Mljekarski list 11-1997

Humanitarna

mdočanstio

Pinemačiticaossstjanrvatskog

Eja sam seen Kunar arne

akeijeza olncea Trekreapa

PROVOĐENJE HUMANITARNE AKCIJE BLIŽISE KRAJU

U prošlom brojuMljekarskoglistapisalismo o zaključkuUpravnog odbora Hrvatskog mljekarskogdruštva, u svrhuvećeg zalaganjasvihkojisu preuzeliobvezu distribucije markica.Javljaju nam se suradniciizpojedinihmljekaraisvakodnevno nam pristižu sredstva.Oživotvorili smo idejuInicijativnogodbora AKCIJE da tiskamo“MARKICU ZAHVALNOSTI" poduzećimaiustanovama,kojase bavepreradom iprometom mlijeka, a želese uključiti u našu humanitarnuakciju.

Po odluciUpravnogodbora,tajnikDruštvadipl.ing.JurajČičmak obaviojeu tom smislu do sada rasprave u gotovosvimmljekarama,gdjejeidejadobroprihvaćena,tese iztog osnova očekujuznatnasredstva.

Ako se AKCIJA završikakojeplaniraoInicijativniodbor,a živimo u uvjerenjuda hoće,bit ćemo ponosništose direktnouključujemo u obnovu Vukovara, a sve u svrhustvaranja dostojnihuvjetaživotaVukovarskimpovratnicima.

Varo

Mljekarskilist

STUDENI, 97.

Slika na naslovnoj stranici:

Mastitis-test (članakobjavljen u Mljekarskom listubroj5/97 )

Redakcijskikolegij:

dr StjepanBanožić dr. Ivo Belan ing.Mirna Božičević dipl.ing.StjepanBrlek dipl.ing.StjepanDeneš dr StjepanFeldhofer dr. Ivan Jakopović dipl.ing.StjepanKeglević prof. dr Zvonimir Štafa

Glavni i odgovorniurednik: dipl.ing.JurajČičmak

Redaktorica: dipl.ing.Vera Volarić

Tehnička urednica: ing.Mirna Božičević

Lektorica:

mr Alka Domić-Kumić

Crteži: dipl.ing.

Nikola Božičević

Vlasnik i izdavač: Hrvatsko mljekarskodruštvo, Zagreb

Uprava i uredništvo: Zagreb,llica 31/\Il tel /fax:01/424-420

Cijena: 3,00 kn

Grafička priprema i tisak: Orbis d d , Ilica 65, Zagreb

KRMNE KULTURE x

=" Prof. dr ZvonimirŠtafa

Str, 2-7 : 4- šav 4 Najvažnijetravnjačkelepimjače HRANIDBA a se BJE DY StjepanFeldhofer

Str 9-11 < Tovgovedauzhranidbunapaši

VETERINARSTVO RANI Dr Stjepan Banožić

Str. 12. Potpunoizmuzivanje

Str 12-13

Dr. Stjepan Banožić Uvjetismještaja I držanja muzara OČE Ž Dr StjepanBanožić

Str 13-14 Listerioza

SELEKCIJA IREPRODUKCIJA

Josip Haluška i Nikola Krznarić

Str 14-15 Brojno stanjerasplodnihgoveda naobiteljskim gospodarstvima i velikim farmama, u Vukovarskosrijemskoj županiji

GOSPODARSTVO Dr Zoran Grgić

Str 16-18 d Ocjena razvojamljekarskeproizvodnje obiteljskihgospodarstava u Hrvatskoj

OBAVIJESTI I REPORTAŽE

StjepanBrlek,dipl ing.

Str 20 Ill,stočarska izložba s aukcijskom prodajom rasplodnihjunicaGorjani97

StjepanBrlek,dipl.ing.

Str 21 II,stočarska izložba "Molve 97 *

Milka Vida

Str 21 ima naznaka zavećuproizvodnju

OBITELJ I DOM: Iz hrvatske povijesti StjepanKeglević,dipl.ing.

Str 22-23 OsnutakBanovineHrvatske

ODGOJ NAŠIH MALIŠANA

Str 24 Bližise nikolinjskoveče

OBIČAJI

ZrinjkaKeglevićStević, dipl.odgajatelj

StjepanKeglević, dipl.ing.

Str 26-27 Jesenski običajiuAmerici

ZA VAŠ VRT

Str 28-29

VAŠLIJEČNIK

Str 30-31

Darko Kantoci,dipl.ing Zelene ograde

Dr Ivo Belan Optimizam i dug život

KALENDAR RADOVA Darko Kantoci, dipl ing

Str 32 Radovi ustudenom

Najvažnije travnjačke

lepirnjače

Piše: prof. dr. Zvonimir Štafa

CRVENA DJETELINA

(Trifoliumpratense L)

drugomotkosu,tako da crvena djetelina može sudjelovati u masi u visini do 30 pa i više % (Štafa, Magdić1983.).

Mahunica jejednosjemena. Sjemenkajenepravilnosrcolika do nepravilnobubrežasta,žute, žutozelenkaste do ljubičaste boje.Sjemestarenjemgubisjaj i dobiva smeđu boju.Masa 1000 sjemenkiiznosi 1,52,5 grama. Crvena djetelina ima četiri varijeteta:

a)divljacrvena djetelina(Trif. prat. var spontaneumWillk.),

Kakvoća Z:Odl. S:Odl>50Vd.>50%.

Općenitoje proširena na livadama umjerenogpojasaEuroazije, dok jena pašnjacimamanje proširena i u masi s pašnjaka sudjeluje s manjimudjelom.Komponentajetravnjačkihzajednica razreda Molinio-Arrhenatheretea i Festuco-Brometea. Osobito jenazočna u asocijacijama sveza Arrhenatherion elatioris i Mesobromion u kojimajezastupljena u masi do 5%. Međutim, u povoljnimstanišnim uvjetima i uz odgovarajući način iskorišćivanja njenudjelmože biti i veći. Udjel djetelina u masi tratine može se znatno, pa čak i višestruko povisiti PK gnojidbom,naročito u

Crvena djetelina ima vretenasti korijenkojim na težim tlima prodire do 60 cm, a na lakšim propusnimtlima i dublje od 150 cm Najvećumasu korijenastvara u sloju do 40 cm dubine Na samoj površini ili plitko u tlu formira čvor busanja zvan korijenovvrat, iz kojegatijekomvegetacijetjera velik brojizboja(stabljika) i lišća. Stabljike iz korijenovog vrata u početku su prilegle uz tlo, a zatim rastu uspravno. Stabljikajepodijeljena na nodije(48 i više). Iz nodijatjerapalistićekojiobuhvaćajupeteljkulista i bočne grane, te cvjetneglavice(navrhu).Palistićina vrhu završavajutrokrakim šiljkom.Lišće jetroperasto. Plojke su eliptičnog oblika do gotovo okruglog, s izraženom nervaturom i svijetlompjegomu obliku slova V okrenutom od vrha prema dnu plojke. Kod nekih varijetetaplojke i peteljke su manjeili više dlakave. Tijekom vegetacije, lišće iz vrata korijena ima dugepeteljkekojese skraćujunastupomzime Peteljke lišća na stabljici to su kraće što su bliže cvjetnojglavici.Pricvjetni listovisu bez peteljke(sjedeći).

b)oranična crvena djetelina (Trif.prat.var sativum Crome.),

c)srednjoalpskavišegodišnja djetelina(Trif.prat. var perenne Sinclair.),

d)američkaoranična djetelina (Trif.prat. var expansum).

Divljacrvena djetelina(Trif. prat. var spontaneum)proširena jeviše na livadama nego na pašnjacima, u navedenim zajednicama. Stabljikajetanja,tvrđa i ispunjena. Lišće jetroperasto, izduženo,eliptičnogoblika, s izraženom svijetlompjegom u obliku slova V, s naličjaslabo obraslo dlačicama.

Glavica jeizduženo jajasta. Ima 50-70 cvjetova. U travnjaku formira grm. Tjeraviše putatijekom vegetacije. Cvate u prvom i drugom porastu, a može i u trećem, ako se prviotkos rano skine. Osjemeni se najčešće u drugom porastu(otava).Tijekomsušenja sjeme se otrusi

Cvjetnaglavicacrvene djeteline mesnato jecrvene boje, s oko 5070-150 cvjetova.Cvijetjegrađen na temeljubroja5,s jakoizraženom zastavicom Prašnika ima 10,od kojihje9 sraslo, a jedanje slobodan

Proširena je u travnjacima od vrlo suhih pa do poplavnihtala Najboljejojodgovarajusvježa i umjerenovlažna tla na kojimaje i najvišezastupljena. Na suhim tlima jenešto manjezastupljena, a na poplavnimtlima malo. Podnosi kiselu reakcijugotovo čak do pH 4. Proširenija je na nizinskim nego na brdskim travnjacima.Može izmrznuti ako se ujesendugoi preniskonapasuje.

Vrlo dobro reagira na PK gnojidbu,tako da se njenudjel u masi tratine može višestruko povećati naročito na umjerenosuhim do vlažnim tlima Ako ima vlage, u drugomotkosu može i prevladavati, uz obilnu PK gnojidbu. Divljacrvena djetelinadajepuno krme visoke kakvoće u 2-3 porasta Uz bijeludjetelinu smatra se najvrijednijomtravnjačkom komponentomu livadama. Divlja crvena djetelinatraje 4-5 godina, a može i duže, uz odgovarajuću agrotehniku.

polarnegranicešume pa do granice šume u alpskompojasu. Kod nas jeposvudaproširena na odgovarajućimstaništima Komponenta ječitavogniza travnjačkih zajednicarazreda Molinio-Arrhenatheretea i BromoPlantagi- netea

sjemenkesrcolikogoblika,žutozelenkasto-smeđe boje.Masa 1000 sjemenkiiznosi od 0,5do 0,8grama. Tvrdih zrna ima od 10 do 25%,ovisno o formi. Bijela djetelinajepraktičkiautosterilna Odlična jepčelinjapašaod proljeća pa do jeseni. Osim pčela oprašujujejoš i bumbari,leptiri i ostali oprašivači. Bijeladjetelina ima trivarijeteta:

Kod nas nema sorti divljecrvene djeteline, a njenose sjemevrlo rijetko može nabaviti iz uvoza U Ljubljani jekreirana sorta divlje crvene djeteline,“živa",kojase koristi za sjetvu, za nadosijavanje novih livada ilipopravakkakvoće i količine proizvedene mase postojećihlivada i pašnjaka.Daje24 otkosa krme,ovisno o uvjetima i agrotehnici.

BIJELA DJETELINA (Trifoliumrepens L.)

Općenito se smatra najkvalitetnijom travnjačkommahunarkom (lepirnjačom). Prema Klappu, u livadama jezastupljena s oko 2% u masi, a na pašnjacima s oko 10%.Zbogproširenosti na pašnjacima i velikogučešća u masi pašnjakasmatra se najvažnijom pašnjačkommahunarkom na svijetu.Glavni korijenbijeledjeteline je vretenast Ne prodire duboko u tlo Bijeladjetelina tjerapuno sekundarnogkorijena iz nodija sa stabljike. Na korijenu u simbiozi žive Rhisobium bakterije.Zboguspješnesimbioze s bakterijamabijeladjetelina se smatra jednomod najuspješnijih fiksatora dušika Stabljika jegola,ali može biti pokrivena i rijetkim dlačicama,puzava jepodijeljena na nodije iz kojihtjera uspravne dugepeteljkekojenose troperastelistove ili cvjetneglavice, a u tlo tjerasekundarno korijenje. U povoljnimuvjetima stabljikabijeledjeteline može biti vrlo duga.

a)divlja,sitnolisna bijeladjetelina (T. r var silvestre), b)intermediarna bijeladjetelina (T. r var hollandicum),(var. intermedium),

c)ladino ili kulturna bijeladjetelina (T. r var giganteum, ili cultum Lagr. - Fosset).

Divljaili sitnolisna bijeladjetelina jenajrasprostranjenija. Dolazi na suhim,svježim pa čak i na poplavnim,težim,zbijenimtlima Na ostalim tlima može se proširitiako se napasuju(zbijatlo).

Na reakciju tla praktički ne reagira,ali boljeuspijeva na tlima opskrbljenimfosforom i kalcijem.Osjetljiva je na zasjenu, zbogčegajeslabijezastupljena u masi na livadama, ako se kasno kose

Bijeladjetelina je otporna na hladnoću,ali kulturne forme mogu izmrznuti Dugotrajna jeu tratini ako se napasuje, a uz čestu košnjujevišegodišnja.Kulturne forme su višegodišnje.

Kakvoća Z:Odl. S.Odl. Bijeladjetelinaopćenito jeproširena na odgovarajućimstaništima Europe,Azije,Amerike u kojujeunesena, kao i u ostale krajevesvijeta. Može se nazvati “ubiquist",jerje proširena od

Mljekarski list

Troperastolišće jena dugimuspravnimpeteljkama.Plojke su naopakosrcolikogoblika ilieliptične (vidisliku). Na plojkijejače ilimanjeizražena svijetlapjega u obliku slova V,okrenuta od vrha prema dnu plojke.Plojkeimaju sjajnonaličje. Cvat jeglavica bijeledo ružičaste boje. U glavici ima puno cvjetova(1080, pa i 160).Neoplođenicvijetovi su bijeleboje i uspravni u glavici, dok su oplođenicvjetićiroskasto obojeni i padnuprema dolje,tako da cvjetnaglavicaizgleda kao podijeljena na dva dijela.Zrela mahunica jesmeđe boje, sa 2 do 4

U proljećetjerarazmjernokasno, cvate srednjekasno. Može biti potisnuta od visokih trava i zeljanicakojestvarajuveliku zasjenu(Rumexsp.).Kulturne forme ranijekreću s vegetacijom i ranijecvatu u odnosu na divlju bijeludjetelinu. U drugojgodini dajunajvećiprirast, a kasnije im produktivnostopada.Pri napasivanjutrajuduže U ljetnomporastu može prevladavati u tratini

Divljabijeladjetelinaiskorišćuje se uglavnomnapasivanjem, a kul3

tivirane forme za napasivanje i ŠVEDSKA (hibridna)

Kakvoća = Z: Vd>20 - D>20% košnju(kombiniranauporaba).dieteli ifoli na pašnjacima dp S: Od < 10%Bijeladjetelina vrlo dobro rea- je emma (Triolium V>10% gira na PK gnojidbu, ali podnosi i hybr idum)

Švedskadjetelinaproširena jena manjekoličine dušika Vrlo in- vlažnim do mokrim staništima po tenzivna gnojidbadušikom po- cijelojEuropi i PrednjojAziji. U većava konkurentsku sposobnost ostale dijelovesvijeta jeunesena trava i zeljanicakojejeprerastu i Karakteristična jevrsta travnjaka zasjene,zbogčegase povlači iz reda Molinio-Arrhenatheretea tratine.

