Mljekarski list 4-1997

GODINA XXXIV ZAGREB

TRAVANJ, 1997. FT BROJ 4

——————-—>--—Dragi čitatelji

- Mljekarskog lista!

>

UvažavajućiVaše mnogobrojne zahtjeve,željeiprijedloge,uspjeli smo objediniti sve navedeno,te oblikovatiMljekarskilisttakoda Vam po sadržajuiizgledupostane jošbliži.

Listjeproširenna veći broj stranica, s prilozima u koloru. Sadržajnoće bitidopunjen reportažamas otkupnihpodručja, redovitoćemo informirati novostimaizzakonodavstvas područjapoljoprivrede. Proširitćemo uvijekrado čitanu rubriku“Obiteljidom" raznim savjetimaza domaćinstvo. o Nadamo se,dragičitatelji, da će Ag Vas Mljekarskilistovakvog fp2sadržaja, u novom ruhu ugodno ž\iznenaditi, te u tom smislu soeujemo Vašu podršku. A Uči smo sve kako bi A mjekask listštovišepribližili

PhEKA a Vama, no ukolikoimate

dod od dodatnihprijedloga i ideja,

|

| p p

(LITRA

OVU VUKOVARA

MLIJEKA ZA OB)

š

PNP: #+ i | EF daLEL u P i 4

Prije,mjesecdana započeli smo provoditiideju o humanitarnojakcijipodsimboličnimnazivom “LITRA MLIJEKAZA OBNOVU VUKOVARA", InicijativniodborrAkcijejobaviojjesveradnje, - kakobizaakcijupribavilipotrebnomišljenjeisuglasnosti.“ 1, 2 PodpredsjednicaSaboragospođaJadrankaKosor,poznatpregalac za zbrinjavanjeprognanika i izbjeglicaprimila nas je u Saboru RepublikeHrvatske, te pažljivosaslušalanašeizvješćeo idsI : provođenjuakcije. drezui * 5: \ š

Ž Uz punu podršku te korisne prijedloge 1 i sugestije, a au ganagim,gospodinaVladimiraŠtengla.gradonačelnikagradaVukovaradetaljno je analiziran način provođenjaakcije, te namjena | prikupljenihsredstava Sredstva su namijenjenaobnovidječjihustanova u u gradu!Vukovaru.ia Isto mišljenjedijeliMinistarstvozaobnovu i razvitak. ou smatrajuhvalevrijednom iinjomese S > potvrđujedaj je Vukovar bioiostaohrvatski“; PAIN nA Ga:Dora "4 4 Akcijaćeseprovoditi u cijelojHrvatskojinjomećebitiEPuhvačeniproizvođačimlijeka,zaposleni u. : mljekarama,mljekarskapoduzeća, te potrošačimlijeka. | 7 u (5 deo 2 UpravniodborHrvatskogmljekarskogdruštvanasjedniciod21.veljače0.g.donio jje jednoglasno#at zaključak:Akcijuzapočeti 1 travnja0.g., t€ovlastiloTajništvodadotadaizvrši svepripreme.vjesKI Naravno,ičlanoviUpravnogodboraaktivnoćeseuključiti u provođenjeakcije. Pia 52Djecasunajvećipotrošačimlijeka, a budućidašuprikupljenasredstvanamijenjenaobnovi dječjih ustanova, u akciju ć ćemo uključiti j i našu školskumladež.Na traženo mišljenje o provođenjuakcije u školama,Upravazaškolstvo,piuMinistarstvu a išportaupućuje nas na izravankontaktsa ravnateljima.iem7 sise | s" 2 *Unašoj akcijikoristitćemoslikovnimaterijal(plakat) i i vrijednosnemarkice sa likomdjevojčice udi Š Niiz Pod In filma“Svjedok", uz jučinogroditelja i idjevojčiceosobno.# ki X V d Ar U # J u nač prjednj Škelje ž v dio j / LA gl ii Edd 4

/ /:0 4 ae: Meja A trajati 8 mjeseci(od;1.favnjaado 1.prosinca). Biti će popraćena sa likom / / čl spomenutedjevojčice i tekstom “LITRA MLIJEKAZA OBNOVU VUKOVARA".4 nE e <S m Svakogmjesecatiskatćemoodređeni brojsamoljepljivihvrijednosnih markica (2,00kuna). B4 Markicaiz svakogmjeseca čini diomotiva slike s plakata. Pri i isporuci prve markice sudionici! <"

5 će dobiti prigodnekartone sa osam označenihpolja, na kojeće lijepitimarekee.kroz 8 * Pg Eo mjeseci. | 3 IS : ' st Ispodformiranoglika'na kartonu pisatiće.“IJASAM SUDIONIK HUMANITARNE “u = AKCIJEZA OBNOVUVUKOVARA" */ | Q a “MH Distribucija markica i ostalogmaterijala vršit ćese putem službi za primarnuprtizvodnju FS d rzdc« mlijeka,odnosno djelatnika kojeodredi mljekara, u školama u suglasnosti sa ravnateljima,» # * = E agrađanićemarkicemoćikupiti Da prodajnimHijestimaši < SF S ske =| Dragčitatelji! Nr f Nu Predpostavljamo dasmo vas detaljnoupoznalionamjeniovehumanitarneakcije,trajanju te načinu provođenja. | F > Budite i Vi jedan od sudionikahumanitarne LP “LITRAMLIJEKAZA OBNOVUVUKOVARA"! j e REV RANS I

E Za dopunske informacijeobratite se Hrvatskommljekarskomdruštvu Zagrebu!tel.01 424 420.

sorehum L)

\(Sorghum

PišePref.dr.TuiinrŠira

SirakpripadaporodiciPoaccae Porijeklom j jeizAfrike,gdjese uzgajavišeod 5 000 godina. Četvrta je žitarica po površinama prema podacimaFAO.U svijetu se uzgaja na površinamavećimod 37,8milijunaha.

U Europise uzgajaod XV. sto- ljeća, a u Amerikujeprenešen u XIX.stoljeću itamo jejakoproširen.lakojeporijeklomiztropskogpojasa,danasjeproširen dalekona sjever.Zbog nizagospodarskihvrijednosnihosobina i mogućnostiuporabe,širi se u svijetu. Prema načinuiskoriš| ćivanjadanassirakdijelimo na: sirakzrnaš(SorghumvulgareL)

kei mimi trave, kao oca dobivenjevelikbrojhibridavisokogtiparasta, vrlodobrognabusavanjabogatihlišćem,tanje stabljikekojaje u mladihbiljaka meka i sočna,kojustokarado jedezbogslatkogsoka(ido 8% z.m.).Hibridinavedenihosobina koriste se za proizvodnjuzelene mase za krmui silažu, a u vrlo suhimpodručjima s ljetnim sušamai za sijeno.

dubinuido 2,5m u povoljnim uvjetima.Nakon nicanja u trećem listupočinjenabusavati. Iz busatjeranekolikozeljastihstabljikapodijeljenih na nodije,iz kojihtjerarukavackojimobuhvaćastabljikuimladiizboj.Rukavacjezatvoren ipreklapa se Stabljikakrmnogsirkanaraste 2-3m visoko u promjeruido3 cm. Brojstabljikaizbusa ovisi o hibridu,otkosuiKojetmaproizvodnje.

Krmnisirak ima puno miPoglancetastoglišća.Lišćeje glatkogili naboranog ruba,kojije nazubljen.Lišćejesivkastozelene bojekojuzadržavatijekomvegetacije.

Sirakjekulturakojaiu “stepskim uvjetima(400500 mm oborina) koji su za većinukulturapresuhi dajezadovoljavajućerezultate. Otpornijije na sušu,bolesti i štetnike od kukuruza, a naročito na žičnjake.

- za proizvodnju zrna krmni - šećernisirak(Sorghum bicolor) - za proizvodnju mase za zelenukrmui silažu,sirup,alko-holisijeno u sušnimpodručjima. tehničkisirak(Sorghumtehnicum) - za proizvodnjumetli,četki idrugihproizvoda.“

Novihibridikrmnogsirkaosim što )

dajuvećeurodemase, imajui većukakvoćuod starihsorata.

Onise naročitodobroobnavljaju dajući2-4 otkosakvalitetnekrme. Nekihibridi po kakvoćisuiznad kakvoćekukuruza.

OsobinekrmnogširkaAE

Sveformesirkaodlikuju se izvanrednodobro razvijenimkorijenovimsustavom,kojiprodire u

- jednapodvrsta(nekijesmatraju zasebnomvrstom)jesudanska trava (Sorghumsudanense),koja se iskorištavakošnjomilinapasivanjem, a u novijevrijeme iza križanja za dobivanjehibridakoji jačenabusavajuikojiimajubrži porast, U novijevrijemesiju se hibridni sirkovi za proizvodnjumase i zma, koji su većeproduktivnosti iprilagođeni za određeninačin uporabe.Hibridnikrmnisirakje jednogodišnjabiljka,kojajako nabusava, nema podzemne vriježe(podanak)ikoja u našim uvjetima nema mogućnost prezimljavanja.Hibridnisirakširi se samo sjemenom.

učenjem sirkazrnaša,kaomaj-

Krmnisirkovitjeraju1621 list, aliima hibrida i s manjimbrojem listova na stabljici. Stabljikailišćeprekriveni su Ted tanom presvlakom,kojaihštiti od preveliketranspiracije.Cvatsirka jemetlicakojamožebitirastresita ilizbijena.Hibridisirkanamijenjeni za krmuimajupolurastresitu do rastresitumetlicubjeličaste, raznihnijansismeđežute,mrko sive,do gotovomrkeboje.Zrno sirkamože bitikrupnoi golo, djelomičnoobraslopljevicamaili potpunoobraslopljevicama i sitnije. Masa 1000 zrna najčešće iznosiod 12-26 grama, a ovisi o hibriduiuvjetimaproizvodnje.

Dva

Hibridinamijenjeni za krmu tjerajurazličitibrojizbojaizbusa. > Većibrojizbojatanjihstabljika s puno dugoglišćatjerajuhibridi namijenjeni za kombiniranupašno košnuuporabu(SuSu, super dan).

Uvjetiuspijevanja mari: sirka Sirakjesamooplodnabiljka,

kratkogdana,velikihzahtjeva prematoplini.Stradapritemperaturi od 2'C,Za klijanjeinicanjetrebatemperaturu od 12'C, a nekihibridi i višu.Štojjevišatemperaturabrženiče, Za nicanje

"Tu

Trim sumu od 60*C efektivnih" temperatura. / Vrlobrzoraste irazvija se natemperaturamaod 25'Cpa ivišim. Raste,čaki na temperaturama iznad30"C.Ako nastupisušno razdobljeuvijelišćeiusporirast U sušnimuvjetimaštiti se voštanompresvlakomod prevelike transpiracije.Transpiracijski koeficijent mu se krećeoko200 U jesen,kadapadnutemperature ispod12*Cusporirast.

jeva u stepskimuvjetima s godišnjomkoličinomoborina ' 350-500 mm. I prematlusirakimamanjezahtjeveodkukuruza iuspijeva na vrlosuhimipropusnim,pjeskovitimtlima,dajući nižeurode,aliina teškimoglejenimtlimaPosavine, na kojima dajuvisokeurodemase.

Sirakimaznatno manjezahtjeve prema vlagiod kukuruza.Uspiio

= Travnjaci s suarm kojesu Painem dužinizgodinaPrase# menon jijemanjegustogpolovasjetitibrojemražšknana |biljnihvrsta, a koji se iskorištavajukošnjomilinapasivanjem.:'5 MEU nad su travnjacirasprostranjeniuglavnomlizonišume; a nestali i su krčenjemšumskevegetacijekaoantropogenetvorevine,ilipod." / utjecajemklime, kao Paki tvorevine, ali u nas anka! | na malim površinama.

= Ekološkiuvjeti,uglavnom:uvjetujurazvojtravnjaka pa imamo. nE “ apsolutnetravnjake na kojimajezboguvjeta|osobina tla(reljef, | | stanište,položaj,nadmorska visina)uzgajanjedrugihkultura “ praktičkinemoguće i fakultativne travnjake,kojizbograznih “| “ FazlogaimajuprednostnadostalomproizvodnjomMažno mokro stanište,loši putevi,udaljenost od dvorišta,pomanjkanjeljudi Le mehanizacije,sprečavanjeerozijejekonomski razlozi | dr.)./““*; “Prirodnitravnjacikaoantropogenetvorevinemoguimatimanjeli više gustipokrov,košssjošeleko avatikošnjoninapssivanjenjja mailikombinirano "| = NatravnjacimarastovolikbrobiljnihvrstaIzraznihporodicavro različite kakvoće i produktivnosti. Vrlo često njihovakakvoća ' “ pokrovnostiproduktivnost ne zadovoljava.Stoga se mora raznim zahvatimapromijenitisastav,poboljsštipokrovnostiproduktivnost “takvihtravnjaka, ako to dozvoljavajuuvjetistaništa Najčešće su | se dosada takvi travnjacipreoravali i sijala nova tratina,kojaje: |.kakvoćom;pokrovnošću i produktivnošćutrebala zadovoljiti | potrebe. U novije se vrijemeselektivnim herbicidima djelomično .' M uništisamoodređenagrupavrsta u tratini;samim senadesno g i.tratina onim vrstama I smjesamakojećekakvoćomlkoličinom m broizvedene mase zadovoljitipotrebe.“ Ako jetratina prirodnogtravnjakadobrePorromostiER) =kakvoće;alinezadovoljavaproduktivnošću,takvutratinutreba nadosijatikvalitetnim vrstama visoke produknosu kojimaj odgovarajuuvjetistaništa i načinuporabe. : nai SRS ae “(Zanadosijavanjetravnjaka sa svrhom PODrevKapokrovnosti ši kakvoćelproduktivnostipostojinekolikonačina.Nakojićesenačin | izvršitinadosljavanjeovisi u uvjetima,mehanizaciji | cilju;koji se “> mos pom odnosnasolkose zetbrošenuassuvikabvosaa si Deine Špa igla 1dbrdski pj redo korana tebvslubnkaa

Na propusnim,svježim,plodnim tlimadajevrlovisokeurodekoji mogu premašiti i100 t/hazelene mase u dva do četiriotkosa, odnosnoturnusu ispaše. Agrotehnikauzgajanja Krmnisirakimavelikipotencijal rodnosti. Da bise iskoristiotako visokipotencijalrodnostitreba mu osiguratidovoljnopristupačnihhranjiva.Količinahranjiva kojetrebadodatimineralnom gnojidbomovise o plodnostitla i gnojidbi za predkulturu. Za visokeurodemase trebamu dodatijoš80-100 kg P,0,i 100 160 kg/ha:K,O. Fosfornai kalijevagnojivaunose se u tlo u osnovnojobraditlaipredsjetvenojpripremi.

Dušikasirkutrebaosigurati od 120180 kg/ha, ovisno o plodnostitla,rokusjetveidužini vegetacije.Dušikase u predsjetvenojpripremitladaje30-40 kg/ha, a ostatak se dajeu Pri: hranama.Prvaprihranaje u trećemičetvrtomlistu3050 kg/ ha.Nakonsvakekošnjeprihranjujese krmni sirak s istom količinomdušika. Od prihrane pa douporabe(košnjenapasivanja)trebaproćioko20 dana.

Siraksvojimizvanrednorazvijenim korjenovimsustavom iskoristigotovo sav dodanidušik.Pola odnavedenekoličinedušika možese dati u osnovnojobraditla u formiuree, Siraktraži dubokuobradutla30 35 cm, kojabiu našimuvjetima trebalabiti u jesen,da se sačuva zimskavlaga za ljetnorazdoblje.

