Mljekarski list 12-1997

Humanitarna akcija

S Janpočanstyo)

Puk

3 tu dg že is u no BemaolšernoBuijaTir mijenarakod društva

Slapiočanstyo

€ EEE

ega san sa boni krma are koje za olneea Trekreapa

HUMANITARNA AKCIJA “LITRA MLIJEKA ZA OBNOVU VUKOVARA" DJELOMIČNO JE ZAVRSENA

Humanitarnaakcija“Litramlijeka za obnovu Vukovara"započelaje u svibnjumjesecu. U akciju,kojojje namjena prikupitisredstvaza bržu obnovu Vukovara,uključeni su proizvođačimlijeka,sve mljekareidjelatnici u njima. Odazivproizvođačamlijeka,tedjelatnika u mljekaramabioje,očekivano- dobar.S nešto zakašnjenja(mjesec dana) Akcijaje započela i u trgovačkim kućama “KONZUM " i “DIONA". Dakle ovoga mjeseca završavaakcijaorganiziranaputem mljekara, a u siječnjumjesecu idućegodine u “Konzumu" i “Dioni".

Ovih dana sastatće se Inicijativniodbor AkcijeioblikovatiMARKICU ZAHVALNOSTI namijenjenumljekarskimtvrtkama. U mljekaramaje u tokudonošenjeodlukeo visini sredstavaodobrenihu tu svrhu.Nadamo se, da će iztog naslovabitiprikupljena značajnasredstva.

U stalnojsmo vezis poglavarstvomgrada Vukovara,a ovihće se dana dogovoriti objekatu čijuće gradnjubitiuloženanaša sredstva.

Vjerujemoda nas sve veseliuspješnoprivođenjeAkcijekraju.Neka naš doprinos bude ičestitkaVukovarčanimaza nastupajućeBožićne iNovogodišnjeblagdane. Inicijativniodbor Akcije

ZD)

Redakcijskikolegij:

dr StjepanBanožić dr Ivo Belan ing.Mirna Božičević dipl.ing.StjepanBrlek dipl.ing.StjepanDeneš dr. StjepanFeldhofer dr Ivan Jakopović dipl.ing.StjepanKeglević prof. dr Zvonimir Štafa

Glavni i odgovorniurednik: dipl.ing.JurajČičmak

Redaktorica: dipl.ing.Vera Volarić

Tehnička urednica: ing.Mirna Božičević

Lektorica:

mr Alka Domić-Kunić

Crteži: dipl.ing.Nikola Božičević

Vlasnik i izdavač: Hrvatsko mljekarskodruštvo, Zagreb

Uprava i uredništvo: Zagreb,Ilica 31/1ll tel /fax:01/424-420

Cijena: 3,00 kn

Grafička priprema i tisak: Orbis d.d.,Ilica 65, Zagreb

U suhojtvari crvene djeteline košene u cvatnjisadržano je u %:

Vrstakrme

djetelina -

krmna 1predusjevna

vrijednost

Piše: prof. dr Zvonimir Štafa

Oranična crvena djetelina(Trifolium pratense var sativum) kod nas se jošnaziva crvena djetelina ili hrvatska djetelina, a u nekim krajevima samo hrvatica Najviše se uzgaja na područjima s više oborina, na vlažnijim i težim tlima i u brdskom pojasu, čak i preko 1000 m nadmorske visine (Begovo razdoblje). Dobro uspijeva na vlažnijim,težim,zbijenimtlima u području s povišenomrelativnom vlagomzraka Teže podnosi mokra tla, a na zamočvarenim tlima gotovo ne uspijeva, kao niti na suviše laganim,vrlo suhim tlima (pijesci).Boljepodnosislabo kiselu reakciju tla nego alkalnu, na kojojboljeuspijevalucerna Može se uzgajati u čistojkulturi, ali bolji se razultati postižu ako se crvena djetelinauzgaja u smjesi s ljuljevima(talijanski,westerwoldski,engleski).Naročito dobri prinosi zelene mase postižu se ako se uzgajajupoliploidnikultivari crvene djeteline s poliploidnimljuljevima(talijanski i westerwoldski).

rice i koristi za krmnu iliza zelenu gnojidbu na gospodarstvima bez stoke ilina gospodarstvima s premalimbrojemstoke Za zelenu gnojidbudanas postojepraktičnija i jeftinijarješenja(krupnozrne mahunarke,kupusnjače).

Crvena djetelinadajeodličnu krmu,što se vidi iz tablice

Količina minerala u krmi crvene djeteline kod nas ječesto niža od one navedene u tablici,uslijed nedostatka spomenutihminerala u tlu u pristupačnomobliku, što jeposljedicanedovoljnegnojidbe ili izostanka gnojidbe,posebice na težim i ispranimkiselim tlima To jeutvrdio Findrik (1965.), a nakon njegajoščitav niz autora

Vrlo mlada crvena djetelina, ako se hrani u čistojkulturi, a naročito ako se napasujeiliako se Krmna vrijednost crvene djetelinepočetkomcvatnje, u %

Za sušenjeprikladnije su diploidne forme i crvene djeteline i ljuljeva,jerimajumanjezelene mase s više suhe tvari od poliploidnih kultivara pa se brže i lakše suše Crvena djetelina može se sijati u DTS,ali i u livadnim smjesama i za napasivanje, u manjemomjeru i ne preintenzivno.

Crvena djetelina se u nekim krajevimajošuvijekusijava u žita-

Te su vrijednostiprosječnevrijednostidobivene velikim brojem analiza, iz različitih uvjetaproizvodnje i otkosa U najnovijim istraživanjima utvrđene su znatno više vrijednosti,zahvaljujući primjenisuvremene agrotehnike u proizvodnji krme i smanjenju gubitakaprisušenju.Bošnjak (1964.)je utvrdio 15,9 % probavljivihsurovih bjelančevina i 48,2%škrobne vrijednosti u suhojtvari crvene djeteline, što je znatno više od prosječnihvrijednosti navedenih u tablici Osim bjelančevina, crvena djetelina bogataje i vitaminima i mineralima koji se u probavnomsustavu preživačadobro tope.

Jedan kg suhe tvari crvene djeteline sadrži u prosjeku 184 mg karotina (provitaminavitamina A),9 mg vitamina B, i 19 mg vitamina B,.

hrani u staji bez dodataka druge krme,može izazvati nadam,pa čak i djelovatiletalno

Predsjetvenavrijednost crvene djetelinepoznataje odavno U prošlosti, crvena se djetelina uzgajala u sustavu tropolja, da bi se tlo odmorilo i popravilo. I danas se još u nekim krajevimausijava u žitarice kao međuusjev, a zatim se na krajuvegetacijezaorava čitava masa za zelenu gnojidbu ili za sjeme, a nakon žetve cijela se masa zaorava U područjima s dosta stoke,nakon skidanja otkosa (strnokos)ostavi se za još jedanotkos u proljeće, a zatim se preorava i tlo pripremi za sjetvu za naknadne kulture,najčešće za kukuruz,sirak,sudansku travu, kupusnjače ili za presađivanje presadnicazelja,kelja,rajčice, paprike,patlidžana i dr.

Prema Kdnleinu,jednogodišnja crvena djetelina u tlu ostavi 3,0t/

Mljekarski list

ha suhe tvari, a DTS na osnovici crvene djeteline čak 4,0t/ha. U našim istraživanjima u Posavini, na vrlo teškom vertičnom tlu s drenažom (kojajedjelomice u funkciji) u sustavu tropolja: kukuruz - pšenica - crvena djetelina, s djetelinom su u prosjeku postignuta dva otkosa krme, a treći (čitavamasa)jezaoran Količina zaorane zelene mase u prosjeku je iznosila 6,6t/ha, a u četveropolju8,9t/ha uz strn i čitavu masu korijena. U takve sustave gospodarenja crvena djetelina se vrlo dobro uklapa, a prinosi kukuruza nakon crvene djeteline su znatno viši u odnosu na prinose kukuruza uzgajanog u monokulturi,odnosno u dvopolju:kukuruz - pšenica.

jeutvrdio 2,24 % dušika u suhoj

tvari korijena, dok jeu suhojtvari korijenatrava utvrdio 0,63do 1,23 % dušika

Bošnjak i suradnici (1964.)utvrdili su tijekomdvogodišnjih istraživanjaprinossuhe tvari od 8,2t/ ha nadzemnogdijela i 5,3t/ha suhe tvari strni i korijena, u kojoj su utvrdili 188 kg/hadušika, 60 kgP,O, i 42 kg/haK,O.

kulture nakon preoravanja crvene djetelineujeseniznosi od 5 do 20 % pa i više, a u drugojgodini još i do 8 %

Crvena djetelina u čistojkulturi ili u DTS odličan jepredusjev za većinu kultura,naročito za kukuruz, sirak,sudansku travu, uljarice, predive i drugekulture Nakon preoravanja crvene djeteline mogu se sijati i žitarice, ali one sorte kojesu otporne na polijeganje,zbog prevelikekoličine raspoloživog dušika u tlu

Korijen i strn crvene djeteline bogati su dušikom Pčtzel (1958.)

Crvena djetelina ima vrlo povoljanomjerdušika prema ugljiku (N : C)kojiomogućujebrzu razgradnjuorgansketvari u tlu Uslijedbrzograzlaganjaorganske tvari u tlu oslobađa se velika količina dušika kojajena raspolaganjuusjevukukuruza za vrijeme najvećihpotreba, 40 - 50 dana nakon nicanja,odnosno u vrijeme metličanja pa do mliječne zriobe Povećanjeprinosaslijedeće

Crvena djetelinanijedobar predusjev za većinu lepirnjača, jer može doći do umornosti tla. Također se ne preporučuje kao predusjev za šećernu repu i ostale korjenastekulture,jermože doći do slabe podnošljivosti i kumulaciještetnika u tlu (miševi, klisnjaci i dr.). m

Dopunska krepka krmiva

i krmne smjese za

govedarsku proizvodnju

Piše: dr StjepanFeldhofer

Proizvodnjakrmnih smjesa u tvornicama stočne hrane posljednjihjegodinauvelike smanjena. Tako jeod nekadašnjih950.797 t krmnih smjesa(1990.) u Republici Hrvatskojproizvodnja smanjena na samo oko 481 329 t krmnih smjesa(1996.). Uzrok manjoj proizvodnjikrmnih smjesau tvornicama stočne hrane su znat-

no smanjenistočni fond i gospodarska stagnacija kao posljedica ratnih nedaća To se posebice očitovalo kod srednjevelikih tvornica kojenemajuorganiziranu vlastitu stočarsku proizvodnju, a imajuograničenasortiman proizvoda i skupuproizvodnju stočne hrane Međutim,kao reakcija na teške gospodarskeprilike u stočarstvu i na visoke cijenekrmnih smjesa u tvornicama stočne hrane,traže se nova rješenja:otvaraju se male mješaonicekrmnih smjesa,često neregistrirane, jerrade većinom za potrebevlastitogstočarstva, za proizvodnjumlijeka i mesa, često i s krmivima s vlastitoggospodarstva

U govedarskojproizvodnjinajveća jei najčešćaproizvodnja i potrošnjavlastite krme i dopunskih krmnih smjesa,jersu govedima potrebnevelike količine krmiva, što može uzrokovati i velike troškove proizvodnje. Goveda stoga većinu krmivadobivajuprekoosnovne voluminozne krme (trave, sijena,raznih vrsta silaže i sočnih krmiva), a dopunskekrmne smjese dajuse samo u manjimkoličinama

U buragu se masa krmiva zadržava oko 3 do 5 dana, tu se miješa i preživa, što govedima, za razliku od svinja i peradi,omogućava da ne morajusvakodnevno dobivati jednakomjernopomiješane sve hranjivetvari krmiva. Time se mijenja i tehnologija hranidbe, tako da su u govedarskojproizvodnji osim miješalica za krmne smjesepotrebnije tzv mikserprikolice. To su prikolice s tri pužneosovine koje se pokreću traktorskim pogonom i miješajuvoluminoznu krmu s dopunskim i krepkimkrmivima, a zatim

Mljekarski list

postranoisipavajukrmiva u valove.

Promjenastrukture krmnih obroka u hranidbi stoke vidi se iz skraćenogprikazabrojastoke i proizvodnjekrmnih smjesa u razdoblju1990./1996. za Republiku Hrvatsku V. Lalić isur , Krmiva 39 (4)191197, 1997. (Tablica 1 i 2)

koriste silaža i drugavlažna i svježakrmiva (paša,zeleni krmni Gospodarskirazlozi su utjecali na to da se u govedarskoj proizvodnji danas mnogo više troše krmiva proizvedena na vlastitim gospodarstvima.

Brojgovedajeznatno smanjen u razdoblju od 1990 do 1996 (45,66%), alijejošviše smanjena proizvodnjakrmnih smjesaza goveda(78,87%). To upozorava na znatnu promjenunačina prehrane goveda i smanjenjeuporabe krmnih smjesana samo 21,13%od nekadašnjeproizvodnje u 1990 godini.

Promjenanačina hranidbe goveda ne treba mnogo zabrinjavati, jersmanjenjekrmnih smjesa u hranidbi govedanijeznatnije utjecalo na prosječnonisku razinu proizvodnjegoveđegmesa i mlijeka.Naprotiv,treba biti zadovoljan,jerse u krmnim obrocima govedasada mnogo više

Mogućnost=zamjene krmnih smjesakrmivima proizvedenima na = vlastitim = gospodarstvima mnogo jemanja u svinjogojskoj, a posebice u peradarskojproizvodnji, što jevidljivo i iz tablica 1 i 2 Krmne smjese za peradi svinjemorajubiti dobro pomiješane,jersadrže mnoge mikrosastojke(minerale i vitamine),koji se u krmne smjesedodaju u manjimkoličinama Tako krmne smjese za perad i svinjeuglavnom jošodržavaju rad tvornica stočne hrane,iako smanjenna samo 42,9%od ukupnihkapaciteta.

Ipaktreba žaliti što jesmanjena uporabakrmnih smjesa u govedarskojproizvodnji, jerda jeona bila čuvana uz kvalitetniju i veću proizvodnjuosnovnih krmiva oči-

Tablica 1 Brojstoke u razdoblju1990./1996.

Tablica 2 Proizvodnjakrmnih smjesa u razdoblju1990./1996.

tovala bi se u mnogostrukovećoj proizvodnji mesa i mlijeka. U promicanjugovedarskeproizvodnjeposebnojevažna proizvodnjaosnovne voluminozne krme dobre kakvoće. Najčešće su to paša,travna i kukuruzna silaža To,međutim,ipaknijedovoljno,jer u osnovnim krmivima uvijeknedostajuneka hranjiva kojasadrže energiju,bjelančevine,neke minerale,vitamine i sl. Već manjidodatak hranjivakoja nedostaju u osnovnim krmivima mogu znatno poboljšatimliječnost, plodnost iliprirasttjelesne mase, pa se na tajnačin mogu povećatitržni viškovi mlijeka i mesa, te poboljšatiiskorištenje hrane (konverzija) i gospodarski interes za stočarsku proizvodnju. Primjerice, osnovna voluminozna krma,kao što je to kukuruzna silaža, uz manjidodatak minerala i vitamina može zadovoljavati uzdržne potrebekrava i prosječnu proizvodnju 5 do 71 mlijeka/dan. To jeotprilikehranidba kojomse postižeukupnaprosječnaproizvodnjaoko 1 700 do 1.800 1 mlijeka/godinu, što jenaš nizak prosjekmliječnosti krava Ako se uz dobru osnovnu krmu dnevno dodaje u prosjeku samo 1 do 2 kg odgovarajućedopunskekrmne smjese,mliječnost krave može se prosječnopovećati za 500 do 1 000 1 mlijeka/godinu, što znači podizanjeprosječnemliječnosti krava na oko 2.300 do 3.000 1 mlijeka/godinu.

