Mljekarski list 1-1997

“Ostaci izprerade voća u hranidbi goveda

Najčešćevoćekojese u nas prerađuje su plodovijabuke 1 ikruške, a u preradi dajui najvišekvalitetnogostatka(tropa).Njimatrebadodatiigrožđe.

Becker-Nehring|(1805.navodizno hranjivihtvariu“plodovimajabukei kruške:

Plodovi jabukei kruške su dobre vlakana,ali to ne trebabitismetnja probavljivosti i računase da imaju da se ovo krmivo upotrebljavamakar oko 0,2h.j./kg.Ipakih ne treba da.“ kao osnovno voluminozno krmivo za vati kao krmivo u većojkoličini/po-/,'.hranidbupreživača.Većasmetnjaza sebice akonije zrelo.U.nezrelom + potrošnjutropau hranidbistokemovoću ima manje šećera, a višeja- že biti lošmiris i okus pokvarenog bučne kiseline. voća,zbog gnjileži ili raznih nečistoća,nastalihtijekomsporepotroš- Krave mogu dobivatido 40 kg,plo-..;/nje ilidužegčuvanja.Takvo krmivo dova jabuke i kruške,ali plodovi */ “stokanerado jede. morajubiti dobro usitnjeni.Veća ko-. j ličinamože utjecatinepovoljno'na“ Voćnitropse sastoji od kore,sjekakvoćui okus mlijeka. menki,peteljki i jezgre,netopivih ogrriiej eni dijelovavoća i ostatka neistisnuta Gnjilo i crvljivovoće mora se prije soka. Sadrživećipostotakvode i prokuhatiilipariti, a može se davati šećera,te je podložanbrzom kvaza stočnuhranu samo u manjim ko- |2“renju;Brzo provrije i može se iskoličinama|posebice!s'velikimopre:(“s .rišćavati samo u blizinigdje. se pre- zom ako jepljesnjivo: rađuje,tijekom 2 do 3 dana.U poO kakvoćivoćakojeulazi u preradu,/ sebnimprilikama/ako nema mogućtehnologijiobradei cijeđenjasoka,\\ nosti.brzepotrošnje,tropisemože ovisi količina ikakvoćavoćnogtro= malo'duže sačuvatiako se| raširi u pa. U preradiobičnoostajeoko 20% slojudebljine 10 do 15'cm, sjenii voćnog tropa.To mogu biti u od- na dobrouy ProštoniN €“ IJA ređenom razdobljuvelike količine krmiva,posebicevrijednog za hranidbu goveda.

Svježivoćnidrop,ovisno o sastavu i kvalitetisirovine i tehnologiji,obrade može imati vrlorazličitikemijskisa- Hranidbenuvrijednostvoćnogtropa stav. BeckerNehring JELA navomože smanjitivećipostotaksirovih di:

213)

d \i d i 1 N i ieko ic iZ dd

okaJ! “Suhe tvariBjelančevinevlakna mast Pepeo NET Krmivo:?ive 89108%q udbins1%su ra ka kk, %

e

.23,0-

Svježivoćnitropdomaće preradesadržavao,jed cU IH LJAM284

Svježi|jabučni.trop_sadržavao.je či 0,66%kalcija(0,28%u suhojtvari) i |

Svježijabučniijkruškintropmože se davatikravama8 do 10 kg/dan,a 0,15%fosfora (0,77% u suhojtvari),;-;,.junadiu.tovu3.do 10 .kg/dan.PoZa -razliku- od -jabučnog,-grožđani zornosttreba-posvetiti - bjelančevitrop je sadržavao više kalcijaivo'nama_i.kalciju u krmnom obroku. (0,22%),'amanjefosfora(0,05%). sne Grožđani:tropmože se: upotrebljaProbavljivostorgansketvarivoćnog Vati.samo kao grubo voluminozno tropaije:vrlo različitaovisno.o:vrsti s ,.krmivo.Treba upozoriti. da se trop voća i tehnologijiprerade,tako da iznosi 46-61% Na probavljivostutječe |postotaksirovihvlakanaod kojih je gotovotrećinalignin. Tu se posebiceističegrožđanitropkojiima visoki postotaksirovihvlakanaiVrlo slabu probavljivost,: <+) gase Smatra!\se“dasu"i“bjelančevine 'u voćnom:tropu:vrlo slabe) probavljiVosti (023%),' s čimetreba računati u sastavljanjukrmnihobroka,Sos Svježivoćnitrop(goveda"obično:rado jedui dobrodjeluje na probavu. Izuzetak jegrožđani“trop!|koji je lošeg mirisa U okusa, i stoka ga slabo uzimasonsdbiasidijavisdjz gšsvogq

“mora davatisamo nakon mužnje i iznošenjamlijekaiz stajejermlijeko “ može<od tropaprimitijačimirispo voću.

Voćnitrop;se, može,sušenjemsačuvati.od ikvarenja.Dobro. osušeni voćnitropjesvjetlosmeđe boje.Ako je jakoosušen,:pod,visokom temperaturom,trop.dobivatamno smeđu do crnu bojui ima jakosmanjenu hranidbenu > vrijednost. i probavljivost Suhi jabučni i kruškintropima oko 0,530,7 h.j.,štoje slaba hranidbenavrijednost i stogase upotrebljavauglavnomkao dobro voluminoznokrmivo za goveda i ovce Kravamase može davati do 3 kg a 3

junadima u tovu do 5 kg suhog tropa/dan.

Sušenjevoćnogtropaznačajnoposkupljujekrmivo i stogase s višeili manje uspjehapokušavalosilirati ovo krmivo Siliranjemvoćnogtropa običnose dobivavrlo kisela silaža i lošegokusa,kojasadržimnogo alkohola i kiseline, a čestoizaziva i proljevživotinja.Boljirezultati su se postizali ako se jejabučni i kruškin tropsilirao uz dodatak BENURALA 60 (urea+BENAL)iliuz pomoć nekih

drugihsredstava i krmiva koji(po: mažu dobrom slliranju.

Uz hranidbu,posebicepazim i siliranim voćnimtropomtreba dobro paziti na čistoćustaje,valove i higijenumužnje.Ostaci,provreli i pljesnivi trop,ne smijuse naćiu hranilicama,jermogu uzrokovatiteže probavnesmetnje i značajnomogu utjecati na kvalitetu,miris,okus i mikrobiološkuzaraženostmlijeka. Dr StjepanFeldhofer

Džibra (šlempa) - ostatak izproizvodnje alkohola za stočnu hranu

Džibra(šlempa)je sporedniproizvod u industrijialkohola, a osnovna je sirovinakukuruz,krumpir,šećernarepa i sličnahranjivabogataugljikohidratima

Od žitaricajenajčešćekukuruz u proizvodnjialkohola i kukuruzna džibrakao ostatak nakon vrenjakukuruza,slada,kvasca i vode Ima jakomalo suhe tvari

Kukuruznadžibrasadrži(poBeckerNehringu 1967.): Sirovih

Suhe tvari. bjelančevinavlakana masti Pepela NET

Koeficijentprobavljivostiorganske tvari kukuruzne džibreiznosi oko 70%, a neto energetskavrijednost oko 1,0h.j./kgsuhe tvari.Hranidbena vrijednostdžibreopćenitoovisi o sirovinama upotrebljenim za proizvodnjualkohola io količini suhe tvari

Aminokiselinskisastavtakođer ovisi o porijeklusirovina.

Od mineralakukuruzna džibrasadržava u suhojtvari oko: 0,2% kal-

cija,0,7%fosfora,0,03%natrija,0,74 g željeza i 0,19g bakra/kgsuhe tvari. Kukuruzna džibramože se davati kravama u količini do 35 I,junadi u tovu do 20 |, a ovcama i kozama 2-5 I na dan Džibrase vrlo brzo kvari i treba jebrzo,joštoplutrošiti, a valovetrebadržatičistimibezostataka *hrane

Uz hranidbu džibromtreba davati dosta suhe voluminoznekrme,da se povećasuha tvar hranidbenogobro-

DIONIČKODRUŠTVOZAUNUTARNJUIVANJSKU TRGOVINU, PROIZVODNJUUPOLJOPRIVREDI! INDUSTRIJI -JOINT STOCKCo.

ZAGREB,GUNDUUĆEVA 45, HRVATSKA -CROATIA

IZ SVOG PROGRAMA

NUDE VAM

Potpune|dopunskekrmnesmjese

* Univerzalnu dodatnuhranu PRELACza miješanje sa biljnimkrmivima za telad, janjad i kozliće

* MliječnuzamjenicuHALMAC za janjad i kozliće

* Starter i gorower smjese za telad,janjad i kozliće

* SUPER - dopunskukrmnu smjesuza mliječnekrave i junad

* Krmnu smjesuza krave muzare sa 13 ili19 % sirovih proteina

Proteinska krmiva sa visokim sadržajemproteina(SP) i sintetske aminokiseline za preživačeod najvećegproizvodačaRhonePoulenc (Francuska)

* Sojinasačma45% SP,suncokretovasačma40% SP;repičinasačma33% SP; ribljebrašno65% SP,posije15% SP,kvasac40% SP,dehidriranalucerna1519% SP.

* Sintetske i zaštićeneaminokiseline: 98% DL METIONIN i 98% L LIZIN

Izvori kalcija I fosfora od vodećesvjetskekompanijeTessenderloChemie (Belglja)

* Monokalcijevfosfat(MCaP) s najmanje22,7%fosfora i 18% kalcija

Dikalcijski fosfat (DCaP) s najmanje18% fosfora i 25% kalcija

* Stočnukredu - vapnenac s najmanje38% kalcija

e Premiksipredsmjese bogatemineralima,vitaminima i dopuštenimdodacima

ISILAC - MLIJEČNAZAMJENICA ZA TELAD

PRODAJA:KRMIVAZagreb,Tomićeva3,tel.275922, Fax 434-826

Zaštohraniti telad mliječnomzamjenicomISILAC?

Hranidbateladi jejeftinija i sigurnijamliječnomzamjenicomISILAC nego mlijekom.CijenajednogkilogramaISILAC-a je8,7kni potpunozamjenjuje 8 litara mlijeka.Telad hranjenamliječnomzamjenicommanjeugiba i manjepoboljeva.

PROVJERITE I UVJERITE SE!

ka Treba dobro izbalansiratikrmne hranidbe“krava džibrom;Kol Vk obroke s vitaminima,“mineralima do mikroelementimakoji"mogu/nedo"' stajati i zbog većegizlučivanjamlijekom.Na tajnačinspriječit će se proljevi i pojavejalovostikrava,što| češćepratihranidbu uz davanjedži-“ bre

Džibrapovećavamliječnost,alinepovoljnoutječe'na' suhu'tvar i ma' snoćumlijeka. Ako se dajeu odi količinamamože utjecati na promjenu mirisa i okusa mlijeka, a treba iz istograzlogaveliku pozornost;po-:; svetiti čistoći i zračenjustaje,čistoći vimena i mužnje,“kaoi'rasporedu' >:

davatisamo:poslijemužnje;“ Uz hranidbudžibromdobiva: se mekanimaslac,“tako|(da!se prednost dajedžibriuz hranidbusuhom zimskom krmom.