Ako se siraksijeizaozimog usjeva,tadase dubokaobrada

“izvodiza ozimiusjev. Nakon skidanjaozi- KAKO mog usjevatlose ore | <*s4w plitko, na dubinukoja omogućava unošenje strnihpredusjeva,ali kojene bitrebalobiti

“dublje od 10 cm da se

sačuvavlaga u tlu. Predsjetvenapriprema tlajeistakao iza kukuruz, a izvodi se istom mehanizacijom.

Sjetva

Sorte i hibridi om sirka_

Danas u svijetusije. se velikbrojsortikrmnog sirkakojese napuštaju zbognekihnepovoljnih osobina(visokiudioglikozida,durina,tvrdai udiostabljike u masi, slaboobnavljanjenakon košnje).

debelastabljika,veliki Naročitovisokiudiodu-

Hibridni Sirak - IIotkos u punom iskorišćavanju (Snimio: Z Štafa) Štojekasnijasjetvasije se gušće (većakoličinasjemena).

Budućida masa 1000sjemenki jakovarira,variraju inorme sjetve kojeiznoseod 10-25 kg/ha(614 kg/ki).

U kasnijimrokovimasjetve iu suhijimuvjetima,tlonakonsjetve dobrojepovaljatilaganimvaljkom. HibridS.siouximasrednjekrupno sjemeisije se 12-16 kg/ha(7-10 kg/kj).

Sirakza krmu može se sijati u čistojkulturiili u smjesi s drugim kulturama a najčešće s krupnozrnimmahunarkama(soja,bob, vigna,grahorica,grašak i dr.).

rinautvrđenjeu mladim biljkamasorte“Beefbuilder",zbogčegajeta sorta uglavnomnapuštena. U masi novihhibridakrmnih sirkovasmanjenjeudiodurina 3 ivišeputa,pa u masihibridnog sirka,kada jevišiod 80 cm, praktičkije u količinikojane predstavljaopasnost za stoku. Durinje nestabilanspojkojise nakonkošnjerazlaže, pa ako se pokošenisirakostavistajati, za 3- “ -4 sata se udiodurinajošsmanji, takoda praktički nema nikakvih opasnosti od trovanja.

Siraksporo klijeiničeido završetkanabusavanjasporo se razvija, pa ga u to vrijememogu prerastikorovi.Zatogatrebazaštititi odkorovaherbicidima ito onima kojise upotrebljavaju za zaštitu kukuruza(radazinidr.),aline onim herbicidimakojisuzbijaju divljisirak u kukuruzu.

Sirakse ne smijesijatinakon kulturatretiranihtreflanom,jer treflanjošslijedećegodinedjeluje rezidualno na sirak.

Od novihhibrida u nas jenajpoznatijiinajproširenijiSweet sioux,kojiraste vrlobrzokadaje visok60 ivišecentimetara.Tada dnevniprirastmože biti u prosjeku 7 centimetara.Nakon ni- canjaza košnjudospijevavećza 45-50 dana.Nakon košnjeobnavlja se vrlodobroi slijedeći otkosdajezaoko50 dana.Naraste ido3m visoko.Najboljerezultate dajeako se koristikadajevisok 100-120 cm

sjetva

Sirakse može sijati u plodoredu nakonvećinekultura.Dobarpredusjevzasirak su lepirnjače,žitarice i kupusnjače,samo ako nisu tretiraneprethodne godine treflanom.

Osim S.siouxa dobrirezultati u nas su postignutihibridomSusu, | kojiimatanjestabljike(većibroj po busus puno dugoglišća).Udio lišća u masijepovoljan.

Prikladanjei za napasivanja. Također su u nas priznatiihibridi superdan za kombiniranupašno. košnuuporabui SpeedFeedza košnju.

Iskorištavanjekrmnogsirka

Štete na sirkumogu načinitiklisnjaci,sorice, a naročitodivljačKr JaRJpoče NE SZ AE LEAVo. koke PUSTA PVA 3PR SS KIKA | Krrnn SEKE ERM

Mljeka

čuj

kositikadajevisok80-120 cm Pri timvisinamakrmnisirak sadrži u zelenojmasi 1216% suhetvari,1,21,6% probavljivih bjelančevina i 8 10% škrobne vrijednosti.Košen pritimvisinama,sijankao glavniusjev,sirakdaje2-3 otkosa.

manjiudiolišća u masiislabije je kakvoće. U dnevnomobrokuod 60 kg zelenemase košenpravovremeno osigurava 960 g PB., a u metličanju od 600720 g PB. odnosnomanjakbjelančevina koje su potrebne za namirenje4-6 1 mlijeka.

Kadajevisok150 cm mogu se očekivatidvaotkosaiurodmase od 60100 t/ha s 1622% suhe tvari i 1,01,2% probavljivih bjelančevina u zelenojmasi s 10-14% škrobnevrijednosti. Krmnisiraksezaishranuzelenom krmom može kositido početka metličanja,alitadaima znatno

cernom ilicrvenom djetelinom, ili smjesama s povećanimudjelom lepirnjača.

Krmni sirakmože se u ljetnom razdobljukombinirati u dnevnom obrokui s drugimkulturama, a naročitokada je u ljetnom razdobljuzbogsušeslabijiprirast na travnjacima,travnimiDTS. Krmnisirakjenaročito pogodan za namirenjeenergetskogdijela obroka,ako se stokahranilu-

.Krmnisiraknapasuje se kadaje visok6080 cm Ranijenapasivanjesirkanijepreporučljivo posebno ne akojenakonprihrane KAN-om oblačnoi hladnije vrijeme,jer može doći do probavnihsmetnjizbogtrovanja nitritima(akose obilnognoji). Sirak se napasujeobročno.Stoci se dajeona površinakojajepotrebna za podmirenjeobročnih potreba.Predubokaispaša ipreniskakošnjanepovoljnoutječu na obnavljanje. &

PIONEER SJEME dieO.od Maksimirska 120 ši0000Zagreb Croatia

Telefoni:+385/012339591 bi

I 1 I l l l I l . i I l

1/5 /+385/012339-592 | Telera:+385/01 a i

F: l I ao 2 l

Poljodjelci, rhesak i

1 Tvrtka Pioneer:sjeme d.0.0.i za sjetvu1997. godine pripremilaje za Vas. Ž T i dovoljne količinePioneer hibridakukuruza za različiteuvjeteproizvodnjeHNr I za različitenamjene (zrno,klip,silaža,silažazrna). Bakrena e 51 KkPIONEER hibridikukuruza su u višegodišnjimpokusima širom Hrvatske,ali I kilu širokojproizvodnjina Vašim oranicama,već dokazalisvoju izuzetnuBa lg rodnost iprilagodljivost na zemljišneiklimatskeuvjeteHrvatske.SOS T Sjeme u prodajikalibriranojje,visokejeklijavostiivisokog hladnogitestašto I ibje jamstvo odličnogiujednačenog nicanjaiuhladnijimivlažnijimproljećima. | . i fr l I l l

: ći| PregledPIONEERovih hibridakukuruza u pred It godine; a FAO g "HIBRID / < % HELGA,CLARICA -

Mk aca 1 3860,MIRNA,STIRA,EVA,MARISTA,PANNONIA 1 Zea ““STEFANIA,COLOMBA, FLORENCIA,ae CHIARA o ino Na se san

l l l I I l I I k I I l l

FKKaPovedite Li e prijatel A ko da Pedi gate Sat S RL %

4 I Za ovepovebneformacijejavenamssnagoj brojevelitoradode na“Ponoorzimskesastanke a I “kojipočinju15.siječnja 1997 godine.“| 4 * a 10-ak dana prijeodržavanjasvakog“Zimskogsastanka" po selimaćebitiizvješeniplakatsatočnim: terminima|mjestimaodržavanjasastanaka. Pri kan , Lonisudobrodošli! | E o de PAN JS hi U PRIDRUŽITEsE NAJBOLJEMI.ali dodSIT ki “a6. sara

I

- gospodarska korist. ili “nuzproizvod“ krava u proizvodnji mlijeka.

PišeDr.Stjepanfeldkafer

Reprodukcija i spolnefunkcije krava su podutjecajemgenitalnog centra u hipotalamusumozga i hormonalnoživčanogsustava.

Imajuusklađenarazdoblja u slijedu(periodičnost):gonjenje(€strus),pripust(kopulacija),oplodnja(fertilitet),bređost(graviditet),porod(partus)imliječnost (laktacija).Mliječnostje,dakle, posljednjerazdoblje u prirodnom reprodukcijskomnizupodizanja podmlatka.

Na hormonalnoživčani sustav mogu djelovati i mnogivanjski čimbenici, a takoina plodnost i mliječnostživotinja. To se dobro iskoristilopripitomljavanjem (domestikacijom)životinja.Povećala se plodnostimliječnostživotinja iznadpotrebavlastitereprodukcije, a u koristgospodara.

Prematome, mliječnostkrava u funkcijijeplodnostiireprodukcije, a redovitotelenjeuvjetjeza mliječnostiproizvodnjumlijeka.

U slučajuizostajanjatelenja (jalovostikrava),postupnoslabi mliječnost,kravepresušeigube reproduktivnu i proizvodnu vrijednost.Dakle,važnost telenjanijeupitna,već se samo postavljapitanjegospodarskevrijednostiteladi u odnosuna cijenumlijeka.

U slijedećemrazdobljuprirast tjelesne mase teladinastajeuzimanjem mlijekasisanjemili napajanjem, a cijenaprirastaovisi 0 utrošenommlijekuicijenimlijeka.Računase dacijenakilograma živemase teladiprosječnetežine 100-120 kgmožebiti u visinivrijednosti 7 do 10 litaramlijeka. To jedopustivagranica za potrošnju mlijeka u gospodarskomiskorišćivanjuihranidbiteladi.Držanjeteladi na mlijekudo većih težinaivećapotrošnjamlijeka za othranuteladipodižuprodajnu cijenuteladi,štosigospodar može dopustiti samo ako nema povoljnotržište za mlijeko,akoje cijenamlijekajakoniska, a cijena teladivisoka,iliakose teladuzgaja za posebnenamjeneili za rasplod. Iz ovoga sevididajedohodakod prodajeteladimalen u usporedbi s vrijednošćuutrošenogmlijeka, posebice u klasičnomdržanju teladi uz hranidbuvelikimkoličinamamlijeka, i često se može rećida se s prirastom mase teladi prodajesamo mlijeko. U go-

'spodarskomsmislutoizgledakao dajetelad“nuzproizvod?ili“sporedanproizvod?(čestovrloskup) kravau proizvodnjimlijeka. Mlijekojeu sadašnjimodnosima cijenavrloskupastočnahrana, posebice za odrasluteladkojaga troši u većimkoličinama.Gospodarskirazlozistoganalažuda se mlijekomora davatiteladi u ograničenimkoličinama,najviše 7 do 10 litara na dan;teladtreba u najranijojdobiučitidauzimasuha krmiva,dobrosijeno i odgovarajućukrmnu smjesu(krmnusmjesu za telad u razvoju).Nakon 6 tjedanamlijekotrebajošsmanjivati,štoćetelad u starijojdobi prisilitidasvojehranidbenepotrebe zadovoljavauzimanjemveće količinekrmne smjese.Voda za pićemora bitiuvijeksvježa ina raspolaganjuteladi.

Dohodakse možejošpovećatiako se punomasno mlijekodijelom zamijeniobranimmlijekomiliako se teladnapajamliječnimzamjenama (regeneriranimmlijekom, VITELA).

Teladse odbija i prestaje se s davanjemmlijekakad potrošnja krmnesmjesedostigne 1 kg/dan. Većnakon3 mjesecateladmože dobivati i zelenukrmu (pašu). Opisanimnačinomhranidbepreživači se razvijajubezvećihstresova zbognaglihpromjenahrane. Gospodarskadobitod teladinajčešće se ostvarivalakrozprodajnu cijenuteladi.Većaprodajnacijena teladimože samo učinitimanje isplativomproizvodnju mlijeka za tržište i potaknutivećupotrošnju mlijeka za hranidbustoHA ke.Stogase gospodar"M skadobitmora postići

odgovarajućomtehno-

Telese rađa s tjelesnom masom od 35 do 40 kg,što može bitivrijednostkoja pokrivatroškovehranidbe i držanjakravatijekomposljednja 2 mjesecagraviditeta iu vrijeme presušenja(suhostaja), dok ne dajemlijeko. -

logijomdržanja i hranidbeteladi, a ne isključivo podizanjemprodajne «cijeneteladi.

Suvremenetehnologije držanjaihranidbeteladi uzimaju u obzirpasminskeiproizvodnesposobnostikravaiteladi, a mogu

se u cijelostiprovoditi samo ako mine,gospodaridržekravejednepasPasminskušarolikost, koja se čestomože vidjeti u našim gospodarstvima,trebaizbjegavati, osimakoza to postojeselekcijski razlozipopravljanjapasminskih ili proizvodnih sposobnosti. U protivnom,pasminskašarolikost može odabirustvaratiproblemevećpri bika za pripustilisjemena za umjetnoosjemenjivanje, a s tim u vezi mogu nastatiposljedice i teškoćekod telenjaili u gospo-darskomiskorišćivanjuteladi. Govedarskagospodarstvatreba usmjeravati, a prematome treba držatiigovedaodređenepasmine, na intenzivnuproizvodnjumlijeka s kravamacrno šarenemliječne pasmine(holštajnfrizijske), kombiniranumliječnomesnu pro-

klaoničkuvrijednost(tamnije meso i slabijeklaoničkoiskorišćenje,randman), uz većupo-trošnjuhrane za kgprirasta(veću konverzijuhrane).Ako se telad mliječnihpasminadrži na klasičannačininapajapunomasnim mlijekom,treba mu takođerdavati smanjenukoličinumlijeka i telad rano učiti na uzimanjesuhekrme. Teladkoja se ne ostavlja za rasplod treba u dobiod 2 mjesecaili sa 100 do 120 kgodbitiodmlijeka i klaoničkiiskoristiti za meso, ili daljehranitikrmnomsmjesom,ali najviše do 250 ili300 kg.