Proširena je kao diferencijalna

Danas u svijetupostojičitav niz vrsta za vlažnost staništa sveze sorti bijele.djeteline iz sva tri Arrhenatherion. Zastupljena jeu varijetetanamijenjena za sve na- asocijacijama:Caricetum tricočine iskorišćivanja. stato vulpinae,Deschampsietum

Od sitnolisnih (divljih) formi kod caespitosae i Cynosuretumcrinas je proširenasorta “milka? stati Švedskadjetelina ima dva koja se najvišesije.Sorta “biser" varijeteta: var hybridum,koji se Bc Instituta pripadaintermedi- većinom kultivira zelene,uspravjarnomtipu, a namijenjena jeza ne, mekane i šupljestabljike i sjetvu i nadosijavanje DTS,liva- krupnijeg jelišća te var elegans, da i pašnjaka, sa svrhom pobolj- tanje i tvrde,puzave do polušavanjakakvoće i prinosalivada i uspravne stabljikeobojeneuglavpašnjaka. nom crvenkasto,sitnijeglišća.

"PIONEER DANI POLJA

Švedskadjetelinanaraste 20-4080 cm visoko,ovisno o tipu,vlazi i uvjetima.Stabljika može biti poluuzdignuta iliuzdignuta,šupljajei meka,podijeljena na nodijeiz kojihtjerališće,grane i cvjetneglavice. Ima velik udjel lišća u masi kojetjera iz rozete na dugim drškama,dok lišće na stabljici ima tim kraću dršku što je bliže cvatu, ali nijesjedeće (bezdrške, kao kod crvene djeteline).Plojke su troperaste, s izraženom nervaturom, na rubu nazubljene, bez svjetlepjegekao u bijele ilicrvene djeteline. Palistići obavijajustabljiku, zelene su bojei na vrhu imajudva šiljka.Korijenšvedske djeteline jevretenast Prodire do 1 m duboko u tlo Glavna masa korijena je na dubini od 30 do 40 cm Stogašvedska djetelina u odnosu na crvenu djetelinuslabijepodnosi sušu Cvat jeglavica,bijele boje u sredini, a vanjskicvjetovi su ružičasti Intenzivno miriši na med Dobra je pčelinjapaša. Oplođenemahunice imaju2-4 sjemenke,smeđe su boje i okrenute prema dolje.Sjemeježućkastozelenkaste do crnomaslinaste boje,srcolika oblika. Masa 1000 sjemenkiiznosi 0,60,7 grama Švedskadjetelinapredstavlja jednuod najkvalitetnijih vrsta na vlažnim do mokrim staništima, u spomenutimzajednicama. Dobro reagira na PK gnojidbukojomse njenudjel u tratini može višestruko povećati(Ivanek,Štafa).

te u smjesama za nadosijavanje livada na vlažnim do mokrim tlima, s udjelom od 10 do 30%,sa svrhom poboljšavanjakakvoće i količine tih smjesa.Višegodišnja je do dugotrajna(36 godina). Izvanredno jeotporna na zimu U proljećekreće kasno s vegetacijom.Cvate kasnije od crvene djeteline.Nijeprodorna i može biti potisnuta ako u tratini prevladavajuvisoke i prodornevrste Boljepodnosikošnjunego napasivanje. Ne podnosisušu i na suhim staništima tijekomljeta ima vrlo slab porast. Uz navodnjavanje i PK gnojidbudajevisoke prinose čak i ljeti.Švedska djetelina ima diploidne i tetraploidneforme Iz svake od tih formi kreirane su sorte. Kod nas jeproširena sorta Hydrauspravnog rasta, krupnoglišća i glavice. Dobra jepčelinjapaša. Na odgovarajućimstaništima u DTS iliu čistojkulturi dajevisoke prinose.

SMILJKITA

ROSKASTA (Lotus corniculatus L)

U zelenom stanjumože biti ponešto gorka. Na pašii uz prisutnost svjetla može izazvati pojavufagopirizma(vidikakvoća).

Švedskadjetelina se sije u DTS na oranicama na kojima su uvjeti za crvenu djetelinugranični ili prevlažni, u smjesi sa crvenom i bijelomdjetelinom te sa smiljkitom, kao i u livadnim smjesama,

Smiljkitaroškasta jeproširena po Europi,Aziji i Africi, do gornje granicešume. Kod nas jeopćenito proširena.Komponentaje

travnjakarazreda Molinio-Arrhenatheretea,naročito je zastupljena u travnjacima reda Arrhenatheretalia i razredaFestuco-Brometea osobito u redu Brometalia

Smiljkitaroškasta naraste 5-3050 cm, pa i više Ima dobro razvijenvretenast korijen. Pri površini tla formira korijenov vrat iz kojegtjeraveći brojstabljika, više putatijekomvegetacije. Stabljikaje okrugla,više ili manje ispunjena, od polegle do uspravne, podijeljena na nodije iz kojih tjeragrane i cvjetneglavicepri vrhu. List ima 5 listki od kojihje jedanpar na samojstabljici - neki ga smatrajupalistićima, dok su ostale tri liske na kratkojpeteljci. Plojke su manjeiliviše izduženoeliptičnogoblika,golepa do manjeiliviše dlakave,ovisno o varijetetu. Cvat ještitac sa 3-6 krupnih cvjetova, žute do narančaste boje(alpska).

Mahunica je zelena,zrela posmeđi i potamni,lako puca, duga je i do 35 mm Ima velik broj sjemenki.Sjemenkesu okruglaste,spljoštene do okrugle, tamnosmeđe do mrke boje.Masa 1000 sjemenkiiznosi oko 1,2 grama Rod Lotus ima nekoliko vrsta od kojih su s gospodarskog gledištanajvrjednije:

a)L corniculatus s tri podvrste:

1 var eucorniculatus Aschers et Graeb em Briquet - prava smiljkitaroškasta,

2 alpinusSer. - alpskasmiljkita s cvjetovimanarančastocrvene boje,prostratumtiparasta,

3 var hirsutus Koch - dlakava smiljkita sa žutim vjenčićem i crvenkastom lađicom, b)L c ssp tenuifolius - uskolisna smiljkita.

a)Prava smiljkitaroškasta (L.c. ssp eucorniculatus) cvate žuto, sa 3-6 cvjetova u glavicikoji mogu biti i crvenkasto obojeni.

Pupovicvjetovačesto su crvenkasti Zrela mahuna je tamnosmeđe boje,duga 30 do 35 mm Lako puca u podnevnim satima,uslijedčegase lako širi.

Ima velik postotaktvrdih zrna Naraste 20-40-50 cm (pai više, ovisno o formi,sorti i uvjetima).

na vapnenojpodlogi,gdjejedruge vrste ne mogu prerasti.Koristi se za sjetvuDTS,DS,te za sjetvu travnjačkihsmjesa i nadosijavanjetravnjaka iDTS s udjelom do 10% u masi,kada se tratina prorijedi, ali i ako se želi poboljšati kakvoća tratine na suhoj i plitkoj vapnenojpodlozi u brdskim uvjetima

Izvanredno dobro podnosisušu, bolje od većine sijanih vrsta Zimu također vrlo dobro podnosi, zbogčegajeproširena i na brdskim travnjacima.

Stabljika jeuspravna do polegla. Lišće jenaopakojajastogoblika Prava smiljkitaroškasta općenito jerasprostranjena. Ne dolazi samo na jakokiselim tlima koja su vrlo često podvodom. U gustoj visokojtratini (DTS)ostajeslaba,jerjeprerastu i zasjenevisoke vrste Naročito jevrijednakomponentatravnjaka na suhim,plitkim,siromašnim tlima u brdskim uvjetima,gdjedrugevrjednije vrste ne uspijevaju, a vrlo često i

KRMNE SMJESE ZA:

Smiljkitaroškasta jeprikladna za košnju i napasivanje.Zelena, u cvatnjijeponeštogorka, pa je stoka zaobilazi ako ima dovoljno ostale paše(b.djeteline). Ne izaziva nadam Sijenoje odlične kakvoće,naročito, ako se ranije kosi (24 otkosa godišnje). U intenzivno gnojenojtratini (NPK) smanjuje se udjelsmiljkiteuslijed zasjene i potiskivanja od ostalih vrsta

Uskolisna smiljkita(L.c.ssp. tenuifolius). Dolazi na mokrim poplavnim i močvarnim tlima, ali i na zaslanjenimtlima,kao i na tlima s mnogo vapna, često zajedno s jagodastomdjetelinom, na nizinskim travnjacima.Dugotrajnaje.Cvate nekoliko dana kasnije od prave smiljkiteroškaste Podnosi košnju i napasivanje,ako stanište nijeprevlažno za napasivanje.Dajeniže urode vrlo kvalitetne krme

Dugotrajnaje, a širi se i rasipanjemsjemena(autohorija). Cvate od svibnja do listopada. Na gnojenimtravnjacima i u DTS potiskujujeprodornijevrste, ali na plitkim i siromašnim tlima može se znatno proširiti, naročito uz PK gnojidbu, kada se povlače produktivnije vrste

Psarjevodonje61,10380 Sv. Ivan Zelina

tel./fax: (01)869-202

Krave muzare

Krave muzare

Nudimo

telefoni:

033/721 513

722 707

721 168

721 212

721 352

724 507

KORISTITE

VITREXOVE

MUZILICE

JER SU HRVATSKI

PROIZVOD EUROPSKE

KVALITETE

STROJ ZA MUŽNJU KRAVA VT-5/2k

KoristiteVitrexovumuzilicusa pulzatoromivakuum pumpom: - jeropslužujefarme do 20 krava

- jerjegarantiranokvalitetnakao i sve

muzilice

- jerjojjeosiguranservis isključivokod Vitrexa

- jerjepokreće monofazni elektromotor

- jerjojje cijena8.600,00kuna u

trgoviniVitrexa

Tov goveda uz

hranidbu na paši

Piše:dr. StjepanFeldhofer

tim,već u sljedećemrazdoblju nakon cvjetanjapovećava se postotak sirove vlaknine, a smanjujuprobavljivost i energetska vrijednost trave ispod0,83h.j./kg suhe tvari, što jenedovoljno da se postignuvisoki prirastitjelesne mase junadi.

ve, zbogsuše Stoganiski prinosi i hranidbena kakvoća trave (energetskavrijednostispod1 hj/kg suhe tvari) u pašnom razdobljuomogućavaju da se dobijesamo oko 90-150 kgprirasta tjelesne mase goveda, a pašane može biti jedinomkrmom u tovu goveda.

Paša u našim uvjetimamože biti u interesu gospodarstva, s time da se u najvećojmjeriiskoristi u proizvodnjimlijeka, a manjeu proizvodnji mesa kao jeftinije voluminozno krmivo. Pritom treba svakako nastojati da se povećaju i poboljšajuproizvodnja i kakvoća trave

Naši pašnjaci i “prirodne"livade najčešće se nalaze na planinskim ili brdovitim, teže pristupačnim područjima ili u udolinama, uz vodotokove i rubove šuma,uslijedčegasu vrlo vlažni,često poplavljani i loše održavani. Prirodni travnjacidajuniske prinose, lošeg su sastava i kakvoće trava S tih se površinamogu dobiti prinosi oko 1,53,5 t suhe tvari trave/ha ili energetska vrijednosthranjiva u količini od 1 000-3 500 h.j./ha i oko 150-335 kg sirovih bjelančevina/ha (oko 80-190 kg probavljivihsirovih bjelančevina/ha).

Tov junadi

Za razliku od proizvodnje mlijeka, tov junadi na pašimanjeje uspješan i uvijekdajeniže priraste tjelesne mase, tako da ima samo ograničenigospodarski učinak. Trava ima srednjuenergetsku hranidbenu vrijednost(0,751,0h.j/kgsuhe tvari), a više bjelančevina, što pogodujerastu rasplodnejunadi i kravama s visokom proizvodnjommlijeka. Proizvodnja mesa na pašiima obilježjeekstenzivne proizvodnje.

Za intenzivan prirast u tovu hranidbeni obrok junadimora sadržavati energetskuvrijednost veću od 1,0hj./kgsuhe tvari, To omogućavaprirasttjelesne mase prosječnoiznad 1 kg/dan.Međutim,energetskavrijednost trave omogućavaprosječniprirast tjelesne mase samo oko 600-800 g/dan, a ako ima bjelančevina i postizavanjevećegprirasta. Ima načina da se postigne intenzivan prirast tovne junadi i uz hranidbu na paši,ali samo uz uvjetodržavanjavisoke kakvoće tratine Uz dobru pašu,tovnoj je junadipotrebnopojačatienergetsku vrijednosthranidbenih obroka dodavanjemdopunskihkrmiva, u prvome redu energetskih krmiva (kukuruzneprekrupe) i mineralnovitaminskih dodataka (Tablice 1 i 2).