“Trebabitioprezanpridavanjudžibre gravidnim:kravama«zbogopasnosti od pobačaja i zaostajanjaposteljice. Boljeje ne davatiKišna onin kravama. SANS Svježa.kukuruznadžibra.može) se djelomičnoupariti na 20% suhe tvaTri,što.će učinitijeftinijimprijevozne troškove(ugušćavadžibru).

TB Dr SNI Feldhofer «st kdtsale iu | Panonska grahorica (Vicla|pannonica Crantz).::.) |

Porijeklomjeizkanonskenizine,zbog čega je.usvijetuzovujoš.imađarska grahorica. | risk

-

|

STE uz niskutemperaturu'kojiju polomi.ako nema.snijega, imo

U nas se javlja i u spontanimbiljnim zajednicama.Smatra se da.jeozi-... mijaod običnei dlakavegrahorice štouuvjetima Maksimira.nijeutvr-:1<\ đeno,ali u odnosu na nove kreacije običnihgrahoricailiozimoggraška. U literaturi se navodi'da dospijeva ranije od običnegrahorice i ozimogAh graška,dok jeautor “u Maksimiru “ utvrdioobrnuto.Najranije. su pri:spjevalinovi materijaligraškakoji su cvali početkomklasanjaraži. U Ma-: ksimiru su istraživanikultivari pa:, nonske grahoricecvali u prvojpo' lovicisvibnja..., , > cecace 116 AZ a2! PA

Panonskagrahoricajeu nas manje

IznadtlagranauTem sklopu i za “hladnavremenaima sitnijelišće, a cstabljikapuže po površini.Stabljika naraste 60-70 cm (120)visoko.U " gornjemdijeluuglavnomne grana, većpritlu.Cijelabiljkajedlakavapa izgleda!šivkastozeleno.Stabljikaje zeljastado cvatnje,mekanaje,ali pri završetkucvatnjeogrubi.Nakon proširena,vjerojatnozbog fogalstava ine cvatnjejegruba:itvrdajiii ciee | nemamo domaćihkultivara: (sorata) oLišćejesloženo,parnoperasto s 5već se sjeme.mora uvoziti. U svijetu-2“16:|parinliski;koje su: jako<dlakave. je višeproširena u; uvjetimanešto+:«Srednjažilazavršava s viticomkoja umjerenijihzima zato jerpodnosi nijetakojakorazvijena i nema tako niske temperature,alijeosjetljiva na veliku "mogućnost.prihvaćanja; kao

mikonjenipanonske , grahoricele.vre-“tenast;dobro"'razgranan;* 's dobro razvijenimkvržicama. Prodire'i!'do 5:70,cmduboko,0; ,/s(olsdonoM |

u dlakave grahorice“ ili graška:(vitičari),stogatrebaoslonac (potporu: žitarjcailidrugihvrsta)... solistiš svirordstm sNenonrsr issirm: Cvijetje blijedožutosmeđe boje (najčešćessvijetle_bijele|kave),kru-, pan,a u,*etažicvate s 5-6 cvjetova. Plodije,višesjemenamahuna s 3-5 sjemenki,okruglasta,jakodlakava, Sjeme:je “nešto sitnije“ od sjemena obične,“alikrupnije od većinekultivara“ dlakave' grahorice.:1000+g menkiteškole 5060' grama. 1 JBII! 107 zlatooiqi! U Panonska gts: je:ozima:kul tura)ali:se:može!sijati i u ostalim rokovima:sjetve.Ako sesije,u:os-: talim rokovima isjetve,naročito kao postrnakultura,raste uglavnomvegetativnoformirajući. velikibroj.sta-, bljikaovisno o vlagi,Sušupodnosi, ako «nije - dugotrajnai..jaka.: Tada; ogrubi, a lišće i stabljikajejošjače pokrivenodlakama pa je.za Jače BQ sušeisivozeleneboje.“

l2arr IF: o

Dobrouspijeva na srednjeteškim pa

raži,:tritikale,pšenicomza zelenu krmu,kao i u smjesi s žitaricama, talijanskim iliwesterwoldskim. (jednogodišnjim)'ljuljemi“inkarnatkom za zelenu krmu I silažu, a u suhijim i toplijimpodručjima s ljuljevima i inkarnatkom za sijeno. U smjesama s kupusnjačamadospijeva“za skidanjevrlo rano u proljeće, ali u takove smjese “se stavljamanja:količina'sjemena'jer:kupusnjače*prispijevaju rano u proljeće za skidanje kada se grahoricajošnijedovoljno razvila, tako da jenjezinudio u tim smjesamamali.U.smjesamas raži, ako jeranijekrenulavegetacija,udio grahoricejemanji,stogasmjeseza ranijeskidanjetrebassijati s povećanimudjelomražiilitritikale da bi te smjese.priranomskidanju,dale visoke urodemase,koja je visoke kakvoće,ako se ranoskida.Nakon klasanjasmjeses ražipai tritikale stoka slabijejedejerraž brzo otvrd1% ne“dok:tritikalesporije.“Tritikale otvrdne nakon cvatnje i stoka ne .Pojede predviđenukoličinuzelene čakitežimtlima.Boljepodnosivlažnosttla od običnegrahorice,zbog

čegajemanjeosjetljiva na mraz,pa se može i kasnijesijatiod obične grahorice.

if ri

Prikladna jeza sjetvu u smjesamas ozimim žitaricama i travama,ali i drugim.kulturama za zelenu:krmu, silažu, a u suhijim i toplijimpodručjimai za sijeno. U čistoj:kulturi jakopoliježe pa u vlažnimuvjetima može čakipropastiilidatikrmuloše kakvoće:uz velikegubitke. |

Može se sijati u smjesi'jetri repicomi ogršticom«(rijetkisklop),

mase smjese.Da bi se iskoristio potencijalovihsmjesakojedospijevaju rano u proljeće, a kojesu vrlodobar * predusjevza naknadnu kulturu,jer one većkrajemtravnja i u prvojpo-' [ovicisvibnjaostavljaju tlo slobodno za sjetvunavedene kulture (kukuruz,sirak,sudanskutravu,suncokret,stočnikelj i dr.).

Za ranijeskidanjetreba ove smjese. sijati s povećanomkoličinomsjemena žitarica:Štose kasnije u svibnju smjesa“iskorištavatreba biti manji “udio žitarica. Za najranijeskidanje u proljećenajgušćese siježitarica. Raži tritikale sijuse za tako rano

skidanje sa 300 zrna klijavih po m? u ranijimrokovima sjetve - krajrujna, početaklistopada,tako da u jesen žitarica nabusa, a grahoricaformira nekolikograna.Za iskorištavanje krajemtravnja i početkom svibnja sijese oko 200 zrna po mi, a za košnjusredinomsvibnja(samo tritikale)100150 zrnapo mž,ovisnoo vremenu i namjeravanomnačinu iskorištavanja. Za silažu se u pravilu sijevišežitarice, dok za zelenu krmu prednostimajusmjeses povećanim udjelomlepirnjače(grahorice).

Panonske grahorice za zelenu krmu sije se od 150-250 zrna po mž.Ako se grahoricanamjeravasijati u smjesi s ljuljevima i inkarnatkom za sijeno, sije se oko 200 zrna po m. U gušćem sklopugrahorica bi mogla povaliti smjesu,naročito za jačihkiša i oluja, pa bi se umjestokvalitetne krme

dobila lošakrma kojase teškokosi i sušis velikim gubicima.; A Okvirne količinesjemenaza sjetvu u smjesipanonskegranofice i žitarica iznose:

Panonske grahorice:80- 120kg/ha

Ražise sije: 30-120 kg/ha Tritikale; < 40150 kg/ha Pšenice: 30-120kg/ha U smjesi za zelenukrmu ilisijenosije

se: panonskegrahorice40-75 kg/ha, 10-15 kg/hainkarnatke i 10-15 kg talijanskogljulja. Za sušenjeprikladnijesu diploidneforme ljulja,radi lakšeg i bržegsušenja, a za zelenu krmu poliploidneforme jersu duže zelene,sočnije i duže se mogu iskorištavati, a da pritom ne otvrdnu (prezore).

Osnovna obrada tla,predsjetvena pripremai gnojidbaopisanisu u broju12,stogase ovdjene iznose

Urodi i kakvoćapanonskegrahorice i smjesapanonskegrahorice s žitaricama:

U nas nema domaćihkultivara (sorata)panonskegrahoricevećse sijuuvozne sorte.čestonedovoljnopoznatihosobina stogase i rezultatirazlikuju, ali i iskustvas[panonskomgrahoricom i njenimsmjesama;

Prof dr ZvonimirŠtafa

tel.01/432143,272703 taxi01/431803

Samo kod nas možeto dobiti originalpaklrano sjeme poznate kakvoće "SEMENARNA" LJUBLJANA

misi o atwa..._.godsiikt;

PROIZVODIMO,IZVOZIMOI UVOZIMO TE PRODAJEMO NA VELIKO 1 MALO;

dhe ++ past.=soapaso ves a..... a.s."te...

šdtčbtogoas# se...

- sjemeratarskogkrmnogbilja * kukuruzhibridniVG. 100600

- grahoricuozimu|jaru djeteline:crvena, bijela,švedska,lucerna

- stočnerepe

NUDIMO VAM:

| sve ostalosjeme ebno svakom dometa alateizaštitnasredstva

Opskrbite se našimsjemenom u našimprodavaonama i poljoprivrednim apotekama u cijelojHrvatskoj.

