Mljekarski list 10-1997

PROVOĐENJU

HUMANITARNE AKCIJE

Obziromda humanitarnaakcija"LITRAMLIJEKA ZA OBNOVU VUKOVARA" započetaprije 6 mjesecine tečepredviđenimtokom,o razlozimajeraspravljaoUpravniodbor Hrvatskog mljekarskogdruštva na svojojsjedniciodržanojdana 16.rujna, ove godine.

Izvješće o provođenju"Akcije"podnisjeu imeInicijativnogodboranjegovčlan i tajnikHrvatskog mljekarskogdruštvadipl.ing.Juraj Čičmak.

Nakon opsežneraspravezaključenojeda bise svisuradnici u mljekaramakojisu preuzeli obvezudistribucijemarkicatrebalimaksimalnozaložitikako biakcijuuspješnookončalido krajamjesecastudenog,kakojeiplanirano.

Ne sumnjamou daljnjusolidarnostproizvođačamlijeka te vjerujemoda će kupnjommarkica datisvojdoprinosstvaranjuuvjeta za dostojanživotnajmlađihVukovaraca.

Zagrebu

Piše: M. Vuković

Kao nasljednikprvihzagrebačkih mljekara"Dukat" jepotkrajrujna u Hrvatskom narodnom kazalištu pripremiosvečanost u povodu 85-te obljetniceorganiziranog mljekarstva u graduZagrebu.

Kratkim filmom iz povijesti Zagrebai početkemljekarenja, a prigodnimriječimapredsjednika uprave "Dukata" Ivana Purgara te predsjednikauprave "Lura groupa"Luke Rajića o današnjosti i budućim zadacima upoznati su mnogigostimeđu kojimajebio i ministar poljoprivrede i šumarstva Zlatko Dominiković. Prigodnom riječju on je posebice pohvalionastojanja"Dukata" i "Lura groupa" na povećanju domaće proizvodnjemlijeka.

ostvarenjemprograma uvoza 10 tisuća junica. On jepodsjetio da jedo početka ove godine"Lura group"uvezao i kooperantima podijelio 4600 junica, ove godine još 4000 a do travnja1998. očekuje se realizacija i preostalih 6000 grla.

Na kraju se joščulo da "Lura group"planira i nadaljekreditirati svojimkooperantimanabavu repromaterijala za sjetvu kao i stajskeopreme a da jejedanod glavnihciljevakojije određen povećanjekakvoće mlijeka. Prosječnamasnoća mlijekakojejeu naše mljekareulazilo priječetiri godinebila jeviša nego danas, rekao je Rajić,ali to nas ne zabrinjava isto kao što ne treba brinuti ni naše kooperante,jer njimaće vrlo brzo mlijekobiti plaćanoprema količini suhe tvari,masnoći,količini bjelančevina i somatskih stanica

Mirko Brčić Kako se tom prigodom čulo,članice "Lura groupa" godine1993 (kadaje holding nastajao)preradile su 68 milijunalitara mlijeka a ove godine, procjenjuje se, da će to biti 140 milijuna.Priječetiri godineuvozilo se 45% potreba, a ove godine samo 11%.Cilj nam je,rekao je Rajić,vrlo brzo sve naše potrebe namiriti iz stajahrvatskih seljaka. Da bi to postiglinastavljamo s

Na krajujošdodajmoda ječelne ljude"Lura groupa".Luku Rajića i Ivana Purgara - a u povodu85 godinaorganiziranogmljekarstva u Zagrebuprimio i predsjednik Republike dr. FranjoTuđman.

Nekoliko dana ranije to jebila i glavnatema konferencije za novinstvo kojoj su uz Rajića i Purgara bili nazočni i predsjednici uprava "Sirele" i "Mljekare Za"dar" Ivan Štefekov i MiljenkoAtelj “te direktor primarneproizvodnje i otkupamlijeka u "Dukatu"

ž

Krmni-stočni grašak

Piše:prof.dr. Zvonimir Štafa

Krmni-stočni grašak(Pisumsativum ssp arvense)pripadaporodici mahunarki (Fabaceae)koja ima nekoliko rodova Pisum Krmni grašakjejednogodišnja krmna zeljastabiljkameke puzave stabljike,zbogčegatraži potporu,odnosno nosača Ima ozime i jareforme one visokog rasta (ipreko200 cm)koriste se uglavnom za krmu i niskograsta (3060-80 cm) i krupnijeg zrna kojese koriste za proizvodnju zrna-koncentrata. Grašak ima bijeloobojenicvijet i razne nijanse ružičasto obojenogcvijeta(neki su jakogorki).Kultivari ružičastogcvijeta u praviluimajuobojenosjemekojemubojavarira od raznih nijansizelene ilismeđe pa do crne, često s vrlo jakoizraženom pigmentacijom(graorasto).Krupnoćazrna jakovarira ovisno o kultivaru,agrotehnici, uvjetimauzgoja i položaju mahune na biljci. Masa od 1000 zrna najčešćeteži 80-250 grama u krmnih graškova, a u graškova za proizvodnju zrna, uglavnomsvijetleboje(bijela - svjetlozelenkasta ili svjetlosmeđa)200-400 (500)grama. Ti kultivari uglavnom imajumanjegorkozrelo zrnoili su potpunoslatki (bez tanina).

gospodarstva, u čistojkulturi iliu smjesi sa žitaricama,travama, jednogodišnjimdjetelinama i kupusnjačama, a kao jari i naročito postrniusjev s kukuruzom,sirkom,sudanskom travom, suncokretom i visokorastućim kupusnjačama i žitaricama u gustom sklopu,naročito u području s više padalinatijekomljeta.

Sijan u postrnojsjetvikrajem rujna i tijekomlistopadaosigurava visoke i sigurneprinose za krmu ilisilažu.

Ostvareni prinosiće,osim o navedenom,ovisitijoš i o načinu uporabe, a naročito o gubicima tijekomiskorišćivanja.

Osobinebiljkegraška

Korijengraškaje vretenast U povoljnimuvjetimaprodire u tlo i preko 1 m Vrlo dobro prožima oranični sloj.Brzo raste i velike je moći usvajanjahranjiva. Na korijenu se razvijajubakterije Rhisobium sp koje u povoljnim uvjetimamogu fiksirati i više od 200 kg/hadušika.

Stabljikagraškajezeljasta, mekana i šuplja,poliježe(tražioslo-

Krmna vrijednost ozime smjesegraška sa žitaricama u zelenoj masi u %. (Štafa,Crnobrnja,Dogan)

usjev

s pšenicom 16,2 (12 - 20)

Krmna vrijednostgraška u suhojtvari prema ISH u %

Vrsta Suha Pe Masti krme tvar ad

Važnost krmnoggraškaje u tome što dajevisoke i sigurneprinose vrlo kvalitetne mase odnosno zrna, ima kraću vegetaciju i manjezahtjeve na tlo i toplinu. S obzirom na to da jevelik broj kultivara prilagođenih za različite namjene i rokove sjetve, može se sijati,ovisno o potrebama

Budući da jeselekcijom, na kojoj se i danas radi,dobiven vrlo velik brojkultivara graškavrlo različitihpo formi (ivisoki i niski) i rokovima sjetve(ozimi,jari), te po uvjetima i načinu uzgoja(čista kultura ili smjesa) za različite načine iskorišćivanja(zelena krma, silaža,sijeno, zrno - svježe ili suho,zelena gnojidba),iznesene krmne vrijednosti mogu se smatrati orijentacijskima, jer će stvarne vrijednostiproizvedene krme varirati ovisno o gospodarstvu,agrotehnicikojaće se primijeniti, kakvoći tla, te o vremenu i načinu uporabe.

nac u visokih ozimih formi),presvučena jevoštanom presvlakom kojaje za sušna vremena jače izražena Podijeljena jena nodije iz kojihpritlu tjeraveći broj grana (ozimikrmni grašci), ali grana i u zoni cvata (zazelenu krmu jače).Naraste od 30 do preko200 cm visoko,ovisno o kultivaru,namjeni i agrotehnici. List graškaje parno perast, s jednimdo tri para liski.Srednja zaliha se produžuje u vitice kojimase prihvaća za nosača Novijikultivari imajujačerazvijenevitice za prihvaćanje. Oni imajureduciranu lisnu masu na

račun vitica,kojima se vrlo dobro povežutako da praktičkijedva poliježu(samoza vrlo jakiholuja).Ta im osobina omogućava uzgoj u čistojkulturi, što jarim formama niskograsta dajeprednost, jerježetva lakša i s manjim jegubicima.

Na stabljici iznad nodijagrašak tjeradva velika palistića(stipulae)koji su preuzeliulogulišća u graškova s viticama. Palistićimogu imati crveni vjenčić oko stabljike, što je znak da će imati obojencvijet.

Cvijetgraškajekrupan, od bijele do raznih nijansiružičastoljubi- časte boje. Na peteljci ima 1-3 (5T) cvijeta.Brojcvjetnihetaža ovisi o kultivaru, roku sjetve, uvjetimaproizvodnje i agrotehnici. Cvjetovi su otvoreni 1-3 dana Uglavnomjesamooplodna biljka, ali oplodnjumogu obaviti i

bumbari. Ozimi grašakpočinje cvasti početkomsvibnja, a cvatnjajerazvučena tijekomcijeloga mjeseca. Jare forme cvatu kraće i nešto kasnije. Plod jemahuna, cilindričnog do spljoštenog oblika,sa 6-8 i više zrna (doljnje mahune)žutosmeđe boje(zrela), koje u nekih kultivara lako pucaju.Sjemegraškaje krupno (ovisno o kultivaru i položaju na biljci),okruglo,valjkasto,zbog pritiska u mahuni spljošteno, smežurano, od bijeleprekočitavog niza nijansi(odsvjetlozelene, maslinaste,smeđe)do potpuno crne boje,često s izraženom pigmentacijom.Starenjemgubisjaj i postajetamnije.Klijavost zadržava više godina.

Uvjetiuzgajanja

Sjemekrmnoggraškaklije na temperaturi od 2-4*C sporo, a na

temperaturi od 5-6"C klije i niče. Ozimi grašakniče za 8-10 dana. U nicanju i nakon njegapodnosi temperaturu i do -14*C a pod snijegom i niže. Jari grašak u klijanju i nicanjupodnositemperaturu i do -4 (-6)*C.Optimalna temperatura za rast i razvojgraška je1218%C, a za cvatnju1622"C Visoke temperature i suhi zrak nepovoljnoutječu na cvatnjugraška. U suhim uvjetima prestajecvasti, a u mahuni se smanjujebrojsjemenki,ali i krupnoćasjemena. U suhim uvjetima smanjuje se i masa lišća, a pojačava se voštana presvlaka. Za rast i razvoj,grašaktraži dosta vlage.

U vezi s tlom grašaknema velikih zahtjeva.Najboljeuspijeva na dubokim,plodnim,lakšim,prozračnim tlima slabo kisele do

"PIONEER DANE POLJA"

PIONEER SJEME d.o.o.pozivaVas na "Pioneerdane polja1997."kojiće se iove godine održavatitijekomlistopadaširom Hrvatske!

Na "Danima polja"obavljamo javnomjerenjevlageiprinosazrna teVam se pruža prilikada viditei izaberetenajboljePioneer hibridekukuruza za sjetvu1998.godine.

Svakisudionikdobitće Pioneerknjižicuiima prilikuosvojitivrijednunagradu. Cijeliprogram,uključujućiizakusku,odvijase u polju.

Desetak dana prijeodržavanjasvakog pojedinog"Dana polja“po selimaće bitiizvješeniplakati s točnim datumima imjestimaodržavanja"Dana polja". Mjesta će bitioznačena putokazima.

Dođite, povedite isvoje prijatelje!Ioni su dobro došli!

PRIDRUŽITE SE NAJBOLJEM!

neutralne reakcije. Dobro uspijeva i na lakšim pjeskovitim ilovačama,ako ima dovoljnovlage i hranjiva. Ne podnosijakozbijena,vrlo teška,zamočvarena tla sa stagnirajućom i visokom podzemnom vodom,kao ni jako kisela i jakoalkalna tla (preko 8,5pH).

Optimalni pH tla za uzgojgraška

je5,57,0 i 7,58,0. Grašak jebiljkadugogdana. Za kratkogdana raste uglavnom vegetativno,stvarajućiuglavnom veliku masu s malo cvijeta, ili uopćene cvate (ozimeforme).

Agrotehnikauzgajanja

cm, po mogućnosti istidan nakon žetve, da se ne zasuši tlo Predsjetvenapripremajeslična pripremi za žitarice i izvodi se istim ratilima, ali nešto dublje(610 cm).

(200300 zrna/m?) i oko 100 zrna/ m? graška.

U smjesi s tritikalesije se 100-120 zrna graška i 200-250 zrna tritikale. U smjesi s ozimom pšenicom sije se 100-150 zrna graška i 150-250 zrna pšenice po m?.Na početkuroka sjetvesiju se niže norme sjemena,jerse do zime dobro razvije i potjeranekoliko grana prileglih uz tlo. Što su kasnijirokovi sjetve,sije se veća količina sjemena(navedene norme sjetve).

Gnojidbaovisi o potencijalnoj plodnostitla,predkulturi i njenoj gnojidbi,ciljuproizvodnje(zelena krma,silaža,zrno),načinu uzgoja(čistiusjev i smjesa), te kakvoći i visini proizvodnje. Dobro razvijenimkorijenovim sustavom grašakdobro iskorišćuje hranjiva iz tla, a kvržičnim bakterijama veže atmosferski dušik Budući da grašaktijekomvegetacije veže atmosferski dušik, potrebno mu je samo prilikom nicanjaosiguratimanjukoličinu dušika (3040 kg/ha.).Ozimom usjevutreba osiguratimanjukoličinu dušika ujesen(30kg/ha), ali i u kretanjuvegetacije(30/40 kg/ha)kada jetlo jošhladno, a fiksatori jošnisu aktivni. Usjevugraškatreba osigurati 7090 kg/hafosfora, a kalija80-120 kg/ha.Fosfor i kalijunose se u osnovnojgnojidbipolovica, a drugapolovica u predsjetvenoj pripremi tla

Zbogdobro razvijenogkorijenovog sustava i zasjenetla,krmni je grašakvrlo dobar predusjev za većinu okopavina, ali i za žitarice. Nijedobar predusjev za mahunarke. Nakon skidanjausjeva ostavlja znatnu masu lakorazgradivogkorijena i strni. Preoravanjemstrni nakon skidanjazelene mase graška, u tlu ostaje 100 pa i više kilogramadušika po hektaru, uslijedčegasljedećakultura dajeprinosveći za 1030, pa iviše posto.