Smanjenje | Obično se kaže da za takvo poveVrstakrmne

ćanjemliječnostivaljaimati bolje

nidbom treba povećatimliječnost

krmne smjese u razini cijene 1 litre mlijeka.

krava Sadašnjibrojod 294 000 krava s prosječnommliječnosti od 1 800 1 mlijeka/godišnje može davati ukupnooko 529,200.000 1 mlijeka. Ako se povećaprosječna mliječnost na 2 500 I/godišnje, dobije se ukupnaproizvodnja od 735,000.000 I mlijeka/godišnje.

Tu leže neiskorištene velike zalihe mlijeka. One se mogu ostvariti dobrom osnovnom voluminoznom krmom (silažom) i dodatkom 300-400 kg odgovarajuće dopunskekrmne smjese/pokravi tijekomlaktacije. Krmnu smjesu kravama treba davati u trajanju i količini sve dotle dok krave na njuodgovarajupovećanjemkoličine mlijeka. Sa 1 kg krmne smjesemora se dobiti nove 2 litre mlijeka, a to ima gospodarskog opravdanjaukoliko jecijena 1 kg

Interes morajunaći i tvornice stočne hrane te ostali proizvođači dopunskihkrmnih smjesa. Ako se, naime,shvati važnost takve poticajnehranidbe za mliječnost,govedarskoj će proizvodnjisamo u proizvodnjimlijeka biti potrebno 2 do 3 putaviše krmnih smjesagodišnje, ili oko 88 200 do 117.600 t

U proizvodnji krmnih smjesa za dopunskuhranidbu goveda i drugihvrsta stoke interes mogu naći i obiteljskagospodarstva ili veće stočarske farme,posebice ako same proizvode veću količinu kukuruza ili ako dobar kukuruz mogu kupovati u bližojokolici od neposrednihproizvođača. =Kukuruz se u krmnim smjesamanalazi u količini od 65-70% To znači da

proizvođači —kukuruza — imaju prednost,jermogu utjecati na cijenu i kakvoću kukuruza, a time i na cijenu i kakvoću krmnih smjesa,što ima veliku gospodarsku važnost

Male miješalice za dopunska i krepkakrmiva korisne su u govedarskojproizvodnji,posebice u pripremikrmiva za telad i krave s visokom proizvodnjom.Dobra pomiješanostkrmnih smjesa, također i s voluminoznim krmivima, mnogo će pripomoći da se oslobodi ljudskirad,naročito kod hranidbe većegbrojastoke, a jednakomjernapomiješanost krmiva pridonijet će boljemuzimanjukrme i uštedama u potrošnji krme uslijedboljegiskorištenja,manjegrasipanja i bolje konverzije, a omogućit će bolji prirasttjelesne mase, boljezdra-

"PIONEER DANI POLJA '97"

Štovanipoljodjelci!

"Pioneer dani poljakukuruza '97" su završeni. Ove godine zasijali smo pokusena 134 lokaciješirom Hrvatske Od toga javnosmo (Danipolja)obrali 70 pokusa.Evo sažetih rezultata:

Prosječniprinos sa

Prosječna vlaga

Najvećipostignut prinos

[CECILIA | 600

Kompletnirezultati po pojedinimlokacijamabiti ćeobjavljeni u novom Pioneer katalogu '98. kojiće Vam biti dostupanu siječnju i veljači1998 g na “Pioneer zimskim sastancima".

vlje i plodnostživotinja, kao i veću proizvodnjumlijeka. Pojavamalih mješaonica za stočnu hranu na obiteljskimgospodarstvima otvara novo područje i zahtijevadrugačijuorganizaciju i ponudu sirovina i dodataka za stočnu hranu,što treba približitikupcima (potrošačima). Sad se javljaju brojnikupcikojitraže krmne sirovine i dodatke za krmne smjesekao što su to uljanasačma (suncokretova,repičina,sojina sačma),BENURAL S,BENURAL M DODATAK, FOSFONAL, vapnenac, mineralno-vitaminski dodaci (VAMpremiks, Kostovit i drugo),pojedinačno i u manjimkoličinama. Osim toga, to su često kupci,stočari i poljodjelcikojinemajumnogo znanja o tehnologijihranidbe, sastavu i proizvodnjikrmnih smjesa, ali su potencijalno veliki potrošači krmnih sirovina

Proizvođači sirovina i krmnih dodataka morajusada naći načina kako da upoznajuvelik brojku-

paca (stočara) sa svojimproizvodima,kupcimamorajuomoguĆiti što lakšu nabavu sirovina, uz davanjeviše informacija, receptura i uputa o tehnologiji hranidbe,sastavu i proizvodnji krmnih smjesa.

S drugestrane, i proizvođači krmnih smjesa za tržište moraju računati s time da obiteljska gospodarstva i stočari često raspolažuvlastitom krmom,posebice voluminoznom i energetskom krmom (žitaricama), pa prema tome svojuproizvodnjumoraju više usmjeravati na izradu odgovarajućihdopunskihkrmiva i krmnih dodataka. Cijenekrmnih smjesa i dodataka svakako će uvelike utjecati na prodaju i potrošnju.

mogućnostveće proizvodnje, ali uz okrupnjivanjegospodarstva i primjenusuvremenijihtehnologijaproizvodnje,naročito proizvodnjekrmiva. Posebnu pozornost treba posvetitihranidbenim obrocima kojimorajubiti uravnoteženi i sadržavati sve hranjive sastojkepotrebne za postizavanjegenetskinajvišeproizvodnje mlijeka i mesa

Uz organizirana i veća obiteljska gospodarstva ne treba zanemariti ni velik brojstočara s tradicijom sitnoseljačkeproizvodnje, sa slabom gospodarskom i svaštarskom ekstenzivnom proizvodnjom,koji ne dajuvećih tržnih viškova. I ta gospodarstvaimaju

Dopunskekrmne smjese i razni hranidbeni dodaci morajusadržavati sve hranidbene sastojkekoji nedostaju u osnovnim krmivima. Zasad jenabava dopunskihsirovina i krmnih dodataka pojedinačno i u manjimkoličinama otežana, a prekoposrednika u trgovačkom lancu i preskupa.Stoga se obiteljskagospodarstva i stočarske proizvodnjemorajuorganizirati u proizvodne i slične udrugeputem kojih će neposredno bitiprisutni na tržištu, te prekokojih će na pogodan način i po najnižimcijenama nabavljatisirovine,dopunskakrmiva i potpunekrmne smjese, a i prodavati gotoveproizvode. m

Psarjevodonje61,10380 Sv Ivan Zelina

tel./fax: (01)869-202

NUDIMO VAM POVOLJNO!

KRMNE SMJESE ZA:

Krave muzare

Krave muzare

Krave muzare

ZA:

Nudimo Vam i sve ostale krmne smjese,superkoncentrraate i komponente za izradu krmnih smjesa za sve domaće životinje

telefoni:

033/721 513

722 707

721 168

721 212

721 352

724 507

PAŽNJA: PROIZVOĐAČI MLIJEKA!

Koristite VITREX-ov stroj za mužu krava VT-III jerje:

- garancijakvalitete

- najrasprostranjeniji u Hrvatskoj (oko25.000 kom)

- najpogodniji za minifarme do 10 krava

- Vitrex jediniproizvođačmuzilica u Hrvatskoj kod kojeg su osigurani originalnirezervni dijelovi i jedini ovlašteni serviser muzilica

- muzilica pokretanamonofaznim elektromotorom

- najpovoljniji po cijeni od 3.700,00 kuna u trgoviniVitrex-a ISKORISTITEPRILIKU-

Držanje bređih krava

Piše: dr. StjepanBanožić

Tijekombređosti, na životinju padavelik teret: ona mora othraniti i iznijetiplodi pripremiti se za slijedećelaktacijskorazdoblje.

Pravilnom prehranom,njegom i smještajemmože se izbjećinajveći brojopasnosti i bolesti koje životinjiprijete.

mora biti obilata i čista Potkraj bređosti, krave ne treba umarati dugimhodanjem, ni dugim i neudobnim prijevozom. Prehranom na paši ne podmiruju se uvijek sve potrebekrava Ukoliko nema nekogminerala u tlu, neće ga biti ni u travi, pa prema tome ni u tijelukrave - nastat će poremećaj i uslijediti bolest. Kod krava kojese tijekombređosti hrane samo pašommogu se javiti pašnatetanija i puerperalna pareza Prehrana bređih krava općenito mora biti uravnotežena i dostatna svim hranjivimtvarima

Kretanjetijekombređosti jakoje važno,jertada porodteče bez problema i komplikacija, a puerperijtrajekraće Najbolje bi bilo krave držati na paši, uz slobodno kretanje na zraku i suncu Potkrajbređosti treba ih odijeliti od drugihkrava i držati ih u staji ili puštatiodvojeno na pašu.Ako krave ne mogu izlaziti na pašu, treba im omogućitikretanje u ispustuiliih voditi u šetnju, po mogućnostinajmanje 3 sata na dan Neprekidniboravak u stajipogodujeraznim rijetkimbolestima. Bređe životinjemoraju u staji imati dovoljnoprostora za stajanjei ležanje, kako ih drugeživotinje ne bi ozljeđivale. Pod u staji ne smijebiti suviše nagnut prema natrag, a stelja na podu

davati hrana koja se brzo razgrađuje i stvara plin.Hranjenje i napajanjemora biti redovito,svakogadana

Bređim kravama treba davati više bjelančevina, za potreberasta ploda.Krave treba opskrbiti dovoljnimkoličinama minerala, naročito kalcija i fosfora u povoljnim omjerima, kao i vitaminima, posebice A,D i E Osnova obroka za kravu jekvalitetno sijeno, a treba ga nadopunjavatitvorničkim koncentratom za goveda.

Tijekomčitavograzdobljabređosti treba paziti da se krave ne utove Uz obilatu prehranu, one gomilajuloj u zdjeličnojšupljini, oko porođajnihputova.Stoga utovljene i debele krave imaju velikih poteškoća kod telenja, jer plodteško izlazi iz maternice Nijedobro ni bređe krave napajativećom količinom hladne vode

U obroku jepotrebnosmanjiti količinu voluminozne hrane S povećanjemplodajošse više smanjujeprostoru trbušnoj šupljini, a probavniorganiionako imajumalo prostora. Uz to, voluminozna hrana moglabi pritiskivati ošit i tako otežavati disanje.Budući da je za ishranu plodapotrebnomnogo više hranjivihtvari,daje se više lakoprobavljivehrane i koncentrata. Krave ne treba hraniti manjevrijednom hranom niti industrijskim otpacima.Davanjesilaže, džibre i sličnogatreba znatno smanjiti ili tu hranu posve izbaciti iz obroka Ne smijese davati manjevrijedna,pljesniva, trula,gnjila,smrznuta i općenito pokvarenahrana Ne smijese

Zarazno presušenje vimena

Dva mjesecaprijetelenjakrave treba presušiti, ako same nisu prestaledavati mlijeko. Vime se mora zasušivati postupno i na pravilannačin,jerinače nastaju upalevimena Deset dana prije telenjakrave treba smjestiti u porodilište ili posebnuprostoriju. Prijenego ih se uvede u porodilište,potrebno im jeopratipapke,stražnji dio tijela,stidnicu i vime Prostor na kojemće se krava teliti mora biti čist,dezinficiran i dobro nasteljenzdravom i čistom steljom.

(zarazna agalakcija) ovaca i koza

Piše: dr StjepanBanožić

Ta se zarazna bolest očituje prestankom lučenjamlijeka, te poja-

Mljekarski list

vom upalezglobova i očiju.To, dakle,nijesamo bolest vimena, kako govorinaslov, nego promjene nastaju i na zglobovima i

očima Na bolest su prijemljivije koze nego ovce Poprilično je proširena na Sredozemlju. Uzročnik jeMycoplasmaagalactiae.

Bolest lako prenose zaražene životinjeputemsvojihizlučevina, kao i tim izlučevinama zagađene hrane i vode, a prenose jei muzači, pa i janjadkojasiše više ovaca

Uzročnik bolesti ulazi u životinjski organizamkroz usta - dakle, putemprobavnihorgana Pretpostavlja se da može ući i kroz sisni kanal, a ulazi i kroz povrede na koži.

a poslije se postupnosmanjuje (atrofira), a količina mlijeka nagloopadasve do potpunogpresušenja. U vimenu često nastaju čvoraste promjene.Mlijekopostajegusto,slanog i gorkogokusa i žućkastozelenkaste boje.

Bolest zna završiti smrtno već u početnomstadiju, a može trajati i mjesecima. Zimi su uginućačešća uslijedkomplikacija(upala pluća,upalacrijeva).Sigurna dijagnozapostavlja se bakteriološkom pretragom.

Istodobno se pojavljujuupale svih dijelova oka i upalezglobova (otok i bolna osjetljivost), pa životinješepaju.

U početnojfazi bolesti,životinje imajupovišenutjelesnutemperaturu, nevesele su i ne jedu.Pojavljuju se upalevimena i promjeneu mlijeku(krpice,gnoj, krv). U početkujevime otečeno,

Strojna mužnja

Piše: dr StjepanBanožić

Česti su i pobačaji, i to ne samo dok bolest traje,nego i kad se čini da jeveć počeooporavak. Može se pojaviti i upalacrijeva. Kod muških životinjanastaje upalamuda.

Čim se bolest pojavi,bolesne životinje treba izdvojiti,staju raskužiti, a ruke prati i raskuživati nakon svake mužnje.Mlijeko bolesnih životinjanije za uporabu i treba ga na neškodljivnačin ukloniti

Bolest se liječiuglavnomantibioticima: kloramfenikolom, oksitetraciklinom i drugima.

vime zdravo,pravilnogoblika i veličine

higijenski. Obični mljekarskipribor koji se koristi prilikomručne mužnjemnogo se jednostavnije pere i dezinficira nego strojevi za mužnju, pa prilikomstrojne mužnjetreba uložiti više truda u održavanječistoće.

Kod prijelaza s mužnjerukom na strojnumužnjupotrebnoje u prvome redu imati na umu da je strojnamužnjaposao kojizahtijevaveću preciznost nego ručna mužnja.Muzač kojinemarno rukujestrojem za mužnjumože mnogo negativnijeutjecati na kakvoću mlijeka i na zdravlje vimena nego loš muzač rukom

Stroj za mužnjusluži čovjeku i od velike jepomoćimuzaču,ali kakvo će dobiti mlijekoovisi i o muzaču, a ne samo o stroju.Strojna mužnjapružasve prednostipod uvjetom da muzač poznajetehniku mužnjei sve potrebnehigijenskemjere.