(B)

COTSTSCBISERItO16) Prilikomporemećajasekrecijevimena,na mlijeku i na vimenune opažajuse!

promjenekojebi upozoravale na bolest, ali jepovećanbrojleukocita u mlijeku.! '

Bakteriološkapretragamlijekaistodobnojenegativna,tj.u mlijekunema mikroorganizama!“ inmipito dob slarom kin HOR ONIEG 1 AA hkUL+ iGULS "NARA KHIMAZ < ŽOVAzakioZ\Žm3! M mi kdo] RO

“cije.Tom su poremećajusličnikro|

Šničnikatarivimenakoji se isključuju

“pozitivnom'bakteriološkom.pretradlaletelza

Uzrok poremećajanajčešćejeiritacijavimena pregrubom mužnjom, jE zatimneredovitamužnja,.Predugo.sl m FCI držanjestroja,zamužnju:na vimenu,, ,AnOG odnosnotzv;mužnjastrojemna pra S fu zno, nadaljenepotpuno:izmuzava-pa njevimena, a često'|hormonski po5/u A remećaji(npr.ciste na jajnicima)>350 Brojleukocita u mlijeku;može biti. aša «3 povećanuslijedrazličitihpogrešaka u prehraniili produljenogmuznog razdoblja, uz pojavusteriliteta,(ja-, Dres krava. ui 1 umiso uohodrgommlijekanelaćom,mikroorganii ZnakovaporemećajasakršeljatVime'“'?:zama u mijekuj | i |

na nema, a pregledomvimena i mli- Nema liječenjaMRrmežane sekrejekaprijemužnjenijemoguće utvrcije,nego treba tijekompostupka: ditida se brojleukocita u mlijekuarene i pregledomKrave utvrditi povećao.

ondsuoa smeia olsizo svuzrokporemećaja i ukloniti ga.Ukla| Poremetnja INED mlijeka"utvr:o/snjanjemuzroka smanjitće se broj đujese uglavnomprilikom,redovitog , -,leukocita u Ddjek sustavnogpregledakrava na mastitiskoji se obavljaradi otkrivanjakro-5gud ničnih“upalavimena.Poremećaj:se. Krecijelako se utvrđuje“mastitiste| stom.Nakon štojeobavljenmastitistesti utvrđen poremećajrada vimena,potrebnojejošobaviti ibakteriološkupretragumlijeka.Ukolikoje < ža ona negativna, tj.ako nisunađene“KM

mii

sekrecijesuzbija se pra+ vilniomručnom i strojnommužnjom, | pravilnom,uravnoteženom i dostatnom prehranom,održavanjempo-: trebne opće higijeneruku muzača,| muznog pribora i opće higijenesta| ..je,pravodobnim.i.pravilnim,zasuši-. “vanjem:.vimena\,isustavnim.\suzbi1

FRANA: Ko Ktsljeruuake sasvim:jeosigura(o BE trke sepoe GRAPI a no da'je:riječ. o: poremećajusekre-/<.400044. 42 Dr. StjepanBanožić!?

Latentne (skrivene)infekcijevimena < 05 vovers

U slučaju“latentnih infekcija, u Vi menu se nalaze različitebakterije (mikroorganizmi)kojiuzrokujumanjeupalneprocese Latentna infekcijaje jedan od čestihoblikainfekcijevimena.Kliničkimpregledom: vimena ipregledommlijekana crnoj podlozine mogu se zapazitinikakve promjene.Pokatkad,kadajeriječ o manjiminfekcijamaobrambenesnage organizma i vimena,stavljaju se u' pogon i ponekad uzmognu nadvladati mikroorganizme, . pa upala spontanoprolazi.No, češćese događa da infekcijapotrajevišemjeseciida se na njunadovežekronični katarvimena.

Bolestuzrokujurazličitimikroorga: nizmi kojidospijevaju u vime uglavnom kroz sisnikanal ilipomoću zaostalih kapljicamlijeka na vrhusise, kojedolaze u dodir s nečistom steljomi drugom prljavštinom.Bolestje najčešćakod muznih životinjasmje-. štenih u stajamau kojimavladaju lošizoohigijenskiuvjeti,pa se nerijetkodogađa da cijeliuzgojboluje od takveinfekcije.

Znakova bolestinema. Kliničkom pretragomvimena ipretragommlijeka prijemužnjenenalazesevidljive.

Yi BVGTA BNnar promjenekojebi mamin na lak

tentnu infekciju.Poremećajse utvr-: đuje mastitisreagensom i brojanjem leukocita u mlijeku, a Slaini dijagnozaskriveneinfekcije,vimena utvrđuje se bakteriološkompretra“ gom mlijeka,pričemu se u mlijeku nalazerazličitimikroorganizmi. : Prijesamog, liječenja,potrebno.je poboljšati.higijenskeprilikemužnje, i opće higijenskeprilike u staji.Ako. se i nakon togabakteriološkompretragom“mlijeka*utvrde*'mikroorga“' nizmi,treba provestiliječenjepočetkom zasušenjavimena.'U liječenju se koriste samo 'antibiotici!kojisu preporučeni:nakon "bakteriološke" pretrage I dobivenogantibiograma!: Nijedobro liječitiantibiotskimmastima bez prethodne “ bakteriološke!

£ pretragemlijeka.“““ < ovsic!

Osnovna preventivalatentnihintek: cijaje održavanjevisokog“stupnja! higijenemužnje,ruku muzača i:pribora za mužnju;aiisto tako i održavanjeopće higijene u staji;zatim sustavna sanacija i dezinfekcija-naj-. manje.dvaput:godišnje“!:Veoma “je važnaopća higijena:muzača:i njeg gove dobrehigijenskenavike :2 ri Rana! .Dr.Stjepan\Banožić

a pik NOTE e>nA - IMACIDI NIUE

U svaku stolu Reagens za brzo otkrivanjeUpala vimena

VT krava(mastitisaj U.M.T. iga ok F kF t- e HJ/AC U Ta Upalavimena u krava: muzara (mastitis)jednaih od najozbiljnijihkočnica razvojarentabilne proizvodnjezdravogi_kvalitetnogmlijeka.Uzrociupala! mogu biti raznovrsni, od prekomjernogizmuzivanjavimena,neprikladnog načinamužnje,mehaničkognadraživanjavimena,npr.zbog lošepodešene, mehaniziranemužnje,do neprikladne i nedovoljneishranete,slabih.higi-, jenskihuvjeta,odnosno infekcija. vimena uzročnicimabakterijalnihmastitisa., 11;

\

Znakovi što prateupalneprocese vimena krava mogu biti nagli i vidljivi, ali mogu biti i mjesecimaprikriveni

Znaci naglih,akutnih upalavimena su običnolako i brzo uočljivi; to mogu biti npr vrućei/ilibolno vime, povišenatjelesnatemperatura, naglosmanjenjelučenjamlijeka,promijenjeniizgled(konzistencija) mlijeka,smanjenaželjaživotinje za hranom i sl.,dakle znaci kojisu zamjetljivi i mogu se prepoznati. Kroničneupale(katari)vimena smatrajuse mnogo ozbiljnijima;dugo vremena, pa imjesecima,znaci bolesti mogu biti nevidljivi,pojavljuju se postupno i postajuvidljivi tek kad jebolest uzela maha Ova vrst upala jemnogo češćai opasnija od akutnih upalai uzrokujemnogo veće štete,upravo stogaštose najčešće otkriva kasno

Posljediceupalavimena mogu također biti različne:lučenjemlijeka se postupnoili naglosmanjujepa čak i prestaje,kvaliteta i hranidbena vrijednostmlijekaopadajuzbog promjena sastojakamlijeka,može se promijenitinormalni izgledpojedinih četvrtivimena,higijenskakvaliteta mlijekapostajeslaba do lošaili vrlo lošazbog povećanjabrojatzv. somatskih stanica zbog čega mlijekomože postatineupotrebljivo za ljudskuprehranupa i za preradu, a iskorištenje(randman)priindustrijskojpreradimlijeka u mliječneproizvode mnogo jemanje. U težimslučajevimaposljedicamože biti i gubitakživotinje,odnosno njezinkraj u klaonici.

Sigurnipokazateljakutnih i kroničnih upala,kako pojedinihčetvrti vimena tako i cijelogvimena je po-

većanibrojveć spomenutihsomatskih stanica; to su različitestanice kojeovdjenećemo nabrajati no među njimaprevladavajuleukociti, stanice poznate i kao “gnojne"stanice. Ovisno o jačini i trajanjuupalevimena mlijekomože sadržavati manjuiliveću količinu tih gnojnihstanica,odnosno gnojakoji se izlučuje kao posljedicaobrane organizmaod uzročnikaupala.Jasno je,da te stanice mogu potpunoobezvrijediti vrijednostmlijekakao životne namirnice.

Smatra se da zdravo mlijeko, iz zdravog vimenamože u vrijemeaktivne laktacije(lučenjamlijeka)sadržavati približno 200 000 - 250 000 somatskih stanica u 1 mililitri (jednojtisućinkilitre)mlijeka.Međutim,mlijekoiz vimena zahvaćenogupalom može sadržavati,ovisno o jačini upale,čak petnaestak i višemilijuna(!)tih stanica u jednojmililitri Štojebrojsomatskih stanica u mlijekuveći,jačaje i upalavimena. Posljedicajakihi vrlo jakihupala vimena jemlijekokojemože biti ne samo škodljivo i neupotrebljivo za prehranu,osobito djece,nego je i neprikladno za preradu.Treba također istaknuti da se slaba higijenska kvaliteta mlijekakojaje posljedica prisutnostivelikogbrojasomatskih stanica u mlijeku ne može nikakvim postupkompoboljšati,odnosno popraviti.

Upalneprocese u vimenu čestoprate i promjenetzv pHvrijednosti, odnosno kiselosti mlijekakojese mogu pojaviti u jednojilivišečetvrtiistog vimena Mlijekoiz svake četvrti istog,zdravogvimena ima pHvrijed- nost između6,4i 6,8štose može utvrditi pomoću specijalnogmjernog instrumenta (pHmetra). Kod

krava s oboljelimvimenom,odnosno s upalama pojedinihčetvrti vimena pHvrijednost jeobično većaa rijetkomanja od prijenavedenih. Međutim, promjene pHvrijednosti kao i povećanibrojsomatskih stanica u mlijekumogu biti posljedica i normalnih (prirodnih,fizioloških) procesau organizmukrave;takve promjene u mlijekupojavljuju se pri krajusteonosti krave, na početkuiu tijekuzasušivanjavimena i 10-14 dana nakon telenja.Stoga,povećani brojsomatskih stanica u mlijekukao i promjenapHvrijednosti mlijeka ne moraju,u navedenim razdobljima, biti znak upalnihprocesa u vimenu.

Akutne i kronične upalevimena mogu se otkriti brzo i jednostavnopomoću reagensa za otkrivanjepovećanogbrojasomatskih stanica u mlijeku,reagensa kojije skoro nezamijenljiv za brzo i rano otkrivanje krava s upalnimprocesimavimena već u početnojfazi bolesti Radi se o srazmjernovrlo pouzdanom i provjerenom pomoćnom dijagnostičkom sredstvu koje otkriva takve promjeneu mlijekukojemogu biti predznakili znak mastitičnih oboljenja.

Tipi intenzitetreakcijaštonastanu kad se mali uzorakmlijekaiz pojedinihčetvrtivimena ili iz cijelog vimena izmiješa s istom ili malo većom količinomreagensaovise di-rektno o brojusomatskih stanica u mlijeku i o aktualnojpHvrijednosti mlijeka.Postupakje ukratko ovaj:

U četiriplitkešalicetestatora (plitice,pladnja na kojemsu šalicepričvršćene)izmuze se iz svake četvrti vimena, određenim redosljedom, približno po 2 mililitre mlijeka, u svaki uzorak mlijekadoda 2-3 mili-

litre reagensa nakon čega se tekućinekružnim pokretanjemtestatora izmiješaju.Mogu se pojaviti dva tipa reakcija:

Prvi tipreakcije se temelji na mogućojpromjenikiselosti (pHvrijed-nosti)mlijeka.Javljaju se različni tonovi indikatorske bojekojase nalazi u reagensu, u uzorcima mlijeka iz pojedinihčetvrtivimena;te promjene boje ukazujuna moguće upalneprocese u pojedinimčetvrtima vimena.

