Iskorištavanjegrahorica injihovih smjesa
Grahorica kojese kod nas siju,ima nekoliko vrsta Neke od njihimajuozime i jareoblike kojise mogu sijati u dugom vremenskom razdoblju,praktički tijekomgotovocijelevegetacije.Sjetvagrahorica,odnosno smjesagrahorica s drugimkulturama,uglavnomovisi o slobodnojpovršini,načinui vremenu iskorištenja,potrebamana kakvoći i količinikrme,klimi i tlu,mehanizaciji za siliranje(košnju).
Navedeni čimbeniciodređujuizbor vrsta ilismjesasorata, a kod nas joši mogućnostnabave sjemenaodređene vrste,odnosno kultivara za namjeravaninačinuporabe.Grahorice u zelenojmasi imajuvrlo povoljanomjerlišćanaspram stabljici, kojadugo ne ogrubi(najprijeogrubi panonskagrahorica i ona ima najtvrđu stabljiku).Čitavabiljkagrahorice prikladnajeza uporabui do 20,pa čak i 25 dana (običnagrahorica i panonska), a dlakavagrahorica i do 30 dana (ozimioblici). Budućida grahoriceimajupuno lišća u masi, a stabljikajezeljasta(mekana),one se mogu iskorišćivati na više načina, i to za zelenu masu u čistojkulturi, ilijošbolje, u smjesama sa žitaricama,kukuruzom,krmnim sirkom,sudanskom travom,ljuljevima,kupusnjačama,djetelinama, ovisno o ciljuproizvodnje, načinu i vremenu uporabe,tlu i klimi Za silažu se grahoricesiju u smjesama, jerse same na mlađem stupnjurazvojateškosilirajuzbog premalo suhe tvari i šećera u masi,pa se čestodobijeprevlažnasilirana masa i ne postižepotrebnipH (kiselost) silaže.Takva silažaima neugodan miris, pa jestoka nećejesti.
Grahorice u nadzemnojmasi imaju puno lišća i tanku zeljastusta-
bljiku,zbog čega su prikladne za sušenje. Za sušenjesijuse u smjesama s ljuljevima,djetelinama i zobi u sušim uvjetimaili na propusnim sušimtlima. Za sušenjegrahorica se kosi u punojcvatnjipa do oblikovanjadonjihmahuna Ako se kasno kosi,tada su mahune većnalivene, a zrno oblikovano (voštanazrioba).
Takvo sijenostoci može oštetiti gubicu,jerje rub mahune vrlo tvrd i oštar. To se češćedogađa prilikom ishrane konjasijenomkasno košene grahorice, ali su zabilježenislučajevi i u ishrani goveda.Nosač (potporni usjev) u kasno košenojsmjesiuglavnom otvrdne,izgubikakvoću i palatabilnost-ukusnost. Zato u smjeseza košnju i sušenjeza sijenotreba uvr-: stiti kasne kultivare žitarica ili ljuljeva s pojačanimnabusavanjemi povećanimudjelomlišća. Da bi se povećalakakvoćasijena i ubrzalo sušenje, a time smanjiligubicikoji nastajusušenjem,prilikomkošnjeili nakon košnjeza sušenjetreba upotrijebitilomilicu kojaće skratiti sušenjeza jedando dva dana
Ako vremenske prilikenisu povoljne za sušenjeili ako gospodarstvo nijeopremljeno za sušenje,tada masu smjesetreba pokositi, provenuti i silirati
Smjese grahorica s ljuljevima i djetelinamamogu se i napasivati, kada su visoke oko 30 cm Napa-
Tablica 1
sivanje ne smijebiti preduboko,jer nakon dubokog napasivanja te se smjeseslabo i sporo obnavljaju(regeneriraju).Nakon umjerenognapasivanjasmjesese mogu obnoviti nakon 20-25 dana i osiguratipašu u drugom turnusu, a uz gnojidbudušikommogu za oko 25-30 dana dati jošjedanturnus paše.
Obnavljanjesmjesaovisi o sustavu i udjelupašnihkultivara u smjesi i o prihranidušikom, a naročito o vlazi (oborine).
Načiniskorišćivanja ozimih smjesa na osnovi grahorice,stupanjrazvoja,vrijeme i brojdana za iskorišćivanjeutvrđeni za pokušališta Zagreb - Maksimir Izneseno vrijemeiskorišćivanja i stupanjrazvoja na kojem su istraživanjaobavljenaizneseni su u tablici 1 Vrijemeiskorišćivanja dlakave grahoricemože biti nekoliko dana duže,jerona ima produženucvatnju,naročitosorte Igman i Popelsdorf,dok jePanonska grahoricaveć u punojcvatnjiotvrdnula,naročito ako nastupitoploi suho vrijeme.
Vrijemeiskorištenja
Način Stupanj kalendar- broj Smjesa iskorišć. razvoja ski dana ozima raži zelena krma, do početka krajtravnja 8-12 oz grahorica klasanja raži početaksvibnja
silaža klasanju raži trikale i zelena krma, do klasanja prva polovica 10 - 14 ozima tritikale, u “svibnja grahorica silaža klasanju drugadekada tritikale svibnja pšenica zelena krma, vlatanje do drugapolovica 15iviše ozima početka svibnja grahorica cvatnje
silaža mliječna početak zrelost pšenice lipnja jarazob i zelena krma vlatanje do cijeli 20 - 30 jaragrahorica mliječne lipanj silaža zriobe
Tablica 2 Urodi zelene mase i kakvoćaozimih smjesaza zelenu krmu na osnovici običnegrahorice.
Stogasu rokovi iskorišćivanjasmjesa na osnovi panonskegrahorice nešto kraći u odnosu na rokove uporabe obične grahorice.
Urodi zelene mase jakosu varirali ovisno o vremenu košnje,odnosno stupnjurazvoja u kojemu je utvrđivanjeobavljeno,pa su stogaiznesene graničnevrijednostiuroda zelene mase na kojese u prosjeku može računatipočetkom uporabe (nižavrijednost), te krajemuporabe (višavrijednost). Da su sve smjese ranijekošene vidi se po utvrđenoj suhojtvari kojani u jednojsmjesi nijedosizala 20% Ako smjesaima
višeod 20% suhe tvari, ta jesmjesa kasno skidana, a žitaricajeveć prešlau generativnufazu razvoja.
Smjesegrahorica s ljuljenima, žitaricama i djetelinamamogu se i dehidrirati. Za dehidriranjesijuse smjeses povećanimudjelomgrahorica i djetelina.
Smjesus raži na tom stupnjustoka slabijejede i ne pojedepredviđenu količinu.
Krmna vrijednost svih smjesautvrđena jeu Institutu za oplemenjivanje i proizvodnjubilja u Zagrebu.Prosječnevrijednostiprobavljivihbje-
SI 2 Smjesaozime grahorice s raži u punom iskorištavanju.
lančevina su visoke i variraju od 2,2 do 3,2% zelene mase u navedenom urodu mase
Prava vrijednostozimih i jarih smjesa na osnovi grahoriceje,uz urod zelene mase, i vrijemeprispijevanjaodnosno osiguravanjakvalitetne krme,rano u proljeće, a naročitopo količiniprobavljivihbjelančevina u zelenojmasi Udjelbjelančevina u zelenojmasi je iznosio od 2,2% u smjesijarezobi i grahorice, pa do 3,2% u smjesidlakave grahorice s raži.Ako se smjesekoriste tijekomvlatanja pa do početka klasanja,utvrđuju se i viševrijednosti probavljivihbjelančevina u odnosu na energijuizraženu u škrob-
nojvrijednosti, pa stogau obroku s ozimim i jarimsmjesamagrahorica sa žitaricama treba dodavati energetskekomponente,da bi se iskoristile bjelančevine iz zelene krme. U dnevnom obroku od 60 kg zelene mase sadržanojeoko 1011,5 kg suhe tvari,štojepremaloza dnevni obrok. Ta zelena masa, međutim sadržiod 1,3do 1,9kg probavljivih bjelančevinakojepodmirujupotrebe na uzdržnojkrmi i potrebena probavljivimbjelančevinama za proizvodnju od 15 pa do gotovo25 I mlijeka,pod uvjetomda je za istu proizvodnjuosiguranaenergija, kojeu zelenojkrmi nema dovoljno. Prof. dr. Zvonimir Štafa
KUPUJE
OBAVIJESTI OČEKUJEMO NA ADRESU
HRVATSKO MLJEKARSKO DRUŠTVO tel. 01 424 420
ZAGREB, ILICA 31/III
OGLAŠAVAJTE I VI U NAŠEM - VAŠEM MLJEKARSKOM LISTU!
MUZNI UREĐAJ ZA KRAVE IPOSEBNO ZA KOZE - RABLJENO NAŠ PRETPLATNIK.ISILAC:|
Računajte
Kukuruz - krepko krmivo u hranidbi preživača
Hranidbene potrebegoveda treba što više zadovoljavatiosnovnom voluminoznom krmom kojasadržimanje lako probavljivihenergetskihtvari, lako probavljivihugljikohidrata(škroba,šećera), a višestrukturnihteže probavljivihugljikohidrata(celuloze,pentozana i sl.)kojidajuosjećajsitosti, podražavajurad buraga,preživanje i peristaltikucrijeva,utječuna pH vrijednostburagovasadržaja,pružajupovoljniodnos kratkolančanihmasnih kiselina i povoljneuvjete za razvoj i reprodukcijuburagovihmikroorganizama.
Selekcijom su stvorene pasmine životinja s visokim genetskimmogućnostimaproizvodnje,visokom mliječnosti,prirastomtjelesnemase i kakvoćom mesa, dobrom plodnošćui reprodukcijom.Naravno,sve to iziskujeboljukakvoćui tehnologiju držanja,njegui većepotrebe za hranom Nažalost,svemu tome najčešće nijeudovoljeno,tako da se ne ispunjavaju ni očekivanja u vezi s genetskimsposobnostimaživotinja da imajuvisoku proizvodnju.