Odmah treba naglasiti da se melioracijom,gnojidbom,dosijavanjemi pravilnimiskorišćivanjem pašnjaka i livada može dobiti dvostruko i trostruko više krmiva i hranjivihtvari, što može biti važno u hranidbi goveda. Kod iskorišćivanjapašnjaka i livada treba računati i s klimatskim prilikamakojekod nas omogućavajupašusamo oko 150 dana u godini, s time da se u nekim krajevima i u ljetnomrazdobljuzaustavljavegetacija i smanjujukoličina i kakvoća tra-

Mljekarski list

Mlada trava ima dobru encrgetsku =hranidbenu vrijednost (0,18hj.ili1,1h.j./kg suhe tvari). Ima i dobru probavljivost (7580%),ali samo kratko vrijeme, do početkacvjetanjavećine trava Ako se zanemari visoka vlažnost trave, to jehranidbena vrijednost samo nešto niža od vrijednostikrepkihkrmiva. Među-

Dopunskakrmna smjesamora sadržavati oko 30% sirovih bjelančevina,2,7% kalcija,1,5% fosfora i 0,74h.j.energetske vrijednosti.Kukuruzna prekrupa i dopunskakrmna smjesamogu se u ukupnojkoličini zamijeniti gotovom krmnom smjesomkojasadrži oko 1213% sirovih bjelančevina_(krmnasmjesaza tov junadiGJ2). Ovim sustavom hranidbe junad može postignutiprirasttjelesne mase prosječnoiznad 1 kg/dani, uz dobru pašu, na krajurazdoblja može imati prosječnutjelesnu masu od oko 400-450 kg/kom. Za proizvodnju mesa na paši treba uzimati junadvećegokvira,

Tablica 1 Hranidbenepotrebetovne junadi.

TjelesnaUkupne Probav masa potrebe sirovih Kalcij kg hi bjelanč. g g

200

350

400

450

500

Vitamina

30 000-50 000 i j /dan

4 000i j /dan

Tablica 2. Tov junadi uz hranidbu na paši(livadnomtravom).

Tjelesna Livadna masa trava Sijeno kg kg kg

200

250

300 20,0 -

350 25,0 -

400 30,0 -

450 30,0 -

500 35,0 -

veće visine grebena,dubine i širine prsa Tjelesnoboljerazvijenajunad,veće dubine i širine prsa, čvršće je konstitucije, otpornija na kretanje i život na pašnjaku, ima razvijenijapluća i buragveće zapremnine,boljeiskorišćujevoluminoznu krmu,ima boljiprirasttjelesne mase i može se toviti do većih tjelesnih težina Uz to jepotrebno da ima dobro razvijeneburagovemikroorganizme,što znači da za pašnitov treba uzimati junad u dobi od oko 5 do 7 mjeseci ilistarijutelad othranjenu na manjim količinama mlijeka i rano naučenu na uzimanjesuhe krme

Predtov i tov odraslih goveda na paši

Paša se može iskorišćivati i kao krmivo u predtovujunadi,tako da se junaddrži na pašisamo kraće vrijeme(3do 5 mjeseci) ili do težine od oko 250-300 kg. Nakon togase junadtovi do prodajnetežine uz intenzivnu hranidbu kukuruznom silažom i krepkimkrmivima Tajjesustav povoljan za telad oteljenu u proljeće i ljeto,zbogčegajoj preostaje samo kraće razdoblje vegetacije i mogućnostpaše.Telad mora već tijekomdojenjabiti naučena na uzimanjedrugihkrmiva (napajanamanjimkoličinama mlijeka).

Nakon pašnograzdoblja,intenzivan tov junadiuz hranidbu kukuruznom silažom i krepkim krmivima završava se u štali. Paša može služitii za tov odraslih goveda,krava slabe mliječnosti ili krava izdvojenih iz rasplodazbog jalovosti. Slaba mliječnost i jalovost obično se očituju u zimskom razdoblju, pa gospodar u proljeće > interes za daljnjedržanje.

Posebice treba naglasiti da su za pašnitov dobra govedamesnih pasmina(Charolaisšarole, Limousinlimuzen, Hereford-hereford,Schorthorn-šorthorn i slične pasmine).Mesne pasminegoveda većinom su ranozrele, brzo rastu i dajumeso dobre kakvoće. Dobre su i s obzirom na plodnost te se mogu koristiti i u proizvodnji po sustavu “krava dojilja" (kravatele).

Za pašnitov možese koristiti i junaddomaćih mesnomliječnih pasminagoveda(kombiniranih pasmina), kao što su to simentalska goveda, a posebicesmeđa pasminavrlo pogodna za brdske krajeve.

Za pašnitov dobro je uzimati telad oteljenu u kasnu jesenili zimi,kojaće se tijekomzime hraniti mlijekom i naučiti na suhu krmu, a pašuće iskorišćivati od ranog proljeća, pa tijekom čitavograzdobljavegetacije. Junad treba postupnoprivikavati na pašui u početkuprijeizgona obvezatno davati malo sijena (Tablica2.).

sto su to krave i slabijetjelesne kondicije(mršave), tako da se za njihne može postići ni povoljnaklaonička cijena. Presušene i jalovekrave treba kraće vrijeme(2do 4 mjeseca) držati na paši uz davanjemanje količine energetskihkrepkihkrmiva,što će poboljšatitjelesnu masu, klaoničku težinu i prodajnu cijenukrava

Jalove krave dobroggenetskog porijekla, često jaloveuslijed nekih nedostataka u sastavu krmnih obroka,boljomhranidbom na pašiimajuprilikeispraviti nedostatke,poboljšatiplodnost i ostati gravidne. Na tajnačin mogu bez većih troškova joškoju godinudati potomstvo i poboljšati klaoničku kakvoću.

Na pašijepotrebnoimati uređena hranilišta za dopunsku hranidbu junadi, kao i pojilišta sa zdravom pitkomvodom Junad treba držati u skupinamapribližno iste dobi i težine, i to svakako odvojenomušku junadod ženske

Posljednjihgodinačesto se i kod nas spominjesustav proizvodnje “krava dojilja"(kravatele) koji se u svijetuuvelike primjenjuje na

kravama mesnih pasmina.Krave se ne muzu, već im se dodijeli 1 do 3 teleta s kojimastalno borave na paši.Telad kravu sisaju po volji sve dok ima mlijeka,najčešće 2 do 4 mjeseca. Pod svakom kravom mora biti telad približno iste težine

Telad na tajnačin sisanjemipak ne dobiva dovoljnomlijeka za svoježivotne potrebe, pa se na pašimorajuorganizirati hranilišta na kojimakrave i telad dobivajusuhu dopunskukrmu Telad se tako brzo nauči na uzimanjesuhe ali i zelene krme,pa da se može najvećimdijelomhraniti travom, sjenažom,silažom i drugimsličnim krmivima i postignutiprirasttjelesne mase najjeftinijom krmom U sustavu proizvodnje“krava dojilja?nijepotrebnomnogo radne

snage i skupihobjekata za smještajkrava i teladi, ali valjaimati odgovarajućepovršine s vrlo kvalitetnom pašomi dugimrazdobljemvegetacije. Kod nas može doći do većih teškoća,posebice zbogklimatskih i vremenskih neprilika(duge i oštre zime i žarka suha ljeta).Stogaje razdoblje vegetacije kratko (samooko 150 dana godišnje), a sastav trava često vrlo loš Štete može prouzročiti i slaba plodnostkrava,jer se pripusti i kontrola plodnosti obavljaju na pašnjaku, što može biti vrlo nesigurno.Velike štete mogu nastati i ukoliko uslijedi veće ugibanjeteladi, za što postojevrlo velike mogućnosti.

Ako se gospodarodluči za neku od tehnologija tova govedana paši,mora obaviti sve što jepo-

AGROBILO

t

trebno da se postignuuspješni rezultati u proizvodnji. Sve se to može tehnički ostvariti.To znaži da jepotrebnosagraditiodgovarajućeobjekte za smještajstoke, posebice za zaštitu od nepovoljnog vremena Potrebni su i objekti za dopunskuhranidbu kao i za smještajdopunskihkrmiva, sagrađeneceste, sustav za napajanje i opskrbuvodom,snabdijevanjeelektričnom energijom i slično. Za standardni tov junadi i tov odraslih goveda na pašiulaganjanisu velika pa se takav tov u našim uvjetimamože vrlo dobro organizirati. Mnogoviše zahtjeva i ulaganja ima sustav proizvodnje “krava dojilja", što u našim prilikama dovodi u pitanjegospodarsku isplativost te tehnologije proizvodnje.

43000 BJELOVAR, Osječka 104, Tel/fax 043/231-182 TRGOVINA SPECIJALIZIRANA ZA PRODAJU TRAKTORA, POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE, REZERVNIH DIJELOVA :

Iznašegasortimanaizdvajamo

e traktore Universal(kredit),ovlašteni distributerBjelovarskožupanijebilogorske e traktore "Tomo Vinković“ e plugove,prskalice,sijačice,tanjurače, okretačesijena,rotokopačice,kose, prikolice, itd. e program "LABINPROGRES" - motokultivatori + priključci e dijelovi za kose,okretačesijena e izbor guma za traktore Barum - ležaji,filteri,remenje e kompletanasortiman rezervnih dijelova za "TOMOVINKOVIĆ“,"ŠTORE“,"UNIVERSAL","FIAT“,"LABINPROGRES“,"ACME",

*LOMBARDINI"

Potpuno izmuzivanje

Piše: dr. StjepanBanožić

Potpunoizmuzivanjevimena ima mnogostrukoznačenje.Uslijed nepotpunogizmuzivanjadobiva se manjemlijeka sa znatno manjimpostotkommasti, a uslijed stalnognepotpunogizmuzivanja i dobre krave muzare davat će manjemlijeka.Osim toga,nepotpunoizmuzivanje može biti uzrokom upalevimena

nog ispitivanjakoličine sastojaka mlijekapočetkom i krajempodoja:

Prvi << Izmuzaji

Posljednji izmuzaji

masti

kazein

albumin << mliječnišećer soli

podoja.Tako će dobre muzare uslijedstalnognepotpunogizmuzivanjadavati sve manjemlijekaone će postupnozasušivati, a što će uzrokovati velike gospodarske štete

Količina masti u mlijekuznatno se mijenjatijekompodoja.Tako prviizmuzajisadrže vrlo malo masti (oko1%),dok su posljednji izmuzaji vrlo masni (611%). Usporedno s povećanjempostotka masti u mlijeku,tijekompodoja opadakoličina bezmasne suhe tvari, ali u daleko manjojmjeri. Ilustracije radi evo rezultata jed-

Iz spomenutogjejasnokoliko je za dobru kakvoću mlijekavažno potpunoizmuzivanjevimena Stogase u tržnojdefiniciji mlijeka i ističe da jemlijeko“proizvod vimena dobiven neprekidnim,redovitim i potpunimizmuzivanjemvimena". Mlijekokojezaostaje u vimenu ne smanjuje samo količinu mlijekatogapodoja,nego loše utječe i na izlučivanjemlijekaidućeg

Uvjeti smještaja i držanja

muzara

Piše: dr StjepanBanožić

Držanjekrava muzara u svijetlim,sunčanim,suhim i čistim prostorijama, pa redovito timarenje i pravilnoophođenje s muznom stokom povoljnoutječu na količinu i kakvoću mlijeka. Da bismo postigli da mlijekokao vrijednanamirnica bude higijenski ispravna za korištenje i preradu,moramo obratiti pozornost na uvjetesmještaja i držanja životinja.

Zato jepotrebnodobro promisliti prilikomgradnještale i na-

Nepotpunoizmuzivanje i zaostajanjemlijeka u vimenu može biti uzrokom upalavimena Kad se govori o uzrocima poremećenog izlučivanjamlijeka,uvijek se među ostalim uzrocima spominje i nepotpunoizmuzivanje. Potpunoizmuzivanjevimena u velikojmjeriovisi o muzaču,koji mora biti dovoljnostručan,jaki strpljiv. Važno jeda jednaosoba muze samo toliko krava koliko ih može dobro i potpunoizmusti. Muzač mora poznavatinarav krave, a to se postižetako da ista osoba muze iste krave,pa se krave naviknu na jednuosobu te dopuštajulakšu mužnju.Ako se promijenimuzač,krava ponekad zna ustegnutimlijeko. mH

osposobljenost stočara za postupanje s mlijekom.

Potrebno jeda muzne životinje imajuugodne mikroklimatske uvjete u objektima.Relativna vlagazraka ne bi smjelaprelaziti 85 posto, i to ne samo radi zdravljaživotinja nego i radi uporabnevrijednosti štale Naime, u vlažnom zraku zidovi se polakoraspadaju,otpadažbuka, a na stropovima se pojavljuje plijesan.Najpovoljnijatemperatura bila bi između 10 i 18"C

bavke osnovnih elemenata opreme, kako bi sve bilo besprijekorno i funkcionalno.

Osnovni uvjeti su dostatna opskrba vodom za napajanje muzara i za redovno pranjeopreme i objekta,zatim prostor za skupljanjegnoja, a prijesvega stručna

Prilikom izgradnjeobjektatreba voditi računa o svemu i služiti se najsuvremenijimmetodama termoizolacije štala.

Ventilacijaobjektatakođer je veoma važna za održavanjeodgovarajućemikroklime Ona tijekom zime treba omogućiti6,a ljeti 12 izmjenazraka u jednome

satu (vlaga,isparavanjeizmetina i mokraće).

Prostor za životinjeobično je ograničen, ali mora biti tolik da se čovjekprilikomsvih poslova oko životinja može nesmetano kretati

I vezanježivotinja jevažno Prekratko vezanjejojšteti, dok je posljedicapredugogvezanja ta da životinja leži u vlastitojbalegi i da jestogauvijekuprljana(vime).

onda bi bilo bolje da se sijenoskida u neku pomoćnuprostoriju, a ne izravno onamo gdje su krave, a ako ni to nijemoguće,onda sijenovaljaskidati poslije mužnje.Svako raznošenjesijena po štali treba biti.što pažljivije, jer prašinasmeta i dišnom sustavu životinja.

zirom na brojmikroorganizama u mlijeku,držanje u štali utoliko nepovoljnoutječe, što nečista, vlažna i slabo zračena te.mračna štala pružaboljeuvjete za razvoj mikroorganizama, a time jei veća mogućnostinfekcijemlijeka, pribora i ruku muzača prilikom mužnje.

Proizvodnjamlijekaovisi o redovitom napajanju muzara One pijuviše putana dan pa jepoželjno da su u štalama ugrađeneautomatske pojilicekojeće životinjama omogućitiuzimanjevode po želji.

Običajje u seoskim domaćinstvima da se sjeniksagradi nad štalom,radi uštede ilizbognedostatka =građevinskihpovršina. Uslijedskidanjasijenadiže se prašinakojamože onečistiti tek pomuženomlijeko.Zato jepoželjnijesjenikgraditi uz štalu, a ako već postojisjenikiznad štale,

Listerioza

Piše: dr StjepanBanožić

Telad i junadne bi se smjela držati u štali zajedno s muzarama, a nedopustivo je držanje svinja i peradi u štali zajedno s muznom stokom.