Pogrešnoje misliti da je sve u redu ako mlijeko iz vimena prolazi u muzlicu kroz cijevikoje sprječavajuulaženjeklica No, ogroman brojklica može ući sa samim priborom za mužnju,ako se propisno ne čisti i ne održava

Svi muzači koji će rukovati strojevima za mužnjumorajupoznavati ručnu mužnju, a bilo bi dobro da završe odgovarajućitečaj, i to po mogućnosti kod proizvođača strojeva,jerjei njima u interesu da se neznanjemuzača ne pravda lošom kakvoćom strojeva. Na taj bi se način,kao i obilaskom stručnjakakojebi slali proizvođači strojeva na mjestagdje su ti strojevi u uporabi, te davanjem uputai otklanjanjemmogućih nedostataka,spriječile štete koje inače mogu nastati Za mužnjupotrebnojeslužiti se besprijekorno čistim priborom, a musti treba čistim rukama.

Prijeuvođenjastrojnemužnje potrebnojeda veterinar pregleda,te naročitu pozornostobrati zdravstvenom stanjuvimena,bakteriološkom nalazu mlijeka i sličnome Krave s upalomvimena treba prethodnoizliječiti, a tek onda ih podvrćistrojnojmužnji. Ukoliko se one ne izliječe, treba ih ukloniti, jertakve životinje mogu izazvati nagloširenjeupala vimena kod ostalih krava. Strojno se muzu samo krave čijeje

Prilikom postavljanja sisnih čaški treba paziti da nijednačaška nije svinuta i da ne dolazi u dodir s tijelomkrave ilisa steljomispod njih.Vrlo jevažno da svaka sisa potpunouđe u sisnu čašku, a sise pritommorajubiti u posve okomitom položaju.Sisne čaške postavljaju se uvijek po određenom redoslijedu:uvijek se prvo postavljaju na sise prema radniku, a sljedoredpostavljanjauvijek mora biti u smijerukazaljke na satu

Sisne čaške postavljaju se objim rukama Jednom rukom se drži stroj, a drugom se postavljaju čaške. Prilikom stavljanja sisne čaške važno jeda se ona rukom zahvati privrhu,tako da su palac i kažiprstdjelomiceiznad ruba čaške. S ta dva prstačaška se nanosi na sisu i njima se određuje mjesto i položajsise.

Strojnamužnjaima tri faze, i to: glavnumužnju,“slijepumužnju" i naknadnu mužnju.

Nešto jebrža mužnjakod krava u početkulaktacije.

Glavna mužnjaslijedineposredno nakon stavljanja sisnih čaški na vime Prvih 20 - 30 sekundi mlijekoizlazi u manjimkoličinama Odmah nakon togakreće normalni tijekmužnje. Ta faza najčešćetraje 2 - 4 minute, pa i do 6 minuta Mlađe krave se lakše i brže.pomuzu od starijih.

Slijepamužnja(mužnja na suho) slijedinakon završetka glavne mužnje,tako da stroj i daljeradi, a protokmlijekajejedvavidljiv. Takav rad stroja za vime ještetan, pa je“slijepamužnja"nepoželjna.Ukoliko potrajedulje, može doći do oštećivanja sisa i vimena, a ponekad i do pojavekrvi u mlijeku.“Slijepamužnja"može se izbjećipravodobnimuočavanjemkrajaglavnemužnje i prekidanjemrada stroja za mužnju. Naknadna mužnjailiizmuzivanje predstavljazavršni dio mužnje strojem,prilikomkojegse blagom masažom vimena izmuzuju posljednjekoličine mlijeka. Pritom se sve četiri sisne čaške jednom rukom povukumalo naniže

Tim postupkomse, po pravilu, dobiva mala količina mlijeka, ali ono sadrži zaostalu mliječnu mast

Po završetku naknadne mužnje, potrebnojeprvo zatvoriti ventil za vakuum Nakon nekoliko sekundi prestajedjelovanje vakuuma, pa se sve četiri sisne čaške istodobno laganoskinu. Budući da sve sisne čaške padaju sa sisa istodobno,potrebno ih jedočekati na savijenojlijevojruci. Treba paziti da se otvori sisnih čaški ne okrenu blizu stelje,jerbi to uzrokovalo ulaz različitih štetnih tvari i mikroorganizama u stroj. Odmah nakon skidanja s posljednjepomuzene krave,sisne čaške valjatemeljitoispratičistom mlakom vodom Sisne čaške s priključnimgumenimcijevimanaj-

43000 BJELOVAR, Osječka 104, Tel/fax 043/231-182 TRGOVINA SPECIJALIZIRANA ZA PRODAJU TRAKTORA, POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE, REZERVNIH DIJELOVA

Iznašegasortimanaizdvajamo

*LOMBARDINI" Lonac ll

jednostavnije je isprati na taj

se i pere četkom ispodmlaza vodovodne vode

način da se pomoću podtlaka kroz njihusiše voda iz pričuvne kante. Taj postupaktreba ponavljatinekoliko puta.Vanjska površinaposude za mlijekočisti

Svrha čišćenja i dezinfekcije strojaza mužnjui ostalogmljekarskogpriborajest da se ukloni sloj organsketvari i unište mikro-

organizmikojisu zaostali na čistim plohamapribora. Na tajće način dijelovistroja i ostali mljekarski priborbiti pripremljeni za slijedećumužnju.

Umjetno osjemenjivanje

ili prirodni pripust -

izbor pri rasplođivanju

krava

pripustom ili umjetnimosjemenjivanjem.

Usporedbaprirodnogpripusta i umjetnogosjemenjivanja

Piše: dr Ivan Jakopović

Proizvodnjamlijekatemelji se na iskorišćivanju osobine mliječnosti krava;ona je sekundarna pojavareprodukcije.

uključuje u proizvodnju, a samo najboljamuška grlaostaju za korištenje u rasplodu.

Zbogsvega ovog od izuzetnog je interesa stvaranjeuvjeta za osiguranjeoptimalnograsplođivanjakrava u stadu ističući pri tome posebiceznačajredovite plodnosti, a da je kod toga genetskavrijednostteladi što je mogućeveća

Laktacija se kao fiziološki proces javaljanakon telenja s prvotnom namjenomosiguranja hrane mladunčetu Kod govedagenetskom izgradnjomosobina mliječnosti značajnojeunaprijeđena što osigurava znatno veće količine od onih namijenjenihothrani teleta. Laktacijatraje u vremenu, tijekom kojegkoličina mlijekaopada,da bi na krajuzavršila zasušenjem.Nova laktacijazapočinje novim telenjem, s većom količinom mlijeka.

Organizacijaoplođivanjakrava u stadu

Prirodnim se pripustomobavlja sparivanjemuških i ženskih životinja,nakon kojegse, ako se ono obavi u pravo vrijeme, što jeu ovom slučajugotovopravilo, očekujeuspješnaoplodnja. U prirodnom jepripustujednostavnije izabrati pravo vrijemepripusta jerkrava dozvoljavaoplodnju s bikom samo onda ako jeona u pravojfazi spolnogciklusa.

Umjetnoosjemenjivanje svodi se u konačnici na unošenjesjemena bika u reproduktivni trakt ženskoggrla.Ovo obavljastručna osoba kojajespecijalizirana za ovajposao.

Detaljnopraćenjereprodukcijskogstatusa svake krave jedanje od temeljaučinkovite reprodukcije u stadu

Poslijetelenjapotrebnojepratiti reproduktivni status svake krave, posebicezdravstveno stanje reproduktivnih organa

Da bi posao umjetnogosjemenjivanja bio uspješanpotrebnoje udovoljiti većem brojuuvjeta. Cjelokupnipostupakumjetnog osjemenjivanja bitno se razlikuje od prirodnogparenja,iako je konačni učinak jednog i drugog isti;krava ostajesteona.

Zbog interesa za proizvodnjom što veće količine mlijekaposebno jeznačajno da se redovitim telenjemosiguraoptimalantijek laktacije.

Tele kao životinja nove generacijepredstavljaproizvodnuvrijednostjer se nakon othrane može prodati na tržištu. Značajnijaje,međutim,uzgojnavrijednost teleta Ono predstavlja slijedgeneracija; u većini slučajeva žensko grlose na krajuuzgoja

Otkrivanjepojavetjeranja(estrusa) od izuzetnogjeznačaja za učinkovito odvijanjereprodukcije.Krava jeplodnasamo u kratkom razdobljuestrusa, jednefaze ovog ciklusa. Ne otkrije li se u to vrijemeestrus oplođivanje jebezuspješno, te jepotrebnosačekati novi reprodukcijski ciklus. Oplođivanjegovedamože se obaviti na dva načina;prirodnim

Kod prirodnogpripustaživotinje svojimponašanjemjasnopokazujuželju za parenjem.Kod bika željajestalna, a kod krave ona ima cikličnu osobinu od estrusa do estrusa Prvi je,dakle,zadatak bika otkriti sposobnost(želju) ženskoggrlaza parenjem. Za razliku od togakod umjetnog osjemenjivanja estrusnu fazu ciklusa treba otkriti čovjek;uzgajivačodnosno osjemenitelj. Ako se ovo ne prati s dovoljnopozor-

nosti, te se osjemenjivanje obavi prijeili poslijeoptimalnog vremena, uspješnostkoncepcije je mala,odnosno neće se postići.

Samo odlaganjesjemena u prirodnom se pripustuobavlja na idealan način, dok kod umjetnog osjemenjivanjauvelike zavisi o znanju i postupcimaosjemenitelja. Ne obavi lise kod umjetnog osjemenjivanjaoptimalnoodlaganjesjemenaučestalost koncepcijemože se znatno smanjiti. Kod umjetnogosjemenjivanja osjemeniteljprijeunošenjasjemena ima mogućnostutvrđivanja zdravstvenogstanjareproduktivnih organa krave;ako jezdrava obavljaosjemenjivanje, a ako se pojavila neka bolest provodi se prijeosjemenjivanjaliječenje. Samo reproduktivno zdrava krava ima mogućnost“uspješnog oplođivanja.

U procesu oplođivanjaputem prirodnogpripusta nema međutim =mogućnostneposrednog utvrđivanjazdravstvenogstanja reproduktinihorgana Ovdjeje posebiceznačajnapojavazaraznih bolesti spolnihorgana Rasplodnjakima neposredankontakt s većim brojemženskih grla od kojihneke mogu imati zaraznu spolnubolest Kako se ovakva bolest prenosispolnimčinom to jeza očekivati da se ona može rasplodnjakomširiti na veći brojgrlakoja s njimedolaze u spolnuvezu

Zahvaljujućiupravo umjetnom osjemenjivanju danas su zarazne spolnebolesti u govedaprava rijetkost, jerse oplođivanjem na ovajnačin one ne mogu prenositi. U prošlostiježelja za sprečavanjemširenjaspolnihbolesti kod goveda u značajnojmjeridoprinijelaširenjuumjetnogosjemenjivanja u gotovosvim stočarski razvijenimzemljama. Nasljednaosnovica prenosi se na potomstvoprekoroditelja. Iako

Mljekarski list

promatrajućiovajodnos na pojedinojživotinjiproizlazi da jenasljednaosnovica potomkaprodukt nasljednihosnovica roditelja,ipakje,ako se promatra na razini populacije,doprinos oca u izgradnjigenetskeosnovice značajnoveći Ovo prijesvega proizlazi iz činjenice što se korištenjem umjetnogosjemenjivanja može dobiti daleko veći brojpotomaka nego jeto slučaj kod prirodnogpripusta.Pridonim se pripustom u prosjekumože tijekom jednegodineoploditi oko 100 plotkinja, a kod umjetnogosjemenjivanjadobije se godišnje ponekad i više od 10 000 doza sjemena kojese tijekomjednegodine mogu koristitiza osjemenjivanježenskih grla. Na ovajjenačin za oplođivanjeputemumjetnog osjemenjivanjadostatan relativno mali brojrasplodnjaka, te se stogauistinu mogu za roditelja nove generacijeizabirati samo najboljamuška grla.Zbogtogaje genetskaosnovica koja se po očevojstrani osjemenjivanjem ugrađuje u uzgojnuvrijednost novog grlaizrazito visoka Ova činjenica potičemnoge uzgajivače da na svom stadu koriste sjemebikova iz umjetnogosjemenjivanja jerna tajnačin dobivaju novu generacijuživotinjaznačajnoviše genetskevrijednostipromatranih osobina, te tako osiguravaju u organizacijiproizvodnjekorištenjenovih proizvodnihgrlakoja im dajumogućnostpostizanja veće isplativosti.

te su uvedeni u središnjipopis muškogdijelamatične populacije. To su tzv predigrirani rasplodnjaci.Preostali dio plotkinja oplođuje se rasplodnjacima nekontroliranogpodrijetla. Uvažavajući sve prednostipojedinognačina rasplođivanja proizlazi da jeumjetnoosjemenjivanjenajpoželjniji način rasplođivanja u goveda. Od interesa je da se ono koristi svuda gdje za to postojeobjektivnemogućnosti što jejasnonaznačeno i u sadašnjemProgramugnojidbenog stvaranjagovedau Hrvatskoj. Svuda gdjene postojeuvjeti za primjenuumjetnogosjemenjivanja od interesa jeda se koriste bikovi poznatogpodrijetla. Najnepovoljniji je način korištenja bikova bez poznatogpodrijetla. U tom slučajugenetskajevrijednostpotomakaupitna, a vrlo često su to izvori spolnihbolesti budući da nijemogućeorganizirati bilo kakav oblik zdravstvene kontrole

Stanjeoplođivanjagoveda u nas U Hrvatskojjeumjetnoosjemenjivanjenajučestaliji način oplođivanjakrava Ono sudjeluje s više od 75 % Prirodni se pripust na preostalomdijelupopulacije javlja u nas u dva oblika Dio plotkinjaoplođuje se izabranim rasplodnjacimakojipotječu od genetskinadprosječnihroditelja,

Novim Zakonom o stočarstvu kojijedonesen u srpnju ove godine jasno su propisaniodnosi u područjuoplođivanjakrava Zakonom jepredviđeno da se oplođivanjemože provoditiumjetnim osjemenjivanjem i prirodnimpripustombikovima poznatogpodrijetla. Dok se kod umjetnog osjemenjivanja ne postavljaju nikakva ograničenjaprinjegovoj uporabi, kod prirodnogpripusta to nijeslučaj.Zabranjeno jekorištenjebikova nepoznatogpodrijetla.Prirodni pripust kao način rasplođivanja krava može se koristiti samo na vlastitom stadu Samo u slučaju ako se na razini županijeutvrdi da na nekom od njezinihpodručjanijemoguće organizirati na učinkovit način umjetnoosjemenjivanje može se donijetiodluka da se prirodni pripust na tom područjuorganizira za veći brojstada

Ovakvom odredbom vezanom za korištenjebikova u prirodnom pripustupotiče se na indirektan način primjenaumjetnogosjemenjivanja,jerjegospodarski neopravdano da se rasplodnjak drži u uzgoju, za korištenje samo na jednomstadu Međutim ukoliko neki uzgajivač ima izričitu želju da drži uzgojnovaljanograsplodnjaka na svojemstadu to mu je ovim odredbama zakona dopušteno

na vlastitom stadu Ovo znači da se i u tom slučajutreba tražiti stručna pomoć veterinara, ako neka od životinja,kojutreba osjemeniti sam uzgajivač,pokazujeznakove bolesti spolnih organa

nosi umjetnoosjemenjivanje, glede uzgojnetako i zdravstvene osnovice.