Najvećipoticaj za visoku proizvodnjudaju krmiva kojaimajuvisoku hranidbenu vrijednost i sadrže hranjivetvari kojeće se u životinjama pretvarati u novo tkivo prirasta tjelesnemase, plodreprodukcije i visoku proizvodnjumlijeka. Uz to jekoličinakrmiva u krmnom obroku ograničenafizičkimobujmom buragovaprostora i probavnogsustava, fiziologijomprobave,lučenjem probavnihsokova i izmjenomtvari (metabolizmom).Stoga se moraju ograničavati i količine krmiva,posebice osnovnih krmiva,teže probavljivih i manjekvalitetnih sirovina, a u većojkoličinidodavati lako probavljivakrepkakrmiva višehranidbene vrijednosti(koncentrati).
Na dopunskai krepkakrmiva često se zaboravlja, pa se životinje
nedostatno hrane u cijelosti ili s obzirom na pojedinehranjivetvari (energiju,bjelančevine,minerale, vitamine i drugo).
Nasuprottome,u interesu visoke proizvodnjeponekadse u većojkoličinidajukrepkakrmiva (koncentrati), a zanemaruju se potrebepreživača za grubim,voluminoznim i težeprobavljivimkrmivima.
Krmni obroci preživača i u visokoj proizvodnjimoraju sadržavati osnovnu voluminoznu krmu,istina boljehranidbene vrijednosti i probavljivosti, a u hranidbenom obroku mora ostati prostora i mogućnosti dodavanjaodređene količinekrepkih krmiva kojase dajuprema potrebama životinja(vrsti,dobi,proizvodnji i reprodukciji), a potrebna su organizmuza najvišuproizvodnju i očuvanjezdravlja.
Vrijednostkrepkihkrmiva u prvom se redu sastoji u energetskimsastojcima, a to su ugljikohidrati, najvažniji i _najrasprostranjeniji izvor energije,primjericeraznišećeri, škrob,celuloza,hemiceluloza,pentozani i dr Ugljikohidratičineoko 70-80% suhe tvari u krmnom obroku preživača. Po gradnji se razlikuju strukturni i nestrukturni ugljikohidrati.
Nestrukturni ugljikohidrati(škrob i razni lako probavljivišećeri)nalaze se najvećimdijelom u krepkimkrmivima visoke energetskevrijednosti. To su uglavnomžitarice(kukuruz, pšenica,ječami drugo) i proizvodi iz preradežitarica,škrobai šećera.
Posebice je kukuruz važna žitaricaza hranidbu preživača.Ostale bijeležitarice(pšenica,ječam,raž, zob)manje se upotrebljavaju i slabijesu hranidbene vrijednosti iako imajuvišesirovih bjelančevinanego kukuruz
Bijeležitariceobično se sitnijemelju, a davanjebrašnapreživačima u hrani u većojkoličini može uzrokovati nadam (timpanije) i drugezdravstveneporemetnje.
Žitarice se preživačimadajukao prekupa,grubo mljevenoili zgnječeno zrnje.Preživačislabo žvaču krmiva,pa ako se dajecijelozrnje, zaštićenočvrstomopnom, ono često ostajeočuvano i neprobavljeno izlazi u većojkoličiniizmetom,štose može ocijeniti kao gubitakkrmiva
Kukuruz ima visoku hranidbenu vrijednost i sadrži oko 1,35h.j./kg. Ima tek oko 2,02,5% sirovih vlakana i visoku probavljivostorgansketvari (oko90%).Sadržioko 7-9% sirovih bjelančevina,štoje malo u odnosu na energetskuvrijednostkukuruza. Međutim,uzgojeni su hibridi i s većim postotkomsirovih bjelančevina (12,5%sirovih bjelančevina).
Bjelančevinekukuruzaimajuloš aminokiselinski sastav. On ima malo lizina (0,23%),metionina(0,17%), cistina (0,18%) i triptofana(0,05%). Selekcijomje dobiven tzv lizinski kukuruz s većimpostotkomaminokiseline lizina.
Zrnjekukuruza ima dosta masti (3,54;0%), pa se iskorišćuje i za 72
dobivanjeulja(izklice).Mast se sastoji od stearinske,palmitinske, te dosta oleinske i linolne kiseline, s jodnimbrojem117123, zbog čega se priobilnijojhranidbi kukuruzom dobiva mekana životinjskamast,slanina,loj i maslac.
Pepela u kukuruzu ima samo 1,01,5%.Kalcijagotovoi nema (svega 0,01%), a fosfora ima oko 0,2%.
U kukuruzu nema vitamina A i D, ali ima mnogo karotina (1,52,5 mg/ kg).Ima mnogo vitamina E i vitamina B,.Ostalih vitamina B skupine je malo
Velike mogu bitirazlike u kakvoći i hranidbenojvrijednostižitarica, ovisno o vrsti,sorti,načinusušenja i postotkuvlage,uvjetima u skladištu i dr S obzirom na to da se daju u količini od oko 5070% u krmnom obroku,posebiceu krmnim smjesama imajuvelik utjecaj na zdravlje i proizvodnjuživotinja. To treba naglasiti,naročitoako se daju loše žitarice,zaražene plijesnimakoje mogu ugroziti i zdravlježivotinja, ili žitarice bez dopunskihhranjiva. Žitarice,osobito kukuruz,temeljna su, dakle,sirovina u krepkimkrmivima i morajusadržavatihranidbenu vrijednost u 1kg za najmanje 2 do 2,5litre mlijeka.Dio žitarica se može zamijenitidrugim ugljikohidratnim krmivima kao i nusproizvodima iz preradežitarica(krmnaili stočnabrašna)iliiz preradešećera (rezancišećernerepe).
S obzirom na visoku energetsku vrijednostžitarica,posebicekukuruza, žitaricetreba dodavati u hranidbenomobroku uz krmiva slabije energetskevrijednosti, te uz krmiva kojasadrževiše bjelančevina(paša, livadna trava,sijenodjeteline i lucerne i sl.). To će pridonijetivišoj
SJENENARNA ZAGREBA: 0:04
ZAGREB, Trg KraljaTomislava 19 tel 01/432143,272703 fax: 01/431803
Samo kod nas možete dobitioriginalpakirano sjeme poznate kakvoće “SEMENARNA" LJUBLJANA
Poaw: bag Dia mr
viši
PROIZVODIMO, IZVOZIMO | UVOZIMO TE
PRODAJEMO NA VELIKO I MALO:
sao984900 0
=.,+..-.,.. goso.pPotouesa ili. ....
sjemeratarskogkrmnog bilja kukuruz hibridni V.G. 100-600 ječamozimi i jari pšenicuozimu i jaru
Šra2avođs »setitav posdsosn.s
tBtočnigrašak
- grahoricuozimu i jaru
- djeteline:crvena, bijela,švedska,lucerna
NUDIMO VAM:
- i sve ostalo sjemepotrebno svakom domaćinstvu
- alate i zaštitnasredstva Opskrbite se našim sjemenom u našimprodavaonamai poljoprivrednim apotekamau cijelojHrvatskoj. bt... ETE NET =8/ 2,11 AV EERNIT AT =2L 73
4
proizvodnji i boljemiskorišćivanju krmiva
Ponekad se umjestosuhog zrnja kukuruza upotrebljavasirovi (vlažan) ili silirani kukuruz Na tajse način dobiva jeftinijeenergetskokrmivo (otpadajutroškovisušenja), ali je upotrebljivo samo u izvjesnom razdobljuvegetacije i za neposredno dodavanje u krmnim obrocima. Za krmne smjese mora se upotrebljavati samo suhi kukuruz (do14% vlage).
Hranidbenu vrijednostvlažnogzrnjakukuruza može se izračunati u ovim odnosima:
1 kg suhog kukuruza 1,23kg vlažnogzrna kukuruza s 30% vlage, 1,32kg vlažnogzrna kukuruza s 35% vlage, 1,43kg vlažnogzrna kukuruza s 40% vlage.
Dobro je ako se i vlažnozrnje kukuruza sameljeilizgnječi,štoće povećatiprobavljivost i iskoristivost kukuruza
U krmnim smjesama,gdjeprevladava kukuruz i drugežitarice ilienergetskakrmiva,treba obratiti pozornost na bjelančevinekojese dajuu postotkuprema vrsti krmnih smjesa.
Uz kukuruznu prekrupu za nižuproizvodnjugoveda dovoljnoje da se dodaje posije,djetelina,lucerna, sladne klice,mahunarke kao: grašak, grah,grahorica,leća,zatim spojevineproteinskogdušika(NPNspojevi:urea, BENURAL S i dr.). Za visoku proizvodnju u krmni obrok treba dodavati (ili s dopunskimkrmnim smjesama)sačme uljanerepice, suncokreta,soje i sl
Uz dodavanjeveće količine kukuruza (idrugihžitarica) treba računati ne samo s nedostatkom bjelančevina i esencijalnihaminokiselina (metionina,lizina,cistina,triptofana),već i s nedostatkom minerala (kalcija,natrija,željeza,cinka),vitamina A,D i vitamina B skupine(osim vitamina B1).Sve to treba dodavati uz kukuruz u dopunskim krmnim smjesama ili s premiksima. U protivnom doćiće do većegnakupljanja masti u organizmuodraslih životinja,masne degeneracijejajnika,jetre i drugihparenhimatoznihorgana, poremetnja u plodnosti,rastu i okoštavanjumladih životinja,teškoća u kretanju,slabljenjaotpornosti životinja na bolesti,lošijegiskorišćivanja i veće potrošnjehrane,te slabljenjaproizvodnje.
Dr. StjepanFeldhofer
Akutni parenhimatozni iliflegmonozni mastitis
To su upalevimena kod kojihjezahvaćen i žljezdani dio vimena. Izrazite su promjenena vimenu i poremećenoje opće zdrastveno stanje, a izmuzeni sekret iz vimena nema nikakve sličnosti s mlijekom.Takve se upalepojavljuju sporadično,ali često završavajuuginućemili prisilnimklanjem.