Uza sve to, podovimorajubiti nepropusni, a morajupostojati odvodni kanali kroz kojemokraća mora slobodno otjecati. Jasle se morajudati lako očistiti, a štala ne smijebiti neposredno povezana s nužnikom mH

Držanje u nečistim, slabo zračenim i vlažnim štalama nepovoljno utječe na općezdravstveno stanje životinje, pa i na mliječnost. Na higijenskukakvoću mlijeka, s objekom, i to duže vrijemekojekod kliconoša može iznositi i preko dvijelaktacije. Izvori zaraze su jošstrvine životinjauginulih od listerioze, zatim kliconoše, te zagađenahrana,voda i pašnjak. Poznato jeda su putemfetusa i placentepobačenihtijekompobačajamogućamasovna onečišćenjasredine u kojoj se muzne krave nalaze. Osim toga,listerije mogu preživjetitermičku obradu mlijeka na 61,7*Ctijekom 35 minuta, a preživjeliuzročnici vrlo se brzo razmnožavaju u mlijeku. Kod sumnje na listeriozu mlijeko se ne koristi za ljudskuprehranu dok se bakteriološki ne utvrdi je li životinjabolesna ili nije.Mlijekobolesnih grla ne može poslužiti za ljudskuprehranu.Izvor infekcije mogu biti glodavci, poglavitoštakori. Uostalom,smatra se da listerija ima svugdje u okolini

Listerioza jezarazna bolest velikogbrojadomaćih i divljihživotinja, te čovjeka(zoonoza). Uzročnik je Listeria monocytogenes, kojajeveoma otporna. U zemlji,sijenu,izmetu i stočnoj hrani ostaježiva od nekoliko mjeseci do više godina.Temperature više od 80*C,jakekoncentracijeklornih pripravaka i kaustična soda brzo jeuništavaju. Bolest se očitujeseptikemijom, pobačajem, te upalommozga i moždanih ovojnica.

Uzročnik se izlučujebalegom, mokraćom,nosnim iscjetkom, a u slučajupobačajaplodnomvodom,plodom,posteljicom i lohijama.Uzročnik se izlučuje i mli-

Kod ovaca se uglavnomjavlja živčani,rijetko kada septikemijski oblik bolesti. U početkubolesti tjelesnatemperatura naraste do 42"C, a smanjuje se kad nastupiparaliza.Živčaniznakovi uslijede 24 sata nakon pojavebolesti: najprijeuzbuđenje,velika plašljivost,bezrazložno bježanje i nalijetanje na zapreke, a kasnije smetnje u kretanju.Napokonse životinjasruši na tlo,mišići se ukoče, a smrt nastupa za 3-5 dana Inače, ovca ne jede,žeđa, pobacuje ako jebređa,pojačano suzi i bali,očna jojjesluznica crvena, često slabo vidi sve do potpunesljepoće. Kod janjadi se pojavljujeproljev,pokatkadkrvav, temperatura jevisoka a životinjaodbijahranu. Bolest traje 710 dana, a smrtnost iznosi više do 85%

Listeria ulazi u organizamkroz usta i kroz povrede na koži, a u mladunčad odmah nakon poroda prekopupka i drugihsluznica Smatra se da su mlade i bređe životinje više izvrgnutezarazi, a od domaćih životinjanajprijemljivija jeovca

Slične znakove nalazimo i kod koza,kojetakođer pobacuju. Kod govedasimptomi su upala vimena,pobačaj i upalamaternice s posljedičnomneplodnošću. Kod svinjabolest počinjepovišenom temperaturom,prasad uz to ne jede,koža i sluznica im postajucijanotične,nekoordinirano se

kreću (često u krug),upiruglavom Oozid, a glasim jepromijenjen. Pojedinesvinjedobivaju proljev, a mogu i povraćati. Bolest traje2-5 dana i uglavnom ima smrtni ishod

Dijagnoza se postavljabakteriološkom pretragom.

Listerioza se uspješnoliječiantibiotikom aureomicinom,zatim

hiperimunimserumom i općom antiinfekcioznom terapijom. Čim se bolest pojavi i dijagnosticira, treba izdvojitibolesne, te obaviti temeljitudezinfekciju štale,štalskih uređaja i opreme. Listerioza kod čovjeka.Čovjek se zarazi neposredno od životinje ili posrednoputempredmeta,hrane i vode Bolest se očitujesepti-

kemijom,pobačajem,upalom moždanih ovojnica i upalompluća Od listerioze češće obolijevajudjeca i trudnice Preventiva se sastoji od likvidacijelisterioze kod životinja kao izvora zaraze, zabrane konzumiranja mesa životinjabolesnih od listerioze, te od općehigijeneljudi i stambenog prostora.

Brojno stanje rasplodnih goveda na obiteljskim gospodarstvima i velikim farmama, u Vukovarskosrijemskoj županiji

Piše:JosipHaluška i Nikola Krznarić

a) Obiteljska gospodarstva

U Vukovarskosrijemskoj županiji u 1996. godini na obiteljskim gospodarstvima bilo je 5 117 - plotkinja,odnosno 4.247 krava, a od togabroja 2 248 ili53% pod selekcijom, u 568 gospodarstava. U pasminskojstrukturi zastupljenajesimentalska pasmina sa 90%, a holstein pasmina i križanci sa 10%.

DEM uz kamatnu stopuod 6% s odgodomplaćanja u razdoblju od jednegodine.

Tijekom1997. iskreditirano je oko 600 ženske rasplodneteladi sa 2 500 kn/kom., s odgodomplaćanjaod 23 mjeseca,tj.jednokratna uplata u 24. mjesecu. Najvećiproizvođačmlijeka u 1997. isporučio je 67.926 litara mlijeka,imao je oko 30 krava simentalske pasmine. Po broju krava nalazi se na 7 mjestu, a po isporučenojkoličini mlijeka na 24 mjestu u Republici Hrvatskoj. U okviru naše Zupanije,najveći proizvođačimlijekanalaze se u nekadašnjojopćiniŽupanja, a najviše ih ima u BabinojGredi U tom selu je63 proizvođačakoji imajuviše od 5 krava, a 7 proizvođača ima više od 10 krava. Zatim slijedesela Otok i Bošnjacigdjeje15 uzgajatelja s više od 5 krava po obiteljskom gospodarstvu.

Tijekomgodinepovećat će se brojkrava. Samo županjskamljekara “Domil" planiranabavku 2.000 rasplodnihbređih junica simentalske pasmine,uvozom iz Austrije.Junice se obiteljskim gospodarstvimadaju uz otplatu u mlijekutijekom 5 godina.Treba dodati brojnostkrava u Hrvatskom Podunavlju(nijesnimljeno stanje),gdjejemljekara“Domil" već počelapreuzimatimlijeko po nekim selima i s VUPIK-ove farme “Jakobovac" (dnevno 10 000 litara).

U ovojŽupanijibilo je27 uzgajateljakoji su imali od 10 do 33 krave, a najvećih 10 proizvođača mlijekaisporučili su od 24 190 do 67 926 litara mlijeka.Brojuzgajatelja s više od 5 krava stalno se povećava i u tekućoj1997. godini 159 jeobiteljskihgospodarstava kojadrže više od 5 krava. Od 10 do 20 krava ima 23 uzgajatelja, a preko20 krava 4 uzgajatelja. U tih 159 gospodarstava ima 1 188 krava ili u prosjeku po gospodarstvu 7,47krava

Neki proizvođači s područjanaše Županijesami su nabavili bređe junice iz Austrije(100grla) i tako izbjeglivelike kamate te su imali znatno niže troškove karantene Cijenajuniceiznosila je 1 900 DEM fco obiteljskogospodarstvo Sredstvima Ministarstva poljoprivrede i šumarstva tijekom ove godinenabavljeno je200 steonih junicakojejeSavjetodavna i selekcijskaslužba podijelilaobiteljskim gospodarstvima. Junice su nabavljene po cijeni od 1 925

b) Velikefarme

Na velikim farmama u Vukovarskosrijemskoj županijidošlo jedo znatnogsmanjenjarasplodnih krava i nestajanjamliječnih stada u odnosu na stanjeprije

Tata Kao primjernavodim bivšu općinu Vinkovci i bivši PIK “Vinkovci",gdjeje u odnosu na predratnostanjebrojplotkinja smanjen za 73%. Ukupanbrojsmanjenjeza 1 873 grla, a ako tome dodamo i telad, ta razlika iznosi 2 200 grla.

Od 3 govedarskemliječnefarme (“Slatine",“Ljeskovac",“Žankovac - Gubac")ostala je samo jedna,“Slatine",kojadanas ima 420 krava, 230 junica i 150 teladi Ukupanobujamproizvodnje mlijekaprijerata u sve 3 farme iznosio je 9,921.500litara, a u 1996 proizvedeno je 1,898.000 litara, što jeza 81% manje.

Godišnjaproizvodnjamlijeka po kravi, od 1985 do 1990 kretala se preko6.500 litara a na temelju obračuna s 3,2%mliječnemasti iznosila je7 000 litara

Od 1991 brojnostanje i proizvodnjamlijekaneprestano se smanjuju.

U 1996 godini na farmi “Slatine? drastično jesmanjenaproizvodnjamlijeka i iznosila je4 030 litara ili 11,04litre po hranidbenom danu,što jeza 32,7%manje

U Vukovarskosrijemskoj županiji, osim farme “Slatine? u velike farme ubrajajujošfarmu “Bošnjaci" u sastavu mljekare“Domil" i VUPIK-ova farma “Jakobovac" Na te tri farme ima 1 400 krava, u odnosu na 3 500 koliko ih jebilo prijerata Razlozi nestajanjafarmi,smanjenjabrojakrava ipadaproizvodnje

u odnosu na 1995., a za 40% u odnosu na predratnorazdoblje.

privatizacija. Te farme,izuzev solidnih proizvodnihcijenamlijeka, ostvaruju loše gospodarskeučinke uslijedskupe,neracionalne i neučinkovite proizvodnje i lošeg gospodarenja.

su: ratno stanje,nestanak kombinata, vlasnička transformacija i

Te farme imajuvisoke troškove proizvodnje,nisku =produktivnost, probleme u hranidbi,slabiju plodnostkrava i problemvelikog izlučenja krava

mljekarske proizvodnje

obiteljskih gospodarstava u Hrvatskoj

Piše: dr Zoran Grgić

poljoprivrednihpoduzeća, a 23,6 % jeuvozno mlijeko.

U Hrvatskoj je1991 bilo zabilježeno 534 tisuće poljoprivrednih obiteljskihgospodarstava.Ukupno 112 tisuća gospodarstava posjedovalo je 458 tisuća muznih krava,što je96,9%od ukupnog brojamuznih krava Od toga najvišegospodarstavaposjeduje do 3 krave (30,9%), a tek 8,6% obiteljskihgospodarstavakoja posjedujukrave raspolaže s fondom od preko10 grla. U posljednjih 5 godinaukupnistočni fond smanjenjeza oko 40%. Ukupni brojmuznih krava u Hrvatskoj 1995. iznosio je 335 tisuća U privatnomsektoru je325 tisuća muznih krava na 98 tisuća gospodarstava, a struktura posjedovanjanije se mnogo promijenila. Ukupna proizvodnjamlijeka u posljednjemje petogodišnjem razdobljusmanjena sa 765 na 576 milijunalitara Proizvodnja je prema ukupnom brojustanovnika RepublikeHrvatske smanjenasa 212 na 130 litara po stanovniku U ovome razdoblju je i potrošnjamlijeka i prerađevina (izraženo u svježemmlijeku)smanjena sa 200 na 130 litara po stanovniku U strukturi mlijeka za tržnu proizvodnju, zastupljenostotkupljenogmlijeka obiteljskihgospodarstava iznosi 69,5%,6,9% čini mlijeko

S obzirom na tradiciju i vrlo dobre uvjete za govedarskuproizvodnju kod nas, te sukladno strateškojvažnosti proizvodnje mlijeka za našu državu i ekonomskojvažnosti za obiteljska gospodarstvakojase bave govedarskom proizvodnjom,svakako jenužno smanjitikoličinu od 1/4 mlijekauvoznog porijekla na hrvatskom tržištu,poboljšanjem domaće proizvodnje.

Postojerazličite pretpostavke budućegrazvojaproizvodnje mlijekakod nas One se najčešće temelje na projekciji buduće po-

trošnjemlijeka i prerađevina. Tako se pretpostavlja da će u slijedećihdesetak godina s razvojemgospodarstva i životnog standarda potrošnjamlijeka u Hrvatskojdoseći razinu iz druge polovice80-tih godina(2301/ stanovnik - što je maksimum posljednjih 30-tak godina), ili se na temeljupotrošnjemlijeka u razvijenimzapadnoeuropskim zemljamaplaniraznatno veća potrošnja(260280 I/stanovnik). Prema prosječnoj=proizvodnji mlijekaodređuje se potrebno povećanjebrojamuznih krava i povećanjekapaciteta po pojedinom obiteljskomgospodarstvu, s namjerompostizanjasamodostatnosti vlastite proizvodnje. S nekoliko glavnihčinitelja(planirane tržne potrebe,brojgospodarstava s različitim kapacitetima, tehnološki normativi u proizvodnjimlijeka)obično se primjenom jednostavnihpravocrtnihmodela pokušavaobjasnitibuduće kretanjemljekarskeproizvodnje. Složenost problemasadašnjeg stanja i gospodarskogpoložaja

Tablica 1 Struktura obiteljskihgospodarstava prema brojugrlagodine 1991

Izvor: Agstat, baza podataka Instituta za ekonomiku poljoprivrede.