Drugitipreakcijeje mnogo značajniji i indikativniji a temelji se na promjeniizgleda(konzistencije)mješavine uzorka mlijeka i reagensa. Naime, ako mlijekosadržipovećanibroj somatskih stanica, u njemu će se, nakon štose promiješa s reagensom istaložiti, ovisno o brojusomatskih stanica,manjailivećakoličinataloga u obliku sitnih niti ilikrpica,iliće tekućina u dotičnojšalici s uzorkom mlijekapoprimitiizgledmanjeiliviše sluzave do želatinoznemase; to je siguranznak da uzorak mlijekakoji se ispitujesadrživrlo veliki brojsomatskih stanica.

Istovremenom usporedbom tonova boje i promjenakonzistencije sva četiriuzorka mlijekauzetih iz pojedinih četvrtiistogvimena (usporedba jelaka,jerse testiranjeuzoraka mlijekaobavljaistovremeno, na istoj plitici,odnosno testatoru)može se lako otkriti da lipostojerazlike u boji i konzistenciji(izgledu)tekućinadobivenih miješanjemuzoraka mlijeka i reagensa;one jasnoukazujuna poremećeno lučenjemlijeka,odnosno na slabijuilijačuupalupojedinihčetvrti ili cijelogvimena.

Velika vrijednostnovog reagensa U M T za brzo otkrivanjepoveća-

nog broja:somatskihstanica'u mlijekuje'Iu'tome,štose njimemože otkritipovećanaprisutnost tih stanica i u uzorcima skupnogmlijeka, daklemlijekaiz kablića,muzlica,kantiivećihspremnikamlijeka. Naravno, u takvim slučajevimapozitivnereakcijeseprocijenjujunešto drugačiještojei razumljivo,jertakvo mlijeko:može potjecati od većeg broja kravas vimenima_različitog zdravstvenogstanja.No,reagensje dovoljnoosjetljiv da se njimemože otkriti prisutnostsomatskih stanica u mlijekukojepotječeod.skupine krava;ako među njimaima većibroj onihs jačimupalamavimena,odnosno s jakopovećanimbrojemsomatskihstanica'u mlijeku.

Sprečavanju/ i suzbijanjukroničnih katara (upala)vimena poklanjala se jeido sada velika pažnja, s manjeili višeuspjeha,“ali se učestalost, odnosno raširenostmastitičnihoboljenja nijebitnosmanjila!Među!najvažnijimrazlozima “ takvogstanja, prema mišljenjuautora ovogčlanka, jestjošuvijeknedostatnaedukacija neposrednih“proizvođača“mlijeka. SvimajeEKOviše poznatoda jeza suzbijanje,,i.sprečavanje.raznih oblika tEGK vimena.važnoda se ispuneodređenipreduvjeti od kojih smo nekeveć spomenuli(dobriuvjeti držanjakrava,dovoljnaikvalitetna ino dobrihigijenskiuvjetikako u stajamatako i,ucijelomdomaćinstvu.neposrednogproizvođačamlijeka,čistoćaopreme za mužnju itd.);bez ispunjenja tih preduvjeta ne može,se očekivatiunapređenje mljekarske_.proizvodnje.Međutim, među najvažnijeuvjetespada svakakorano ibrzo.otkrivanjekravas poremećenimlučenjemmlijeka,odnosno:s povećanimbrojemsomatskih stanica: ui mlijeku,jer: o tome 14

ovisi i pravodobnoliječenje:oboljelogvimena. BOL

Zaključakse nameće sam od sebe: neposredne proizvođačemlijeka treba, u njihovomvlastitominteresuatoje većai rentabilna proizvodnja zdravogi kvalitetnogmlijeka - direktnouključiti u neposrednu kontrolu kvalitete mlijeka,odnosno u otkrivanje, u vlastitojstaji,kravas poremećenimlučenjemmlijeka, dakle ćanikravačijemlijekosadržipovebrojsomatskihstanica Dok se to ne postigne,teškojeu dogledno vrijemeočekivatiznačajnijepromjene postojećegstanja. Za takavnačin rješavanjaovogproblemadanaspostojesvi preduvjeti.Takav pristup mogao bi potaknuti ne samo interes neposrednogproizvođačamlijeka koji na tajnačinmože povećatiproizvodnju i poboljšatikvalitetu mlijeka nego proširiti i njegovasaznanja i unaprijeditiedukaciju.

S tim u vezitreba rećida se posebna vrijednostreagensaU.M.Tza otkrivanje.povećanog“brojasomatskih stanica u mlijekusastojiupravou tome,što jepostupakotkrivanja vrlo brz,jeftin i jednostavantako,da taj posao,uz minimalni utrošakvremena, mogu obavljati i osobe kojenemaju posebno stručnopredznanje. Svaki proizvođačmlijekamože,s malo vježbe,sam kontrolirati mlijekosvojihkrava što znatno olakšava rano otkrivanjekrava s upalamavimena, a to opetznatno olakšavapravodobnuintervencijuveterinara kada i ako jepotrebna.

Stoga, pomoćno = dijagnostičko sredstvo U M T za brzo otkrivanje krava s povećanim brojemsomatskih stanica u mlijekunamijenjeno je, u prvom redu,individualnim pro- izvodjačimamlijeka,kako na malim,

takoi nasrednjimi većimseoskim/ obiteljskimgospodarstvima i farmama, ali isto tako i mljekarama,otkupljivačima_i.prerađivačimamlije-: ka,te kupcimaKrava'u:Vrijeme“ako o tivnelaktacije.:2) < -solaui lopsu 6x -

tako povećatirentabilnostproizvod: Ano; njemlijeka. ONAGIRNLA:MMA2

|

U sljedećembrojuovog časopisa objavitićemo,kao posebnoizdanje,korisneinformacije,jednostavne i praktičneuputei objašnjenja u svezi s“ upotrebomovogspecijalnogreagensa.“Te “upute:namijenjene“'su upravoKLEROM pe mlijeka:: b sjionsnit istainim svjaemiu?

Upotreba'reagensa::U.M.T.“ može znatno pomoći prizaštiti,obnovii očuvanjustočnogfonda,doprinijeti povećanjuproizvodnje.kvalitetnog mlijeka,smanjititroškoveliječenja i ra

Dre B.\Uhlik

ŠlO E BELOVIKE1 SINE! 81 2D912

1 - ; OMILeONOD E izil poNe sAsliM BjBIII BA PIONEER SJEME d O o.“

/"T * MAKSIMIRSKA E 9 ik

P bismsn

IONEER. 1GO Ade306 siičob

Poljodjelci, “ sis alamsN snvob

«oiloq svorido i e|ovssT sinsutibsna #s sv

ž: B2510000ZAGREB zum da SOROATIA 2109 |: i3ido + KATELEFONI: -+385/01 2339591 Brniits 92 0142:401+8385/012339-592: TELEFAX: i (1:+385/012339-590

TvrtkaPloneersje id 0.0:1zasjetvu11997.godinepripremilajezaVasdovoljnekoličine Pioneer hibrida kukuruza za različiteuvjeteproizvodnje[zarazličitenamjene(zrno,klip, silaža,silaža zrna). BVIĐlEmus i ebswv

PIONEERhibridikukuruzasuu višegodišnjimpokusimaširom Hrvatske, ali i u širokoj proizvodnjinaVašimoranicama,većdokazalisvojuizuzetnurodnostiprilagodljivost na zemljišne i klimatskeuvjeteHrvatske; “? bgtviigojlaq ivinaiod i ixinesiv',edozo Sjeme u prodajikalibrirano je,visokejeklijavosti ivisokog mre testa što jejamstvo odličnog i Ujednačenognicanja iu hladnijim i vlažnijim,proljećima...1, PregledPIONEER-ovih hibrida kukuruza u prodaji1997.godine , O BVGd 92 s|0a sl: Snu 19fR u mon

i vajitnss sU

Za svepotrebneinformacijejavite:nam se na gornjebrojevetelefonailidođite. na “Ploneerzimskesastanke"kojipočinju 15 siječnja 1997 godine. , 10-ak dana prijeodržavanjasvakog“Zimskogsastanka"poselima će bitiizvješeniplakati s točnim terminima i mjestimaodržavanjasastanaka Povediteisvojeprijatelje, i oni su gottadošli!

Kreditiranjerazvoja iobnove poljoprivrede

Na temeljuodluke Vlade Republike Hrvatske o osnivanjuPosebnogračuna za kreditiranjerazvoja i obnove poljoprivrede (NN54/96.),ministar poljoprivrede i šumarstva i ministar financijadonijeli su Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja sredstava za kreditiranjerazvoja i obnove poljoprivrede(NN73/96.).

Za čitateljeMljekarskoglista donosimo dijelovePravilnika koji se odnose na kreditiranje:govedarstva,proizvodnjemlijeka i mesa, rasplodnihgoveda,ovaca i koza,objekata i opreme za te namjene.

Ovim Pravilnikom propisuju se uvjetiinačin korištenja,kriteriji inamjenasredstava za kreditiranjerazvoja i obnove poljoprivrede s posebnogračuna u okviru državnogproračuna(Ministarstvopoljoprivrede i šumarstva).

- za uzgojjunica - 2 godine, -zanabavu opreme i građevinskeradove - 5 godina, - za tov stoke - 1 godina, - za program preradepoljoprivrednih proizvoda - 5 godina.

Razdobljepočeka za proizvodnjumlijeka u govedarstvu je3 godine, za tov stoke 1 godina, a za ostale namjene 2 godine.

Kamatna stopautvrđuje se u visini od 6% godišnje, a za proizvodnjumlijeka od 4% godišnje.

Kamata za vrijemekorištenjakredita i razdobljepočekaobračunava se u visini redovne kamate i dodajeiznosu iskorištenogkredita, te zajednočine osnovicu za utvrđivanjeanuiteta

Zatezna kamata za dospjele a nenaplaćene obveze po kreditu obračunavat će se u visini zakonom propisane.

Pravo korištenjaimajufizičke i pravne osobe,vlasnici i korisnici poljoprivrednog zemljišta i gospodarskihobjekata, kojese bave poljoprivrednomproizvodnjomu RepubliciHrvatskoj i kojiudovoljavajuuvjetimaovoga Pravilnika

Učešće sredstava u predračunskoj vrijednostiprograma može iznositi:

- za nabavu rasplodnestoke do 70%

- zatov stoke do 40%

- za sve ostale namjenedo 40%

Povoljniji su uvjeti na područjima od posebnogdržavnoginteresa R.H.

Krediti se odobravaju s rokom otplate:

- za nabavu osnovnog stada u govedarstvu - 5 godina, 16

Kredit se vraća u polugodišnjimanuitetima.

