Mljekarski list 2-1997

Obična grahorica (Viciasativa L.)

Običnagrahoricanajpoznatija je i najraširenija od svih grahorica.Najviše jeproširena u umjerenomklimatskom pojasu.Kao kultura uzgajala se već u rimsko doba Početkomstoljećabila je kod nas jošvišeproširena,jerse koristila za ishranu konja.

Smanjenjembrojakonjai uvođenjem mehanizacije,neopravdanoje opao interes za ovu kulturu Osim za konje,ona daje izvanredno kvalitetnu krmu i za ostale vrste stoke a naročito za muzare Grahorica ima ozime i jareforme zbog čega se interpolacijom u raznim rokovima sjetvetijekomvegetacijegrahoricom može osiguratipuno kvalitetne krme za namirenjepotrebana gospodarstvu(zelenakrma, sijeno i silaža).

Obična grahoricaima dobro razvijenkorijenovsustav,kojiprodire u tlo i do 1 m duboko. Većina korjenove mase jeu oraničnom slojuvrlo dobro raspoređena. Na korijenugrahorice su dobro razvijenekvržične bakterijekojefiksirajudušik,tako da nakon skidanjausjevaostaje u tlu 100 i višekg dušika,zbog čega je grahoricaodličan predusjev za većinu kultura (kukuruz,sirak,sud travu,kupusnjače,povrće i dr.), osim onih iz porodicelepirnjača.

Stabljikaobične grahoriceje podijeljena na nodije,sočna,mekana, četvrtasta, na presjekušuplja,pritlu tanja, a na gornjemdijelu i dvostruko debljanego pritlu. Nakon cvatnje neke forme i kultivari običnegrahorice ogrube.Nakon nicanjastabljikaozimih formi polegneuz tlo (u jarihformi jepolijeganjeslabijeizraženo).Iz prvihkoljenacapritlu obična grahoricatjeraveći ili manjibroj grana, ovisno o tlu i uvjetimauzgoja.

Grahorica u zoni cvata također. tjeravećibrojgrana Stabljikaobične grahoricenaraste obično oko 1 m visoko,ali u vrlo povoljnimuvjetima može narasti i preko2 m Obična grahoricaje obrasla rijetkimdlakama, mada ima i kultivara jačeobraslih dlakama,naročito u suhim uvjetima (Ratarka).

List običnegrahoriceje složen, parno perast s 4-8 parova liski i završavas2-3 vitice kojima se hvataza drugekulture Obična grahorica nakon nicanjatjeraprvilist s jednim parom eliptičnih liski Svaki naredni list ima većibrojliski. Prvilistovi nakon nicanjaobičnosu glatki i obojeniautocijanompa se težeuočava nicanje.Vitice na listovima se kasnijejavljaju i najrazvijenije su Građa cvijetaobičnegrahoriceje tipična za porodicumahunarki Iz nodija u pazušcu lista na kratkoj dršcitjeraobično1-3 cvijeta, ali ima i kultivara kojitjeraju i veći brojcvjetova (do7)na neštodužojdršci.Boja cvijetaje ljubičasta sa svjetlijom i tamnijomnijansom.Cvatnjaozime grahoricepočinjepočetkom druge dekade svibnja, a krajemsvibnja za jareforme Jare forme običnegrahorice su samooplodne.

Plod običnegrahoricejeizdužena višesjemena(79 sjemenki)mahuna zelene boje.Sazrela mahuna posmeđi i otvrdne na dodir,lako puca i razbacujesjeme(gubiciprižetvi).

Sjeme običnegrahoriceje okruglasto,malo do dosta spljošteno, često oblika diska,ovisno o zrelosti usjevai uvjetimaproizvodnje.Boja sjemenajakovarira od mrke,preko čitavogniza zeleno smeđe,do svjetlo zelene pa čak do svjetleoker Sjeme je jakopigmentirano(graorasto),ali ima i tipovasvjetleboje bez pigmentacije.Sjemejarihformi jejačeujednačenopo krupnoći,boji i obliku od sjemena ozimih formi. Starijesjemejetamnije i gubisjaj (nakon2-3 godine).

Pupak (hylum)sjemenagrahorice jejakoizraženkao svijetla crta

Masa 1000 sjemenkigrahorice varira ovisno o genotipu,ali i uvjetima za proizvodnju, i iznosi od 40-50 (70) grama.

Običnagrahoricaklijepritemperaturi 2-3*C. Temperatureod -3*C podnosivrlo dugo.Ozima grahorica podnositemperature i do -15*C, a jareforme do -7 (-8)*C. Za rast i razvojgrahorica ne traži visoke temperature. Za košnjujaragrahorica dospijevakad nakupisumu temperatura od 9001000*C, a za punu zriobu treba oko 1.900*C,dok ozima grahorica za dozrijevanjetreba sumu od 2 200"C

Jara grahoricajebiljkadugog dana Skraćenjemsvjetlaispod13 sati na dan ne formira sjeme.Stoga u postrnojsjetviuglavnomnijesigurna sjemenskaproizvodnja(formira malo mahuna).

Običnagrahoricatražipuno vlage u tlu sa stalnim pritjecanjem nove Ako nastupivlažnorazdoblje s puno oborina, u cvatnjidajeniske prinose sjemena.

U sušnom razdobljuranijecvate s manjim brojemetaža i daje niske urode mase i sjemena.

Običnagrahoricadobro uspijeva na dubokim,plodnim,propusnim tlima,neutralne do slabo kisele reakcije. Ne uspijeva na jakokiselimtlima (pHispod5)i jakoalkalnim tlima, kao inatlima s visokom podzemnom i dugo stagnirajućomvodom te na jakoteškim i zbijenimtlima.

Grahorice zbog malih potrebana temperaturamaprikladne su za interpolaciju kao međuusjevizmeđu dva glavnausjeva,jerveć za 70-80 dana dospijevaju za košnju(jareforme). Budućida ima jarei ozime forme običnagrahorica se može sijatikao rani jariusjev(ožujak), kao postrniusjevkrajlipnjasrpanj i kao ozimi usjevdruga polovicarujnaprva polovicalistopada.Budući da grahoricaima mekanu zeljastustabljikukojalako poliježe, a na vrhovima listova vitice kojima se prihvaća da ne poliježe, može se sijati u smjesama s drugimkulturama. Kulture, kojese siju u smjesi s grahoricom kao nosač,morajubiti uspravne i čvrste, da mogu nositi masu grahorice,dospijevati za košnju u isto vrijeme kao i grahorice,imati visoku kakvoćui palatabilnost(ukusnost) u vrijemekošnje. U ranom jaromroku sjetvekao nosač grahoricimogu služitijarežitarice(ječam,zob,pšenica)ali i drugekulture kojese siju u tom roku sjetve(bob,ljuljevi i dr.). U kasnom naknadnom roku sjetve (drugapolovicalipnja),odnosno u postrnomroku sjetvetijekomsrpnja kao nosačnajčešće se sijukukuruz, hibridni sirak,sudanskatrava,krmne repice(visokitipovi) i krmne rotkve (Rauola). U ozimom rokusjetve kao nosačgrahoricamasijuse sve žitaricečvrstogbusa i slame otporne na polijeganje(raž,tritikale,ječam, pšenica,zob),ali i ljuljevitalijanski i westerwoldski i ozime krmne repice.

Naročito su prikladneozime smjese grahorice i žitarica kojese skidaju rano u proljeće,nakon kojih se mogu sijati razne krmne kulture - hibridni sirak,kukuruz,sudanska trava, stočnikelj za zelenu krmu ilisilažu, te sijati i presađivati razno povrće (rajčice,paprika,patliđan,kupus, kelj i dr.)Na tajse način na jednoj površinitijekomvegetacijedobiju dviježetvegodišnje i visoki prinosi mase odnosno hranjiva po jedinici površine(akose sijukrmne kulture).

Obrada tla za sjetvugrahoriceili smjesena osnovici grahoriceprilagođava se roku sjetve i uvjetima. Osnovna obrada tla za ozimi usjevje duboka (30cm) kao i za jariusjev, a izvodi se u jesenili u početkuzime, te grubapriprematla u jesenili početkomzime za rani jariusjev.

Ako se grahoricasijekao kasni naknadniodnosno postrniusjev,tlo se obrađujena onu dubinu koja omogućava dobro unošenjeu tlo strni i žetvenih ostataka, da ne smetajuprisjetvi.

U osnovnojobradi tla i predsjetvenojpripremi u tlo se unose fosforna i kalijevagnojiva i dio dušičnih gnojiva.Fosfora (P,O,)grahorici treba osigurati80-100 kg,a kalija120150 kg/ha.Dušikau pripremitla treba osigurati oko 30-40 kg/ha.Dio potrebnihhranjivamogu se namiriti i zrelim stajskimgnojem,odnosno gnojovkom,a nedostatak mineralnim gnojivima.

Grahorica vrlo dobro reagira na kalcij(Ca).Zato se na kiselim tlima KAN-om postižuboljirezultatinego na alkalnim tlima. Grahorice,kao i sve mahunarke vrlo dobro reagiraju na gnojidbumikroelementima, a naročito molidbenom (Mo),jerje on neophodan za aktivnost Rhisobium

bakterija,kojefiksirajudušik.Da bi se poboljšalafiksacijadušika,prije sjetvetreba sjemegrahoriceinokulirati odgovarajućimRhisobium bakterijama150-200 g/100kg sjemena. Inokulacijom se postižunaročitodobri rezultati na onim tlima gdjedugo nisu uzgajanemahunarke. Gnojidba borom (B)(boroks5-6 kg/ha) i cinkom (Zn)ima pozitivniučinak na oplodnju,tako da se na gnojenim tablama postižuznatno viši prinosi sjemena.

Predsjetvenompripremomtla treba usitniti i poravnatipovršinskisloj sjetvospremačemkako bi sijačica mogla položiti svo sjemena predviđenu dubinu i da se usjevmože mehanizirano skidati (smalim gubicima strni).Priprematla za sjetvu grahoriceilismjesana osnovici grahorica jegotovojednakapripremama tla za žitarice.

Grahorice i smjese na osnovici grahorice u ozimom roku sjetvetreba sijatidublje(46 (7)cm),da se dubljezakorijene. Ako jeusjevplitko posijanmože ga mraz izdići na površinu što jeu praksičestoslučaj pa se tako izdignute(izvučene)biljke na površinuosuše,jernemajusposobnost tjeranjasekundarnih žila kao žitarice i usjevostajerijedak.Prorijeđeniusjevdajei nižeurode mase

U postrnomroku sjetvegrahorice tekođer treba dubljesijati.Grahorice za klijanje i nicanjetrebajupuno vode,pa ako su plitkoposijanečesto imajuvode samo za klijanje, ali ne i za nicanje.Tada se klica osušiili nema dovoljnovlageni za klijanje (suhotlo)pa tako posijanosjeme čeka obilnijeoborine,kojetijekom druge polovicesrpnjamogu i izostati U tom slučajutek kad padnu obilnijekiše dolazi do klijanja i ni-

DIONIČKODRUŠTVOZAUNUTARNJUIVANJSKU TRGOVINU, PROIZVODNJU U POLJOPRIVREDI!