Umjetnojeosjemenjivanje krava najboljiizbor u svim onim slučajevimagdjese može na učinkovit način obaviti Pri tome se pretpostavlja da će služba reprodukciječiniti jošveće napore kako bi ovajnačin oplođivanja krava što boljeobavila

Vrijednojejošistaći da jeu novom Zakonu propisano da umjetno osjemenjivanje mogu obavljati veterinari,veterinarski tehničari i uzgajivači na svojemstadu ako su prijetogauspješnozavršili izobrazbu kojajeza tajposao propisana. Ova odredba osigurava mogućnostonim uzgajivačima kojiimajuveći brojkrava, te žele izobrazbom ovladati ovom tehnikom,da sami obavljajuposao umjetnogosjemenjivanja na svojimgrlima u stadu Na ovajnačin stvara se osnovica da se uvijek u pravo vrijemeobavi umjetno osjemenjivanje zdravih plotkinja

CG ABER Braasši:

* Gospodarstvo“.

Ovim odredbama Zakona razriješeni su opravdaniprigovori odredbama kojesu ovu materiju propisivale u Zakonu o mjerama za unapređivanjestočarstva U njemuje,naime bilo propisano da se bikovi za prirodnipripust smijudržati samo tamo gdjeto odluče općinskeskupštine, a umjetnoosjemenjivanjemoglisu obavljatiisključivoveterinari Sada je posao umjetnogosjemenjivanjapovjeren i osposobljenim uzgajivačima, a bikovi poznatogpodrijetla mogu se koristitina svakom stadu gdjeuzgajivač nađe svojinteres Stručne službe (selekcijska,veterinarska i savjetodavna)trebajupripomoći uzgajivaču u donošenjunajpovoljnijeodluke o načinu oplođivanjakrava,imajućipritome u vidu sve prednostikoje sa sobom

Ukoliko ne postojeuvjeti za to tada jekorištenjebikova poznatogpodrijetlapraviizbor prioplođivanjukrava Najgorebi,međutim,bilo ako se za oplođivanje koriste bikovi nepoznatogpodrijetla.

Valjatakođer voditi računa da je u slučajupromjenjenihuvjetapri organizacijiumjetnogosjemenjivanja,gdjeće nastati objektivne mogućnostikorištenja ovog načina oplođivanja, od interesa za uzgajivačepostojećisustav oplođivanjakrava korištenjembikova zamijeniti sa sustavom umjetnog osjemenjivanja.

Troškovi proizvodnje

mlijeka, cijene

koštanja, rentabilitet i ekonomičnost

Piše: JosipHaluška

Govedarska proizvodnja jegrana stočarstva kojaputemuzgojagoveda prerađujekrmiva u stočne proizvode. Ta preradamora biti racionalna i ekonomična, pa stoga treba očekivati da će troškovi

materijala biti najveći i da će oni u strukturi cijenekoštanjastočnih proizvodazauzimati glavno mjesto. Tu je u prvome redu vrijednost obrta stoke (tovteladi i junadi).

Kod matične stoke (rasplodne krave)kojaostaje u proizvodnji

više godina,cijenakoštanjatereti samo jedandio vrijednosti matičnoggrla, i to u obliku amortizacijekojaulazi u cijenukoštanjakao skupinatroškova Osnovni materijal za proizvodnju mlijekajesthrana od koje se tijekom procesa proizvodnje stvara proizvod.Postoje i pomoćnimaterijali za proizvodnjukojine ulaze u supstancuproizvoda, već pomažu procesu proizvodnje i svojomcijenomulaze u troškove proizvodnje(lijekovi,potrošni materijal i sitni inventar). Troškovi u proizvodnjimlijekadijele se na fiksne i varijabilne. Fiksni troškovi opterećujuproizvodnju bez obzira na njenuvisinu Njih čine uzdržni dio obroka,veći dio

živograda,dio materijalnih troškova,amortizacija i neizravni troškovi. Varijabilnitroškovi se mijenjaju s obzirom na visinu proizvodnje, a to su proizvodni dio hrane,dodatni rad i dr Odnos fiksnih i varijabilnih troškova u strukturi cijenekoštanja litre mlijekamijenjaju se s povećanjemproizvodnje.

Stočna hrana jedanjeod glavnih troškova

Kupovinomkrmnih komponenata i pravljenjemvlastitih krmnih smjesapostiže se cijenaobroka niža za 30 %. Dakle,ulaganjemkroz koncentrat iznad osnovnog obroka od 0,5kgza litru mlijekadobije se vrijednost od 1,50do 2,00kune

Posebnu važnost ima odnos uzdržne i produktivne hrane kojiiznosi 1:1 do 1:1,5.Odnos uzdržne i produktivnehrane, te količina, kakvoća i cijenahrane osnovni su činiteljikojiutječu na ekonomičnost proizvodnjemlijeka.

Proizvodnja i količina mlijeka temeljese na količini i kakvoći mlijekaproduktivnehrane,dok uzdržna hrana predstavlja “neproduktivnitrošak"

Proizvodnjamlijeka ima posebnu strukturu troškova

Visina relativnogučešća hrane u strukturi troškova proizvodnje mlijekakreće se od 50 do 60 %, dok ostali troškovi iznose 40 - 50 %. Štoje veći udjelhrane u strukturi troškova, tim su i drugi troškovi manji.Visina troškova hrane ovisi o cijenihrane i odnosu drugihtroškova U borbi za povećanjevlastite dobiti veliku uloguima snižavanje troškova hrane Za zadovoljavanjeosnovnih životnih potreba, krave morajudobivati kvalitetnu voluminoznu hranu (kukuruzna silaža i sijeno), a za veću proizvodnjudodajuse i u hranidbi koncentrati kroz koje se ostvarujedobit.

U proizvodnjimlijeka, iz gospodarskih razlogatreba izbjegavati kupovinugotovihkrmnih smjesa.

U strukturi obroka najskuplja je HJ (HJ= hranidbena jedinica) iz sijena, a najjeftinija iz kukuruzne silaže Zato se u obrocima krava dajuminimalne količine sijena (3 - 4kg), a 20 - 25 kgsilaže koja u 1 kgsuhe tvari ima 0,84 - 1,08HI Troškovi rada predstavljajudrugi važan trošak u proizvodnji mlijeka.Proizvodnost rada integralni jepokazateljtehnoekonomske i drugevaljanostikorisnograda Na proizvodnost rada utječu brojničimbenici proizvodnje, kao što su to brojgrla po radniku, tehnologija i organizacijarada,

OLJUITI

PROIZVODNJATRGOVINA - EXPORT-IMPORT 43212 ROVIŠĆE, ŽABLJAK bb

visina proizvodnje po grlu i stupanjtehničkih sredstava, a i drugi elementi izvan tehnologije. Troškovi rada u vezi s procesom proizvodnjeubrajaju se u neposredne troškove Odnos neposrednog i posrednograda iznosi 70:30 Bez obzira na stupanj tehničke opremljenosti,proizvodnjamlijeka u odnosu na druge proizvodnje u stočarstvu traži dosta živogarada Sistem držanja krava i sistem mužnjetakođer utječu na produktivnost. Utrošak rada može se ocijeniti prema djelotvornosti rada i sudjelovanja u strukturi troškova U strukturi troškova rad sudjeluje sa 10 - 15 %, pa i više

bređe junice2.000,00DEM, a proizvodnivijekje7 godina,troškovi proizvodnjegodišnje se terete u obliku amortizacije sa 400 DEM/5 godina.

Po današnjimzakonskim stopama amortizacija na osnovno stado krava iznosi 20% godišnje. To znači da krave iz rasploda ne bi trebalo izlučivati prije 7 godina starosti (Slaktacija), osim ako za to ne postojedrugirazlozi

Ta cijenaproizlazi iz visokih troškova proizvodnjekojajerezultat neracionalne,niskoproduktivne i nedjelotvorneproizvodnje.Cijenakoštanjarazličita je od gospodarstva do gospodarstva, a proizvođačiobično ne znajustvarnu cijenukoštanja svojihproizvoda.

Uz amortizacijukrave,otplaćuje se i amortizacijaobjekta - štale godišnjomstopomod 2 do 3 % tijekomdugogniza godina.

Uz to, amortizaciju čine skupa štala,skupogrlo i skupaoprema, pogotovoako se sve financiralo kreditnim sredstvima Općitroškovi su varijabilni troškovi bez obzira na visinu proizvodnje, a tu ulazi dio plaće i dio materijalnihtroškova Ti se troškovi u strukturi troškova kreću od 10 do 15%.Uz navedene troškove postoji i niz drugihtroškova kojiopterećujuproizvodnju mlijeka, ali u manjimrazmjernim odnosima

Cijenakoštanja, a time i rentabilnost i ekonomičnost proizvodnje,ovisi o: veličini gospodarstva, visini proizvodnje,cijenihrane, cijenirada,stupnjumehaniziranosti,primjenitehnologije, zaduženosti kreditima i cijenidrugih inputa.

Produktivnost rada mjeri se utroškom živogarada po jedinici proizvodnje,utroškom rada po grlugodišnje,brojemkrava po zaposlenomradniku, te proizvodnjommlijeka po radnom satu Učešće rada u određenom jeodnosu prema troškovima hranidbe i troškovima amortizacije. Ako sagradimoskupuštalu i opremimo jeskupomopremom, uštedjet ćemo ljudskirad,ali ćemo povećati amortizaciju.

Obiteljska=gospodarstvakoja imaju10 krava mogu uračunati troškove rada u visini mjesečne plaćejednogaradnika

Amortizacija iligodišnjiotpisdijelavrijednosti krave kao osnovnog sredstva. Svako grloulazi u proizvodnjumlijeka kao osnovno sredstvo i tijekomproizvodnog vijeka mora se otplatiti u obliku amortizacije.Amortizacijautječe na djelotvornostproizvodnje, kao i uzdržna hrana. Otpisse mora obaviti bez obzira na to jeli krava visokoproduktivna ilinije. Stavka amortizacijejerazmjerno visoka u strukturi troškova i kreće se od 5do 15 %,pogotovo kod zasnivanjamatičnogstada krava, kupovinombređih junica.Primjeraradi, ako jenabavna cijena

Teško jeutvrditi prag rentabiliteta proizvodnje s obzirom na spomenutečimbenike kojiutječu na rentabilnost U svakom slučajuto jeproizvodnja iznad 12,5 VHD (HD hranidbeni dan)ili više od 4.500 litara po kravi godišnje i to poduvjetom: e da troškovi hrane sudjeluju barem s 50 % u strukturi troškova,

e da je utrošak hranidbene jedinice za 1 litru mlijekaispod 1,jerkod niže proizvodnje taj jeutrošak veći, e da je cijenakoštanja 1 HJ manjaod 50 % prodajnecijene mlijeka.

Veterinarske usluge i lijekovi u troškovima sudjeluju od 1 do 1,5 %, osiguranježivotinje 3 - 4%, rad traktora i drugihstrojeva 35 %, a ostali izvorni i neizvorni troškovi 5 -10 % Spomenuti razmjerniodnosi troškova više su iskustveni i orijentacijski. Ukupni izvorni troškovi u strukturi troškova proizvodnjemlijeka ne bi smjeliiznositi manjeod 80 %, a neizvorni ne više 15 - 20 % U strukturi prihodaproizvodnje mlijeka,prihod od mlijeka s premijommorao bi iznositi 80 - 90 %, a prihod od priploda i prirasta teleta od 10 do 20 %

Na temeljutroškova hrane može se izračunati i ukupnacijena koštanjamlijeka.

Kod proizvodnje od 10 VHD ostvaruje se sigurangubitak,jerje utrošak hrane za 1 litru mlijeka najvećizbogfiksnih troškova.

Samo visoka proizvodnjamlijeka po kravi može biti unosna i gospodarskiopravđana, a može se postićiiskorišćivanjem visokih proizvodnihkapacitetagrla. Dobit može donijetivisoka proizvodnja po ha,kojuodređujubroj krava/ha i visina proizvodnje po kravi

Cijenamlijeka u Republici Hrvatskojzadovoljavajuća jei kreće se na razini europskihcijena. Kod nas nijeproblem u proizvođačkim prodajnimcijenama, već u visokojcijenikoštanjamlijeka.

Na uspješnostproizvodnje, uz proizvodnogospodarske = parametre, utječu i pojavebolesti Mljekarski

Uskoro dovoljno

domaćeg mlijeka

Piše:Martin Vuković

stvu).Samo nešto više od 5 % | gospodarstava ima više od 7 grla goveda.Stoganiječudoda i dalje uvozimo oko 200 milijunalitara | mlijekagodišnje,istaknuo je Ćosić.

vaka,skupujebilo nazočno pedesetak predstavnikamljekara iz CijeleHrvatske Otvarajućiskup, dr. Hrvatin Ćosić iz HGK upozo-

Proizvodnja i preradamlijeka ui Hrvatskojbila jetema okruglog stola kojijepočetkomstudenoga organiziraoSektor za poljoprivredu,prehrambenuindustriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore.

Uz predstavnikeKomore,te mi- | nistra Zlatka Dominikovića i njegova zamjenikaDubravka No- |;

padbrojagovedakojiseu 1997, zaustavio na 451 tisuću goveda, odnosno 298 tisuća krava i steonih junica. Ne zabrinjava samo niska proizvodnja(ispod 2 tisuće litara po kravi), te usitnjenost

PredsjednikUprave “LURA groupa“Luka Rajićrekao jeda je za njegovečlanice neodrživo | poslovanje s čak 35 tisuća gosporio jena stalni triđdesetogođišnjidarstava, od kojihjenajvećibroj u kasnojživotnojdobi Naglasio jeda “Lura group"niti ne pomišljaprekinutiodnose s tim |"malim" proizvođačima, ali da je ukupnibrojgoveđa,nego i vrlo | buđućnost u specijaliziranim i “velikim" proizvođačimamlijeka Naš program uvoza 10 tisuća imanja(2,6krava po gospodar-junicasamo je gašenjepožara,

rekao je Raić te najaviokrediši tiranje 100 oglednihstaja sa 4080 krava, i to po sistemu “ključ u ruke", te isključivo mladim poljoprivrednicima.Ujednojeod Ministarstva poljoprivrede i šumarstva zatražio podršku,kako bi veliki proizvođačidobili i primjerenu količinu obradivih površina. Vlasnik “Male mljekare" iz Valpova, Božo Šutalo,upozorioje na problempraznihstaja u okolici Valpova i DonjegMiholjca, kojeniti nakon više pokušajanije uspiokupitiili dobiti u zakup kako bi ondjeorganiziraoproizvodnju.

korisno ne samo zbogmlijeka, nego i mesa, kojeg ne nedostaje samo u Hrvatskoj, nego i cijeloj Europi,naglasiojeČičmak.