U naprednijimgospodarstvima i * na većim farmamamliječnihkrava teladcrnošarenih pasminatreba napajatimliječnimzamjenamai tovitiza “bijelomeso",Teladtreba nakongruševine(kolostruma) od'

izvodnju za kojusu prikladnemah napajatimliječnimzamje- kravesimentalskeismeđepasmineili za isključivuproizvodnju mesa s mesnim pasminama goveda:šarole(Charolais),limuzen (Limousin)idrugimpasminama ječnosti.ilikravamaslabijemliOdlukao pasminiibroju . kravaza određenuproizvodnju mora se temeljiti na poljodjelskim - površinama,vrstiikoličiniproizvedenihkrmiva,smještajnim i tehnološkimuvjetima,tržnim |S mogućnostimaprodaje i cijeni "> < proizvoda.

nama (regeneriranimmlijekom). Regeneriranomlijeko se dajerasplodnojteladi u razrjeđenju 1 : 9-10 s toplomvodom,dok telad kojase tovi za “bijelomeso" dobivaregeneriranomlijeko u većoj koncentraciji (1:8 do 1 : 5,25), jertrebapostignutivećiprirasttjelesnemase.

ok. Teladmliječnihcrnošarenih, holštajnfrizijskihpasminaimaslabiji prirasttjelesne mase i slabiju

“Tovza bijelomeso"trajeoko100 dana,do težineod oko 150180 kg,nakončegase teladiskorišćuje za klanje(meso). U tovu trošioko 1,3do 1,5kgsuhogregeneriranog mlijeka za kg prirastatjelesne mase, a dajemu se razrjeđeno s ;vodom u količinioko1/10tjelesne

težine na dan.U slučajuproljeva trebapovećatirazrjeđenjeidavati viševode.Voda za pićeteladi mora uvijekbiti na raspolaganju Teladkombiniranih,mliječno tovnihsposobnostikao štoje simetalskapasminakoja/ima dobarprirasttjelesne mase, dobru kakvoću mesa _iklaoničko iskorišćenje(randman),može se tovitido500 kgivišetjelesne mase prema tablici.Mlijeko se daje najviše do 10 litara/dan, a nakon 6 tjedanasmanjuje se sve do odbijanja.Daljese teladhrani krmnom smjesom,kukuruznom silažomidrugomkrmom. Kod tovnihpasminagovedai kravaslabemliječnosti,sisanje može bitijedininačinprehrane teladi.Podkravu“dojilju,ovisno o mliječnosti,pušta se na sisanje dvadotriteletapribližnoistedobi i težine.Kravese ne izmuzuju već teladsišupovoljidvado četiri. mjeseca. S obzirom na to daiova telad ne dobivadovoljnopotrebnihhranjivamlijekom,trebajoj u posebnimhranilištima, već u najranijojdobi,davatisuhakrmiva,sijeno iodgovarajućukrmnu smjesu, te svježupitkuvodu. Pravilnoodabranimsustavima hranidbeteladiovisno o pasmini, proizvodnimsposobnostima i uvjetimatržišta, može se maksimalnoiskorišćivatimliječnost kravana tržištumlijekai za othranuteladi,kaoiproizvodnja kvalitetnogtelećegigoveđegmesa ikrozto ostvarivati veći dohodak. U tom smislu.treba i obiteljska gospodarstvausmjeravati na specijaliziranuproizvodnjumlijeka, kombiniranuproizvodnjumlijeka i mesa ilisamo na proizvodnju mesa Razlikei gospodarski interesimeđugospodarstvima mogu bitiveliki,ali za sve vrijedi poukadatrebaprihvatitiiuvoditi nove tehnologijedržanja,posebice hranidbestoke,jersu se prilike i znanja,kao i gospodarskevrijednosti na tome područjuznatno izmijenile(ili se mijenjaju).

prodana ire

Paoa M češćemože uzroko

Sa 2. Slrovih || suhetvari.okida masti( NET. do i E EJ P=. 32 90,083,0. 45580 na EBE6 827 9778 231388) E DLGtabela

Mastitis apostematoza, piobaciloza vimena, holisteinska zaraza, tzv. ljetni (pašni) mastitis

PišeBr.StjepanBansžić

Gnojnimastitisnajčešće se pojavljuje na govedarskimfarmama, u velikimaglomeracijama stoke,gdjejeopćahigijenaispod dopuštenogminimuma, gdje nema uređenihrodilišta, gdjesu tehnikaihigijenamužnjeveoma loše,gdjese ne obavljajuredovitasanitacija i dezinfekcijastaje istajskeopreme, gdje se mastitisi ne suzbijajuredovitoisustavno. Gnojnimastitispojavljuje se kod kravana pašiitijekomlaktacije, alinajčešćekodzasušenihkrava ibređihjunica. Zž Uzročnikgnojnogmastitisa je mikroorganizamCorynebacteriumpyogenes. Pretpostavlja se dainfekcijaprodirekrozmliječne putoveprekosisnogkanala, zatimlimfogenoihematogeno. Važnuulogu u pojavimastitisa imajusmanjenjeopćeotpornosti organizmai vimena,povreda

vimena,te ranijeinfekcijevimena izazvanedrugimklicama. Smatrase da bolestmogu prenijetirazličitikukci.

Gnojnimastitismožeimatiakutan,subakutan i kroničantijek, a po naravijenajčešćeparenhimatozan,purulentan,ihorozan “i piemičan.Činise datijek, značaj i intenzitetpromjenaovisi o stadijulaktacijekrava u kojem jedošlodo infekcije,odnosno izbijanjaupale.Uzročnikbolesti se tijekommuznograzdoblja ne zadržava u vimenutakolakokao u stadijuzasušenja.Dojenjem se izmuzevelikakoličinauzročnika.

Kod kravakojeobole u punoj laktacijičestopretežetežioblik mastitisa, a očituje se oteknućem četvrtivimena i vodenastimmlijekomu kojemse uz to opažaju grubljepahuljiceignojkojičesto zaudara.Oboljelačetvrtvimena dajesve manjemlijeka i brzo

zasušuje.Tadase tekpojavljuju tipičniznakovignojnogmastitisa.Kod zasušenihkravaibređihjunicatajoblikmastitisa pružamnogo težuslikubolesti i ima duljitijek.Upaljenačetvrt jeveoma otekla,tvrdaibolna. Opće stanjejepromijenjeno. Krava(junica) ne jede,mršavi, neraspoloženaje,čestojojotiču noge i zglobovi. Na mliječnoj žlijezdiiisprednječestjeedem kojizna bititvrdibolan. U početkubolestisekretiz vimenajegustižutignojkoji se izmuzuje u oblikurezanaca, a kasnijepostajerjeđiivodenast s krpicamagnojailinekrotičnog tkiva.Tajpatološkisekretiz vimenapostajezelenkastdo crven (krvav)ičestoimaveoma neugodanzadah.Tijekombolesti stanje se povremeno počinje normalizirati, a tadaopetnaglo potečegnoj. noz Kakobolesttraje, na oboljelom 0s0o.o.00000000000000000000000000000000000000000000000000000

Nan - kvalitetnestajskeprostirke

Tip:KEN

list

NOVO NA TRŽIŠTU telefon: 01 84 50 54

Mljekarski

PROIZVODI

ogom

PROIZVODNJA * TRGOVINA * EXPORT-IMPORT 43212 ROVIŠĆE, ŽABLJAK bb

Tel: 043/878-059

Tel/fax: 878-034

STOČARSTVO

OPREMU ZA

* hidrauličkioperacionistolza krupnu stoku e stojnice za čišćenjepapaka i kopita* naprava za teljenjekrava (2 tipa) * stajališta za stoku (3 vrste veza ) * dermo ležišta za štale - slobodno držanje* sve tipovepojilica* .* automatske hranidbene stijene * sistemiza izgnojavanje * ostalisitni priborpotreban u stajama:

ZA SVE PROIZVODE DAJEMO GARANCIJU 2 GODINE!

|SVAČEGA [APRJRV TRES A LAP irPT TALA:VAPOVRH TARTANEZ LSV PA

vimenumogu se napipatikvrge.

u oblikurezanaca, a točnadijagnoza postavlja se bakteriološkom pretragom.

Pojedinidijelovivimenasu mekši, a drugitvrđiilifluktuiraju. Nadvimeni limfničvorovisu otekliibolni.

Tijekomgnojnihmastitisakod kravačesto se pojavljujukomplikacije,kao primjericeproljev i eventualnopobačaj: na parenhimskimorganimapojavljuju se metastaze

Nekolikodananakonpojavebolesti na vimenuse stvarajuapscesi.Oni se povremenootvaraju u mliječnekanale, pa se stogaiz oboljelečetvrtiizlučujegnoj. Apscesse možeotvoritiinakoži, a gnojse tadaizlijevapovimenu; nastajugnojnefistule,karakteristične za tajoblikmastitisa.

Pokatkadgnojnimastitisgoveda može imatinaglismrtnikraj. Dijagnozagnojnogmastitisapostavlja se na osnovitipičnekliničkeslike na vimenu(apscesi i kvrge)iizmuzivanjažutoggnoja

Liječenjetrebapočetičim se pojaveprviznakovibolesti.Ako se počneu samome početku,dajućiživotinjiantibiotikeširokog spektraparenteralno(injekcijom u mišić)i lokalno u bolesnu četvrtvimena,može se prekinuti napredovanjebolestiiživotinju potpuno izliječiti.Zakašnjelo liječenje od malejekoristiibezuspješno,jerupalomzahvaćena četvrtvimenapropada.Može na krajupropasti i cijelovime,a

kravamože i uginuti.Oboljelu kravutrebaodmah izlučiti izuzgojai liječenjenastaviti u izoliranojprostoriji.Kad bolest poprimikroničantijek,životinju jenajboljeizlučitiizuzgoja,jer jeona trajniizvorzaraze, a liječenjemse ne može izliječiti mastitis,nitieliminiratiapscesi u vimenu.

Nekeposebnepreventive za spriječavanjenastankatihmastitisa nema, nego se trebapridržavati svihonihmjerakojese koriste za sprječavanjedrugihmastitisa. Važnijapreventivnamjera na velikimgovedarskimfarmamaje stvaranjeodijeljenihrodilišta kojase mogu lakoopratiidezinficirati.

Potrebnojeredovitoprovoditidezinfekcijustaja, da bise štoviše smanjiobrojmuha,prenositelja bolesti,kao štotrebaredovno vršitiliječenjerazličitihflegnola i apscesa na tijelugoveda.& | h

list.

Mljek

Stočari, jesu lin vam. krave zdrave?

išedipl. ragutia Pre Čestosam pitaostočareiseljake jesuliim kravezdrave?Većinom sam dobivaosličanodgovor:krave imajudobartek,vesele se hrani, dobrojedu,preživaju,urednobalegaju,živahnesu, mlijekadoje prema tome kakoihhrani,tele se i zdravesu No, nijesve tako jednostavno.

Stručnjaci su ustanovilidazdrave kraveu krviimajunormalne utvrđenevrijednostipojedinih tvari.Tako primjerice u krvi zdravihkravatrebabiti 5 milijuna eritrocita(crvenihkrvnihtjelešaca) u 1 mililitru(ml)(obujam napršnjaka), a akoihima manje, ondajekravaslabokrvna(anemična).Ukupnihbjelančevina u 100 ml krvitrebabiti 7 grama, a fosfora 5 miligrama. U Sloveniji suu kasnujeseniu kasnoproljeće, prijeizgonakrava na pašu,pregledalikrviostalimaterijal od 7000 krava(kod588 gospodara) iustanovilidaje23% kravaslabokrvnouslijedlošekrmeimetiljavosti.Manjakbjelančevina u krvi(hipoproteinemija)pronađen

balege)u laboratorijimaveterinarskihzavoda,Indikator(znak) supkliničkihpromjenakodkrave “običnoje samo slabijamliječnost i neredovitaplodnost;tj.takve krave,dabiostalebređetrebaviše putaosjemenjivati.

jekod 59% krava, a uzrok su obrocisiromašnibjelančevinama (kasnokošenoilošesijeno,loše pohranjenakukurozovinai slama).Nadaljekod42% krava u krvnom serumu jepronađen manjakfosfora,kaoposljedica manjkafosfora u sijenu(kasno košeno)ilijemanjakfosfora u zemlji(bezfosfora se ne može stvaratienergijapotrebnaza život).Prijeizgonagovedana pašu,kod čak72% kravapronađenjemanjakkarotina i vitaminaA,a bezvitamina A nema dobrogzdravlja,mliječnosti i plodnosti.Pregledomsijena ustanovljenoj je daje ono lošekakvoće,da nema dovoljnobjelančevina,karotina,niraznihpotrebnih minerala(rudnihtvari), a previše ima surove vlakninetj.probavi ljivihtvari Za takvekrave,koje naokoizgledajuzdrave, a imaju sitnihbolesnihpromjena u krvi i organima,kažemoda su SUPKLINIČKI(skriveno,neprimjetno)bolesne.Supkliničkaoboljenja ne mogu se utvrditiobičnimpregledomvećsamo ispitivanjem materijala(krvi,mlijeka,mokraće,

Mliječnostkodkrava je nasljedna osobina.Našesu kraveumjetnim osjemenjivanjemdobilesposobnost za proizvodnjuoko4,000 lit.mlijekagodišnje.Međutim, nasljednamliječnostnijegotovo svojstvo - njutrebanakontelenja othranitiskupimkalorijama /' hranidbenimjedinicama.Stogabi “krave na našem selunakontelenja, početkomlaktacije,trebalo postupnohranitiobrocima za proizvodnju 20 lit.mlijeka na dan. Kravesu plodneakoža 365 dana otelezdravotele.Kravekojimaje međutelidbenorazdobljeduljeod 365dananazivamo“povremeno jalovima", Prema izvještajuSelekcijskogstočarskogcentra za 1995., samo 52% kravadomaćeg simentalcaotelilo se za 365 dana iimale su međubremenorazdoblje (servisperiod) do 100 dana,27% kravapovremeno jalovihimaloje međubremenorazdoblje do 150 dana,tj.duljeod 15 mjeseci. To jevelikašteta za stočare,zbog izmakledobitiodmlijeka.

77,5d “287,500 365 d T, m L4070d TT, T,prvo telenje,T,drugotelenje = međutelidbenorazdoblje

T,do m međubremenovrijemeiliservisperiod

m začeće (oplodnja)

L do T,= suhostaj od 40 do 70 dana

Stručnjaci su ustanovili da se nakon umjetnogosjemenjivanja oplodipreko90% krava,alida tijekomprvih 6 tjedananakon telenjapropadneoko 3040% goveđihzametaka(embrija), a naproblematičnim(lošim)domaćinstvimaido 70% Uzrokugibanjazametakajenepripravljena iliupaljenamaternica i infekcija ili otrovanjegoveđihzametaka.Navest ćemonekolikouzrokauništenjazametaka.Uslijedgladovanja ili

krmelošekakvoćenedostajeenergijeibjelančevina, paza proizvodnjumlijekakravekoristeskladišnu mast (loj)kojase nalaziokobubrega,crijevaipodkožom, Prilikompojačanerazgradnjemastinastajuiotrovne. ketonsketvarikojemogu uništitigoveđizametak.

D bolesneaustralske

Manjakenergiječestje nakontelenjazbogpovećane proizvodnje m Mlijekai i slabijekonzumacije(potročnie) hrane.Prilikomhranjenja s previšekoncentrata(pre 5 kg)u rumenu se stvara previšemliječne keline kojajeotrovna za goveđizametak(embriotoksična). Kod obroka orebogatih bjelančevinama u rumenu se stvara previšeamonijakakojiprelazi u krviotruje zametak.Manjaknatrija, a višakkalija(kojinastaje u krmi nakon prekomjernogzalijevanjalivada gnojnicom)uzrokujekatare u materniciiuslijedtoga uginućezametka. U gnjilojhrani ima otrovnihtvari (amina). U pljesnivojkrmi stvaraju se otrovni mitoksini.Otrovnobilje(žabnjak,mrazovac,preslice) možeoštetitizametak.Teškimetali(olovo,živa i drugi) u biljkedolazeputempesticida, a olovood ispušnih plinova iz automobila nakuplja se iu livadnimbiljkama uz ceste

saba ragga

Stočarstv o jegospodarstvenagranaza kojuse tvrdi dau Ličkosenjskoj županijiimabudućnost.“ Međutim, u posljednjevrijeme ta jegrana|ulici pritisnuta:problemomkojiprijetiozbiljnimpo- sljedicamaako veterinarskaslužbahitnone poduzmepotrebnemjere.Takojeovihdana|skup| : veterinara,načelus ministrom | koordinatorom | za oslobođeno područje, dr. Zvonimirom Maj.dakomidoministrom,odnosnodirektoromUpraveza veterinarstvo,mr.Matom Bratilom,ozbiljno ik upozorio. na oboljenjaovaca ko;

Ovčjašugamožebitipraa pošastzastada “čemu bi moglisvjedočitibrojniseljacijerposlije epidemije u torovimaostajestravičanprizor.