INDUSTRIJI -JOINT STOCK Co

ZAGREB, GUNDULIĆEVA45,HRVATSKA -CROATIA

IZ SVOG PROGRAMA NUDE VAM

Potpune i dopunskekrmne smjese

* Univerzalnu dodatnu hranu PRELAC za miješanje sa biljnimkrmivima za telad, janjad i kozliće

MliječnuzamjenicuHALMAC za janjad i kozliće

Starter i gorower smjeseza telad,janjad i kozliće

SUPER - dopunskukrmnu smjesuza mliječnekrave i junad

Krmnu smjesuza krave muzare sa 13 ili19 % sirovih proteina

Proteinska krmiva sa visokim sadržajemproteina(SP) i sintetske aminokiseline za preživačeod najvećegproizvodačaRhone-Poulenc (Francuska)

e Sojinasačma 45% SP,suncokretova sačma40% SP;repičinasačma33% SP; ribljebrašno 65% SP,posije15% SP,kvasac 40% SP,dehidrirana lucerna 1519% SP

Sintetske i zaštićeneaminokiseline: 98% DL METIONIN i 98% L LIZIN

Izvori kalcija I fosfora od vodećesvjetskekompanijeTessenderlo Chemie (Belgija)

Monokalcijevfosfat (MCaP) s najmanje22,7%fosfora i 18% kalcija

e Dikalcijski fosfat (DCaP) s najmanje18% fosfora i 25% kalcija

Stočnukredu - vapnenac s najmanje38% kalcija

* Premiksipredsmjese bogatemineralima,vitaminima i dopuštenimdodacima

ISILAC - MLIJEČNAZAMJENICA ZA TELAD

PRODAJA: KRMIVA Zagreb,Tomićeva3,tel 275922, Fax 434-826

Zaštohraniti telad mliječnomzamjenicomISILAC?

Hranidba teladi jejeftinija i sigurnijamliječnomzamjenicomISILAC nego mlijekom.CijenajednogkilogramaISILAC-a je8,7kn i potpunozamjenjuje 8 litara mlijeka.Telad hranjenamliječnomzamjenicommanjeugiba i manjepoboljeva.

canja(teksredinom kolovoza ili kasnije).Kasno iznikao usjevdajeniske urode i vremenski kasnijedospijeva za uporabu.

Sjeme grahorice bi trebalo sijati odvojenood sjemenaostalih vrsta

Ako nijemoguća odvojenasjetva sjemegrahoricetreba dobro izmiješati sa sjemenom žitarica i sijati zajedno4-5 cm duboko,a u postrnoj sjetvi i 6 cm duboko.

Ako se sijeusjevizvan rokova sjetve ili u lošepripremljeno tlo količinu sjemenatreba povećati za oko 25%.

Smjesegrahorica(ozimei jare) s ljuljevima i djetelinamatreba sijati dvofazno i to po mogućnostiunakrsno,ili ako unakrsna sjetvanije moguća tada prvo sijemokrupno sjeme(grahorice i žitarice) u jednom smjeru duboko, a u suprotnom smjerupliće(23 cm) djeteline,ljuljeve i kupusnjače.

Ozime smjesegrahorica i žitarica sijuse od sredine rujnado sredine listopada, a smjesegrahorice s ljuljevima i inkarnatkom oko sredine do krajarujna.Kasnijesijaniusjevi

inkarnatke i ljuljeva do zime ne razviju(7-911) listova Slabijerazvijeniusjev(13 lista)je osjetljiv na zimu i može izmrznuti.

Tlo,na kom je posijanasmjesa grahorica s ljuljevima i djetelinama u proljeće, ako je suho može se povaljati, a u postrnomroku nakon sjetveobavezno jevaljanje po mogućnostikolutastim valjkom.Nakon valjanjaobavi se plitkorahljenje da se prekinekapilaritet(ratila s rotirajućimvaljkomilirotirajućomdrljačom).

Smjesegrahorica i žitaricamogu se sijatidobro podešenom žitnom sijačicom.

Sjetvenomprobom treba prethodno podesitisijačicukako bi mogli utvrditi količinusjemenakojutreba posijati na određenu površinu.

Ako se u jaroj(kasnasjetva)odnosno postrnojsjetvisijesmjesu grahorice s kukuruzom odnosno sirkom, kukuruz odnosno sirak mogu se prvo posijatikukuruznom sijačicom s udvostručenimbrojemredova, a zatim grahoricažitnom sijačicom.

Sastav smjesagrahorice s drugimkulturama za zelenu krmu,vrijeme sjetve I količinesjemena

A)Ozime smjese:Sjetvadrugapolovicarujna - prva polovicalistopada

Sastav smjese 1000 zrna

1.

B)

C)

- srpanj

U nas su se najčešćesijalesmjese jaregrahorice s zobi,kao rani jari usjev.Ozime smjesesu bile vrlo malo zastupljenejernijebilo sjemena ozime grahorice, a u postrnojsjetvi se grahorica u čistojkulturi ilismjesi sijalasamo sporadično.

Prema novijimistraživanjima Kastelic (1996.) u postrnojsjetvi u zapadnimpodručjimabolji se rezultati postižusjetvomsmjesagrahorice s kukuruzom iliječmom u odnosu na smjese sa zobi. Prema ruskim po- dacima smjesagrahorice i sudanske trave ili sirka dajevrlo dobre rezultate i u suhim uvjetima. U zapadnim područjimagdjeima dosta oborina i gdjejemoguće kišenje na svježijim i vlažnijimtlima zelena krma se može osiguratismjesamagrahorice s ljuljevima i inkarnatkom u ozimom roku sjetve, a s perzijskomdjetelinom u ranom jarom roku sjetve.Nakon

košnjeprvogotkosa ljuljevi uz gnojidbudušikom (gnojovkaili KAN) dobro regeneriraju kao i perzijska djetelinatako da te smjese mogu dati jošnekoliko otkosa,koji se mogu kositi za zelenu krmu,ilisušiti za sijenoprema potrebama.

Sve navedene smjese mogu se kositi za zelenu krmu,smjeses ljuljevima i perzijskomdjetelinom sušiti za sijeno, a smjesegrahorice s žitaricama i silirati.Za silažu se smjese s raži i tritikale kose ranije - u klasanju, a smjeses pšenicom(najboljeza silažu) i zobi u cvatnjižitarice pa do mliječnezriobe. Sve postrnesmjesemogu se i silirati Za silažu i ranijeskidanjesijuse smjeses povećanimudjelomžitarica 200-300 zrna/mžimanjimudjelom grahorice100-150 zrna/m?,osim u postrnimsmjesama.Za zelenu krmu odnosno silažu u postrnojsjetvi mo39

že se sijati i merkantilni kukuruz, a od kupusnjačakrmne repice i križanci visokograsta kao Petranova, Siletta, i dr., a od rotkvi Ranola Trick, Ikarus i dr. Smjeses kupusnjačama

mogu se u jesenduže iskorištavati za zelenu krmu jerpodnoseslabije mrazeve s malim oštećenjima.

(nastavljase)

Prof dr Zvonimir Štafa

Pivski (pivarski)trop u hranidbi goveda

Svježipivskitropostatak je provrelogzrnjažitarica (ječma,kukuruza) i hmeljakojipreostaju u proizvodnjipiva.

U većojkoličini troši se za hranidbu govedau blizini pivovara,jerima malo suhe tvari,brzo se kvari, a skupjeprijevoz na veće udaljenosti. Vrlo jedobro i ukusno krmivo,posebiceza krave u proizvodnjimlijeka i za junadu tovu Zbog dobrogokusa poboljšava i uzimanjeostalih manje ukusnih krmiva

Obično sadrži vrlo različitepostotkehranjivihtvari:

Suhe tvari

Sirovih bjelančevina

Sirovih vlakana

Masti

Pepela

Nedušičnih ekstraktivnih tvari

Svježpivskitropima mnogo bjelančevina i vitamina B skupine,malo kalcija(0,06%),a više fosfora (0,15%).Probavljivostorgansketvari svježegpivskogtropaiznosi 6368% i sadržavaoko 0,23h.j./kg ili1,0 h.j./kgsuhe tvari. Probavljivost organsketvari sušenogpivskogtropa jeslabija i iznosi 55-61% i ima 0,78 h.j.

Pivski trop u hranidbi krava potiče mliječnost i povećava izlučivanje mlijeka, ali smanjujemasnoću.Ako se kravama daje u većojkoličini, može uzrokovati jalovost i stogatreba pripaziti da krmni obroci krava

(BeckerNehring 1967.) sadrže sve potrebnehranjivetvari, posebiceliposolubilnevitamine A, D i E,minerale (naročitokalcij) i ostale mikroelemente kojise u većim količinamaizlučujumlijekom.

Kravama se može davati oko 10-15 kg svježegpivskogtropa/dan, a junadi u tovu do 2 kg/100kg tjelesne težine;ovcama i janjadi u tovu samo 1-2 kg/dan.Dobro jesa svježimpivskim tropomdavati 1% natrijeva bikarbonata (sode bikarbone),što može popravitimasnoću mlijeka.

Pivski tropjedobro davati sa suhim i grubimkrmivima (sijenom,slamom, kukuruzovinom),jerpobolj-

SJENENMARNA ZAGREB ALO:04

ZAGREB, Trg KraljaTomislava 19

tel 01/432143,272703 fax: 01/431803

Samo kod nas možete dobiti originalpakirano sjeme poznate kakvoće “SEMENARNA" LJUBLJANA

su

ki

Eh HE RS

PROIZVODIMO, IZVOZIMO I UVOZIMO TE PRODAJEMO NA VELIKO I MALO:

ša..gaPpe..

- sjemeratarskogkrmnog bilja

SBodpateneso as...easštez=

Pripoe

*

- kukuruz hibridni V.G. 100-600

- ječamozimi i jari

- pšenicuozimu i jaru

NAŠE SJEME,

- grahoricuozimu i jaru

- djeteline:crvena, bijela,švedska,lucerna

NUDIMO VAM:

- i sve ostalo sjemepotrebno svakom domaćinstvu

- alate i zaštitna sredstva

Opskrbite se našimsjemenom

VAŠ USPJEH! 41

šava okus i uzimanjekrmiva (tablice 1,213).

Veća količina svježegpivskogtropa u hranidbi krava može lošeutjecati na miris i okus mlijeka.Gra-

vidnim kravama ne treba davati pivski tropzbogopasnosti od pobačaja i drugihmetaboličkih poremetnji. Čestasu i zaostajanjaposteljice nakon telenja.

Tablica 1 Hranidba krava pivskimtropomi kukuruzom

Krmiva

Sijeno kg

Pivski trop(svjež) kg

Kukuruzna prekrupa kg

Repičina(suncokretova) sačma kg Vapnenac

Tablica 2. Hranidba krava pivskimtropomi kukuruznom silažom

Krmiva

Sijeno kg

Pivski trop(svjež) kg

Kukuruzna silaža kg

Repičina(suncokretova) sačma kg

Svježipivskitropse brzo kvari, stvara se maslačnakiselina i razvija plijesan,posebiceza toplogvremena. Treba ga brzo,tijekom 2 do 5

dana,potrošiti.Kvarenjese može usporititako da se svježipivskitrop držiu bačvama i prelijehladnom vodom.