TajnikHrvatskogmljekarskog društva,JurajČičmak,upozorio jena nedostatak obrazovnih programa i stručnjakakojibi osposobili naše proizvođače za učinkovitijuproizvodnju, te istaknuo da treba više razmišljati o proizvodnji u Lici i drugim“ekstenzivnim" krajevima. S togagledišta ovčarstvo može biti iznimno

Direktorica “Domila" JanjaJozanović govorila jeo potrebi povezivanjaveterinarske,poljoprivrednosavjetodavne, te selekcijske službe, bez čijepomoćineće biti povećanjaproizvodnje od dvijetisuće litara po kravi Pri krajurasprave ministar Zlatko Dominiković pokušaojeunijetiviše optimizma u budućnost te proizvodnje.Temelj za to, po Dominikovićevim riječima, ječinjenica da će ove godinebiti kreditirano 18 tisuća junica pa se, uz drugemjere, na krajugodine može očekivati proizvodnja mlijekaveća za čak oko 20% prema godini1996 Osvrćući se na raspravu u kojojse govorilo o potrebiokrupnjivanjaproizvođača,ministar poljoprivrede i šumarstva rekao jeda svi moramo biti svjesnitogada tajproces ide

Za špekulante nema

kredita

Piše:Martin Vuković

RavnateljiHrvatskogzavoda za poljoprivrednosavjetodavnu službu i Hrvatskogstočarsko-selekcijskogcentra, dr Ivan Katave sek a Će

polako, što pokazuje i primjer iz Slovenije u kojoj se nakon tridesetogodišnjeg rada stiglo do prosjekanešto većegod 6 krava Naš ciljje da tajprosjekdostignemoza.slijedećihpet godina, no moramo računati na to da će posljedica biti smanjivanje brojapoljoprivrednihgospodarstava Ministar Dominiković zaključio jeda Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva odlučno ustraje u namjeri da maksimalno zaštiti i potičedomaću proizvodnju, te jenajavio da se već iduće godinemože očekivati uvođenjeprelevmana na uvoz mlijeka.Sva tako prikupljena sredstva iskoristit ćemo i da bismo potakliproizvodnju na seljačkim gospodarstvima, rekao jeDominiković Uz to, najaviojepodršku Vlade,kako bi mladi poljoprivrednici koji se specijaliziraju za pojedinuproizvodnjudobili više državne zemlje.

grlauvoznici ostvarujupovoljne inozemne kredite, pa nećemo dopustitišpekulantima da nenamjenskikoriste sredstva kojasu planiranaisključivo za obiteljska gospodarstvatj.njihovuproizvodnju,istaknuli su dr Katalinić i inž. Ernoić. Govoreći o provedbi programa kojimse želi povećati brojjunicaodnosno mliječnih krava te smanjiti uvoz gove-

linić i dipl. inž MiljenkoErncić, obavijestili su novinare da jestav Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, odnosno hrvatske Vlade da se krediti za mušku i žensku telad dodijeljujuisključivo za grla iz domaćeguzgoja. Za uvozna aa ao din sora

> Prodajte radijevaše skupo i vrijednomlijeko mljekari, i štetaga je trošiti za telad.

:<y Za ishranu Vaše teladipostojisada na tržištumlijeko u prahu,

Kabo se može davatiteladi odmah poslijeporoda

Već u Kolostrumu

Kabo poslije4.tjedna starostiteleta

200gramaKabootopiti u 2 litretopčevode(zagrijane na 50*C) i nadodati 2 | kravljegmlijeka Tako dobijete 4 litre najboljegmlijeka za telad po obroku - napajajte 2

U 3 do4litrevodezagrijanena50*Cdodajte400 grama Kabo i tako napajajte telad dva puta dnevno! K tomu možete ponudititeletu sijena i smjese obogaćene Sano mineralnim dodatkom za telad,te vodu

ZAR NIJE A cijena?

A Die 1 litraSanoKabo košta samo pola litrevašegmlijeka

Prednost primjene Kabo

dvostruka ušteda kravljegmlijeka otpoma idobrorazvijena telad boljazarada od mlijeka nadopunjava i zamjenjuje puno mlijekakao lijepa,vitalnaizdrava telad idealno mlijekozatelad

Boji nd prij poč jura Bg poč odrasle preživače,nema zaostajanja u razvoju ZAHVALJUJUĆI KABO MOGU priodbijanjuodmlijeka PRODAVATISVOJE ji jednostavno

sa vodom zagrijanom

na 50*C umiješati a napajatisa napitkom na 38C (temperaturatijela) - takojednostavno ! =»=======e-

Mjesta: Telefon:

[_]Ovime naručujemjednuvreću Kabo

[_|Trebam kantu za napajanje,pjenjač dudu i kantu za mjerenje

[_]Želim da me posjetistručnjak

Ako Vaš trgovac od kojeg kupujetestočnu hranu još nema Kabo u svojojponudi, te ako on na Vaše traženje i preporukupočneprodavati Sano proizvode,dobijate jednuvreću Kabo besplatno.

đegmesa, Katalinić i Ernoić su istaknuli da jeod krajaveljače do 1. studenogkreditirano oko 13 tisuća grlaženske teladi, a od početkalistopada do danas oko 2 tisuće grlamuške teladi Za svako grloseljacidobivaju po 2.500 kuna (zažensku dvogodiš-

S dožupanomvukovarskosrijemskim

nji, a za mušku jednogodišnji kredit, uz kamatu oko 9 %).RavnateljiHrvatskogzavoda za poljoprivrednosavjetodavnu službu i Hrvatskogstočarskoselekcijskog centra obećali su da će se tajprogram nastaviti i idućih godina, te da je u Ministarstvu poljopriv-

AndrijomMatićem razgovarali smo o mjeramazaustavljanjadaljnjegpadastočarske proizvodnje, te s tim u svezi i o proizvodnjimlijeka

Od proizvodnje

mlijeka ipak se može živjeti

Piše:Milka Vida

Zaustavljanjedaljnjegpadastočarske proizvodnje,proizvodnje mlijeka,poticajnemjere Ministarstva poljoprivrede,davanje državnogzemljišta u zakup,samo su neke od tema o kojimasmo nedavno razgovarali s Andrijom Matićem,dožupanomVukovarskosrijemske županije. e Kako zaustaviti višegodišnji padstočarske proizvodnje?Jeste li zadovoljnimjeramakoje u tom smislu poduzimaVlada Republike Hrvatske? Činjenica jeda su zabilježeniizvjesnipomaci, no jošuvijek ima nezadovoljsava.

- Moram reći da smo ipakzadovoljnipomacimakoji su postignutimjeramaVladine politike,jerje dio obveza kojeje Vlada sebizacrtalazahvalan _i Vlada ga jepodmirila.Nadam se da će do krajagodinei novim uravnoteženjemproračunaipak uspjetiizvršiti sve svojeobveze. Činjenica jeda tekodove godine prviputaimamo cjelovitpristup tojproblematici.Samim tim što

smo dobili Zakonom o novčanim poticajima i naknadom u poljoprivredikojijevrlo jasno i precizno,čak mislim izdašno,ipak nagradiovrijedne i iskusne proizvođače, znak jeda se možemo pouzdati da će dugoročnijemjere kojeiztogamogu proisteći biti plodonosne za seljake.Samim tim što Vlada pokušavaiznaći i drugenačine kojiće potaknuti poljoprivrednuproizvodnju, svakako znači imogućnost da se i stočarska proizvodnjarazvije do željenemjere, u skladu s trendom,pa i s našom općomželjom da uđemo u Europskuzajednicu. Znam dobro da provođenje zemljišnepolitikekojaje u ovoj Županijinajdaljeotišla, a sada je to slučaj i u drugimžupanijama, u posljednjevrijemeipakima rezultata i da jepovećanjestočnog fondaveliko,jerse dobardio proizvođača brzo snašao u računima i u najvećembrojuslučajeva očekujenajvećeprihodeipakod stočarske proizvodnje. Štose tiče mlijeka, ako se povećavabroj krava, a povećavase, što pokazujupodaci,očitojeproizvodnja mlijekaveća,očito jei da isplate

ređe i šumarstva odlučeno da će se kredit seljacimadavati ne samo za njihovuvlastitu telad,nego i za onu kojukupena sajmu,ali uz uvjetda bude isključivo iz domaćeguzgoja, što na temelju zdravstvenogpregledaneće biti teško provjeriti. M idu bolje i da su premijeodnosno naknade kojejedržava odredila sada sigurnijiizvor, već početkom godinelako se može doći do brojkekoja se može ostvariti tijekom jednelaktacije.Posljednji program, kojijeVlada sada dala, jekreditiranje tova muške i ženske teladi To znači da će i telad biti na cijeni.Teladi nema bez krava koje su u laktaciji. Znak je da će i to potaknutipoljoprivrednike da idu na povećanjeosnovnog stada kod matičnih krava.

e U posljednjevrijemebilježimo nešto veću proizvodnjumlijeka. Unatoč tome,proizvođačimlijeka se žale da jeotkupnacijena niska,nezadovoljni su poticajnim mjeramaMinistarstva poljoprivrede i kažu da one još uvijeknisu učinkovite,onakve kakve bi morale biti

- Smatram da se žale oni koji imajupremalibrojgrla, ilijelaktacija kod njihovihkrava preniska da bi ostvarili sigurnerezultate kojiim jamčeopstanak na sadašnjem, da tako kažemo,nesigurnom tržištu. Činjenica jeda se prije od nečegamožda i moglo preživljavati, dok jena snazi bio sustav kojijetežio zadovoljavanjusocijalnihpotrebasviju. Ovo jevrijemekada agrar mora znatno uznapredovati, te će doći neminovno do raslojavanja na one koji to mogu i na one koji to ne mogu. Oni kojiimajuveći broj grla i krave koje u laktaciji s pet iliviše tisućalitarasigurno se ne žale,jerjenjihovaproizvodnja

dostatna za neću reći lagan,ali siguran i lijepživot

e Kada je u pitanju ta proizvodnja,proizvodnjamlijeka, možemo s radošću ustvrditi da smo ušli i u hrvatsko Podunavlje.

e Štonam možete reći glede zakupa zemlje,odnosno davanja državnogpoljoprivrednogzemljišta u zakup?

- Ne samo to, nego smo uspjeli postići i dogovor sa svim selima na područjuPodunavlja, s mjestima koja su na područjuŽupanijevukovarskosrijemske. S radošću gledamkako se to na našem područjuodvijapriličnom brzinom i u rokovima. Unatoč tome što jebilo primisli i želja ovakvih i onakvih,stvari idu onako kako ekonomska logika to propisuje. Na krajukrajeva, svi radimo za kune i od njihživimo.

- U ovojŽupaniji jepo tom pitanjuučinjenomnogo, sve u skladu s državnom politikom i nastojanjima da zemljišnapolitika u okviru toga u sljedeće tričetiri godinepotpunoriješipitanjevlasništva nad zemljom. Prema tome, sve što činimo sigurno jeu skladu s onim što je hrvatski Sabor u svojojstrategiji usvojio.Potvrda tome je i posljednjaaktivnost kojuMinistarstvo poljoprivredeprovodipreko poljoprivrednihsredišnjih službi One su svojomodlukom jamčile za poljoprivrednagospodarstva, Županjskamljekaraspremno ušla u jošjednuakciju

Otkup mlijeka iz

hrvatskog Podunavlja

Piše:Milka Vida

Počeo jeotkup500 litara dnevno i planda se dosegnekoličina od 12 000 litara mlijekadnevno Da je poljoprivredanajvažnija grana gospodarstva,potvrđuje između inoga i činjenica da se proteklih godinaupravo tojgraniposvećujeiznimna pozornost. Osobito se to odnosi na županijekoje su prijeDomovinskograta predstavljalepotencijalpoljoprivredne proizvodnje. U Vukovarskosrijemskojžupaniji,kojajetijekom rata teško stradala i ostala bez znatnogdijelaplodnihobradivih površina i stočnogfonda, a on se kao,što je poznato, ne može prekonoći obnoviti,poljodjelstvo je nezaobilazna tema svih političkihrazgovora, posebice sada kada se i dio Županije,

kojaimaju u zakupupreko30 hektara,nabaviti stotinu poljoprivrednihstrojeva, što znači cijelulinijukojaobuhvaća traktor od 120 ili 150 konja,jedanplug po izboru,jednutanjuraču po izboru,jedansjenospremač po izboru i jednuprksalicu po izboru. Da ne zaostajemo za zahtjevima pokazuje i to što od stotinu obiteljskihgospodarstava s područja cijeleHrvatske kojaće iskoristiti tu iznimno povoljnukreditnu priliku, na našu Županijuotpadaju 42 obiteljskagospodarstva. Možemo s ponosom reći da smo od ukupnihraspoloživihkreditnih potencijalaMinistarstva prema obiteljskimgospodarstvima 42 postoiskoristiliupravo mi [if

količina od 16 000 litara mlijeka, koliko se dnevno otkupljivalo s togpodručjaprijeDomovinskog rata

Županjskamljekaraplanira da će dnevno otkupljivati 12 000 litara mlijeka, od čeganajviše(oko 10 000 litara) s VUPIK-ove farme,“Jakobovac",gdje je smješteno 700 krava.Štose tiče cijene, ona jeista kao u ostalom dijeluVukovarskosrijemske županije,odnosno u ostalim dijelovima Hrvatske Kako saznajemo,cijenajetamošnjimproizvođačima prihvatljiva, čak štoviše vrlo povoljna,jerjeveća od one koju su dosad dobivali

pod upravom UNTAESa, polako ali sigurnoreintegrira u ustavnopravniporedakRepublike Hrvatske Da jetome tako kazuje i poslovičnaspremnostžupanjske mljekare“DOMIL" da nakon uspostavehrvatskogpravnog suvereniteta u hrvatskom Podunavlju krene s akcijomkojazaslužuje javnupohvalu.“Domil",naime, niječekao da se iskristaliziraju još neke političkenedoumice, već jes odlučnošću, kakva krasi samo izuzetne poslovnesubjekte, krenuo s otkupommlijeka na tome području.

Osim mlijekaotkupljuje se i stoka

U Bršadinu iPodrinjuprvoga je dana od seljakaotkupljeno 500 litara mlijeka.Otkupće se postupnoprovoditi i u drugimmjestima: nakon Bršadina i Podrinja planira se u Karadžićevu i Boboti U prvo vrijeme, što jei razumljivo,teško će se moći postići

Budući da jeveterinarska služba u hrvatskom Podunavljureintegrirana u hrvatski sustav, veterinarski će se nadzor prilikom otkupastoke, što jetakođer u tijeku na tome području,provoditi svrhovito,krajnjeodgovorno i po hrvatskim propisima. Na tome područjuuskoro slijedi i deratizacija,posao kojijeneminovan u takvim prilikama i područjima i

bez kojega bi učinkovitost ostalih važnih akcijamožda došla u pitanje.

S obzirom na to da jeuočeno da se gotovosvakodnevno iz pod-

ručjapodnadzorom UNTAES-a nezakonito dovozi stoka (prasci i janjciposebice) bez potrebitih isprava, što znači da stoka nije pregledana i da kao takva pred-

stavljaopasnost po zdravlje, animirana jepolicija da nadzire prelaženjenegdašnjihlinijarazdvajanja.

Obiteljsko

gospodarstvo

Hartman -

suvremeni proizvođači mlijeka

Piše: StjepanBrlek,dipl.ing.

ObiteljMarijanaHartmana u Sv Ivanu Žabnom, na suvremen način proizvodimlijeko.

Na 30 ha zemljištaizgrađen je potpunonovi objekt od 610 m? površine,sustav slobodnogdržanjasa 36 muznih krava, sa 10 grla u suhostaju, 25 junica i 15 grla ženskogpodmlatka. U ovome trenutku,kapacitet jeskoro popunjen.ObiteljHartman opredijelila se za holstein pasminu. U objektu se nalazi sustav za automatsku strojnumužnjukapaciteta 6 grla.Mlijekoodlazi

Gizdava

(pregonskipašnjaci,sjenaža i suho sijeno).