Posljednjaepidemijašugeu Lici jebilaprije50| godina. Mr Bratilonajaviojevrloskupocjepivo

Nakon telenjanastupababinje(puerperij)koje običnotrajedo 30 dana.Za to vrijemematernica se smanji(od9 kgna 1 kg)ijajnikpočinjedjelovati, te se uspostavinormalnispolniciklus s gonjenjem. Da se babinje ne produžiidane obolematernicaijajnik, kravejepotrebnodobrodržati(suheizračnestaje) iodgovarajućehraniti, i to većza vrijemesuhostaja. Kravetakomorajubiti u srednjemgnojidbenom stanju is hranom,osimdovoljnoenergetskihtvari i bjelančevina,dobivatidovoljnomineralnihdodataka, da se stvore zalihemineralaivitamina.Ako krave uslijedneodgovarajućehranidbepostanudebeleili premršave,početkomlaktacijećesigurnooboljeti i produžit će im se međubremenorazdoblje.Takve kravekasnoće se početigoniti,teškoće ponovno koncipirati(zabređivati)ipreganjat će se Stočari posvećujupremalopažnjebabinju i teškozamjećuju bolesnastanjakojase odigravajusupklinički (nedovoljnakontrakcija - stezanjemišićjamaternice i nedovoljnaaktivnost - djelatnostjajnika), pa je “potrebna Sirena kontrolababinja.Obiteljskadomaćinstva na Zapadu(uNjemačkoj i i Austriji),malifarmeri sa 30-40 krava,odveterinara traže da nadzirureprodukciju(razmnožavanje), Veterinari ne čekajupoziv,većobavljajupreglede i i eventualnaliječenjanakontelenja u drugomi trećem tjednu,da bi,preduhitril oboljenja.Nekistočariradi veće dobiti od veterinarazahtijevaju da skrati međutelidbenorazdoblje na 350 dana,jer se odkrave dobijenajmanje25 litaramlijeka na dan,a za 15 dana375 lit., ana 30 krava dobitak na mlijeku i iznosi 11 250 litara.

Zaključimo:zdravljekravaovisi o držanjuihranidbi. Samo zdravekravesu mliječne i plodne.Plodnost kravauvelikeovisi o tokubabinja, pa jestoga potrebanstručannadzor. O plodnostikravaovisi egzistencijaistandardstočara. e

zacijepljenjeovaca,čime se o y jagodi

Osim ovaca u Lici oboljelesu|kozeiznad Senja j gdjejeskupuvoz dao slabukvalitetu.Koze su| uvezeneizFrancuske | Austrijepoveomavisokim | i cijenamaod 700DEM zakozuivišeod900DEM | za jarca, a u karantenikodKninasuzaražene

_konjuktivitisom.No,tunijekrajpriče,jer,među

31 kozom,koliko ih jestiglo u Županijuličkosenj-

sku,slučajkodSenjaukazuje|na nešto:gore.

Zapadnjačkaposlovnostprodalajekozezakoje| se naknadno utvrdilo dasu genetskivrlobliske s jarcom: O čemu.seradi?Posljedicesrodnih

genetskihosobinasupreranipobačaj i defektni

kozlići,predčimesu veterinari nemoćni Vlasnik

"paktražidaimtrudplationajtkoih fepreporučio, ; kontroliraoluvezaobolesne,alitajnijepronađen.

Sličnihpriča u Lici ima|s ovcamaiz Australije. Kao što jevećpoznato,australskeovceu Licisu| oslijepile,prokašljale,:prošepale, a do togaje| najvjerojatnijedošlopromjenomklimatskim iZa sveto binetkotrebaoodgov:cijene;jernepojmljivojedasene znapodrijetlo, odnosnotko stojiizauvezenihkoza+kategoričan | jemr; Bratilo“Skup veterinara'jeukazao|'na| nužnostdaljnjegarazvijanja“veterinarstva: u Županijiličkosenjskoj, tim više štose | "radi | velikom.prostoru.s.malostanovnikaLjotov “napomenuti <da,oniuz "dosadašnjegri dobivaju i novena“oslobođenompodručjuLik

54,veljača1997.)

Mljeka

.simentalske

pasmine

Rezultati ocjene grla u testu

PišeBr.IvanJakopović

U Programugojidbenogstvaranjagoveda u Hrvatskoj, središnjemjestozauzimaproiz: vodnjarasplodnjaka,namijenjenihkorištenjuputemumjetnog osjemenjivanja,iliprirodnog pripusta.Najvećidiogenetskog napretkaostvarujese.korištenjem muškestrane roditelja, te jeto temeljnirazlogdase ovom dijeluprovedbeuzgojnogprograma u svimzemljamaposvećujenajvećapozornost. Za proizvodnjuovihgrla,izabirusenajboljiroditelji,majke izdomaćepopulacijeiočevikoji y po rezultatimatestovapredstavljajunajboljerasplodnjake u populacijama,izkojihdolaze. Nakon štose obaviusmjereno

osjemenjivanjebikovskihmajki s bikovskimočevima,zdrava muška teladdobivenaovom oplodnjompreuzima se u dobi od 2 mjeseca u Testnustanicu u Varaždinu,radiobavljanja testa na vlastiti rast irazvoj - performance test

Testtraje245 dana,započinje 120.danaživota, a završava sa 365 dana.U ovom se razdoblju pratirast irazvojsvakoggrla.

Vaganjesvakeživotinjeobavlja se mjesečnodabise raspolagalo podatkomdinamikerasta tije“komfazetesta.

Na krajutesta 365.danaobavlja se završnovaganje i uzimanje tjelesnihmjera,štosluži za izračunuzgojnevrijednostisvakog grla.Prijetoga,joštijekomtesta, početkomspolnezrelostiprovjeravaju se reproduktivne

Mljekarski

osobinegrla, U tom se dijelu utvrđujevolja za skokom(libido),mjerikoličina i kakvoća. dobivenogsjemena, te posebno utvrđujepodobnostza zamrzavanjesjemena,kaoiuspješnost njegovogodmrzavanja. Ukolikonekiod ovihrasplodnjakane udovoljiminimalne uvjete za ove osobine, on se izlučujeizkorištenjabez obzira kakvesu vrijednostidrugihosobinarasta irazvoja.Ovo jeirazumljivo,jersamo plodanrasplodnjakdobrekakvoćesjemena, možeosiguratiprijenossvoje genetskeosnovice na potomstvo. Kako tijekomgodinepristižu različitomdinamikomgrlana testiranje, to se ocjenagrlaobavlja u određenimvremenskim razmacima;svakihnekolikomjeseci u godini,kada se skupi dovoljanbrojgrla sa završenim testom

Rezultatiocjeneiodređivanja namjenebikova u testu U Varaždinujeu okviruperformance testne staniceodržana5. ožujkaocjenabikova102 grupe, kod kojihjeuz to određenai njihovanamjena korištenja. Ukupnoje-:bilopredvedeno na ocjenu11 mladihbikovasa završenimperformancetestom Temeljnipodaci o predvedenim grlimadanisu u tablici 1 Izpodataka o podrijetlugrla vidljivojeda su majkeiznaših najboljihuzgojnihpodručja,dok su bikovskiočeviizdrugihsimentalskihpopulacija, u ovom

slučajupodrijetlomizAustrije.

Na krajutesta obavljaseobračun rezultata za svakogbika.' Osimpodataka o završnojtežini posebnoje važan podatako dnevnom prirastu u razdoblju testa Ta jeosobinajednaod temeljnihpriprocjeniuzgojne vrijednosti i izračunaindeksa bika.Očekujese da jednevni prirastnekogbika u usporedbi s ostalimnadprosječan,jerjeto garancijadaćeon tijekomkorištenjadoprinositigenetskomnapretku za osobinetova Rezultati ispitivanjarasplodnjakadanisu u tablici 2

:Iznesenirezultatidnevnogprirasta izraženi u gramimaidostignutezavršnetežine na kraju testa (365.dan) izražene u kilogramina,pokazujuda se ovdjeradi o velikojvarijabilnosti izmeđuživotinja. Uz ove podatke danisu ipodaciodstupanju od prosjekavećegbrojadrugih životinja,njihovihvršnjaka u testu

(ovdjedanihizmjeromvisinedo grebena),kaoi u razliciocjene. vanjštinegrla.Ocjenuvanjštine dodjeljujeocjenjivačkisud u rasponuod 1 do 9.

Ovdje iznesenirezultatiispitivanjarasplodnjakasolidna su osnovica za svrstavanjesvakog od njih u jednuod grupanamjene;umjetnoošjemenjivanje, prirodnipripust,iliizlučenje iz uzgoja.

Osim raznolikosti u prirastu i “težinigrlaznačajna se razlika uočavai kod tjelesnihmjera

Uz to konačnojvrijednosti svakog rasplodnjaka u značajnoj mjeridoprinose'iaktualne uzgojnevrijednostiroditelja. Pri

tome bikovskamajkadoprinosi genetskojosnovicipotomka temeljemuzgojnevrijednosti za osobinusadržajamliječnemasti, dok se doprinosbikovskog oca mjeri,ne samo uzgojnomvrijednošćuza osobinumliječne masti,većiuzgojnomvrijednošću za tovneosobineikakvoću: mesa

Podaci o doprinosuuzgojnojvrijednostisinovatemeljemroditeljadanisu u tablici 3.

Temeljempodataka o uzgojnim vrijednostima za osobinumliječnostimajkeioca, te podataka vlastitogdnevnogprirasta u razdobljutesta svakoggrlaipodatakao uzgojnojvrijednosti za osobinetova ikakvoćemesa oca uz raspolaganje s podacimao ocjenivanjšine(mišićavost i vanjskiizgled)dobijese izračunatiindeks za svakograsplodnjaka,štočiniosnovicuodređivanjanjegovenamjene. U tablici4.danisu podaci o indeksnoj vrijednostisvakograsplodnjaka, kao i njihovadostignutaranglistatemeljemindeksa.

Kako u Hrvatskojpostojetri centra za umjetno osjemenjivanje, to se bikovikojisunamijenjenikorištenjuputem umjetnogosjemenjivanjaraspo-

ređuju u ove Centre.Ovom prigodom Centarza unapređenje stočarstvaizOsijekaimaojepraVO prvokupa, te su stoga u ovom slučajutribikapreuzetaod ovog Centra, a jednogbikapreuzeoje Centarza reprodukciju u stočarstvuHrvatske.

Izpriloženihpodatakajevidljivo dajebikrednogbroja1177 prvi na ranglisti.Razlogtome treba tražitikako u nadprosječnim vrijednostima za osobineprirasta ivanjštinetakoisto iu uzgojnimvrijednostimaroditelja.

Posebno valjaistaćiuzgojnu vrijednostnjegovogoca, bika Malfa,jednogod najboljihbikova ne samo austrijskoguzgoja simentalca,većidrugihuzgoja. Većinanjegovihosobina u značajnojjemjerinadprosječna, a podrijetlojeizuzetno.Njegovje otac,bik Morello,jedan od najboljihsimentalskihbikova zadnjegrazdbolja u svijetu,koji jeslijedniklinijeMario- Metz Metzner.BikMorellokorišten je ranijekod nas u uzgojnom

programu kao bikovskiotac, zahvaljujućiprijesveganjegovim rezultatimaprogenihtestova Većinanjegovihsinovaimala jeu testu na vlastiti rast irazvoj nadprosječnerezultate,štoje kasnijepotvrđenonjihovimrazvojem u centrimaza umjetno osjemenjivanje.

Preostalatribika,preuzetaod

centara za umjetnoosjemenjivanje,potomcisu istogoca Njihovotac,bikRaudilinijejeRadi - Redad- James,koja u sebinosi dijelomudioredHolstein(crveni Holstein)krvi.Raudi ima 12% redHolsteinkrvi,štoznači da ćepreuzetibikoviimati6% ovoggenoma Izovogproizlazi da će kćeriovihbikovaimati svega3% redHolsteinkrvi,udio koji ne može značajnijeutjecati na tovne osobineikakvoćumesa, a može doprinijetiboljim mliječnimosobinamaikakvoći vimena.

Valjaistaćida se danasu razvijenimzemljama,gdjesimentalskapasminasudjeluje u velikom udjelu(Njemačka,Austrija), vrločestouz čistesimentalske bikove,nalazei bikovisa različitimudjelomredHolsteinkrvi (nevišeod25%).Na taj se način uzgajivačimadajemogućnost širegizboraonoggenomakoji za planiranismijerproizvodnje dajenajboljerezultate. Rasplodnjaci,kojisu određeni

Bikovski otac MALE, jedan od najboljih bikova simentalske populacije u Austriji, pozitivan za sve promatrane osobine

Bikovski otac RAUDI, visokih uzgojnih vrijednosti za osobine mliječnosti, muznosti, tovnih i mesnih osobina, te osobina vanjštine

pona Pro nnoaJaŠ:pnisej 2DLA E MA peke Kaseta M pit nj

| A “i dp id odoMije rk ak iaaa nd rak ej ropt— a

sad

amagakTaesr

KF“2ana gredapodteme Currazaumjetnojerej kje rapvka | ZagrebKriževciCentar za reprodukciju U stočarstvuHrvatskaZagreb |

za korištenjeputemumjetnog osjemenjivanja,potječuiz uzornih stajauzgajivača simentalskoggoveda;Vinka MarkovićizPrašćevcakod Vrbovca,ValentaJančijev iz Đurđevca,MilkeKušecizSv. IvanaŽabnoi Luke Stankir izĐurđevca.

Svioviuzgajivačidugogodišnji su držaoci.bikovskih majki,aktivnisudioniciprovedbegojidbenogprograma. Iz njihovihuzgojavećdo sada potječevećibrojbikova,koji se koristeputem umjetnog osjemenjivanja. «

“PSARJEVO

DONJE 61

10580 SV. IVAN ZELINA

TEL/FAX: (01) 869-202.

NUDIMO

Nudimo Vam i sve ostalekrmne smjese,superkoncentrateikomponente za izradukrmnih smjesaza sve domaće životinje.

dioničko društvo

gatde 3

telefoni:

033 721513

722707

721168

721212

721352

724507

- garancijakvalitete

- najrasprostranjeniji u Hrvatskoj(oko25.000 komada)

- najpogodniji za minifarme do 10 krava

- Vitrex jediniproizvođačmuzilica u Hrvatskoj kod kojegsuosiguranjoriginalnirezervni dijelovi i jediniovlašteni serviser muzilica

- muzilica pokretanamonofaznim elektromotorom .

- najpovoljniji po cijeni od 3.700,00kuna u trgoviniVitrexa ISKORISTITEPRILIKU

KORISTITE VITREX-OV.

STROJ ZA MUŽU KRAVA VTIII JER JE:

VITREX VIROVITICA

div

x rnrranpone LITVA

u varaždinsko: međimurskoj županiji <

KVAR E odd i : sai

Vjerujem da VamjepoznatodaMinistarstvo Pova

Ohrabrujupodaci da ćeseove godinepovećatiproizvodnjamlijeka za 10%,no [ dalje će se uvoziti .. količine mlijeka | mliječnihproizvoda. | “ PremabilanciPoslovnezajednicezastočarstvo U ovoj

|“ godinibisetrebalouvesticca700milijunalitaramlijeka. -

rede prikupljazahtjeve za kreditiranje nabave mliječnih / krava za područjevaraždinske |međimurske županije, "; čime bi se prikupiloili“osiguralo 60-70%/ potrebnih | sredstava Do pune cijene30-40% vrijednostiuegenja uključilabise"Vindija",odnosnobanka.“ // (24700 Naime, “Vindija" bi izašla u susret potencijalnim investitorima | na neki način prebrodilabankarske uvjete. “Zahtjevi(obrasci) se izdaju. u Županiji 2 program | miečnihkrava. < Ma jepotrebno za dobivanjekreditameso uvjeti Votka: jamci,štednja.