953

eunfilini

eJeJIj

Proizvodnja Otkup

m ObiteljskagospodarstvaPoduzeća ODOUvoz

Izvor: Agstat,baza podataka Instituta za ekonomiku poljoprivrede

hrvatske poljoprivredeopćenito, pa tako i njenogsegmentamljekarske proizvodnje,izuzetno je velika Uključenjevelik brojrazličitih činiteljakojiizravno i neizravno djeluju na proizvođače i prerađivače, te na potrošače mlijekakod nas S obzirom na nepostojanjejasnekoncepcije razvojagovedarstva u Hrvatskoj, nedostatnu financijskupodršku i dislociranost proizvodnje na najmanje100 000 proizvodnihjedinica (obiteljskihgospodarstava), nerealno je u skorijevrijeme očekivati bilo kakav pravocrtni trend rasta domaće proizvodnje. Prema društvenoponašanjugospodarskomobiteljskihgospodarstava u Hrvatskoj, te sustavu financiranjaobnove i razvojagovedarske proizvodnje u posljednjih nekoliko godina, u sljedećem kratkoročnom razdoblju može se očekivati tek povećanjeukupnog brojagospodarstavakojaimaju muzne krave (sprosjekom4-6 grla).

Osnovni uzroci takvogkretanja mogu se podijeliti na organizacijskogospodarske, društvenogospodarske,tehnološke,tržišne i agrarnopolitičke uzroke S = organizacijskogledištagospodarskog važno jeda se govedar-

Mljekarski list

takvih gospodarstavautemeljeno je na zadovoljavajućim gospodarskim načelima Ograničavajućičiniteljipovećanjabrojatakvih gospodarstava su: fizička i gospodarskazastarjelostpoljoprivrednihobjekata i opreme, nedostatak vlastitih sredstava za potrebnaulaganja,nedostatne proizvodnepovršine,dugoročna gospodarskanesigurnostbavljenjaproizvodnjommlijeka i sl

skom proizvodnjom,kojaobuhvaća proizvodnjumlijeka,bavi vrlo velik brojgospodarstava u Hrvatskoj. Ta se gospodarstva uvelike razlikuju po tehnologiji proizvodnje,kapacitetima i mjestu mljekarskeproizvodnje u ukupnom poslovanjudomaćinstava Oko 1/2gospodarstava s muznim kravama (do5 grla) ne ostvarujeprihode od mlijeka dostatne za osiguranjeegzistencije. Ponekad im jepoljoprivreda općenito samo dopunskozanimanje.Takva gospodarstva u povoljnijimuvjetima(boljiodnos inputa i outputa)povećavajusvoje kapacitete za nekoliko grla, ali ih isto tako u razmjernokratkom vremenu zbogkolebanja na tržištu, mogu smanjiti na prijašnju razinu Loša organizacija rada (visokiutrošci ljudskograda i manjaprimjenastrojnograda) u proizvodnjimlijeka i u proizvodnjivlastite stočne hrane dodatno djeluju na loše gospodarske rezultate ovoga dijelaproizvođača mlijeka u Hrvatskoj.Mljekarska proizvodnja, kao jediniizvor prihoda dostatan za osiguranje egzistencijecijelomdomaćinstvu, ustrojena je na manjeod 5% gospodarstavakojaposjeduju više od 7 muznih krava. Poslovanje

S tehnološkoggledištaograničavajućičiniteljrazvojaintenzivne proizvodnjemlijeka na obitelj-

Društvenogospodarski činitelji kojidjeluju na postojanjevećeg brojagospodarstava s razmjerno malom proizvodnjom su posljedica funkcioniranjagospodarstva kao ponajprijedruštvene kategorije, a tek potomkao poslovnog sustava Naime, u velikom broju gospodarstavapoljoprivseda je način života, a ne poslovnadjelatnost namijenjenastjecanjuprihoda i osiguranjuegzistencije. Posebice gospodarstva s manjim proizvodnimkapacitetima povode se osjećajnim, a ne gospodarskim motivima kada zadržavaju 1-3 grla s tržišno minimalnom proizvodnjommlijeka.Velik broj gospodarstava s malim posjedom (do5 ha)zadržava svojenaslijeđene poljoprivrednepovršine ne iskorišćujući ih dovoljno u proizvodnom smislu Upornoostajanjena “djedovini" i zadovoljavanje s minimalnim prihodima u teškim uvjetimarada osnovni su razlozi tvrdokornogopstajanja tih gospodarstava u posljednjih 50-tak godina.No,takvo neekonomsko ponašanjeuvjetujezadržavanjerazmjernovisokogudjela gospodarstava s osnovnim stadom nedostatnim za veću tržnu proizvodnjumlijeka i gospodarsku djelotvornostpoljoprivredne proizvodnje.

skim gospodarstvima u pravilu je niski stupanjiskorištenja tehnološkogpotencijala.Prosječna proizvodnjamlijekaiznosi oko 2 tisuće litara po grlu, a osnovni razlozi tome su neodgovarajući smještaj i način ishrane goveda. Često se u razmjernomalom osnovnom stadu (38 grla)nalazi nekoliko pasminarazličitog tehnološkogpotencijala, a za sve se primjenjuju iste mjeresmještaja, ishrane i iskorišćivanja.

ne proizvodnje.Sadašnjeustrojstvo proizvodnje u našim obiteljskim gospodarstvima i njihova nekonkurentnostproizvodnji razvijeniheuropskihzemalja neće pozitivnodjelovati na okrupnjivanjesadašnjeproizvodnje većegdijelaobiteljskihgospodarstava

Tržišni mehanizmi u području mljekarskeproizvodnje su posljednjih30-tak godina u pravilu usmjereni na štetu privatnih proizvođača mlijeka. U ratnim i inflacijskimgodinamadrastično je narušen odnos cijenainputa i outputa.Znatnijepoboljšanje uvjeta za intenzivnu tržnu proizvodnjuuslijedilo jenakon državne intervencije u područjupolitike otkupnecijenemlijekagodine 1995 S gledištatržišta važno je da se u uvjetimaplaniranog rasta društvenogstandarda i povećanjadomaće potrošnjeuslijed priključenjaRepublikeHrvatske međunarodnim tržišnim sustavima (zemlje EU i CEFTAe) mora očekivati veća liberalizacija mljekarskeproizvodnje. Morat će se smanjitivisoke zaštitne mjere i subvencijedomaćih proizvođača, a istovremeno će se pojačatipritisakvisokointenzivne i gospodarskidjelotvorneinozem-

Agrarnopolitičke mjereizravno djeluju na općeuvjete u mljekarskojproizvodnji.Utvrđene otkupnecijene na razini 0,35DM po litri s državnom premijom od 0,55kn i 0,80kn po litriuvelike su bitno popravilegospodarski položajproizvođačamlijeka te im omogućilezadovoljavajuću gospodarskudjelotvornost. Državne subvencije i kreditiranje stočarske proizvodnje u posljednje2-3 godineznatno su povećani No, zbogukupnihgospodarskih prilikanjihovi se temeljni učinci pretežitousmjeravaju na gospodarstva s manjimposjedom i manjimbrojemgrla.Pritom je više naglašenadruštvena kategorijapukogpreživljavanja seoskih domaćinstava,negoligospodarskakomponentagovedarske proizvodnje. Tako se kreditiranjegovedarskeproizvodnje u najvećojmjeriprovodi s ciljem širenja na što veći brojkorisnika Na račun većegbrojaspecijaliziranih farmi kojebi se odlikovale visokom intenzivnošću i gospodarskomdjelotvornošću pro-

izvodnjemlijeka,obnavljaju se manjagospodarstva“mješovita? tipa.Njihovaproizvodnost i stupanjiskorištenjatehnološkog potencijalamuznih krava razmjerno su niži, što se negativnoodražava na proizvodnubilancu mlijeka. Već s manjimpromjenamaodnosa cijena na tržištu ona će zbog nekonkurentnosti reagirati promjenom strukture proizvodnje. U konačnici,hrvatska poljoprivreda,čuvajućidruštveni mir, u praviluostaje i bez dijela osnovnog stada i bez planiranog povećanjaotkupljenihkoličina mlijeka.

Na temeljunavedenogmože se zaključiti da deklarirano okrupnjivanjekapaciteta i povećanje tržne proizvodnjeobiteljskih gospodarstavasukladno Strategiji razvojapoljoprivredeRepublike Hrvatske u dijelumljekarske proizvodnjeneće biti tako jednostavno provedivo. Osim naglašene društvene komponente u sadašnjojfinancijskojpotporirazvojagovedarstva, te nedostatka jasnekoncepcijerazvojadomaće proizvodnje prema raspoloživim kapacitetima i mogućnostima, kao ograničavajućičinitelj nameće se velik brojnepoznanica s gledištadomaćegtržišta poljoprivrednihproizvoda i budućeg funkcioniranjahrvatske poljoprivrede na međunarodnom tržištu. mH

Vašim dobrim i skupim mlijekom?

A Prodajte radijevaše skupo i vrijednomlijeko mljekari, k \ v we \, štetaga je trošiti za telad.

# b | +

7 Za ishranu Vaše teladipostojisada na tržištumlijeko u prahu, M pakirano u vrećepo 25 kg,pod nazivom Sano-Kabo i k jednostavno se primjenjuje

Kabo se može davatiteladi Kabo poslije4.tjedna odmah poslijeporoda starostiteleta Već u Kolostrumu U 3 do 4 litrevode zagrijane na 50*C dodajte 400 200 grama Kabo otopiti u 2 litretopče vode (zagrijane na ||grama Kabo i tako napajajte telad dva puta dnevno!

50*C)inadodati 2 1 kravljegmlijeka Tako dobijete 4 litre (| K tomu možete ponudititeletu sijena i smjese najboljegmlijeka za telad po obroku - napajajte 2 ||obogaćene Sano mineralnim dodatkom za telad,te puta dnevno vodu

A cijena?

1 litraSanoKabo košta samo pola litrevašegmlijeka

Prednost primjene Kabo

dvostruka ušteda kravljegmlijeka orpoma i dobro razvijenatelad “us boljazarada od mlijeka nadopunjava i zamjenjujepuno mlijekakao

manje proljeva boljiprirast, jerteladprijepočinjejesti hranu za ,/LADA 10)

odrasle preživače,nema zaostajanja u razvoju

SRETAN, JER priodbijanjuodmlijeka ZAHVALJUJUĆI KABO MOGU PRODAVATI SVOJE L jednostavno

sa vodom zagrijanom

na 50*C umiješati a napajati sa napitkom na 38*C (temperaturatijela) - takojednostavno

II. stočarska izložba s

aukcijskom prodajom

rasplodnih junica

Gorjani 97.

Piše: StjepanBRLEK,dipl.inž.

čujeod 20 568 do 39.317 litara mlijeka.

prva), a proglašena je i šampionka

Uz nagraduvlasnicima prvonagrađenihgrla i šampionke, ravnateljHSSC-a M Ernoić,dipl. inž.,uručio jei diplome.

Prvonagrađeni su:

1 Zdenko Imaroš - Gat,za junicu Rosu,pb.549,oteljenu1995., čijajemajka u 305 dana laktacije proizvela 5.624 kgmlijeka,

2 JosipKereši - Koritna, za kravu prvotelkuSaru,domaći uzgoj, žb 7401152,oteljenu1995.,koja jeu prvojkontroli proizvela18,3 kgmlijeka,

Za ovu izložbu izabrano je 7 kolekcija sa 35 izloženih grla i kolekcija 5 steonih junica za aukcijskuprodaju, od čegasu 4 grlaprodana po prosječnojcijeni od 9.790 kuna

Izložene su kolekcije:

U Gorjanimaje22 lipnjaorganizirana stočarska izložba za Osječkobaranjsku županiju. Pokroviteljizložbe bilo je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RepublikeHrvatske, a organizatorŽupanijaosječkobaranj- ska,Hrvatski stočarskoselekcij- ski centar - služba županije. Domaćin izložbe bila jeopćina Gorjani.

Na područjužupanijeje 9.671 plotkinja, od čegase umjetno oplođuje 7 534 grla(78%).

Uzgojnoselekcijskim radom obuhvaćeno je2 937 krava (44,65%), što ovu županiju u najnovije vrijeme svrstava u red županija s najvećimobuhvatom krava pod tretmanom selekcije u Republici Hrvatskoj.

Prosječnaproizvodnjamlijeka u 305 zaključenih dana laktacije iznosi:

- za simentalsku pasminu 4 239 kg, - za holsteinfrisian pasminu 6 166 kgmlijeka.

- 5 steonih junicačijihjeproizvodnjamajki u 305 dana laktacijeiznosila 4.821 kgmlijeka, - 5 krava prvotelkisimentalske pasmine,domaći uzgoj,koje su u prvojkontroli prosječnoproizvele 18,10kgmlijeka, - 5 krava prvotelkisimentalske pasmine(uvoziz Austrije)koje su u prvojkontroli prosječno proizvele19,42kgmlijeka, - 5 krava simentalske pasmine, domaći uzgoj, od kojih su tri sa zaključenimlaktacijama u 305 dana prosječnoprizvele5.083 kg mlijeka, - 5 krava prvotelkiholsteinfrisian pasmine, od kojih su 4 u prvojkontroli proizvele21,55kg mlijeka, - 5 krava holsteinfrisian pasmine sa zaključenimlaktacijama u 305 dana prosječno su proizvele 6 541 kgmlijeka, - 5 krava red-holstein pasmine, od kojih su tri u prvojkontroli proizvele27,73kg, a dvije_u 305 dana laktacije 7 332 kgmlijeka.

3 Jozo Sremac - Koritna, za kravu prvotelku(uvoziz Austrije) Dinu,žb 74011477,oteljenu 1994., u prvojkontroli proizvela 21,4kgmlijeka,

4 StjepanLopušić - Valpovo, za kravu holstein-frisian pasmine Šarenku,žb. 61020328,oteljenu 1995.,kojaje u prvojkontroli proizvela22,3kgmlijeka,

Od 7 ponuđenihjunica za prodaju, za njihtri jeprosječnaproizvodnjamajki u 305 dana laktacije “iznosila 4 994 kgmlijeka.

Na područjužupanijeje 10 proizvođačakojiposjeduju12-48 krava, a 10 proizvođačaisporu-

Iz svake kolekcijedodijeljene su po tri nagrade(treća,drugai

5 Luka Mirka - Ivanovo, za kravu holsteinfrisian pasmineCiganku,žb. 61060126,oteljenu 1990., u četvrtojlaktaciji u 305 dana proizvela 6 906 kgmlijeka, 6 DragutinMlinari - Ivanovac, za kravu Crvenu, žb 61050720, oteljenu1995.,red-holstein pasmine,kojaje u prvojkontroli proizvela24,2kgmlijeka, 7 DraganKorov - Miholjački Poreč, za kravu Jagodu,74060814, oteljenu1990., u četvrtojlaktaciji proizvela je 6 012 kg mlijeka i proglašenaješampionkom.Šampionskozvono uručio jegospodin M. Devčić,direktor Gumex-farma iz Ivanić Grada Izložbi jeuz veliki brojizlagača i posjetiteljastočara,poljodjelaca, agronoma i veterinara, te predstavnika općina i gradovažupanijepožeškoslavonske i susjednih županija,prisustvovao i mr Zlatko Dominiković,dipl.inž., ministar za poljoprivredu i šu.marstvoRepublikeHrvatske

Piše:StjepanBRLEK,dipl.ing.