Sijese kao ozimi usjevnakon kultura kojenešto ranijeostavljajutlo (kukuruz za silažu,krumpir i dr.), a jariusjevnakon kultura iza kojihje ujesenobavljeno zimsko oranje i grubapriprema tla, da bi se u proljeće što je mogućeranijeposijao.

Sjetva

U ranom jaromroku sjetvesije se jarigrašak(mogui fakultativni kultivari) s jaromzobi,pšenicom, ječmom,bobom i ljuljevima, a u kasnijimrokovima sjetve i postrno s kukuruzom,hibridnim sirkom,sudanskom travom, kupusnjačama,suncokretom i drugim kulturama Udjelgraška u smjesi ovisi o sastavu smjese,kultivaru, roku sjetve,cilju inamjeravanom načinu uzgoja.Najbolji se rezultati postižusjetvom80-150 zrna graška po mž. U jarimrokovima sjetve,naročito u postrnomroku sjetve,treba sijatigušće.

Njegačistogusjevagraška ilismjesa

Grašak se može sijatitijekom vegetacije, kao ozimi usjevkrajem rujna i u listopadu, kao rani jari usjev u proljeće,krajemveljače, tijekomožujka i početkomtravnja, a kao postrniusjevkrajem lipnja, u srpnju i početkomkolovoza

Kao postrniusjevsije se najčešće u smjesi s kukuruzom,sirkom, sudanskom .travom, rauolom te žitaricama i ljuljevima, što je mogućeranijenakon skidanja repicaili ječma,ali dajedobre prinose i nakon pšenice, ako ga nakon sjetve ne zahvati suša Osnovna obrada i priprematla slična jepripremi tla za žitarice za ozimi usjev, a zimska obrada za rani jariusjev. Za postrniusjev ore se na dubinu kojaomogućuje unošenježetvenih ostataka u tlo i pripremu, a to jenajčešće15-20

Količina sjemenaovisi o roku sjetve,kultivaru,načinu uzgoja (samili u smjesi), i masi 1000 zrna U čistojkulturi za proizvodnju zrna sije se 100-125 zrna na m? (niskeforme), a za proizvodnju krme u ozimom roku,kao i u ranom jaromroku sjetve,sije se 80-130 (150)zrna/m?,ovisno o grananju i gustoćikojuse želi postići.

Ako jeusjevgraškailismjesa na osnovici graškanamijenjena za proizvodnju mase za krmu (zelena,silaža) u pravilu se ne treba tretirati herbicidima, a za proizvodnjuzrna usjevse prilikom nicanjakorova tretira BASAGRN-om. Ako jeciljproizvodnje zrno, tada nakon cvatnje(uformiranjumahuna)treba tretirati sistemičnim insekticidima protiv žiška

Ako se sije s raži kao ozimi usjev, za ranijeskidanjesije se više raži

Od mjeranjegaprimjenjuje se samo prihranadušikom, i to ozimog usjeva u kretanjuvegetacije sa 30-40 kg/hadušika (100150 kg/haKANa) i u vlatanjužitarice u smjesi s istom količinom dušika Isto vrijedi i za jaru sjetvu. U postrnojsjetvignoji se dušikom prilikomsjetve40-60 kg/ha. m

Iravnjaci u govedarskoj

proizvodnji i hranidbi

goveda

Piše: dr. StjepanFeldhofer .

minerale i vitamine,koji su važni za visoku proizvodnjumlijeka. Kod togatreba naglasiti i vrlo vrijedanutjecajkretanjaživotinjana svježemzraku i djelovanje Sunca na pretvorbuenergije, vitamina i drugihhranjivihtvari (metabolizam), na poboljšanje krvotoka,plodnosti,mineralizacije i čvrstoće kosti, te na opću otpornost i zdravljegoveda. Manjejepoznat i korišten sustav Cijenakrmiva u proizvodnji mli- |proizvodnjegoveđegmesa na pa- jekaiznosi oko 50-60 % troškova | ši i zelene krme u tovugoveda. proizvodnje, a najvećesniženje Za tov goveda i intenzivan prirast cijenepostiže se uz hranidbu pa- |u proizvodnjigoveđegmesa pošom i zelenom krmom (zelenim krmnim slijedom) i kukuruznom silažom

Paša je posebnovrijedna za krave u proizvodnjimlijeka i reprodukciji, jer krave pašom dobivajumnoge hranidbene sastojke,posebicebjelančevine,

trebno je davati veću količinu energetskekrme,pa se tov goveda više provodi u žitorodnim krajevima, uz hranidbu većim količinama žitarica i kukuruzne silaže.

Govedima treba za pašuodabirati pašnjakeprema kakvoći tra-

Psarjevodonje61,10380 Sv Ivan Zelina

KRMNE SMJESE ZA:

ve, te vrsti i visini proizvodnje životinja. Na lošije i udaljenije pašnjaketreba puštatijalovekrave, govedaniske proizvodnje i junad.Krave visoke proizvodnje mlijeka,visoko gravidnekrave i mlađu telad treba puštati na bliže pašnjake s kvalitetnom travom visoke hranidbene vrijednosti.

Treba upozoriti na visoku hranidbenu vrijednost trava rane proljetnepaše,ali i na to da one sadrže mnogo vode i bjelančevina (većimdijelomspojevenebjelančevinastogdušika),mnogo kalija a malo natrija i magnezija.Stoga mlada paša u nekim slučajevima može biti štetna po zdravlježivotinja i izazvati nadam,proljeve, grčeve(tetanije) i paralize. Na zelenu krmu,posebice na mladu zelenu travu krave se morajupostupnoprivikavati, na taj način da se prijepuštanja na pašu nahrane s malo sijena, a na paši u početkuzadržavaju samo kraće vrijeme. S obzirom na visok sadržajbjelančevina i nebjelančevinastogdušika,dobro jeda se uz mladu pašu i travu s više djeteline dodajeenergetskijačakrma (1 do 2 kg kukuruzne prekrupe), posebicekravama kojemogu davati veću količinu mlijeka.

Svježatrava sadrži prosječno oko 0,18h.j.(hranidbenihjedinica) i oko 15-20 g/kgprobavljivih sirovih bjelančevina. U starijoj travi povećava se teško probavljiva sirova vlaknina od prosječno3,5 do 10%,a s time u vezi smanjuje se probavljivostorgansketvari i energetskavrijednost suhe tvari trave, i to od prosječno1,1h.j. do 0,75h.j./kg suhe tvari trave Naravno, sve to može utjecati na smanjenjemliječnostikrava,iako može poboljšatimasnoću mlijeka.

Vrlo jevelik utjecajpaše i zelene krme na mliječnost, ali i na plodnost i reprodukcijugoveda, što u najvećojmjeritreba iskoristiti u svrhu postizavanja veće gospodarske koristi

S obzirom na loš sastav i lošu hranidbenu kakvoću naših pašnjaka i prirodnih(ekstenzivnih)livada, mnogisu pašnjaci i livade pretvoreni u oranice,naročito u nizinskim, a manje u brdovitim krajevima Na tim površinamaprimjenjuje se suvremena tehnologija proizvodnjestočne i ljudskehrane i postižu se visoki prinosi, što svakako predstavljagospodarski napredak.Ipaktreba računati na to da u Hrvatskoj ima jošoko 1,000.000 ha pašnjaka i livada koje se nedovoljnoiskorišćuju za proizvodnjuhrane,posebice za stočarsku proizvodnjukojaima velike mogućnosti da te površine iskoristi za jeftinijuproizvodnju mlijeka i mesa

Pašnjaci su većinom smješteni u visokim planinama i brdskim predjelima,često bez dobrih putova, teško dostupnistrojevima i suvremenojtehnološkojobradi Stoga su najčešće vrlo zapušteni i s niskim prinosimatrave (krmiva),posebiceako se nalaze u klimatskim područjima bez dovoljnovlage i oborina.

Ako se proizvodnjatemelji na travnjacima, treba računati na to da hranidbena kakvoća tratine uvelike ovisi o tlu, o klimatskim i meteorološkim prilikama, o obradi tla i gnojidbi. Osim toga,probavljivostorgansketvari mlade trave vrlo jedobra (oko7580%), iako slabijehranidbene vrijednosti uslijedvećegpostotkavlage (17% suhe tvari), pa se do početka cvjetanjaprobavljivost smanjuje na 7071%. Ipak,početkomcvjetanjavećine trava tratina jenajboljehranidbene vrijednosti s obzirom na sadržajsuhe tvari (22%),sirove vlaknine (5,86,0%) i probavljivih sirovih bjelančevina(1,53,1%).

Rano napasivanje može utjecati i na smanjenjeprirodahranjivih tvari po hektaru,jermože utjecati na promjenusastava biljnog pokrivača i na promjenukakvoće krme (probiranjem trava i gaženjem).Preporuča se stogapregonskonapasivanje i držanje stoke ograničenovrijeme na ograničenom prostoru.

Tijekomrasta, u starijoj travi se povećavakoličina suhe tvari (od 16 do 20%),a smanjujevoda Smanjuje se i količina sirovih bjelančevina od prosječno 4 do 2,5%,ali ima manjespojeva nebjelančevinastog dušika a više kvalitetnih pravihbjelančevina.

Nakon cvjetanjatrava probavljivostorgansketvari se naglo smanjuje i iznosi samo još60%. Povećava se uvelike i postotak sirovevlaknine na 7,5%i više, što smanjujehranidbenu vrijednost krmiva Smanjivanjehranidbene vrijednosti i prinosakrmiva s pašnjaka i livada vrlo jeizraženo ukoliko se površinepravilno ne iskorišćujunapasivanjem i košnjomi ne održavajugnojidbom.

Prirodne (ekstenzivne)livade prostiru se uz vodotokove često izložene poplavama, u udolinama i uz rubove šuma gdjese u kišnim razdobljima često zadržava voda. Na tim livadama nalaze se različite zajednice trava s mnogo zeljanica, šaševa i korova. Livade su uglavnomdvokosne, često se vrlo kasno i prezrele kose,tako da su trava i sijeno vrlo slabe hranidbene vrijednosti, često invadirani jajima i ličinkama metilja i drugihparazita. Zbog kasne proljetnekosidbe, nastupomsušnogljetnograzdobljana mnogim prirodnim livadama često izostajedrugiotkos,pa kasnijelivade većinom služe samo za ispašu.Prinosi trave stoga su mali i iznose oko 1,53,5 t suhe tvari/ha(prosječno oko 2,5 t suhe tvari/ha). I sastav

trave, odnosno kakvoća krmiva, vrlo su loši, te se s tih površina može dobiti samo oko 1 000 do 3 500 h.j.krmiva/ha i oko 150 do 335 kg sirovih bjelančevina/ha (80do 190 kgprobavljivih sirovih bjelančevina/ha). To jevrlo malo, jerintenzivno održavani pašnjaci i livade mogu davati dvostruko i trostruko više krmne mase i hranjivihtvari

Dakle, za boljekorištenjepaše i zelene krme s livada za proizvodnjumlijeka, a posebice ako se računa i na proizvodnju mesa uz pašnuhranidbu,potrebnojeveću pozornostposvetititehnološkoj obradi i održavanjupašnjaka i livada (melioraciji,gnojidbi, uklanjanjukorova,kosidbi,dosijavanju i sl.). Na tajće se način moći u većojkoličini iskorišćivati

zelena krmiva (pai sijeno), što će uštedjetipotrošnjukrepkihkrmiva (koncentrata),povećatiproizvodnjugoveda i učiniti jeftinijom proizvodnjumlijeka i mesa To će ujednoomogućiti da se poveća brojgoveda i da se prekogovedarstva osposobeekstenzivna gospodarstva za intenzivniju stočarsku proizvodnju.

Preporuke uz

hranidbu krava pašom

i livadnom travom

Piše: dr StjepanFeldhofer

Naši “prirodni"pašnjaci i livade, prema sadašnjemstanju, te količini i kakvoći krmiva,prinosima

s 1 ha mogu zadovoljavati samo uzdržne hranidbene potrebejedne krave kojegodišnjeiznose oko 2 135 h.j. i 110 kg probavljivih sirovih bjelančevina. Samo u povoljnimhranidbenim,klimatskim i meteorološkim prilikama, - uz dobro organiziranupašui kosidbu (spremanjesijena i sjenaŽe) s tih se površinamože dobiti joškrmiva za oko 1 600 1 mlijeka/ ha

lina Na tajće se način spriječiti pojavaproljeva,nadmova,pašne tetanije i nekih drugihoboljenja (indigestije) krava

gim prirodnimuvjetima ili gospodarskojbrizi u održavanju, uređivanju i iskorišćivanju travnih površina,stanjemože biti mnogo bolje i na paši se od krava mogu dobivati vrlo visoke količine mlijeka(Tablica1).

Treba napomeniti da su to samo prosječneprocjenehranidbene kakvoće “prirodnih"travnjaka i da su česti travnjacikojine zadovoljavaju ni uzdržne potrebe krava, na kojimakrave potroše više energije samo na traženje hrane Stogasu takve krave većinom mršave,vrlo su slabe proizvodnje i plodnosti, jerse reproduciraju i veći dio godinežive na račun trošenjazaliha iz vlastitogorganizma.No, zahvaljujućipovoljnijimklimatskim i dru-

Bez obzira na kakvoću travnjaka, najčešćeje,prema proizvodnji, kondiciji i životnim potrebama krava potrebnododavati i neka dopunskakrmiva,posebice u nepovoljnimklimatskim razdobljima, kako bi se očuvali visoka proizvodnja,zdravlje i plodnost životinja. Za te potrebetreba uvijekimati spremljenodobro sijeno,silažu (sjenažu) i krepka krmiva (žitarice i krmne smjese) kojima će se popunitinedostatak ili loša kakvoća trave, postići sitost i zadovoljitihranidbene potrebe krava za proizvodnju. Sijenotreba obično davati i uz dobru pašu,ali u manjimkoličinama,naročito prijeizgona na mladu proljetnupašu, na dobro gnojenetravne površine i na travnjakegdjeprevladavadjete-

Dobro sijenojeza govedainače vrlo dobra i zdrava krma,ali skupaza gospodarskoiskorišćivanje u proizvodnjimlijeka. Stoga ga treba davati samo u manjim količinama, uz sočna i vlažna krmiva i prilikompromjenenačina držanja i hranidbe krava, a hranidbu u proizvodnjitreba temeljiti na svježimzelenim ili siliranim krmivima (travnasilaža,sjenaža).