Liječenjetreba započetiprvihsati nakon nastanka bolesti
Razvojubolesti pogodujuozljede sisa i vimena,lošehigijenskeprilike u staji,lošamikroklima,neispravni strojevi za mužnju,nepravilnaprehrana,pokvarenahrana,poremećenpuerperij i niz drugihčimbenika.
Do upalavimena dolazi naglo, uz veoma promijenjenozdravstveno stanje.Temperaturajepovišena,bilo ubrzano,krava ne jedeniti preživa,teškohoda,teškose dižei ne mari za okolinu.Bolesno vime jako je oteklo,toploi veoma bolno za opip.
Znakovi bolesti vrlo su različiti, ovisno o vrsti infekcije, o patogenosti uzročnika i o promjenamana mliječnojžlijezdikojesu stvorile dispoziciju za bolest. Te upalevimena uglavnom se pojavljuju u tri oblika: kolibaciloza vimena,gangre- nozni mastitis i nekrotičnimastitis
Kolibaciloza vimena
Uzročnici su: E coli,Pseudomonas aeruginosa,Aerobacter aerogenes i određene vrste Klebsiela. Patološki sekret iz vimena oboljelog od kolibaciloznogmastitisa sličanjepivu ili krvnom serumu Kod mastitisa uzrokovanogklebsielama sekret iz upaljenečetvrtivimena crvenkaste je boje.Nadvimeni limfni čvorovi veoma su otekli i na opipbolni. Ako mastitis uzrokujuklebsiele,opće zdravstveno stanjeveoma je poremećeno,kao i kada su uzročnici koliformne bakterije.
Gangrenoznimastitis
Ovajoblik mastitisa kod krava se pojavljujeveoma rijetko, a nešto češćekod ovaca Uzročnici su statilokoki. Bolest nastupanaglo(perakutno).Krava je pospana, gotovo bez svijesti.Tjelesnatemperatura veoma jojje visoka,ali nakon ne-
koliko sati padne ispod normale. Veoma se brzo pojavepromjenena vimenu,ono dobiva crveno - plavu boju,na opipjevlažno i hladno. U bolesnojčetvrtivimena ima veoma malo sekreta kojijefibrinozan, krvav i s primjesamagnoja, a mogu se naći nekrotičnikomadićitkiva. Životinja praktičkiležibez svijesti i ugibaveć nekoliko sati nakon pojaveprvih znakova bolesti
Nekrotičnimastitis
Uzročnici su B cereus, CI perfrigens i B. suptilis.Tijekbolesti je akutan,ali može biti i kroničan.Taj oblik mastitisa započinjetako što odjednompoplavidio ilicijelačetvrt vimena.Upaljenidio strogojeograničen s obzirom na okolinu. Na njegovojpovršinimože se dogoditi da tekućinaizađe kroz kožu.Upaljeni dio otvrdne, za nekoliko dana nekrotizira i propada,pa bude odbačen.Tijekbolesti ovisi o vrsti mikroorganizmakojije izazvao upalui o veličinizahvaćenogtkiva Pokatkad bolest može poprimitikroničantijek,pa nekrotizirani dio bude odbačenza nekoliko tjedana.Može nekrotizirati samo dio četvrti, dok drugi ostaje u funkciji, ili pak otpada cijelačetvrtvimena Kod mastitisa
uzrokovanogClostridium perfrigens kravačesto ugineza nekoliko dana Bređe krave pobacujuobičnoprviili drugidan bolesti
Akutni _parenhimatoznimastitisi ozbiljnougrožavajuživotkrave,pa stogatrebažurnozatražitipomoć veterinara Pomoć jepotrebnopružitivećza nekoliko sati,čimse opaze prviznaci bolesti,kako bi se spasio kravi život.Liječenjeparenhimatoznih mastitisa je mukotrpno,često putaoboljelačetvrtpropada, no budući da je životbolesne životinje često u opasnosti,zasušenječetvrti ne treba smatrati neuspjehom u liječenju.
Treba što prijenačinitibakteriološkinalaz i antibiogram.
Ako se bakteriološkapretraga ne stigneobaviti,liječenjetreba odmah započetirazličitimlijekovima,najčešće antibioticima i sulfonamidima, prema nahođenjuveterinara. Li-
jekovi se dajuinjekcijom u mišići posebno u oboljelučetvrt vimena Liječenjejeuspješnosamo onda ako se poduzme unutar prvihnekoliko sati nakon pojavebolesti. U slučaju gangrenoznihupalavimena,ako se veterinarska pomoć pružiu trenu pada tjelesnetemperature,primjenjenilijekovi ne pomažui životinja ugiba. U takvim slučajevimakravu treba nakon detaljnogpregleda i postavljenesigurnedijagnozezaklati, tj.ekonomski iskoristiti, ako za to ima uvjeta u područnojklaonici, u dogovoru s mjerodavnomveterinarsko - higijenskomslužbom. Sve štose govori o preventivi ostalih mastitisa krava vrijedi i za ove mastitise Sretna je okolnost ta,što su parenhimatoznimastitisirijetka pojavau govedarskojproizvodnji, pa su šteteod njihrazmjernomale u usporedbi sa štetamaod drugihmastitisa
Dr. StjepanBanožić
Osvrt na politikucijena,otkup, izvore otkupa ipreradu proizvoda od mlijeka u 1996. godini
U otkupumlijeka1996 godine, uz premiju za mlijekokao i 1995 tj.0,55 kn/Isa 3,2% m.m., nastavlja se tendencijablagograsta otkupaod seljaka. Na žalost,isti slučajnije i s proizvodnjommlijeka u nacionalnim okvirima,kojai daljeopadai bilježi brojkuispod500 milijunalitara,što činioko 50% proizvodnje iz 1983./ 1984.
Netom izrečenatvrdnja,govori o potrebipoduzimanjahitnih mjeraza revitalizacijugovedarstva,jerje i brojkrava nešto većiod 300.000,što jetakođer 50% u odnosu na navedene godine.
1. Politika cijena1996
U vrijemeneznatne,moglibismo reći zanemarive inflacije,cijenemlijekau otkupu,premija i cijeneproizvoda od mlijekastagniraju na cijenama iz 1995. i krećuse: u paritetu kunske protuvrijednosti od 0,35 DEM za 3,6% m m i uz premijuod 0,6188kn za istu masnoću po litri; cijena se kretala od 1,2978kn/I u siječnju do 1,2461kn u prosincu.
U cijelojgodini,štojevećrečeno, to iznosi 0,35DEM/I i uz dodatak premije od 0,15DEM/Iza 3,2% m m mlijeka,cijenakojuostvarujeproiz-
vođač mlijekaiznosi u prosjeku i stalno:
0,52DEM/Iza 3,6% m m mlijeka.
2 Dinamika otkupa,uvoza i rekonstitucijemlijeka
jekom među domaćim mljekarama. Podaci ovoga sadržajaiznose 1996. godineu 0/000I.
Tijekom1996 u dinamici priljeva mlijeka, kao i prethodnih 5 godina, uvoznim mlijekom i rekonstitucijom uravnoteživala se nepravilnakrivulja priljevamlijeka u otkupu.Ona po mjesecimaizgledaovako (u0/000I):
Iz podatakavidimo da otkupod seljakaraste 12,74%,.nouz pad proizvodnjepovećanotkuprezultat je osiguranogplasmanai redovite isplatemlijeka.Ovo napominjemo zbogtogašto ovajpodatakobvezuje da se brže radi na revitalizaciji govedarstva i da se brojkrava sa
Iz posjedujućegpodatkamora se zaključiti da kakvoćamlijekaraste, i to rastom postotkamasnoćemlijeka za 8,57%.
Upozoravamna podatkeiz srpnja, kolovoza i rujnakoji su pokazatelji i odnose se skoro isključivo na turističkupotrošnju,pa će zahvaljujućirazvojuturizma,vrijednosti i daljerasti u tim mjesecima.
3. Izvori otkupamlijeka,promet mlijekomi proizvodnjaproizvoda od mlijeka
Podaci kojedajemo neštoodudarajuod brutto podatakaiz dinamike,a rezultiraju iz prometa mli-
320.000 dovede do 455.000 komada u štokraćemroku (jedanod razloga ješirenjebolesti “kravljegludila" kojemože spriječiti uvoz i izazvati nestašice na tržištu).Ostali podacismanjenaproizvodnjabivšihdržavnih farmi i smanjeniuvoz, dovode do povećanjapreradeod 6,35%,dakle 6,39% manje od rasta otkupa od seljaka,budućeg isključivogproizvođačamlijeka.
4. Proizvodnjaproizvodaod mlijeka
Kako ćemo vidjeti iz podatakao proizvodnjiproizvoda od mlijeka, tr-
Otkup i prometmlijekom
žišteproizvoda se raslojavaodnosno brže raste potrošnjaproizvoda kojisu skuplji, a pasterizirano mlijekoi daljeopadaod 164,519.000 lit u 1985.godini na ovdje iskazanih 87,004.000lit,ili 53% manje,što Proizvodnjamliječnihproizvoda
govorio niskojkupovnojmoći u prvome redu umirovljenika, ali i dijelazaposlenih.
Proizvodnjaproizvoda od mlijeka ostvarena je1996.godine u 0/000lit i kg kako slijedi:
više + / manje -
Podaci opravdavajutvrdnjuizrečenu u uvodu Normalizacijom kupovne moćipotrošačamože se očekivati znatno većapotrošnja(zaoko 150170,000.000 I),štogovorida treba razmišljati o ulaganjima za povećanjeproizvodnjebilo novim brojem junicakrava, bilo povećanom proizvodnjom po grludanas živućih krava s oko 1 600 - 1 700 litara na
barem 2 000 - 2.500 litara. Profitabilnost jeznatna kod povećaneproizvodnje po grlu, a posebicepridanašnjimcijenamakoncentrata od 1,55do 1,86kn za kilogram.Poznato jeda 1 kilogramkoncentrata daje2 litre mlijeka,dakle za oko 1,7kune u hrani dobiva se 4,14,4kune u mlijeku.