Istraživanjemtržištaovegodine, TED rea >

ostale proizvodnje iz djelatnostipoljoprivrede, ista se| ikmože podići u našojdirekcijisredstava i plasmana, X

Ši ai tia

5. Koliki Maksimalnijemaksimalniiznoskredita? iznoskreditazaobrtnasredstvaje30.000

eda 1 m va

DEM, a akoje u pitanjuinvesticija,ondajedrugipristup || poradizahjevapijeproceduraltaka izablavoćna djelatnosti(investicijskiprogram,itd.).

6 Rokovi otplate,minimalni|maksimalni. Rokoviotplatežaobrinaeredstva sES podnatazaa investicije u osnovnasredstvaovise o programu. '

ka turističke sezone, iz proračunadomaćim stočarima trebalo bi biti plasirano 70 milijuna kuna, sredstva bi trebala bitiusmjerena za proizvodnjamlijeka isvinjetine.

Štose tiče potrebnedokumentacijezakreditiranje

! Na temelju tih predviđanjapostavili smo pitanje zamjenikuuprave Varaždinske bankedd.,Mepocra StjepanuBuniću, dipl. oecc

poljoprivrede(ratarstvo,stočarstvo, proizvodnjahrane) proizvodnjumlijeka?

7 Na kajbi posebnappozodipotencijalneiražnoje 3 kredita?

Posebno bi upozoriopotencijalnetražiteljekredita da ' . se kreditom osposobe(d.o.o. i radnje)daimovinukoju| posjeduju unesu u d 0 0 iliradnju.

1 Na kojinačin se VABA d.d. uključila u kreditiranje sa posebnimakcentom na stočarstvoodnosno,

| Varaždinska banka d d kreditiraprivatnapoduzeća,

|| poduzeća u tranziciji | individualne poljoprivrednike iz djelatnostiratarstva, stočarstva |proizvodnje hrane već duže vrijeme, a specijalno; za individualna poljoprivredna gazdinstva smo prošlegodinedonijeli akte kojima će "biti omogućenotakvo kreditiranje.

“2. Koliko ste odobrili poljoprivrednihkredita u Pee godini?

U 1996. godinismopoljoprivredu iampera indu€ strijupratilisoko15mil.DEM, a u 1997 godinibiplasmanimoglidoseći 20mil DEM

3 Da Jipridajete više pažnjeproizvodnjimlijekazbogspecifičneruralnesredine,varažđinska itae km

list

s Mljekarski

“Jerkako će im banka vjerovati ako samine vjeruju svojemdruštvu iliradnji?Drugimriječima da se doka, pitalizirju | stvoreslivjetezahičotekduMujipovjerenje gi bankama da su pravipotencijalniinvestitori “

B VABA d d otvara nove poslovnejedinice u Rijeci, Sol OslekuKoe a odinbiovaa uoro godi i Istovremeno Rijeka|Split. “. ZanimanjezaVaraždinskubankujeogromno,timviše štojepočetkomgodineUpravaVABAd.d.opetovano _/ iznenadilahrvatskobankarstvoukidanjemstaredevizne | štednje | pretvaranje u novuštednju.Bankarskireiting iz \

Pa 4 i Ki : | ;Sič :| dana u danraste,povećavasekunskaštednja,devizna | štednja,uvedensistemtelefonskihinformacijakojiradi =“ 24 sata,bankomatiprvi u RH,CRODENIGImemetSWE apegindafslocanVABAHaakon PropagandnisloganVABAd.d pab g

UGLEDNOINE U SVIJETEHRANEIA

Klisa Bi 12 i i abadi

Do Domovinskog rata,u Županiji

.vukovarskosrijemskoj poljoprivredom,najvažnijom granom gospodarstva,bavilose skoro50% stanovništva Političkim rješenjima do oživljavanja proizvodnje

Ratarskaproizvodnja u Vukovarskosrijemskoj županijido Domovinskograta odvijala se na oko 152 tisućehektaraobradivih površina,odčega86.329 hektara privatnog i 60.460hektaradržavnogzemljišta.Budućida je jedan dioŽupanijejošuvijek nedostupan,trenutno se obrađuje 72 tisućehektarailisamo 48% Proizvode se gotovosve ratarske kulture, s tim da su najzastupljeniježitaricepšeniceikukuruz, uljaricesoja i suncokret, te šećernarepa ikrmnobilje.Prirodi su zadovoljavajući, čak se kod nekihmogu mjeriti sa svjetskim dostignućima.PosredstvomžupanijskogUredaza gospodarstvo, Državnoravnateljstvo za robne zalihejeu razdoblju od 1993 do 1996. kreditiralosjetvupšenice i kukuruza,doksu za kreditiranje uljarica i šećernerepe nositelji ugovaranjabileuljare i šećerane. Može se rećida su u tome razdobljuizvjesnipomacizabilježeni u stočarskojproizvodnji,/i to posebice na privatnomposjedu, gdjese osjećablagporastbroja 'grla i njihovekakvoće. (Udruštvenomsektorubrojgrla se brzosmanjuje, te na tom planu predstojeozbiljnizadaci.Kada se govori o poljoprivredi,nikako se ne smijezaobićizemljišna politika. Na područjuŽupanije vukovarskosrijemske od 1994,stroBO se provodiZakon o poljoprivrednomzemljištu, a upravo te godineŽupanijskakomisijadala e u zakupna trigodinecjelo-

kupnoraspoloživodržavnozemljište, da biu travnjuprošle godineraskinulaugovore s neredovitimplatišamazakupa i u ljeto istegodineraspisala novi natječaj za zakupna površiniod nešto preko11 tisućahektara, za koje su određeninovizakupoprimatelji i sklopljeniugovori o zakupu. U veljači ove godineraspisanje natječaj za zemljištekojemu istječetrogodišnjizakupsa završetkomvegetacijske1997,godine, .na površini od 9.233hektara, s time dajeokotritisućehektara ostalopod zakupom do kraja 1998 S najpovoljnijim ponuđačimasklopljeno je626 ugovora ozakupu, a sredstvaodzakupnine trošena su strogonamjenski. Nadalje,socijalnougroženim sudionicimaDomovinskograta, njima177morici, na desetgodina dodijeljeno je 1.445hektara poljoprivrednogzemljišta “na služnostbesplatnogplodouživanja.Isto tako,tisućuhektara raspodijeljeno jena 440 prognaničkihobitelji,dokjeu Prkovcima i Retkovcimadevetorici hrvatskihbraniteljadarovano 75 hektaradržavnogpoljoprivrednog zemljišta.Niti u jednojžupaniji nijetakokvalitetnoprovedena zemljišnapolitika kaona području Vukovarskosrijemske županije. Takođervaljaistaknuti dasu promicanjupoljoprivrede,najvažnije grane gospodarstva u Vukovarsko-srijemskojžupaniji, u proteklomrazdobljupridonijeliselekcijskaslužba, te poljoprivredno savjetodavnaslužba,svaka u svome djelokrugurada. 2

RBE |

Zašto hranite

telad |

Vašim dobrim i l skupim mlijekom ?

Prodajteradijevašeskupoivrijednomlijekomljekari, štetagaje trošiti za telad. jednostavno se primjenjuje di

Kabo se može davatiteladi odmah poslijeporoda

za ishranu Vašeteladipostojisada na tržištumlijeko u prahu, pakirano u vrećepo 25 kg,pod nazivom SanoKabo i samo pola

Kabo poslije4.tjedna

starostiteleta

Već u kolostrumu U 2litrekravljegmlijekadodajte200gramaKabo12litre vodezagrijanena50*C.Takodobijete 4 litrenajboljeg mlijekazatelad poobroku

U 3 do 4 litrevodezagrijane na50* € dodajte400grama Kabo itako napajajteteladdvaputadnevnol K tomu mažeteponudititeletusijena i smjeseobogaćene Sano mineralnim dodatkom za telad,te vodu

A cijena ?

1 litraSanoKabo košta

litre vašeg mlijeka

40 lijepa, vitalna i zdrava telad - nadopunjava manje proljeva mlijekokao

Prednost primjene Kabo dvostruka ušteda kravljegmlijeka odbijanju od mlijeka boljazarada od mlijeka otporna i dobro razvijena telad i zamjenjuje puno kaoidealnomlijeko za

Jemarain u Lrazvojupri/'.

i

KQETA) JER jednostavno savodom zagrijanom | na50Cumiješati a napajati sa

SADA £AHPO napitkom na 38*C (temperaturatijela). - tako jednostavno “!

Prezime: ; Telefon:

[7]Ovime naručujemjednuvreću Kabo

Trebamkantu za napajanje,pjenjač \ Gada Ako Vuš treovac od kojeg dudu i kantu za mjerenje gdhirsPA kupujetestočnu hranu još NRH nema Kabo u svojojponudi, te

[7]Želim da me posjetistručnjak ado ako on na Vaše traženje i tvrtke Sano radi savjetovanja po

senat: preporukupočneprodavati PRE ae Sano proizvode,dobijate

TITE NCSTE KOKOS UGLU?

LI

proizvodnje

Kol

II. faza razvoja proizvodnje i

otkupa mlijeka kao i proizvodnja

proizvoda od mlijeka za potrošnju od 2801 p/c od 5 do 25 godina provedbe programa (nastavakizbroja12/96)

= Fe Sjepaa Deneš. i o .G.Uvod

iznosioko95% proizvodnjemlijeka, a kodnas danasoko60%).

Prilikomdaljnjegrazmatranja problemaporastaproizvodnje, otkupai potrošnjemlijekai proizvodaod mlijeka,dati pokazateljiodnosese na dosadašnjuprocjenusnabdijevanja iz industrijskihizvora,kojimase snabdijeva2,800.000stanovnika i 1,900.000stanovnikaneurbanihsredinaiurbanihpodručja do kojihne dopiruproizvodi mljekarskeindustrije,do 3.190.000 urbanih i 1,510.000 neurbanih(odnos60 : 40 ili70: 30 - urbano : ostalopodručje). Premarečenom,podacikoji u ovom prikazunisudiskutabilni odnosese na proizvodnjumlijeka, a otkupiproizvodnja proizvodaod mlijekamorat će se korigirati prema predvidivom i ostvarenom odnosugradskoprema seoskomstanovništvu,odnosno snabdijevanostanovništvo robamamljekarskeindustrije i “homemade"proizvodnjom(ta industrijskapotrošnja u Danskoj

H. Otkupiproizvodnjanakon 25 godišnjihrazdobljaprovedbe programa

Revitalizacijom 1. faze,svođenjemproizvodnjeotkupa,preradeipotrošnje na razdoblje prosjeka1985. - 1990. godine,predvidjeli smo dosezanje -

464,500.000litaraotkupa, a u nailazećem 20 godišnjem razdobljuotkupbimorao rasti na 800,000.000 litarado

921,200.000 litara ili 335,500.000litaraodnosno 456,700.000 litara više odnosno72,23% ili98,32%, ali za 20 godina,štobibilooko 3% godišnjitrendrasta ili u prosjekuoko 16,775.000litara godišnjeili 22,835.00litara godišnje.

ne bismiobitinerješivproblem. Godišnjaproizvodnjapovećala bise za oko 23,200.000 litara mlijeka. Potrošnjamlijeka i i proizvoda od mlijeka Prijerazradepotrošnjemlijeka | načinit ćemo bilancuproizvoda istekom20. godišnjegrazdoblja, (tablica1).

Iz tablice 1 vidljivo je da prosječna potrošnja od 1.316,000.000litaradjeljiva sa 4,700.000stanovnika,čini < prosjekpotrošnjeod280 litp/c odnosnopotrošnjukojudanas imaRepublikaNjemačka s oko 6670,000.000stanovnika, a koja “je 1994.godinepo glavistanovnika, a vidljivo je u tablici 2. Na ovu strukturuproizvodnje, kojajesličnavećinizemaljaEurope, vratitćemo se na kraju prikaza u ciljupripremepoduzetnika za definiranjekapaciteta prerade,biloda proširujuiste, bilodagradenove kapacitete. Sinhronizacijaproizvodnje otkupai potrošnjeradinacionalnog interesamoralabibitipod paskomMinistarstvapoljoprivrede, a sinhronizirana po mljekarama,jersvakanesinhroniziranostdovodido velikihproizvodnih pa i političkihposljedica(eventualnivišakotkupa, preradaviškova za robnezalihe ifinanciranjeizvozaviškova,ili obustavaotkupa,štouzrokuje političkogospodarske probleme).

Istovremeno,proizvodnjabiod dostignute,nakonI.fazeod941 926 mil.litara,naraslana predvidivih1,405.000.000litara ili za oko450,000.000litaraviše odnosno51% za daljnjih 20 godinailigodišnjeoko2,3%,što

U prethodnomprikazurevitalizacije(recimo1998.- 2003.) proizvodnjemlijekapošlismo orijentacijski na nabavujunica prema gubicima i nekadašnjoj proizvodnji, i to stogaštosu predstojećikapacitetimljekara bilipostavljeniuglavnomprema 3 in načelupoglavitoproizvodnje 2 mlijeka,aliipotrošnje(dooko 180 litp/c). i

U 25 godišnjemrazdoblju (apstrakcija - može kraćeili dulje) u rasporedunedostajućeg stada za proizvodnju a zn oaanjtasma |23,950.000lit,štoseobjektivnonemožepostićilinearnimslijedom,nopodataktreba ||

1.405,000.000litmlijekamorat će se poglavitovoditiračuna o potencijalnimproizvođačima stočnehranetj. o poljoprivred-

nom potencijaluproizvodnje stočnehrane(livadepašnjaci) i o klimatskomčimbenikutj.rasporedupadalina i drugihčimbenikaproizvodnje i potrošnje mlijeka i proizvodaod mlijeka (nezaboravimoNizozemsku, DanskuiostalezemljeGolfske strujegdjevlaga,temperatura i padalineomogućavaju1011 mjesecibogatepašegodišnje). U ovojrazvojnojfaziproizvodnje

u govedarstvuiproizvodnjimlijeka s postavljenimciljempotrošnjeod 280 litp/cdobivamo stanjevidljivo u tablici 3. Prema predviđanjujednakomjernog razvojaproizvodnjemlijeka, štotrebapratitiiizgradnjenovih kapaciteta (otome kasnije),proizvodnjamlijekabise povećala, a vidi se iztablice 4

I.Brojnostanjeikakvoćanacionalnoggovedarstva na krajuJI. fazerazvoja za 25 godina

Na putupostizanjaciljaproizvodnje1.405mil.litaramlijeka vidimoda smo u prijedloguII. fazerazvojatj.revitalizacije govedarstva(narazinu1985 1990. g.)dosegli:

u prelaznomsustavu (konvencionalninačinseljačkeproizvodnje)280.000kravasa 1.870 lit/krava,56.000 kravasa 2.500 litA sustava proizvodnje,odnosno 65.804kravasa 2.307lit prosječnomproizvodnjomi 926,816.000litaraproizvodnje

mlijeka u R.Hrvatskoj, na putuprelaza u konačnipri+jedlogsustava (str.16)nailazit

ćese na problemeorganizacijsk

stručnogkaraktera(dane govorimoo financijskimkaoiu I.fazi)kojizahtijevajuadekvatnu organizacijupoljoprjisdno savjetodavneslužbe. * Udrugeproizvođača i i preradi: vačamlijekai“sirovinskihslužbi" u mljekarama,iliakouslijedi suvremenijaorganizacijaotkupa lijeka(kaoMMB u Engleskoj i

Bordenovapoduzetnike dapripreme pogone prerade paoMost n št sirovina. < “ado pK S ho čak a 3 Po ik

SAD),ondaiinstitutazarealizacijuprograma s odjelomza projektiranje od građevinado hladnjaka za otpremumlijeka sa seljačkoggospodarstva. Iz prikazakojislijedividjetćemo štonam ječiniti u Bocu kodčega u:

A)stustavumoramoorganizirati

proizvodnju sa 1 870 litna2.500 litara po kravi/ što možemo postićihranidbompostojećeg stada, jer genetskipotencijal omogućavaivišeod 2 500 lit (+200za tele) po kravi, “B) sustavu brojizprethodnog razdobljadovestidopredviđenih 150.000kravasa 4.000 lit (+200)proizvodnje, C) sustav sa 7.000lit/krava, organizirati u cijelosti.