Travna silaža ilisjenažaposebice je vrijednokrmivo za krave u proizvodnjimlijeka.Dobro načinjenai spremljenasjenaža po hranidbenojvrijednosti vrlo malo zaostaje za svježomzelenom travom (Tablica2).Proizvodnjusjenaže u našim klimatskim uvjetima treba uklopiti u sustav isko-

Sijeno se često mora davati u većojkoličini,naročito zimi kad nema trave, ukoliko nijespremljenadrugaenergetskibolja voluminozna krma (travna ilikukuruzna silaža).Hranidba većom količinom sijena ne može poslužiti za visoku proizvodnju mlijeka,već samo za najviše15-20 1 mlijeka na dan,i to uz veći dodatak krepkihkrmiva (kukuruzne prekrupe i bjelančevinastih krmiva ilipotpunihkrmnih smjesa)(Tablica 3,4 i 5).

rišćivanjatravnih površinapašom i kosidbom. Na taj se način može osiguratizelena krma za zimsko razdoblje.

Uz pašu,svježuilisiliranu travu, gotovouvijektreba računati da nedostajeenergetskihsastojaka hrane,posebice u usporedbi sa sadržajembjelančevina u travi Stoga u tom sustavu hranidbe krmnom obroku uvijektreba dodavati određenu količinu kukuruzne prekrupeili drugihproizvoda žitarica

U svim hranidbenim obrocima pozornosttreba posvetitimineralno-vitaminskom dodatku,posebice vitaminima A i D,te češće mineralima natriju,magneziju, kalciju i fosforu kojimogu nedostajati. Na površinamakojese ne gnoje, u krmivima često nedostajumikrominerali jod,kobalt,mangan, bakar i selen.

Ako u krmnim obrocima nedostajuneke hranjivetvari, kao dopuna se mogu upotrebljavati različite sirovine i krmni dodaci, kao i odgovarajućegotovekrmne smjese.Gotove krmne smjese kravama treba davati u krmnim obrocima za mliječnosti veće od navedenih u tablicama, i to (ako su hranidbene kakvoće prema Pravilniku) 1 kgkrmne smjese za 2 litre mlijeka.

Na krajutreba jošdodati da krave uvijekmoraju na raspolaganju imati dovoljnozdrave vode za piće i uređena pojilišta; ovisno o krmivima,kravama jedobro davati sol za lizanje(solnatrijeva klorida s mikromineralima -

Smetnje u prohodnosti

sisnog kanala

Piše: dr StjepanBanožić

Mužnjaječesto otežana iliposve onemogućena, ako jesisni kanal sužen ili sasvim zatvoren Prema mjestutih smetnji i jačinipromjena,razlikuje se više oblika smetnji.

nala koji se razvijaju u području čitave sise Uskoću sisnogkanala ponekadmogu prouzročiti i manjitumori

Sisni kanal može biti prirodno, nasljedno,suviše uzak, i to obično kod duguljastih i šiljastih sisa Takvo stanječesto jena sve četiri sise.

Ako se sisni kanal sasvim zatvori, stanje jemnogo teže To se može dogoditiuslijedvanjskihozljeda, zgnječenja,infekcijskihupala, raznih osipa i sl U svim tim slučajevimamuzač primjećuje lakše iliteže smetnje u prohodnosti sise, npr. tanak jemlaz,mužnjaje naporna ilise pakmlijekouopće ne može izmusti.

Sisni kanal može biti prirodno sužen uslijed veoma razvijenog mišića koji zatvara izlaz sise

Ponekad se može naći sisa sa sraštenim sisnim kanalom, pa se otvor sisnogkanala uopćene vidi

Sva ta prirodnasuženja i smetnje kod mužnjemnogo su rjeđa u usporedbi sa stečenim suženjima sisnogkanala Ova drugasu redovito posljedicaraznih upalnih procesa u područjuvrška sise, kojiprelaze i na unutrašnjost sisnog kanala Takve se promjene obično pojavljuju na pojedinim sisama,vrlo rijetko na svima Sisni kanal jesužen i kod akutnih i kod kroničnih upalasisnog ka-

Kod akutnih oblika sisa može biti otečena u područjuvrška, a ako proces duljepotraje,može se opipatidebeo sisni kanal kao zrno graškailikao tanjaolovka Mlijeko se skuplja u cisterni sise kojase katkad uslijedtogaproširi,posebicepočetkomlaktacije. Stečene neprohodnostinajčešće se pojavljujupočetkomlaktacije, tj.nakon telenja, iako su promjene obično počelemnogo prije,još za vrijemeprethodnelaktacije. Ranije se smetnjenisu pokazivale,jerje stalna mužnjaspriječavala da se stijenkesisnog kanala slijepe ilizarastu; tek u vrijeme fiziološkogpresušenja vimena, kada jemužnjaprestala i

nijebilo nikakvih prepreka da proces na sluznici sisnogkanala nesmetano napreduje,sisni se kanal u jačojili manjojmjeri zatvara ilipaksasvim zaraste Uzroci neprohodnosti često se mogu nalaziti i u područjusisnog dijelacisterne, a temelje se na promjenamakoje su nastale u vezi s kroničnim upalamacisterne, i to najčešćeozljeđivanjem. Takve su upaleredovito posljedica lošegnačina mužnje:mužnjasavijenimpalcem,natezanjesise s dva prsta i sl Uslijedtakve mužnjekida se epitelnaprevlakasisne cisterne; na ozlijeđenimmjestima,pogotovuako jeozljeđivanjepotrajalodulje,prekomjere raste granulacijsko tkivo i nastaju odebljanjakojastrše i smanjuju lumen cisterne. Ako tkivo raste u obliku prstena,tada se, nakon sljepljivanja i urašćivanjasuprotnih dijelova, lako razvijunabori koji u obliku vodoravne opne dijelesisni dio cisterne na dva dijela. Ako proces počne za vrijeme laktacije, on će nesmetano napredovati i tijekompresušenja, a smetnjeće se obično pojaviti nastupomnove laktacije. Takve pojavemogu biti i posljedicom kroničnogupalnogprocesa na temeljuinfekcije.Ponekad se događada muzemo sisu koja dajetanak mlaz i kojase muze s većim ilimanjimpoteškoćama, i tada se odjednomprekinemlaz

mlijeka. U takvim slučajevima obično jeriječ o nepotpunoj opni: u jednomtrenutku neki se nabor nezgodnonamjesti i poput ventila zatvori lumen cisterne Ako jeu cisterni opna potpuno vodoravna,mlijeko se više ne može izmuzivati i tada već izvana uočavamo da jesisa podijeljena na dva dijela: na gornji,kojije veoma raširen i napeti donji, ispodopne, kojijemalen i smežuran

Budući da se velik brojneprohodnosti sisa ustanovljava tek početkomnove laktacije, takve su neprohodnosti i češćim predmetom parničenja na sudovima Naime,vlasnici krave s takvim manama najradijeprodajutijekom presušenja, kada se ona ne opaža.

Nepovoljna jeprognoza i onda ako su nastupilekomplikacije, a one često mogu biti posljedicom nestručnih pokušajaliječenja, npr kada vlasnik slamkom ili šibicom hoće proširiti sisni kanal Kakvo će liječenjebiti,ovisi o stanjupromjena.Kod suženja sisnogkanala i cisterne,kojase temelje na akutnom tijeku, stijenketreba liječiti uz pomoćlijekova,tj.ozljede,upalesisa i sl. treba liječitiraznim mastima, kupkama,oblozima, a u prvom redu antibioticima.

se sprava prijevremena upropastiti.Kada se voda ocijedi i kateter ohladi,treba ga primati rukom samo na onome mjestukoje neće doći u dodir sa sisama Prije stavljanjakatetera sise se moraju dobro oprati i dezinficirati, a isto tako i ruke

Uspjehliječenja ovisi o samome mjestu na kome se promjene nalaze,kao i o jačini tih promjena. Štosu promjenebliže vršku sise, to se lakše izliječe i prognoza je povoljnija.Međutim,što su promjenebliže bazi sisailise nalaze u žljezdanomdijelucisterne, tada jeprognoza lošija.Debele opne i jakočvoraste odebljineznatno smanjujuizgled u uspješnostliječenja,dok je kod tankih opna prognoza mnogo povoljnija.

Kod takvih jestanjačesto teško musti,jerjemlaz tanak, a gdjekad se sisni kanal i zatvori te je mlijekopotrebnopuštati uz pomoć mliječnogkatetera Puštanje mlijeka uz pomoćkatetera ponekad je svakodnevna potreba, s obzirom na mliječnost krave i po više puta.Budući da veterinar ne može svaki putdolaziti, silom prilika u mnogimslučajevima sami muzači morajupuštatimlijeko uz pomoć mliječnogkatetera Zbogtogajepotrebno da muzači to znadu pravilnoobaviti. Prije uporabekateter treba prokuhati u destiliranoj vodi Može se kuhati i u običnojvodi,ali se tada na kateteru hvata kamenac, pa će

Pregled mlijeka na

crnoj podlozi

Piše: dr StjepanBanožić

Pregledmlijeka na crnojpodlozi

veoma je važna metoda otkrivanjaupalavimena krava na samome početkuilikada jebolest već poprimilakronični tijek. Odnosno, ne samo kada klinička slika nijeizrazita, nego i kada nema nikakvih znakova bolesti Pregled se obavlja na crnojpod-

Nakon ispuštanjamlijekakateterom, u sisni kanal treba staviti štapiće za vime. Štapići za vime sastoje se od krute osovine i vunene prevlake.Tvornice ih stavljaju u kutije s masnom podlogom Ta mast drži vunene prevlake na štapiću i djelujeljekovito na ozlijeđenustijenkukanalića: Štapići su mekani, pa pritiskom ne oštećujustijenku.Poslije uporabeštapićtreba baciti Kod akutnogoblika upale,upalne promjenečesto se nalaze na sluznici cisterne Ako ih zapustimo, mogu uzrokovati razne komplikacije pa ih jestoganajbolje liječitiantibioticima i sulfonamidima

Kod smetnjiprilikommužnje, kod kojihnema akutnih promjena, glavnajemetoda uklanjanjeoperacija. Ona se obično obavlja tijekomlaktacije. Nakon operacijeopettreba stavljatištapiće za vime,da se prilikomzarašćivanja rane ne bi začepiosisni kanal. [i

lozi,jerse tada lakše i bolje uočavajupromjene.

Takav je pregledmlijekaprije mužnjeneobično važan za rano otkrivanjegrla s poremećenim lučenjemmlijeka. Tek tada se može početi s njihovimpravodobnim liječenjem.

telefoni:

033/721 513

722 707

721 168

721 212

721 352

724 507

KORISTITE

VITREXOVE

MUZILICE

JER SU HRVATSKI

PROIZVOD EUROPSKE

KVALITETE

STROJ ZA MUŽNJU KRAVA VT-5/2k

KoristiteVitrexovumuzilicusa pulzatoromivakuum pumpom: - jeropslužujefarme do 20 krava

- jerjegarantiranokvalitetnakao i sve uvozne muzilice

- jerjojjeosiguranservis isključivokod Vitrexa

- jerjepokreće monofazni elektromotor

- jerjojjecijena8.600,00kuna u trgoviniVitrexa

Svakodnevno prijemužnje, muzač obavljatakav pregled na crnojpodlozi, a veterinar priskače u pomoć kad se uoče izvjesne promjene.

može se usporeditiizgledmlijeka iz pojednihčetvrti.

kako ne smijeprolijevati na pod, jerse tako šire bolesti vimena. Kod ostalih vrsta životinja, pregledmlijeka na crnojpodlozi jednakjeonome kod krave

Pregledom se procjenjujurazlike od normalnogmlijekaprema izgledu,konzistenciji,mirisu, pa i okusu,odnosno jeli mlijeko vodenasto,crvenkasto,grudičasto, sadrži li krpice,pahuljice i slično

Pregled se obavljanakon pripreme za mužnju(čišćenja i dezinfekcije). Za pretragujepotrebna manjaposuda s crnim dnom,u kojuse izmuzu prva 2-3 mlaza mlijeka.Nakon pregledamlijeka iz jednečetvrti vimena,postupak treba ponoviti s ostalim četvrtima. Obavlja li se pretraga na četverodijelnojcrnojpodlozi,

Takva pretraganijepotrebna kod izrazitih promjena na vimenu kojeupućuju na upalu.

Nakon pregleda,izmuzeni sadržajtreba uliti u posudui neškodljivoukloniti. Sadržaj se ni-

Ehinokokoza

Piše: dr StjepanBanožić

Ehinokokoza jenametnička bolest kojanapadaviše vrsta domaćih životinja, a i čovjeka. Uzrokujujeličinke pasjetrakavice, Echinococcus granulosus. U posljednje se vrijemepovećavabroj ljudioboljelih od te bolesti Odrasla trakavica živi u tankom crijevumesojeda.Glavni prijenosnik kod nas je pas. Ehinokokoza jeveoma opasna bolest i za životinje i za čovjeka - može imati i smrtni ishod. Životinja se invadira hranom i vodom,zagađenomjajimapasje trakavice. Nakon što jajetrakavice dospije u crijevo, iz njega se oslobađa veoma sitni zametak (embrij)kojibuši crijevo i prelazi u krvne žile, te krvljuodlazi u jetru.Najvećibrojzametaka trajno se zaustavlja u jetri i ondje se daljerazvija, ali pojedini od njih mogu proćikroz jetru, te krvlju dospjeti u srce i pluća, a kasnije još i u bubrege,mozak ilibilo koji drugiorgan Tako naseljeni počinju se razmjernopolagano razvijati, za 5 mjesecinastajemjehu-

rić promjera1-2 cm, koji se za nekoliko godinapoveća na veličinu kokošjegjajeta, šake iličak dječjeglave. U pojedinomorganu može se naći pojedinačni mjehurili pakgrozdastatvorba načinjena od velikogbrojamanjihmjehura. U svakome se mjehuru nalazi velik brojglavica mladih trakavica. Nakon potpunog razvoja,ciklus trakavice mirujedo trenutka kad se oboljela životinjazakolje, a organi s mjehurima (neprokuhani)dajupsu i drugimmesojedima. Tada se iz ehinokokova mjehura u crijevima oslobode mlade trakavice, prihvate se za sluznicu crijeva, za 6-8 tjedanaizrastu i sazriju, te počinjustvarati zrela jajašca u posljednjemčlanku trakavice Trakavica jevrlo sitna,dugačka jesamo 2,56 mm, a široka 0,6 mm, pa jeokom gotovonevidljiva. Ima samo 3-4 članka, a samo posljednjičlanak sadrži zrela jajasposobna za invaziju. Tajčlanak,kojitrakavica odbacuje, s izmetom dospije na tlo i

Prvi mlazovi mlijekasadrže mnogo više različitih mikroorganizama nego ostalo mlijeko, pa jeono neuporabljivo za ljudskuhranu. Uklanjanjem i izmuzavanjem prvih mlazova u posebnuposudu smanjuje se brojmikroorganizama u mlijeku, a tise mlazovi ujedno koriste za pregledmlijeka.[i ondje se raspadne, a jaja se raznesu u okolinu Jajašcatrakavice su veoma otporna u vanjskoj sredini, ne smeta im suša,vrućina ni velika vlažnost, tako da se dugozadržavaju na mjestugdje su balegomizbačena. Međutim, nisu otporna na vrelu vodu i općenitovisoku temperaturu. Ehinokokov mjehursvojimrastom sve više pritišćeokolna tkiva, krvne žile i organe, uzrokujući u njimasmetnje.Ovisno o smještajumjehura i o njihovombroju, nastajuznakovi bolesti Ako je mjehurna jetrinastat će poremećajimijenetvari,odrasle životinje će mršaviti a mlade će zaostajati u rastu, a doći će do izražaja i niz drugihprobavnih poremećaja. Ako se ehinokokov mjehurrazvija u plućima,nastat će poteškoće u disanju i drugi dišni poremećaji od učestalog kašlja do težih smetnji u disanju. Ako se mjehurrazvija u mozgu, nastat će različitiživčani poremeĆaji, a česta jei smrt U početku bolesti znakovi su blagi, a što se mjehurviše povećava, to će postajatiteži. Dijagnozabolesti, odnosno ehinokokov mjehuru organizmuživih životinja,općenito se teško utvrđuje.Ehinokokoza se većinom ustanovljava tek

u klaonici ili prilikompatološke sekcijeuginuleilipriklaneživotinje.