Svježipivskitropteškose silira, Tijekomhranjenjapivskimtropom jersadrži mnogo vlage i sirovih bje- posebnu pozornosttreba posvetiti lančevina.Silaža jejakokisela i lo- čistoćivalova i staje,krava,vimena šeg okusa Pivski tropmože se su- i pribora za mužnju,jermlijekomože šiti, ali jesušenjepovezano s većim poprimitineugodanmiris i može se troškovima, a nakon sušenjasma- mikrobiološki onečistiti. njujese postotakprobavljivosti.

Dr StjepanFeldhofer

PION FER.

PIONEER SJEME d.0.0.

MAKSIMIRSKA 120

10000 ZAGREB

CROATIA “

TELEFONI: +385/01-2339-591 +385/01-2339-592

TELEFAX: +385/01-2339-590

Poljodjelci,

Tvrtka Pioneer sjeme d o o i za sjetvu1997 godinepripremila jeza Vas dovoljne količine Pioneer hibrida kukuruza za različite uvjeteproizvodnje i za različite namjene (zrno,klip,silaža,silaža zrna).

PIONEER hibridi kukuruza su u višegodišnjimpokusimaširom Hrvatske, ali i u širokoj proizvodnji na Vašim oranicama, već dokazali svojuizuzetnu rodnosti prilagodljivost na zemljišne i klimatske uvjeteHrvatske.

Sjeme u prodajikalibrirano je,visokejeklijavostiivisokoghladnogtesta što jejamstvo odličnog i ujednačenognicanja i u hladnijim i vlažnijimproljećima.

PregledPIONEER-ovih hibrida kukuruza u prodaji1997 godine

FAO | HIBRID

HELGA,CLARICA

3860, MIRNA,STIRA,EVA,MARISTA,PANNONIA

STEFANIA, COLOMBA, FLORENCIA, PURA, CHIARA

NATALIA, RANDA, VOLGA,PALMA

CECILIA

600

Za sve potrebneinformacijejavite nam se na gornjebrojevetelefona ili dođite na “Pioneer zimske sastanke" kojipočinju 15 siječnja 1997 godine.

10-ak dana prijeodržavanjasvakog“Zimskogsastanka" po selima će biti izvješeni plakati s točnim terminima i mjestimaodržavanjasastanaka Povedite i svojeprijatelje, i oni su dobro došli!

PRIDRUŽITE SE NAJBOLJEM !

Kataralna upala vimena - mastitiscatrrhalis

O kataralnojupalivimena govorise kada jeupalniproces zahvatio samo epitelsluznice cisterne,mliječnihkanala i alveola Kada je katar lokaliziran samo na sluznicicisterne,govori se o kataralnojupalicisterne, a ako zahvati samo kanale, o kataralnojupalimliječnihkanala. Kada proces prijeđe na sitnijekanale iličak na alveole,riječjeo kataralnojupalivimena,ali se može nalaziti i na većimkanalima i na cisterni

Kod upalecisterni i većih kanala mlijekosasvim normalno izgleda, ali je u prvimmlazovima nešto vodenije, te ima usiraka i pahuljica. U tom obliku bolesti mliječnažlijezda normalno lučimlijeko, a proizvodikatara,kao što su upalnetekućine, epitelne i gnojnestanice i druge, miješaju se s mlijekomtek u većim kanalima i u cisterni, te uklanjaju prilikommužnjeu prvimmlazovima.

U lakšim oblicima kataralne upale vimena mlijekotakođer normalno izgleda,ali je samo malo vodenije, jerproces obično nijezahvatio čitavo vime,odnosno četvrti.No, primjesa pahuljicaili ugrušaka u mlijekuima više, i to ne samo u početnimmlazovima nego i u kasnijim. U laganimoblicima bolesti mlijeko izgledasasvim normalno i promjene se mogu dokazati jedinokemijskim metodama i mikroskopski. U težim slučajevimasekret vimena jeveć izrazito promijenjen - mlijekojevodenasto,pahuljičasto,sirutkasto, količinamu jesmanjena,talogobilan, ali jeočuvan izgledmlijeka.

Kod lakših upalažljezdanotkivo je najvišeočuvalo svojugrađu,te prilikom opipavanjamliječnežlijezde nećemo ustanoviti promjene. U težim slučajevimastruktura vimena može biti čvorasta,tvrda,slabije elastična, a u akutnom stupnjui osjetljiva. U krajnjemstadijukronič44

nih kataralnih upalavimena četvrt vimena jeizrazito manja, a prilikom opipavanjatvrda i nekako žilava

Kataralne upalevimena dijele se na kronične i akutne.

Akutnikataralnimastitis

U akutnom obliku kataralnog mastitisa najčešćiuzročnici su hemolitičkistreptokoki ili stafilokoki Nastanku bolesti pogodujeneredovito ili nepotpunoizmuzavanjevimena

Bolest običnonastupanaglo,a “opće zdravstveno stanježivotinja naglo se mijenja,tjelesnatemperatura jepovišena,nestajutek i preživanje,sekrecijamlijeka iz oboljele četvrtijesmanjena, u sekretu jepovećanbrojleukocita,fibrina odljuštenogepitela,krpicagnojai rjeđe

primjesakrvi. Bolesna četvrtobično je bolna,otekla i toplija od drugih četvrti vimena Pri mužnji, na dodir, krava je nemirna i može se ritnuti Prilikom pregleda i mužnježivotinju treba dobro obuzdati

Uzorak mlijekatreba radi liječenja poslati na bakteriološku pretragu, a nakon togaprimijenitiodgovarajući lijek.

Kroničnikataralni mastitis

Uzročnicikroničnekataralne upale vimena su stafilokoki i Streptococcus agalactiae.Tijekove upaleje neprimjetan i može trajatimjesecima Kada vlasnik ili muzač otkriju uznapredovalepromjenena vimenu, uspjehliječenjamože već biti neizvjestan.Opće zdravstveno stanjenijepromijenjeno, na vimenu nema vidljivihznakova upalnihprocesa

Ova jebolest danas jedanod najvećihzdravstvenih problemamliječnih krava,jerje prisutnagotovou svim uzgojimagovedai govedarskoj proizvodnjipričinjaveoma velike gospodarske štete.Gospodarska važnostje naročitoizražena u stajama s većimbrojemkrava Računa se da u našim uzgojimamliječne krave daju do 20% manje mlijeka zbog kroničnihkataralnih upalavimena Osim što krave dajumanje mlijeka,štete se očituju i u tome što se krave prerano izlučuju iz uzgoja, jerim propadajučetvrtivimena,mlijekonijedobre kakvoćeza preradu, niti jedobro za ljudskuprehranu.

Uzročnici u vime dospijevajunajčešće galaktogeno(krozsisni kanal),no mogu i na druge načine. Bolest se prenosimužnjom i zagađenom steljom.

Razvojutog oblika upalevimena pogodujusvi čimbenicikojislabe

opću otpornostvimena. To su primjericenepravilnost u građisise i vimena,povredesisa i vimena,neredovita,nepotpuna,grubai nehigijenskamužnja,uporabaneispravnih strojeva za mužnju.Nastanku bolesti pogodujuneprikladansmještaj u staju,nepovoljnamikroklima, naročitovisoka vlažnostzraka i propuh (prevelikousmjerenostrujanje zraka),prljavština u staji i ispustima, neprimjerenaprehrana,davanjepokvarene hrane,istodobna pojava drugihopćihbolesti i različitih drugih bolesti vimena U razvoju i širenjukroničnogkataralnogmastitisa veliku uloguima i čovjek,ako se ne pridržavaopćihnačeladržanja, prehranei iskorišćivanjamliječnih krava

Upalniprocespostupnou cjelini zahvaćanajprijesluznicu cisterne, zatim velike,pa manjemliječnekanale i napokonsve kanaliće i alveole u vimenu. U početkuna vimenu nema vidljivihpromjena,kao ni na mlijeku,opće zdravstveno stanjekrave također nijepromijenjeno. Na opip mliječnažlijezdanijeosjetljiva ili je tek malo osjetljiva na jačiopip.Koža na oboljelojčetvrti jenormalno gipka. Žljezdanotkivo oboljelečetvrti s vremenom se smanjuje, u njemu se mogu napipatipruge i čvorići,odraz proliferacijevezivnogtkiva. Žljezdano tkivo postajesve tvrđe. Bujanje vezivnogtkiva naročitoje izraženo na bazi sisa i žljezdanomdijelumliječnecisterne. Upalniproces najčešće dovodi do atrofije(smanjenja), a rijetko do povećanjaoboljele četvrti.Nadvimenilimfni čvorovinisu promijenjeni i po njimase ne može prosuditi jelivime upaljeno. U početkubolesti mlijekojenepromijenjeno,ali sadržava povećanibroj leukocita, a ima i karakterističan

slankast okus,što je veoma značajnoza kroničnikatar vimena Kasnijeje u mlijekuprisutno sve više krpicagnoja. S napredovanjemupale izlučivanjemlijekasve se više smanjujei napokon potpuno prestajekada bolesna četvrtatrofira

Kroničnikatar vimena dugotrajan je proceskojitrajevišemjeseci. S obzirom na to da dugo nema vidljivih znakova upale,vlasnici životinja i muzačiopažajuda neštonije u redu s vimenom tek kada patološkepromjene na vimenu uznapreduju.Liječenjejetada otežanoili gotovobez uspjeha.Upalniproceszapravoje blageprirode i sprose razvija, ali ima trajnoprogresivantijek.

Upalomsu često zahvaćenestražnječetvrti vimena,jersu one i inače izvrgnutečešćim ozljedamai nagnječenjima, pa tako i prodoruklica.

Upalniprocesuglavnomje ograničenna jednučetvrt, ali s vremenom može prijeći na drugei zahvatiti cijelovime Upalajeopćenitočešća kod starih krava kojimaje i opća otpornostmanja.

Kroničnikatar vimena može se dijagnosticiratikliničkompretragom vimena,mastitis-testom i brojanjem stanica u mlijeku(elektronskim brojačem).Kada se u stajskom uzorku mlijekautvrdi 300.000500 000 leukocita u 1 ml mlijeka, obavješćuje se područnaveterinarska službaradi poduzimanjamjera liječenja i preventive.

