uzgajivač Ante Čorba iz Mičetinaca;
bikovska majkaCveta,oteljena1991, u drugojlaktacijiproizvela 5 068 kg mlijeka.UzgajivačIvan Topolčić iz Đurđevca
Za aukcijskuprodajuponuđena su 53 grla.Proizvodnjamajkijunicaponuđenih
za prodajukretala se od 3 281 do 5.387 kgmlijeka u 305 dana laktacije.
Prodano je45 grlapo cijeni od 8 352 do 11 275 kuna. Viša cijenapostignuta jeza nekoliko krava s teladi Kupcisu i ovoga putabiliiz DonjegMiholjca.
Dipl.ing.StjepanBrlek
Mužnja strojem
Kontrolauređaja za mužnju
Kontrola pumpe
Samo jepo sebi razumljivo da prilikom uporabestroja za mužnjumogu uslijediti neznatni poremećaji, bilo zbog pog- rešaka u posluživanju ilizbogzaborava, a naravnoi istrošenosti, što će zahtijevati promjeneistrošenihdijelova.
Ako jednogadana vaš uređaj za mužnjune bude radio kako treba, u mnogo ćeteslučajevasami pronaćigreške i otkloniti ih pridržavajuće se ovih uputa:
Kontrola vakuuma
Prijesvake _mužnjekontrolirati, pokazuje livakuum-metar točnu vrijednost za mužnju i propuštaliventil za vakuum
Ako vakuum-metar pokazujeprevisok ili prenizaktlak,pogreškućemo ustanoviti i ukloniti premauputamaproiz- vođača.
Kontrola pulsatora
Ako pumpa nakon stavljanja u pogon ne može postićitraženivakuum (valja očitati vakuummetar), prema uputi o kontroli pumpe možete pronaćipogrešku i ukloniti je.Pumpe su u pogonu sigurne injihovjevijektrajanjadug.Zahtijevaju vrlo malo za održavanje i ako se držite uputatvornice vrlo će rijetkodoći do nezgoda(kvarova).
Uljnorotacijske pumpe Vakuumpumpe su opremljene sustavom za podmazivanje sa stijenjem bez ventila,kugliilipera,štobi iz različitih ralogamoglo nepovoljnoutjecati na ispravnopodmazivanje.
Da se postigneodgovarajućepodmazivanjestijenj se ne smijeosušiti.
Jednom tjednoposuduza uljenapunite do ruba bez obzira na to jeli napunjena za 1/4,1/2ili3/4.Nadopunjujemojedok pumparadi, dok jeuređaj podvakuumom
Ovim pumpamapotrebnojeulje ione ga troše.
Pulsator (tipmembrane) se ne smije nikada podmazivati(uljiti). Nakon što se stroj za mužnjusastavi,valjapromijeniti ritam takta (udarca)pulsatora. On može raditi sa 40-44 dvostrukih taktova u minuti,tj.mora se izbrojiti 80-88 taktova u minuti ili20-22 u 15 sekundi Vikomza podešavanjevrlo se lako može stegnuti ilipopustiti, jerkrave reagiraju na prom- jenutakta kao što i inače ragiraju na svaku promjenu u radu prilikommužnje. Ako pulsator ne radi ispravno,možemo ga uglavnomsami staviti u red prema uputamaproizvođačaopreme.
Posuda za uljejedanput se tjedno nadopunjuje.
Kod tih tipovapumpiležaji se podmazujuuređajem za podmazivanja sa stijenjem.Ležajipumpe podmazani su u tvornici pa ih ne treba podmazivati.
Pazi! Koristite čisto motorno uljeSAE.
Važno! Provjeravajte svaki putkada se pumpa stavi u pogon jesulisvi pipci zatvoreni ijeliuređaj za mužnjuispravno postavljen.
U vezi sa čišćenjempumpe pročitajte što jenapisano u uputamaproizvođača opreme.
Pazi! Temperaturapumpepriradu iznosi oko 4540“C, tj.viša jeod okolne temperature, pa će stogapumpana opip normalno bititopla.
Vrlo važno!Spriječite da pumpa usiše
Važno!Zaustavljanjepumpevrijedi za sve rotacijskepumpe.
Prijezaustavljanja motora valjaotvoriti jedaniliviše pipaca i pustiti da vakuum padnena 0.
Ako se prilikomzaustavljanja pumpe vodu i mlijeko(usporedičišćenje u uređajunađe vakuum,pumpe će raditi vakuumvoda). natraške pa se lamele mogu uništiti.