Što se tiče liječenjaživotinja zaraženihehinokokovim mjehurom, u obzir bi došlo jedino kirurško uklanjanje. Budući da se to ne običava kod životinja, oboljela se životinjašalje na klanje dok jejošu kondiciji, jerkad omršavi ni klanjeviše nema smisla, pa su štete veoma velike. Ni kod psa se ne očitujuznakovi bolesti ako je brojtrakavica u njegovuorganizmumalen. U slučajujakeinvazije pas slabije jede,ima proljev,postupnomršavi,dlaka mu jezagasita i neuredna U svrhu liječenja psa, trakavica se uklanjaantihelminticima. Svu pozornost u preventivi treba usmjeriti na prekidanjerazvojnog ciklusa bolesti Psi ne smiju

jestisvježuiznutricu i drugeorgane u kojima se nalaze ehinokokovi mjehuri. Ako se pakpsu žele dati bolesni organipriklane životinje, treba ih prethodno temeljitoprokuhati, iako jetakve organe najboljeduboko zakopati da budu izvan dohvata pasa i lisica Veoma važna preventivna mjeraprotivehinokokoze jeuništavanje pasa lutalica, zatim općenito smanjivanjebrojapasa i sustavna dehelmintizacija svih pasa. U preventivnemjereubrajajuse i neškodljivouklanjanje leševa, a isto tako i podučavanje svih ljudi o tojopakojbolesti, naročito onih kojidrže životinje bilo iz potrebeiliiz hobija.

U Naredbi o mjeramazaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti u 1997. godini, o ehinokokozi piše: OLT

“Prilikom vakcinacije pasa protiv bjesnoćeprovestidehelmintizacijupasa protivEchinococcus granulosus,sredstvom kojepouzdano ubijazrele i nezrele oblike trakavice.

Radi sprječavanjaširenjajajašaca obvezno jepse nakon tretiranjadržati najmanje 48 sati u ograđenomprostoru i njihove izmetine neškodljivoukloniti.

Pravne i fizičke osobe koje se bave klanjemstoke za javnupotrošnju,kao i držitelji stoke kojistoku kolju za vlastitu potrošnju, dužni su radi sprječavanjaširenjaehinokokoze odbačene organe zaklane stoke učiniti neškodljivima preradom u kafilerijama ili prokuhavanjem,odnosno uništiti ih spaljivanjem ilizakapanjem." g

Tel:

* hidrauličkioperacionistolza krupnu stokue stojnice za čišćenjepapaka ikopita * napravaza teljenjekrava(2 tipa) * stajališta za stoku(3 vrste veza ) dermo ležišta za štale - slobodnodržanje * sve tipovepojilica *

* automatskehranidbenestijene * sistemi za izgnojavanje * ostalisitni priborpotreban u stajama

Stvaranje proizvodnih kapaciteta krava

Piše: JosipHaluška,dipl.ing.

te i skladne građe,dobro razvijenu,težine 650 kg,visine do grebena preko136 cm Naročito je važno da vime bude pravilno

U suvremenojgovedarskojproizvodnjijedanod osnovnih uvjeta uspješnosti leži u izgradnjiproizvodnih kapacitetagrla.

Bez stvaranjaproizvodnihkapaciteta nijemogućeostvariti visoku proizvodnju, bez obzira na primijenjenutehnologiju. Prema tome, rezultati govedarskeproizvodnjeovise o proizvodnim kapacitetimajedinki,pod uvjetom optimalnogiskorišćivanja stvorenih kapaciteta.

grla - bikovskih majki i muškog sjemena - bikovskih očeva Ženski dio roditeljapredstavljanajkvalitetniježivotinjenašeguzgoja,a muški dio superiornelinije uzgoja u svijetu.

Izabrani roditeljskiparovičine genetskuosnovu budućih rasplodnjakakojiće se koristiti na našim stadima.

građeno,prostrano, dobro povezano, kao i podesno za strojnu mužnju.Ciljje stvoriti visokomliječno,konstitucijski čvrsto i plodno,dugovječnogovedo. Uz te parametrevodi se računa i o izgradnjiodgovarajućegtipaŽživotinja uz posebannaglasak na eksterijerne i funkcionalne osobine vimena

Izbor bikovskih majkiprovodi se selekcijomkroz više kriterija, kao što su: porijeklo,proizvodnja mlijeka i masti,eksterijer, osobine vimena i sl Na osnovi tih kriterijaizračuna se visina selekcijskogindeksa na temeljukojeg se dobijeranglista krava;prve s togpopisapredstavljajubikovske majke.

Stvaranjeproizvodnihkapaciteta postiže se dobro organiziranim i dugotrajnimselekcijskim radom s ciljemizgradnjebioloških jedinki - životinja kod kojih se iz generacije u generacijuakumulira pozitivnafrekvencija gena za važna govedarskasvojstva.

Zato jeosnovni preduvjet za uspješnugovedarskuproizvodnju ispravnopostavljen i stručno proveden program selekcijskog rada

Stvaranjegenetskeosnove krava za visoku proizvodnjumlijeka ide prekoodgovarajućihselekcijskih zahvata Uzgojnicilj u proizvodnjimlijekajeizgradnjaproizvodnih kapaciteta za visoku i intenzivnu proizvodnjumlijeka, a time i većegdohotka. Postavljeni zadaci u proizvodnjimlijekazahtijevajukravu većegformata,čvrs-

Uzgojnicilj se postižeodgovarajućimselekcijskimpostupcima i određenim uzgojnimprogramom, kojeprovodiselekcijska služba kao važan element razvoja govedarstva.Osnovni jeprincip programa da se izborom najboljih_roditeljskih parova dobiju muški rasplodnjacikojiće kod budućih generacijaosigurati takvu frekvenciju gena u stadu koja će u proizvodnjinadvisiti postojeću.Prema tome, osnovna namjenaprograma jeda se proizvodnjomkvalitetnih muških rasplodnjakastvori osnovica daljnjeg genetskogunapređivanja krava.

Izbor bikovskih očeva jedanjeod osnovnih principaprograma koji se temelji na uvozu stranoggenoma kroz muški dio roditeljskih parova Nakon izbora roditeljskih parova provodi se usmjerena oplodnja.Programomosjemenjivanjasvakoj se kravi odredi bik s kojimće se osjemeniti.

Na podizanju i formiranju kvalitetne nasljedne osnove u smislu povećanjaproizvodnihkapaciteta krava važnu uloguodigralo je intenzivno korištenjeuvoznog genoma putem uvoza sjemena bikova iz Austrije iNjemačke te s drugestrane vlastitih testiranih bikova

Stogajeizbor roditelja novih generacijarasplodnjakajednood najvažnijihdijelovaprovedbe programa

S namjeromda se postigne što veći selekcijskidiferencijal, prilazi se izboru najboljihženskih

Zbogparogenetskihfaktora, različitjestupanjiskorišćivanja proizvodnih kapaciteta po pojedinim obiteljskimfarmama.

Povoljni krediti za

poljoprivredna

gospodarstva

Piše:Milka Vida

Poljoprivredneproizvođače s područja—Vukovarskožupanijesrijemske obradovala jevijest da će uskoro moći doći do povoljnog kredita kako bi unaprijedilisvoju poljoprivrednuproizvodnju i osnažili svojaobiteljskagospodarstva. Prošlogatjedna u Vin-

kovcima su se sastali vukovarskosrijemskižupanRudolf Kčnigi direktor vinkovačke poslovnice “Croatia banke" kako bi dogovorili pojedinosti oko osiguranja kredita za poljoprivredna gospodarstva. Riječjeo kreditu u iznosu od 7 milijuna kuna koji će se davati na rok otplate od 3 do 5 godina s kamatom od 16 posto. Tajpostotak,međutim,neće biti

Dogovorenadinamika reintegracijepoljoprivrednihzadruga s UNTAES područja

Zaživljava hrvatski

gospodarski sustav

Piše:Milka Vida

Jesenska je sjetvablizu pa je nužno da se u gospodarski sustav RepublikeHrvatske što prije reintegriraju i poljoprivredne zadrugekojese nalaze u području pod kontrolom UNTAES-a To jebila i tema sastanka održanog nedavno u Vinkovcima

Na sastanku kojemsu sudjelovali dožupan vukovarskosrijemski AndrijaMatić,pročelnikŽupanijskogureda za gospodarstvo Krešo Filipović,pomoćnikpročelnika za gospodarstvo - resor poljoprivredeVjenceslavLeko,

tolik jerjeVukovarskožupanijasrijemska izrazila spremnost da dade dio kamata, i to u iznosu od 8 posto. S obzirom na to da jei dobavljačopreme spreman dati daljnjih 2 posto,korisnici kredita plaćat će zapravo kamatu u iznosu od 6 posto.Prošloga su tjedna županKočnig,Adam Adžić, direktor Poslovnice “Croatia banka" Vinkovci i Jakša Šestić, direktor Poslovnice “Croatia banka“ Županjapotpisaliugovor kojimVukovarskosrijemska županijaparticipira dio kamata za kredit Svakako jošvaljareći da se radi o kreditima u svrhu nabave poljoprivredneopreme, priključnihuređaja i opreme za prehrambenuindustriju.m

te čelnici općina i poljoprivrednih zadruga na područjuVukovarskosrijemske županijepod upravom UNTAES-a odlučeno jeda će se na površinamapodunavskih poljoprivrednihzadruga, čijejefunkcioniranjeusklađeno s hrvatskim zakonima,pšenicom posijativiše stotina hektara zemlje.Dogovorenojei da se s UNTAES-om uskoro -dogovori početakfunkcioniranjapoljoprivrednihzadruga u Korođu, Tordincima i Ilači, a odmah potom se očekuje i pristuppovršinama poljoprivrednihzadruga u Jankovcima i Marincima Uz zemlju u općiniTovarnik, kojaće se obrađivati u sklopu

VUPIK-a Vukovar,poljoprivredne zadrugeLovas,kojaje već registrirana, te zemlju u Nijemcima, Županijavukovarskosrijem- ska vrlo jeblizu povećanjadosadašnjihpoljoprivrednihpovršina za novih 7 tisuća hektara Pritom je najvažnije da na tome područjuzaživljavahrvatski gospodarski sustav Čelnicipoljoprivrednihzadruga u Podunavljuizviješćeni su i o mogućnostimakreditiranja jesenske sjetve.Hrvatska jedržava za njihosiguralakredit od 60 litara goriva po hektaru zemlje, te 1 080 kuna po hektaru za nabavu sjemenai mineralnih gnojiva. Sve to jedobar znak da će i poljoprivrednepovršine u hrvatskom Podunavljuumnogome pridonijetiplanuVlade RepublikeHrvatske o dodatnih 60.000 hektara zasijanihpoljoprivrednihpovršina u odnosu na prošlugodinu. H

bjelovarski stočarski

305 dana laktacijeiznosila 5 785 kgmlijeka.

Smeđa pasmina - Austrija

* S junicačijihjeprosječnaproizvodnjamajki u 305 dana laktacije iznosila 7.144 kgmlijeka

Holstein-frisian pasmina

e 5 junicačijihjeprosječna proizvodnjamajki u 305 dana laktacijeiznosila 7 593 kgmlijeka

rujna 1997.)

Piše:StjepanBrlek,dipl.ing.

Za ovu jubilarnuizložbu odabrane su kolekcije: Simentalska pasmina:

U Gudovcu krajBjelovaraorganiziran jeod 5 - 7. rujna1997. petijubilarniMeđunarodni bjelovarski stočarski sajam,pod pokroviteljstvomMinistarstva poljoprivrede i šumarstva RepublikeHrvatske, u organizaciji Hrvatskogstočarskogselekcijskogcentra, Bjelovarskogstočarskogsajmai Bjelovarskobilo-gorskežupanije, više suorganizatora i preko170 sponzora Prigodomotvorenjasajma, o značajui ulozi govorili su: gospodinVjeranJurković,direktor sajma;MarijanConer,župan Bjelovarskobilogorske županije; Boris Kudumija,gradonačelnik Bjelovara; Ivan Krolo,predsjednik gospodarskekomore Bjelovar MiljenkoErnoić,ravnatelj HSSC

* 1 bik PAMPAS - Središnji zavod za razmnožavanjeZagrebKriževci

* 6 prvotelki od kojih su tri u prvojkontroli proizvele22,43kg mlijeka, a tri u 100 dana laktacije 185 kgmlijeka

Crveni holstein

e 5 mladih krava kojesu u 100 dana laktacijeproizveleprosječno 2.528 kgmlijeka

e 5 junicačijihje proizvodnja majkinepoznata.Uvoznik ovih junicaje “Zelena žetva" iz Puščine.

e 19 rasplodnihjunicačijihje prosječnaproizvodnjamajki u 305 dana standardne laktacije iznosila 5 025 kgmlijeka

Pasmina Charolais

20 mladih krava od kojihje11 u prvojkontroli proizveloprosječno 19,3kgmlijeka, a 9 u 100 dana laktacije 1 646 kgmlijeka

e 5 krava s teladi

e 5 junica

* 1 bik

e 21 ostale krave,čijajeprosječna proizvodnjamlijeka u 305 dana laktacijeiznosila 4.516 kg mlijeka

e 23 krave - bikovske majkekojih jeprosječnaproizvodnja u 305 dana laktacijeiznosila 7.538 kg mlijeka

10 junica iz Austrije,čijihje prosječnaproizvodnjamajkiu

Pasminu Charolais izložio je Agronomskifakultet - Zavod za specijalnuproizvodnjubiljaOdjelza krmno bilje i travnjaštvo.