Za silažu i zrno siju18 k.j.kukuruza, 6 k.j.ječma, te isto toliko pšenice.Posjedujukompletnu mehanizaciju, a imaju i dva trenč silosa ukupnogkapaciteta 430 m?.

izravno u rashladni uređajkapaciteta 1 000 litara Prema izjavivlasnika, to jenajsuvremeniji sustav koji se danas koristi u Europi,uključujući i automatsko pranjesustava i individualno pranjevimena. Tijekom1996. Hartmanovi su Sireli,Bjelovarisporučili 97.817 kgmlijeka, a ove će godineprema vlastitojprocjeniisporučiti preko200.000 kg.Dnevno isporuče 700 litara (davne1978 obiteljJerković iz Koške kod Našica isporučila je200 000 litara mlijeka).

Od ukupnihzemljišnihpovršina, 50 % zauzimajuengleskiljuljevi

Na pregonskimpašnjacima uz željezničku prugu Križevci - Bjelovar i ovih se dana uočavajubrojna grla u vlasništvu obitelji Hartman Mladi i ambiciozni Marijan s ponosom kaže da s nekoliko proizvođača,među kojimaspominje gospodinaBasreka i Gostovića iz Vrbovca,čini strojnikrugkorištenjamehanizacije za spremanjesilaže, te za drugeusluge. Zaslugajeto glasnikaHMD-a. Obiteljsku farmu Hartman posjećuju mnogobrojnedelegacije. Prilikom našegaposjetabile su ondjedvijedelegacije, a razgovor jemorao biti prekinutjerjepočela večernjamužnja.Sve je funkcioniralo više nego besprijekorno

vlasnika

Martina Corca iz

Cirkvene, šampionka

izložbe u Gudovcu 1997.

nih,te drugihpopratnihmanifestacija.

Na izložbi u Gudovcu zapažena jei na naslovnojstranici našeg lista broj10/97 prikazanašampionka izložbe GIZDAVA, kataloški broj69,oteljena 23. travnja 1993 U prvojlaktacijiproizvoela je5.316 kgmlijeka.

Tim povodomposjetili smo ovih dana cijenjenuobiteljMARTINA ČORCA u CIRKVENISveti Ivan Žabno,vlasnika GIZDAVE, šampionkeMeđunarodnog bjelovarskogstočarskogsajma u Gudovcu.

Piše:StjepanBrlek,dipl.ing. održana u Gudovcu kod Bjelovara Za većinu izložbi u našem U serijiorganiziranihstočarskih |je listu dan prikazbrojagrla, izložbi u Hrvatskojnajuspješnija | njihovihkorištenih proizvodnih je,kao što se to i očekivalo, bila |kapaciteta,ocjenama,nagrađe-

Mljekarski list

Pred devedeset godina,neno

Cirkvena i središte Sv Ivan Zabno privukli su pozornost i zanimanjepoljodjelskostočarske, stručne i drugejavnosti uvozom kvalitetnih pasminagovedaiz Švicarske, a dio žitelja tih mjesta bio jejezgro za stvaranjejedne od prvihmarvogojskihudruga u Hrvatskoj, u Sv. Ivanu Žabnom. U ovih nekoliko desetljeća Cirkvena, Sv. Ivan Žabnoi njihovi žiteljiostali su vjernisvojimprecima i zato su i danas u samome vrhu,među većim proizvođačima po brojugrla i isporučenim količinama mlijeka.

Od mehanizacijeposjeduju 3 traktora od 42,55 i 62 KS,kao i kompletnumehanizaciju, osim žitnogkombajna, s napomenom da jemehanizacijazastarjela i da bi jetrebalo postupnoobnoviti Govedarskom proizvodnjom bave se već 34 godine.

isporučit će preko150 000 litara mlijeka.

Posjedujujednustajuveličine 9 x 9 m (81m?)u kojoj su smještene prvotelke, te objektveličine 18 x 8 m (144m?)za podmladak i tov muških grla. U tim objektima obavlja se klasično izgnojavanje.

Novi objektveličine 14 x 14 m (196m?) ima rešetkasti pod i tekuće izgnojavanje.

Na tome području je13 proizvođača s više od 10-36 muznih krava, a upravo jeobiteljMartina Čorca s isporučenih 120 450 litara mlijekavodeća među njima

U svim objektimaugrađene su pojilice, a u objektima za muzare jei sustav strojnemužnje. U priručnojmljekarinalazi se uređaj za hlađenjemlijekakapaciteta

1 000 1 Obiteljposjeduje i 2 trenč silosa kapaciteta 400 m?.

Martin,supruga Mira,sin Dražen i snaha Ivana, te Martinova majka,mala Valentina kćerka, unuka i praunuka,ljubimica sviju,čine skladnu i radinu obitelj.

ObiteljČorcposjeduje 33 k.j.vlastitog i 77 k.j.zemljišta u zakupu.

Siju20 k.j.ječma,11 k.j.DTS (petvrsta ljuljeva) 65 k.j.kukuruza za silažu i zrno Ostalo su prirodnelivade i pašnjaci.

Sada drže 33 krave, od čega2 bikovske majke i 16 grlaženskog podmlatka.

Zadovoljni su savjetodavnom, selekcijskom i veterinarskom službom Ističu sve pohvale.Ponosni su na česte posjetedomaćih i stranih delegacija, a naročito su zadovoljniposjetomgospodina Luke Rajića,kojijeobećao posjet na sajmu u Gudovcu i zajedno S gospodinomIvanom Štefekovim iz Sirele izvršio obećanje. ObiteljČorcnamjeravagraditi novi objekt za 60 muznih krava, a stare objektekoristili bi za uzgoj i tov podmlatka, tim više što i kane zadržati simentalca kojiima genetski potencijal više od 5 000 litara mlijeka.

U dvojbi su zbogzamršene procedure dobivanjakredita i zbog visokih kamata, za kojesmatraju da,kad jeriječ o izgradnji i opremanjuobjekata,nabavi mehanizacije,uzgoju i nabavi rasplodnih grla, ne bi smjeleprelaziti 4-5 %. Stalni i povoljnikrediti morali bi pratiti i nabavu sjemena,goriva, gnojiva i pesticida,predlažeMartin Navodi da u susjednoj Slovenijiseljaciuživaju te povlastice

U proteklomrazdobljuMartin je koristio neznatni dio kredita za adaptacijuobjekata,nabavu rasplodnihjunica i uzgojvlastitog ženskogpodmlatka. Tijekom1996. Čorčevi su Sireli, Bjelovarisporučili 120 450 litara mlijeka.Prema procjeni,1997.

Praktična primjenaporeza na dodanu vrijednostjednaje od nepoznanica za obiteljČorc. m

“HRVATSKO AMLJEKARSKO DRUŠTVO |

ZAGREB licaULA tel./fax: 01 424.420. NARUDŽBENICA |

ko

Ovime neopozivoRice

autoradr.StjepanaLeonora, po se od 150,00,kuna; dk ca iKnjigumožeteplatit:

“1.Pouzećem 2.Uz narudžbenicunažro računhHMD:30102678 5514. PRA BO

Mlada pšenica -

Piše:dipl.ing. Darko Kantoci

Mlada pšenicatradicionalno je neizostavni dio božićnogugođaja.Nježniizbojinajavljuju nam bogatužetvu iduće godine, a sve jeprisutnija i na gradskimstolovima.

ukras božićnogje stola

posudeod neglaziranekeramike ne dolaze u obzir

a

Pšenica se sijena dan Svete Lucije, 13. 12.,što jedovoljno rano da do Božića izraste jedra i zelena,visine 15 do 20 cm Kako bi uspjeh i estetski doživljaji bili potpuni,potrebnoje držati se nekih uputa.

Pšenicu sijemo u nisku posudu promjera 15 do 20 cm Za oko je ugodnije ako jesijemo u nekom ukrasnom tanjuriću ilizdjelici, ali

Na dno posudestavimo slojvate kojisluži za ravnomjernovlaženje.Na vatu nasipamoslojpšenice debljine0,5do 1 cm Zrna nijepotrebnopokrivatizemljom. Prvih nekoliko dana zrna stalno vlažimo, no s vodom ne treba pretjerivati kako pšenica ne bi počelatrunuti Posudu držimo na sobnojtemperaturi. Budući da je za nicanjepotrebna i svjetlost, posududržimo poredprozora Potrebno ju je svakodnevno okretati, kako bi iznikla pšenica bila iste visine Ako uskladite sve uvjete,pšenica će proklijati nakon 3 do 4 dana. Kada se pojavi prvizeleni list,pšenicućemo

premjestiti na hladnijemjesto, jervisoka temperaturauvjetuje brži rast I daljeumjerenovlažimo,najboljeujutro i navečer. Kada izrastu,vlati pšeniceobično nisu jednakovisoke pa ih je dobro poravnatiškarama. Nakon toga ih zavežemo trobojnom vrpcom. |

Božikovinasimbol božićnih blagdana

Piše:dipl.ingDarko Kantoci

Božikovina jeukrasna drvenasta biljkakojajeod davnina sinonim za božićne blagdane i kojajevezana uz kršćansku vjeru od njenih početaka.

su kršćani prihvatiliukrašavanje božikovinom,tajse običajudomaćio u svijetu i postaoneraskidivim dijelombožićnih blagdana.

Običajukrašavanjaprostorija i ulaza grančicamabožikovine počeo jedavno. Takvo jeukrašavanjebilo poganskiobičaj i kršćanski ga vođe u Rimu nisu odobravali, čak su ga i zabranjivali. No,Božić jebio približno u isto vrijemekada i slavlje u čast bogaSaturna, pa jebilo logično da se iskoristi biljnimaterijalkoji jeu to doba godinepristupačan i zanimljiv.Smatra se da su kršćani,rabeći božikovinu, bili manjeupadljivi među svojimsusjedimamnogobošcimakojiim nisu bili prijateljskinaklonjeni. Bez obzira na razlogezbogkojih

Božikovina, osim toga,ima ulogu i u raznim legendama i praznovjerjima. U nekim dijelovima Engleskepostojala su strogapravila o postavljanju i skidanjubožikovine U nekim se mjestima smatralo nesrećom unošenje božikovine prijeBadnjaka, a negdje jeskidanje bilo nužno prijeSvijećnice.Ponegdje se smatralo, ovisno o vrsti božikovine, da će u kući vladati žena ilimuškarac U nekimse zapisimamože pročitati da božikovina posađenaoko kuće odbijauroke i bolesti i brani kuću od gromova Nekoć se od lišća božikovine pripravljao napitakkojijepoticajnodjelovao na organizam.Europljani su se po prviputasusreli s tim obi-

čajemkod Sjevernoameričkih Indijanaca.Kasnije su ga preuzeli bijelci,posebice u vrijemegrađanskograta između Sjevera i Juga.Danas jeobičajpripreme napitka od božikovine nestao Uporabagrančica za ukrašavanje domova u vrijemeBožića ne smanjuje se Stogaječesta nekontrolirana berba, pa jeta biljka kod nas ZAŠTIĆENA ZAKONOM, a njezinobranjeili uništavanje predstavljakrivično djelo!

Božikovinu možemo saditi na okućnicama, u manjimskupinama, kao živicu ilisamostalni primjerak.Dobro podnosi rez i može se dobro oblikovati. Budući da su cvjetovidvodomni, za dobivanjeukrasnih plodovapotrebnoje posaditimušku i žensku biljku. Danas postoji više uzgojnihvrsta, pa svatko može naći nešto za sebe Spomenimoneke uzgojne vrste

Ilex aquifolium “J. C. van Tol",samooplodna vrsta.

Ilex Aquifolium“PyramidalisFructu Luteo? i “Bacciflava", vrste sa žutim plodovima.

Ilex Aquifolium“CrispaAurea Picta"? i “Golden ing",čijilistovi imajurub žutozelene boje.

Ilex Aquifolium“Ferox" i “Ferox Argentea",čije su plojkelistova prekrivenebodljama.

Božikovina jespororastuća ali dugovječna vrsta Može doživjetistarost do 110 godina.Drvo je cijenjeno i koristi se za izradu manjihpredmeta.

U crno obojenodrvo služi kao zamjenaza ebanovinu Božikovina je i medonosna biljka, čijejemed visoke kakvoće. m

Izrada božićnih simbola u obitelj

Piše: dipl.odgajateljZrinjkaKeglevićStević

sam Božić,završava 6. siječnja, na dan Sveta tri Kralja.

Obiteljismlađom djecom s posebnom se pomnjom pripremaju za ove blagdane, u želji da njihovoj djeci ta obiteljskaslavljaostanu najljepšasjećanja na djetinjstvo.Stogasu nezaobilazni i iznimno važni svi simboli kojidjecupripremaju za spomenuteblagdane.Značenjesimbola božićnog ozračjanijepotrebnodjetetuobjašnjavati; ono će samim postojanjemsimbola u svome domu naslutiti njihovoskriveno značenje i smisao Mi odrasli najviše ćemo,dakle,pridonijetidjetetovojspoznaji ako ga što jemogućeviše uključimo u sve djelatnosti oko priprema za blagdane i oko izrade blagdanskihobilježja.

Cijelimjesecprosinac po našojkršćanskojkulturi i tradicijiposvećujemoiščekivanju i slavljenju Isusova Rođenja.Ove godineDošašće iliAdvent počinje 30. studenog(SvetiAndrija) i traječetiri tjedna.BlagdanSvetogNikole uvijekobilježavamo 6 prosinca, a 13 prosincablagdanSvete Lucije. Vrhunac obiteljskogokupljanja i slavljapredstavljajuBadnjak i BOŽIĆ.Božićno doba,početo na

Čestitkašestogodišnje Anje

Već prve nedjeljeDošašća izradite adventski vjenčić za vrata ili prozor, što nijetipičnohrvatski običaj već smo ga preuzeli iz zapadnihzemalja.Osnova za vjenčić može biti izrađena od slame ili savitljivihgrančicapovezanih tankim užetom ili žicom Na takav vjenčić od prirodnog materijalamožete uplitati iliusaditi smrekine ili jelinegrančice, češere,bršljan, suho cvijeće, orahe ililiciratske slastice. Umjestoprirodnih materijala,vjenčić se može izraditi od povezanihizgužvanih novina kojeomotajte zelenim ili crvenim kreppapirom, srebrnom folijomili ukrasnom vrpcom Takav vjenčićmože nositi iste ukrase kao za božićno drvce,raznobojnevrpce ili papirnatocvijeće.Najvažnije jena kraju u vjenčićzabosti 4 komadića žice ili4 čavlića i na njih utaknuti 4 svijeće. Oko tako lijepog,originalnog,zajednički izrađenogadventskogvjenčića rado ćete se svake nedjeljeDošašća okupiti oko stola i paliti po jednu svijeću više Neka tada u sobi ne bude drugogizvora svjetlosti niti

zvuka (TV,radio),jerjepoželjno s djecomporazgovarati o suprotnostima pojmovasvjetla i tame Na dan Svete Lucijezajednoćete posijatipšenicu u razne posudice ili tanjurićenapunjenedobrom zemljomilivlažnom vatom, kako se to već naraštajima čini u našim obiteljima.Najbolje jeodmah uz pomoćstaklene čašice ili plutenog čepaostaviti u sredini mjesto za svijeću:Dijeteneka povremeno zalijevapšenicukojaće stajati na toplomi svijetlom mjestu.Kad već lijepoizraste, povežite jeuskom hrvatskom trobojnicom, tako tipičnom za našu tradiciju.