StjepanDeneš,dipl.ing.
Selekcija i reprodukcija
Uzgoj ikorištenjesimentalske pasmine goveda u Svicarskoj
U listopadu1996 u Švicarskoj je boravila stručnaskupinas namjerom da upozna govedarskuproizvodnju,posebicemliječnuproizvodnju.Tijekomposjetanaglasakjebio na uzgojui korištenjusimentalske pasminegoveda.Na temeljuprikupljenihspoznajai izlaganjagospo- dina Niklausa Fluckigerapredstavnika Švicarskogsaveza uzgajivača simentalskoggoveda,iznijete su temeljneosobine uzgojai korištenja simentalskepasminegovedau toj zemlji.
Simentalskapasminagoveda izvorno potječeiz Švicarske, iz područjarijekeSimme Izvoz simentalske pasminezapočeojeveć u 16. stoljeću, što potvrđuje da jeveć tada ovo govedo bilo izgrađenokao pasmina
Savez uzgajivačasimentalske pasmine govedaosnovan je1890 Njegovo utemeljenje ima veliku važnost za standardizacijupasmine.Od tada se uvodi središnjamatičnaevidencija(Herdbook), a uvedeno jei ispitivanjeproizvodnostiživotinja. Od
tog se vremena ovo govedo uzgaja kao pasmina za više namjena:za dobivanjemlijeka,mesa i za rad Nakon što se prestalakoristiti za rad simentalska pasminapostajestandardnom pasminom dvojnihosobina za proizvodnjumlijeka i mesa.
Kako je tijekomiskorištavanja osobina mliječnostipostajalaviše isplativom,započeli su pojedini uzgajivači od sedamdesetihgodina ovoga stoljećakoristiti križanje s mliječnomcrvenom Holstein pasminom goveda (RedHolstein).
UvođenjemRed Holsteingenoma razina proizvodnjemlijeka i osobine muznostisimentalskepasminebrže su se razvijale u usporedbi s dotadašnjom čistomsimentalskom pasminom
Kao rezultat križanja,danas se simentalskapasminadijeli u tri soja,premaŠvicarskojsimentalskojfederaciji: - Simentalskisoj, - Fleckvieh soj, - Red Holstein soj.
Razdvajanjemsimentalske pasmine govedana ta tri soja švicarskiuzgajivači smatrajuda su osigurališirok izbor tipa goveda za različitesustave proizvodnje.Prema njihovim riječima na taj načinsvaki uzgaji-
Slika 1 Krava s manjeod 13% Red Holstein krviSimentalski soj
vač može izabrati onajsojkojinajboljeodgovaranjegovimuvjetima proizvodnje na farmi Treba voditi računada u Švicarskoj,iako razmjernomalojzemlji,postojivelika raznolikost glede uvjetaproizvodnje,klimatskihprilika,vegetacije i topografije tla.
Standardnasimentalska pasmina predstavljenasimentalskim sojem kao životinjatipičnodvojnihosobina nalazi se danas najvećimdijelom na brdovitom području i na farmama s ekstenzivnim sustavom proizvodnjeili proizvodnje u kojojse posebice pazina ekološkukomponentu (ekološkaproizvodnja).
MliječniHolsteinsojuglavnomse nalazi u područjugdjesu iznimno povoljniuvjeti za proizvodnjumlijekai gdjese raspolaženajboljom krmnom osnovicom.
Fleckvieh soj,životinje s naglašenijomnasljednomosnovicom za mliječnost,pokrivavelika područjaizmeđu te dvijekrajnosti.Veća pozornost se dajejednojod tih proizvodnji u razmjernopovoljnimuvjetima.
Brojnostanjesimentalske pasmine goveda
Od ukupnog brojagoveda u Švicarskoj(1,76milijunagrla), 44% pripada simentalskojpasmini.Pojedinačno,to jenajzastupljenijapasmina goveda.Od ukupnogbrojakrava
72% je obuhvaćenokontrolom mliječnosti i uvedeno u matičnuevidenciju(Herdbook).Od matičnog dijelapopulacije 85% grlaobuhvaćeno je umjetnimosjemenjivanjem. Prosječnaveličinafarme togadijela populacijedanas jeoko 17,5grla. Različit je udjelpojedinihsojeva simentalske pasmine,kako jeprikazano u tablici.
Tablica 1. Udio pojedinihsojevasimentalske pasminegovedaupisanih u Herd book Soj Brojživotinja % Simentalski
(013% RH)
44.328 15,4
43.771 15,2
Bez podrijetla 8 328 2,9
Fleckvieh (1474% RH) 191 315 66,5 Red Holstein (75100% RH)
Iz tablice je,uz prikazudjelapojedinogsoja,moguće vidjeti i kriterije razvrstavanja u pojedinesojeveprema udjeluRed Holstein krvi
Standardna simentalska pasmina dvojnihosobina,kojasmijeimati do 13% Red Holstein krvi,zastupljena je danas u Švicarskoj sa samo 15,4% dok je najvećiudjelzastupljenosti Fleckvieh sojasa više od 66%
Uzgojniprogram simentalske pasmine goveda
Uzgojni program simentalske pasmi- ne govedapočivana istim osnovama kao i u drugimzemljama. Središnje mu jemjesto proizvodnjarasplodnjaka i utvrđivanjenjihovihuzgojnih vrijednosti za sve važne osobine
Slika 2. Krava s više od 75% Red Holstein krvi - Red Holstein soj
Svake se godineproizvedeoko 100 mladih bikova,od kojihse na kraju u korištenjeuključi10-15 najboljih,prema rezultatima testova.
Progenitest obavlja se za sljedeće osobine: plodnost,laka telenja, tovne i mesne osobine,osobine muznosti,ocjenavanjštine i mliječne osobine
U uzgojnomprogramu koristi se transfer embrijakako bi se osigurao većibrojpotomakaod uzgojnopo- sebice vrijednihroditelja.
Uzgojniciljsimentalske pasmine
lako su uzgojniciljevinekih osobina gotovojednaki za sva tri soja, ipakizmeđu njihpostoje i razlike.
Uzgojniciljosobine mliječnosti jedan jeod najvažnijih za sva tri soja, ali su razina planiraneproizvodnje i sastojci u mlijekurazličiti, kao štose vidi iz tablice 2
Tablica 2 Uzgojniciljeviosobina mliječnosti
Visina proizvodnje mlijeka u 5 laktaciji količina % odnos mast: Soj kg bjelančevina bjelančevine
Tablica 3 Poželjnevisine grebena i težina grlapojedinihsojeva i kategorijasimentalske pasminegoveda.
Visina
Pri većem udjeluRed Holstein krvi očekujese i višarazina proizvodnje mlijeka u laktaciji. Iz tablice jevidljivo da se većapozornostpridaje sadržajubjelančevina a ne masti,kao štoje i u drugimstočarskinaprednim zemljama.
Tovne osobine i kakvoća mesa znatno se poboljšavaju kod simentalskog i Fleckvieh soja,pa se očekujeda prosječnidnevni prirast u tovu iznosi oko 1.300 grama uz dobru ocjenutrupai odličnukakvoću mesa
Prema uzgojnomprogramu,velika se pozornostpridajevanjštini(tipu) grlakod sva tri soja. U idućoj tablici dat je prikazpoželjnevisine grebenai težineodrasloggrlapojedinogsojai uzgojnekategorije.
Prilikom ocjenjivanjavanjštine velika se pozornostpridajedubini tijela,dobrim papcimai nogama, uz posebnopravilnorazvijenovime kojetreba poslužitidjelotvornojstrojnojmužnji.
Poseban se naglasakdajetzv sekundarnimosobinama kao što su zdravlje,plodnost,prilagodljivost, kapacitetuzimanjavelikih količina voluminozne krme te dobra perzistencijalaktacije.
Uza sve to vodi se računada proizvodnjaima ekonomsku osnovicu
Vrijednostinajvažnijihosobina simentalske pasmine goveda Mliječneosobine
Razina mliječnosti kod simentalske pasminegovedau Švicarskoj je u posljednjih 20 godinaporasla za 1420 kg (70kg godišnje).Prosječna proizvodnjamlijekasvih kontroliranih krava simentalske pasminebila je5790 kg uz 4,05%mliječnemasti i 3,20% bjelančevina.
Odrasla krava u nizinskom dijelu dajeu prosjeku6617 kg mlijeka sa 4,09%mliječnemasti i 3,18%bjelančevina.
Tablica 4 Razina proizvodnjemlijeka pojedinihsojevasimentalske pasmine. Mliječnost u laktaciji
Mast Bjelanč. Soj
U Švicarskoj se posebiceprate podaci o životnojproizvodnjikrava
Tako jedosad 355 krava te pasmine proizvelovišeod 100.000 kg mlijeka po grlu.Najvišuživotnuproizvodnju doseglajekrava Ladykojajetijekom života proizvela 153 224 kg mlijeka.
Muzne osobine
Muzne osobineispituju se kod bikovskih majkii kćeribikova u testu. Svake se godinetajtest obavi na više od 30.000 krava
Tablica 5 Vrijednostosobine protoka mlijekakrava
Prosječni
Soj Brojkrava protokkg/min
Simentalski 4 800 2,51
Fleckvieh 21 471 2,74
Red Holstein 6.947 2,84
Ukupno 33 108 2,73
Kako se iz tablicevidi brzina protoka mlijekaočekivanoraste s pove- ćavanjemudjelaRed Holstein krvi
Tovne i mesne osobine
Životinjesimentalskog i Fleckvieh sojakod tih osobina pokazujuvisok dnevni prirast i randman,poželjan odnos mesokost-loj te veliku količinumesa u trupu.
U Švicarskojtovne osobine simentalske pasmineispitane su u posebnom projektu.Projektje potvrdio da je simentalski sojnajbolji s obzirom na većinuznačajnihosobina kojese odnose na proizvodnju mesa, dnevni prirast,iskoristivost hrane i vrijednosttrupa.Na drugom jemjestuFleckvieh sojs do 50% Red Holstein krvi
Tablica 6 Vrijednostdnevnogprirasta u tovu različitih genoma goveda.