Belgijskobijeloplava pasmina

e 3 bika - 16 mjeseci550-650 kgizlagač“Krmiva" Zagreb

e 2 junice - 16 mjeseci380-430 kg izlagač“Krmiva" Zagreb

O mjeramaza sveukupnounapređivanjepoljoprivrede,posebno stočarstva, što ih poduzima Vlada i Ministarstvo poljoprivrede,govoriojei Sajamotvorio mr Zlatko Dominiković,ministar za poljoprivredu i šumarstvo RepublikeHrvatske.

Poljoprivredne a posebnostočarske izložbe u bjelovarskokriže- vačkom krajuimajutradiciju, od drugepolovicedevetnaestog stoljeća, da bi se upravo u Bjelovaru pokrenuociklus izložbi 1967. godine U tom razdoblju u Hrvatskojodržano jepreko100 izložbi sa preko10.000 izloženih goveda i nekoliko tisuća ostale stoke

sajam (Bjelovar, 5. -

7.

Na slici: Bik "Pampas" - Središnji zavod za razmnožavanje Zagreb - Križevci

Foto: D Vincek

Izlagane su i neke autohtone pasmine.

Izloženo jei preko100 rasplodnih junicanamijenjenihaukcijskojprodaji,čijihje prosječna proizvodnjamajki u 305 dana laktacijeiznosila 4.080 kg mlijeka.

Sveukupnojena sajmuprodano

74 junice, sa prosječnomcijenom od 10.249,00 kn Po strukturi kvalitete od 74 prodanejunice bilo je:

16 junica - I klasa

26 junica - IIa klasa

22 junice - II klasa

9 junica - IIIa klase

1 junica - III klase

NAJGRACIOZNIJA krava je LENKA, oteljena1995., u prvoj kontroli proizvela20,3kg mlijeka.Vlasnik jeStjepanLatinović iz Cugovca,Gradec.

Prve nagrade

1. Junica DONA kat. broj19, vlasnik FranjoKoščević,Ferdinandovac “Sirela" d d i “Dukat" d d vlasnika su nagradili steonom junicom.

2 Mlada krava Greta,kat. br. 33 - Vlasnik Nikola Kučera iz Hrsova Sveti Ivan Žabno.Nagrađenje

steonom junicom“Sirele" d d i “Dukata" d d

Od svake kolekcijegovedaza najboljagrlanjihovimvlasnicima dodijeljene su prva, druga i treća nagrada,proglašena jei najgracioznijakrava sajma i šampionka.

Posebne diplome i nagradeprimili su:

* Antun Antolović iz Međurače za dugogodišnjiuspješnirad na provedbiprograma o uzgoju goveda.

Aldo Štifanić iz Višnjana za Istarsko govedo.

Diplome su dodijeljene i:

e Centru za reprodukciju u stočarstvu Zagreb - Križevci

e “Krmiva" Zagreb

9. Junica Irma kat. br. 103,oteljena1996.,proizvodnjamajkeje 6.949 kg mlijeka.Vlasnik Milan Ferenčina iz SvetogPetra Čvrstc Vlasniku je dodijeljena dvanaestmjesečnajunicaHolsteinfrisian pasmine - poklon “Zdenke" d d Veliki Zdenci

Prvotelke

3 Mlada krava Vasilija, kat br 32,vlasnika Vinka Ferenčak iz Mičetinca - Đurđevac. Nagradujednogodišnjujunicudodijelila je “Zdenka" d d Veliki Zdenci.

10. Tina,akt br 105,oteljena 1995., u I. kontroli proizvela,25,3 kg mlijeka.Vlasniku Slobodanu Marušić iz Cepidlaka,Sveti Ivan Žabnonagradu - steonu junicu dodijelila je“Sirela" d d i "Dukat" did 11 Sava,akt br 106,oteljena 1995 U 100 dana laktacijeproizvela je2 409 kgmlijeka.Vlasnik Antun Mirović iz Višnjevca nagrađenje steonom junicom “Zdenke" d.d.

4. Ika - iz kategorijeostalih krava, kat. broj42,oteljena1994. U prvojlaktacijiproizvela je6.406 kgmlijeka.Vlasnik Nikola Taritaš - Paljevine,Ivanska,nagrađen jesteonom junicom“Sirele" d d i “Dukata" d.d.

5. Beba,kat. br. 41,oteljena 1993., u III. laktacijiproizvela 4.382 kgmlijeka.Vlasniku Draganu Sabolek iz Starčevljana, Kapela“Zdenka" d.d. jeuručila 12 mjesečnujunicu.

Za ostala grladrugoi treće nagrađenimvlasnicima su uručene novčane i naturalne nagrade. Za prvo, drugoi treće mjesto, nagrađenagrla i šampionkulentom jenagradio“Procesing" iz Zagreba.

e “Belje" d d - poljoprivreda Brestovac

* Agronomskifakultet i drugi dobili su diplomeHSSC i razne naturalne poklone.

Navodimo prvonagrađenagrla i njihovevlasnike:

6. Meggi - bikovska majka,kat br. 80,oteljena1991., u III. laktacijiproizvela je8.200 kg mlijeka Vlanik Ivan Hodalić iz Đurđevca nagrađenje steonom junicom“Sirele" d.d. i “Dukata d.d.

7. Hole,kat. br 74,oteljena 1993., u I. laktacijiproizvela je 6 069 kgmlijeka.Vlasnica Marica Pompek - Sveti Petar Čvrstec nagrađenaje dvanaestmjesečnom junicom od “Zdenke" d d Veliki Zdenci.

ŠAMPIONKA GIZDAVA oteljena1992. UI. laktacijiproizvela 5.316 kgmlijeka.Vlasnik Martin Čorc iz Cirkvene - Sveti Ivan Žabno nagrađenje sa 3.600,00 kuna i steonom junicom(nagrade su dodijeliliUpravasajmai “Sirela").

Holstein-frisian pasmina

* Šampionskozvono Gumex-farma uručio jeministar poljoprivrede i šumarstva gospodin mr Zlatko Dominiković a lentu “Procesing"Zagreb.

8. Junica Felicia, akt br 102, oteljena1995.,proizvodnjamajke u III. laktaciji 10.248 kg mlijeka.Vlasniku Ivanu Kruščić iz SvetogPetra Čvrstecnagradu steonu junicudodijelila je “Sirela" d d i “Dukat" d.d.

Iako jeove godine u stočarskom programu u Gudovcu bilo zastupljeno 10 županija već se može reći da on predstavljaogledalohrvatske proizvodnje kao što je to Ried za Austriju. I po brojugoveda Ried i Gudovac su ove godinebili slični Naravno po brojuizlagača a pogotovuposjetitelja naš sajamjejošjako,jako daleko od uglednogaustrijskog. No, ono što veseli jevidjeti sve veće zanimanjekojeGudovac polakobudi kod naših seljaka iz svih dijelovaHrvatske Svakako da će joštrebati puno poraditi kako bi brojizlagača iz Like, Dalmacije i Istre bio primjeren njihovomudjelu u hrvatskoj stočarskojproizvodnji.Drugo što treba istaći jeda smo u Gudovcu ove godinemoglividjeti svu raznolikost pasminskogsastava hrvatske stočarske proizvodnje a isto tako i raznolikost izlagača poljoprivrednihstrojeva i mehanizacije,prehrambenihproizvoda pa čak i opekarskih ili limar-

skih - jednomriječjusvega onoga što nam je potrebno u poljoprivrednojproizvodnji i na selu Ako tako nastavi Gudovac će brzo postićimeđunarodni ugled. Onajdomaći je,kako rekoh,već postigao a potvrđuje to nazočnost na sajmugotovosvih ugled-

nih imena hrvatskoggospodarstva, poljoprivrede i prehrambene industrije. Ili nešto joškonkretnije. “Lura group"jeu proteklih polagodineuvezla oko 5 tisuća junica a u narednih šest mjeseciplaniraisto toliko. No, bili su spremnikupiti i sve po-

Stočarska izložba

Požega 97.

Piše: StjepanBRLEK,dipl.inž.

- simentalsku pasminuiznosi 3 692 kg,

Pod pokroviteljstvomMinistarstva za poljoprivredu i šumarstvo RepublikeHrvatske i županije požeškoslavonske, a u organizacijiHrvatskogstočarsko-selekcijskogcentra i županijske selekcijskeslužbe, u Požegije21 lipnjaodržana stočarska izložba županijepožeškoslavonske. Uz izlagačestoke,izložbu jeposjetioveći brojzainteresiranih proizvođačastočara, stručnjaka, agronoma i veterinara, te predstavnika Ministarstva poljoprivrede i šumarstva,županije, općina i gradovabliže i daljeokolice

- holstein-frisian pasminu6.552 kgmlijeka.

nuđene junice iz domaćeguzgoja i usmjeriti ih prema svojimproizvođačima. Najboljeproizvođače su nagradili sa sedam rasplodnih grla. To jenajboljanagrada i priznanje = istaknutim uzgajivačimarasplodnihgoveda i poticajonima kojikroće tom cilju.lš

nagrada).Vlasnicima prvonagrađenih grla i šampionki uz nagradesu dodijeljene i diplome, kojeim jeuručio M Ernoić,dipl. inž.,ravnatelj HSSC

Prvonagrađeni su:

1 Mato Kundakčić iz Graberja za junicuBiserku,p.b.8062/1104, oteljenu1995. Proizvodnjamajke u 305 dana kaktacije: 4.975 kg mlijeka.

Za ovu treću izložbu u Hrvatskoj izabrano je36 rasplodnih krava i junica u petkolekcija, te jedan rasplodni bik:

- 10 steonih junicasimentalske pasmine,čijihjeprosječna proizvodnjamajki u 305 dana laktacije(6)iznosila 4 144 kg mlijeka,

2 JosipSertić iz Lučinaca za prvotelkuDanu,žb 77032679, kojajeu prvojkontroli proizvela 15,5kgmlijeka.

3. Mato Ciganović iz Alilovca za prvotelku iz uvoza Vilu,žb. 52030054,oteljenu1994., u prve tri kontrole proizvela28,8,29,9 i 29,9kgmlijeka.

- 10 krava prvotelkisimentalske pasmine,čijaprosječnaproizvodnja u prvojkontroli iznosi 16,76kgmlijeka(od10,3do 25,8 kg),

Na područjužupanije ima 8.524 plotkinja, od čegase umjetno osjemenjujenjih7.918 ili93%,a bikovima poznatogporijekla 154 plotkinje ili2%. Samo 452 plotkinje(5%)nisu kvalitetno osjemenjenje, što ovu županiju svrstava u vrh kvalitetne oplodnje u RepubliciHrvatskoj.

Uzgojnoselekcijskim radom obuhvaćene su u petuzgojnihorganizacija 1 312 krave ili 19% svih krava

- pet prvotelkiholsteinfrisian pasmine,uvoz iz Nizozemske, kojesu u tri kontrole proizvele 23,6 - 29,9kgmlijeka po svakoj kontroli,

- 5 prvotelkiholsteinfrisian pasmine,domaći uzgoj,koje su (4) u tri kontrole proizvele po kontroli 14,4 - 20,5kg mlijeka, a jedna u prvojkontroli 18,5kg mlijeka,

4. JosipCiganović iz Alilovca za prvotelkuLanu,žb. 52030053, oteljenu1994.,holstein-frisian pasmine,domaći uzgoj,kojajeu prvojkontroli proizvela15,17 i 19,6kgmlijeka.

5 Antun Samarđija iz Biškupaca za kravu Dinu,žb 77032560, oteljenu1993. U 305 dana prve laktacijeproizvela je 3.999 kg mlijeka.

6. Slavko Bartolović iz Alilovaca za Biserku, žb 77032677,oteljenu 1994. U tri kontrole proizvela je25,8,25,8i 26,8kg mlijeka. Proglašena je šampionkomizložbe

- 6 krava,domaći uzgoj,koje su u 305 dana laktacijeproizvele prosječno3.923 kg mlijeka, a (2) u trećojkontroli 21,65kgmlijeka.

Prosječnaproizvodnjamlijeka krava obuhvaćenih selekcijom u 305 dana laktacije za:

Mljekarski list

Od svake kolekcijenagrađena su po tri grla(prva,druga i treća

Na izložbi su prikazanedvije vrste stoke (tovnagoveda,konji, ovce). m

Poštovani čitateljiMljekarskog lista!

Nedavno jeiz tiska izašla knjiga dr StjepanaFELDHOFERA podnazivom “HRANIDBA GOVEDA", a u izdanjuHrvatskogmljekarskogdruštva. U namjeri da naše čitateljepobližeupoznamo sa sadržajem i tematikom ovog stručnogpriručnika, u nastavku objavljujemoPredgovorknjizi.

PREDGOVOR

Složeni želudac preživača ima veliku zapremninu, od čeganajviše prostorazauzima burag.Stoga govedasamo za uzdržne potrebe i sitost troše velike količine krmiva S time u vezi govedarskaproizvodnjamože biti vrlo skupaili jeftina,ovisno o kakvoći i cijeni utrošenih krmiva

Jeftina krmiva obično su i lošije kakvoće i teže probavljiva, ali se zahvaljujućiprobavnomsustavu preživača i mikrobnojprobavi u buraguvrlo dobro mogu iskorišćivati u hranidbi goveda.Iskorišćivanjem takvih krmiva, posebice iz vlastite poljodjelske proizvodnjesijena,slame,kukuruzovine,kukuruzne silaže, ili sočnih i vlažnih krmiva (paše,travne silaže i drugihzelenih krmiva,repe, krumpira,pivskog i voćnogkoma) ilimnogihdrugihkrmiva kojapreostaju iz poljodjelstva,prehrambene i alkoholne industrije,moguće jeputemhranidbe ostvarivati gospodarskukorist iz govedarske proizvodnje.