U Molvama je, u organizaciji Hrvatskogstočarskogselekcijskog centra i općinskogpoglavarstva općineMolve, a podpokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RepublikeHrvatske, 11 kolovoza održana drugastočarska izložba s aukcijskom prodajomrasplodnihjunica.

PodručjeMolvi s naseljimakoja ga okružujuima dugustočarsku tradiciju.Tijekom1995. znatno je obnovljenuzgojnoselekcijski rad Kod 87 uzgajivača bilo je obuhvaćeno 205 krava,da bi 1997 kod 144 gospodarstva bilo 428 krava

Za ovu izložbu prikazanoje: - kolekcija 5 steonih junica, - kolekcija 6 prvotelki, - kolekcija 5 ostalih krava

proizvela16,2kg mlijeka,dobio jeprvu nagradu,

Prosječnaproizvodnjamlijeka majkijunica u 305 dana laktacije iznosila je3 761 kgmlijeka. Proizvodnjamlijeka za jednuod prvotelki u 200 dana laktacije iznosila je2 670 kg mlijeka, a za drugu u 100 dana laktacije 1 407 kg mlijeka. Za 4 prvotelke u prvojkontroli prosječnaproizvodnjaiznosila je15,35kg mlijeka.

Prosječnaproizvodnjaostalih krava u 305 dana laktacijeiznosila je3 775 kgmlijeka.

- Ivan Ivančan iz Molvi, za kravu Ružu,oteljenu1993.,kojajeu prvojlaktaciji u 305 dana proizvela 3 809 kgmlijeka.

Ruža jeproglašena i šampionkom Prvonagrađeni su primili i prigodnediplomeHSSC

Za aukcijskuprodajuizloženo je i ponuđeno54 grlaiz širegpodručjaPodravine (Đurđevac,Kalinovac, Novigrad,Virje i dr.).

Prosječnaproizvodnjamlijeka za 40 ponuđenihjunicamajki u 305 dana laktacijeiznosila je4 781 kg mlijeka u rasponu od 3.135 do 5.045 kg.

Najboljimuzgajivačimadodijeljene su nagrade, od svake kolekcije po tri, a za junice samo jedna nagrada:

- JosipHontić iz Repaša: za Cvetu,oteljenu1995.,dobio je prvu nagradu, - Krešimir Cesarić iz Molva, za kravu prvotelkuDinu,oteljenu 1995.,kojaje u prvojkontroli

Prodano je36 grla po prosječnoj cijeni od 9.265 kuna Kupci su bili stočarska udrugaĐurđevac, Novo Virje i Virje,općina,vlolve te Ivan Markić iz Gundinaca.

I ovu izložbuposjetio jevelik broj zainteresiranih posjetitelja. > [f

Rat i ratne posljediceitekako su utjecale na brojmuznih krava i proizvodnjumlijeka u Vukovarskosrijemskoj županiji Ima naznaka za veću

proizvodnju

Piše:Milka Vida Županijavukovarskosrijemska ima velike perspektive u stočarstvu, jerposjedujedovoljnoizgrađenih, a neiskorištenih gospodarskih objekata, te površine plodnihoranica kojemogu proizvesti neograničenekoličine kvalitetne i jeftinestočne hrane Sve su to uvjeti za razvijanje stočarstva,posljednjihgodinadevastiranog, što jerazumljiva posljedicaratnih zbivanja na ovome području.Statistički podacigovore da su prijerata na području bivše općineVinkovci,primjerice, postojale tri govedarskomli- ječnefarme na kojima se godišnjeproizvodilogotovo10 mili-

junalitara mlijeka.Godine 1995. ta se proizvodnjadrastično smanjila.Proizvedeno je 1,855.000, iliza čak 81 postomanje.Stočni fond jegotovouništen,posebice govedarski. U vrijemekada jegotovo polovicaŽupanijebila pod nadzorom UN snaga, nije se moglorazmišljati o poticanjuproizvodnje na područjimakojasu, barem što se tiče obiteljskih gospodarstava,snažila stočarski fond Iste jegodine,1995 smanjenbrojkrava, ali jezabilježeno \i smanjenjegodišnjegprosjeka litara mlijekakojedajukrave Rat i ratne posljedice i ovdje su učinile svoje.Ishrana muznih krava jespecifična, o njoj se posebno vodi računa No,u poslijeratno vrijemeniti se o tome mo-

glovoditi računa,niti jetajsegment gospodarstva bio prioritetan Za prošlu i za ovu godinu slobodno se može reći da je u tome smislu učinjenpomak.Programom razvojagovedarstva ostvarena jenabava iz uvoza visokosteonih junicasimentalske pasmine Od planiranih 1000 junica u ovojgodini,njih750 jepodijeljenoseljacima,zainteresiranim obiteljskimgospodarstvima, dok ih se 250 nalazi na farmi u Račinovcima

U Vukovarskosrijemskoj županijiproizvodnjommlijekabave se govedarskomliječna farma “Slatine" u Ivankovu krajVinkovaca, farma u Bošnjacima i “Županjska mljekara"Županja.Na farmi “Slatine" u odnosu na prijeratno vrijeme za čak 70 postosmanjen jebrojkrava,rasplodnihjunica i teladi Hoće lise trend smanjenja nastaviti ili za tu farmu dolaze boljavremena, pokazat će godina kojajeprednama m

Priredio: StjepanKeglević, dipl.ing.

Uvod

Prijenegoliprijeđemo na opis događajanaznačenog u naslovu, dužni smo podsjetitipoštovane čitatelje na važnogprotagonista tih zbivanja, a to je knez namjesnikPAVLE KARAĐORĐEVIĆ, bratić pokojnogkralja Aleksandra

Bio je Pavle na čelu tročlanog namjesništvakojejevladalo za vrijememalodobnosti kralja PETRA II Rođen je u Petrogradu u Rusiji1893., a školovanjem na Zapadustekao jeveliku naobrazbu,kulturu i demokratska načela,čime se posve razlikovao od svog beogradskogokruženja. Supruga mu jebila grčkaprinceza OLGA Njega i namjesništvo svrgnuo je generalDušan SIMOVIĆ vojnimudarom dana 27 ožujka1941 Umro jeu Parizu 1976.

Valjajošznati da jeu događajima kojisu prethodiliosnutku Banovine Hrvatske omražena vlada BogoljubaJEFTIĆAmorala pasti nakon velike izborne pobjede Udružene opozicije s dr Vladkom MAČEKOM na čelu u svibnju1935 Knez Pavle jesastav vlade povjerio47godišnjem priznatom financijskomstručnjaku Milanu STOJADINOVIĆU koji jenapustiostaru srpskupolitiku potpunogoslanjanja na Englesku i Francusku i približio se novoj osovini RIM-BERLIN Sam je želio diktatorski položajkakvog su imali Hitler i Musolini, pa je čak osnovao svojvojničkiodred zvan “Zelene košulje".Rješavanjuhrvatskogpitanjajepristupio,

i dom Obitelj i

Dr VladkoMaček

ali ništa nijeučinio i time jeizazvao daljnjavelika nezadovoljstva u hrvatskim krajevima. Na izborima u prosincu1938 Blok narodnogsporazuma, opetpodvodstvom V Mačeka,postigaoje 1,364.524glasova, a Stojadinovićeva JEREZA 1,643.787. Ta uska pobjeda, ali i pritisci sa Zapada,prisilili su kneza Pavla da 5 veljače1939. otpustiStojadinovića i predsjedništvo vlade preda DragišiCVETKOVIĆU, rođenom u Nišu 1893 (umro1969.).

On ječvrsto odlučio riješiti hrvatsko pitanje i time ojačatiJugoslaviju za skorašnjikrvavi Drugi svjetski rat

Odlučnizahtjevi hrvatskogzastupstva

Jedan od važnih poticaja za rješavanjehrvatskih nacionalnih zahtjevabio je odlučan stav 83 izabranih zastupnikakoji su se sastali u Zagrebu 15 siječnja 1939. i poputkakvoghrvatskogsabora donijeli oštru i radikalnu rezoluciju.Izjavili su da na temeljuprava narodnogsamoodređenja i hr-

znajunovu beogradskuskupštinu, te da odluke njene i njezine vlade proglašavajuNIŠTETNIMA I ZA HRVATSKI NAROD NEOBVEZATNIMA Rezolucijase obraća i europskimsilama i upozorava ih na neodrživost i opasnoststanja u hrvatskom narodu kojiželi biti samo svojim gospodarom na svome prostoru. To zastupstvonijeimalo stranački značaj,nego se proglasilo LEGITIMNIM PREDSTAVNIŠTVOM HRVATSKOG NARODA i dalo dr V Mačeku neograničenopovjerenje za provedbu Širokisvojihzaključaka. narodni slojevi, kao i mnogi iz vrha HSSa, očekivali su mnogo više od togaskupa(koji se ponovno sastao 8. svibnja),tj. trenutačno osnivanjehrvatskog sabora i vlade Dr Maček jejoš jednom pokušaosa srpskim oporbenimstrankama zajedno rušiti tiraniju, ali nijeuspio,jer su te stranke ipakušle u novu skupštinu i vladu

Sporazum CvetkovićMaček

Sve oštrijemeđunarodne prilike kao slom Čehoslovačke,nestanak Austrije i okupacijaAlbanijeprisiljavao jehrvatsku i srpskustranu na što brže pregovore za uspostavuhrvatske autonomije. Od Jugoslavenske vlade Knez Pavle je odredio premijera D Cvetkovića,kojijeza pregovore imao suglasnostslovenske stranke dr. A Korošca i muslimanske M Spahe. S hrvatske strane određen je dr. V Maček Pregovori su počeli u Zagrebuod 2-4. travnja 1939 Prekinuti su za uskrsne

blagdane te nastavljeni od 15. i 27 travnja.Prvotno jeudovoljeno Kneževu zahtjevu da preuređenje države mora imati svojezakonske temelje pa su u tom ciljunašli mogućnost u čl. 116. jošuvijek važećegAleksandrovogustava kojimsu se dosadanjebanovine Savska i Primorska spojile u jednu dobivši ime Banovina Hrvatska sa nekim autonomnim (samoupravnim)pravima. Dr. Maček nijehtio pristati samo na to, nego ježelio da se područja sa hrvatskom većinom iz banovina Vrbaske,Drinske,Zetske i Dunavske također priključeBanovini Hrvatskoj.Srećom da su kotarevi zapadneHercegovine, Mostar, Konjic te Livno,Bugojno i Prozor pripadali već Primorskoj banovini, pa oko njihnijebilo trvenja.Veliko otvoreno pitanje bilo jeoružništvo (žandarmerija) o čemu jepostignutkompromis nakon pregovora u Božjakovini. Sporazumjekonačno utanačen u Banskim Dvorima u Zagrebu20 kolovoza 1939 i prihvaćen od Kneza Pavla 24 dana istog mjeseca na Brdu kod Kranja.

ventu, Gradačac,Travnik i Fojnicu Hrvatskoj je tako znatno popunjenaprazninaizmeđu njena dva izdužena kraka kojusu bila učinila davna turska osvajanja.Boka kotorska i istočni Srijem nisu stečeni Evo zemljopisne karte Hrvatske iz togavremena:

novčana sredstva kojasu prosječnoiznosila samo 32% od prihodaostvarenih na području Banovine Time jeipakbio utrostručen novac kojisu dobivale bivše banovine Slobodno su se isticali hrvatski stijeg i grb, a “Lijepanaša" postalajeslužbenom himnom

Tada je Sporazumdobio odobrenjeDvorskogsavjeta te je potpisan i proglašen 26 KOLOVOZA 1939 Glasilo “SELJAČKI DOM" je s oduševljenjem objavilotajdogađaj.