Tipovi izmuzišta
Mužnja u izmuzištima ima prednosti u odnosu na mužnjuna stajalištima u štali U prvomredu se štedi na radu odnosno povećava se proizvodnostprilikom mužnje.Osim toga,izmuzišta su tehnički boljeopremljenapa uvelike Pa rad muzača.Izmuzišteomogućavalakše održavanjehigijenemužnje,što pretpostavlja idobivanjemlijekabolje higijenske kakvoće Izmuzište je DOĐE držati pod higijenskomkontrolom, dok štale nije. Naravno,izvor mikroorganizama u higijenskiodržavanomizmuzištumanjije nego u štali.
Izmuzište je naročito pogodno za držanjekrava na slobodno,bez veza Izmuzište jetada sastavni dio štale.
Jedini nedostatak izmuzišta jeu većem početnomulaganju.
Postojerazličita tehnička rješenja za izmuzišta, no ono se preporučuje za veći brojkrava na farmi Izmuzište treba osiguratinormalan procesmužnjekoji se postižeizgradnjompojedinihfunkcionalnih odjeljenja, a to su:
prihvatniprostor za krave,shodnikom izmuzište u užem smislu prihvatnamljekara higijenskosanitarni dio skladište (eventualno) za konc. hranu garderoba za muzača.
Izmuzište se sastoji od: radnoghodnika za muzača stajališta za krave izlaznoghodnika za krave.
Muzni uređajfiksiran jedo strane hodnika muzača. S obzirom na brojstajališta
tipsjednimstajalištem uz jedanmuzni uređaj
tip s dva stajališta na jedanmuzni uredaj.
O tipuizmuzištaovisit će i čitava organizacija i odvijanjemužnje.
Prema razini radnoghodnika muzača i stajališta,izmuzišta se dijele na:
ravna izmuzišta(radnihodnik i pod stajališta na istojrazini)
krava kao posljedicajavljalo mastitičnooboljenje.
Suvremeni uređaji za mužnjukonstruirani su tako da ugrađeniautomat isključujesisnu garnituru.
Prema stupnjutehničke opremljenosti postojestandardna izmuzišta gdjese, osim čina mužnje,svi posloviobavljuju ručno.
izmuzište s spuštenimradnim hodnikom,odnosno podignutimstajalištem.
Prema tipustajalištaizmuzišta se dijele na:
Modernijimuzni uređaji(poluautomatski) - u sustav jeuključenautomat za skidanje i isključivanje muzne garniture. Kontrola završetka mužnjeobavljase, dakle,automatski
Kod automatskih izmuzišta sve se operacije, osim kontrole i uzimanjaprvih mlazeva mlijeka te naticanjasisnih čaša, obavljajuautomatski
izmuzišta s pojedinačnimstajalištima, s ulaznim i izlaznim vratima Svaka se krava u izmuzištutretira pojedinačno; izmuzišta sa skupnimstajalištima (ribljakost).Nedostatak ovih izmuzišta bio je“slijepamuža"pojedinihkrava kojese brže pomuzu.Kod takvih se
Potpuno automatizirana izmuzišta koriste se na velikim farmama
Usporedna(paralelna)izmuzišta najjednostavnija su i najčešće se koriste ukoliko jepostojećiobjektilištala adaptiran. Koriste se iza mužnjukoza iovaca
TALE o jp
SUVREMENA OPREMA ZA VIŠEMLIJEKAObitelj idom
Dr. Dragutin grof Khuen - Hedervary
Ban od 1883-1903.
Neustavno stanje, kada se ne sastaje Hrvatski Sabor ikada nema imenovanog bana trajalo jesamo tri mjeseca. Za to vrijemeje zagrebačkigeneralkonjaništvabarun H Rambergauspionekako smiriti hrvatske duhove nakon teških i krvavih nemira, za štosu mu pojedinci bili izahvalni
Već 1 prosinca1883. imenovao je kraljFranjoJosip u svojojmađarskoj rezidenciji u Godčile hrvatsko-slavonskodalmatinskim banom grofadr. Dragutina KhuenHedervarya. Rješenjejesupotpisao i predlagačmađarski ministarpredsjednik
Koloman Tisza
Tako mladogbana nismo imali Imao je34 godine. Ni jednahrvatska politička stranka iliosobe nisu ga predložile. Bilo jedovoljno da jebio zadojenmađarskom državnomidejom,beskrajno odan kralju, a s formalne strane mogao jeHrvatskoj odgovarati,jerje rođen na njenom području i besprijekorno jeznao hrvatski književnijezik. Kao i inače počnimood početka!