Liječenje

Kada se u nekojstajipregleda vime krava i kada se dobijebakteriološkinalaz,pristupa se liječenju,odnosno odlučujese kojeće krave biti liječene. Ne treba liječiti 46

krave kojeimajuatrofičnečetvrti ili kojeizlučujugnojiz vimena,ali se odmah počinje s liječenjemonih krava kojeočitujutipičneznakove kroničnogkatara vimena Krave kod kojihznakovi nisu tipični i kod kojih infekcijaprotječelatentno (skriveno)liječe se u razdobljuzasušenja. Prilikom liječenjatreba popraviti higijenskeprilike u staji,higijenu mužnjei hranidbu

Lijekovi se mogu davati u bolesnu četvrtvimena, i to nakon temeljite i potpunemužnjeilipak injekcijama u mišić. U obzir dolaze različiti antibiotici,sulfonamidi i drugilijekovi. Nakon prestankadavanjaantibiotika u vime,potrebnoje vime nekoliko dana izmuzivati triputdnevno Kada jeliječenjezavršeno,mlijekojošnijepodobno za preradu u mljekarama,jerse ostaci lijekovajoš neko vrijemezadržavaju u organizmu krave i u vimenu, a mlijekom se tek postupnoizlučuju. Ako se liječi u razdobljuzasušenja,najboljejeizabrati početaktogarazdoblja, a upotrebljenilijek ne treba izmuzivati iz vimena

Preventiva Prilikom poduzimanjapreventivnih mjeraprvo treba ustanoviti kakvo je zdravstveno stanježivotinja, kakve su prilike u staji,kakav je postupaksa životinjama,mužnja, hranidba i sl. Treba obaviti zdravstveni pregledkrava,posebicenjihovih vimena,te načinitibakteriološkepretragemlijeka da se utvrde vrste mikroorganizama - uzročnika bolesti Valjazatim kontrolirati način mužnjei ispravnoststrojeva za mužnju,pregledatistanje u staji, te vrstu i način prehrane.

Iz uzgojase izlučujukrave s očiglednimkroničnimkatarom,kao i one s gnojnimsadržajemvimena

Izlučuju i krave s bolesne dvijeili višečetvrtivimena.

Treba zatim temeljitoraskužiti ležište i sve što je bilo u dodiru s bolesnim životinjama.Nakon svake mužnje valjadezinficirati strojza mužnju i ostali iskorišćenipribor. Redovito kontrolirati ispravnost strojeva za mužnjui drugeopreme, te kontrolirati rad muzača i upozoriti

ih na greške.Prilikom obnove stada ženskutelad treba uzimati samo od zdravih krava kojeimajupravilno građenovime i sise.

Kada se jednom započne s preventivom i borbom protivkroničnih katara vimena,veoma je važno tu borbu nastaviti sve dok uzgoj ne bude potpunozdrav.

Dr. StjepanBanožić

Podjela nagrada dobitnicima nagradne igre Mljekarskog lista

20. prosinca1996. u prostorijama Hrvatskogmljekarskogdruštvaorganizirana jemala svečanost“Izvlačenja dobitnika nagrada Mljekarskog lista za 1996 godinu."

Ovom izvlačenjuvrijednihnagrada prethodiloje,već obavljenoizvlačenje 15 nagrađenih.

Tog dana 20 prosinca u Hrvatskom mljekarskomdruštvu u Ilici31/ Illod pozvanih15 nagrađenihnjih12 se odazvalo svečanostiproglašenja nagrada.

Nepristranostjezagarantirala novinarka Emisije za selo i poljoprivredu Gorana HolubVeršić kojaje izvlačilaimena nagrađenih.

Pet jednakihnagrada - pakovanje Vitele 25 kg te kompletpoljoprivrednogalata dobili su

- LjubicaČorba,SnježanaPerko,LjiljanaŠatrak,Jakov Mesarov i FranjoJaklinec

Rasplodnukozu te pakovanjeVitele posrećilo se

- StjepanuBačeković,Jeleni Križan,JosipuSlama i MiljenkuFijolić.

Bređu rasplodnukozu i mesarski pištoljdobili su

- Helena Živko,ŽarkoJelić i Katica Plentaj.

Dvijebređe koze dobio je Zlatko Skomina

Dvijebređe koze i jarca(druga nagrada)pripale su ŽeljkiDukić.

Prvu i najvrijednijunagradu - rasplodnujunicubređu 7 mjesecidobio je Mirko Tambolašiz Pitomače

Nagraduće dobitniku predatidirektor primarneproizvodnjemlijeka “Sirele" Bjelovar.

Nakon svečanepodjelenagrada na zajedničkomobjedurazmijenili smo naša razmišljanja o Mljekarskom listu, o stanjustočarstva, o premijama,naravno i o neizbježnoj temi “cijenamlijeka" i o nastupajućimblagdanima i zaključili naš susret uz čestitke za Božići Novu godinu čvrstoodlučnida ćemo se i idućegodineigrati u našem Mljekarskom listu!

Uredništvo

Muznost - važna proizvodna i uzgojna osobina krava

Mužnjakrava jedanjeod najtežihposlova u mliječnomgospodarstvu. To posebicedolazido izražajakada se u stadu nalazi većibrojkrava. U takvim se slučajevimakoriste prednostistrojnemužnje,različitisustavi kojivišeili manjeolakšavajutajposao.

Najjednostavniji je pokretnisustav kojiima samo jednu muznu jedinicu,tj.istovremeno se muze samo jednakrava Mnogo su složenijioni sustavi koji su dio posebnog objekta u staji, tzv izmuzišta.Stalnim i različitim inovacijamanastoji se u ovome poslusmanjitiudjelljudskog rada,tako da se već danas koristi i strojnamužnjabez učešća ljudskograda,tzv robot-muzni uređaj.

Dok se prilikomručne mužnjemanjegbrojakrava,kojastogane traje dugo, ne vodi velika briga o brzini mužnje,kod mužnje većeg broja krava brzina mužnjeiznimno jevažna.Posebice to vrijedi ako se koriste strojevi za mužnju.Dobre osobine muznosti pristrojnojmužnji važne su i zbog djelotvorneorganizacijestrojnemužnjei zbog zdravstvenogstanjakravljegvimena.

lako jekod nas udjelstrojne mužnjedanas neznatan,sadašnjirazvoj govedarskeproizvodnjeupućujeda će se ona vrlo brzo širitisvugdjegdje će brojkrava u stadu biti veći Stoga je važno dobro poznavatiosobinu muznosti.

Definicijamuznosti

Sposobnostkrave za mužnjunaziva se muznost Dobra osobina muznosti predpostavlja brzu i potpunu mužnjusvih četvrtivimena.

Brzina mužnjeje temeljnamjera muznosti Uzgajivačuje u interesu da mužnjatraješto kraće, s time da 48

se u jedinicivremena izmuze štoviše mlijeka.

Istraživanja su pokazalada brzina mužnjeizražena u količininamuzenog mlijeka u jedinicivremena uvelike zavisi o sisinom sfinkeru koji zatvara ulaz u sisu,ali i o drugim vanjskimnasljednimčimbenicima

Brzina mužnje mjerise na više načina:

- najvećaizmuzena količina mlijeka u jednojminuti, - prosječnakoličina mlijeka u jednoj minuti, - ukupno trajanjemužnje.

Najvećaizmuzena količinamlijeka u jednojminuti pouzdanajemjera brzine muznosti Na nju najmanje utječuvanjskičimbenici,posebice subjektivnaprocjenazavršetka mužnje.

Prosječnakoličinanamuzenog mlijeka u jednojminuti predstavlja podatakkojise dobijeako se cjelokupnakoličinamlijekapodijeli s trajanjemmužnje.Ovdje se javlja problemjednoznačnedefinicije količine i trajanja,pričemu treba jasno odrediti i navesti uzima li se pritome samo vrijemetrajanjamužnjeilise tu uključuje i vrijemetrajanjaizmuzivanja s pripadajućimkoličinama mlijeka.Danas jeuobičajeno da se prilikom progenog testiranjarasplodnjakana osobinu muznosti koristi podatako prosječnojkoličini mlijeka bez izmuzivanja.

Ukupno trajanjemužnje također jejedanod načinaprocjene te oso-

bine Ovdjese, međutim,javljaproblem točnog očitavanjapočetkai krajamužnjekojemože biti pod utjecajemmjeritelja. Samo trajanje mužnjebez podatka o namuženojkoličinimlijeka ne može biti objektivna mjeraza tu osobinu

Čimbenicikojiutječuna brzinu mužnje

Osim sfinkera sise, na brzinu mužnjeutječevelik brojčimbenika, i u vezi sa životinjom i onih koji se odnose na kakvoćustrojeva za mužnju i njihovutehničkuispravnost,posebice podešenost za rad

Pripremljenostkrave za mužnjui postupaksa životinjomtijekommužnjeuvelike utječena trajanje mužnje.Zna se da se prijepočetka mužnjekrava podražavapranjemvimena i rukovanjem s opremom za mužnju,te se tako životinjafiziološki pripremaza odvijanjeprocesamužnje.U tojfazi luče se specifične izlučevinežlijezda - hormoni koji djeluju na unutarnjitlak u vimenu te se stogamužnjamože bržeobaviti Tijekommužnježivotinje se ne smiju uznemiravati, a ponajmanjetući,jer se u tom slučajuremeti hormonalna aktivnost pa jebrzina mužnjeusporena, tako da prestajeistjecanje mlijeka.Kažemo u tom slučajuda je krava “ustegnula"mlijeko.

- Količinamlijeka u vimenu također utječe na brzinu mužnje.Mužnja krava s većom količinommlijekaje bržanego mužnjakrava s manjom količinommlijeka.

Jutarnjajemužnjabržaod večernje.Razlogprijesvegatreba tražiti u većoj količini"mlijekau vimenu prilikomjutarnjemužnje.

Da bi se mogleusporeditiživotinje s različitimkoličinama mlijeka u vimenu, obavlja se tzv. korekcija na istu količinumlijeka.

- Stadijlaktacijeutječe na brzinu mužnje.Razlika u brzini mužnjeiste krave u prvom dijelulaktacije i kasnije ne može se objasniti samo količinom mlijeka.Tako jekod krava u prvom dijelulaktacijebrzina mužnje sporija.

- Paritet laktacijeveoma utječe na brzinu mužnje.Brzina _mužnje raste s porastomrednogbrojalaktacije(paritet).

- Pasmina je jedan od važnijih čimbenikabrzine _mužnje.Brzina mužnjeje dakle, i pasminskaosobina Pasmine nizinskogpodručja imajubržumužnjuod pasminabrdovitih područja.Poznato je da je brzina mužnjeholstein pasminevećau usporedbi sa smeđom ili simentalskom pasminom.

- Strojevi za mužnjuuvelike utječu na brzinu mužnje.To jes jedne strane posljedicatehničkih rješenja pojedinihstrojeva, ali i razine ispravnosti strojeva za mužnju.Prilikom nabave strojeva za mužnjuvaljavoditi računa o tome da se nabave oni kojiosiguravajubrzu i kvalitetnu mužnju,bez mogućnostioštećenjavimena Posebice jevažnoda se strojevi za mužnjuuredno održavaju uz redovitu provjerusvih dijelovakoji utječu na sam proces(vakuum i sl.). Tome se dosad kod nas nijeposvećivaladovoljnapozornost, pa je prilikomstrojnemužnje krava nastao niz teškoća i problema,jersu krave bile muzene na nepravilan način.Posljedica jebila spora i nepotpuna mužnjauz pojavuzdravstvenih problemavimena

Oblik i veličinavimena sisa

Na osobinumuznosti u mnogome utječuoblik i veličinavimena, a posebice sisa

Poželjnoje da vime ima pravilan oblik kojiosiguravajednakekoličine mlijeka u svim četvrtima. Na tajse

načinosiguravadjelotvornamužnja.