UDADENI SU TEMELJI

SLOBODNOJ HRVATSKOJ

PORAZI MEPOSTIGNUT ! POTVRSTNLPREDSTAVNICINEVATA U NOVOJVLADI RAZPUŠTENAJE SKUPŠTINA 1 SENAT, OSNOVANA JE BANOVINA HRVATSKA

Organizacija

Banovina Hrvatska jena svome područjuimala samostalnu unutrašnjuupravu, školstvo,zdravstvo i socijalnuskrb, a od gospodarskih djelatnostipoljodjeljstvo, šumarstvo,trgovinu,industriju, građevinarstvo i rudarstvo Ostali najvažnijidržavni poslovi, kao što su to vanjskapolitika,vojska, promet,carina i dr ostali su u nadležnosti zajedničkevlade u Beogradu.Banovini su se davala prom

Banovine Hrvatske temeljila se na uredbi od 16 članaka kojajepredstavljala prvo razbijanjedotadašnjegcentralističkoguređenja i uvođenjefederalističkog ili saveznog uređenja Jugoslavije. To jebilo učinjeno tek pobjedom u NOB-i 1945 Banovina Hrvatska u konačnici jedobila područjaobjespomenute banovine, kao i kotareve Dubrovnik,Šid,Ilok,Brčko,Der-

U članku 6. Uredbe predviđen jeSabor koji saziva i raspuštakralj, ali do toganijenikada došlo Isto tako,kralj imenuje i povlačibana Za prvoga bana imenovan jedr. Ivan ŠUBAŠIĆ (1892.-1955.), i to na Pavlov zahtjev. Hrvatskom narodu on je bio slabo poznat. Posljedicasporazuma bila jenova vlada Cvetković-Maček od 18 članova, od kojih su petorica bila iz HSSa, te jedanSrbin iz Hrvatske Dr V. Maček postaojepotpredsjednikom te vlade, a Hrvati su dobili samo privrednaministarstva Banovina Hrvatska bila jedjelomično rješenjehrvatskih zahtjeva, što jei dr V Maček priznao. Njenisve veći protivnicipostajali su pravaši, a napose komunisti s kojimaje banska vlast žestoko obračunavala. Dr FranjoTUĐMAN u svojojknjizi“Hrvatska u monarhističkojJugoslaviji 19181941.",Zagreb,1992 zaključuje: “Potpisivanjemsporazuma o 0snutku Banovine Hrvatske prvi putasu u Jugoslavijislužbeno priznataodređena nacionalna prava u državopravnom,političkom i gospodarskomsmislu, što jojjebilo do tada potpunoporeknuto u versailleskoj i vidovdanskojJugoslaviji."Daljenastavlja: “Prvi putjejednimdržavnim činom priznatopostojanjehrvatskognaroda i hrvatskognacionalnogteritorija, a hrvatski jenarod zadobio stanovitu autonomiju". m

kolinjsko veče

Priredila: ZrinjkaKeglevićStević,dipl.odgajatelj

he,bombone,čokoladu)stoji i zlatna šiba Ona podsjeća da zlo ne spava i da nas, dopustimo li mu da gospodari,stiže kazna Zlatna šiba šaljedjetetuporuku uime darovatelja: “Stalo mi jedo tebe, do togašto činiš i kakav si " PojavasvetogNikole,odjevenog u biskupa(plašt,biskupskakapa i štap) i krampusa u crnom, s rogovima i lancima,označava suprotnost u samome čovjeku u ljudskomeživotu. Ako roditelji znaju da će se dijete kod kuće, u crkvi iliu vrtiću susresti s ta dva bića,dobro jeda ga u razgovoru pripremeputempriče o samome svecu kojinagrađujedobre, te o krampusukojikažnjavazločeste U obred slavljaSvetogaNikole uvedite čišćenječizmica,njihovo stavljanje u prozor te ukrašavanje dječjesobe,što će sve blagdanu dati posebnudraž Približava se vrijemekada će veća djecapitati:

Svatko od nas odraslih u svome sjećanjučuva drageslike obiteljskihslavlja i tople,ugodne osjećajekojiprateblagdane i proslave.Odrasli, a tako i djeca, imajupotrebu za stalnošću, postojanjempravila i slijedadogađaja i obreda Blagdanskoozračjeu obiteljiprigodajeza iskazivanjeljubavi i pažnjeprema djetetu, kako bi se ono osjećalo voljenim i vrijednim. Bit će drugačijeodjeveno, dom će odisati posebnomljepotom i uzbuđenjemukućana, pa će tako svi ti pozitivni i topliosjećaji biti od trenutne ali i trajnevrijednosti za zdrav rast i razvojdječjeosobnosti U obredima ili ritualima bit će molitava,glazbe,pripovijesti i stihova Sve te jedinstvene i ugodnedoživljaje iz obiteljidijete će rado prenositiprijateljima iz svojeokoline, iz vrtića, ilisusjedima.

“Koliko jošnoći moram spavati dok ne dođe sveti Nikola?" Puni pažnje,ljubavi i to- « plinezapjevajte u danima uoči blagdana vesele niko- #-%=? ljinskepjesmice čijeće riječitakođer pomoćidjetetu da spozna poruke ovog lijepogblagdana.

Dani uoči blagdanaSvetogNikole prava su prigoda za razgovor o pojmovimasiromaštva i bogatstva, te davanja i primanja. Osnovni pojmoviovog blagdana vezani su uz simbole dobra i zla, uvijekprisutne u našim životima i u nama samima. U obvezatnoj čizmici, uz darove (naranče, ora- jaoi činio dobra

Starijapredškolska djecapitat će vas više o tom dobrom čovjeku' svecu, pa evo te-

meljaza priču o biskupuNikoli kojijedoista posto-

djela. U knjiziBLAGDANI MOGA DJETINJSTVA autorica Maje Gabelice i MirjaneMilanović, u izdanju“Školskeknjige"Zagreb, 1995.,pišeovo: “Sveti Nikola je, nekada davno,bio biskup u Miri, u MalojAziji. U njegovu su gradu živjeletrisiromašne sestre koje se nisu mogleudati jernisu imale novaca, bez čega se u to doba nije mogao naći muž. Kad jebiskup Nikola saznao za njihovunesreću, odlučio jepomoćiim,ali tako da im ne povrijediponos Legenda kaže da jenoću kroz prozor bacio novac u kuću siromašnih djevojaka.Tajnovac poslužio im jeza miraz "

Pokušajtenaučiti djecuove dvije pjesmice iz zbirke “RADOST SVIJETU SVOM" KsenijeBurićSarapa, kojuje izdao IBIS Zagreb,1996

SVETI NIKO 1 KRAMPUS po Pie]

ZObičajiši

Jesenski običaji u Americi

Priredio:StjepanKeglević, dipl.ing.

veća djecaskupljajunovčane prilogeza hranu ili lijekovesiromašnojdjeci iz cijelogasvijeta. U školama,samoposlugama ili restoranima organiziraju se zakuske,igreili plesovi.Ponegdje se starijimaskiraju u povijesne ili aktualne političkeosobe,ali maska mora biti zastrašujuća. Prozorska stakla ili školski zidovi oslikavaju se ovakvim oblicima crne boje:

g bavljati na starinski,romantičan način.

Iz niza naših opisivanjanarodnih običaja na tlu Hrvatske skočit ćemo ovoga putavelikim skokom čak u SjedinjeneAmeričke Države i pogledatikako se tamo više od 203 milijunaljudiveseli ujesendvama narodnim običajima.Osim toga, na tome tlu živi oko 900.000 Hrvata i njihovih potomaka, pa jevrijednoznati kako i oni s mnoštvom drugihnaroda zajedničkisudjeluju u jesenskim slavljima.

Prvi od jesenskihobičajaslavi se 31. listopada kao “strašna" NOĆ

VJEŠTICA,što se starom keltskom riječinaziva HALLOWEEN (čitaj:helouvin). Tajsu običaj u SAD donijeliljudiporijeklom iz Irske,Walesa i Škotske, a predstavlja borbu protivzlih natprirodnihbića,kako jeto bilo u mnogim poganskimnarodima. Po njihovuvjerovanju, te noći duše pokojnikadolaze k svojim živima i hodajumeđu njima.

Zbogtogasu ljudi po cijeli dan pripremalihranu odnosili jena krajgradaili sela i ondjejeostavljali da bi udobrovoljili duhove na dolasku

Danas jeto uglavnomdječje veselje,jerse djecapreobuku u gusare i kraljevne pa hodaju od kuće do kuće,kucaju na vrata govoreći TRICK OR TREATH (č. trik or trit), što bi značilo: “Daruj nas ilićemo te namagarčiti". To primjerice može značiti da će na domaćinovo drvo ispredkuće na grančicenataknuti papire,zaprljati mu automobilske prozore ili izvesti slične nestašluke. Danas

Ali ipak,najpopularnija je ona žuta tikva (kao i kod nas)koja se iznutra očisti,izdubu jojse oči, nos i usta, a u njuse navečer stavi zapaljenasvijećica. Ako se tikva stavi u prozor, to znači da će djeca kad dođu s “Trick or treath" dobiti darove.

DAN ZAHVALNOSTI

Za Noć vještica prave se posebni kolači. Evo recepta za jednog od njih:suhe tikvine koštice pomiješaju se s maslacom ilimargarinom te se 20 minuta pekuu pećnici dok malo ne posmeđe.Posebice slasne su jabukeprelivene prženimšećerom (karamelom), kao i kokice prelivenekukuruznim sirupom s malo vanilije, oblikovane u kuglice. Na večer posjedaju svi na podoko zapaljenog kamina, a netko tajanstvenim glasompričaneku strašnu (horor)priču. Evo kako se u vijeku nuklearnognapretkamože za-

Proslava dana zahvalnosti ilikako se engleskikaže THANKSGIVING DAY, je isključivo američki blagdankojise slavi četvrtogčetvrtka u studenom To je zahvala Stvoritelju za dobru žetvu ili berbu,što jemeđutim poznato i kod najstarijih naroda U SAD taj se blagdantemelji na posvjedočenompovijesnomdogađajukada jedrugaskupinadoseljenikaEnglezaod oko 100 osoba 1620. godineotplovila jedrenjakom“Mayflower"(“Svibanjskicvijet") iz Plymoutha u pravcu SjeverneAmerike Nisu se moglisložitisa službenom engleskomprotestantskomcrkvom, pa su stogaostavili domovinu nazvavši se PILGRIMS,što znači hodočasnici. Nakon tri mjeseca plovidbeburnim Atlantikom iskrcali su se na tlu današnje savezne države Massachussetts (č. Masačusets)gdjeih je doskora zatekla zima bez zaliha hrane Nastupile su bolesti pa jepolovica članova nove kolonijepomr-

Mljekarskilist

44 LJ

lo U proljeće su im u prijateljsku pomoć priskočilidomaći Iro+ quois(Irokez)Indijanci, davši im sjemenjakukuruza,ječma,graha i tikvi, što im je ujesen1621. donijelodobru žetvu i berbu Od sreće su prirediliskromnu svečanost zahvalnosti BožjojProvidnosti na kojoj su jelidivljepurane i neku drugudivljač s umakom od crvenih bobica borovnice To su ih jelonaučili pripravljati spomenuti Indijanci. Oni su im na svečanost donijeliprženekokice ili popcorn Borovnice se engleski nazivaju“cranberries" (č. krenberi), što bi na hrvatskom značilo “Žždralove bobice".

Bijelipuran predBijelomkućom

nosti u svojstari “sweet home", što će reći “slatki dom". Radostan objedsastoji se uglavnom od jednog od ova dva jela:

“THANKSGIVING MENU' Bb M oka “Pečenipurannadjeven. začinjenimkruhom| «Umakodborovnice. “Pirekrupniji Pitaodtikve

Te vrste jelajošsu i danas simbolima Dana zahvalnosti Nakon stjecanjaneovisnosti od Engleske(1776.),američki je Kongresozakonio da se u cijeloj nacijiTHANKSGIVING DAY službeno slavi krajemstudenog, a predsjednici tom prilikomizdaju proklamaciju i određujutočan nadnevak proslave za tu godinu. Dan zahvalnosti postaoje obiteljskimblagdanomprilikom kojegse kod zajedničkog stola okupe za objedsvi živući naraštaji obično u domu najstarijega. Mladi ne žale doći iz velikih udalje-

ang KA? Boomaešaš Cad

govori o unučadi kojaveselo dolaze bakici. Ispjevalajuje1860. LydiaMaria CHILD,a našli smo jeu knjizi“Celebrate! Holidays in the U S A " i pokušalipresložiti u hrvatski jezik:

Uz rijeku i šumu gustu

Naš konjićputzna svoj:

Uz topotlaki vozi nas k baki, Kroz snježnihpahuljaroj.

Uz rijeku i šumu gustu

OR,kako vjetripušusvi: Stišću nam prstić, Grizu nam nosić

Dok poljemjurimo mi Čulismo u SAD da jošdanas postojeobiteljikojesu izravni potomcionih hrabrih 1.odočasnika željnihvjerskeslobode,koji ne bi preživjeli u tada surovom Novome Svijetu da im nisu pomogladomaća indijanskaplemeDAN ZAHVALNOSTI je tako i promicanjeljudskihprava na slobodu izricanjasvojihuvjerenja, kao i međusobnogpomaganja u zlu bez obzira na rasnu, vjersku,nacionalnu ili političku pripradnost. mH

OljušteniKukuruz: S vrhnjem | \Pita'odmljevenogmesa“/ Humanitarne organizacijepriređujuza siromašne i za beskućnike zajedničkevelike objede. Kako uz svaki narodni običaj idu i prigodnepjesme, evo jednekoja “Ovimeneopozivonaručujemo.-

Zelene ograde

Piše:Darko Kantoci,dipl.ing.

zelene ograde od bodljikavih vrsta grmlja i drveća. Spomenimoneke: Maclura aurantiaca ilimaklura listopadna, za čovjekavrlo funkcionalna. Pyracantha coccinea zimzelena jegrmolikavrsta za oblikovanježive ograde, s bijelimcvjetovima u rano proljeće i divnim žarkocrvenim plodovima u kasno ljeto i ujesen.Poncirus trifoliata,narančino drvo, listopadnajebodljikavaživica otporna na niske temperature.Gleditschia trianthos,gledičija ili trnovac, vrlo trnovita vrsta, jednajeod najboljih za zaštitu od životinja.Paliurus australis iliprimorska drača,listopadnojedrvo,posebicepreporučljivo i kao visokokvalitetno drvo za izradu sitnih ukrasnih predmeta, a kao živica vrlo jepogodno i dugotrajno.

Kada se zelene ogradeznalački podignu,pravilno održavaju i oblikuju,služekao ukras i imaju funkcionalnuprimjenu,točnijezadaću raznovrsne zaštite Živihogradajeviše vrsta, za različite namjene.Prijepodizanjaživeogrademoramo razmisliti za što će nam živica poslužiti.

Živizidkao zaštitaod nepoželjnika

Čovjekima potrebuograđivati se od drugihljudi, te domaćih i divljihživotinja. U te svrhe podižu se

živice u sklopodgovarajuće arhitektonsko - hortikulturno - pejsažne okoline

U tu se svrhu preporučujusljedeće vrste: Viburnum rhytidophyllum,Viburnum opulusvar sterile,Viburnum opulus var roseum, Calycanthusfloridus, Broussonetia papyrifera, Ilex aquifolium,Mahonia aquifolium, Cytisus i Ligustrum.

kao visokokvalitetno drvo za izradu sitnih ukrasnih predmeta, a kao živica vrlo jepogodnoi dugotrajno.

Ovo su samo neke biljkepogodne za oblikovanjebodljikave zaštitne ograde za okućnice, šume ilipašnjake.

Bodljikaveogradepotrebnoje što gušćesaditi - tek će tada sasvim udovoljitisvojojpravoj namjeni.Takva živica u podnožjubi morala biti široka barem 60 cm, a visoka 120 cm, dok širina na vrhu neka iznosi 50 cm

Živizidkao zaštitaod buke iprašine

tvariti željenicilj.Prikladno je biljebržegrasta i što vitkijeg oblika. Za te nam potrebenajbolje služe sljedećevrste: Ligustrum vulgare,Ligustrumjaponicum, Wistaria sinensis, =Puerarika thundbergiana var “Ku-dzu" Posljednje tri vrste su penjačice, za kojejepotrebnoosiguratipotporanj.Nakon što se ukorijene, u jednojgodinimogu potjerati izbojedužine 10 i više metara Naveli smo tri osnovna razloga podizanjazelenih ograda.