Neizostavno jetakođer uključiti djecu u izradu božićnih čestitiki Veće dijete s razvijenimsmislom za lijepo i ono kojeveć pozna razne likovne tehnike samo će vam predložititehniku izrade Manjemdjetetumožete pomoći oko otiskivanjanjegoveručice ili prstića.Četverogodišnjaci mogu rezati ostatke šarenih ukrasnih papira i lijepiti ih tako da načine oblik božićnogdrvca, i eto čestitke u kolaž-tehnici Djetetu

možete dati i slamku kroz kojuće puhati u bojukojuste izlilina papir, da se bojarasprši na sve strane. Tako će nastati čudesna i nadasve originalnačestitka Izrada jaslicapredstavljanajzahtjevniji dio posla.Poznati su mnoginačini izrade samog prizora Isusova rođenja.Preporuča se koristiti prirodnematerijale, kao što su to: drvo,vuna, vata kudjelja,juta,glina i tijesto. Mame, spretnedomaćice koje ionako u predblagdnaske dane mijesetijesto za kolače,neka odvojedio za svojemališane da bi od njegamodelirali (oblikovali)likove MajkeBožje, sv Josipa, pastira, tri Kralja,vola,magarca i više ovčica Svakako i neke jaslice s Djetešcem. Božić jeblagdannade u život koji se stalno obnavlja.Blagdanrođenjai stvaralaštva, pa sve što napravitesvojimrukama, po svojoj zamisli, u zajedništvuvlastite obitelji,združeni toplinom i ljubavljunjenihčlanova,bit će najljepšasvjetlost svete Badnje noći

Božićni običaji na hrvatskom jugu

Priredio: dipl.ing.Stjepan Keglević

U našem listu,koji se čita uglavnom na hrvatskom sjeveru, potrebno jepisati o običajima naše braće uz obalu toplogaJadrana kojajedugačkaoko 1.900 km. Duga stoljećaživljenja u raznim državama,pod utjecajemraznih kultura i klimatskih prilika, stvo-

rila su različite običajevezane uz iste katoličke blagdane. Iako danas svi putujemoposvuda(naročito putemtelevizije), pa se sve boljepoznamo s Istranima, Primorcima,Dalmatincima,Neretljanima i Dubrovčanima,ipak neće biti naodmet prisjetiti se nekih njihovihlijepihbožićnih običajakojise, zajedno s onima na sjeveru,temelje na istoj radosnojvjeri u novorođenog BogoČovjeka Isusa Krista,Spasiteljasvijeta.

Ovogaputagovoritćemo uglavnom o običajimazadarskogpodručja o kojimaje mnogo toga objavljeno u književnomčasopisu

“ZADARSKA SMOTRA" br 2/ 1992., iz pera autora Marinka Marinovića,Eduarda Peričića, te posebiceŠimeČULINEu članku “BOŽIĆ U PRIDRAGI". Ponešto ćemo reći i o slavljenju Božića u Orebiću,kojejeopširnoopisao pok.prof.Cvito FISKOVIĆ u “ČAKAVSKOJ RIČI?" br 1/1992. Svi ćemo se složiti s ovom zanosnom misli iz okolice Zadra: “Svi blagdaninastranu, a Božiću čast i slava najveća,jernjemuse svatko veseli, mići i veliki,ptica u gori,riba u vodi,travka u polju, za njjekutnjistarešina već poodavno u toru mrkana (ovna) zabilježija...".Negdjeslavlja po-

Mljekarski list

činjuveć dvijenedjeljeprijeBožića - to su tzv MATERICE (dan majki) i OČIĆI (danočeva). U neposrednepripremeubraja se nabava bakalara kojegstarija djecamarljivotuku batovima Najvažnijisimbol Božića je BADNJAK, to jestposječeno stabalce,najčešćehrastić, a negdje se posiječe i subadnjak. Oni moraju na ognjištuveselo plamtjeti sve do Novoglita U Orebiću to nijehrastić nego debela grana masline okićena plodićimalovorike,žutem i ružmarinom Kićenjeborova ili smreka kasnije je ušlo u običaj. U kuću se unosila slama po kojoj su se djecaveselo valjuškala do ponoći.Predvečer na Badnjakpekli su se u vrućem uljuuštipci, pa su djecajedvačekala da požutekako bi ih jelakad se malo ohlade. Muškići su uštipke već zalijevalinajboljimvinom što ga jeu konobi bilo, a kojeg se međutim nijesmjelomiješati s vodom jerjevrijedila izreka “koliko vinca - toliko krvi". Muškarci su klali ovce i odojke za pečenicu (kaou sjevernimkrajevima), a žene su čistileovčjacrijeva za kulene i tripice. Na Badnjak se večerao bakalar pripremljen nasuho s bijelimlukom,krumpirima i maslinovim uljem. Za to vrijeme već su djecaokretala ražanj s pečenicom,prostorija se punila dimom,ali to nikoganijesmetalo.

šalu uzrečicom “boljeumriti od vina nego od vode"

Nakon badnjačkevečere odlazilo se u svečanom ruhu živopisnih boja u crkvu, na polnoćku, uz pjesmu i nezaobilaznu pucnjavu iz kubura Nose se sa sobom rakija i suhe smokve,pa pred crkvom počinjeopćeljubljenje i čestitanje s riječima: NA DOBRO TI DOŠLO SVETO PO-

ROĐENJE!

Crkve su bile prepune kao nijednogdrugogdana, a svi su jedvačekali da zaori pjesma U SE VRIME GODIŠĆA MIR SE

SVITU NAVIŠĆA, POROĐENJE DITIĆAOD DIVICE MARIJE Pisac Čulinaovako kaže: “Svatko tu pjesmupjevakoliko mu grlodopušta.Svatko zaboravi na tugu,bolest,žalost,svaku brigu.Došla jeradosna vijestrodio se Isus Krist! Rodio se Spasitelj!"

Poslijepolnoćkeveselje se nastavlja na guvnu, gdjese pjeva orzanje i plešes noge na nogu i noge prednogu." Za dobre odnose među ljudimaslijedilo je zatim MIRBOŽENJE: izljube se i međusobno si oproste svi koji su bili zavađeni,jerje svakom u interesu da sa susjedimaživi u miru i ljubavi.

Za stočare je zanimljivobičaj upisan u velikojobiteljskoj zadruzi s mnogo stoke u Pridragi. Volari su na Badnjakvolovima davali soli u grlokako bi i oni osjetili radost U dvorištu pak, na ulaznim vratima,dočekuju se ovce s gorućomvoštanom svijećom i tamjanom, s čitavim kruhom i bukarom vina. Mnogeovce grizu kruh i pijuvino, a znalo se dogoditi da kojakasnije i ugineod previševina To se okretalo na

7;

se puni.Ali kruna božićnog objedaje,po Čulini,bilo izmirenjesvakogčlana obitelji sa svakim,od najmađeg do najstarijeg. Nitko nikome ne govori“oprosti" nego se samo po sebi podrazumijeva da je sve oprošteno uime Boga i SvetogPorođenja. To pomirboženje bilo jevažno za skladni život i rad u zadruzi koja jepo Čulinibrojila47-ero čeljadi. Za današnjeprilikeprigodnoje opisatinekadanjiobičaj u zadarskom zaleđu između Karinskog i Novigradskog mora, kad žene idu k ovcama izvan svog sela pa nose pune torbe kruha,mesa i vina. Djecapitajušto toliko nose, a one odgovaraju:“Ajde,moj sinko,danas je Božić, a sastat ćemo se s RIŠĆANKAN iz Karina,Kule i Korlata pa sramota da jineman s čin počastiti. - A tako i one pripremenamin kad je njihovBožić." Rišćanka jenaziv za pravoslavku. A danas pišepisac: “Pridraga je sravnjena sa zemljom.Ostalo jesamo ono što jeBogstvorio: zemlja,zrak,more i sunce " Pitamo se hoće li i kada doći POMIRBOŽENJE?

Trgnimo se ipakiz ovog nujnog raspoloženja i prenesimoduhom u Orebić,gdjemomci uz lirice veselo pjevajupredvratima kuća ovu božićnu koledu:

Božićni objedkuhali su muškarci,kako bi bar jedandan žene bile pošteđene od togsvakodnevnogposla. Na glavnom stolubila jeoka (drvenaposuda) puna kukuruza ili pšenice, a u sredini zabodena božićna svijeća koja se sastoji od tri međusobno prepletenesvijeće.Njihupalistarješinaugarkomod prošlogodišnjegbadnjakakojivisi iznad vratiju. Od jelaprvo stiže masna popara (juha od mesa) s udrobljenimpšeničnimkruhom,zatim varena bravetina, pa pečenaprasetina. Jasno da bukara neprestano kruži od usta do usta i često

Božić bata

oko bilih vrata s dva ščapazlatna

Otvor'te mu vrata, da po kući bata

Namistite mu klupicu da ogrijeguzicu!

Božić zove s one bande: Privedite me, ako nisu judidoma, jesužene, privest će mene, jerjudi su pijančine, potopit će me, a žene su dobre ćudi, privest će mene

Akosusežene opile

čudo nije,Božić bo im je!

jenaš hrvatski dalmatinski puk tako lijepoizrazio u božićnoj

Koledari su sa sobom nosili torbu pjesmi:

u kojusu im domaćice stavljale komade suhogmesa ilikobasice, novce, naranče,mindule ili smokve, a mijehovepunilevinom

Iz ovog prpošnog i ne baš pobožnogveseljavratimo se opet duhovnim radostima Božića koje

Veseli se, MajkoBožja,

Puna milosti,

Bogamalahna!

Vesel'te se sve planine

I sve živine,ribe,ptice,vode, brda

I sve doline, veseeli sse i raduuj se, rajskasvjetlosti,

Jer si noćas porodila, Svojimmlijekomzadojila

Jer se kojijesve stvorio,

Iz ništa učinio, SAD SE RODIO!

Odabir božićnog drvca

Piše: dipl.ing.Darko Kantoci

Uoči Božića potražit ćemo već tradicionalno božićno drvce. Prodavači skloni brzoj i lakojzaradi pokazivat će nam i nuditi “borove" svih oblika i veličina, često sumnjivekakvoće.

U toplim i nerijetkopregrijanimstanovima većina ovoga drveća ubrzo će odbaciti iglice, što će rastužiti mnoge, a naročito najmlađe.Samo će manjibrojkupacaizjaviti da su uspjelinabaviti neku posebnuvrstu koja se nasreću nijeosipala.

Kod nas vlada jošpogrešnomišljenje da za božićne blagdanekupujemo i kitimo borove. Vjerojatno bi se mnogiiznenadili kada bi doznali kako umjesto borova kupujuobičnu ilibodljikavusmreku,jeluili američku duglaziju. U domaćim se rasadnicima te vrste uspješnouzgajajupodzajedničkimimenombožićna drvca Mogućeih jelako raspoznati ako dobro pregledamogrančice s iglicama.

MH

PREDA

M

S s

Le bo =a mars Je=rp: s S peki = mi)

Ž

OBIČNA SMREKA (Piceaabies)

Gotovo jenajrasprostranjenija u uzgoju i na domaćem tržištu jenalazimo u velikim količinama. Ta biljkalako otpuštaiglice na toplomemjestu pa se ne preporuča za duže držanje u stanu Iglice su tamnozelene,oštre, 1 do 2 cm duge, 1 mm debele i četverokutne Kora grančice jesmeđa do narančastožuta, a po osipanjuiglicajehrapava.

OBIČNA JELA (Abiesalba)

Ovo jeomiljenobožićno drvce koje, za razliku od smreke,može duže opstati u grijanojprostoriji. Iglice su plosnate,duge1,5do 3 cm, debljine 2 do & 2,5mm, tupe,tamnozelene i sjajne. S donjestrane iglicanalaze se dvijebijelepruge. Kora na grani jelejesivosmeđe boje, a po osipanjuiglicaostaje glatka.

AMERIČKADUGLAZIJA(Pseudotsugamenziesii)

Štš Ovo nam drvo dolazi iz SAD-a Prvo jedonešena u Englesku,odakle se raširila u ostale dijelove Europe. Iglice ima ravne, 2 do 3 cm duge,svjetlodo tamnozelene,plosnate,tupeilioštre, s dvijebijele Mljekarski

pruge s donjestrane Ako iglice protrljamo među prstima,mirisat će na jabuku.

cijenu.Iglice su tvrde, 2 do 3 cm duge,oštre i bodljikave,plavozelene do srebrnozelene boje, četverokutne.

BODLJIKAVA ILI PLAVA

SMREKA (Piceapungens)

Ova američka smreka s prekrasnim srebrnim iglicamaizrazito je dekorativno božićno drvce koje na našem tržištu postiženajvišu

U posljednjihnekoliko godina i kod naših se potrošačabudi svijest o očuvanjušuma,pa se preporučanabavka božićnogdrvca u loncu. Takvo drvce nećemo baciti, već ćemo ga posaditi u

vrtu ili ga držati u loncu na: balkonu,terasi ili sličnome mje- # stu. Prisjetimo se koliko se božićnih drvaca ne prodanego ostane na ulicama, a za uzgojbiljke do visine do dva metra potrebnoje čak sedamdo deset godina! Stogarazmislite kakvo ćete i koje drvce nabaviti za ovajBožić

Razvoj i kraj Banovine Hrvatske

Priredio: dipl.ing.Stjepan Keglević

Brigaza seljaštvo

U godinamavelike agrarne krize, od 1929. do 1936.,seljaštvozbog silnogpadacijenasvojihproizvoda nijemogloplaćatiporeze, pa jetako zapadalo u sve veće dugovekojesu nadležne vlasti nemilosrdno utjerivaleputem sudskih ovrha. Ovrhama su seljacima oduzimana osnovna sredstva za proizvodnju, pa čak zemlja i stoka, što jeugrožavalo preživljavanjenjihovihobitelji. Stoga jejednaod prvihzadaća nove banske vlade bila predložiti Namjesništvudonošenje“UREDBE O ZAŠTITISELJAČKOG POSJEDA",što jei postignuto već 12 10 1939

POREZA, TAKSA I KAZNA, kojajeenergičnoimala prekinuti sa starim sustavom iskorišćivanja seljaka. Tom su uredbom bili otpisanisvi zaostali dugovi na državnim porezima i svim neplaćenim taksama koji su postojali krajem1939 U oprost su uključeni svi porezniobveznici čiji godišnjikatastarski prihodnije pralazio1.000 dinara.

toga 7 %, pa jebilo predviđeno financirati slijedećedjelatnosti:

- za poboljšanjestočarstva (goveda,konja i svinja) 11,000.000 din

- za razvojsjemenarstva 7,200.200 din

- za gospodarskoprosvjećivanje 4,380.000 din

- za promicanjezadrugarstva 3,000.000 din

U mjere za poboljšanjepoljoprivredne proizvodnje, a time i seljaštva,valjaubrojitiProračun Banovine kojijeza 1940 iznosio 1,451.000.000 din Odjelza seljačkogospodarstvo,kojemje predstojnik bio ing.Slavko KOLAR (1891.-1963.), dobio jeod

Prvi članak ove Uredbe glasi: “Ne može se seljakuuzeti pod ovrhu:

1. kuća s potkućnicom i dvorištem do 20 ari površine; 2. obradivo zemljište u površini od 2 hektara po članu domaćinstva (ali u svakom slučaju u najmanjojpovršini od 3 ha), 3 gospodarskezgradepotrebne za uredno vođenjegospodarstva na zemljištuizuzetom od ovrhe " Osim toga,krajemprosinca donesena jeUREDBA O OTPISU

- za kolonizaciju11,000.000 din Troškovi za prosvjetu su pak,iznosili 22 % od Proračuna, za ceste, mostove i regulacije 14 %, a za zdravstvo 13 % U velike gospodarskepothvate treba ubrojitiZemaljskuizložbu voća u Zagrebu(1939.) sa 1632 izlagača te stočarsku izložbu u Gospićugodine1940. U pasivnim su krajevimabila sagrađena skladišta u vrijedosti od 10 milijunadinara za 2 000 vagona žitarica, te silosi u Vukovaru, Mostaru i Gospiću. U našem Listu važno je spomenutikupnju22 bika simenthalske pasmine u starosti od 9-10 mjeseci, u švicarskom mjestuThun (kanton Bern).Prosječnacijena po grlu iznosila jesamo 27 260 din.,jerje švicarska vlada pokrila 45 % cijene.Prilike za kupovinubile su nepovoljne,jerje togajutra u Švicarskoj bila proglašenamobi-

Slavko Kolar

bila jeocjenudobar,četiri vrlo dobar, a samo bik MARS odličan Najvišacijena od 5 000 fr. plaćanaje za bika FARUKA MM 2378kojegjedobila Srednja poljoprivredna škola u Križevcima U Sv Ivan Žabnootišla su tribika, u Đurđevac 2, a po jedan u Daruvar,Božjakovinu, Đakovo, Novu Gradišku,Bjelovar, Hercegovac i drugamjesta. Kupovinu su obavili: inspektor Pavlović, T Vojkovićpredsjednik Marvogojskihudruga, te nekolicina seljaka.