Ipaktreba naglasiti da jevažno da osnovna krmiva budu što jebolje kakvoće,hranidbene vrijednosti i probavljivosti, jerto jeuvjet za postizanjenajvišeproizvodnje. Krmni obroci općenitomorajubiti uravnoteženi, s hranidbenim sastojcimaprema potrebamagoveda i prema razini proizvodnje.Stoga uz osnovna voluminozna krmiva najčešće treba dodavati i dopunska krepkakrmiva i krmne smjese, energetske i bjelančevinaste sastojkevisoke kakvoće, te mineralno-vitaminske dodatke s nutritivnim pripravcima, za boljeiskorišćivanje krmiva i za višu proizvodnju.Pritom treba uvijekimati na umu da treba očuvati zdravlje i plodnostživotinja, a krmiva ne smijuostavljati štetne rezidue u organizmu i tkivu životinja, niti se one smijuizlučivati mlijekom ilina bilo kojinačin onečišćavati okoliš Hranidba govedaje,dakle,važan čimbenik u govedarskojproizvodnji,posebice za zdravlje i plodnost životinja i za ostvarenjegospodarskoginteresa iz proizvodnjemlijeka i mesa U knjiziHRANIDBA

HRVATSKO MLJEKARSKO DRUŠTVO

ZAGREB - Ilica 31/III

GOVEDA nastojao sam dati cjelovit prikazhranidbene kakvoće krmiva koja su kod nas najčešće u uporabi,zatim hranidbenih potre- ba goveda u svim razdobljima rasta, reprodukcije i proizvodnje mesa i mlijeka,sastave krmnih obroka,potpunih i dopunskih krmnih smjesa u različitim razdobljimaproizvodnjegoveda, te utjecajhranidbe na kakvoću mlijekaimesa.

KnjigaHRANIDBA GOVEDA stogajezamišljena kao priručnik za sve stručnjake,tehnologe i stočare u govedarskojproizvodnji i proizvodnji stočne hrane, a djelomice i kao udžbenik za stjecanje novih znanja iz hranidbe goveda, jer se obrada temelji na znanstvenim dostignućima,iskustvu, tradiciji i našim gospodarskim mogućnostima.Najveće će mi zadovoljstvo biti ako se ostvare ta očekivanja i ako ovo djelobude makar i skroman doprinosrazvoju govedarskeproizvodnje i gospodarskom probitkustočara

dr StjepanFeldhofer

NARUDŽBENICA

Ovime neopozivonaručujemo

Knjigumožete platiti:

1. Pouzećem

2 Uz narudžbenicu na žiroračunHMD: 30102-678-5514

IM E I [ REZI M E sonnnnn ravnoannaananasraonon

ADRESA

primjerakaknjige“HRANIDBA GOVEDA" autora dr. StjepanaFeldhofera, po cijeni od 150,00kuna oat no

Priredio: StjepanKeglević, dipl.ing.

MjestanceKrasno Polje u općiniSenj, sa 600 stanovnika, ima sva opravdanja za svojeime,jer leži u dulibi (kotlini)dugoj7 km, na 807 m nadmorske visine, u veličajnolijepomhrvatskom Velebitu

.Krasno Polje .

Smjestilo se na polaputaizmeđu Sv Jurja i Otočca, od svakogaudaljeno po 22 km Na sjeveru mu je Senjskobilo obraslo miješanomšumom bukve i jele, a na jugu ijugoistoku strmi i šumoviti obronci PlješivicegdjepočinjeSjeverniVelebit Na livadama i košanicama bujnoraste zajednica trava pahovkerane U poljuima oranica pogodnih za uzgojžitarica i krumpira.LjepotuKrasnom dajerijetko i zaštićenocvijeće, pa se među ae Pre SEE.

KENA DJANKI o dA.

MAJKA BOŽJA OD KRASNA - MOLI ZA NAS!

grmljemcrvene ilibijeleplaninskibožuri,jarko se crvene ljiljanizlatani,kukurijeci su zatomljeno modrozeleni ili ljubičasti, a velebiljezelenkasto Svojimsunčanim žutilom krajolikoživljavaju žutilovke i divizma

Nijeni čudno što u tojljepoti i svježinivjekovima žive dobri i marljiviljudikojirade slaveći Boga, a posebicenjegovumajkuMariju.

Uvaženi povjesničari Mile BOGOVIĆ, Ante GLAVIČIĆ i StjepanPAVIČIĆ objavili su znanstvene radove o Krasnom u uglednom “Senjskomzborniku" za 1991., pa ćemo se poslužitinjihovimpodacima o povijestisamoga mjesta, kao i proštenjarskogsvetišta GOSPE OD KRASNA

Prvi zapisi o mjestuKrasnom nalaze se u darovnicamahrvatskougarskih kraljevaAndrije I. i

Ladislava III iz 13 st , kada jeono

pripadaložupiBužan U hrvatskim povijesnimispravamaKrasno se spominje1493.,kada knez Anž FRANKOPAN - darujeselo Koščice,kojejegraničilo s Krasnim,samostanu Sv Jelene. Turci su već 1593 počeliporobljavati

Liku,Bužane i sve krajevePodgorja, pa su se Krasanci morali iseljavati u Sv. Juraj, na područje Senja, ali i dalje: u Istru i u Gorski kotar. Njihova su plodnapolja ostala prazna sve do kraja17. st , kada jeAustrijapobijedilaTurke, pa se nekoliko rodova seljakastočara iz Sv. Jurjadoselilo u Krasno i dobro se zatim razvijalo. U potrazi za dobrom pašomiz drugih su područja u Krasno došli i ovi rodovi: Anići,Ažići,Devčići, Glavaši,Modrići,Tomaići i Vukelići. Oni su ostali vezani uz

župuSv. Jurja, pa su unutar nje dobili samostalnu kapelaniju, dok su vlastitu župustekli tek 1807

Dvadesetak godinakasnijesagradili su novu župnucrkvu Sv Ante Padovanskoga, kao i novi župni dvor (1834).

jekuća za svećenike i druga,posebna, za hodočasnike. Sadašnji župnikvlč. Nikola KOMUŠANAC zaslužan je za postavljanjemramornih pločaumjesto starih kamenih, kao i za uređenje prilazneceste do svetišta Kroz godinuorganiziraju se tri proštenja: na Sveto Trojstvo, na Veliku Gospui na Malu Gospu. PapaPijoIX je 1876 obdario svetište novim oprostima, što je privuklojošviše hodočasnika, kojihbroj i daljeraste, osobito nakon Domovinskograta

na jednomprimjerukako se danas radi i stvara u Krasnom koje marljivim i pametnimljudima pružamogućnostrazvoja za svoju obitelj, ali i za narod togakraja. Poznato je da je u tom stočarskom krajupriječetrdesetak godinaosnovana zadružna mljekara kojajeproizvodilasir,kojeg jeu zimskim mjesecimaspremala sabiračicamlijekaMarijaTomaić. 1989 godinezatvoreno je sabiralište mlijeka. Tada počinje naglopadati i brojmuznih krava

Vladimir Tomaić,sin MarijeTomaić,1992 sa suprugom počinje sakupljatimlijeko i prerađivati ga u KRASNARSKI SIR.

Međutim,središte bujnogvjerskogživota u mjestu i na velikom područjuLike,Krbave,Korduna, Primorja i Kvarnerskih otoka je crkva na Krasanskom brijegu, posvećenaČudotvornojMajci Božjoj od Uznesenja.

Neki piscismatraju da jeveć u srednjemvijeku(1219.)ovdje postojalomarijanskosvetište, ali o tome nema pravihdokaza Postojilegenda o ruži u kojoj se ukazivao lik Gospei na tome je mjestui sagrađenakapelica, vjerojatno1641.,jerjeta godina uklesana u mramornu škropionicu. Polovicom 19 st sagrađena

Ove godine na Veliku Gospu, u Krasno se slilo blizu 12 000 pobožnih hodočasnika, među kojima su se isticalihrvatski vojnici, policajci i mornari Neki su pješkestigli iz Gospićapodvodstvom generalaJosipaLUCIĆA, sa stjegovima i vojnomglazbom. Narod i vojnicizahvaljujuMajci Božjojza teške pobjedena kršnom Velebitu i za slobodnu RepublikuHrvatsku Riječkosenjskinadbiskupmons Ante TAMARUT proslavio je Sv Misu uz domaće svećenstvo, a nakon togaje održan koncert vojneglazbe i narodno veselje s 300 janjaca.Domaći župnik ovako duhovno razmišlja o svome svetištu “Tu u Velebitu, u njegovimvrletima, u tišini svetišta MajkeBožjeod Krasna, kao da se vraćamo u djetinjstvo, kao da nalazimo sve što smo izgubili i što nam nedostaje.Odatle se vraćamo osnaženi fizički i psihički,pomireni sa sobom, sa svim bićima i s Bogom, iskonom i prapočelomsvega."

U dogovoru s MljekaromZadar ograničio se na dogovorenosirovinsko područje,kojeponovo obnavljastočni fond.

Gospodin

Tomaić uz pomoćbanaka nabavljajunice za seljake. Kapacitetmljekare ne povećava, ali juosuvremenjuje.

pridajeveliku pozornostkvaliteti svojegautohtonogkrasnarskog sira, za kojegima poznatogkupca

Gospodin

Tomaić odlučio ješkolovati sina u mljekarskoj školi što predpostavljanastavak tradicije.

Osim u govedarstvu,mogućnosti razvojaleže i u ovčarstvu, kao i u mnoštvu jestivihgljivakojeniću u proljeće i jesen. U velebitskom Krasnom Poljustvara se novi život,jerse razvijapod benediktinskim geslomiz 6 st “Ora et labora",što znači: MOLI 1 RADI, a što jeEuropidonijelo izvanredni gospodarskinapredak

Nakon što smo kratko opisali kako se mole Hrvati na velebitskojvisoravni,pokazatćemo

Vašim dobrim i skupim mn mlijekom?

h Prodajte radijevaše skupo i vrijednomlijeko mljekari, A štetaga je trošiti za telad.

ma

<a

Za ishranu Vaše teladipostojisada na tržištumlijeko u prahu, pakirano u vrećepo 25 kg,pod nazivom Sano-Kabo i jednostavno se primjenjuje |

Kabo se može davatiteladi Kabo poslije4.tjedna odmah poslijeporoda starostiteleta

Već u Kolostrumu U 3 do 4 litre vode zagrijane na 50*C dodajte 400 200 grama Kabo otopiti u 2 litretopčevode (zagrijane na ||grama Kabo i tako napajajte telad dva puta dnevno!

50*C) i nadodati 2 1 kravljegmlijeka Tako dobijete 4 litre \\ K tomu možete ponudititeletu sijena i smjese najboljegmlijeka za telad po obroku - napajajte 2 ||obogaćene Sano mineralnim dodatkom za telad,te vodu

A cijena?

1 litraSanoKabo košta samo pola litrevašegmlijeka

Prednost primjene Kabo

dvostruka ušteda kravljegmlijeka otpoma idobrorazvijena telad boljazarada od mlijeka nadopunjava i zamjenjuje puno mlijekakao lijepa,vitalna i zdrava telad idealno mlijekoza telad manje proljeva

boljiprirast,jertelad prijepočinjejestihranu za LADA CAM POTPUNO odrasle preživače,nema zaostajanja u razvoju AHVAjj moću priodbijanjuodmlijeka ZA ARODAVATISVOJE L jednostavno

sa vodom zagrijanom

na 50"C umiješati a napajatisa napitkom na 38*C (temperaturatijela) nA BAI - takojednostavno !

sa: Pitajtevašu \x&(4 mljekaruo * V R ESKEZ SanoKabo Pokažite ovajoglas \S-

Mjesto: Telefon: Uostalom:

Ako Vaš trgovac od kojeg * kupujetestočnu hranu još nema Kabo u svojojponudi, te

Trebam kantu za napajanje,pjenjač ako on na Vaše traženje i dudu i kantu za mjerenje

preporukupočneprodavali Sano proizvode,dobijate jednuvreću Kabo besplatno.

Krvoprolića u Hrvatskoj 1935.-1937.

Priredio: dipl.ing.Stjepan Keglević

56 dinara, a u Savskojbanovini 66 dinara;

- Državna hipotekarnabanka prikupilaje,naročito iz Hrvatske,velika novčana sredstva, a kada jeuslijedilaraspodjelazajmova, stanovništvo iz Savske banovine dobilo je150 milijuna dinara,ili 6,8% od ukupnog

Poslijesmrti kraljaAleksandra Karađorđevića položajHrvata i drugihnesrpskihnaroda nije se nimalo poboljšao u Jugoslaviji, za kojujekraljnavodno u smrtnome času rekao da mu ječuvamo Nova vlada BogoljubaJEFTIĆA nastavila jeprogoniti i zlostavljatihrvatske rodoljube, kako se to činilo i za vrijemekraljeve diktature.Osim nacionalnog ugnjetavanja, vlada je na razne načine sustavno gospodarski izrabljivala hrvatski narod i onemogućavala mu razvoj.Navedimo tek nekoliko primjera:

- Najveći dio državnih šuma (njih 73%) nalazio se u hrvatskim zemljamauključujući Bosnu i Hercegovinu. One su državi donosile ogromne prihode - samo iz Hrvatske i Slavonijegodišnje čak 33,800.000dinara. U istome razdoblju,šume iz Srbije i Vojvodine — ostvarivale —su = tek 17,300.000dinara prihoda.

- Za gradnjunovih željezničkih pruga uložilo se od 1932. - 1935 u Srbiji3.777 milijunadinara, a na područjuHrvatske,Slavonije i Dalmacijetek 142 milijuna dinara;

- Zemljarina se plaćala na temeljučistogkatastarskogprihoda Budući da u Srbijiuopćenije bilo katastra, neka su podmitljiva povjerenstvaondjeodređivala niske zemljarine. Tako jeproizašlo da su Hrvatska i Slavonijaplaćale onoliku zemljarinukoliko Srbija, Makedonija i Crna Gora zajedno;

- Prosječnatrošarina po glavi stanovništva iznosila jeu državi

o Da NN O; e tx

kapitalabanke. Dodajmoda jeu tojbanovini živjelo19% od čitavogpučanstvaKraljevine. Nije,dakle,čudo da su posvuda po Hrvatskojorganizirano ustajaliborbeni mladi ljudirazličitih političkihstranaka,nasilno htijuĆi rušiti tu omraženu vladavinu. Ali ni vlast nijestajalaskrštenih rz

l eena.

Spomenik žrtvama u Sibinju s natpisom: "Prolazniče! Sjetise da na ovom mjestu život žrtvovaše za tvoju slobodu i nezavisnost države Hrvatske 8 svijesnihHrvata ove obćine 19 Il 1935 " ,lipanj1953 , snimio g Bradač - FRZZSK

ruku,nego jeputembrojnihčetničkih organizacija,oružništva i policijepunilazatvore i nemilosrdno zlostavljala i osuđivala hrvatske,muslimanske i makedonske nacionaliste, kao i komuniste svih narodnosti, pa i one srpske. Hrvatski mačekovci,ustaše i komunisti trpjeli su u zajedničkim tamničkim ćelijama - kamoli sreće da su ondje u mukama i krvi,skovali čvrstu suradnju zahvaljujućikojojbi Hrvatsku kasnijemimoišle mnoge nesreće

Sibinjskežrtve

Vlast je u selima na području sreza (takose nazivao kotar) SlavonskiBrod uvelike osnivala organizacijesvojenove stranke, Jugoslavenskeradikalnodemokracije,seljačke u kojusu ulazili promućurniimućnijiseljaci. Time se počelonagrizatijedinstvo Hrvatske seljačkestranke (HSS).