Prosječne pasmine i križanci
Fleckvieh sa (simentalska, Simentalski 50% Red smeđa, Osobine soj Holstein krvi holstein)
Telad 1384 1316 1295
Bikovi 1153 1160 1124
U Švicarskojsmatraju da su dobri simentalski bikovi osobito povoljno rješenje za uporabnakrižanja te da
za tu namjenu mogu nadomjestiti drugeeuropskemesne pasmine.
Farmeri kojidržemliječnekrave i koriste tajsustav uporabnogkrižanjazadovoljni su, jerpostižu na taj načinlaka telenja i dobre tovne osobine teladi
Farmeri kojise bave tovom go- veda zadovoljni su tim sustavom križanja,jerdobivajuživotinjekojedobro iskorišćujuhranu,imajuvisoku vrijednostrasta i visok udjelmesa u trupu.
Simentalskisoj se uspješnokoristi i za ekstenzivnu proizvodnju mesa u sustavu krava-tele. Uz dobre tovne i mesne osobine, u ovom je sustavu posebnovažnoda razmjerno visoka proizvodnjamlijekakrave jamčivisok dnevni prirastteleta i veliku težinuteleta kod odbitka Uz to,dobro zdravlje,plodnost i prilagodljivost, te dobar majčinskiinstinkt uz visoku perzistenciju i dugovječnostosiguravajupostizavanje djelotvorneproizvodnje uz korištenjete pasmine.
Zaključak
Na temeljuiznijetihpodatakarazvidno je da je danas u domovini simentalske pasmine njezinudjel, promatranpo osnovici čistepasmine, mali te da iznosi samo 15,4%, ako se u tajbrojuključe i grlakoja imajudo 13% Red Holstein krvi.
U svijetu se danas na različite načine tumačiopravdanostunošenja tako velikogudjelaHolstein genoma u simentalsku pasminu.Dok jedni smatrajuda se na tajnačin brže postižeželjenigenetskinapredak i u proizvodnjimlijeka i u osobinama muznosti i posebicekakvoćevimena, drugimisle da jetako potisnuta genetskavrijednostsimentalske pasmine,goveda kombiniranihosobina kojese cijeni u većem brojuzemaljakao što su to Austrija,Njemačka posebicepokrajinaBavarska te Hrvatska
Valja,međutim,istaći da se u po- sljednjevrijemejavlja i u drugim tradicionalno “simentalskim Zemljama" ulaz Red Holstein genoma pre- ko muškog roditelja, iako ne takvim intenzitetom udjelakrvi.
Prema podacimaiz Njemačke,po- sljednjaranglista pozitivnoprogeno testiranih bikova načinjena na temelju ekonomske vrijednosti rasplodnjaka, u kojusu uključeni rezultati progenihtestova na osobine mliječnosti,muznosti,osobine tova i kakvoćemesa, vanjštine,teškihtelenja te plodnosti,pokazuje da od 50 najboljihbikova njih11 ima 12,5% Red Holstein krvi U prvih20 bikova
PIONEER.
Poljodjelci,
s tog popisa25% ih pripadakategorijikojaima 12,5% Red Holstein krvi Neke od tih bikova koristimo i kod nas kao bikovske očeve,jerje od interesa da se njihovevisoke ge- netskevrijednostiugradei u našu populaciju.
Ne zagovarajućiprimjerŠvicarske gledeformiranjatakvoggenoma simentalske pasmine,važno jeda sei kod nas koristeprednostikojepruža korištenjeodređene razine Red Holstein genoma u genetskojizgradnji simentalske pasmine,vodećipritom računaposebiceo gospodarskom interesu.
Dr. Ivan Jakopović
PIONEER SJEME d.o.o.
MAKSIMIRSKA 120
10000 ZAGREB
CROATIA
TELEFONI:
+385/01-2339-591
+385/01-2339-592
TELEFAX: +385/01-2339-590
Tvrtka Pioneer sjemed.o.o. i za sjetvu1997 godinepripremila jeza Vas dovoljne količine Pioneer hibrida kukuruza za različite uvjeteproizvodnje i za različite namjene (zrno,klip,silaža,silaža zrna).
PIONEER hibridi kukuruza su u višegodišnjimpokusimaširom Hrvatske, ali i u širokoj proizvodnji na Vašim oranicama, već dokazali svojuizuzetnu rodnosti prilagodljivost na zemljišne i klimatske uvjeteHrvatske.
Sjeme u prodajikalibrirano je,visokejeklijavostiivisokoghladnogtestaštojejamstvo odličnog i ujednačenognicanja i u hladnijim i vlažnijimproljećima.
PregledPIONEER-ovih hibrida kukuruza u prodaji1997. godine
600 CECILIA
Za sve potrebneinformacijejavite nam se na gornjebrojevetelefona ilidođite na “Pioneer zimske sastanke" kojipočinju 15. siječnja 1997. godine.
10-ak dana prijeodržavanjasvakog“Zimskogsastanka" po selima će biti izvješeni plakati s točnim terminima i mjestimaodržavanjasastanaka. Povedite i svojeprijatelje, i
oni su dobro došli!
Obiteljsko gospodarstvo Josipa Šrivanek - Bešlinac 22
Kloštar Ivanić - višegodišnjiproizvođači mlijeka
JosipŠrivanek sa svojomobitelji opredijelio se uz ostalo, za proizvodnjumlijeka.
Posjeduje 19 k.j.vlastitoga i 40 k.j. zemljišta u zakupu. U strukturi sjetve najzastupljenijajepšenica,kukuruz za silažu i zrno, ječam,zob,djetelinsko travne smjese,postrnekulture, pašnjaci,prirodnelivade i drugo.
Posjeduju 3 traktora, od čega jedan od 40 i od po 60 KS.Raspolažu gotovosa svom mehanizacijom za obradu zemljišta.
Izgrađeniobjekti za 22 grla s odgovarajućimpodmlatkomuglavnom su popunjeni.Sistem izgnojavanja je rešetkastpod, s odgovarajućom septičkomjamom. Napajanjejepojilicama.Uveden je sistem strojne mužnje ALFA LAVAL - BEZJE Uz objekatizgrađenje trenčsilos kapaciteta od 75 ms.
Tijekom1996. godinesa 14 krava u laktacijiisporučili su “Dukatu" 30.000 litara mlijeka(2.143litre po kravi). Od 1991 do 1995. nijeobavljanuzgojnoselekcijskirad,te nema podataka o standardnojproizvodnji.
Šrivanekjezadovoljanzdravstvenom zaštitom i osjemenjivanjem, u zadnjevrijeme i sa poljoprivredno savjetodavnomslužbom,a nakon
stanke od 4 godine i sa selekcijskom službom.
Proizvodnjommlijekapočeo se baviti 1978 i dobio kredit preko“Dukata" u iznosu od tadašnjih 50 milijunadinara za izgradnjustaje,zatim 1984. i 1997. godineza nabavu traktora. Dobiojekredit i za nabavu dvije rasplodnejunice.
Nakon ponovnoguvođenjaselekcijeostvarioje premijuod po 400 DEM za trioteljeneprvotelke.
Smatrada bi kod zahtjeva i odobrenjakredita,trebalo tzv. papirologijusvesti na štojemoguće manju mjeru.Vlastito učešćečestoje zaprekakod ostvarenjakredita.Bilo bi svrsishodno da se sa 50% vrijednosti rasplodnejunice 2 000-2 500 DEM (10.000kuna)priznavlastito žensko telekao učešće.Spriječilo bi se pro- dajuza klanjeili tov žensketeladi Vlasnik takvogženskogteletaimao bi iz vlastitoguzgojanovu rasplodnu junicuili bi je ponudioza prodaju drugome držaocu.
GospodinŠrivaneksmatra da bi jednom trebalo uskladiti veliki nesrazmjercijenamlijekakojesu znatno nižeu odnosu na cijenerepro-dukcijskogmaterijalapotrebnogseljacima.
StjepanBrlek,dipl.ing.
(Obitelji dom Ke
Iz hrvatske povijesti
Ratna godina1916.
Prvi svjetskirat
Odmah u veljačiNijemcizapočeše ogromnu ofanzivu na Francusku, koja se završilatek 9 rujnakod Verduna s teškom pobjedom Francuza Na objejestrane iz strojabilo izbačeno blizu pola milijunaljudi. Antanta je nastavila novu ofanzivu na rijeciSommi u kojojsu Britanci po prviputaprimijenilitenkove,ali se napadzavršio s neuspjehom.Pobijenojebilo viševojnikanego kod Verduna.
Rusi su se, međutim,oporavili i pod generalomBrusilovim izveli ljetnu ofanzivu te slomili austrijsku bojišnicuosvojivšiBukovinu i dio Galicije. U ruke im je pao ogroman plijen i preko400.000 zarobljenika, među kojimajebilo i mnogo Hrvata. Rumunjskajetada prišla k Antanti, ali su je austrijskesnage strašno porazileušavši u Bukurešt
Talijani su započeliveć šestu bitku na Soči i zauzeli Goriziju, ali im Austrijancispriječišeprobijanje do Trsta Po alpskimklisurama i kraškim guduramaostalo jemnogo mladih hrvatskih života. O pobjedinije bilo ni govora
Austrougarskaje 21 studenog 1916 zapala u tugujerjepreminuo 86godišnji car i kraljFRANJO JOSIP I Razbolio se od upalepluća,ali je upornosjedio za svojimpisaćimstolom prepunimspisa. U noći prije smrtnogadana naredio jesobaru da ga probudi u pola4 ujutro,jermu je mnogo poslapreostalo.Navečertoga dana sklopila mu jeočikćiMarija Valerija.Sutradan mu je dugogodišnjaprijateljicaKatarina Schratt (Šrat) na grudipoložiladvijebijele
ruže.Mnogi su tada mislili: osmrtnica careva je i osmrtnica monarhije.Naslijedio ga jepranećakKARLO I.,oženjenZitom Bourbon-Perma. Danas još živućinadvojvoda OTTO, njihovsin,tada je imao 4 godine.