Općinskiizbori

Kako bi se nova vlast pobjedničke Seljačkodemokratske koalicije(HSS i SDS) učvrstila i proširila, ban jeraspisaoopćinske izbore za 19 svibnja1940 U Banovini jebilo tada 694 općine u 99 kotara,ali izbori su toga dana bili održani samo u 625 općina,jernisu svugdjebili pronađeni kandidati. Na. izbore je izašlo desetak stranaka ili njihovih koalicija, ali je564 općine(90 7%)osvojilavladajućakoalicija. Od togajebrojasama HSS osvojila425 općina, a sama SDS,za kojusu uglavnomglasovaliSrbi, 27 općina.Jugoslavneska JEREZA pobijedilajeipak u 22 općine,HSS s Muslimanima u 4, Nijemci u 2,ljevičari u 1 općini. Glasovanje jebilo javno. Nakon općinskihizbora provedeni su bili tajniizbori za načelnike i podnačelnikekojinisu morali biti iz redova članova izabranih općinskihskupština. Nade u vezi sa sazivanjemhrvatskogSabora nisu se ostvarile

Gospodarske poteškoće Gospodarskenedaće izazvao je prijesvega II svjetski rat zbog kojeg se i Jugoslavijaspremala za

obranu trošeći velike novce Njemačka je kod nas otkupljivala ogromne količine poljoprivrednih proizvoda, a žetva i sjetva u 1940 bile su vrlo slabe zbogsuša i poplava. Sve jeto izazvalo veliku nestašicu živežnih namirnica, pa je pasivnimkrajevimaBanovine prijetilaglad.Glasilo “SELJAČKI DOM" napisalo je“Banovina je došla u tešku gospodarsku i socialnu kušnju“, a posebice su napadani novi porezi.Naime,na čist katastarski prihoddošao jedržavni porez (10%),banovinski prirez (65%),a općinski namet iznosio ječak100% Opetsu se pravile usporedbe sa stanjem u bivšojAustroUgarskoj gdjejeseljakplatio porez sa 400 kgpšenice, a sada mu jetrebalo čak 1 500 kg.Još veće zlo za selo bio jeporastcijena industrijskihproizvoda(uslijed nestašice sirovina), a posebice odjeće i obuće za 50100%, a cijenežitarica bile su maksimirane kako bi se osiguralaprehrana cijelogstanovništva Banovina je osnovala POVLAŠTENO GOSPODARSKO DIONIČARSKO DRUŠTVO (skraćeno“POGOD") kojemsu seljacimorali prodavatižitarice, pa ione koje su im ostale kao višak Seljačko domaćinstvo smjeloje,naime, zadržati 300 kgpšenice po članu obitelji, a ostalo se moralo predati. Kasnije su pod obvezatni otkupdošle sve uljarice i konji. Određena je i cijenakukuruza kojanijesmjelabiti veća od 200 din za 100 kg.Seljak jebio u tzv. “škarama cijena".

KrajBanovineHrvatske

Nesnošljivegospodarskeprilike povećavale su političkonezadovoljstvoprema vlasti, pa su ustaški i komunistički prvaciorganizirali sve veće demonstracije i dinamitne akcije.Vlast jeza političke protivnikeotvorila logor u Kroščici krajTravnika, a redovito jepunila i Lepoglavu i Kerestinec.

Za tako kratkotrajnogoduševljenjaseljačkogpukaza Banovinu Hrvatsku stigao jei 27. ožujka 1941.,kada jeu Beograduizbio prevratprotivulaska Jugoslavije u Trojnipakt s Njemačkom,Italijom i Japanom. To jeizazvalo A Hitlera kojije6 travnja navijestio rat i odmah togajutra u 5 15 sati strašno bombardirao Beograd,što se togadana još dvaputponovilo.Njemačkesnage su munjevitombrzinom stigle u Zagreb u kojemje10 travnja 1941. Slavko KVATERNIK proglasioNezavisnu Državu Hrvatsku.

Dr V Maček pozvao jenarod i članove HSS da surađuju s novom vlasti, a sam jeosobno odbio svaku suradnju,jernijevjerovao u konačnu pobjeduSila osovine Ban I Šubašićpobjegaojeiz Zagreba,pridružio se u Palama kraljuPETRU II i vladi, te s njima prekoGrčke odletio u London Uskoro je počelaantifašistička borba kojajepobjedonosno završila u svibnju1945.

U gradovima su uvedene kartice za kruh u kojemjemoralo biti 30% kukuruza, a dva dana u tjednu bio je isključivokukuruzni. Uvedena su dva bezmesna dana. Seljaci su smatrali da *POGOD" pogađasamo seljake, dok se bogatemlinari i razni špekulanti.

Banovina Hrvatska više nikad nijeobnovljena, ali su ipaknjene granicebile temeljem za određivanjegranicaNarodne Republike Hrvatske u okviru FNR Jugoslavije. Novo doba pod znakom petokrakezvijezdedonijelo jeseljačkompukunove nevolje, kakve dotad nijepoznavao [i

Može li hrana produžiti život?

Piše: dr.Ivo Belan

Neki od nas vole obilate,bogate obroke, a neki pakzgrabebilo što im jepriruci - glavno da jejestivoi da se smiri glad.Svi,međutim, znamo što je hrana - ona nas održava živima Svakodnevno su nam potrebnekoličine hranjivih tvari kako bismo proživjeli normalnu,prosječnudužinu života Stručnjaci za prehranu,međutim, ništa ne kažu o tome jelimoguće produžitiočekivani životni vijek. Ako nas određena kombinacija hrane može u osnovi održavati zdravima, bi li nas neka bolja kombinacijaodržavala zdravima duže, to jest bi li moglausporiti ili odgoditiproces starenja?

Premda neka čarobna formula jošnije na vidiku,stručnjaci danas ipaksmatraju da možemo naučiti kako se hraniti da bismo donekle usporiliprocese starenja,kao što su to osteoporoza, otvrdnuće arterija i slabljenje imunološkogobrambenogsustava Danas se vjeruje da izvjesni sastojci u hrani i njihovekombinacijeproizvodelijekovima slične učinke kojimogu spriječiti većinu po život opasnihbolesti Možda su najdalekosežnije mogućnosti u vezi s održavanjem

snage imunološkogsustava Na vrhuncu svojesnage, imunološki sustav nam pomaže u borbi protiv svega, od obične prehlade do raka. No,kako starimo, on gubi dosta od svojesnage i naša se otpornostsmanjuje,ostavljajući nas da sve više i više postajemo žrtvama raznih oboljenja. Znanstvenici pokušavajuobraniti čovjekaod togprocesa uz pomoć vitamina E Vitamina E ima dosta u biljnimuljima,sjemenju, žitu,margarinu,lješnjacima, orasima i pšeničnimklicama. Osim što općenitostimulira, pojačavaimunološke snage u čovjeku,vitamin E je,prema mišljenju stručnjaka,koristan i u borbi protiv raka Po tome jesličan vitaminima A i C To ipak ne znači da će velike doze (megadoze)vitamina,uzetih putemvitaminskih preparata,obvezatno koristiti tim obrambenim snagama Potrebne količine A i C vitamina možemo osiguratiputemsvakodnevne prehrane.Breskva, marelica,zeleno lisnato povrće,buča, krumpir i mrkva posebno su bogativitaminom A. Limun,kupina, pastrnak,paprika,cvjetača i kupusbogati su vitaminom C Vitamin D potreban nam je, ne samo za stvaranjejakihkostiju,

"HRVATSKOMLJEKARSKODRUSTVO SAGA

ZAGREB-llica31/11 otelfex:01/424.420.

“Ovimeneopozivonaručujemodilao4dk a

NARUDŽBENICA o gd ikasiprimerakaknjige:"JOGGING

autora dr.IveBelana, po cijeniod150,00kuna, Čitateljćeuknjizinaćiodgovore1nasvaperja orekreativnomučenju Knjigaseplaćapouzećem. u SALA

MEL

već i za održavanjepostojanog živčanogsustava, za normalnu funkciju srca i normalno zgrušavanjekrvi Osim toga,vitamin D pomažetijelu da iz probavnog sustava resorbira kalcijkojije također potreban za sve spomenute funkcije.Čestooboljenje u starijojživotnoj dobi jekrhkost, lomljivostkostiju,uslijednastale poroznostikoštane tvari (osteoporoza). Od pomoćisu dodaci vitamina D u hrani, u vidu farmaceutskih pripravaka, iliu vidu nešto povećanepotrošnjemlijeka (boljeobranogilionog s manjom količinom masnoća).Dakako, za one kojiga podnose.Prehrambeni stručnjaci kao najbolje preporučujuzeleno lisnato povrće, konzervirane sardine,manjemasni jogurt i drugemliječneproizvode Osim toga,ljudibi,posebice stariji, morali izlazitiizvan kuće (barem 2 do 3 putatjedno) i izlagati se suncu Boravak na zraku ohrabruje i na fizičku aktivnost, tjelovježbu - što jejedanod načina više za jačanjekostiju. Gojaznost - hazard za život Danas jedokazano da jegojaznost rizik za život,jerjeprekomjernatjelesnatežina pogodno tlo za pojavunekih bolesti No, znanstvenici jošuvijeknisu dokazali kako bi mršavost ivitka linija moglepomoćibilo kojembiću da živi duže Neki kažu da ograničenjeunosa hrane odgađaslabljenjeimunološkogsustava Drugipaksmatraju da ono smanjuje tzv. slobodne radikale u organizmu, jakoreaktivne molekule kisika koje,ako su prisutne u prevelikom broju,mogu izazvati teška tjelesnaoštećenja. Treći misle da uzimanjemanjihkoličina hrane usporujemetaboličke procese

Bezobzira na sve te pretpostavke, znanstvenici su utvrdili, barem kod laboratorijskih štakora i miševa, da žive duže dok jedumanjekoličine hrane Glodavci na dijeti su kasnije u životu obolijevali od bolesti povezanih sa starošću No,može li se ta činjenica jednostavnoprenijeti i na ljude?

Hoćemo li živjeti duže ako budemo jelimanje i ako budemo odabirali ispravnuhranu? Konačan zaključak po tome pitanjuostavi-

mo znanstvenicima da ga tek donesu Zasad o tome postojeponešto različitamišljenja.Ipak,Američki institut za zdravlje jeu nedavnojstudijizaključio da jetjelesna težina onih kojinajdužežive manjanego kod prosječnepopulacije.

Valjadržati na umu da postoje i drugičimbenici kojetreba uzeti u obzir, kao što su to pušenje,navika spavanja,obiteljskazdravstvena povijest itd Ipak,razumna Si AREk č tja i sata

šKalendar.radovanaobiteljskomgospodarstv(vuraeVER

Radovi u prosincu

prehranajejednood najboljih sredstava kojeimamo na raspolaganju da bismoostalizdravi,jaki i otporni na bolesti. Na koncu,ako se hranimo ispravno, to ne mora značiti da ćemo obvezatno živjeti duže,ali jegotovosigurno da ćemo u kasnim godinamaživjeti bolje.Poznati engleskinutricionist dr. Blumberglijepo jerekao: “Nadamo se da će ispravnaprehrana pomoćiljudima da umru mladi što jemogućekasnije". Il

Pt: SA PK ZANEda

Piše: dipl.ing.Darko Kantoci

POVRTNJAK

Ne možemo unaprijedznati kakva će biti zima. Dođe li snijeg ranije,onemogućit će nam svaki rad na otvorenome Potrebno je stogapožuriti sa svim radovima oko obrade povrtnog tla Pojedinegrediceprema planu rigolamoili dubljeprekapamo, ali zemlju na površini ne usitnjujemo,jerće to učiniti studen Pojedinegredice se gnoje,također prema planu.Gdjejenužno, obavlja se planiranje i niveliranje povrtnogzemljišta,uređuju se jarciiputovi,Poprad > isl.

Klijališta, u kojasmo uzimili različito povrće, za lijepavremena potrebnojeprozračiti, a za jače studeni potrebno ih jedodatno zaštiti.Povrće kojejezaostalo na gredicitakođer zaštićujemo od hladnoće - najčešćejedovoljna plastičnafolija. Tko želi početkom slijedećegodineurediti klijalište, neka već sada pripremi sve što jepotrebno.

Sada jevrijeme da se pregleda i po potrebipoprave vrtni alat i strojevi.

VOĆARSTVO

njom,gnojenjem i obradom voćnjaka.

VINOGRADARSTVO

U ovom se mjesecujošobavljaju oni poslovikojenismo obavili prošlogamjeseca,razbacuje se gnojivo,obavljaju se jesenska obrada tla zagrtanjemčokota, rezidba na zrelo,rigolanje idrugo.

CVIJEĆEIUKRASNO BILJE

I u prosincu se mogu obavljati neki poslovikojinisu ranije završeni, i to: osiguravanjevoćnogsjemena, skidanjereznica,nabavka pijeska za stratifikaciju i priprema sandučića za stratificiranje. U sredozemnim krajevima tek se poje Snjema sadnica, sad-

Prazne gredice u cvjetnjaku pognoje se i prekopaju, ali se grubo obrađena zemljaostavlja da se smrzne Ako nam vremenske prilike dozvoljavaju, možemo presađivati ukrasno drveće i grmlje i orezivati krošnje. S biljakojecvate u proljećeuklanjamo samo suhe i bolesne grane Kontroliramo zaštitne pokrove i lončanice koje smo unijeli u zatvorenu prostoriju.Biljke i klijalištapovremeno zračimo. m

ZU idućojgodininastojat trg bitijatzanimljivsvimčlanovimavašegaudana. Biiiraabai

Ae kada bii vi uputili vaše prijedloge. | KE Nađamo s sedaaepede blagdaneproso u zdravlju,veseljuizadovoljstvuVoplogobielskog

ZBRKAsku

z8]=Ke)'Z:\:| mliječna zamjenica za hranidbu teladi