Rođenjeimladost
ObiteljKhuen-Belassi jetirolskogpodrijetla i Matijašjedobio grofovskučast 1647. Zacijelo su poslijeoslobođenja Slavonije i Srijema od Turaka krajem 17 stoljećadobili posjedNuštar.Antun,otac Dragutinov(tada se jepisaloKaroly) bio jeveć rođen u Nuštru. Sa suprugomAngelikomrođ. baronesomIzdenczy de Monostor imao ješestero djece,abudući ban rodio se 1849 godine.Jedan nepot- pisaniNuštraninopisaojeu "Narodnim novinama" kako jegroficaAngelikabila
vrlo pobožnažena iodgajalajedjecuda poštujuljude iz svih klasa Dragutinje polaziojavnupučkuškolu,igrao se sa seljačkomdjecom i dijelo s njima dječačkeradosti i žalosti.
Gimnazijujepolazio u Zagrebu a osmi razred završio u Pečuhu.Prve dvije godineprava studirao u Zagrebu, a zadnjedvije u Požunu(današnjojBratislavi)gdjejezacijelo i doktorirao Vrativši se u Hrvatsku postajeveliki bilježnik srijemskežupanije.
Godine1874 naslijediojeimanjarođačke obiteljiHedervary,akako se ista ugasila po muškojlozi dobio jedozvolu nositi pridjevakHedervarski Kasnijeje izabran za velikogžupana u Gydru,gdje je stekao velika iskustva u državnim upravnimposlovima.
Došlo jedoba da se mladićoženi,što jeučinio 1880 izabravši kontesu Margitu
Teleky,pripadnicujedneod najstarijih ugarskiharistokratskihobitelji.Spomenuti Nuštraninjeopisaokakvo su slavlje prirediliseljacimladom paruprigodom njihovogprvog posjetadomu,kako je bila povorka na konjima s trobojnicama, sagovi na prozorimakuća, a pjevalo im se "Ljubimo te našadiko" i "Lijepanaša domovina" Mladoženja jena hrvatskom jezikuuznosito govorioskupljenima kako jeveoma veseo da jemeđu narodom među kojimjeproveo mladost. Jošje doslovce rekao: "Budite uvjereni, da mi je mio svaki sat,koji u vašojsredini provađam ida nećunikada zaboraviti na mojmili hrvatski narod,kojijemeni, ma da sadane živim u njegovojsredini, u sladkojuspomeni". Tu istu misao izrekao jei kasnije na krajusvognastupnog banskoggovora u Saboru,aline tim istim riječima.Pridjev"hrvatski" jeizostavio, valjdastogada ne povrijediMađare i Srbe.
Početakbanovanja
Nakon imenovanjabanom *Narodne novine" od 4 12 1883 pisale su ovako o njegovojosobi: "Grof Khuen Hedervary je administrator prve vrste Visoko naobražen,ljubezan,imućankavalir, znao je pribavitipoštovanje i odanu ljubav od svih razreda pučanstvasvoje županije.Hrvatskomnarodu kojemuje
odličaniodlikovan sin došaojeda unaprijediduševnoi materijalnoblagostanje."Nadalje se opisuještoje sve postigao u svom mladom životu pa"neka bi njegovasrećapratila i sudbinu Hrvatske: neka bi njegovadobra zviezda nad njimbilai sada,gdjejepozvanstupiti u red onih povijesnihmuževa(misli se na banove) od kojihjemnogimanarod ove zemljesačuvao neizbrisivu uspomenu Podsjetimo se da su "Narodne novine" bile službenoglasilovećinske Narodne stranke kojajebana podržavala, a on putemnjena ustavni način postizaosvojeprograme.
Novi ban niježeliosvečanidočeku Zagrebukuda jestigao 6 prosinca navečeržakanjskimvlakom u salonskim kolima Pozdravioga jepredsjednički savjetnikMakso pl.Mihalićkao i zagrebačkigradonačelnik dr Hofman Bilo jejošnekoliko zastupnika i mladićaiz plemičkihobitelji,njegovihškolskih kolega.Slijedećegjutrabila jeprimopredajavlasti, te primanjenajvišihsudaca i članovavlade Svećenstvojeprimio10. prosinca, a predstavnikeHrvatsko-slavnoskogagospodarskogdruštvapod vodstvom podpredsjednikaAndrije Jakčinaslijedećeg dana.
U Sabor jeušao17 prosinca u pratnji petnaestuglednika u velikaškojodori. Saborom jepredsjedaoNikola Krestić u
čijemradu jesudjelovalo 75 dosadašnjih zastupnika i novih 35 iz bivše Vojne Krajine. Bila su prisutna dva bivšabana: I. Mažuranić i L. Pejačević,nadbiskupkardinal JosipMihalović,veliki župani i neki od visokogplemstva.