Ratna godina1917.
Početkomte godineCentralne sile su dobro stajale.Zauzele su velika prostranstvaRusijekojase tako našlapredslomom. Savezničkaofenziva u Champagni (Francuska)nije probilanjemačkuzapadnu bojišnicu Podmorničkirat ušaojeu svoju najoštrijufazu,jerjeNjemačkaprovela posvemašnjupomorskublokadu Velike Britanije i Francuske i potapalasve brodove,bez obzira na stjegove. To je «konačnonatjeralo SjedinjeneAmeričkeDržaveda u travnjunavijeste rat Njemačkoj i da se sa svojimogromnim mogućnostima počnupripremati za polazak u Europu.
U AustroUgarskoj je već svima bilo dosta rata,anapose su novi kralj Karlo i suprugamu zZita nastojali putem Francuskesklopitiposeban mir. To su svojimvezama nastojali i austrijskisocijaldemokrati, kao i dio mađarske aristokracije, ali im jevojni vrh s njemačkimgeneralimato onemogućio.
Ratne krugove u Austrijiosokolila jevelika pobjedana talijanskom bojištu,kada je24. listopadaaustrijska vojskananijelastrašanporazTalijanimakod Caporettaipoputbujice stiglanadomak Venecije.
Međutim, najvažnijidogadaj u 1917 bilo je izbijanjeožujskegra85
d.o.o.ZA PROIZVODNJU, TRGOVINU I USLUGE
43000 BJELOVAR, Križevačka cesta 3b
tel:043/251-890, tel/fax:043/251-700
TRANSPORTER ZA IZGNOJAVANJE "EKONOMIK"
AUTOMATSKI KOSI VEZ ZA GOVEDA
STOJNICA ZA: OBRADU PAPAKA, MANJE
OPERATIVNE ZAHVATE, SPALJIVANJEBRADAVICA
Projektiranje - kompletni građevinskiradovi + oprema
đanske revolucije u carskojRusiji i odricanjecara Nikole II. Romanova prijestolja. Nova republikanska vlada nastavila jerat,ali bez uspjeha.
U travnjuvraćase u RusijuVladimir IljičLENJIN,koji s Trockijem podižeoktobarsku revoluciju,sklapa primirje s Centralnim silama i konačnomir u BrestLitovskom, nepovoljan za Rusiju. 2 ožujkaslijedeće(1918.)godineNijemci su svoje snage s istočnogbojištapremještali na zapad,kako bi jošjednom nadčovječanskimnaporima pokušali svladati Antantu prijenego štojoj Amerikanci stignu u pomoć. Posljednjaratna godina- 1918.
Početakgodinena zapadnom bojištubio jeuspješan za Nijemce,jer jenjihovih 90 divizija 21. ožujkastrahovito poraziloPetu britansku armiju i krajemsvibnjapojavilo se na rijeciMarni,sjeveroistočno od Pariza To jebio vrhunac njemačkihuspjeha, a zatim su počelapostupna povlačenja.Prve Antantine pobjede izvojevaojefrancuski maršalFerdinand FOCH (č.FOČ) kada je15.-17. srpnjaodbacio Nijemcei postigao ono štose u povijestinaziva “Čudo na Marni" U međuvremenu, u lipnju u prve bojneredove stižu i Amerikanci,pa jepočeloopće uzmicanje Nijemacaprema Belgiji i završilo se s primirjem 11 studenog.Njemački car Wilhelm II. pobjegaoje u Nizozemsku
U AustroUgarskoj početakgodine nijedonio ničegdobrog,jersu u Beču i Bečkom Novom Mjestuizbili veliki radničkištrajkovi, u Boki Kotorskojpobuna mornara na 40 ratnih brodova, a tri broda su izvjesila crvene stjegove. Za tri dana buna je bila ugušenauz dvijesmrtne osude Brojvojnihbjegunacastalno je rastao. Oni su u šumama stvarali sku-
pinenazvane “zeleni kader",kojesu napadaleoružnike i pljačkaleveleposjede.
U lipnjujepočelaaustrijskaofenziva na rijeciPiavi (sjeveroistočno od Venecije,utječe u Jadransko more).Ofenziva jeisprvabila uspješna,
ali kada su došlebritanske i francuske trupe,austrijske su snage bile zadržanena lijevojobali i tamo ostale do sloma Austrije.
Na solunskom bojištusrpskesu snage s dvijefrancuske divizije 15.18. rujnaizvele proboji izbile na bugarskugranicu.Prvogdana mjeseca studenogSrbi ulaze u Beograd.
Saveznici istovremeno postižu bojneuspjehena Bliskomistoku: tijekomlistopadaosvojili su Damask i Aleppo, a 30. studenogTurska je kapitulirala. Tada su jošbili zauzeti Gaza i Jeruzalem. U to vrijemeNijemcigubepotpunokolonije u IstočnojAfrici
Krajrata i Hrvatska
Hrvatska se našla na strani pobijeđenih,pa su nekinjenipolitičari pokušavalispasitištose jošmoglo, ali ulazak u budućuJugoslaviju bio
jeneminovan Srbija i Italijasmatrale su Hrvatsku svojimratnim plijenom.
Iznijetćemo događaje u jesen 1918 po vremenskom redoslijedu:
5. listopada - U Zagrebuse osniva Narodno vijećeSrba,Hrvata i Slovenaca kao revolucionarna vlada.
29. listopada - Hrvatski sabor donosi odluku o razrješavanju svih dosadašnjihdržavnopravnih veza s KraljevinomUgarskom i Carevinom Austrijom,štojeodmah proglašeno oduševljenojmasi građanana Markovom trgu.Time jeosnovana suverena DržavaSlovenaca,Hrvata i Srba (SHS)na područjubivšeMonarhije.Izabrano je Narodno vijeće s predsjednikomAntonom KOROŠCEM, te dva podpredsjednika - dr Antom PAVELIĆEM (zubar) i Svetozarom PRIBIČEVIĆEM:
31 listopada - O osnutku nove države izvješćuju se saveznici, te dase ona s obzirom na njih ne nalazi u ratnom stanju.
3 studenoga - AustroUgarska i vlade saveznika sklapajuprimirje u vili Giusti kod Padove Tog jedana u talijanskozarobljeništvopalona desetke tisućaHrvata. Talijani su ušli u Zadar
11 studenoga - U austrijskom parlamentuproglašenajerepublika, pa jecari kraljKarlo potpisao(olovkom)svojuabdikaciju.Otišao jenajprije s brojnom obitelji u dvorac Marchfeld,zatim u ožujku1919 u Švicarsku, da bi konačno bio odveden na otok Madeiru gdjejeumro već 1922
14 studenog - srpskečeteulaze u Zagreb.
24. studenog - Narodno vijeće u Zagrebunakon duge rasprave donijeloje odluku o ujedinjenju nove državeSHS s KraljevinomSrbijom i KraljevinomCrnom Gorom u jedinstvenu državu.
1 prosinca - U Beogradujeproglašenoujedinjenjekojimjestvorena nova država,KraljevinaSrba,Hrvata i Slovenaca (SHS)pod krunom dinastijeKarađorđevića.(Naziv“Jugoslavija"dobiva 1929.).
U prvom svjetskomratu sudjelovalo je 36 od 54 ondašnjihdržava Ubijenoje(iumrlo civila)8,538.015 ljudi,ranjeno21.218.244, a zarobljeno i nestalo čak 7,797.958.No, čak ni ti zastrašujućipodacinisu spriječili da za 21 godinunakon prvoga izbijejošstrašniji,drugisvjet- ski rat
Priredio: StjepanKeglević,dipl.ing.
* stojnice za čišćenjepapaka i kopita
“Kalendar radova na obiteljskom gospodarstvu
Ožujak
Povrtnjak
Ovoga mjesecau povrtnjaku moramo posvršavatimnoge poslove koji ne trpeodgađanje.Stogaćemo iskoristiti svaku povoljnupriliku,jer se vrijemenenadano može pogoršati, pa će nam svaki rad u povrtnjakubiti onemogućen.
Nastavljamosjetvuranog povrća, pa potkrajmjesecasijemona nešto zaštićene gredicei razno zeljasto povrćeza uzgojpresadnica.Sjetva neka ne bude pregusta.Ukoliko temperaturanaglopadne ispodništice, te usjevezaštićujemotako da ih laganoprekrijemoslamom,koju uklonimo čim opasnostod smrzavanjaprođe.
Kada biljčicerazvijuprva 2 do 4 listića,pikiramoih na razmak od 3 do 5 cm U vrlo povoljnimvremenskim prilikama na otvorene gredice krajemmjesecamožemo presaditi rane presadnicezeljastogpovrća. Između posađenogbiljabit će dosta prostora na kojem možemo posijati ili posaditikakav međuusjev.
U prikladneposudeu zatvorenom prostoruposijatćemo krastavce i tikvice. Te usjevemožemo držati i na prozorskojdasci ili,jošbolje, u malom klijalištukojepovremeno moramo prozračiti.
Sve usjevevaljanjegovati,korov plijevitikadgodse pojavi, a zalijevati prema potrebi.Zalijevamoustajalom,mlačnom vodom,a za lijepih i toplijihdana klijalištačešće zračimo Noću se klijalištapokrivaju hasurama, jutenimvrećamaili sličnim pokrovom.Zimska spremištapovrća
treba češćepregledati, a sve štose kvari treba ukloniti
Voćnjak
Obavljaju se zimska rezidba,pomlađivanjekrošnji i pripremanje mladih voćnihstabala i divljaka za precjepljivanje, te sadnjavoćnihsadnica,podlogai reznica Voćke i jagodastovoće gnojise NPK gnojivimaformulacije7:8:9 ili dušičnim gnojivima.Obavljaju se sobno cijepljenje,skraćivanjeokulanata u rasadniku iznad mjestacijepljenja na spavajućipup i pripremaotpadnog materijala za zaštitucvijeta od kasnih proljetnihmrazeva Provodi se zimska zaštita,naročitobreskve modrom galicom(3%).