Ukoliko program predviđaviše namjena, MPŠ će odredit rokove i uvjeteprema pretežitojnamjeniulaganja iz programa.

Zahtjev se podnosiMinistarstvu putem ovlaštene poslovnebanke

Uz zahtjevtreba priložiti:

- troškovnik za ulaganjaiznad 150.000,00 kuna (investicijskielaborat), - dokaz o vlasništvu odnosno korištenju zemljišta, - mišljenjepoljoprivrednesavjetodavne službe Ministarstva o opravdanostitraženog ulaganja.

Nepotpunizahtjevi neće se razmatrati.

Odluku o odobrenjukredita donosi Vijećeza financiranjerazvojapoljoprivrede. Ministarstvo sklapaugovor s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj, a ovlaštena poslovnabanka s korisnikom kredita zaključujeugovor o kreditu

Korisnik kredita mora pružitidokaze o osiguranjuukupnihsredstava do predračunske vrijednostiulaganja(vlastita sredstva,kredit banke ili drugogkreditora).

Sredstva se mogu koristiti isključivo za namjenu za koju su odabrena uz izvorne dokumente

Korisnik kredita prilikomzaključivanja ugovora o kreditu prilaže:

a)dokumente za sklapanjeugovora 1 osobnu iskaznicu

2. dokaz o vlasništvu nekretnina

b)instrumente za osiguravanjevraćanja kredita

1 izvadak iz zemljišneknjige za provedbu založnogprava na nekretnine u korist Ministarstva

2 4 (četiri) bianco mjenice od korisnika kredita,solidarnogdužnika i 2 (dva)jamca

Kontrolu namjenskogkorištenjakredita obavljaMinistarstvo,poljoprivredna inspekcija,Hrvatska banka za obnovu i razvoj i ovlaštena poslovnabanka

U slučajunenamjenskogkorištenja sredstava i prilaganjaneistinite dokumentacije u svrhu odobrenja i korištenja sredstava,Ministarstvo,ovlaštenaposlovna banka tražit će povratcjelokupnog iznosa kredita s zateznim kamatama - zakonom propisanim.

StjepanBrlek,dipl.ing.

4. međužupanijski stočarski sajam BjelovarGudovac 1996.

Od 30 08. - 1. 09. 1996 pod pokroviteljstvomMinistarstva poljoprivrede i šumarstvaRepublikeHrvatske, u organizacijiŽupanijebjelovarskobilogorske,gradaBjelovara i većeg brojasuorganizatoraodržanje 4 međužupanijskiizložbenoprodajni stočarski i gospodarskisajam“Gudovac 96.".

Izlagače,gostei uzvanike prigodnim su govorom pozdravili:gospodin Ivan Raos,podžupanŽupanijebjelovarskobilogorske, gospodinJosip Kurtakgradonačelnikgrada Bjelovara, gopodinMiljenkoErnoić - direktor Hrvatskogstočarskogselekcijskogcentra,Ivan Krolo predsjednik HGK gospodarskekomore Županijebjelovarskobilogorske, gospo- din ŽeljkoLedinskižupan Županije bjelovarskobilogorske, a izložbuje otvorio ministarpoljoprivrede i šumarstva RepublikeHrvatske gospo- din MatejJanković.

U dijeluizložbeposvećenomgovedarstvu izlagali su proizvođači iz županija:bjelovarskobilogorske, koprivničkokriževačke, virovitičko podravske i zagrebačkežupanije, te izlagači iz AustrijeiNizozemske.

Na izložbi su sudjelovali i izlagači ostalih vrsta stoke,poljoprivredne mehanizacije,prehrambene industrije iz Češke,Slovačke,Mađarske i Slovenije.

Za izložbu su izabrane:

- kolekcija 22 rasplodnesteone junice simentalskepasmine čijihje proizvodnjamajki u 305 dana laktacijebila 4.101,00kg mlijeka, - kolekcija 15 krava prvotelkisimentalske pasmine,od kojihješest u 100

dana laktacijeproizvelo1.556 - 1 820 kg mlijeka, a devet u prvojkontroli 16,16 - 23,5kg mlijeka, - kolekcija 9 ostalih krava simentalske pasminečijaprosječnaproizvodnjau 305 dana laktacijeiznosi 4 413 kg mlijeka,

- kolekcija 23 krave bikovske majke, čijajeprosječnaproizvodnja u 305 dana laktacijeiznosila 4 957 kg mlijeka,

- kolekcija 10 steonih junicasimentalske pasmine iz Austrije,čijihje proizvodnjamajkiu 305 dana laktacijebila 6 185 kg mlijeka,

- kolekcija 5 steonih junicasmeđe pasmineiz Austriječijihjeproizvodnjamajkiu 305 dana laktacijebila 5 720 kg mlijeka,

- kolekcija 5 krava holsteinfriesian pasmine - domaćiuzgojod kojih su tri u 305 dana laktacijeprosječno proizvele7.974 kg mlijeka,jednau 100 dana laktacije1.980 kg mlijeka i jednau prvojkontroli25,5kg mlijeka.

Za aukcijskuprodajupredvedenoje 76 rasplodnihjunicasimentalskepasmine.Proizvodnjamajkijunica u 305 dana laktacije bila je4 009 kg mlijeka.Prodano je50 junica. Najboljimuzgajivačimadodijeljene su nagrade,diplomei drugo.

Za svaku skupinudodijeljenajeprva, drugai trećanagrada, a proglašenajei šampionkaizložbe.

I Steone junice - prva,drugai treća nagrada

1 Vinko Ferenčak,Mičetinac - Đurđevac za junicuVasilijuoteljenu

1994 godine.Proizvodnjamajke 5.565. kg mlijeka.Nagrađen s 1.000,00kuna i naturalnom nagradom.

2. Ivan Basrek,Gostović - Vrbovecza junicuMicu,oteljenu1994 Proizvodnjamajke6.575 kg mlijeka.

3 Zdravko Hlebec,Cirkvena,Sv Ivan Žabno za junicuBiba oteljenu 1994. Proizvodnjamajke bila je 5.034 kg mlijeka.

lI.Mlade krave - prva, drugai treća nagrada

1 ŽeljkoĐurišević,Rovišće za kravu Ema,oteljenu1994., u prvojkontroli 19,5.kg mlijeka.Nagrada od 1.000,00kuna i naturalna nagrada.

2. DraganSabolek,Starčevljani, Kapelaza kravu Beba,oteljenu1993. U prvojkontroli proizvela21,0kg mlijeka.

3 MarijanRačan,Sveta Ana - Đurđevac za kravu Zrnka oteljenu1993 U prvojkontroli proizvela18,2kg mlijeka.

Ill Ostale krave - prva, drugai treća nagrada

1. MarijanRačan,Sveta Ana, Đurđevac za kravu Riba,oteljenu1991 U 305 dana laktacijeproizvela4.749 kg mlijeka.

Nagrađen s 1.300,00kuna i naturalnom nagradom.

2. Drago Cimaš,Bolč- Farkaševac za kravu Lola oteljenu1993 U 305 dana laktacijeproizvela4.641 kg mlijeka.

3 FranjoKoščević,Brezovljani - Sv. Ivan Žabno za kravu Duda,oteljenu 1992. U 305 dana laktacijeproizvela 4 622 kg mlijeka.

IV Holsteln friesianpasminaprva, drugai trećanagrada

1 MarijanHartman - Trema,Sv. Ivan Žabno za kravu Tena oteljenu1992. U 305 dana laktacijeproizvela8.972 kg mlijeka.

2 MarijanHartman,Trema,Sv Ivan Žabno za kravu Dika oteljenu1992

U 305 dana laktacijeproizvela 9 621 kg mlijeka.

3. MarijanHartman,Trema,Sv. Ivan Žabno za kravu Alma oteljenu1993

U 305 dana laktacijeproizvela 5 324 kg mlijeka.

V. Bikovskemajke - prva,druga i trećanagrada

1 Ivan Basrek,Gostović - Vrbovec za kravu Maza oteljena1991. U 305 dana laktacijeproizvela 5 184 kg mlijeka.Nagrađens 1.700,00kuna i naturalnomnagradom.

2 Vinko Ferenčak,Mičetinac - Đurđevac za kravu Beba oteljenu1992 U 305 dana laktacijeproizvela 4 922 kg mlijeka.

3. DraganSabolek,Starčevljani - Kapelaza kravu Muchi oteljenu1992. U 305 dana laktacijeproizvela 4 403 kg mlijeka.

VI Šampionka izložbeje krava

Elisa oteljena1991 godine. U 305 dana laktacijeproizvela je6 682 kg mlijeka s 3,94postomliječnemasti. Vlasnik je FranjoKovačevićiz Ferdinandovca

Nagraduod 3.600,00kuna dodijelio jebjelovarskisajam, a 1.000,00kuna Sirela - Bjelovar.Šampionskozvono dodijelila jefirma Gumex farm. Hrvatski stočarskiselekcijskicentar dodijelio je tradicionalnu diplomu.

Diplomesu dodijeljene i svim prvonagrađenimproizvođačima.

Drugoi trećenagrađeniproizvođači porednovčanihnagradaprimili su i naturalne nagrade“Sirele" Bjelovar, “Zdenke" Veliki Zdenci,PIK-a Vrbovec, “Podravke" Koprivnica i drugih sponzora (njih78).

Dipl.ing.StjepanBrlek 19

MUZNI UREĐAJ ZA KRAVE IPOSEBNO ZA KOZE - RABLJENO

KUPUJE NAŠ PRETPLATNIK.

OBAVIJESTIOČEKUJEMO NA ADRESU

HRVATSKO MLJEKARSKO DRUŠTVO tel. 01 424 420

ZAGREB, ILICA 31/III

OGLAŠAVAJTE I VI U NAŠEM - VAŠEM MLJEKARSKOM LISTU! BERANE

Poštovani urednici “Mljekarskog lista"!

Sjedimporedtoplepeći,(sretnaštojetopla) i grijemstare,iznemoglekosti. Peče me u grlu,curi mi iz nosa, očisu mi pune suza Svojimdugim,zločestimprstimauhvatila me jegripa.Nijemi baš previšežao zbog toga.

Igripeimajusvojedobre strane

Prošlojedosta vremena od mojegzadnjegpisma,pa sam pomislila da bi bilo dobroopetse javiti:

Čitam“Mljekarskilist". Svi su člancizanimljivi, ali se jeuvijekrado,rekla bih najradije,zaustavljam na “Obitelji idomu" Na tim prekratkimstranicama mnogo naučim.

Ne znam što će na ovo moje“prekratko"rećiautori tekstova,ali...Volim čitati zanimljivečlanke o hrvatskojpovijesti, o običajimanaših,ilidrugihnaroda i narodnosti.Sviti tekstovi napisani su na simpatičanitopaonačin.

Svima kojisu na bilo kojinačinpridonijeli da ovajnaš mjesečnikbude sve čitaniji, od srca zahvaljujem.