Svojnastupnigovorban jezapočeo naslovivšiprisutne sa "Visoka kućo" i izrekao prijesvegasvojubezrezervnu vjernost kralju icaru FranjiJosipuI.i kako ga pripreuzimanju ove visoke časti "obuzima sveto čuvstvo neoskrvnjivoga opstankadržave sjedinjenihkraljevinah krune sv Stjepana“. Na to jepravaš dr David Starčevićpovikao"Neimaje".Nas- taoježamoru sabornici, itime jepočelo nepomirljivoneprijateljstvo između bana i Stranke prava, kojajebila u manjini i predstavljalaljevicu u Saboru. Ban je nastavio daljekako će zahtijevati"točno, pravedno i poštenovršenjezadaćah uprave i pravosuđa("živio" na desnici) i tome će posvetitinajvećupozornost i važnost. U djelovanjusvojemdržeći se uobće strogozakona,biti ću strog, ako uztreba, no vazda pravedan i pravičan. Unutar granicasamouprave i postojećih zakona moćiće se mnogo doprinijeti, da se poboljšanarodno gospodarstveno stanjezemlje, da se razvijepoljodjelstvo, obrt i trgovina, da bude najblagodatnija korist ovih kraljevinah, da se razvije sve ono blagopo naravi toli bogatonadarene zemlje". Na to jedobio pljesak i povike"živio" u središtu i desnici.
Ali odmah iza toga,kako jeobećao Hrvatskojrazvojnadodao je:"To će se pak,mojagospodo,moći s naše strane tim sigurnijepostići, ako se u djelokrugu Vašemčinimabude pokazaločuvstvo za cjelokupnostkraljevinah krune sv Stjepana".Dakle,vidimo,banu je ipak najvažnijajedinstvenostugarskedržave za kojuse u Hrvatskoj mora imati osjećaja(čuvstva). Ta čvrstabanova orijentacijabiti će izvorom mnogihi dugogodišnjihsukoba
I na krajugovora ban želi Hrvate raspoložiti pa kaže: "Sada joštejedno! Primite,molim Vas,izjavu i budite uvjereni, da izim neslomive vjernostiprema premilostivomkralju i vladi,premadržavi,narodu i zakonu,označivati će sve mojedjelovanje ona ljubav,kojugojim prema zemlji,kojame jeu djetinjstvu gojila, a time ostala domovinom mojih najmilijihuspomena,ona ljubavkojase je razvijalapod čarom poetičnoga i plemenitogshvaćanja i mišljenjanašeg naroda " Nakon togabio jeu Saboru dugotrajni"živio" u središtu i desnici. Opozicija na ljevicislušala ga jemirno s velikom pozornošću, ali svakako bez odobravanja.Vidimo da ban u svom govoru nijeriječima ni jendomspomenuo imenom domovinu Hrvatsku i hrvatski narod. Ta domovina kojajenjemudraga uspomena kao da nema svog imena i narod koji mu jedragtakođer jebezimen. Ban jebio od glavedo pete - Mađar! Ovakve govore bez ijednogspominjanja hrvatske domovine i hrvatskognaroda držali su političari iz Hrvatske za vrijeme socijalističkograzdoblja.
Sutradan su "Narodne novine" pisale da jeban simpatičnapojavakojijeotvorenim načinompočeorušitiogradu nepovjerenjakojaHrvatsku dijeli od Ugarske te da su mu riječi bile iskrene, muževne i tople.Pisac smatra da će hrvatska državna autonomijanalaziti u banu svog krijepkogačuvara izaštitnika.
Čitateljimajepoznatoda su dosadašnjipovjesničari malo kojeghrvatskog bana tako negativnoopisali kao ovog Međutim ima pokojakratka misao da se na gospodarskom i prosvjetnompolju ipaku Hrvatskoj za njegovovrijeme dosta togaučinilo U slijedećemčlanku pokušatićemo opisatidjelovanjetog bana i njegovevlade na selo i poljoprivredu.
Priredio: Dipl.ing.StjepanKeglević
Malipodsjetnikza poljo
djelskeradove u mjesecu srpnju
U polju:Stočari u ovome mjesecu osiguravajudomaću hranu svojimčetveronožnimmiljenicima i hraniteljima tako da za njihsijukrmne biljke kao što su djetelina,lucerna,smiljkita i razne kombinacije trava U proizvodnjuuvedite poglavitostočni grašak za koji dr Marijan Strbašić pišeda se u svijetupokazao vrijednomsirovinom za proizvodnjustočne hrane i dopunomza žitarice(osobito za ishranu svinja i peradi), a slama je dobra hrana za goveda.Grašak jedobra predkultura za postrneusjeve,prinosi su mu većiod soje,zrno se samo grubo gnječi iličekićaromsamelje, a osim toga on obogaćujetlo dušikom.