GOVIĆ, svi iz ODVARACA, te Antun PERKOVIĆ iz Sibinja. Uslijedile su istrage: u Sibinju je uhićeno 16 seljaka, u Podvinju njih35 Tijekomnoćnih ispitivanja u zatvorima u Brodu i Zagrebubatinali su ih,lomili im rebra,čupalibrkove i osuđivali na zatvorske kazne Službeno vodstvo HSS-a i brodskikomunisti ogradili su se od tih događaja.Jedino se u prepunoj zagrebačkojkatedrali održala Sv Misa zadušnica za te jadnike. Donosimo snimku spomenika podignutog u Sibinju u njihovu čast. Ovu hrabru pobunuseljaka podrobnojeopisao D. JOVIĆ u “Zborniku Historijanskog instituta Slavonije" iz 1972.

ubilipetoricu iz skupine, a jednogranili. Na povratkukući, na njihje zapucao bivši redar Jovo Buta te jedanseljakpadne mrtav Na to su seljaciprovalili u Jovinu kući i ubili mu ženu i kćer. Strašan jeto bio događaj. No jeli moglobiti drugačije u bespravnoj državi u kojojjehrvatski narod bio sustavno istrijebljivan i na taj način kao u ovome slučaju, bio doveden do očaja i nekontrolirane samoobrane? Slučaj“Kerestinec" bila je krvava opomena vlastima da prestanusvojim načinom rješavanja“hrvatskih pitanja."

Senjskežrtve

PRASKIĆ,župnik u Podcrkavlju, najvatrenijiHSS-ovac brodskog područja, na proslaviPapinog dana 17. veljače1935,nakon Sv. Mise, u sibinjskoj jecrkvi održao veliki govor protivdržave. Tom su prilikomseljaciklicali Hrvatskoj i dr Mačeku,te su oružnici uhitili njihdesetoricu. Čuvšiza to, 150 seljaka iz okolnih sela krenulo jezaprežnimkolima u Brod,da ih oslobode iz zatvora Na dan 19 veljače1935 sukobe se na cesti kod Sibinja s brodskim oružnicima majoraCvijanovića kojije prvo naredio pucanje u zrak,ali kako se prva kola nisu zaustavljala, naredio jepucanje u mnoštvo seljaka.Ostalo ih je ležati sedmorica mrtvih i trojica ranjenih, od kojihjejedankasnijeumro u bolnici. Navest ćemo imena tih mučenika koje ne smijemopredatizaboravu: Petar TOPALOVIĆ, Ivo JANKOVIĆ,Mato PEIĆ,Ivo KATALINIĆ,Đuro ŠTIMAC, Stipo GUCIČEVIĆ, Antun ERCE:-

Krvoproliće u Kerestincu Prodiranjučetničkih organizacija u Hrvatsku nijebilo kraja.Četnici su čak u srcu Hrvatske, u Samoboru,osnovali svojeudruženje.Opravdanamržnja na četnike rasla jemeđu seljacimatoga kraja.Osobito nakon ubojstava Hrvata togaproljeća1936 u Imotskom,NovojGradiški i Požegi, a najvišenakon ubojstva starca Karla BRKLJAČIĆA u Gospiću.

Seljaci su togsudbonosnog 16. travnja1936 mirno obrađivali njivekod Rakitja, kad spaziše skupinuljudinalik na četnike, za koje su posumnjali da idu uhititi dr. Mačeka. Seljacikrenuše za njimado dvorca u Kerestincu u koji su se četnici bili sklonili te zatražiše od vlasnika Mihalovića da ih izruči Jedan četnik zvan Čipera,izišao jes nekim papirom u ruci i pozvao seljake da pristupe kako bi ih uvjerio da oni nisu četnici Jedan hrabar seljak pristupi, a Čiperaispali u njega hitac iz pištolja, te ovajpadne ranjen.Samo je to joštrebalo razbješnjelimseljacimakojisu prodrli u dvorac i u strašnojborbi

Na proslaviuspomene na Matiju Gupcai braću Radića u Senju se 9. svibnja1937. okupilooko 6 000 sudionika Čak iz Sarajeva došlo jePjevačkodruštvo “Trebević". Na proslavuje u otvorenim kamionima iliautobusima iz Gospićastiglaoveća skupina hrvatske mladeži Sve se mirno odvijalo, ali jeoružnički kapetan Koprivica s odredom oružnika čekao na povratakLičana Jedan je Ličanin bio razvio hrvatski stijeg, a drugi su klicali Hrvatskoj, te navodno: “Doljekralj Petar". Koprivicadvadesetčetvorici svojihoružnika naredi paljbu te ovi ubiše šestoricu mladića i jednudjevojku; sve u najljepšoj životnoj dobi od 18 do 24 godine. Neka budu i u našem listu zapisananjihovamučenička imena: Marko SMOLČIĆ, Katica TONKOVIĆ, Nikola BEVANDIĆ, Tome NIKŠIĆ,FranjoJELAČA,Jakov MILKOVIĆ i Petar FRKOVIĆ. SLAVA IM! Prenosimo i snimak iz knjigedr. Franje

TUĐMANA “Hrvatska u monarhističkojJugoslaviji", Zagreb,1993., iz kojejei snimak spomenikasibinjskimžrtvama.

Velika ježalost bila 11. svibnja u Gospićukad su nevine žrtve pale

za Domovinu, na potpunomiran i dostojanstven način pokopane na groblju Sv. MarijeMagdalene. Novinstvo nijesmjelopisati o senjskimžrtvama Zločinac Ko-

privica i njegovioružnici nisu nikada došli podistragu.

Hrvatski sveučilištarci su se iskazali: izvjesili su crni stijeg i izdali

Glazba povezuje

proglaskojiprema K. MANOJLOVIĆU ovako završava:

“Hrvatska sveučilišna omladina stajalaje,stoji i stajaće u borbi sa svojimispaćenimnarodom I u znak duboke boli nad novim žrtvama proglašujetrodnevni protestništrajk.

Cijelipak kulturni svijetupozorava na nečovječnibalkanski zulum i na gaženjeprava malog i potlačenog, ali kulturnog i svijesnog hrvatskognaroda

SLAVA PALIM ŽRTVAMA

ZA HRVATSKU NARODNU SLOBODU I SOCIJALNU PRAVDU!"

Ovim kratkim prikazomžrtava velikosrpsketiranijenijeuopće iscrpljennjihovbroj.Bilo ih jena tisuće - znanih i neznanih [i

Piše: ZrinjkaKeglevićdipl.Stević,odgajatelj

Začetke pjevanja kod beba možemo čuti između 6 i 18 mjeseci života One istražuju,igraju se tonovima kojesame proizvode pa ponekadčujemoupravo onaj ton iz pjesmicekojusmo joj otpjevali.

U dobi od 18 mjeseci do 3 godine počinjepravo pjevanje.Isprvaje to jednado dvijeriječi ilijedna rima cijelepjesme.Važno jeto što dijeteaktivno sudjeluje, sluša nas, gleda u naša usta i pokušava ih oblikovati na isti način Uz pjevušenjedijete se giba u ritmu, plješćeručicama, pa i poskakuje. Igres pjevanjem i pjesmeuz pokreteidealan su oblik aktivnosti za djecujasličkedobi Pjesmice,jednostavnemelodije kratkogrimovanogsadržajabliMljekarski

skogdjetetu, uz laganepokrete, vrlo su pogodne i potpunozadovoljavajupotrebemališana za kretanjem i pjevanjem. Svi odrasli će se složiti da jejedanod najdirljivijih i najljepšihprizora onajkada malo dijetepjevaijoš nespretno, ali nadasve simpatično pokazujepokretima što se zbiva u pjesmici.Primjerice,pjesmica “U šumici zeko" mnogima jebila upravo takva prva pjesmica uz pokretekojomsu “nastupali"predobiteljskimgledateljstvom.

stalno kontrolirati i podešavati jačinuglasa,točno se pridržavati: ritma i duljinetrajanjatonova Za vrijemeigrespontanomože kreirati pjesmice i koristiti ih za “zezanjesuigrača. Ako dijete ove dobi ima prilikupjevati u zboru vršnjaka, to će odgovorno i potpunodobro izvesti, a i ponosno će preuzetisvojudionicu za solo pjevanje.Također će već usvojenepjesmeili često rado slušane melodijelako prepoznavati

Između treće i četvrte godine mali pjevačispontanoizmišljaju vlastite melodije,često ponavljajućiiste riječi.Melodije su najčešćebliske onima kojeje dijete već usvojilo.

U dobi od četvrte do petegodine dječjiglasjeveć dobro razvijen, dijetetečno pjevacijelu pa i poduljupjesmu.Može samo-

Djecastarija od 5 godinavećinom će točno pjevati i melodije s visokim tonovima i poboljšat će izvedbu točnim ritmom i tempom. Glasom će moći izraziti raspoloženjepjesmei pokazati svojeosjećaje.Proširivat će “svoj repertoar", tako da ćete se i sami čuditi kojesve pjesmicevaše dijete zna Osim dječjih, rado će pjevati i zabavne,narodne i sve

one pjesmekoječuje u svojoj okolini.

Dobro jeprekodana često koristiti priliku za pjevanje. Primjerice,spontanouz dnevne aktivnosti zapjevajte onu rečenicu kojubiste inače rekli, ili postavitepitanjepjevajući. Pitate li dijetejednostavno(na2 do 3 tona)“što to sada radiš?" ono će vam odgovoritiistim tonovima “slažem bojice".Djetetovolišce će se razvedritipjevate li mu bez posebnogpovoda ili najave, pažljivo će vas slušati, a pogotovo “će ga razdragatičujeli uz poznati glas i instrument.Kadajedijete dobro raspoloženo,potkrijepite .toraspoloženjepjesmicombrzog ritma,tako da ga potakne na pljesak,pokret i ples. Ako jepak loše voljeili nesretno (zbog nekog njemu velikograzloga) počnitepjevatiživljepjesmice da ga oraspoložite, a onda prijeđite na laganeili napjevnirazgovor: “Štoćemo se igrati?"(pitajte na 2 do 3 tona)ili: “Hoćeš li se

maziti?" I tako, uz nježnegeste i pokojumelodiju,tugase brzo zaboravi.

Pjevanjedonosi mnogo radosti djeci, ona vole da im se pjeva i da sama pjevaju.Jedne od prvih pjesamakojedjecipjevamosu, naravno, uspavanke.Nježnoi tiho pjevanjelaganihuspavanki pružadjetetuosjećajsigurnosti, mirnoće i toplepovezanosti s odraslima Tako je ljuljanje i nježnomaženje uz pjevanje uspavankinajvišeprikladno za umirenjedjeteta i pripremu za

počinak.Nemojtebrinuti o kakvoći svoga glasa - važno jepjevati svome djetetu i tako učvrstiti vezu i dati jojnježanintiman ton Neka majka izabere nekoliko uspavankikojeće samo ona pjevatisvojemdjetešcu i tada će to biti njihovmali glazbenisvijet i njihova“glazbenaveza" Dijete će možda jednuod uspavanki više voljeti, vi svakako proširite brojpjesmicakoje mu pjevate. Jedna od svjetskipoznatih uspavankije “Laku noć" skladatelja J BRAHMS-a

LAKU NOĆ

2 Snivaj,sanjaj,dajspilakunoć.Snivajsne, dok majka tibdi Čuj ptičice poj, tidječačemoj,

slušajpjesmicete, snivajsan,lakunoć, sadasanjećedoć'

Piše:Darko Kantoci,dipl.ing.

2/3 udaljenosti od poda do stropa.

2. Iznimka od tog pravilaje ukoliko želite pokriticijeliružni zid U tu svrhu najbolje su viseće biljke.

Jesen obično počinjekišovito i tmurno, no bez obzira na vrijeme,krajnji ječas da biljke kojesu ljetibile vani unesete u zatvorene prostorije.

3. Dimenzijebiljakauskladite s namještajem.

SOBNO BILJE

Jesen jedoba kada se nabavljaju nove biljkekojeće vam zimi nadoknaditi manjakzelenila u prirodi. Podsjetimo se kako valjabiljke spremati u zatvoreni prostor.

4 Ako imate zbirku biljaka ukrasnoglišća,smjestite ih u visinu očiju,jerjedonjastrana listova obično neugledna.

5. Viseće biljke ne smijubiti na prometnommjestu.

6. Visoko i prostranobiljesmje- stite na pod.

1. Niti jednaukrasna biljka ne smijerasti sve do stropa.Visoka biljkasmjela bi biti visoka najviše

7 Ne miješajtesitno i krupno bilje.

8 Ako biljkestavljate na prozorsku dasku,vodite računa o slaganju. U sredinu dolaze niske biljke, a sa strane više,kako bi sve bile što boljeosvjetljene.

BALKONI, PROZORI I

TERASE

Za jesen su karakteristične magle;one mogu spalitilišće ljetnica Biljkekojesu ostale vani zalijevajtemanje,jer kiše su češće, a nema ni velikih vrućina Uberite posljednjecvjetove kako biste u zatvorenome uživali u bojamaljeta.Ocvale ljetnice izvadite iz zemlje i posaditelukovice i maćuhice. Pelargonije, fuksije i drugetrajniceunesite u kuću, a velike lončanice i grmove zaštite slojemsuhog lišća ili nečim sličnim.

KAMENJARE I

LUKOVIČASTO BILJE

bude postavljeno tako da ne zadržava vodu. U vrtu ima mnogo otpaloglišća kojimmožete pokritimjesta na kojaste posadili lukovice

LJETNICE ITRAJNICE

na jednomemjestugodinama uzgajaliruže,tada ih ne sadite ponovno, jermože doći do umora tla, pa nove neće dobro rasti i cvasti

TRAVNJACI IŽIVICE

Jesen u bojama ne zaostaje mnogo za ljetom.Zeleno lišće počinje nalikovati na raznobojnocvijeće, a tu su i raznobojniplodovi. Unatoč sve lošijemvremenu ljetnice jošcvatu,ali sve slabije. Sada je vrijemeda prikupite sjemeljetnica, ali samo onih dobro razvijenih i zdravih. Ako niste sigurni u kakvoću sjemena, radijekupite novo Još su u cvatu zvjezdani i krizanteme.Vrijeme jeda rasadite dvogodišnjebiljke. Jesen je doba kada se dijele mnoge trajnice, a sve ih jepotrebno zaštititi od nadolazeće studeni Podrežite im sve suhe grane Osjetljivije vrste pokrijte suhim lišćem oko korijena.