Na kraju, da bi sve bilo u mojem stilu,opetpjesma:

MUŽIKAŠI

Jenu ciganjsku nekstrusel

MR S Kajste stali!

tambure većzveče, Žešče,žešče! čubiju se popevači, Igraj! goslisame beče.

Tambure su sad na treščel! Mosnihitru! Bajsmed noge, Ta ti dušu mam zaleči. vudrilupi, Vrak tistvorillaganice, nek tambure zveče. jezekesisame zaplečeš, Čubitese popevači, zgožvati se badava lice. guslinek zabeče!

DragicaVdović

d.o.o.ZA PROIZVODNJU, TRGOVINU I USLUGE

43000 BJELOVAR, Križevačka cesta 3b

tel:043/251-890, tel/fax:043/251-700

AUTOMATSKI

KOSI VEZ

ZA GOVEDA

TRANSPORTER ZA IZGNOJAVANJE : "EKONOMIK"

STOJNICA ZA: OBRADU PAPAKA, MANJE

OPERATIVNE ZAHVATE, SPALJIVANJEBRADAVICA

Projektiranje-kompletnigrađevinskiradovi >

Izhrvatskepovijesti

Brze smjene banova do Prvog svjetskog rata

Istim kraljevskimrješenjemkojimje prihvaćenaostavka bana Dr T Pejačevićaimenovan jeza novogabana Dr. Aleksandar RAKODCZAY, dotadašnjipredsjednikBanskogstola. Taj 59godišnji gospodinrodom iz HrvatskogZagorjanijebio poznat u politici, nego kao odličanvisoki sudac,velike naobrazbe Od svih banova on jenajskromnijeušaona novu dužnost, pa su “Narodne novine" samo napisale “29 lipnja1907 novi ban jenastupiosvoje službovanje." To je zaista bilo srozavanjebanske časti na razinuprvog činovnika u Hrvatskoj, a ne predstavnika njenedržavnosti.Hrvatskosrpska koalicijajeoštronastupalaprotivbana,pa jekraljčakodgodiosjedniceSabora do daljnjega,štoje konačnodovelo do banovogpada8 siječnja1908.,dakle nakon polagodinebanovanja.

Imenovan jenovi ban Pavao barun RAUCH, sin bivšegbana Levina. Bio je rođen 1865 u Zagrebu,postao pravnikomi uzornim gospodarom na svom imanjuMartijanec kod Ludbrega.On jesvečanovlakom stigao u Zagreb,ali su mu na kolodvoru priredili vrlo neugodne demonstracije.Odparadenijeništabilo Ban je ubrzo organiziraoizbore,ali ih je izgubiojerje Koalicija od 88 mandata dobila 57 i stvorila saborsku većinu.Bana su podržavalifrankovci.

Htio je smrviti Koaliciju, pa jojje namjestioveleizdajnički proces kojimsu bila optužena53 Srbina iz te stranke pod optužbom da rade po uputamai uz financiranje vlade Kra-

(ia -BRNSKI DYORI-

ljevineSrbije u ciljurušenjaAustrougarskemonarhije.Dokaznimaterijali su bili slabi, a odbrana odlična; pa su donesene osude,ali uskoro su svi bili pomilovani. Ban jemorao dati ostavku u siječnju1910 Vladao je dakle ipakdvijegodine.Umro je 1933.

Novi ban Dr Nikola pl.TOMAŠIĆ

imenovan 5. veljače1910. bio je potomakvrlo stare plemičkeobitelji, posjednikTreščerovcakod Karlovca, rođen 1864

Bio jepravnik i profesornacionalne ekonomijena Pravnom fakultetu u Zagrebu.Sabor se opetsastao i donio zakon o novom izbornom pravu kojimje broj biračaporastaos 50 000 na 190 000 čimejeznačajno povećanademokracija u Hrvatskoj. Banova suradnja s vladajućomHrvatskosrpskom koalicijomnijedugo trajala te on osniva svojuStranku narodnognapredka,kojameđutim gubina izborima,pa ban ojađenu duši odstupau siječnju1912 Njegova uzrečicabila je“Ljubavprema domovini neka bude jačaod stra-

načkihstrasti!". Vratio se pisanju povijesnihrasprava te umro već 1919.

Njegovnasljednik bio je Slavko pl. CUVAJ od Ivanjske,kojijetakođer uzaludno pokušavao rušitiHrvatskosrpsku koaliciju. Bio jeprviban na kojegje pokušanatentat,jerje student prava Luka JUKIĆ umjesto bana ubio njegovogsavjetnika HERVOIĆAi jednogstražara. To su bile nove metode borbe jugoslavenske nacionalne omladine iz kojesu kasnijeproizašlimnogi komunisti. Ban podnosiostavku 5 lipnja1913., a njegovimnasljednikomimenovan je najprijekao kraljevskikomesar,a krajemgodinebanom Ivan barun SKERLECZ od Lomnice.

U šestgodinapromijenilo se dakle pet banova.

Koalicija se sporazumjela s predsjednikom mađarske vlade (grof StjepanTisza)pa je iz nesretne “željezničkepragmatike"izbačena uredba o mađarskom jeziku na hrvatskim željeznicama.Proširila se hrvatska samouprava pa jekonačno osnovan 17. lipnja1914. “Četvrti odjelZemaljskevlade za narodno gospodarstvo" a predstojnikomje postaoDr. Zvonimir ŽEPIĆ.Sve ovo smirenje i gospodarskonapredovanje sprečavaoje Prvi svjetski rat buknuvši28. srpnja1914. i do svog kraja1918 odnio oko 9 milijunaljudskih života.

Zbivanja u poljoprivredi

Dok su trajalevelike bure u hrvatskom političkomživotu gospodarstvenici su se ipakpostepenorazvijali uz nedostatnu državnupomoć. U pravnojdržavikakva jebila Austrougarskamonarhijamogu se razvijati gospodarskesnage naroda usprkos

čestihpromjena u vladama. Za to su u naševrijemedobar primjerFrancuska i Italija.

Važančimbeniknapredkabilo jezadrugarstvo, pa se glavninosioc stručnograzvoja u poljodjelstvu Hrvatsko-slavonsko gospodarskodruštvoreorganiziralo 1907 kao središnjazadruga, a gospodarskepodružnice diljemHrvatske kao zadružne članice.Između zagrebačkog i osječkog gospodarskogdruštvadolazi konačno do suradnjepa osnivaju zajedničkibiljnogojstveni,vinogradarski i gospodarskoupravni odsjek.

Stočarstvodoživljavaveliki napredak u sve većem izvozu goveda,pa se 1908 godineosniva u Sv Ivanu Žabno “Prva marvogojskaudrugaza uzgoj simentalske pasmine goveda." Osnova je bila nabava 80 čistokrvnih junica u Badenskoj s vlastitim novcem uz pomoć vlade. Velika suša 1907 i 1908. zaustavila je privremenorazvojgovedarstva,ali se povećaoizvoz svinja i konja.

Vinogradarskazadrugajeuz poteškoćeosnovana 30. lipnja1910. Upisnina je bila tek 5 kruna, a najmanji udio 100 kr Zadrugajejamčilasvakom zadrugaruotkupgodišnje 30 hl. vina uz pogodbenucijenu. Do skupštine_upisanidijeloviiznosili su 100.000 kruna.

Spoznajada bez visokoškolskih kadrova u poljoprivredineće biti pravog razvojavlada donosi 1908 *Osnovu o ustrojstvutehničkogfakulteta u Kraljevskomsveučilištu u Zagrebu sa tri odsjeka:građevinski, šumarski i gospodarski". Tim propisom jepredviđeno da se Višeučilište iz Križevacapreseli u Zagreb.To je bila početnaideja o osnivanjuda-

našnjegAgronomskog fakulteta u Zagrebu,kojajemeđutim ostvarena tek 1919

Gospodarskeizložbe

Gospodarskeizložbe sa nagrađivanjimanajboljihproizvođačaslužile su kao poticaj za štoveću i bolju proizvodnju a bile su i najlakšinačin podučavanjaseljaka o novimagrotehničnimrješenjima.

Među izložbamanajviše su se isticale stočarske,kojesu bile čak propisaneZakonom o promicanjustočarstva od 1905 Kao primjernavesti ćemo podatkeiz “Gospodarskoglista" o stočarskimizložbamatijekom 1908 godine.Održanesu na 23 mjesta, a bilo jepredvedeno5.799 grla goveda.Najvećeizložbebile su u: Sv. Ivan Žabno (1.007grla),Velikoj Gorici (560),Križevcima(584),Bjelovaru i Vrbovcu preko400 grlaitd. Novčanih nagrada podijeljenoje 1 154 u ukupnom iznosu od 25.615 kruna.Osim togapodijeljene su još 83 diplome.Tako je to bilo svake godine,sve bolje i kvalitetnije, pa su na pr u rujnu1910. u Zagrebačkoj županijiodržaneizložbe u Topus-

kom, Dubici,Stubici,Krašiću,Jastrebarskom,Samoboru i Sv. Ivanu Zelini.

U Donjem Miholjcupriredila je tamošnja Gospodarska podružnica povodom svog 50godišnjeg rada opću gospodarskuizložbu na kojoj su osobito konjogojcipokazalisjajne uspjeheuz ukupne nagradeod 1.500 kruna. Kako bi danas mogli procijenitivrijednostnagradanavodimo da jetih godinacijenajednog rasplodaiznosila prosječno358 kruna Na stočarskojizložbi u Bjelovaru od 25-26. rujna1908. bilo jeizloženo 96 kobila sa ždrijebadi, 38 ždrebaca, te 400 kravakojesu sve bile krasni primjerci.Nagrađenoje63 vlasnika sa ukupno 1 645 kruna Govedarstvo u bjelovarskomkrajubilo je najnaprednije u Hrvatskoj.

Ovivelikiuspjesinašihpradjedova u stočarstvu i drugimgranama poljoprivredeneka poslužekao uzor današnjimgeneracijamapoljoprivrednih poduzetnika na obiteljskim gospodarstvima.

Priredio: Dipl.ing.StjepanKeglević

Siječanj

MjesecSIJEČANJako crn osvane, Pobijelitće,kad snijegzapadne, Bit"će daniinoćistudene.

Ako bura svirati okrene, Zec će tražitmilu svojumajku, S&m će Hrvat zabsti u prikrajku.

(Koledar za 1870 god.)

vi

KALENDAR POLJOPRIVREDNIH RADOVA U SIJEČNJU

Povrtnjak

U siječnju jeu našimkrajevimanajčešćenajjačastuden,tako da u povrtnjakunema vegetacije. U tlu se međutim,uz pomoć mikroorganizama razgrađujeorganskatvar (gnojivo)kojesmo unijeliprijesenskoj obradi tla Ako padne snijeg, on je najboljazaštita od studeni za one biljkekoje prezimljuju na otvorenom

Sada se razrađujekonceptza uzgoj povrća u nadolazećojvegetaciji. Nabavlja se sjemei zaštitnasredstva te mineralna gnojiva. Ako tlo nijegnojenou jesena vremenske prilike su povoljne, to obavite sada

Ako na gredicamaima zimskogpovrća(salate,cvjetačailikelj)potrebno jezaštititi ih od najvećesmrzavice,najboljegranama crnogorice, suhim lišćem,hasurama i sličnim materijalima.