Na njivama s kojih su skinute industrijske i krmne kulture treba početi s obradom tla,kako bi se oranice do početkasjetvepšenice i ozimogječma mogleslegnuti. Od osnovnogoranja od sjetvetreba proćitri tjedna do trideset dana,kako to preporučuje dr. Ante Lončar.Ististručnjakponovno naglašava da jeječamnezamjenjivakrmna kultura u uzgojustoke,posebicesvinja,peradi, riba,kunića i ostalih životinja, te kao dodatak u krmnim smjesama.
U vrtu: Nema pa nema mira! Nijenam dano da samo uživamo u obilnom branju svega isvačega u zemlji i na zemlji, nego opetvaljamisliti na budućedane i sijati matovilac,rotkvicu išpinat.Svaku vlažnu površinicuiskoristiteza sjetvumatovilca kojimalo traži, a puno daje.Osobita mu jevrijednost što sadržimnogo vitamina C Širokolisne sorte sijteranije, do 10 rujna a uskolisne početkomlistopada. U blizinivelikih gradova za njega se postižu visoke cijene.
Dr. ing.Ivan Gašparsmatra da jehren skladište minerala, on sadržieterična ulja itvari kojesprječavajurazvojštetnih bak-
terija, a bogatjei vitaminom C. Reznice njegovogpodanka mogu se saditi ujesen, ali i u proljeće.
U vinogradu: Ako jesve sretno prošlo i ako imamo grožđakojezrije,imamo i muka s osama Dipl.ing.Slavko Jenč pišeda one ne odlaze iz vinograda sve dok se ne oberu i posljednjigrozdovi kasnih vinskih sorta. Ose se u vinogradimanajuspješnijesuzbijajupostavljanjemlovnih posudas otopljenim sirupom,šećerom,medom,zaslađenim vinom ilipivom,kojese dopolanapu- njenoobjese za grlana višemjesta u vinogradu.
Zaštitagrožđaod pticanijelaka ni jednostavna i čestojesamo djelomično uspješna.KolegaJenčkaže da stara sredstva kao štosu strašila,pucanjekarbidnim topovimailiklopotci, ne pružaju sigurnuzaštitu, jer se inteligenteptice, a naposečvorci, na sve to priuče i uvide da to za njih i nijetako opasnokako izgleda.Zbog togase u naprednom svijetu, a već i kod nas, vinogradipokrivajubijelimsintetičkimvlaknima
Iopćaopomena:vinogradari, ne žurite s berbom!
U voćnjaku se očekujudobre berbe koštunjičavog i jezgričavogvoća,pa će u malim domaćinstvima bitiiviškova koje valjaspasiti za zimu. Dipl.ing.Vanda Starešinićpreporuča da se plodovisuše, atojeinajstarijinačinčuvanjanamirnica. Voću treba sušenjemoduzeti 80% vode pa nećetrulitiinećese razvijatigljivice plijesni. Voće se sušina jakomsuncu ili u pećnici u kojtoplina ne smijeprijeći 80“C.Važno jeda su plodovizdravi i potpunoneoštećeni.Prilikom sušenja šljivakoje se najčešće isuše,valjapaziti da početnatemperatura ne bude viša od 45“C, a kad su plodovivećnapolasmežurani,temperatura se podiže na 70*C.
Sušenovoćečuva se na hladnome mjestu u staklenkama ililimenkama
U podrumuse sve čisti i bijelivapnom s dodatkom sumpora. Kada se zidovi osuše,valjaih preprskati5%-tnom otopinommodre galice.Osim toga,iskusni križevački stručnjakdipl.ing.Stipe Stipićnalažeda se dan prijeprerade grožđapodrumraskužisumpornimdioksidom kojidobivamo paljenjemsumpor- nih vrpcailisamog sumpora u prahu. Za 1 m prostorazapalimo1-2 sumporne vrpce.Nakon 5-6 sati podrum treba dobro prozračiti.
Priredio:
Slovačkaveselja u Josipovcunekad idanas
Josipovackod Đakova Slovaci su počelinaseljavati oko 1881. na poziv tadašnjegđakovačkogbiskupa J J Strossmayera, po kojemujeJosipovac dobio ime.Slovaci su došli na mjesto gdje se nalazila hrastova šuma. Rušenjem hrastova dolazili su do obradivih površina.Zemljukoju su dobili g RG AJE NIJ NA Miairrdljeka
Dipl.ing.StjepanKeglević od biskupije s vremenom su tako odradili iotplatitli.
Došavši u novu sredinu,Slovaci su donijeli dio svojihkulturnihtradicija i običajakoji su se u izvornom obliku očuvali do danas
Prilikom obavljanjamnogihposlova momci,muškarci,djevojke i žene zapjevali bi da posao bržeide. Posebno su se pjevalepjesme u doba žetve, prilikomkosidbe i vršidbepšenice.