Kolikijeposao prednama (“poljoprivrednaslužba" - “sirovinci mljekara" i drugih)sagledat ćemo iz predvidivogbrojasubjekata“govedarskihpoduzetnika"kojimorajusvladatiovaj zadatak.

U B sustavu,višistupanjproizvodnjetražikvalitetnijegovedo, mehanizaciju,opremu i dr., a brojorganizacijskihjedinicabio bi:a)akoprosječnigospodardrži 20 krava + podmladak - 4 210 objekata,iliakojeto 30 krava' onda 2.806(izI.fazeakoje 20 krava3 290 gospodarstava, a 2.193akoje objekt sa 30 krava).

C) sustav s najmanje 0 50 krava traži300gospodarstava.

U 25 godinatrebalobi orga.niziratislijedećibrojgospodarstava:

i

B sustav sa 20 kravaI.faze3.290iII.faza 4 210 iliukupno 7 500

B sustav sa 30 krava].faza2.193ill.faza 2 807 iliukupno 5.000 “C sustav sa 50 Prava traži u 20 godina300.

"Brojgoveda i proizvodnjamlijeka istekom25 godišnjegrazdoblja

|

prikazanajeu tablici 5 Cijenamlijekaiiznos premije po 1/1 Po novom zakonuo novčanim poticajimai naknadama u poljoprivredi. Kao i do sada mijeko. se u Hrvatskojplaća po 0 35 DEM po 1 lit. ito prema srednjemtečaju DEM a na dan uočiiliposlije istekamjeseca za protekli mjesec. Na ovu tzv osnovnu cijenumljekare(nasve)dajui tvorničkupremijupremasvojim kriterijima, a RepublikaHrvatska iz državnogproračuna premiju za mlijeko,kojaje sada 0.55- 0.80 Kn po 1 litri 3 2% m m

Konkretnoza mjesecveljaču

cijena se formirakakoslijedi: mjesecveljača1997.godine SrednjitečajNarodnebanke 03.03.1997. g. iznosi3,5710kn

za 1DEM

Cijena 1 lit - 3,6%m m mlijeka 1,2499kn

ilimasna jedinica0,3472kn

Premija za 1lit3,2%m m iznosi 0,55i0,80kn(N.N.1720/97.)

Cijenamlijeka i premijakaoi ukupna cijenaprikazanaje tablicom 6

Kako cijene mlijekane objavljujemoredovnosvaki. mjesec, to vam ovimedajemo obrazactemeljemkojeg si možetecijenusamiizračunati i kontroliratiisplatuVašegkupca mlijeka. +e

Izzakonodavstva

U Mljekarskom listu2/97.na stranici 5153 tiskalismo tekst“Zakon o izmjenama zakona o novčanim poticajima inaknadama u poljoprivrediiribarstvu“.

Kaoštoste imaliprilikuvidjeti u novom zakonu su utvrđenedvijerazineisplatepremijai naknada,ŠTO JENOVINA u odnosuna dosadašnjizakon,kaojošjednaznačajnanovina, to jestrazlika u načinuisplatepremije.

Premijase po novom zakonu isplaćuje neposrednoseljaku ito direktnoputemštedne knjižicePOŠTANSKE BANKE, dakleneposrednom korisniku, a ne kaodosadaprekopravnih lica(mljekare,poljoprivrednezadrugeilidruga trgovačkadruštva).:

po pravnojosobi.Kod tognačinaisplatepremije, u nekimtvrtkamadolazilojedokašnjenja s isplatomseljacima,iakosu sredstvaiz proračunadoznačenakorisnikupremije,kojiih jetrošio za svojesvrheobrtnogkreditiranja i djelatnostiizvannamjeneza kojesu sredstva doznačena.

Istini za volju,rekaobih,kodvećegbrojakorisnikapremija se isplaćivalaranije no što je doznačenaizproračunaRepublike. Da se izbjegnukašnjenjaisplatepremijai naknada,ovim se ZakonomiPravilnikom uveo novisustav iodlučenojeda se za seljakekod premijeza mlijekoi naknadeza ostaloiz Zakona,vršena način:

A) Zahtjev za sredstva za sve vrste premija i naknadapodnosipravnaosobana za to propisanimobrascima u istompravilniku,

Ovim načinomzakonodavac je želioizbjeći da se novcem iz državnogproračunaobrtnokreditirajutrgovačkapoduzeća,gdjesu nekisubjektiznatno kasniliisplatompremijeseljacima.

Kadasmo joškodzakona,napominjemda jeu N.N.20/97.od 19.2.došlododopunezakona u odnosuna područjuvišegiznosapremija.Viši iznospremijainaknadaproširuje se kakosmo pisali u Mljekarskomlistu2/97. na str 52 u čl.

2 (4) u točki 3 iza riječi“Perušić"dodaje se riječ OTOČAC, a u točci 5 izariječiPODBABLJE dodajuse riječi“OpćinaMUĆ". Ta područja primajupremije za mlijeko 0 80 kn/l, a za podmladakgoveda2.000 kunapo grlu(kaoi sve drugopo tojtočci).

B) Sredstvarealizira(poisplatiministarstva finacija)fizičkaosoba,seljak i to preko ŠTEDNIH KNJIŽICA HRVATSKE POŠ-

TANSKE BANKE,u svojojnajbližojpoli(čl. 3(2i3)Pravilnika).

Za ovajpristupisplatepotrebnoje mnogo vremena dabise izorganizirao.

Obim poslamožese ocijenitipremaslijedećem: sada91 subjekt,pravnolice,podnašazahtjeve (samoza mlijeko) ito za 65.000100.000 seljaka, za kojegsvakogaposebnotrebaizdati Poštanskuštednuknjižicu i poslati jena adresu korisnika.

U čl.11 istogzakona(Mljekarskilist2/97.na str 53)ovlašćuju se ministripoljoprivrede i financijadadonesupropise o načinukorištenja isplatepremijainaknada, u rokuod 60 dana, od stupanja na snagu ovoga zakona.(Zakonje stupio na snagu 1.1.1997.)

U zadanomrokuMinistripoljoprivrede i financija(31.1.1997.)donosePravilnik,kojistupa na snagu 14.2.1997,(NarodnenovineR.H.broj 17/97.).

Ovdjeu tekstučlankaprikazujemoznačajne dijelovePravilnikakoji su neophodnidaihzna seljakfizičkaosoba, a ispuštamo sve ono štoje u obvezipravnihosoba(mljekara,Sel.centra i drugihtrgovačkihdruštava.).

Prijetekstanužnojerasčistitirazlikestarogi. sadavažećegsustava isplatepremijainaknada.

Kadase ovajobimanposaoobavi,tektadaće moćizaživitinovisustav isplate, a dotadaće se DO DALJNJEGPREMIJAISPLAĆIVATIKAO I DO SADA, tojestprekomljekaraidrugih trgovačkihtvrtkikojeotkupljujumlijeko. U nastavkučlankadajemo,kaoštosmo rekli samo dijelovePravilnika,interesantne seljacima, kakobibiliupoznatinjimanajvažnijimdijelovimaistog:

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE IŠUMARSTVA

Na temeljučlanka10.Zakonao novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu(“Narodnenovine",br.29/94,9/95, 108/95i 108/96)ministarpoljoprivrede i šumarstvaiministarfinancijadonose

PREMIJAZA MLIJEKO,do sadase realizirala

PRAVILNIK

O NAČINU IPOSTUPKU ZA OSTVARIVANJE INEPOSREDNU ISPLATU NOVČANIH POTICAJA U POLJOPRIVREDI IRIBARSTVU

I.TEMELJNE ODREDBE

Članak1

Ovim se Pravilnikomuređujenačin i postupak za ostvarivanjenovčanihpoticaja,utvrđuje vrijeme u kojemjekorisniknovčanihpoticajadužandržati u uzgojurasplodnipodmladak odnosnoizvornepasminestokete propisuju

obrascipopisakorisnikanovčanihpoticaja i

načinneposredneisplatenovčanihpoticaja. Članak

Pravona novčanipoticajimajufizičke ipravne osobekojeobavljajudjelatnostpoljoprivrede s prebivalištemilisjedištem na teritorijuRepublike Hrvatske(u daljnjemtekstu:korisnik),koji preizjode za tržišteRepublikeHrvatske. lanak3.

stavka 1 ovogčlankavrši se prekoMinistarstva, a za korisnikefizičkeosobeizstavka2. ovog člankaprekoštednihknjižicaHrvatskepoštanskebanke.

1I.OSTVARIVANJE NOVČANOG POTICAJA ZA KRAVLJE,OVČJE IKOZJE MLIJEKO

Članak4. 1

(1)Uz zahtjev za isplatunovčanogpoticaja pravnimosobamaza kravlje,ovčjeikozjemlijekokorisnikobveznoprilaže:

1. mjesečniobračunnovčanogpoticaja,posebno za svakuvrstu mlijeka, u kojemsu naznačeni količinamlijeka u litrama sa stvarnim % mliječnemasti;podaci o preračunavanju na 3,2% mliječnemastiza mlijekoiobračunatiiznos novčanogpoticaja po litrimlijekaiukupaniznos za obračunskorazdoblje; SL 2.fakturuodnosnopreslikufakture za prodane iisporučenekoličinemlijeka;

3 izjavuda se zahtjevza isplatunovčanog poticajapodnosiprviputa;

(1)Korisniknovčanogpoticaja - pravna osobaza vlastituproizvodnjuiuslugeostvarujenovčani poticajizčlanka 6 Zakonao novčanimpoti- cajimainaknadama u poljoprivrediiribarstvu (“Narodnenovine",br.29/94,9/95,108/95i 108/96)(u daljnjemtekstu:Zakon)podnošenjemzahtjevaMinistarstvupoljoprivrede i šumarstva(u daljnjemtekstu:Ministarstvo), Zagreb,UlicagradaVukovara78.“

(2)Korisniknovčanogpoticaja - fizičkaosobaostvarujenovčanipoticajizčlanka6.stavka 1 točke1.,2.,4.,8.,9.,12.i 16.Zakonapodnošenjemzahtjevaministarstvuprekopravnih osobakojeobavljajudjelatnost:

+ otkupakravljeg,ovčjegikozjegmlijeka;

- otkupasoje,suncokreta,uljanerepice,šećerne

repe ilistaduhana; - preradeplodovamaslina;

4. nalog za isplatu,obrazacbroj43 - Zavodaza platnipromet(udaljnjemtekstuZavod),bez upisivanjenadnevkaizvršenjanalogaipotpisa.

(2)Uz zahtjev za isplatunovčanogpoticajafizičkimosobama za kravlje,ovčjei kozje mlijekopravna osobakojaotkupljujemlijeko obveznoprilaže: KAS

1 mjesečniobračunnovčanogpoticaja po vrstama mlijeka uz naznakuukupne.količine mlijeka u litrama sa stvarnim % mliječnemasti, preračunatim na 3,2%mliječnemastiiukupan iznosnovčanogpoticaja za obračunskimjesec;

2. mjesečniobračunnovčanogpoticaja po svakomproizvođaču(fizičkojosobi) u kojem su naznačeni:imeiprezime,jedinstvenimatični broj(JMBG)građana,mjestostanovanja;ulica ikućnibroj,poštanskibroj,općinaižupanija za prodanekoličinemlijekapo vrstama sa stvarnim % mliječnemasti,preračunate na 3,2% mliječnemasti,iznosnovčanogpoticaja PO 1 litriiukupnoza obračunskimjesecpo svakomproizvođaču;

- Hrvatskogstočarskoselekcijskog centra za kvalitetnirasplodnipodmladakgoveda,svinja, ovaca, koza,konja,peradi,selekcioniranih maticapčelairasplodnihgrlaizvoznihpasmina stoke i

3. izjavuda se zahtjev za isplatunovčanog | poticaja za obračunskimjesecpodnosiprviputa. Kako se očekujueventualnepromjene,kako ZakonatakoiPravilnika, to ćemovas na vrijeme izvijestiti.

- Županijskoguredaza gospodarstvo za proiz- vodnjugrožđa na otocima,poluotokuPelješcu, KonavlimaiPrimoštenskomvinogorju iza podizanjenovonasađenihvinograda.

(3)Isplatanovčanihpoticaja za korisnike iz

Bortenii

studenoga

24.

1z hrvatske povijesti spajanje sa Srbijomi Cr» nom Gorom,bezodređenihuvjeta.Oni su zahtijevalidolazaksrpskevojske, zbogopasnosti od talijanskogosvajanjanašeobale. Po brojuneznatna ondašnjaHrvatskapučkaseljačka strankaStjepanaRADIĆA od početka1918. takođerjezastupalajužnoslavenskosjedinjenje, ali s N_time da svakinarod i dalje 44 čuvasvojuprošlost,kul4 turu i jezik, a da Hrvatska 5 idaljezadržisvojuposebnu š državnost.Radićjebioza ek k federativnurepubliku ravnopravnihnaroda. Mika Kao štosmo većspome-

1918.

FOVOT Stjepana | : Radića

Uvod

list +

DE

U sudbonosnih33 danaujesen 1918.,tj.od 29 listopada do 1 prosincamalo je hrvatskih političarabilosvjesnotogašto valjapoduzetida se Hrvatska spasi u času raspadanjaaustrijskogCarstva u kojem se stoljećimanalazila.Vladajuća stranka,Hrvatskosrpskakoalicija,pod idejnimvodstvom SvetozaraPRIBIČEVIĆA,SrbinaizKostajnice,željelaje sjediniti se s KraljevinomSrbijom u jednu centralističku državupod krunom Karađorđevića.Političkivođe u Dalmaciji,među kojimaje, primjericebiodr.JosipSMODLAKA upornosu zahtijevalištobrže

Narodnogvijeća,koja j je predstavljalazavršetakdvodnevnih burnihrasprava,održala se oko: 22,30u današnjojsabornici, u ozračjuposvemašnjegumora: .nijevišebiloslušateljstva na galeriji,novinarskihstenografa nitivoditeljazapisnika. StjepanRadić, u naponusvoje životnesnage(tabilo mu je47 godina),ustao je i održaonajveći

inajhrabriji govor u svojojpolitičkojkarijeri.ZvonimirKULUNDŽIĆ napisaoje:“S.Radić jeu tom povijesnommomentu biokao kakavnadahnutstarozavjetniprorokkojije neumorno upozoravaoiupravozaklinja

nuli,Hrvatskisaborje29 listopada1918.proglasio novu DržavuSlovenaca,HrvataiSrba (SHS)s glavnimgradomZagrebom ipredaovlastNarodnom vijeću, a ovo jošužempredstavništvunazvanom Središnjiodbor Narodnogvijeća,kojijebrojio samo28 članova.Tajmaliskup uglavnomčlanovaHrvatskosrpskekoalicijeizglasovao jezaključak:

“DržavaSHS ujedinjuje se s KraljevinomSrbijomi Crnom Gorom u jedinstvenudržavu, a obliki organizacijadržave odredit će sveopćaustavotvorna skupština s dvostrećinskom većinom“. Za tajzaključaknisu glasovaladva zastupnika:StjepanRADIĆ i DragutinHRVOJ. Noćna sjednica 24 XI:1918. to sjednicanike odbora

gospodu u Narodnomvijećuda pazeštorade,daniza trenuta ne zaboraveda odlučuju o sudbininaroda za desetljeća, a moždaistoljeća.“ TajjesvojgovorS.Radićkasnij posjećanjuzapisao u zatvoru 18. lipnja1919.iobjavioga. Našli smo ga u knjiziIvanaMUŽIĆA “Hrvatska politikai jugoslavenskaideja",izdanoj u Splitu 1969.,alipostojii u drugim knjigama.Iztogproročansko govoraovdjećemo iznijetineke glavnemisli,iakosu sve bile i jesuglavne.