Ako nema snijega i temperaturenisu izrazito niske može se vršitignojenje organskimili mineralnim gnojivima. Isto tako se može vršitirigolanje i kopanjejama za sadnju.Provodi se zimska zaštita i rezidba.

Vinogradarstvo

U vinogradu se obavljarez na zrelo Ranije se režumladi vinogradi i oni koji su iz bilo kojegrazlogaumorni, iscrpljeni, te za vinogradesa sortama kasnijegdozrijevanja.Nakon rezidbe obavlja se zimsko prskanje. Ako vremenske prilikedozvoljavaju vršise rigolanje tla i pripremaza sadnjuu proljeće. Uz to se obavlja gnojidbamineralnim gnojivimakoja sadrževišefosfora i kalija.

Cvijećei ukrasno bilje

Oni kojiželeimati najranijepovrće, većsada mogu sijati u toplaklijališta rane sorte salate,povrtnice,mrkve, cvjetače,kelja,korabice,celera i poriluka. Ovo povrćeostaje u klijalištu sve do branja.

Uzimljenopovrće u podrumimai ostavama treba povremeno kontrolirati,natrulo odstraniti, a zemljuili pijesakprema potrebinavlažiti.

Voćnjak

Vršese pripreme za izvođenjeradova u predstojećojsezoni. Nabavlja se organsko i mineralno gnojivo,sredstva za zaštitu,sadnice,alat i mehanizacija. Dalje,vrši se pregled,klasifikacija, pakiranje i prodajapreostalihkoličinaplodova Vršise i stratifikacijasjemena, skidanje,smještajičuvanjegrančica za cijepljenje.

Gredice s cvijećemprekopavaju se i gnoje.Pripremase zemljište za klijalište. Za jačehladnoćepotrebno je pregledatizaštitnipokrov.Ako osjetljivetrajnice i dvogodišnjecvijećenijeprekrivenosnijegom a jaka je studen,valjaih pokritigranama crnogorice,slamom i sličnim. To isto vrijedi i za jednogodišnjecvijeće kojeje presađenoi cvate u rano proljeće. Za lijepogvremena kopaju se jame za sadnjuukrasnoggrmlja i drveća, a možemo isto i presađivati. Lončaniceu stambenom prostoru treba češće prskativodom i zalijevati,jerje zimi zrak suh. Cvijeće kojeprezimljavapotrebnoje češće pregledavati, a za lijepavremena prostorijugdjecvijećezimujeprozračiti.Cvijećekoježelimoforsirati, da cvate ranije,moramo unositi u toplijeprostorije.

Poklade u Josipovcu

U selu Josipovac,kod Đakova,već višeod 100 godinažive Slovaci Iz svojepradomovinedonijeli su na ove prostorei kulturne tradicije uglavnomvezane za život na selu i poljoprivredu. S vremenom su preuzeli dosta togaod slavonskih narodnih običaja.Jedan od narodnih običajanjeguje se joši danas u svom gotovoizvornom obliku. To je pokladni narodni običaj.Najvećaatrakcijapokladnogautorka u Josipovcu su “medvjedi" i “ciganke".

Nijelako biti “medvjed" na poklade. Čovjekje cijeli dan zamotan u debele i teškezavijutke od isključivo zobne slame (gužve).

Danas jevrlo teško pronaćislame od zobi i to joškošene ručno,ali kada dođe vrijemepokladasve se brzo pronađe.

U nedjeljuprijepokladnogutorka su “male" pokladekada se maskiraju samo djeca.Istogdana odrasli se dogovarajutko će se i gdjemaskirati u utorakujutro.

U utorak ujutromladi momci dolaze na mjestagdjeće se maskirati.

Jednog “medvjeda"spremajuviše iskusnih spremača.Istodobno,dok jedanizvlači slamu iz stoga,drugije mota u dugačkezavijutke. Kada se napravidovoljnotih zavijutakakoji se nazivajugužve,druga dvojica omatajupojedinedijelovetijelamladićakojise maskiraju.

Prvo se omatajunoge, zatim tijelo i na krajuruke Takvom “medvjedu" priveže se “rep" i objesizvono Na lice se navučečarapa s otvorom za

očii usta,te se “našminka" sa čađi po cijelomlicu. “Medvjed" na glavu dobijestari šešir, a u ruku štap.

U “ciganku" se je puno lakšemaskirati. Mladićipronađui obuku staru žensku odjećui obuću,a lice maskirajukao i “medvjedi". Tako spremljeni i jedni i drugiprije podne izlaze na ulice.

Zastrašujući“medvjedi" i “ciganke" prolazeselom i pokušavajuuloviti djecui djevojkekojeim prkose.Najvećezadovoljstvo im jeumuljatidjevojku u snijeg(akoga ima)iliu čađ. Onaj kojibude ulovljen i umuljan nikad se ne ljuti,jersu Josipovčani itekako svjesnitog običaja i svi ga svake godinenjeguju u potpunosti. Dok prolazeselom,maškare budu počašćenekolačima i pićemod starijih.

U kasnim poslijepodnevnimsatima “medvjedima" i “cigankama" se pri-

družujui ostali maskirani raznim maskama, te formirajupovorku.Nakon povorkesvi se razilaze i skidaju maske

No, to još nijekraj.Svi se nakon krajapovorkepočinjupripremati za večernjimaskenbal Maskenbal u današnjevrijeme se dostarazlikuje od nekadašnjega.

Prijevišeod 30 godinavečernjuzabavu pod maskama su pratili tamburaši.Maskirala se uglavnommladež,a kad bi došlestariježene,pripaziti na svojekćeri,momci bi bacili

Fašiangy sa kratia už sa nie navratia a dievčataplaču, že sa nie naskaču

Fašianočkyprešli, dievky za mna nešli že pojdupo lete po šipovemkvćte.

prednjihsnop kukuružnjaka da bi ih ponizili i dali do znanjada nisu poželjni na zabavi Kad bi stariježene ipaknapustilezabavu,maskenbal se nastavljao do kasno u noć,sve dok ne bi crkveno zvono označilokraj svih veselica za dužerazdoblje,tj. do uskrsa

Danas umjestotambura svirajuelektričnegitare. Na večernjuzabavu može doćitko želi,maskiran ili bez maske. Vrijedi se potruditi,jernajboljemaske budu nagrađene.Pojavi li se naveče “medvjed"nikad ne ostane bez nagrade.

Poklade su prošle, višese neće vratiti Djevojkeplaču, jerneće višebiti plesa.

Poklade su prošle, djevojke za me nisu pošle. Poćiće poslijeljeta, Kad šipakprocvijeta.

Prof. Anica Popović

Odgoj naših mališana

Odgojje,kao stalna i izuzetno važna društvena funkcijaneprestanoprisutan u našim životima bilo da u njemu sudjelujemokao odgajatelji ili kao odgajanici.Njimesvjesno i namjerno(mada čestoi nesvjesno i nenamjerno) utječemona svojrazvoji na razvojdrugihljudi.Najkraće,odgoj možemo odrediti kao svaku svjesnudjelatnostkojom se razvijajupsihičke i fizičke osobine čovjeka. On obuhvaćapozitivna iskustva iz prošlosti te prenosidosadašnje,tradicionalnetekovine, a istovremeno osposobljavapojedinca za život i rad u budućnosti.Dobno, odgojne možemo ograničitijerse odnosi na sva životnarazdobljačovjeka.Konkretni oblici odgojasu raznoliki i naravno da se mijenjaju sukladno sa raznim fazama u životu pojedinca.

Temeljodgojaje obiteljskiodgoj. Obiteljskasredina je ta kojaprva djeluje na dijete, pa jeneobičnovažan njenpozitivniuticaj.Dječjismijehi ozareno lice sa sjajnimočicama kojekao da se smješe,najbolji su pokazateljidobre “emocionalne klime" u obitelji.Ljubavroditelja,često iskazivana pozornost i toplina,interes za djetetoveaktivnosti(igrati se zajednosa djetetom,razgovarati, čitatimu) i uspjeheutjecatće na razvojsretnog,voljenog,tvažavanog i emocionalno stabilnogdjeteta. Obiteljkoja djetetuosigurava uvjeteza pravilanrazvojomogućit će mu da otkrijeljepotu u svijetukoji ga okružuje i doživiživotnuradost.

Ne smijemonikako smetnuti s uma činjenicu da jesvako dijetejedinka za sebe,jedinstvenaosoba,drugačijaod sve ostale djece.Djecase

razvijajuprema sličnimzakonitostima, ali mala odstupanja u razvoju su prirodna.Svako pojedinodijeteima svojritam razvojakojimože na nekim područjimabiti brži, a na nekim sporiji.Primjerice,dijetekojejeprohodalo u intenzivnoj fazi “vježbanja i usavršavanja"samostalnoghoda neće posebnonapredovati u govoru. Moguće je,naravno i obratno, da “brbljav"jednogodišnjaksporije napreduje u motornom razvojuili ga jošne privlačimogućnostsamostalnog držanjažlice i “papanja", Prema načinuodgoja, a na temelju promatranjaznanstvenika djecu možemo podijeliti na četirirazličite skupine:

1 lako odgojivadjeca

2. teškoodgojivadjeca

3. srednjeteškoodgojivadjeca

4 “miješani"tipovidjece. Prveskupinedjecejeoko40%.To su djecao kakvojroditeljimaštaju.Lako se prilagođavajuzahtjevima, mogu se lako usmjeriti i povinutinašim zamislima No,roditelji,nemojtemisliti da je to vaša zasluga,oni se takvima rađaju,oni su dobar spoj nasljednihosobinasvojihpredaka. Skloni smo lakoodgojivudjecuzbog njihovedobrote nedovoljnocijeniti. Primjerice,ostavljamo ih da se igrajusami,postavljamoprednjihmnoge zahtjeve, pa počinjemoiskorištavati njihovudobrotu Pretjeramo li u zahtjevimanastajuporemećajikoji se mogu različitoočitovati... Drugeskupinedjeceima oko 10%. Ova djecanemaju određeniritam spavanja,jela,kontrole pražnjenja crijeva i mjehura.Potreba za snom im jeuopćeslaba,dan jeprekratak za njihoveinterese jersu neumorni,

stalno u pokretu. To su mali “svaštari" - sve ih zanima,žele sve vidjeti, a ne prihvaćaju ono štoroditelji zahtijevaju.Roditeljedovode u stanje da se osjećajunemoćnima,umornima pa tražesavjetliječnika.No, lijek za takvu djecune postoji.Bitno jeda takvodijeteprihvatimotakvim kakvo ono jestda se trudimo razumjetiga i pomoći mu da prihvati

red i pravila u svijetukojiga okružuje.Uporabasile u odgojudovest će do jošvećerazdražljivosti. Teško odgojivadjecaznajuštohoćei već u najranijoj dobi idu svojimputem. Oni nikad ne dozvoljavaju da ih netko “gurne u zapećak".