Svi sposobni za rad danima su išli u polje,kosili žito, skupljali ga i vezali u snopove. Kada bi žitobilo pokošeno, svi su sjeli u kola i uz pjesmu se vraćali kući.Kada su zaprežnakola stigla predvrata,netko od
domaćinakojije ostao kod kućeiznenada bi se pojavio s vjedromvode i poliosve u kolima. To jeznačilo da je žetvazavršena
Evo jednevesele žetelačkepjesme na slovačkomjeziku:
Pojdeme mi žito kosit
Pojdeme mi žito žat
A ti naši konjivrani
Budu sa nam past.
A jasmuten ajzarmuten
Čojarobit mam
Veznem flintu na ramena
Pojdemku horam
Tam jelenazabijem
Tam sa najemnapijem
A čo ne zjemne vipijem
Kamaratom dam
Žitojevaljalo s poljadovesti kući.Susjedi,rođaci i prijateljiupregli bi najbolje konje iod najranijegjutraodlazili na njive, slagalisnoplježita na kola,dovozili ga kući i slagalikamaru Do večeri jesve moralo biti gotovo,pa se ovako zapjevalo:
Povedal si že ma veznješ
Ked za horu žitko zežnješ
UZ si zežal ajsi zežral
Fšče ma mladu njevzaL
Gazda naš gazdanaš
Da ti nam oldomaš
Už zme pokoseli
Njedal si oldomaš
(Prijevod na hrvatski)
Govorio si mi da ćeš me uzeti
Kada iz šume žito požnješ.
Već si požeo i pojeo, A jošme nisi uzeo
Gazda naš,gazdanaš, Nazdravi nam ipočasti nas
Već smo pokosili, Nisi nas počastio.
lako je u Josipovcubilo nekoliko vršalica,trebalo jeviše dana čekati na red za vršidbu. Na vršalicama jeradilo mnogo ljudi, i to najvišemladi,momci i
djevojke.Naporanrad prašina i vrućina lakše su se podnosili uz pjesmu.Prilikom vršidbe bilo je mnogo pljevekojaje služila za stočnu hranu, a ponekadi u drugesvrhe Kada se dogodilodajekoja djevojkaostala trudna a nije se jošudala, našlo se šaljivčina koji su sipanjempljeve napravilitragod kućedjevojke do kuće njezinogmomka Tek toliko da se zna
Kada ježetvazavršila, momci i djevojke su očistilisve strojeve za vršidbu i okitili ih cvijećem,svi posjedali na strojeve i uz zvižduk i pjesmuprošlikroz cijeloselo.
Danas su svi ti poslovijednostavniji: kombajnode na njivu i sve jegotovo za sat vremena Sada ljudiviše ne stignu ni pjesmuotpjevati.
Iz bogatekulturne tradicijeSlovaka koja se našla podtjecajem nove sredine, iznikao jeKUD "BraćeBanas' s ciljem da oživi,očuva i obogatipjesmei igre, običajekoji se s vremenom sve više zaboravljaju i gube.KUD je1967. osnovao Antun Gavljak, bio prvipredsjednik i voditeljfolklorne grupe.
Djevojke,momci,mlade ženei muškarci tako su na "Đakovačkimvezovima" poprviputazapjevali izaplesalislovačke pjesmeigreiz Josipovca.
Lijepedjevojke i žene,snažniglasovi, živa igra,bilisu obilježjima togaprvoga nastupa.Skladne i snažne glasove
Slavice,Katice,Marije,Ane,Joška,Ivana, Adama i Stjepanapamtitćemo zauvijek.
Nakon nekoliko godinaKUD jeposustao. Bile su mu potrebnenove snagei nove inspiracije. Tada dolazi Mirko Knežević,direktor OŠ, kojijeveć imao iskustva sa slavonskim folklorom Plešu i pjevajuuglavnommladi, a stariji se okupljaju samo kada treba snimati za radio
S vremenom jepočelasuradnja i sa SavezomČehai Slovaka u Hrvatskoj, te s ostalim slovačkimKUD-ovim _(llok, Markovac,Jelisavac) i sa Česima.Uskoro počinje i suradnja s "Maticom slovačkom" u Slovačkoj.SlovačkiKUDovi često posjećujuJosipovac.
Oko 1980 u Slovačkoj se počinje redovito održavatiseminar folklora za Slovake kojiživeizvan domovine. Na prvi seminar odlazi Anica Popović iz Josipovca | tako joššestsljedećeihgodina. Tu su se moglinaučiti izvorni slovački plesovi i pjesme,žive i atraktivne koreografije i igre za djecu, te upoznati slovačkekulturne tradicije, a poseban doživljaj bio jedružiti se sa Slovacima iz cijelogasvijeta. Za KUD "Braće Banas" novi poticaj!