Našje seljakdozrio

Radićje rekao:“Našjeselja tolikodozriodazna svuda,daj državaidomovinau pravici i slobodi, u blagostanju i u pr svjeti.Hrvatskiseljaknećenid čujeništaviše o kralju i O caru, istotakoo državikojamu s silomnameće.Mi Hrvatinećem )

druge državneuredbe nego “ saveznu federativnurepubliku," On jeprisutnimpolitičarima predbacioda samo plašenarod navodnom talijanskomopasnošću,rekavši:“Vihoticego-vorite neistinu,daćenarodpropasti,ilisilnonastradati,ako sadaodmah na vrat na nos ne stvoritecentralističkukraljevinu ijednukraljevskuvladu".

Demokracijaje vama prazna riječ

Već u tokogprvojrečenicisvogžesgovora rekaojje:“Savvaš radu Narodnom vijećunitije demokratski,nitijeustavan,niti pravedan, a nijenipametan". Radićjezahtijevao da se.o sudbinskompitanjubudućeguređenja zajedničke države najmanjeraspravljane u Narodnomvijeću,gdjesu barsve strankeprisutne;pabitakobila prisutnajavnostkojasprečava: samovoljuvladajućestranke.

t a hrvatskeSrbe neka paze što rade,da im se u budućnosti ne veli“daste se sviskupilidanas ovamo samo zato,da izvršite jedno urotničkodjeloproti narodu,naposeprotiHrvatskoj iprotiHrvatima", Što se tičestalnogondašnjeg ponavljanjakakosmo sa Srbima jedan narod,jerda imamo zajedničkijezik,Radićodgovara: “Nemojtegovoritiipisatidaje našzajedničkijezikdostajakai dovoljnaveza za naš narod. Dajtevećjednomshvatitedaje narodnostneštomnogo dublje i šire,negojesam narodnigovor.?

reče.“Gospodo!Najstrašnija je. stvar,najvećijegrijehinajveća političkapogreškasvojrođeni narod stavljatipred gotove činjenice, to jestvoditipolitiku po gospodskojsvojojvoljicibez narodaiprotinarodu.Ako to ne vjerujete,dao Bog svimapo- živjetitoliko - to nećebitidugo - daviditekakoćehrvatskinarod U svojojrepublikanskojičovječanskojsvijestivasodpuhnuti bašu času,kadćetemisliti, da se narodsmirio, a viste ga dobro zajašili.ŽivilaRepublika!Živila Hrvatska!"

I nastavlja:“Narodnostsamo tolikovrijedikolikobrani irazvijačovječnost, to jestsamo toliko,koliko s pomoćunarodnosti ljudivišeprivređuju i ljepše se slažu."

"Rekao je doslovce: “A kolikaje istomvaša neustavnostkad pomislimda vimimoilazitenaš hrvatskidržavnisabor.Samo vas upozoravamda se ljutovarate ako pomisliteda se ovakosamovoljnomože prijećipreko tisuću i višegodinahrvatske povijestiihrvatskedržavnosti“. - Obrušio se na prisutneSlovence “upitavšiih jesulionidobili ovlastiod svoga naroda za ovakve zaključke:“Niste.Viga dapače niste za toniPr) viga za to ne kanitenipitati...ŠtohoćeSrbi

avi SrbiizHrvatske,UgarskeiBosne,viste uistinusamo dušanovci,visteza velikusrpsku državu,za jakoi slavno Carstvo, za kosovsku“zavjetnu misao", za osvetu na sve strane, .za devet Jugovića, za Kraljevića oMarkaitd.,itd.Mi Hrvati za to nismo."Pod krajgovora bioje jošžešći,upozoravajućidomaće,

Inaše“guske"izHrvatskosrpskekoalicijeodputovale su maglovitogjutra27.studenoga 1918.vlakomdo Zemuna,pa lađom u Beograd,donijeli Hrvatskuna tanjuruprincuregentuAleksandruKarađorđeviću i predali je bezikakvih “uvjeta.IzBeograda su 1.prosinca objaviliujedinjenjeistvaranje KraljevinaSrba, Hrvata i Slovenaca.

Hrvatskisabor se dn nijeviše nikadsastao te takonijenikada odobrioujedinjenjeHrvatske u Jugoslaviju, takoprozvane 1929. Timejetadržavabilapotpuno protuzakonita,neustavna i nedemokratskatvorevina,koju su umjetnostvorileipodržavale zapadnoeuropskedemokratske sile.Hrvatskinarodi građani Hrvatskeimali su zakonskaprava srušitiJugoslaviju!

Ne srljajtekaoguske u maglu TajeRadićevauzrečicakodnas dobilapovijesnoznačenje,kao slikapolitičkezaslijepljenosti, iluzija, a možda i prikrivene (zamagljene)podmitljivosti. Vođa Radićjeuzviknuo:“Još nijeprekasno!Ne srljajtekao guskeu maglu!Ne zaključujte jedinstvenuvladu s Kraljevinom Srbijom,dajteuviditebaremto, da je ova stvar takovažnai sudbonosnada trebasazvati čitavoNarodnovijeće, a naravskiihrvatskisabor",Ina kraju|

ProročanstvoStjepanaRadića, kojegasu smatralivođom hrvatskognaroda,ostvarilo se 30 svibnja1990.pod vodstvompredsjednikadr.Franje TUĐMANA.

Ostvarenjeslobodne isuverene RepublikeHrvatskenisudoduše doživjeliondašnjiRadićevi protivnici,negonjihovipolitički nasljednicijugounitaristi!

Običaji |

ranešinski RASPETNIKI

(GG -

Priredia:StjepanKeglević,dipl.

Ovesmo godineneštoranije svečanoproslaviliuskrsnućeGospodinanašegaIsusa Krista,ali nećebiti na odmetda se prisjetimotihradostiida nas misao na Njegapratiiuovom zelenom travnju.

Sjetitćemose ovoga putalijepih i obnovljenihuskrsnihobičaja ovdje u blizininašegaZagreba, na jugoistočnimobroncima Medvednice u seluGRANEŠINI.

prostor s ukrasnimgrmljemi | nom sveučilištu“DUBRAVA" njegovanomtratinom.Odatle se pružaprekrasanpogledna čipkastebrežuljkeiplavusavskunizinu.To jeprostorkojijesam Bogdaomarljivimljudimada se po starimobičajimaveseleUskrsu.Svejeto, a osobitobujan vjerskiživot tamošnjihžupljana, zaslugažupnikavelečasnog gospodinaMije PAVLAKOVICA. -

Tu se na brežuljkudiželijepo obnovljenacrkvaBlaženeDjevice Marije,sagrađena u novogotskom slogu1887.,nakonštoje staru crkvuuništiovelikpotres. Osim same crkve,obnovljeni su izidoko nje(staricintor),postajeKrižnogputakao i sam

(USKRSNI OBIČAJI OPOROVCA I GRANEŠINE

Danas se ovdjenakon dugog vremena opetslaviUskrsprema. običajimakojipotječučakiz 15.. stoljeća.TakojebilodiljemsjeverozapadneHrvatske.Nekoćje skupinaod 12 muškaracaobilazilaselanosećikriž s raspetim Isusom,pa su ihstoganazvali RASPETNIKI. Pobožan puk ljubiojeraspelo, a domaćice su dvanaestoricudarivalejelimailipićem, a mladesnahelijepo izvezenimručnicima. Još danas se toga živosjećabakaBarica ĐurinizOporovca, kakojeiona takodarivalaraspetnike: Posebno je važnoito da su oni putemilipredkućama pjevaliodređenu pjesmu,kojajezabilježena u Pavlinskoj pjesmariciiz1664., izkojećemo navesti lijepe i poučnesti“hove na slatkom kajkavskomnarječju. O ponovnojpojavi RASPETNIKA doznalismo izprošlogodišnjeizložbepostavljene u Narod-

(Zagreb,Cerska'1)pod naslovom “UskrsniobičajiOporovca i Granešine",kojujezamislila i postavilaetnologinjaLucija FRANIĆ NOVAK“ uz pomoć Gradskoguredaza kulturu,Etnografskogmuzeja u Zagrebui već spomenutogžupnikaM.Pavlakovića. Gđa L.FranićNovaknam jeradopoklonilatekst pjesmeRASPETNIKI, objavljenerezultate svog etnološkog istraživanja u spomenutimselima, te plakat za izložbu sa crtežom .slavnogslikaraIvana LackovićaCROATE. Za sve to najljepšejojzahvaljujemo. O tome jeu “Glasukoncila"prošle godinepisalagđa.Vladimira PALEČEK.

OvogaUskrsaraspetniki su prije poldanje sv Miseu 11 satiobilaziliukusnoukrašenucrkvu u Granešini,nosećiraspelo i pjevajućistaru pjesmu. Željeli smo doznatiimena ovogodišnjihraspetnikov.Dobili smo ihuz pomoćžupnikainajstarij raspetnika g. FilipaFilipcaiz Oporovca, te ihradoovdjeobjavljujemo.Nalazese unutar spomenutogumjetničkogplakataizDENI vrijednaimena neka buduzapisana za buduće naraštaje,aliikaopoticajdrugim župskimzajednicama.

Kad smo se navečervraćali iz stoljubivogdoma

FILIPČEVIČA

(Oporovečkivinogradibr.39), na selojevećpaosumrak, a s uzvisin brežuljkaizranjalajegranešinsk crkvasva obasjanakaočarobni dvoracKraljiceneba.U svježem zrakupredproljetnevečerislutil smo radosnobrujanjeuskrsneALELUJA,ALELUJA!

di

Raspetniki

Božanskogorestajanje

Nam na peldudano je.

Da bi se i mistajali,

Z Bogomsvi prebivali. DikuBogusvi sad dajmo

Jllelujazapjevajmo

Na zafalnostOcu Bogu

Sinu Duhu svetomu

grobu jeležal

Trideset i šest vur

Potlam togagore stal

Sr ga jeOtec obljubil

ZZ mukom jesmrču otkupil

Ves nevoljni svet

Vazda se veselimo

V srditosti ki smo bili.

NasjeIsus k sebi zval

U očinu diku

Gdjesam sebe alduje

aKirie eleison.gfleluja.

Bogsvemogući

Stal jegore od mrtvih

Da bi se i mistajali

$ Bogombi prebivali.

Idmo z Bogomz veseljem veseljem i z pjesmami.

Nasjelsus k sebi zval

U Očinu diku

Gdjesam sebe alduje

sKirie eleison.Aleluja.

«Kristuš jeod smrti stal

Našegreheodepral

I onoga obladal

«KojjeEvu zapeljal.

“Sad vojnikesKristušove jubavBožjanajvužge ši sinov srditosti Činisine milosti

NasjeIsus k sebi zval

U Očinu diku'

Gdjesam sebe alduje sKirie eleison.slleluja.

Marijaprečista

Nebeska si roža

Povrtnjak

Travanjjeod davninapoznatkao vrlo promjenljivmjesec.Tekšto toploproljetno sunce probudibilje,zna nadoćinaknadnastuden, pa i snijeg.Mnogom povrtnom biljuosobito mogu naškoditi proljetnimrazevi i oštri,ledeni vjetrovi.Mirni,nevjetrovitidani,pa iza jačestudeni,obično ne škode . povrćuakoje ono u klijalištu,prije. presađivanja,priučavamona vremenske nepogode.Ipak,mrazevi u ovome razdobljukatkada naškode mladimbiljkama, pa je dobro da u pripremiimamo materijala za zaštitubiljaka od hladnoće. ise U povrtnjakunastavljamo s poslovimakojesmo započeliprošloga mjeseca,Sadajedobaglavnesjetve povrtnogsjemena na otvorenim gredicama.Siju se razne vrste salatei razno zeljastopovrće.Također se sijurotkva,mrkvai peršin. Sredinomtravnjasije se i grašak, i to svakihdesetakdana,kakobismo ga bralitijekomčitavogljeta. «Nismolito prijeučinili,sijemo

OBITEL

\ ooo

Moli za nas Gospodina

SvojegaSinka preslavnoga.

ZZ mukom jesmrču otkupil

Ves nevoljni svet

Vezda se veselimo |

V srditosti ki smo bili

Veseli se Marijo

Ka si pervo tužna bila

Strkogasi Ti nosila

Svojimmlekom gojila.

Kojsmrt križa jepodnesel jeprvo svim nazveščal

Da krščanski živimo

Bogusvigdandičimo.

(Pelda uzor alduježrtvuje,ar=jer)

ljišta u redu obavlja se orijentacijski od polovicetravnja do polovice kolovozasvakihdesetakdana.Prvo proljetnotretiranjenamijenjeno je prijesvega zaštiti odpepelnice. Do početkapupanjaloze u vinogradu se morajuzavršiti rezidba,popravak armature, gnojenje i obradatla. Cvijeće i ukrasno bilje

Čkrastavce i tikvice u lončiće, a u svibnjućemo ih s grumenom zemljeoko korijenapresaditi na otvoreno U iznimnopovoljnim prilikamapovrćemožemo sijati i izravno na pripravljenegredice, gdjećemo ipakmladopovrće morati zaštititiodniskih temperatura. Sadimokrumpir,prvo rane'a zatim i kasnesorte Na posebnim gredicamasijemozačinskobilje.

Presađujemopresadnicerazličitog povrća. ŠeKLEKI

Sve povrtnegredicemoramo redovitoplijeviti i okopavati, a u slučajusuše i zalijevati.

Voćarstvo

Dovršavamo sa čišćenjem i uređivanjemvrta, ukrasnogdrveća i grmlja.Kad orezujemoruže, na jačimizdancimaostavljamo 3 do 4 PUpa, a na slabijim 1 do 2 pupa Od grančicakojese ukrštaju, odrežese slabija.Osobito jako treba orezati ruže penjačice - na svakomizdankuostavljamo samo

Precjepljuju se voćnastablaidivljaci,gnoji se dušičnimgnojivima, sijestratificiranosjeme,obrađuje tlo. U brdskoplaninskimpodručjima mogu se jošobavitizimska rezidba i sadnja, a prema potrebi i zaštita cvijetaodkasnihproljetnih mrazeva.