Vinograd
U najvećemdijelukontinentalnog područjasada jenajboljevrijeme za rezidbu Popravljaju se armature i postavlja se nova, slijedivezivanje stabla,režznika i lucnjeva.
Proljetnoprskanjeprijepočetka bubrenjapupova namijenjenojesuzbijanjugrinja,pipa,gusjenicalo-
znog smotavca i zaštitigrinjaizbojaka.Duboka obrada tla obavlja se do polovicetravnja. U krajevima gdjejeobavljenozagrtanje,proljetnom obradom se ujednoodgrćučokoti, uz uklanjanjepovršinskihžila.
U sjevernimkrajevimasadnja običnopočinjekrajemožujka.
U ovom se mjesecu,ako to nije ranijeučinjeno,popunjujuprazna mjesta u vinogradu.
Cvijeće i ukrasno bilje
Uređujemogredice za sadnjucvijećai čistimostaze Na zaštićenim gredicamasijemorazličitocvijeće. Presađujemoukrasno grmlje,drveće i trajnice.Čistimogrmljeod štetočina i prskamoga raznim zaštitnim sredstvima S manjeosjetljivog cvi-
jećauklanjamozimski pokrov. U klijalištupikiramomlade biljčice, druge pak sijemo.Za lijepavremena zračimoklijalište.Iskopamou vrtu zakopane20 do 30 cm duge reznice različitogukrasnogbilja,kojesmo u studenom zakopali, pa ih koso sadimo u pjeskovituzemlju. Lončanicečistimo i obrezujemo. Češćeih zračimoza lijepavremena, a neke već unosimo u mlačnesobe Cvijećekojemoramo presaditipresađujemou većelonce Ono cvijeće kojepupa prihranjujemoorganskim ili anorganskimgnojivom. U lonce sadimo gomoljei lukovice onog cvijećakojeje cvalo ujesen.Ocvalo lukovičastocvijećevišene zalijevamo, već ga ostavimo da uvene i zatim lukovice spremamo
Darko Kantoci,dipl.ing.
TELEFON: 040 643 072
Korizmeni i uskršnji običajiMađara u Hrvatskoj
Uskrs je najvećikršćanskiblagdan On simbolizira bit kršćanstva i vjeru u život vječni.Kako bismo bili spremnina ponovnidolazak Spasitelja,moramo se odrećimnogo toga u životu Tu pripremusimbolizira Korizma.
Nakon štosu prošlidanipoklada i maškaratijekomkojih su se svi na-jeli,napili i izludovali do mile volje, dolazi Pepelnicakojom počinjeKorizma,priprema za Uskrs. Za pročiš90
ćenjetijela i duše držise post,no treba napomenutida jeu nekim krajevimačetvrtak, dan nakon Pepelnice,jošjedandan bogatmesom, kada se pojeduzadnjezalihe od pokladnih svečanosti.
Korizmeni tjedniobičnose poklapajus odlaskom zime i početkom proljetnihradova u polju:oranjemi sijanjem.Budući da poljodjelstvo ovisi uglavnom o meteorološkim čimbenicima, i među Mađarima po-
stojeodređena vjerovanjavezana uz pojedinesvetačke dane u godini. Njima se predskazujevrijeme(na boljeili na gore),ali i rodnost godine Za ovu prilikuizdvojili smo nekoliko najvažnijihtakvih dana:
24 veljače:Matijašledolomac - uz njegajevezana izreka: “Ako Matijaš leda nađe,on ga pokvari, ako ga ne nađe,on ga napravi". To značida mraz 24 veljačenagovješćujetoplijedane, dok toplinaoznačava skori povratakhladnoće.
18 ožujka: za dan sv Aleksandra (na mađarskom Sandor)narod je stvorio ovu izreku:
“Sandor,Jozsef,Benedek Zs&akbanhoznak meleget".
U slobodnom prijevodu:Sveti Aleksandar,Josip i Benedikt kao treći,toplinunose u svojojvreći.
Uz dan sv Benedikta (21.ožujka) vezano je i vjerovanje da gromovi togadana navješćujuljetnusušu.
I tako smo se uz mnogo rada u poljui kućite uz posnu prehranu približili samom tjednudo Uskrsa Na tajdan, tj.Cvjetnicu,Krist je, veličanstvenodočekan,ušaou Jeruzalem jašućina magarici.Ljudisu prednjegaprostiralisvojuodjećui palminolišće.Kako u našim krajevimanema palmi, na Cvjetnicu se uzimajutek procvalegrane vrba i nose se na sv Misu gdjeih svećenik blagoslovi. Tada se nose kućama i učvrste ispodoluka,da bi ukućanima donijelesreću,zdravlje i blagoslov, a samu kućuspasile od udara groma.
U sjevernimkrajevimaMađarske očuvao se običajpo imenu “kis zehajtas"(istjerivanjezime),kojise odvijao na Cvjetnicuilitjedandana
prije.Djevojkenaprave slamnatu |utku,obuku jojžensku odjeću,nataknu jena dugačakštapi prenesuje kroz mjestopjevajućirazne pjesme kojimase tjeraju sva zla iz sela i kuća.Ukoliko kroz selo protječepotok,na njegovojobali skinuli bi odjeću s lutke i njubacili u vodu. Ako nema potoka,onda se lutka spali.
Nakon Cvjetnicepočinjeveliki tjedan,kada su najživljikućniposlovi. Do Velikogpetkavalja sve obaviti,jer je na dan Isusove muke i smrti zabranjenoobavljatinajvećidio kućanskih i poljskihposlova. U selima uz potokilirijeku, u znak proljetnog čišćenjadjevojke i mladići u ranu zoru odlaze na kupanje.
Na Veliki četvrtakušutecrkvena | zvona, u mnogim kućama gasise vatra na ognjištu i palitek na Veliku subotu,žarom donesenim iz vatre zapaljene u crkvenom dvorištu.
Na Veliki petakbojaju se i ukrašavajuuskršnjajaja.Tajposao uglavnom obavljajustariježene kojejoš imajumirnu ruku i dugogodišnjeiskustvo. Neki od motiva su vrlo komplicirani.Motivi se na jajaucrtavaju otopljenimvoskom, te se kasnije prebojaju.
Is as \
Uskršnjajaja iz Zadunavlja
Velika subota određena jeza pripremu iznimno bogatetrpeze, s neizostavnim uskršnjimkolačem.Tako pripremljenojelostavlja se u košare, prekrivaurešenim maramama i nosi
Odgoj /našihmališana
na uskršnju sv. Misu. Blagoslovljena jelastavljaju se na stol oko kojegase okupljacijelaobitelj.
Ha Uskršnjiponedjeljakmomci iz sela se okupljaju i redom obilaze kuće u kojimaima djevojaka, pa ih zalijevajuvodom iz bunara ili čak bacaju u obližnjipotok.Djevojke su to hrabro podnosile i darivale momke uskršnjimajajima,simbolom očuvanjazdravlja i plodnosti. U mađarskim gradovimatajje narodni običajkasnijepromijenjenutoliko što se djevojkeprskaloparfemimaili mirisnim vodicama
Našim vrijednimmljekarimamađarske narodnosti i svima drugima
želimo:
KELLEMES HUSVETI UNNEPEKET KIVANOK
Ugodne uskršnjeblagdane!
Pripremio: Laszlo Reber student hungarologije u Zagrebu
Dječja igra injen razvoj
Odrasli mnogo rade, a u slobodno vrijeme se igraju - rekreiraju i bave hobijima.Naši mališani se stalno igraju, a kroz igruuče,razvijaju svojesposobnosti,stječuradne navike i spoznajusvijetoko sebe Igraje, dakle,njihovaosnovna aktivnost, za nju“dajusve". Primjerice,isplanirali ste u točnoodređeno vrijemeobiteljskiobjed,ali vašmališan se upravo tada tako uživio u gradnjukućaili garažada odbijabilo kakvo jelo,pa makar bio i gladan.
Razvojniput igrepredškolskog djetetapočinjeveć u prvimmjesecima života kada ono kao dojenče neujednačenomaše rukama i nogama i promatrasvojeručice i prstiće. Ako djetešcuiznad glavevise igračke,zvečke(popularnimobili,glazbene kutijice,životinjice na potezanje),već u četvrtom ilipetommjesecu ono će prema njimapružati ručice.Zatim će ih i dotaknuti, pa slučajnopovućii čutineku poznatu melodijuuspavanku.
Oko sedmog mjesecaživota počinjesve oko sebe opipavatirukom i ustima Već u slijedećimmjesecima veseli se igriskrivača i točnozna koga traži. U fazi sjedenjapočinju nove igre:ispuštanje ilibacanjeigra'čaka oko sebe. Vozećise u kolicima, ispuštaigračkeiz kolica, pa se naginje i traži ih pogledom.
Između desetog i dvanaestogmjeseca životamože oponašatineke gesteodraslih (namigivanje) ili će kašljucati kao djedica.Puzanjem, hodanjemuz podržavanje pa samostalnim prohodavanjemdijetesamo dolazi do željenihpredmeta.Tako počinjeistraživatiokolinu Upravo tada jepogodnovrijeme da mu omogućiteprikladnomjesto u stanu gdje će se igrati.No, oprez!S povećanjem samostalnosti u smislu fizičke pokretljivosti, u djetetovojdušici usporedo raste i emocionalna ovisnost Ono silno želibiti što bliže roditeljima i ostalim ukućanima.