Spojstarih izvornih slovačkihpjesama i običaja,kojeuglavnomizvode ljudi i ženesrednjihgodina,atraktivni i brzi plesovi,koreografije iz Slovačke koje najviševole mladi i zanimljiveigreza djecu,postali su sastavim dijelomnašeg programa. Od oko 100 članovaKUD-a u dobi od 6 do 60 godinasvatko ima svoj dio programa.
Mladi dolaze i odlaze Radovali smo se svakom novom članu, a bilitužnikada jeotišao. Bilo ječlanovakoji su u KUDu, 270
proveli po deset iviše godina,pa smo s vremenom postaliskoro kao obitelj.
Bilo jemnogo lijepih i nezaboravnih trenutaka,pjesme i smijeha, u radu,putovanju,nastupima i druženju s drugim KUD-ovima Pamti se uglavnomsve što jeljepo.Rado ćemo se sjećatinastupa na Detvi (Slovačka), na Međunarodnoj smotri folklora,gdjenastupajuSlovaci iz mnogihzemlja, a i KUD-ovi iz Slovačke. Bilo jei suza svaki putkada smo se opraštali sa Slovacima iz Francuske, Mađarske,Kanade,Australije i iz drugih zemalja.Čestose sjećamo inastupakod Slovaka u Mađarskoj,Zagrebu,Rijeci, Osijeku,Vinkovcima,Iloku,Daruvaru, Đakovu i mnogim drugimmjestima. Mnogipoznati i nepoznatidivili su se ljepimi skladnim glasovimaRoze, Tonke,Pavke,Marije,Rozike,Ane, Katice,Slavice i mnogihdrugihženaiz Josipovca.Njimanisu bile potrebne dugotrajneprobei vježbe.Dovoljnoje bilo sastati se i dogovoriti, da sve ide onako kako treba,kako su nekada pjevale.Još uvijeksvi pamtimodobre plesačekoji su i po deset godinaplesali u KUD-u To su živahniŽuti, dva nezamjenjivaBranka,Melita,Marija,Spomenka, Štefica,Ivanka,Zorica,Evica,Darko, Željko,Mario,Zvonko,Zdravko te naši svirači bez kojih se nijemogao održati nitijedannastup:Bajko,Franjo,Joško, Slavko,Beker,Buco, lvica,Vinko, Darko
Našse KUD u posljednjevrijemeopet umorio. Potrebne su nove snage,novi ljudi i novi poticaji, ali treba zadržatišto duže i one kojiveć mnogo znaju i od kojihtreba učiti
Pripremila: prof.Anica Popović iz Josipovca
Medicinski kviz
Evo,za zabavu i provjeruznanja, nekoliko pitanja iz medicine Odgovori su dolje, ali (znase)nema zavirivanja prijenegolidate svojodgovor!
1 Rektalni pregled(krozčmar)jošje uvijeknajboljametoda ranog otkrivanja raka prostate.
Točno Pogrešno
2 Kada jedijastolički tlak (onadruga brojka)između 90 i 100,takav tlak treba liječiti.
Točno Pogrešno
3 Kronično — pušenjemarihuane vjerojatno ćeizazvati neke problemekoji se javljaju i kod kroničnogpušenja cigareta.
Točno Pogrešno
Rak
6. Bol jejedanod najvažnijih ranih upozoravajućihznakova raka
Točno Pogrešno
7 Kašaljkojitrajeduže od dva tjedna koristan je putokaz za rano otkrivanje raka pluća.
Točno Pogrešno
8 Povremeni rentgenskipregled plućanema vrijednostiprilikomotkrivanjaraka pluća.
Točno Pogrešno
9. Danas,kad postojemodernije metode za uočavanjeraka dojke,kao što jeto primjericemamografija,stručnjaci više ne preporučujuposebnoda žena sama sebi povremeno opipavadojke, kako bi otkrila čvorove.
Točno Pogrešno
4 Snimkusrčanograda (elektrokardiogram)treba redovito provjeravati nakon 35 godinastarosti
Točno Pogrešno
5 Kod skoro svih muškaracakojipate od impotencijeemocionalni su problemi uzrok tegoba, a ne neki fizičkikoji bi se moglilako ukloniti.
Točno Pogrešno
NAGRADNI
10 Ženekojeranijerađajumanjeće vjerojatnooboljeti od raka dojke.
Točno Pogrešno
11. Ne postoji veza između raka grlića maternice i seksualnogživota.
Točno Pogrešno
12. 48godišnji muškarac kojiprimijeti krvarenje iz čmara,vjerojatno nema rak.