Vinogradarstvo

U travnju se nastavljajuposlovikoji nisu bilidovršeni.Prašenje zem-

1 do 2 pupa:Ukrasnobiljekoje cvate u proljeće ne smijemosada jakoorezati Sadimogomolje i lukoviceljetnogcvijeća.Klijališta sve više zračimo jer se timecvijeće prilagođava nižim temperaturama. Lončanice za lijepavremena iznosimo na otvoreno: na prozore, balkoneilidvorišta.Presađujemo starijebiljkekao i mlade,jednogodišnjesadnice. Iz zimovališta iznosimo svo cvijeće,orezujemo ga i presađujemo u vrt Na pripremljenimgredicamasijemokasnocvatuće cvijeće. 2 ri

Mljekars list

Id, “1, | s vitaminimaoprez > (nastavakizbroja3/97,jna

“Vitamini se ne smijuuzimatiprema onoj “Sam svojliječnik" Prevencijaraka

Razarajućiučinci raka jošuvijek,nažalost,ostavljaju znanstvenike da bezuspješnotapkaju u mraku (ili da traže“naslijepo"). U svrhu liječenja i prevencije pokušava se sve što daje i minimalnonade,Jedna od mogućnosti su i vitamini. Stručnjaciispitujuuporabu vitamina A i C u prevencijizloćudnih tumora Valja istaknuti da konačna rješenja tih problemajošuvijek nisu postignuta. Ono što jeuočeno jest da se smanjeni rizik od raka ne postižeuzimanjemtih vitamina u velikim dozama, u obliku dodatnih farmaceutskih pripravaka, nego uz pomoćhrane bogateTETI: vitaminima

Korist od vitamina A kao pomoćnogsredstva u prevenciji od raka jakoje ograničena.Njega se ne može usmjeriti na određena područja u organizmu, a osim togajejako i toksičan kada jeprisutan u velikim količinama Ipak,može biti koristan iod pomoći u prevenciji od raka,ali samo onajvitamin A koji se uzima putemhrane

Osobe kojekonzumirajuvelike doze vitamina A mogu imati poteškoće i bitižrtve akutne i kronične toksičnosti

TRGOVINA

(glavobolja,povraćanje,proljev,odebljanjekože, gubitakkose,oštećenjejetre; a u u rijetkimslučajevim čak i smrt).

I žene u trudnoći morajuizbjegavatiprevelike doze tog vitamina Svakogatko želi sam sebi propisatimegadoze vitamina A u svrhu prevencije od raka,popisnavedenih nuspojava morao bi odvratiti od toga.

Srčana oboljenja

Smanjivanjerazine kolesterolaidrugihmasnoćaukrvi smanjit će irizik od koronarne srčane bolesti Nekoliko se vitamina primjenjivalo sa ciljem da se smanjirazina tih tvari u krvi. Međutim,smanjuju li vitamini zaista smrtnost od srčanih bolesti, jošje daleko 6djasnog i sigurnogodgovora.Niacin (vitaminPP)i vitamin C upotrebljavali su se u tu svrhu, ali se komentari u vezi s tom primjenomuvelikerazlikuju.

Kodprekomjerneprimjeneniacina istraživači su uočili povećanuučestalost poremetnjisrčanogritma,sniženj šećera ipovećanjekoncentracijemokraćne kiseline u krvi Primijećeni su svrbež tijela, ali ioštećenjejetre pogoršanjesimptomačira na želucu ilidvanaesniku i nesvjestice.

Primjenavelikih doza vitamina C sa ciljem da se smanji razina kolesterola u krvi rezultirala jeproturječn izvješćima. (nastavak u broju5/97)

SPECIJALIZIRANA ZA PRODAJU TRAKTORA, BOPOBRIVREDNE

MEHANIZACIJE, REZERVNIH DIJELOVA -

Iznašeg asortimanaizdvajamo

Rezervnedijelovešaljemoputem pošte

traktoreUniversal(kredit),ovlaštenidistributer Bjelovarskobilogorske županije * traktore “Tomo Vinković" *plugove,prskalice,sijačice, tanjurače,okretačesijena,rotokopačice, kose, prikolice, itd program“LABINPROGRES"motokultivatori + priključci e dijelovi za kose, okretače sijena + izborguma zatraktore Barum - ležaji,filteri,remenje * kompletanasortiman rezervnihdijelova za “TOMO VINKOVIĆ", “ŠTORE",“UNIVERSAL",“FIAT", “LABINPROGRES",“ACME",“LOMBARDINI"

mališana

Piša lrinjka Kegi

Omiljenesuigrescenskimlutkama kojevećinom postoje u dječjim vrtićima, a služe kaopoticaj za govorni razvoj,umjetničkidoživljaj lutkarskogigrokaza,priča i pjesmica zadjecu, te u slobodnojigri. Putem tih lutkicadijeterazvija svojumaštu, a i oslobađa se vlastitihstrahova i tjeskoba. Osim toga, uz pomoćlutkedijetemože ispričatisvojdoživljajiliiznijeti nekemaleilivelikebrige, pa si tako olakšatisvojudušicu, Poslijetrećegodinepojavljuje se i skupljanje kao sklonost. Prvo se skupljaju(zanas odrasle)bezvrijednestvarčice kaošto su kamen-

o čići,

(toplaivrlotrajnaigračka),plastike iliod krpenih,mekanihmaterijala, dimenzijaigračketreba bitiprimjerena dobidjeteta:dovoljnovelike igračkeza malu djecu:zbog | opasnostistavljanja u usta iliguranja u nos, te sitnije za starijepred-školce_ s razvijenomfinom motorikomruku.

lopteod tkanineiligume,plasX tificiraneslikovnice(pogodne i za“ vodu)kojedajuzvukoveili slikovnice od tvrdogkartona. U razdoblju od prve do druge godinedijetenaročito uživa u igračkamakojegurapredsobomilivuče za sobom na uzici Jahanjekonjića (gumenogilidrvenog)takođerje velikoveselje. U kućiće početigra- diti drvenim,gumenimiliplastičnim kockama, a vani će mu biti potreban sav mogućipribor za igre u pijesku.

papirićiodčokolade,školjkice -

isl., aliisličice sodređenomtemom koje se lijepe u popularnealbume. Između četvrte išeste godinedijete sepočinjezanimati za igre s pravilima,igrenatjecanja i pritome, naravno, volibitipobjednik.Valja ga uputiti u jednostavneigre kartama,domino,stolne športske igre,mlin,“Čovječe ne ljutise", te na razne slagalice.

Dobra i djetetuprimjerenaigračka Dobrajeigračka ona kojomse dijeteradoigra i koristi jena nekolikorazličitihnačina, a onoj najboljojčesto se i nakondužeg vremena vraća Ona mu, naime, nudiuvijeknove mogućnosti za igru,tj.vodi dijetedalje u svijet njegovemašte Za dobruigračku važno jeslijedeće:oblikmora biti .bezoštrih i tvrdihrubova,svi dijelovimorajubitidobro pričvršćeni, a igračka mora biti i lijepo oblikovana.

Skupaigračkanijeuvijek i dobra igračka, a vrijediiobratno.Jeftina i naizgledneuglednaigračka djetetuponekadmože bitiomiljena i ono se njomečesto igra Djetetu nije(kaonama odraslima)važna novčanavrijednostigračke, pa naša upozorenjadaposebnočuva onaj skupiautić na baterije i daljinsko upravljanjenjemune znače ništa Ono ćeu svojojradoznalosti izvaditibaterije,rastaviti autić i daljinskiupravljač. .

Evo sada kratkognnub

primjerenostiigračkedobi djeteta: tijekomprvihšest mjeseci to su zvečke,mobili,igračkekojevise i potežuse, gumene životinjice koje na pritisakdajuzvuki gumeni obručići za trljanjezubnihdesni. Drugihšest mjeseciprimjereni su lončići,bačvice,kolutićikoji se umeću jedan u drugoga,mekane

Od drugedo četvrte godinedjeca voletricikle,bicikle s četiri kotača isanjke.Počinjeihzanimati crtanje,bojanje,slikanjeraznim tehnikamakaoprimjericedrvenimbojicama,voštanimpastelama, flomasterima,vodenimbojamaili temperama. Oni spretnijipočinju rezati dječjimškaricama.Igre građenjapostajusloženije i traju duže pa su u tu svrhu iznimnoprikladne legokocke.Danas se na našem tržištu može nabaviti:Lego PRIMO (0 - 2 godine),Lego DUPLO (2 - 5 godina),LegoBASIC s tematskimkompletomte 'LegoTECHNIC za one starije(od 7 do 16 godina).Omiljele su igračkenanavijanje,jednostavna glazbala,računala s velikim kuglicama te jednostavneumetaljke i slagalice.

Za igreraznihzanimanjadjecije potrebnaopremaza frizere ililiječnika, te pribor za igrudućana kao što su košariceipsina voće i povrće.

Bojemorajubitijasne,svijetle, otporne na vlagu i ljuštenje te potpunoneotrovne,igračkamože bitinačinjena od glatkogdrva,

Od 4 do 6 godina, u svrhurazvijanjapokretljivosti, djeca će koristiti koturaljke,bicikl na dva kotača,sklizaljke, uže za preskakivanje. U kućidjeca ove dobi vole lutke,odjeću za lutke,štednjak i posuđe,glačalo,telefon,hladnjak, perilicu za rublje, a naročito omiljenapostajemajčinaodjeća.Tako dijeteoponašasvijetodraslih. Dječaci će pakradovoziti vlakove popruziiliautomobile po cestama,tj.graditi će garaže,benzinske postšjsi i slično. Zid

nist

Mljekars

rinna:

Cvijeće Pišediji.ing.BarkeTartaci

PROLJEĆENA PROZORU

ispunite

dva do tricm ispodruba. Zemljulaganonavlažite prskalicom i ostavite da odstoji do drugogadana.

Za sadnju se mogu koristitisandučići od prijašnjihgodina.

Sandučići sa cvijećempostavljeni na prozorskoj dasci Vidimo ih svake godine,uglavnomljeti,ispunjenepuzajućim pelargonijama,petunijama,gomoljastimbegonijama.

Ista zemlja se može koristitioko trigodine,ovisno o tome koliko jeintenzivno iskorišćavana Ako jeu sandučiću cvijećetijekomcijelegodine, tada se zemljamijenja već nakon dvijegodine.

Pogled na njihjelijep, no pomaloveć idosadan Jer,uvijek jeisti Malo jeljubiteljacvijećakojiznaju da se cvjetni sandučići za prozore mogu napraviti da služe cijele da a ne samo ljeti, kako se najčešće čini

DRVENISANDUČIĆI

I zemlju u starom sandučićutreba pripremiti za sadnju. Potrebno jujedobro razrahliti i dodati nešto nove zemlje na površinu, pa sve dobro promiješati do dubine od 6 do 8 cm Nakon toga zemljuzalijte i ostavite da stoji do sutra PROLJETNELUKOVICE

Štose tiče izbora cvijeća za sadnju u sandučiće, imamo dva prijedloga. Prvi jeda u sandučiće posaditeproljetne lukovice. Svi ih poznajemo | uzgajamo, ali najčešće pojedinačno, u cvjetnimloncima Sada ih posaditezajedno, kombinirajući iz pažljivo prema bojiivisini Tako ćete dobiti lijepicvjetniaranžman koji će cvjetatinajmanjeslijedeći mjesecdana

Budući da jeveć travanj, moramo uzeti lukovicekoje su predcvatnjom ilisu već u njoj. Od lukovičastih vrsta preporučujemotulipane,zumbule,narcise,presličicu šafrane i procjepak.

Prvonešto o izboru pripremisandučića za sadnju.Najljepši i najbolji su oni od impregniranogdrva, ali su i najskuplji. Možemo se poslužiti iplastičnima, alina njimajepotrebno izbušiti drenažne otvore, ako već nisu izbušeni.Stiropornijepogodanjerjesuviše porozan, pa se zemlja u njemuprebrzoisušuje. Isto tako nisu pogodna ni betonska korita,kojajeboljesmjestiti u dvorište Možda o tome niste razmišljali, no važna je ibojasandučića Bojamora bitineupadljiva, smirena, kako ne bi odvlačila pažnju od cvijeća.Preporučuju sestoga smeđi ilizeleni sandučići

CVATUĆELONČANICE

Veličina sandučića su različite, pa treba izabrati one sandučiće kojiodgovarajurazmjerimaprozora Najljepša jekada jesandučić dugačakkoliko ješirok prozor Visina bi morala biti15 do 20 cm, a mora imati i otvore na dnu

PRIPREMAZASADNJU

Prijesadnje,sandučiće valjapripremiti. Iznad otvora na dnu postavljaju se krhotine glinenog lonca ilikomadi opeke, a dno se zasipaslojemšljunkadebljine 2 cm Na njega se rasprostire slojtreseta debljine 3 cm Ako nemate treseta, taj se slojmože izostaviti, ali jeonda slojšljunkanešto veći Ostali prostor u sandučiću ispunitesupstratom u koji ćete saditi Najboljajemješavina od tridijela vrtne zemje, jednogdijelatreseta i jednogdijelapijeska.Sandučić

Redakcijskikolegij:dr.StjepanBanožić;dr,IvoBelan;ing.MimaBožićević;dipl.ing.StjepanBrlek;dipl.ingStjepanDeneš; dr Prom os ji orok dio korov prof.dr.ZvonimirŠtata Zug Glavniodgovoraurednigh.o.draČemak

Redaktorica: dipl.ing.VeraVolarić Tehničkaurednica:ing.MirnaBožičević;

Da aranžman ne bi bio prešaren,odlučite se najviše za tri bojecvijeća, a po nekoliko lukovica od svake vrste posadite u skupinamagusto jednu uz drugu.Druguskupinulukovica posaditenešto dalje, a među tim dvjemaskupinama ostavite razmak Njegapopunitebršljanom iliokruglim krupnijimšljunkom. Pri sadnjipripazite da je u prednjemplanunisko bilje, a ono više straga. Kada sve posadite,oprezno zalijte Sandučić mora stajati na sunčanom prozoru.

Drugijeprijedlog da u sandučić posaditecvatuće lončanice Ako ih nemate priruci,možete ih kupiti u svim cvjećarnicama. To su cinerija u više boja,razni jaglaci i tratinčice. | ovdjevaljaodabrati bojekoje nam se najviše sviđaju, ali neka ih ne bude više od tri Ove se lončanice sade s grutnenomzemlje oko korijena Želimo liproširitiizbor,možemo dodati nekoliko maćuhica, lobelija,grmićkamenite trave, a da bi aranžman bio mirniji može se dodati kojastabljikabršljana ilipuzavca Dva dana nakon sadnjesandučići mogu normalno bitiizloženi suncu, a dotad ih valjazasjenjivati. Inače,mogućnostikombinacijaimamnogoviše,noštosmo ih opisali. One kojižele više,mogu urediti mali kamenjar s pokojomlukovicom,kamenitom travom, malom sadnicom patuljaste smreke ilisićtušnog bora, potočnice i narcisa; ili posaditiukrasne trave, plavijastučac, žute sitne narcise, niske crvene tulipane, a između bijelišljunak. Pustite mašti na volju.

Crteži:dipl.ing.NikolaBožičević - eneo SiVlasnik | izdavač:Hrvatskomijekarskodruštvo, Zaoa Prevedi sos LEI tel/axiD424420 | , |Cijena:3,00knGrafičkapriprema:istu400:Tisak:Vekon40.0.

“Sikananaslovnojstranici:Plakat humanitarnoakcije sa ; likom djevojčice ŽeljkeJurić iz filma“Svjedok“

VITELA I