U većinislučajevaprednječetvrti vimena slabije su razvijene od stražnjihpa se stoga u njimanalazi manja količina mlijeka.Ovaj problemnije toliko naglašenkod ručne mužnje, ali stvara velike teškoćekod strojne mužnje.Ukoliko jeodnos prednjih i stražnjihčetvrtinepovoljan,muzna jedinicatreba ostati na vimenu tako dugo dok se ne pomuze i ona četvrt kojasadržinajvećukoličinu mlijeka. Na tajse način usporavabrzina mužnjepojedinekrave,pa tada i sveukupnamužnjastada trajeduže.Posebice je to važno u većim izmuzištimagdjeskupinakrava mora čekati jednukojase jošuvijekmuze da bi zajednonapustileizmuzište.

Kod krava s nepravilnimodnosom četvrtivimena mogu češćenastati i zdravstveni problemivimena,posebice u slučajevimakada se mužnja obavlja s nekvalitetnim strojevima ili ako oni nisu tehničkiispravni.Zbog togajevrlo važnou uzgojnomsmislu voditi brigu o genetskojizgradnji vimena kod kojegsu odnosi četvrti poželjni.

Ispitivanjeodnosa četvrti vimena, tzv indeks vimena obavlja se posebnim uređajemkojiskupljaizmuzenu količinu mlijekasvake četvrtizasebno Na temeljupodataka o namuženom mlijeku iz svake četvrtiizračunava se tzv. indeks vimena kojipotvrđujepostotniodnos namužene količinemlijeka u prednjimčetvrtima i ukupno namužene količine mlijeka. U idealnim slučajevimaovaj bi odnos morao biti 50%, štoznači da je u svim četvrtimakoličinamlijekajednaka.

Oblik vimena u mnogome jepovezan s pasminom.Vime kojese najviše približavaidealnom ima holstein pasmina.Kod simentalske pasmine prednje su četvrtivimena često

manjeod stražnjih.Prema istraživanjima,indeks vimena kod naše simentalske pasmineiznosi oko 42%, štoznačida bi u idućemrazdoblju, kada se očekujevećiudjelstrojne mužnje,trebalo intenzivnije raditi ne samo na unapređivanjuindeksa vimena veći drugihosobina kojeutječu na muznsot

Smještaj i povezanostvimena nemaju izravan učinakna brzinu mužnje,ali utječuna težinu rada pri mužnji.Ukoliko jevime nižepostavljeno i slabijepovezano, muzač mora uložitivećinapor pristavljanju i skidanjumuzne jedinice da bi obavio mužnju.

Veličina i oblik sisa ne samo da uvelike utječu na brzinu mužnje,već i na organizaciju rada muzača.Nepravilneveličine i oblici sisa otežavajustavljanje i skidanjemuznih jedinica s vimena. To jerazlogomda se i ovom dijeluvimena posvećuje velika pozornostkod programa genetske izgradnje.

Valjapazitida prilikomstrojne mužnjesise ne budu velike,posebice da im jepromjerprikladan te da su ravnomjernoraspoređene.

Zaključak

lako je kod nas strojnamužnja neznatno zastupljena,valjaočekivati da će ona tijekomidućegrazdoblja na većimfarmama biti dijelom tehnološkogprocesa. Posebice se to odnosi na novoformirane farme kojeće se intenzivno baviti proizvodnjommlijeka. U takvim će uvjetima strojnamužnjabiti važančimbenik uspješneorganizacijeprocesa proizvodnje na farmi.

Poznavanječimbenikakojiutječu na mužnju,posebicestrojnu,važno je za svakogfarmera i kod izbora strojeva za mužnjui kod njihovakorištenja.

Dr Ivan Jakopović

Izzakonodavstva

Vjerujemoda će našečitaoceobradovati Zakon o izmjenama i dopunama zakona o novčanimpoticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu i dajemo ga u cijelosti, a u idućembrojuMljekarskoglista objavitćemo eventualne primjedbe,komentare te tumačenja.

Na osnovi članka 89 Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJUZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O NOVČANIM POTICAJIMA INAKNADAMA U POLJOPRIVREDI! RIBARSTVU

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu, kojijedonio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 13 prosinca 1996

8 Grožđana otocima; poluotoku Pelješcu, Konavlima i Primoštenskom vinogorju,

9. Loznih sadnica (cijepova) preporučenih sorti,

10 Sadnica maslina preporučenih sorti,

11 Preradu maslina,

12. Mesnog i koštanog brašna,

13 Uzgoj morske ribe,

14 Uzgojslatkovodne ribe " Članak 2 Članak

6. mijenja se i glasi:

Broj:0196-2182/1

Zagreb, 18. prosinca 1996

Predsjednik Republike Hrvatske dr Franjo Tuđman, v r

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O NOVČANIMPOTICAJIMA I NAKNADAMA U POLJOPRIVREDI I RIBARSTVU

Članak 1

U Zakonu o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredii ribarstvu (“Narodne novine", br. 29/94 ,9/95 i108/95 ), članak 5 mijenja se i glasi:

“Pravo na novčani poticaj ostvaruje se za proizvodnju:

1. Kravljeg, kozjeg i ovčjeg mlijeka,

2 Trogodišnjihkvalitetnih muških rasplodnih konja,

3 Sjemena (sperme) kvalitetnih bikova,

4 Rasplodnih grla izvornih pasmina goveda, konja, svinja,ovaca, koza i magaraca,

5 Testiranje odabranih rasplodnih bikova (pertomance test,progenitest)za umjetno osjemenjivanje iprirodnipripust

6 Kvalitetnog rasplodnog podmlatka goveda, svinja, ovaca, koza, konja, peradi i selekcioniranih matica pčela iz domaćeguzgoja,

7 Soje, suncokreta, uljane repice, šećerne repe i duhana,

“(1)Novčani poticajza proizvodnju iz članka 5 ovoga Zakona određuje se po jediniciproizvoda i iznosi za:

1 Kravlje,ovčje i kozje mlijeko 0 55 kn po litri

2 Rasplodni podmladak

- goveda 1 480,00 kn po grlu

- svinja 444,00 kn po grlu

- ovaca i koza 370,00 kn po grlu

- konja 1.850,00 kn po grlu

- peradi 14,80 kn po komadu

- selekcioniranih matica pčela 30,00 kn po komadu

3 Sjeme (sperma)kvalitetnih bikova

- elitnih 10,00 kn po dozi

- dvostruko testiranih 8,00 kn po dozi

- jednostrukotestiranih 6,00 kn po dozi

- netestiranih 3,00 kn dozi

4 Rasplodnih grla hrvatskih izvornih pasmina

a) istarsko govedo 5 500,00 kn po grlu

b) slavonski podolac 5 500,00 kn po grlu

c) konja 1 850,00 kn po grlu

d) svinja 740,00 kn po grlu

e) ovaca 350,00 kn po grlu

f) koza 350,00 kn po grlu

g) magaraca 600,00 kn po grlu

5 Odabrane rasplodne bikove za:

- umjetno osjemenjivanje (perfomance test) 5 000,00 kn po grlu

- prirodnipripust (perfomance test) 2 600,00 kn po grlu

6 Utvrđivanje uzgojnih vrijednostirasta i razvoja odabranih bikova (progenitest) 1,85 kn kg žive vage

7 Odabrane trogodišnje kvalitetne muške rasplodnjake konja (pastuha) za pastuharne i zemaljski uzgoj 3 700,00 kn po grlu

8 Ratarske industrijskekulture:

- suncokret

- soja

- uljena repica

1 Kravlje,ovčje [ kozje mlijeko

2 Rasplodni podmladak

- goveda

- svinja

- ovaca i koza

0,80 kn po litri

2 000,00 kn po grlu

600,00 kn po grlu

500,00 kn po grlu

- konja 2.500 00 kn po grlu

- selekcioniranih matica pčela

0,41 kn po kg

0,41 kn po kg

0,37 kn po kg

- šećernarepa 5,00 kn na 100 kg

- list duhana 3,00 kn po kg

9 Grožde na otocima, poluotoku Pelješcu, Konavlima i Primoštensko vinogorje(općine Marina, Primošten, te rubni dijeloviopćineŠi- benik i SegetDonji) 2 590,00 kn po ha

10 Loznih sadnica (cijepova)

preporučenih sorti 1,00 kn po komadu

11 Sadnica maslina preporučenih

sorti

12 Preradu plodova maslina

5,00 kn po komadu

0,89 kn po kg

13. Mesnog i koštanogbrašna 0,40 kn po kg

14 Uzgojmorske ribe

15 Uzgoj slatkovodne ribe:

- šaran

5,00 kn po kg

2,00 kn po kg

- pastrva 3,00 kn po kg

16 Novozasađene vinograde na otocima, poluotoku Pelješcu i Konavlima 6 000,00 kn po ha za prve tri godine

(2)Novčani poticaj za mlijeko isplaćivat će sei:

- pravnoj osobi koja provodi program uzgojno selekcijskog rada u stočarstvu u Republici Hrvatskoj po obračunatoj litrimlijeka za koju su proizvođači mlijeka ostvarili novčani poticaj - u visini od 20,00 kn na 1 000 litara mlijeka;

- pravnoj osobi koja provodi program zdravstvene zaštite mlijeka po obračunatoj litri mlijeka za koju su proizvođačiostvarili novčani poticaj - u visini od 3,00 kn na 1 000 litara mlijeka

(3)Iznimno od stavka 1 ovog članka za područja iz članka 2., 3 , 4 i 5 Zakona o područjima posebne državne skrbi ("Narodne novine", br 44/96 ), te za brdsko planinsko područje, otoke ipoluotok Pelješac,novčani poticaj iznosiza:

52

40,00 kn po komadu

3 Uzgoj morske ribe 7,00 kn po kg

(4)Brdsko planinsko područje u smislu ovoga Zakona su sljedećeopćine, odnosno gradovi:

1 Generalski Stol, Netretić, Ozalj, Žakanje, Ogulin u Županijikarlovačkoj,

2 Delnice, Klana, Jelenje, Čavle,Fužine, Čabar, Brod Moravice, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad, Vrbovsko i Lokve u Županijiprimorsko- goranskoj,

3 Gospić,Senj, Brinje, Perušić u Županiji ličkosenjskoj, 4 Unešić u Županijišibenskoj,

5 Sinj, Cista Provo, Lovreć, Imotski, Donji Proložac, Zmijavci, Dicmo, Otok, Šestanovac, Vrgorac, Zagvozd, Podbablje u Županijisplitskodalmatinskoj, 6 Lanišće iLupoglav u Županijiistarskoj, 7 Voćin u Županijivirovitičko-

Članakpodravskoj."

Članak 8. briše se Članak 4

Članak 10 mijenja se i glasi:

(1)Postupak za ostvarenje novčanih poticaja, potrebnu dokumentaciju, vrijeme u kojem je korisnik dužan rasplodni podmladak držati u uzgoju i obrasce popisa o ostvarenim novčanim poticajima, propisuje ministar poljoprivrede i šumarstva.