Točno Pogrešno
Koliko jekrava u Hrvatskojoboljelo od kravljegludila?
a)1000
b)100 000
c)nitijedna
IME |
Nagradnekuponešaljite na adresu: Hrvatsko mljekarskodruštvo (zanagradnu igru),Ilica 31/Ill,Zagreb
Odgovori
1 Točno Dok se jednostavni krvni testovi za otkrivanjeraka prostate jošuvijekznanstveno ocjenjuju,većina stručnjakasmatra da oni još nisu dovoljno pouzdani da bi se preporučiliza opću, sustavnu primjenu.U međuvremenu, pregled kroz čmar je siguran,jeftin i priličnopodnošljiv.Oko tri četvrtine svih slučajeva raka prostate počinje u stražnjemdijelužlijezde - dakle u onome dijelukoji se može napipatitijekomrektalnogpregleda
7 Pogrešno. Bez obzira na činjenicu da dugotrajankašaljobično nijeuzrokovan rakom pluća, kronični kašaljtoliko je čest kod pušača (kojiimaju sklonost "zaraditi" bronhitis i emfizem), da može biti priličnoteško uočiti bilo koju veću promjenu. Slično većini drugih simptoma plućnograka,kašalj je nepouzdan kao rani upzoravajući znak Veoma često on se pojavljujekasno, kada je rak već neizlječiv.
8 Pogrešno.Premda povremeni rentgenski
2 Točno Premda se jedno općenitopravilone može primijeniti na sve osobe, danas postoje dobri dokazi da se isplatiliječitidijastoličke tlakove u rasponu od 90 do 100, dakle velična koje su se u prošlostismatrale nevažnim blagim povećanjima obično nevažnim za liječenje.
pregled pluća rijetkokada otkrijerak dovoljno rano da bi se kirurški liječio, bilo bi pretjeranokazati da tajpregled nema vrijednosti.Što se tiče odnosa trošak - korist,rentgenskipregled najboljejeoruđe za otkrivanje kojeimamo - boljenego ništa,ali ne previše.
3 Točno Premda nitko ne može sa sigurnošću kazati koliki hazard predstavljakronično pušenje marihuane, postojidovoljnosličnosti između dima marihuane i dima cigarete s obzirom na sadržaj sličnih katrana, a to onda upozorava i na slične hazarde
4 Pogrešno. Za zdrave odrasle osobe srednje dobi nema posebne potrebe ponavljatielektrokardiogram
5 Pogrešno. U prošlostijetipičnomišljenje bilo da jepreko 90% slučajevaimpotencijeuzrokovano emocionalnim problemima Nove studijepokazuju da u pozadini tog oboljenjastojefizičkiproblemi, i to češće nego lise ranijemislilo
6 Pogrešno.
Bol je obično kasni simptom raka Rani simptomi su često manje dramatični Stoga treba ispitatiliječnikabilo koju stalnu (a to znači duže od dva tjedna)promjenu u izgledu ilifunkciji vašeg organizma, bez obzira pratilibol tu promjenu iline
9 Pogrešno. Premda metoda nijeidealna,ipak se samopregledom dojkijoš uvijekotkrijevećina čvorova u dojci (od kojih 80% nijerak).
10 Točno Trudnoća u dobi prije 20 godina izgleda da pruža određenu zaštitu od raka dojke, ali to je daleko od apsolutnog jamstva
11 Pogrešno. Rak grlićamaternice češći je među ženama koje ranijeimaju spolne odnose i koje mijenjajuseksualne partnere. Jasno je ipak da većina žena kojeimajuseksualne odnose ne dobivaju rak grlićamaternice
12 Točno Većina krvarenja iz stražnjeg crijeva (rektuma)uzrokovana je hemoroidima No, budući da takvo krvarenjemože bitii prvim znakom raka stražnjegcrijevailidebelog crijeva,svaki slučaj novog krvatenjaiz stražnjegcrijevabez odgađanja zahtijevaliječnički pregled.
dr. Ivo Belan
Redakcijskikolegij: dr StjepanBanožić; dr. Ivo Belan;ing.Mirna Božičević,dipl.ing.StjepanBrlek; dipl.ing.StjepanDeneš;dr. StjepanFeldhofer; dr. Ivan Jakopović; dipl.ing.StjepanKeglević;prof. dr. Zvonimir Štafa Glavni | odgovorniurednik: dipl.ing.JurajČičmak;
Redaktorica: dipl.ing.Vera Volarić;Tehnička urednica: Nada Rašpica; Lektorica: mr Alka DomićKunić Crteži:dipl.ing.Nikola Božičević
Vlasnik i izdavač:Hrvatsko mljekarskodruštvo
Uprava| uredništvo:Zagreb,Ilica 31/III,tel./fax:01/424420 Cijena:2,50kn
Tisak: TISKARAOrbis d d