U drugojgodiniživotadijeteuživa u igramatipabrojalica i istovremenog škakljanja,različitihnačinanošenja(na ramenu, preko ramena, kao vreću i slično).Strah tada jošne postoji, pa će mališanvriskati od srećekada ga nosite glavomprema
dolje.Ljuljanje na rukama,leđima, hodanjetati po leđima,“jahanjekonjića" - sve su to tzv vratolomne igre u kojimauglavnomsudjelujuočevi. Takav tipigaraodličnodjeluje na razvojpokretljivosti. Što se tičedodira s drugom djecom,oni se jošne uspostavljaju.Prisutna je tzv paralelna igra.Dvogodišnjaci se igraju svako sa svojimkockicama ili krpicama, jedan pokrajdrugoga.No, čim jedan otme igračkudrugoga, dolazi do sukoba Zato uz tako male igračeuvijekmora biti odrasla osoba.
U trećojgodiniživotadijeteovladava sve većim prostorompa se igra prenošenja,prevoženja i premještanja manjihigračaka.Pojavljuje se zanimanje za drugudjecui počinju društvene igre.Trogodišnjaci će zato rado graditi u skupini,drvenim ili plastičnimkockama većeg formata Suradnjase pojavljuje i za vrijeme igara u pješčaniku(zajedničkikalupići za kolače,prekopavanjekanala lopaticama,gradnjacesta,mostova, tunela i sl.). U skupini od dva do tri djetetatrogodišnjaci će rado plesati, pjevušiti,oponašatiTVzvijezde. Javlja se i zanimanje za priče(one morajubiti jednostavne), pa dijete želida mu se ista pričavišeputa ponavlja.Počinju i tzv.
IMITATIVNE igre - oponašanjeonoga što rade odrasli U ovojdobi dijeteudahnjuje dušu,tj.oživljava sve predmetei igračke.Primjerice,priča s lutkom, hrani je,šiša,kupa,beba čak može dobiti i kuhačom po guzi.
(Nastavljase)
Napisala: ZrinjkaKeglevićdipl.Stevićodgajateljica
I s vitaminima - oprez
Vitamini se ne smijuuzimati prema onoj“sam svojliječnik"
Zna se da su vitamini važni sastavni dijelovihrane kojiveću vrlo malim količinamapomažu da se održava normalni rad organizma.Zna se da moramo voditi briguda u našem jelovnikubude dovoljnohrane u kojojće biti zastupljeninajvažniji vitamini,budućida ljudski i životinjski organizamne može sam stvarati vitamine
Međutim,ima ljudikoji u potrazi za zdravljemposežu za dodatnim, pretjeranim,velikim dozama vitamina, u obliku različitih farmaceutskih pripravaka.Pritom ne razmišljaju da takvim postupcimane samo da ne poboljšavajusvojezdravlje,nego, naprotiv,mogu znatno naškoditi svome organizmu.
Samo Amerikanci godišnjepotroše 1,5 milijardudolara na kupnju vitaminskih pripravaka,štonaročito pokazujenjihovozanimanje za vitamine u prevenciji i liječenjuoboljenja.Danas su vitamini ljudimadostupni na mnogim mjestima, i to bez recepta.Zbog togajevišenego ikad prijevažnoda ljudibudu dobro obaviješteni o mogućim pogrešnimprimjenama i zlouporabamavitamina.
lu. Kada čovjekprimiprevišenekog vitamina (biloputem hrane ili tableta),višakse iliizlučimokraćom ili se uskladišti u masno tkivo ili organe. U slučajuuskladištenjavitamin višene djelujekao važna tvar u hrani,nego kao lijek,proizvodeći medicinske učinkesa svim opasnostima i nesigurnostimakojeidu s njima.Ljudiuzimajuvitamine u megadozama (otprilike 10 putavećima nego što su preporučenednevne potrebe)praktički za sve, od liječenjaraka do pojačanjaseksualne moći
Prehlada
Jedan oblik pogrešneprimjeneje uzimanjevitamina u količinama većima nego štosu potrebeorganizma, u tzv. megadozama. Ponuđeni kao rješenje za gotovosvaku nezgodu kojazadesi ljudskotijelovećinomza stanja za kojane postoji sigurnomedicinsko liječenje - vitamini dozirani po onoj:“sam svoj liječnik" mogu imati štetne,čak fatalne posljedicečestogore negošto jesama bolest kojuse željeloliječiti.
Vitamini reguliraju i olakšavaju stotine metaboličkih reakcija u tije94
Višeod 80% nas prehladi se barem jedanputgodišnje.Nekih posebno djelotvornihlijekova za to stanje nemamo Međutim,Linus Pauling, dvostruki dobitnik Nobelove nagrade,tvrdi da dnevne dodatne doze vitamina C mogu smanjitiučestalost prehlade i drugihpoteškoća u dišnim putovimai smanjitiintenzitet simptoma.On i njegoviistomišljenici preporučujudnevno velike doze tog vitamina (1 do 4 grama, štoje 1000 do 6000% višeod dosad preporučivanihdnevnih doza),a kod prvihsimptomaprehladejoši veće doze Oni tvrde da takve velike doze
mogu zaustaviti bolest u samom početku ilipomoćida se prehladauopće ne pojavi. No sve ove tvrdnjejoš uvijeknisu dobile znanstvenu potvrdu. Dokazi za njihprilično su konfuzni, a rezultati niza brižljivo kontroliranih studija su u protuslovlju.
Zagovornicivitamina C tvrde da u slučajulošihrezultata nijebilo provedeno točnodoziranje.Očitojeda ni vrhunski znanstvenici još uvijek nisu suglasništose tičeodnosa velikih doza vitamina C i prehlade.
One koji na primjenuvelikih doza vitamina C u borbi protivprehlade gledajukao na neku bezopasnu praksutreba upozoriti na stvarne i teoretske hazarde Najčešćisimptomi prilikomuzimanjaprevelikih doza su mučninai proljev, a mogu se pojaviti i bubrežnikamenci. Osim
_aesinox
toga,takve visoke razine vitamina C u organizmumogu razoriti druge važnetvari u hrani,kao štojeto na primjervitamin Bia Ispitivanja su pokazalai da uzimanjeprevelikih količinavitamina C povećavapotrebu organizmaza vitaminom E. Onaj kojise već prilagodiovisokim dozama vitamina C pa onda prijeđe na normalne doze,može oboljeti od vrlo ozbiljnogoboljenja,skorbuta.
Možda jenajboljerješenjesrednji put:redovito uzimanjeumjerenopovećanihkoličina vitamina C ilisamo u vrijemeoboljenja.Preporučuje se polado jedangram Ovajrežim primjenemože poneštoolakšatisimptome, ali vjerojatnoneće smanjiti učestalostprehlade.
Dr. Ivo Belan- proizvodnjaopreme za prehrambenu ikemijskuindustriju - proizvodnjaspremnika za hlađenjemlijeka
- servisiranje
- izradasvihvrsta mljekarskihkantiod 10 - 251
49240 DONJA STUBICA,Matenačkabb,CROATIA tel/fax:(049)287368, tel: (049)287377, 287-375
Redakcijski kolegij: dr Stjepan Banožić; dr Ivo Belan; ing.Mirna Božičević,dipl ing Stjepan Brlek; dipl ing Stjepan Deneš; dr StjepanFeldhofer; dr Ivan Jakopović; dipl ing Stjepan Keglević;prof.dr Zvonimir Štafa
Glavni | odgovorni urednik: dipl.ing.JurajČičmak; Redaktorica: dipl ing Vera Volarić;Tehnička urednica: Nada Rašpica; Lektorica: mr Alka Domić-Kunić
Crteži: dipl ing Nikola Božičević
Vlasnik i izdavač: Hrvatsko mljekarsko društvo
Uprava | uredništvo: Zagreb, llica 31/lIl,tel /fax:01/424-420
Cijena: 2,50 kn
Tisak: TISKARA Orbis d d
Sirela
mliječna zamjenica za ishranu teladi
Sirovinski sastav:
obrano mlijeko i sirutka u prahu, sojino brašno, mast, glukoza, premix
Kemijski sastav:
Namjena:
mliječna zamjenica namijenjena je ishrani teladi kao zamjena za kravlje mlijeko do 2 mjeseca starosti teladi
B - na manjim gospodarstvima
jedna mjerica 125 g Vitele (+ 875 ml vode
1 I mliječnezamjenice)
1 - 6 dana
6 - 15 dana
3 tjedan
31 kravljegmlijeka + 31 mliječne
4-7 tjedna
8 tjedan
5
9 tjedan
10 tjedan
Priprema mliječne zamjenice: Mliječnazamjenica se priprema tako da se potrebna količina mliječnezamjenice u prahu izmiješa s manjom količinom tople vode (40 do 50*%C)dok se ne otope grudice, zatim se dodaje preostala voda tako da omjer mliječnezamjenice i vode bude 1:7 (jedan težinski dio mliječne zamjenice i 7 dijelova vode) Mliječna zamjenica mora biti prilikom napajanja zagrijana na 35"C
Program hranidbe teladi:
A -nafarmama
1-6 dana kolostrum
6 - 15 dana kravljemlijeko
4
g Vitele (4 mjerice) + 3 500 ml
2 | mliječnezamjenice 250 g
(2 mjerice) + 1 750 ml
NAPOMENA:
Ako se nakon 8 tjedana želi povećatiprirast teladi, mogu se preporučitislijedećekoličine:
8-9 tjedan 51| mliječnezamjenice 875 g
(7 mjerica) + 4 125 ml
10 tjedan
51 mliječnezamjenice 1 000 g
Potrebna količina mliječnezamjenice Vitela stavlja se u posudu određene zapremine i nadolije vodom
Neto masa: 25 kg
Proizvedeno:
15 - 20 dana 31kravljeg mlijeka + 31 mliječne zamjenice
20 - 55 dana 6 | mliječne zamjenice (2 x 3 I dnevno)
55 - 57 dana 51 mliječnezamjenice
57 - 58 dana 4| mliječne zamjenice
58 - 60 dana 1 -21 mliječnezamjenice
Rok upotrebe: 5 mjeseci
Način čuvanja:Proizvod čuvati na suhom i hladnom mjestu u zatvorenoj polietilenskoj vreći.
Kontrola: Proizvod kontrolira Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Institut za stočarstvo i mljekarstvo