(2)Način neposredne isplatenovčanih poticaja krajnjim korisnicima propisuje ministar financija.

(3)Ovlašćuju se ministar poljoprivrede i šumarstva i ministar financija da u propisima iz stavka 1 12 ovoga članka propišuprekršaje te odrede novčane kazne za te prekršaje.

Članak 5

Članak 13. mijenja se i glasi:

“Korisnici naknada iz članka 12 stavka 1 ovoga Zakona su krajnjipotrošači, a korisnici iz stavka 2 su proizvođači ribljihkonzervi na otocima i proizvođači ribljihkonzervi na osta-

lim područjima te korisnici iz stavka 3 su fizičke i pravne osobe koje obavljaju gospodarski ribolov i uzgoj ribe

Članak 10.

U članku 24 stavak 1. točka 3 briše se

Članak 11

Način neposredne isplatenaknada iz stavka 1 ovoga članka propisat će ministar financija."

6

Članak

U članku 14 stavku 1 točki 1 alineja1 ,2 ,3 , 11., 12. i 13 brišu se, a u alineji4 brojka: *2,96" zamjenjuje se brojkom: “2,60"

U točki 2 brojka: *0,32" zamjenjuje se brojkom: “0,25"

Točka 3 mijenja se i glasi:

“3 Za konzerve sardina proizvedene u tvornicama koje se nalaze na otocima 3,50 kn po kilogramuizakonzerve sardina proizvedene na ostalim područjima 3,00 kn po kilogramu "

U točki 4 brojka: “1,00" zamjenjuje se brojkom: “1,49".

Propise na temelju ovlaštenja iz članka 4 i 5 ovoga Zakona, donijetće ministar poljoprivrede išumarstva iministar financija uroku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona

Članak 12.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestajevažitiUredba o izmjenama i dopuni Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu (“Narodne novine", br. 15/96 ), Uredba o izmjenama Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu (“Narodne novine", br 25/96 ) i Uredba o izmjeni Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivrediiribarstvu ("Narodne novine", br 33/96 )

Članak13.

Odbor za zakonodavstvo

Članak

7

U članku 17 stavku 2 izariječi:“poljoprivrede" dodaju se riječi:“ribarske inspekcije".

U članku 17. stavku 3 iza riječi:“poljoprivredni" dodaju se riječi:“ribarski" Iza riječi: “stočarstva" briše se točka i dodaju riječi: “i propisima o morskom i slatkovodnom ribarstvu"

Članak 8

U članku 18 stavku 3 točke 1 , 2 13 brišu se, atočke 4.,5.,6.,7.,8.19. postajutočke 1.,2., 3 , 4 ,5 i6

Članak 9.

U članku 19. točki 8 riječ:“duhana" briše se, a riječ: “tog" zamjenjuje se riječju: “tih"

Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske utvrdit će, redakcijskiurediti i izdati pročišćeni tekst Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu

Članak14.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u “Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1 siječnja 1997 godine

Klasa: 320-01/96-01/06

Zagreb, 13. prosinca 1996

ZASTUPNIČKI DOM

SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik

Zastupničkog doma Sabora akademik Vlatko Pavletić, v r

OBAVIJESTI

tel 01 424 420

Prvi svjetskirat

1914.-1918.

Završetakprvogsvjetskograta bio jesudbonosan za Hrvatsku,jerse našla u sasvim novojdržavnojzajednici,tj.KraljeviniSrba,Hrvata i Slovenaca, kasnijeprozvanojJugoslavijom. Osim toga, u strašnimbitkama tijekomtoga rata sudjelovalo jena stotine tisućanašihpredaka, od kojih se mnogine vratiše svojimdomovima Neka im i ovi retci budu na a ionu

Opisatoga rata imade vrlo mnogo, a mi ćemo se u ovom našem kratkom osvrtu koristiti i onima koje su pisalipobjednici, a nalaze se u EnciklopedijiJugoslavenskogleksikografskogzavoda,Zagreb,1964., ali i onima kojesu pisalipobijeđeni, i to iz knjige“Velika povijestAustrije",kojuje1984 napisaoStephan

VAJDA

Uzroci i povod ratu

Jaka industrijalizacijasvjetskih sila zahtijevalajepreraspodjelupostojećihsirovina i izvora energije.Njemačka je to htjelaučiniti na račun Velike Britanije.Francuska ježeljela vratiti izgubljeneindustrijskepokrajinekojejojjeNjemačkabila preotela 1871 Rusko Carstvo željelo jeuz pomoć balkanskih pravoslavnih naroda izići na Sredozemno more. Austrougarskajetežilautaboriti se također na Balkanu,jerje bila pritisnuta britanskom i njemačkom konkurencijomna zapadu. Umiruće Tursko Carstvo svima je davalo izgledeza plijenstoljeća.Svima jebilo jasnoda se ta otvorena pitanjamogu riješiti samo “krvlju i željezom", što su gospodarskikrugoviizjavljivali tiho, a vojniglasnoi jasno.Vladari i ministripredsjednici oklijevali su jer nisu željeli na sebe navućikrivnju “onogakojijeprvipočeo."

Naš car i kraljFranjoJosipje izjavljivao:“Moja politikaje politika mira",ali njegoviministri, a napose

generaliželjeli su rat. Stogaje1904. počelonaoružavanje i modernizacijavojski.

Prvo zlo izbilo jekada jeAustrougarska1908. na svojuruku,bez privoledrugihsila,anektirala (pripojila)Bosnu i Hercegovinukao posjedkuće Habsburške.BiH su, naime, od 1875. bile samo okupirane od Austrije, ali jeturski sultan ostao kao vrhovni suveren

Njemu je Austrija dala 2 milijunafunti šterlinga, i on je šutio No, mala kraljevinaSrbija osjetila se vrlo ugroženomi počela u Bosni,putem organizacije“Mlada Bosna",bunt protivAustrije.

Stanjejebilo napeto.Za početnu iskru bili su potrebnisamo pucnji u Sarajevu u nedelju28 lipnja1914 kojimajedvadesetogodišnjibosanski Srbin,student Gavrilo PRINCIP ubio prijestolonasljednika FRANJU FERDINANDA i nehotice njegovusu55

pruguSofiju,majkutrojedjece,dok su se vozili u otvorenom automobilu.

Bečki vojnikrugoviiskoristili su taj atentat i zahtijevali da se Srbijakazni,jerjeskupinamladih bosanskih atentatora bila izvježbana na njenom području u okviru terorističke organizacije“Crna ruka". U poznatom Ultimatumu od 48 sati tražilo se da austrijskiistražniorganiprogone atentatore na srpskom području. Srpskavlada to je smatrala povredom svog suvereniteta, pa jeodbila Ultimatum. Na to je FranjoJosip teškasrca u kupalištuIschi (Išli)potpisaopoznatiratni manifest “MOJIM NARODIMA" kojimje

28. srpnja1914 započeo prvisvjetskirat

U prvimdanima kolovoza,nakon što je Austrougarskanavijestila rat Srbiji,ratno klupkopočelose brzo odmotavati. Trećeg kolovoza Njemačka jenavijestila rat Francuskoj, slijedeći dan Vel BritanijaNjemačkoji zatim AustrijaRusiji.Italija je ostala neutralna Zapadne velesile nazvale su se “Antanta", a Austrija i Njemačka“Centralne sile".

Prvo je otvorena zapadna bojišnica na kojoj su Nijemci sa 1,660.000 vojnikakretali prekoBelgije na Francusku Drugaje bila istočnabojišnica kada su Rusi počeliuspješne operacijeprema IstočnojPruskoji na juguu GalicijiprotivAustrougarske Treću,balkansku bojišnicu 12 su kolovoza otvorile austrijske snage na čelu s poglavaromBosne Potjorekom,nastupajućiprekoDrine, ali i Save SrpskivojvodaPUTNIK je u cerskojbitci uspješnovratio napadačena početnepoložaje.Ponovna ofanziva na Srbiju u studenome završila se opetsrpskompobjedom na rijeciKolubari

Krajempočetne1914 u rat jena strani Antante ušao i Japan,otevši Njemačkojposjede u Kini i otoke u

Tihom oceanu Turska se priključila Centralnim silamei otvorila crnomorsku i kavkavsku bojišnicu. Na spomenutim zapadnim i istočnim bojišnicamajezbog podjednakoteškihgubitaka na objimstranama otpočeo pozicijski ili rovovski rat. Tu su prviputazaštektalimašingeveri. Ratna godina1915

Nijemci su navalili na rusku bojišnicu i potisnuli Ruse na rijekePrut i Dnjestar.Dovlačenjemsvojihnajboljihsnaga sa zapadnebojišnicepod generalomMACKENSEOM do početka jeseniNijemci su izbacili Ruse iz Galicije,Poljske,Volinja,Litve i Kurlandije. Na Karpatima su se zimi 1915./16.borbe stišale, pa objestrane nisu imale značajnihuspjeha.

Najvažnijinepovoljnidogađajza Centralne sile bio jeulazak Italije u rat (23.svibnja) na strani Antante,jer su jojnakon pobjedebili obećani: JužniTirol,Gorizija,Trst,Istra, dio Dalmacije i nekoliko otoka. To se, znamo, većimdijelom i ostvarilo

Međutim je Bugarskate godine prišla k Centralnim silama i s leđa napalasrpskuvojsku.

Početkom listopadanjemačke i austrijskesnage iz Banata i Srijema napalesu Srbiju i prisililenjenuvojsku na uzmak do Kosova. Odatle su se Srbi mukotrpnopovlačilipreko neprijateljskeAlbanijedo Jadranskogmora, gdjesu ih siječnja1916 prihvatile snage Antante i prebacile na otok Krf da se oporave i reorganiziraju za nove borbe na solunskojbojišnici.

U Austrougarskojjestanje s hranom postajalo sve teže - uvode se kartice za najvažnijenamirnice. U Hrvatskojje još razmjernodobro. Pojavljuju se ratni profiteri. (Nastavakslijedi)

Priredio: StjepanKeglević,dipl.ing.

RATARSTVO

Prihranjuje se pšenica i drugiozimi usjevi.Ako se gnojitraktorskim rasipačem,tlo treba biti dovoljno suho Prihranjuje se dušičnim gnojivima s niskim sadržajemfosfora i kalija.

Krajemveljačepočinjesjetvaranih jarihusjevakao štosu jarapšenica,zob,raži ječam,naravno ako su vremenske prilikepovoljne.

POVRTLARSTVO

Svršavaju se mnogipripremnipo- slovi za glavnuradnu sezonu koja počinjeveć u ožujkuili travnju. Za smrzavice navozimo gnoj,čistimo povrtnjak od kamenja,ondjegdjeje potrebnonavozimo zemlju, a za toplijihdana prekopavamotlo,gradimo i utvrđujemoputove.

Klijalištapripremamoza sjetvu, pa ako jevrijemepovoljno,već krajem mjesecasijemorane sorte mrkve, peršina,pastrnjaka,špinata,graška,boba,rane salate i povrtnice, i to samo na prisojnimmjestima.Sije se neštodubljeda sjeme ne bi bilo suvišeizloženotemperaturnimpromjenama.Za jačestudeni ti se usjevi pokrivajutrulim slamnim gnojem, granjemcrnogoriceili sličnimzaštitnim pokrovom.