ZrinjkaKeglevićStevićodgajatelj

Starijiljudii lijekovi

Kad uzimate šest,sedam ilivišelijekova,svaki triiličetiriputadnevno,tko će pamtitikad uzeti antibiotik a kad nekidrugilijek?

Da livam jepoznatpodatakda samo u Americi svake godineumre 30 000 ljudistarijedobi zbog problemas ljekovima. Sve je većibrojstarijih osoba koje uzimajuiznenađujuće velik brojlijekova(uz ili bez liječničkepreporuke).Zbog svih tih lijekova,zbog njihovihinterakcija,djelovanja i nuspojava, ti ljudiveoma čestodoživljavajuznatne zdravstvene tegobe,kao štosu poremećaji u funkcijamavitalnih organa,poremećajipercepcije i orijentiranosti, smetenost itd. Nije u pitanjusamo Amerika Gdje god je u porastustarija populacija, a to značii kod nas, prisutni su ti problemi.Često smo svjedoci da stariljudiobilaze liječnike i ljekarne,nabavljaju(sailibez recepata) i troše, u isto vrijeme,velik brojrazličitihtableta,kapsulaitd. Kod tih ljudičestoćetenaći veće količinelijekova za najrazličitije tegobe;za olakšanjeanginoznihbolova, protivreumatskih teškoća,za nervno smirenje,protivzačepljenosti,prehlade,nesanice itd. Svi se ti lijekovičestodržezajedno u neoznačenim bočicamailikutijama.Pot-

puno je jasnoda u takvim situacijamavrlo lako može doćido pogrešneprimjenelijekova,štomože rezultirati i veoma opasnim posljedicama po zdravlje tih ljudi.Poznato jeda starijiljudi, iz raznih razloga, čestomeđusobno izmjenjujurazličitelijekove, što jepovezano s dodatnim zdravstvenim rizicima

Živimou vremenu kada na tržištu postojiogroman brojlijekova, a stalno dolaze i novi. U SAD ih ima višeod 7000 i preko100.000 onih bez recepta.Zanimljivoje da institucije kojeodobravajusve te lijekove(kao štoje u Americi FDA - agencija za hranu i lijekove) ne inzistiraju na tome da se ti lijekoviposebno testirajukako bi se odredile doze za starijeljude.Poznato jeda zbog različitihmetaboličkihrazlogastariji ljuditrebajumanjedoze kod većine lijekova, kod nekih preparataveće doze,te da mogu bitipogrešnoliječeniako su na standardnom doziranju.

Jedna jestudijapokazalada gotovo polovicaljudistarijih od 65 godina

ne uzima svojelijekoveonako kako im jepropisano, 10 postonikada ni ne podignesvojelijekove u ljekarnama; 35 postonapuštaambulantu bez ikakve informacije o propisanim lijekovima; 74 postopacijenata ne dobijeinformacije o mogućim nuspojavamalijekova, a svega6 posto dobijezadovoljavajuće (unekim slučajevima i napisane)informacije o lijeku.

Zaista,čitav ovajproblemna relaciji stari čovjek - lijeknijejednostavan. Starijiljudiobolijevaju od mnogo višeoboljenjanego mlada populacija.Zbog toga oni uzimajui više lijekova.Međutim,kad se uzima 6 do 7 lijekova,svaki 3 ili 4 putadnevno, tko će pamtitikad uzeti antibiotik, a kad one tablete za mokrenje?Starijemčovjekunijejednostavnozapamtiti i shvatiti štoznačitri puta dnevno - prijeiliposlijejela, sa ilibez vode,tri tablete odjednomilitri puta po jednu?Poznati su mi slučajevi da neki starciuzimajuistovremeno ipo 10 do 15 lijekova(propisanih od 3 do 4 liječnika). Znam jednubakicu koja jedošla u veoma teškostanje i koju su liječnicijedvaspasili,jerjeprekomjernouzimala sredstva za umirenje.

Moramo sa žaljenjemkonstatirati da većinastudenta medicine ne dobiva, za vrijemestudija,odgovarajuću edukaciju iz područjagerijatrije, koja bi ih osposobila za što pravilniji postupak sa starijimpacijentima. Nadalje,vrlo je malo farmaceuta u ljekarnamakojiimajustrpljenja i koji su spremnida se malo potrudeuputitistarijegčovjekao mnogim opasnim interakcijamalijekova.

Da bi se riješili ovi problemi,potrebni su stalni,usklađeni napori 30

svih onih koji su uključeni u tajkrug. U svijetu se ipakpoduzimajuodređeni koraci. Tako,na primjer, u nekim zemljamapostojecentri za informacije o lijekovima i štojezanimljivo obično su locirani u mjestimagdjeje najvećakoncentracijastarijepopulacije.

Postoje i ljekarnekojeveć primjenjujukompjutore za praćenjeodređenog pacijenta i kojega upozoravajuna moguće interakcijelijekova. Prošlogljeta, na zahtjevameričke agencijeFDA, u kovertama sa čekom koješaljeameričkosocijalno osiguranje na 36 milijunaadresa, bio jeuključen i list s različitim savjetima i upozorenjima u vezi s lijekovima.

Šezdesetpostotih koverata jeotišlo na adrese starijihAmerikanaca. Rukovodilac FDA je postalopismo s temom “stari ljudi i lijekovi" i na adrese 110.000 liječnika. Na mnogim kanalima američketelevizije često se pojavljujuoglasikojipotiču i ohrabrujupacijente da pitajufarmaceute informacije o lijekovima kojedobivaju.Američko udruženje umirovljenika, na primjer,tiskalo je serijuletaka s medicinskim informacijama. U njimaobjavljuju, između ostalog,različitatvorničkaimena za iste lijekove,indikacije u kojima se primjenjuju,njihovenuspojave, moguće interakcije s hranom,alkoholom,zatim upućujebolesnike koje je informacijepotrebnodati liječnikukako bi se spriječilirazličiti problemiitd.

PREPORUKE O UPOTREBI LIJEKOVA

Za poboljšanjespomenutogproblema trebalo bi poduzetislijedeće:

e Trebalobi znanstveno utvrđivati točnedoze lijekova za primjenu u starijojdobi.

e Medicinski fakulteti trebali bi odgovarajućeeducirati buduće liječnike za efikasnu briguoko starih ljudi.Valjaimati na umu da će krajem stoljećastarijiljudičiniti 33 posto općepopulacije i da će oni trošiti višeod 50 postosvih propisanih lijekova.

e Liječnici i farmaceutitrebali bi prestati pretpostavljati da pacijentikoji ne postavljajupitanjaznaju o svojim lijekovima sve štotreba znati ilida će sve biti u redu ako ine znaju.

e Kad je u pitanjustarijipacijent (često i sa oslabljenimvidom i sluhom),farmaceut bi trebao na kutiji lijeka,jasnoi pregledno, s velikim slovima,napisatikako se lijekuzima Vrlo čestote su uputenejasnim rukopisom,zbrčkane na brzinu,tako da ni “oko sokolovo" ne može pročitatikoliko se putadnevno uzima neki lijek.

e Kad god jeto moguće,starijiljudi, čijejepamćenjepočeloslabiti ilikoji

se plašeautoriteta liječnika,trebali bi ići u ambulantu u društvujošneke osobe

e Starijipacijenti(ali i mlađi)trebali bi joškod kućenapisatipitanjakoja žele postavitiliječniku ili farmaceutu

e Pacijent bi također trebao liječniku donijeti i popislijekovakojeveć uzima (uključujući i one kojejekupio bez recepta - aspirin,tablete protiv želučanekiseline,protivzačepljenosti), kao ieventualnealergije na lijekove ilidrugenepovoljnereakcije na lijekove.

Preporučljivo bi bilo da starijiljudi uvijekodlaze kod istogfarmaceuta kojijeveć donekle upoznaonjihovu bolest i njihovelijekove.

e Pacijenttreba pažljivopročitati uputuo lijeku.

e Bez obzira na dob,nitko ne smije izmjenjivatilijekove s nikim (štose priličnočesto događa među prijateljima i rodbinom).

Dr. Ivo Belan

Redakcijskikolegij:

dr.StjepanBanožić;dr.IvoBelan;ing.MirnaBožičević,dipl.ing.StjepanBrlek; dipl.ing.StjepanDeneš;dr.StjepanFeldhotfer; dr Ivan Jakopović; dipl.ing.StjepanKeglević;prof. dr. ZvonimirŠtafa

Glavniiodgovorniurednik:dipl.ing.JurajČičmak; Redaktorica:dipl.ing.Vera Volarić;Tehničkaurednica: Nada Rašpica; Lektorica: mr AlkaDomićKunić Crteži:dipl.ing.Nikola Božičević

Vlasnik I izdavač:Hrvatskomljekarskodruštvo Uprava|uredništvo:Zagreb,llica31/III,tel./fax:01/424420

Cijena:2,50kn

Tisak: TISKARAOrbisd.d.

VITELA - VITELA

DA LI ZNATE ŠTO O VITELI?

Pretpostavljamovrlomalo inedovoljno.

ŠTO JE VITELA?

VITELA jemliječnazamjenicau hranidbiteladido 2 mjeseca starostikojazamjenjujekravljemlijeko.

KAKAV JOJ JE SASTAV?

Vitelasadržiobrano mlijeko i i sirutku u prahu,sojinobrašno, mast,glukozu,vitamineiantioksidans.

KAKO SE PRIPREMA VITELA?

PotrebnakoličinaVITELE miješase s manjom količinom toplevode (temp.40 - 50 stupnjevaC),dok se ne otopi, a zatimse doda ostataktoplevode u omjeru 1:7(jedantežinski dio VITELE isedam dijelovavode).

Prilikomnapajanjateladi,temperaturaVITELE trebabiti35 stupnjevaC.

KAKO SE UPOTREBLJAVA VITELA?

VITELA se upotrebljavaprema planu hranidbenavedenom u deklaraciji na vreći u dobiod 2.do 10.tjednastarostiteladi.

KAKVI SU UČINCI UPOTREBE VITELE?

Upotrebom VITELE postižuse istovjetniprirastikao i hranidbom kravljim(majčinim)mlijekom.

ZBOG ČEGA SE ISPLATI KORISTITI VITELU?

Zbog njene40% nižecijene u odnosu na cijenu1 litre kravljegmlijeka.

GDJE VITELU MOŽETE NABAVITI I DETALJNIJE SE O

NJOJ INFORMIRATI?

U “SIRELI'"Bjelovar,VelikeSredice11,na tel.043/272325, 272350.