Jesen donosi radove gotovokao i proljeće, samo s tom razlikom što se sada vade lukovice koje su bile posađene u proljeće, a sade se one kojeće cvasti u proljeće. Lukovicama i gomoljastomcvijećuodrežite osušeno lišće,očistite ih,osušite i spremite na suho i zračno mjesto.

RUŽE

Početkom jesenimogućejerazmnožavanjenajvećegdijelatrajnica, a možete posaditi i nove U kasnu jesensade se crnogorični grmovii patuljastastabla na kamenjarama. Ako imate kamenjaru u vrtu, učvrstite kamenje kako kiša i snijeg ne bi načinili štetu i narušili arhitekturu kamena Imajte na umu da kamenje

Iako lišće poprimaprekrasne boje,ono nikako ne smijeležati na travnjaku.Otpalolišće očistite grabljama.Ujesenpo posljednji putove sezone pognojitetravnjakNPK gnojivom, a ako je vrijemelijepomožete posijati i novu travu

Zemljuujesen na više mjestaproboditevilama kako biste provjetrilitravnjak. Da vam Živica ne nastrada, od nadolazeće studeni zaštitite je lišćem. Ako zimi pušujakii hladni vjetrovi, napravitezaštitni zid s one strane s kojevjetrovipušu.

GRMLJE IPENJAČICE

Jesen polakoostavljatragove i na ružama Više ne cvatu intenzivno, ali su pojedinačnicvjetovi jošuvijeklijepi i odrezani mogu dugostajati u vazi Starim ružama prijepočetkazime malo skratite grane, a oko korijenastavite malo stajskoggnojailikomposta. Ako ruže želite saditi idućeg proljeća, već sada iskopajtejame i ostavite ih otvorenima. Ako ste

“Kalendar radova na obireljskomgospodarstvu

Radovi u listopadu

Piše:Darko Kantoci,dipl.ing.

POVRTNJAK

U listopadu se pojavljujuprvi jesenskimrazovi, a često i jača studen Ipak,ne treba žuriti s uzimljavanjemimalo otpornijeg

povrća,jer u zimskom spremištu pohranjenobiljemože se pokvariti ili ga mogu napastirazne štetočine, pa štete mogu biti veće nego li one od hladnoće. Mnoge vrste povrćamožemo očuvati u samom povrtnjaku tako da grediceogradimodaskama ili

Jesen jedoba plodova i vaše je grmljeraznobojno. Ako ste grmljerazmnožavali ljetnimreznicama, one su se sada već ukorijenile i možete ih otkriti, no neka jošostanu u sjeni. Kada dovoljno ojačaju,posadite ih na stalno mjesto u vrtu Grmljezaštitite prijezime. Sada jei vrijeme za sadnjunovog grmlja.Sadnja se obavljatek kada bjelogorično grmljeodbaci lišće Crnogorično grmljemožete saditi cijelezime, pod uvjetomda zemljanije zamrznuta. mH gredama, a prekonjihpoložimo grane ili plastičnufoliju. Za lijepavremena zaštićene gredice zračimo, a za jačestudeni dodatno pokrivamohasurom ili sličnim materijalom.

Na tako zaštićenim gredicama možemo cijelezime očuvati matovilac kojismo sijali u rujnuili listopadu. Na isti način možemo čuvati i špinatkoji se također sije

u rujnu i listopadu, i to u redove na razmak od 20 do 25 cm Na gredicamamožemo čuvati kelj i kupus,salatu,cvjetačuikeljpupčar.

Prazne vrtne grediceprema potrebi gnojimo i gruboprekopamo kako bi zemljatijekomzime premrzla i upilašto više vlage.

VOĆARSTVO

rati na dubinu od 8 do 10 cm, u

širini krošnje.Mlada voćna stabalca potrebnojezaštiti od glodavaca.

BILJE

VINOGRADARSTVO

Završava se berba kasnih sorti jabuka,krušaka,dunja i ostalog voća Zemljupripremamo za sadnju voćaka. U rasadniku počinje vađenjesadnica kojese klasiraju i privremenotrape.Krajemlistopadapočinjesadnjanovih voćaka i popunjavanjepraznihmjesta u voćnjacima.Voćnjaci se gnoje stajskimgnojivom i kompleksnim NPK = gnojivimaformulacije 8:16:22 ili 10:12:26 Nakon rasipanjagnojivapotrebno ih jezao-

U listopadu se završava berba grožđavinskih i stolnih sorti. Gnojenjei jesenskaduboka obrada prve su agrotehničkemjere nakon opadanjališća. U kontinentalnim krajevima,gdjemožemo očekivati niže temperature, prilikomoranjazagrćemotrsove Tijekomjeseni i zime pripremamo zemljišta radi podizanja novih vinograda. U listopadu, ako jetlo pripremljeno, možemo početi sa sadnjom. Od ostalih radova tu su otvaranjebrazdi na krajevimačestica,čišćenjekanala i uređivanjeputova. Ti se poslovi obavljaju sve do krajaožujka.

U listopaduvadimo ocvalo i uvenulo jednogodišnjecvijeće, kao i gomoljeosjetljivihtrajnica. Prazne grediceokopamoi gnojimo stajskimgnojemili kompostom. Tako priređenegrediceponovo zasadimo lukovicama ili presadnicama proljetnogcvijeća(maćuhice,potočnice,tratinčice i drug0).U klijalištapresađujemo osjetljivocvijećekojesmo sijali ljeti.Lončanice unosimo u prostorijegdjeće prezimiti. Po potrebi,sobno biljepresađujemo u veće lonce i u svježuzemlju.

S obzirom na to da nastuparazdobljezimskogmirovanja,zalijevanje se prorjeđuje, a prihranjivanjepotpunoprestaje.

“Vaš liječnik <“

Dobar pacijent

Piše:dr. Ivo Belan

Nijerijetko čuti među bolničkim osobljemkako za nekogsvog pacijenta kažu da jenemoguć,dok za drugogakažu da je užitak liječiti ga. Što krasi dobrog pacijenta?

Prvo,poštujete li kao pacijent bolnički kućni red? Odbijate li otići na spavanje u propisano vrijeme, te do kasno u noć šetate hodnicima,razgovarate s drugim bolesnicima ili, što jejošgore, slušate tranzistor u dnevnom boravku i ometate noćni odmor ostalim pacijentima? Ilise možda žalite što se objed i večera, po vašem mišljenju,prerano dijele?

kad bi se udovoljavalo takvim pojedinačnimželjama.Pravila ponašanja i kućni red vrijede za sve Takav je kućni red postavljen zato da se sve aktivnosti u bolnici (vizite,ambulantni pregledi, operacije,podjelaobroka itd.)mogu uskladiti Prema tome,poštujte pravila i imajteobzira prema drugima.

upoznati s tijekomsvojegliječenja, pa ćete podsjetiti sestru na terapiju, a ne čekati na krevetu skrštenih ruku. Podsjetite je na taktičan način,nemojte se ljutiti i povisivatiglas,jernitko ne voli kad se na njegaviče Budite tolerantni!

Mora vam bitijasno da se život u bolnici ne bi mogao organizirati

Svi smo mi samo ljudi, pa ponekad nešto i zaboravimo. To se dogodi i bolničkomosoblju. Ne možemo očekivati, a niti zahtijevati da svatko od njihbude uvijekposve savršen i da nikad ništa ne zaboravi Ponekad vam medicinska sestra jednostavno zaboravi donijetitablete,dati vam injekciju u određeno vrijeme ili odvesti vas na fizikalnu terapiju. Vi ste kao dobar pacijent

Kad ste već u bolnici,velika je vjerojatnost da patite od izvjesnih bolova. Nemojteočekivati, a niti zahtijevati, da vas se odmah oslobodi svih bolova Neke jednostavno neće biti mogućepot-

puno ukloniti, a za neke to nije ni poželjno.Morate znati da su neki bolovi ponekaddragocjeni pomoćni simptomi na temeljukojih će liječnikpostaviti točnu dijagnozu, i na vrijeme(npr.kod upaleslijepogcrijeva).Tablete za smirivanjebolova ukloniti će bol,pacijent će se smiriti, a upala slijepogcrijeva će se nesmetano razvijati. To opetne znači da u nekim drugimslučajevima morate strpljivopodnositijakebolove. Ono što treba imati na umu jestda se lijekoviprotivbolova uzimajuumjereno i oprezno, jer neki od njihmogu izazvati ovisnost

Sigurno vam se već dogodilo da ste navečer razmišljali kojaćete

sve pitanjapostaviti svom odjelnom liječniku u vrijemesutrašnje vizite, a sutradan ste za vizite polaod tih pitanjazaboravili Nećete imati vremena razmišljati o tome što vas sve zanima dok liječnik brzo ide od kreveta do kreveta Prema tome, zapišite pitanja i na njihćete onda i dobiti odgovor.

sestrom, veći su izgledi da vam pružedjelotvornijupomoć.Pažljivo im opisujtesvojesimptome

Nemojteulaziti u dugerasprave o svojojbolesti s nestručnim osobama u bolnici. Oni vam nagađanjima,“procjenama? i “mišljenjima" mogu samo pokvariti raspoloženje, možda i pobuditi u vama nekesumnjeili Vam poljuljati moral

Ako vas liječnik ilisestra pitaju nešto što je u vezi s vašim trenutačnim teškoćama (npr.: “Zbogčegaste potišteni?", “Što ste jučerjeli?"),dajte im istinite odgovore. Oni vam žele pomoći, a zavaravanja s vaše strane mogu samo otežati procjenuvašegstanja.Štobudete boljekomunicirali sa svojimliječnikom ili

I naposljetku,kolikogod vam teško bilo,pokušajtezadržati smisao za humor Liječnici danas znajuda su vedro raspoloženje i čvrsta vjera u ozdravljenje od velike pomoćibolesniku.

AB) AGROBILO

43000 BJELOVAR, Osječka 104, Tel/fax 043/231-182 TRGOVINA SPECIJALIZIRANA ZA PRODAJU TRAKTORA, POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE, REZERVNIH DIJELOVA

Iznašegasortimanaizdvajamo

* traktora Universal (kredit),ovlaštenidistributerBjelovarskobllogorska županije e traktore “Tomo Vinković" * plugove,prskalice,sijačice, tanjurače,okretače sijena,rotokopačice, kose, prikolice, itd * program "LABINPROGRES"motokultivatori + priključci * dijelovi za kose, okretače sijena * izbor guma za traktoreBarum - ležaji,filteri,remenjekompletanasortiman rezervnih dijelova za “TOMOVINKOVIĆ", “ŠTORE",“UNIVERSAL*,“FIAT", "LABINPROGRES",“ACME","LOMBARDINI"

Rezervnedijelovešaljemoputempošte

PJENE

In memoriam

Mr. Milan Devčić (1943.-1997.)

Milan Devčić rođen je1943. godine u Gospiću,gdjepohađa osnovnu i srednjuškolu. Nastavljaškolovanje na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, na kojemdiplomira1968 godine.

Po završetku studijavraća se u voljeniGospić,gdje i započinje svojradni vijek u Poljoprivrednomkombinatu “VELEBIT" Nakon dvijegodine s obiteljiprelazi na rad u Veterinarsku stanicu u Bjelovaru, na kojojradi do 1974 godine.Prelazi u mljekaru“Sirela",gdjejeuspješnoobavljaovrlo odgovoran posao na unapređenjuproizvodnjemlijeka. Bio jevezan uz selo i seljaka i uvijek mu jebio na usluzi, ne žaleći ni trud ni vrijeme. Svojimradom na selu podsticaojerazvojsela i pridonosio poboljšanjuživotnih uvjeta.Živiojesa selom i seljacima i ostat će im u trajnojuspomeni.Mnogiće ga se sjećati kao velikog prijatelja idobrogčovjeka.Naročito puno uspjeha u svom radu imao jeoko stvaranjauvjeta na seljačkimgazdinstvima za robnu proizvodnjumlijeka. U tim nastojanjima bio jesavjetodavac u nabavci stoke,izgradnjiobjekata, te osiguravanjasredstava odnosno kredita Svojebogatoiskustvostečeno na selu okrunio jemagistarskim radom upravo s područjaunapređenjaproizvodnje i kvaliteti mlijeka.

Mljekara“Sirela" jesmrćumr. Milana Devčića izgubilavrsnog stručnjaka, a suradnici kolegu i prijatelja.

Gospodin

Milan Devčić svojimstručnim pristupomrješavanjuproblemabio je član mnogih institucija i ustanova, gdjejepridonosiomnogimkonstruktivnim prijedlozima i zaključcima iz domene govedarstva i proizvodnjemlijeka.

Bio je aktivan član Hrvatskogmljekarskogdruštva od godine1974., a obnašao je i dužnost predsjednikaUpravnogodbora od 1981 do 1983 Iz togvremena članstvo Hrvatskogmljekarskog društva pamtiga posebno po velikom zalaganjuiedukacijiproizvođačamlijekakroz razne vidove, a posebnokroz "Mljekarskilist", u izdanjuHrvatskogmljekarskogdruštva

Svima nama kojismo s njimradili i surađivali na bilo kojinačin,kao i naša mljekarskastruka izgubilajestručnjaka i dobrogprijatelja.

Ostaje nam samo velika HVALA gospodinuMilanu Devčiću

Redakcijski kolegij: Glavni i odgovorni urednik: Vlasnik 1 izdavač: dr Stjepan Banožić dipl ing Jura]Čičmak Hrvatsko mljekarsko društvo, dr Ivo Belan Redaktorica: Zagreb ing.Mirna Božičević dipl ing Vera Volarić Uprava | uredništvo: dipl ing Stjepan Brlek Tehnička urednica: Zagreb, llica31/11 dipl.ing.Stjepan Deneš ing Mirna Božičević tel /fax:01/424-420 dr Stjepan Feldhofer

Lektorica: Cijena: dr Ivan Jakopović ,

mr Alka Domić-Kumić 3,00 kn dipl ing.StjepanKeglevi

Crteži: » prof dr Zvonimir Štata dipl ing Nikola Božičević

opija Zagreb

Naslovna slika: Dodjela nagrade na 5 međunarodnom stočarskom sajmu u Gudovcu, 1997 Snimio: D Vincek

=8j=Ke)'/:\:| mliječna zamjenica za hranidbu teladi