U klijalištesijemokorabicu,rane sorte kelja,kupusa,cvjetače,kelja pupčara,paprike,patlidžana,rajčice, celera i drugogpovrća, od kojeg želimoproizvesti rane presadnice. U klijalište se također sijui salata, povrtnica,mrkva pa i krastavci i drugo povrćekojeće do berbe ostati u klijalištu.Klijališta od jačestudeni

štitimopokrivkama, a ako jevrijeme toplo,klijališteprozračujemo.Zimska spremištapovrćatreba češće pregledati i zračiti.

VOĆARSTVO

Nastavljaju se poslovivezani uz prodajuplodova,stratifikaciju sjemena, skidanjereznica i kalemgrančica. Uklanjaju se izdanci malina i kupinakoji su plodovedonijeliprošle godine.Ako gnojenjenijeobavljeno,vrijemejeda se to učini sada Ako je temperaturaiznad ništice, mogu se obavljatisadnja,zimska rezidba i zimska zaštita.

VINOGRADARSTVO

U toplijimkrajevimanajpovoljnije jevrijeme za rezidbu Stajnjak i mineralna gnojivarazbacuju se prije proljetneobrade. Kao pomoćni pokazateljgnojenjaslužipodatakda 10.000 kg grožđaiz zemljeizvuče80 do 100 kgdušika, 30 do 60 kg fosfora i 100 do 120 kg kalija. U južnimse krajevimamože otpočeti sa sadnjom na pripremljenimpovršinama.

Veljačajekrajnji rok za popravak i pripremustrojeva i alata za rad tijekomgodine.

CVIJEĆE | UKRASNO BILJE

Nastavljamookopavanjemgredica Čistimoi obrezujemoukrasno drvećei grmlje,ali ne orezujemo ono kojecvate u rano proljeće. Na pripremljene i zaštićenegredice za toplijihdana sijemoranijecvijeće kojenijejakoosjetljivo(kokotić, pakujac,različak,potočnice i drugo).

Presađujemo i trgamobusene trajnica i ukrasnoggrmlja.Zemljuoko presađenebiljkezagrnemo gnojem. Sadimo gomoljeanemona i žabnjaka.Uređujemoklijališta.Lončanice njegujemokao u siječnju. Sadimo gomoljebegonija i gloksinija i lukovice različitogcvijeća.Sijemo sjemerazličitogproljetnogcvijeća u klijališta,sandučićeili lonce. U sobama daljeformiramo razno lukovičasto cvijeće.

Darko Kantoci,dipl.ing.

MUZNI UREĐAJ “VITREX", STAR 15 GODINA, ISPRAVAN PRODAJE MARKOVIC JOSIB Vladislav23, KRIZEVCI

PROIZVODNJA TRGOVINA EXPORT-IMPORT 43212 ROVIŠĆE, Žabljak bb

Tel: 043/878-059

Tel/fax: 878-034

PROIZVODIOPREMU ZA STOČARSTVO: hidrauličkioperacionistol za krupnustoku* stojnice za čišćenjepapakaikopita * napravu za teljenjekrava(2tipa) * stajališta za stoku(3vrste veza) *

* dermoležišta za štale - slobodnodržanje * sve tipovepojilica * automatskehranidbenestijenesisteme za izgnojavanje *

* ostalisitnipriborpotreban u stajama * ZA SVEPROIZVODEDAJEMO GARANCIJU 2 GODINE!

Proslava blagdana svetog Vlaha u Dubrovniku

Proslava blagdanasv Vlaha (Blaža) na dan 2 veljače u Dubrovniku dobro će nam doćida se mi sjeverniHrvati sjedinimo u duhu s našom najjužnijombraćom u slavnom i herojskomDubrovniku,koji jeza sve nas HRVATSKA ATENA lako se o tojsvetkovini mnogo pisalo i piše,nećebiti na odmet da i naš“Mljekarski list" posvetičlanakprelijepom i vrlo starom narodnom običaju u kojem su sudjelovali svi staleži i u starojRepubliciDubrovačkoj, i danas.

Prvo se moramo podsjetiti da je sveti Blasius (odHrvata prozvan Vlaho) bio biskupu Sebasti u Kapadociji, po struci liječnik, te da je umro mučeničkom smrću 316. za vrijemecara Licinija.Stoljeća su prolazila i našipradavniDubrovčani morali se zbog potresaiz svoga grada Epidaura(današnjiCavtat)preseliti na mali prostorizmeđu mora i brda kojisu nazvali Rhagusium, a kasnijeDubrovnik.Tada jesvaka slobodna zajednicaili odličnaobitelj morala imati svog nebeskogzaštitnika,pa Dubrovčani1190 izabraše sebi sv Vlaha,kojiih je već prije spasavao od mletačkih nasrtaja. Službeneproslaveili feste potječu od 1400.

Kako jeto bilo saznali smo iz članka M. MARGARITONIJA objavljenom u “Dubrovačkomvjesniku" 4 veljače 1995 kojemuse najljepšezahvaljujemo.

Uoči blagdanabila je trodnevna pobožnost, a festa je počinjala na Kandaloru ili “Dan pročišćenja",tj.

na Svijećnicu, 2. veljače.Dubrovački knez (biransamo na mjesecdana) izlazi s dvorjanstvom iz Kneževepalače,pa njemu u čast oružanepostrojbe iz Omble i Župe dubrovačke ispaljuju tri plotuna, a on u katedrali prisustvujesvečanojvečernjici, kada se crkvi davašedarovi U zoru blagdanačujese udaranjebubnjeva i pucnjavatopovasa svih tvrđava, knez sjedapod svodove palače, a 12 žena s košarama na glavamapleše seoski ples uz zvukove pastirskih glazbala.Donesen je i jedanveliki stijeg na čijemjejednom krajubio obiješenmijehpun vina, a na drugom mijehpun ulja, a tu su bila i dva kruha ivijencipovrća.Sve jeto predstavljalo mir i obilje. Uz tu svečanost seljakausporednodolazi na red vojska kojojjeRepublikapridavala veliku pažnju,naročitomornarici. Stoga veliki kapetanpraćenmornarima, stoji na Orlandovu stupu i čitaLAUS, pohvalusvecu kojije “parac"Republike,štoznačizagovornikiliodvjetnik.Tada skupinamornara na

čelu s četiristjegonoše i mnogim pratiocima u narodnim nošnjama odlazi uz zvukove doboša i plotuna izraziti počastknezu,klanjajući mu se na “španjolskinačin"koji se primjenjivao i na habsburškom dvoru.

Poslijetogasu slijedilepontifikalna sv Misa i procesija u kojoj se moći svetogaVlaha u skupocjenimokvirima (idanas postoje)nose na ljubljenjepobožnom puku kojije nagrnuo iz cijeleRepublike,ali i iz turskih krajeva.Republikaježeljela da svi građanibudu svjedocinjenoga zaštitnika pa je ozakonila “Sloboštinu sv Vlaha" prema kojojsvi prekršitelji,kažnjeni i prognanimogu dva dana prije i dva dana poslije feste boraviti u Gradu, a da ih nitko ne smijepozvatina odgovornost. Kasnije se ta sloboštinaprodužila na sedam dana

Poslijepodne bilo je posvećeno isključivovojnojsili. U predgrađima i prigrađimaGrada skupljale su se postrojbepod oružjem;jednapod zapovjedništvomvelikogkapetana, a drugapod protukapetanomjerće se razviti zapravo vojnavježbanazvana vojničkiporedak.Nakon ispaljivanjazajedničkesalve,svi ulaze u Grad predcrkvu sv Vlaha i Knežev dvor,gdjedostojanstvenikeplesom zabavljajumaškare.

Tada započinjejednaod najljepšihmanifestacijatijekomfeste, a to je IZVIJATI STIJEG. Nismo,naime, spomenulida su se u Grad donosili stjegovi iz gotovosvih župa s područjaRepublike. Ti su se stjegovi odlikovali bogatstvom i skupocjenošću izradbe;po našem ukusu najljepšije onajiz Cavtata,ogroman, sasvim bijel, sa slikom u sredini. I danas se izvijajustjegovi, samo ne znamo u kojemdijeluproslave se to izvodi. Prilikom izvijanjastijegova

njihovistjegonošepokazujuposebnu okretnost i spretnost u rukovanju:bacajuih uvis,vrte ih velikom brzinom oko tijela, sad jednom,sad drugom rukom,a uz to činei naklone na “španjolskinačin".

Nakon svršetkasvečanostiizvijanjastjegovapočinjevojnavježbatj. “okršaj"dvijupostrojbi s kopljima i štitovima.Pobjedaje svakako na strani velikogkapetanakojizarobljujeprotukapetana i uz gromke “živio" podnosiknezu izvješćekako je opetsve mirno i bez opasnosti.Veliki kapetanpriređujesvečanu večerui primadarove od kneza. Govorilo se da je tim “okršajem"Republika na najjeftiniji način vježbalasvojevojnike, a seljaci k tome nisu izgubili svojeradno vrijeme.Važnojeda su svi bili sretni i zadovoljništosu dostojno, uz puno pucnjave,proslavili blagdansvog nebeskogzaštitnika čijilik su imali na novcu, na državnimi brodskim stjegovima i koji jeuopćebio nositeljdubrovačkedržavnosti BoljeOn nego neki diktator,mislili su zaljubljenici u republikanske slobode.

I danas se naveliko slavi Sv Vlaho, pa čitamo u istom Vjesniku od 1995 godineda jeproslavapočelaveć28. siječnja i trajala do 5. veljače.Domaćiniproslaveili“festanjuli" bili su jedanmornaričkičasnik i jedanobrtnik. Nabrojimosamo neke kulturne, športske i umjetničkepriredbe: predstavljanje“Slavonskognarodnog kalendara",koncert “Mali raspjevaniDubrovnik",turnir malog nogometa,trodnevenica u crkvi Sv Vlaha,kazališnapredstava“Ljubovnici" od Marina Držića,koncertna izvedba opere “Nikola ŠubićZrinjski",izložbeslika Na sam svečev dan: budnica gradskeglazbe,dolazak stjegova na Pile i njihovpozdrav

predcrkvom,koncelebrirana sv Misa, svečanaprocesija s moćima sv Vlaha. Poslijepodne svirale su glazbe iz Potomjai Trogira,održala se velika tombola na Luži,zatim ples ansambla “Linđo" iz Slana i Dubrovnika i jošmnogočegadrugog.Tek 5 veljače u 12 sati Festa sv Vlaha završilajesjajnimkoncertom višezborova

Vjernici i nevjernici,građani i seljaci,domaći i strani turisti,dakle svi,nauživaju se molitava,pjesme,

plesa,glume,dobrih ića i pića i uglavnomsvega štotijelu i dušitreba Najvažnijejeipakda su hrabri naši momci očuvali slobodu svoga Grada i da se opetostvarilo ono što je u kamen uklesano latinskim pismom iznad kule u Pločama:

DALEKO BUDITE DIVLJI! NIKOGA

SE NE BOJI OVA TVRĐA

KOJU GRIJE DAH SVETOGA STARCA.