I ta vrsta zelene ograde u načelu se podiže do 2 m visine,prizemne širine 80 cm a vršne 70 cm Za takvu živicu načelno se biraju vrste što većeglista i što hrapavijegdodira. Hrapavolišće najprikladnijijesabiračnečistoće, a upija i ublažava buku.

Biljkecvjetnice,naročito one jačegi ugodnijegmirisa,jedansu od važnijihosvježivačazagađenog zraka

Zelenizidkao zaklonod pogleda

Preporučuje se da se ti oblici i vrste zelenih ogradapodižu u skladu s okolicom i što svrsishodnijeulozi i funkcijizaštitnog zelenogzida. U svakom slučaju potrebnojeuvažavati i estetski izgledtj.sklad unošenja te vrste

Zelena ogradakao zastor koji skriva ljudskuintimu najviše se koristi u gustimnaseljima, između pojedinihsusjeda.

U praksi se zelene ogrademogu podizati od više biljnihvrsta. Tko se odluči na podizanje žive ograde,mora znati u kojujesvrhu podiže i mora posaditinajprikladnijevrste Žive se ograde najboljeosnivajunasadom kontejniranognačina uzgoja, dok ne narastu do visine od barem 75 cm Ako želite posaditizelenu ogradu,to možeteučiniti još uvijek,naravno ako vremenski uvjeti to dozvoljavaju.

U praksi se živice sade u 2 ili 3 reda, u cik-cak liniji.Udaljenost između pojedinihbiljaka neka iznosi 25 cm, a toliko neka jeudaljen i red od reda Tako dobivamo ograduširine 50 do 75 cm EDA Piše: Darko Kantoci,dipl i

Za takve se ogradepreporučuju one vrste uz pomoćkojih se najbrže i najsvrsishodnije može os-

Povrtnjak na okućnici=koristIukras

Prilikom odabira mjestana kojem ćemo načiniti povrtnjakpotrebno jevoditi računa o zahtjevimakojebiljkeimajus obzirom na svjetlost Ako na okućnici nema mjestakojeje veći dio dana izloženo suncu, na povrtnjaknemojte ni pomišljatiGotovo sve povrtne kulture,uz rijetkeiznimke, za rast i razvojtraže dosta sunca

Ako se okućnica nalazi uz prometnu cestu, tada vrt smjestiteiza kuće, jer će u suprotnome povrće biti izloženo prašinii štetnim ispušnimplinovima, a sve to nikako nijezdravo Povrtnjakće biti pravilnosmješten ako je zaštićen sa sjevernestrane Tlo će se tako brže i boljezagrijavati i imat će sunca tijekom cijelogadana Također valjavoditi računa o pristupačnostivode za zalijevanje.Tek kada uzmete sve čimbenike u obzir,potrebno je povrtnjakudati oblik iizgledkojim će se uspješnouklopiti u ostali diovrta

Opće jepoznato da se povrće uzgajana gredicama,pa iako postojei druge metode, od gredica ne treba odustati Prijesvega onc nam jamče preglednosti planiranjeplodoreda,te olakšavajuradove Širina grediceneka iznosi 1 do 1,2 m, kako bi s rubova bili lako pristupačnisvi njezinidijeloviGredice ne moraju bitijednako dugačke, a oblik odredite po potrebii želji. Da bi se razbila monotonija,

redovi u gredicamane moraju bitiisti, no visoke vrste povrćanaj- boljejesaditi ilisijati u pravcu sjeverjug, kako bi se što boljeiskoristilaSunčeva svjetlost.Posebnu pozornost posvetitestazama u vrtu Ako ih popločite,bit će ukras a ujedno ćete izbjećiblato za kišnih dana Naročito lijepoće izgledatiako stazice u povrtnjaku popločiteistim materijalomkojimjepopločeni ostatak okućnice, Cijelipovrtnjaknijepotrebno izlagatipogledima,već ga se uporabom raznih živica jednostavno može ograditiod ostalog dijela vrta No, pritompaziteda ograda ne pravisjenuu povrtnjaku, Uzgajivačipovrća znajukakvu ulogu u uzgoju ima kompost.Stoga u jednom kutku povrtnjakanapravitekompostište.Ako smatrate da kompostištenagrđujepovršinupovrtnjaka, i njegamožete ograditi prikladnimgrmljem.Isto tako će dobro poslužiti idrvena ograda s nekom penjačicomkojaće tvoriti zeleni zid Rješenjaima mnogo, a na vama jeda izaberete ono kojevam najvišeodgovara. U svakom, pa inajmanjem povrtnjaku,morala bi se nalaziti igredica sa začinskim biljem To bilječak ne morate uzgajati u vrtnom tlu, već možete nanizati lonce s posađenim začinskim biljemVećina začinskogbiljadjelujedekorativno,a za neko možemo reći da su pravi ukras Začinsko biljemožete uzgajatii na prozorskojdasci ilina čessli ska

Zahvaljujućiovim savjetima,vaš će povrtnjakbitikoristan s obzirom na plodove,a ujedno će bitii ukrasom okućnice

Piše: dr Ivo Belan

Optimizam i dug život

Optimističko raspoloženje pomaže ljudima da žive život s mnogo više nade i s mnogo manje stresa

PsihijatarGottschalk s kalifornijskogsveučilišta u Irwinu smatra da duhovno uvjerenjepomaže ljudima da žive život smnogo više nade i smnogo manjestresa On i njegovisuradnici proučavali su 16 pacijenata s različitim zloćudnim tumorima (koji su već metastazirali) i utvrdili da su oni bolesnici koji su prijeliječenja pokazivali više nade znatno duže preživljavali. Iznimna veza između nade i preživljavanja bila je prisutna i u skupini od 27 bolesnika od raka koji su bili na terapijizračenjem u općojbolnici u Cincinnatiju.

ipak se tek odnedavno znanstveno istražujuučincioptimističkog stava u životu. Psiholozi Scheier iz Pittsburga i Carver iz Miamija pronašli su da jeoptimizam ono što predskazuje,najavljuje, obećava fizičko,tjelesnoblagostanje.

tijekomdevet godina.Rizik od umiranja“zdravstvenih pesimista" među muškarcima bio jedva putaveći nego kod “zdravstvenih optimista", a među ženama bio je čak petputaveći

Ti su psiholoziuočili da su se između nekih 140 studenata,koji su bili podstresom rokova i skorih ispita,studenti s više optimizma manjetužili na različite fizičke tegobe, od svojihkolega koji su naginjalipesimizmu.Psiholozi su zaključili da su se studentioptimisti znatno djelotvornijenosili s problemima i rjeđe patili od tjelesnihsimptomauzrokovanih stresom

Osim toga,optimističkoraspoloženjemože aktivirati i različite zaštitne sustave ozdravljenja.

Premda nitko ne zna za sigurno kako i na kojinačin optimistički ilipesimistički stavovi i uvjerenja o stanjuvlastitogzdravlja mogu utjecati na smrtnost, postoji mogućnost da takva osobna vjerovanja o budućnosti utječu na otpornost prema bolestima Uočeno je da vjerovanja i stavovi prekosredišnjegživčanogsustava mogu utjecati na imunološki,obrambeni sustav i djelovati na našu osjetljivost prema oboljenjima. Izgleda da optimizam i osjećaj kontrole nad sobom zaštićuju od oštećenja i imunološki i srčanožilni sustav

Drugoistraživanjepokazalo jeda jeoptimistički stav ključničinitelj za duži život i za rjeđeobolijevanje. Na primjer,pokazalo se da ljudikojioptimističkigledaju na vlastito zdravljeimajusmanjen rizik od umiranja. To jeistina čak i ako objektivničiniteljilaboratorijskepretrage i liječnički pregledi - pokazuju da ječovjekslabogazdravlja.Suprotnotome, ljudikojivjeruju da su slaboga zdravlja, a objektivno su dobrog ili odličnogzdravlja,izloženi su povećanomriziku umiranja.

Uska veza osjećaja sreće i dobroga zdravlja

Premda jesasvim razumljivo da izgledi za budućnosti imajuutjecaja na jačinustresa kojiosjećamo i na naše fiziološke reakcije,

Još dramatičnijirezultati dobiveni su u studijiprovedenoj u Alamedi (Kalifornija).Ispitivanje je obuhvatilo 6.928 odraslih osoba čije se zdravstveno stanjepratilo

Međuovisnost osjećajasreće i zdravljadokazana jeu nekoliko dugotrajnihstudija. U jednojtakvojstudijijeispitivano 268 dobrovoljaca,ustanovljeno jeda zadovoljstvo na poslu i osjećajsreće “kumuju"dužem životu bolje nego bilo kojizdravstveničinitelj iličiniteljfizičke aktivnosti Čvrsta veza između životnogzadovoljstva i zdravstvnogstanjautvrđena jei unutar različitihskupina muškaraca i žena čija su oboljenjapraćenatijekomviše od 20 godina.

Pronađeno je,na primjer, da kakvoća braka, to jestodnosi među bračnim partnerima,snažnije utječu na osjećajsreće nego zadovoljstvo na posluili dobri odnosi među prijateljima. Zadovoljstvo u braku jeuvelike povezano i s funkcioniranjem imunološkogsustava organizma i psihičkim = blagostanjem.=Studija obavljena na 10 000 muškaraca u Izraelu pokazala jeda jerizik od obolijevanja od anginepectoris kod njihgotovodvaputmanjiako su odgovorili s DA na pitanje: “Pokazuje li vam žena da vas voli?"

Humor kao lijek

Jedno jeistraživanjepokazalo da sposobnostpronalaženjašaljivog u nekim događajima ilisituacijama, te osjećaj za humor i smijanje znatno povisujukoncentraciju IgAantitijela u organizmu.Ljudi kojiimajuobičaj uz pomoćhumora pokušavatisvladati poteškoće u životu imajuveće količine tih obrambenih antitijela u svome organizmu.

Dobro raspoloženje,veselje i radost,povezani su s promjenama u razinama tjelesnihstres-hormona, kao što su to epinefrin i norepinefrin. Na kalifornijskom

sveučilištu u Santa Barbari u toku jeprojektkojimse ispituju učinci smijeha.Istraživači su već otkrili da jesmijehisto toliko djelotvoran za smanjivanje stresa kao i posebni,stručno vođeni treninzi tijekomkojih se ljudiprivikavaju na rješavanježivotnih poteškoća, uz korištenjeiskustava drugihkojih su kroz te probleme već prošli.Istraživači kažu da smijehkao sredstvo za ublažavanjestresa ima neke prednosti “Ne zahtijevaposebnitrening,posebnuopremu, ni posebni laboratorij;jedinošto vam jepotrebnozdrav i simpatičan osjećaj za humor" m

DRUŠTVO

HRVATSKO MLJEKARSKO

ZAGREB - Ilica31/11l S tel./fax:01(424420

NARUDŽBEN ICA

Piše: Darko Kantoci,

Većsadabitrebaloimatigotovu

lovice.studenogado polovice travnjaježašok

osnovu prema kojojćemo napojedinimgredicama.proizvoditi povrće u sljedećojgodini.Prema tom planusada ćemo pojedine gredicegnojitistajskimgnojem obilno,drugepak slabo ili nikako. sdeLcd

CVIJEĆE I UKRASNO.

BILJE Poea

Zimska spremištapovrćapotrebno je povremeno prozračiti i ukloniti povrćekoje se pokvarilo. Trapovei slična spremištanije dobro prečestootvarati, pa iz njihvadimo svaka 2 do 3 tjedna onu količinu povrćakojanam je potrebna za to razdoblje.

VOĆNJAK

POVRTNJAK

Godina se polakoprimičekraju, a povrtnjak je sve pustiji. Poslovi na otvorenompovrtnjakuznatno su smanjeni, alije svako povoljnovrijemepotrebno iskoristiti i brinuti se oko pripremetla za proizvodnju povrća u idućojgodini.

Prazne povrtnegredicepotrebno jeprekopati i po potrebi pognojitistajskimgnojem,kompostomili pakumjetnimgnojivom.Pri okopavanjuvadimo i uništavamo ličinke i drugeštetnike na kojenaiđemo, a iz tlaje potrebnoizbaciti i ostatke trajnih korova

U studenom jošmožemo saditi voćke, a ako to nijeučinjeno ranije,jošobavljamognojidbu i obradutla Voćnjak,naročito mladi,potrebnoje zaštititi od glodavaca.Plodove u skladištima potrebno jenadzirati i po potrebi ukloniti one trule i oštećene Ako nismo posadili sve sadnice,višak jepotrebnoutrapiti do sljedeće sadnje.

Presađujemootpornetrajnice i ukrasnogrmlje, te drveće Sve zelene trajnicekojejeoštetio mraz iskopamo,zelene dijelove odrežemo, a podzemnustabljikuspremamo na suho,zračno i tamno mjesto.Osjetljive biljke.pokrivamozemljomili zamotamo vrećama,slamom ili papirom.Niske grmove zagrnemo zemljom i gnojem.Ako vremenske prilikedopuštaju, jošse mogu kopatijame za sadnjuukrasnoggrmlja. U klijalištujepotrebnokontrolirati cvijeće, te ga po potrebizalijevati i prozračiti.

Lončanice su već u zimskom spremištu.Prostorijegdjedržimo cvijećečesto moramo prozračiti pazećipritomda biljke nisu izložene hladnoći i propuhu.

Kako većina biljakamiruje, zalijeva se rijetko s malo vode, a prihranjivanje se obustavlja, osim u slučajubiljakakojecva-

VINOGRAD

Povrtlari kojiimajuklijalište mogu u njegaposijatisalatu i povrtnicu za zimsku potrošnju.

Nastavlja se =jesenskozimska obrada tla uz gnojenjestajskim gnojemte fosfornim i kalijevim gnojivima.Ovogamjesecamožemo početi s rezidbom vinograda na zrelo Radovi oko pripreme i sadnjeobavljaju se obično od po-