Priredio:

Dipl.ing.StjepanKeglević

Odgoj naših mališana

Trećuskupinučinesrednjeteško odgojivadjeca.To je tipmališana kojisu uporni u svojimzahtjevima, no na dosljednost i upornostroditeljaoni će ipakprvipopustiti. Preporučamoda roditelji u početkubudu razumno uporni u svojimzahtjevima,no ako se rezultati ne pokažu, treba prihvatitičinjenicu da jeipak riječ o teškoodgojivomdjetetu. Ako ste pak kao roditeljiskloni većoji češćojpopustljivosti u odgoju,onda i srednjeteško odgojivadjecasvojom upornošćumogu postatimalim tiranima.

U četvrtuskupinuubrajamomiješane tipovedjece.Ta su djecau nečemu poputlako odgojivedjece, a u nečemu pak poput teško odgojivedjece.Tako,primjerice, s hranjenjemnećeteimati problema,dok će uspavljivanje te dnevno i noćno spavanjebiti problematično i iscrpljivat će vas

Do takve podjeledjeceprema ponašanjustručnjaci su došlipromatranjemraspoloženjadjece,otklanjanjapažnje,njihoveupornosti,

motorne aktivnosti,ritmičnosti u navikama (jelo,spavanje),prilagodljivosti,približavanja i povlačenja, te praga podražljivosti i jačinereagiranja.

Naravno da su se, osim djece, i roditelji te njihoviodgojnipostupci promatrali,vrednovali i svrstavali u različiteskupine.Tri su osnovne skupine:

1 autoritativni roditelji

2 demokratski roditelji

3. roditeljiskloni popuštanju.

Autoritativni roditelji su oni koji njegujustrogitipodgoja,postavljajućisvojezahtjevekojih se djeca morajupridržavati. Oni se smatraju nepogrešivim u svojimodlukama, a svaki neposluhkažnjavaju. Za sve djetetoveaktivnosti postavljaju kruta pravila i sve se mora odvijatiprema utvrđenom redu. Već u ranom djetinjstvusvojudjecukažnjavaju tako da ih pusteplakati,prisiljavaju ih da jedumakar i povraćali, a djecu čak vrlo rano fizičkikažnjavaju.

Demokratski raspoloženiroditeljiodređujupravila u njezi,hranjenjui spavanju,ali ih i prilagođavaju zahtjevimasamoga djeteta.Takvi roditelji znat će svojudjecui pohvaliti, a kada jeto potrebno i kazniti Dijete kojeosjećada ga volimo,pravilno usmjeravamo,hrabrimo u njegovim pokušajimastjecanjasamostalnosti stećiće samopouzdanje i sigurnost, pa će i samo znati voljeti. Ako djetetu čestoprigovaramo,imat će osjećaj da ga ne volimo, ne cijenimo, pa će se osamiti i biti nesigurno.

Roditeljiskloni popuštanjusu posve suprotnionima strogimaiz prve skupine,jervrlo rano djecidaju potpunuslobodu u odlučivanju. Ni na štone prisiljavajudjecui dozvoljavaju im da ih ona vode. Primjerice, djecajedukada i štoona sama zažele.Roditeljidjeciispunjavaju sve zahtjeve, nose ih satima na rukama ako to ona zahtijevaju. Takvi roditelji djelujunemoćno,pa njihovodnos s djecom postajezačaranikrug.Takav načinodgojačestjekod starijih roditelja i u nesložnimbrakovima, kada jedan od roditelja(najčešće majka)na tajnačinželivezati dijete uz sebe.

Vrlo jevažnoda oba roditelja usklade svojemetode odgojai djeluju u istome pravcu Jer,ako ste nedosljedni pa ako mama tražijedno, a tata drugo,dijetepostajezbunjeno i bojažljivo.Višeni samo ne zna štood kogamože očekivati i kako će tko u kojojsituacijireagirati. Tako se može dogoditi da se dijetepovuče u sebe i zatvori u svojsvijet.

ZrinjkaKeglevićStević,odgajatelj

Vaš liječnik“

Nervozno crijevo - najčešće oboljenje probavnog sustava

Nervozno crijevojelaičkinaziv za najčešćeoboljenjeprobavnogsustava kojeliječnici vide To jetakozvani sindrom nadraženogdebelog crijeva(iritabilnikolon).Smatra se da 14 postonormalne,odrasle populacijepatiod nekogsimptomatoga sindroma Oboljenje se očituje u abnormalno pojačanoj aktivnosti (kontrakciji)stijenkeinačezdravog

debelogcrijeva,dakle u poremećaju kojinijeorganskiuvjetovan.Tipični simptomisu bol (u donjem dijelu trbuha),nadutost,poremećenastolica (kroničnazačepljenost),proljev ili obojenaizmjence,osjećajnepotpunog ispražnjenjacrijeva i stvaranjeplinova).Bolovi sličnigrčevima obično prestajunakon ispuštanja plinovaili nakon obavljenestolice.

Bolesnici se često žalena proljev, naročitoujutronakon ustajanjaili nakon doručka.Kod nekih dolazi do pogoršanjasimptomai neugodnog kruljenjacrijevanakon bilo kojeg obroka tijekomdana

Praviuzrok sindroma nadraženog debelogcrijevanijepoznat.Zna se ipakda vrlo važnu uloguigrajupsihičkičinitelji.Učestalostspomenutih simptomavećajekod osoba koje češće doživljavajupsihičkestresove, suočavajuse s emocionalnim napetostimamodernog življenja i s onima u vezi sa svojimpoložajem u društvu, te kojetežepodnosei odolijevaju tim napetostima.Nijeli većini ljudipoznatutjecajdnevnih stresova na funkcijucrijeva?Ispitivanja su pokazalada su slučajevinervoznog crijevabrojniji u obiteljima s neriješenimbračnim “problemima. Osim toga,današnjaprehrana s malo vlaknastih neprobavljivihostataka i s velikim količinamarafiniranih ugljikohidrata, također može biti pogodujućičiniteljpojavespomenutogsindroma Čaj,kava,limun,alkoholna pićačestopotičunjegovesimptome.

Liječenje - prvo umiriti bolesnika Svako liječenjepacijenata s iritabilnim kolonom mora početitako da se bolesnik umiri i uvjeri u dobroćudni karakter bolesti Pokatkad će biti potrebna i psihoterapija.Mnogi se bolesnici uplašeda imajuopasno oboljenje, kao primjerice rak debelogcrijeva,naročitoako se u stolici pojavi i neštokrvi (običnoiz hemeroida,kojisu često prisutni). Svakako da će liječnikpregledom i raznim dijagnostičkimpretragamaisključititeška oboljenja, kao što su karcinom,ulcerozni kolitis Liječenjeuključuje i dijetetskemjere:izostavljanje hrane kojapogoršavasimptome i uključenjehrane s vlaknastim ostacima (crnikruh,voće,povrće)i sredstava za povećanjevolumena stolice (mekinje).Čestose bolesnicima propisujulijekoviprotiv grčeva,sredstva za umirenjeitd

Ako ste jedanod onih s nervoznim crijevom,nemojtese previšezbog togazabrinuti: pokušajte se prilagoditi svojimsimptomima i smanjitinjihov utjecaj na vaš načinživota.

Od nervoznog se crijeva ne umire!

Dr Ivo Belan

Redakcijskikolegij:

dr.StjepanBanožić; dr Ivo Belan;ing.MirnaBožičević,dipl.ing.StjepanBrlek; dipl.ing.StjepanDeneš;dr, StjepanFeldhofer; dr Ivan Jakopović; dipl.ing.StjepanKeglević;prof. dr. Zvonimir Štafa

Glavni|odgovorniurednik: dipl.ing.JurajČičmak; Redaktorica: dipl.ing.Vera Volarić;Tehnička urednica: Nada Rašpica; Lektorica: mr Alka DomićKunić

Crteži: dipl.ing.Nikola Božičević

Vlasnik I izdavač:Hrvatsko mljekarskodruštvo

Uprava | uredništvo:Zagreb,Ilica31/III,tel./fax:01/424420 Cijena:2,50kn

Tisak: TISKARAOrbis d.d.

Siirela

mliječna zamjenica za ishranu teladi

Sirovinski sastav:

obrano mlijeko isirutka u prahu, sojino brašno, mast, glukoza, premix

Kemijskisastav:

Antioksidativni

Namjena:

mliječna zamjenica namijenjena je ishrani teladi kao zamjena za kravlje mlijeko do 2 mjeseca starosti teladi

B - na manjim gospodarstvima

jedna mjerica 125 g Vitele (+ 875 ml vode

1 - 6 dana

6 - 15 dana

3 tjedan

4-7. tjedna

8 tjedan

9. tjedan

10 tjedan

Priprema mliječnezamjenice: Mliječnazamjenica se priprema tako da se potrebna količina mliječne zamjenice u prahu izmiješa s manjom količinom tople vode (40 do 50*C) dok sene otope grudice, zatim se dodaje preostala voda tako da omjer mliječnezamjenice ivode bude 1:7 (jedan težinski dio mliječne zamjenice i 7 dijelova vode) Mliječna zamjenica mora biti prilikom napajanja zagrijana na 35"C.

Program hranidbe teladi:

A «-nafarmama

1-6 dana kolostrum

6 - 15 dana kravljemlijeko

15 - 20 dana 31 kravljeg mlijeka + 31 mliječne zamjenice

20 - 55 dana 6 | mliječne zamjenice (2 x 31 dnevno)

55 - 57 dana 51 mliječne zamjenice

57 - 58 dana 41| mliječnezamjenice

58 - 60 dana 1 -21 mliječne zamjenice

NAPOMENA:

1 | mliječnezamjenice) kolostrum kravlje mlijeko

3 | kravljeg mlijeka + 31 mliječne zamjenice 375 g Vitele (3 mjerice) + 2 625 ml vode

6 | mliječne zamjenice 750 g Vitele (6 mjerica) + 5 250 ml vode

5 I mliječne zamjenice = 625 g Vitele (5 mjerica) + 4 375 ml vode

4 | mliječne zamjenice 500 g

Vitele (4 mjerice) + 3 500 ml vode

2 | mliječne zamjenice 250 g Vitele (2 mjerice) + 1 750 ml vode

Ako se nakon 8 tjedana želi povećati prirast teladi, mogu se preporučiti slijedećekoličine:

8-9. tjedan 51 mliječne zamjenice 875 g

Vitele (7 mjerica) + 4 125 ml vode

10 tjedan

51 mliječne zamjenice 1 000 g

Vitele (8 mjerica) + 4.000 mil

Potrebna količina mliječne zamjenice Vitela stavlja se u posudu određene zapremine i nadolije vodom

Neto masa: 25 kg

Proizvedeno: Rok upotrebe: 5 mjeseci

Način čuvanja:Proizvod čuvati na suhom i hladnom mjestu u zatvorenoj polietilenskoj vreći

Kontrola: Proizvod kontrolira Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Institut za stočarstvo i mljekarstvo