Mljekarski list 5-1997

GODINA XXXIV raselili:

mNR T=[09] s Z < m S 42)

Humanitarna akcija

Litra mlijeka za obnovu

P&. : he Š =

Passat aheija A aasnodmljekarskog oj amiee ocat

Eto sam senik humanitarne okoijeze olncen Drikovara

U prošlombroju"Mljekarskoglista"pisali smo o Akcijiinačinuprovođenja.

Materijale smo razaslali po svimmljekarskimpoduzećimainekimškolama,ainekimtrgovinama, kaoštosmo toinajavili u pristupuprovođenjaakcije.

Koordinacija s mljekaramatečeizvanredno, no sa školamatrgovinamaimaodređenihpoteškoća, aliitoćemo uskororiješiti.Bitnoje,da se susrećemo s mnogo "običnih"isiromašnihgrađanakoji podržavajuipomažu provođenjeAkcije.

|ovom prilikomproizvođačimlijeka su jedinstveni u cijelojHrvatskoj.Javljaju se ivlasnicipoduzeća sa posebniminteresom za ovu humanitarnuakciju.Dakle, za Inicijativni odborza provođenje akcije"LITRAMLIJEKAZA OBNOVU VUKOVARA",punerukeposla! Javljaju se inove,dopunskeideje o kojimaćemo se dogovaratitokomakcije. Željeiidejebitćeispunjene uz pomoć velikogbrojadobrihljudi.

TonašVukovarzaslužuje, a pogotovonjegovadjeca u čijukoristprovodimoAkciju. Ako se jošaktivnonisteuključili u ovu humanitarnuakciju, za odlukunijekasno!

Vukovara

Litra mlijeka, za obnovu

Litra mlijok

SVJEDOČANSTVO

NEE

Slika na naslovnojstranici:

VITELA - mliječnazamjenica za ishranu teladi,"SIRELA“ Bjelovar

Redakcijskikolegij:

dr StjepanBanožić

dr. Ivo Belan ing.Mima Božičević dipl.ing.StjepanBrlek dipl.ing.StjepanDeneš dr. StjepanFeldhofer dr. Ivan Jakopović dipl.ing.StjepanKeglević prof. dr Zvonimir Štafa

Glavni i odgovorniurednik: dipl.ing.JurajČičmak

Redaktorica: dipl.ing.Vera Volarić

Tehnička urednica: ing.Mirna Božičević

Lektorica:

mr Alka Domić-Kumić

Crteži: dipl.ing.Nikola Božičević

Vlasnik i izdavač: Hrvatsko mljekarskodruštvo,Zagreb

Uprava i uredništvo: Zagreb,llica 31/\ll tel.ffax:01/424-420

Cijena: 3,00kn

Grafička priprema I tisak: Orbis d.d., llica 65,Zagreb

Dr sc Ana Pospišil Soja - važnaproteinskakultura

Prof Dr Zvonimir Štafa Travnjaci

Dr. StjepanFeldhofer Osnove hranidbe preživača

Dr sc Ivan Katalinić Počelo jevrijeme za spremanjesjenaže u silos iliplastične bale

Dr. StjepanBanožić Mastitis test

Prof Dr StjepanBanožić Bruceloza goveda

Dr StjepanBanožić Upalagrkljana i dušnika

Mužnja u borbi za kvalitetno mlijeko i protivmastitisa

Prof. Dr ivan Jakopović Uspješnostproizvodnjemijeka korištenjemrazličitegenetskeosnove

StjepanDeneš,dipl.ing. Razvojgovedarskeproizvodnje

OBITELJ | DOM

Soja

važna proteinska kultura

Piše: Dr sc Ana POSPIŠIL

Nedostatak proteinskih krmiva u stočarskojproizvodnji nalaže poljoprivrednimproizvođačima da tajproblemsami rješavaju, odnosno da organizirajuproizvodnjuproteinskihkultura na vlastitom gospodarstvu. Kao prote- inska biljka,sojamože predstavljatitemeljproteinskogobroka životinja(goveda,svinja,peradi), osobito podmlatka.Koristi se u zelenom stanju,silaži, zrnu, sa ili bez termičke obrade (estrudirana i tostirana soja), kao pogačaili sačma Količina od 100 kgzelene mase sojeima 21 H J (hranidbenu jedinicu), te se koristi za povećanjemliječnosti krava (1020%).

Silaža od soje(30%površina) i kukuruza (70% površina)predstavljapotpunobrok u hranidbi goveda.Sojase može uzgajati i u smjesi s kukuruzom, ali se mora “odabrati herbicid kojine šteti nijednojkulturi Osim s kukuruzom, soja se može siliratii sa suncokretom,sirkom,zobi,te sudanskom travom

i važan doprinospoboljšanju strukture ratarske proizvodnje, kao i očuvanjuplodnostiratarskih površina.

Za soju su najpovoljnijaduboka, dobro strukturna tla povoljnih fizikalnokemijskih osobina,neutralne reakcije(pH = 6,57).

To bi ujednobio

Tehnologija proizvodnjesoje

U sustavu biljneproizvodnjesoju jepotrebnouzgajati u plodoredu. Sojase ne smijeuzgajatinakon suncokreta i uljanerepice(zbog sličnih bolesti) te nakon kukuruza (zakojise koriste visoke doze triazinskih pripravaka).Najbolje pretkulture su strne žitarice, krumpir i drugeokopavine, a soja jeodlična predkultura za sve kulture izuzev suncokreta Obrada tla za sojunamješta se prema predkulturi. Osnovna obrada tla, osobito u područjimagdjejevlaga

Danas s pravom možemo kazati da je "najjeftinija"proizvodnja proteinskihkomponenti(soje) ona proizvodnjakoja se organizira na vlastitim oranicama S obzirom na to da sojapremapodneblju ima iste zahtjeve kao i kukuruz, opravdanojenjenoširenje i na obiteljskimgospodarstvima kao idealne "treće" kulture za razbijanjedvopoljne_— kukuruz-monotonije pšenica.

ograničavajući čimbenik u proizvodnjiove kulture,podrazumijevajesenskozimsko oranje na 30-35 cm dubine. U proljeće, čim vremenski uvjetidopuste, potrebnojeobaviti predsjetvenu pripremu tla da bi se stvorio ravan, dobro rastresit slojkvalitetne mrvičaste strukture. Tim postupkom sprječavamogubitakakumulirane zimske vlage u tlu Dobro izvedena predsjetvenapriprema tla jamčivisoku kakvoću sjetve i djelotvornuprimjenuherbicida. lako iz tla izvlači veće količine dušika,fosfora i kalija,sojaslabo reagira na gnojidbuorganskim i mineralnim gnojivima, osim na vrlo siromašnim tlima Za agroekološko područjeSlavonije, ovisno o tiputla i o stanjuplodnosti, preporučuje se gnojidba na bazi čistih hraniva: 30-60 kg/haN,90100 kg/haP205 i 90-110 kg/ha K20.Od predviđenihkoličina 2/3 fosfora i kalijadaje se u osnovnoj gnojidbiujesen, te 1/4dušikaza razgradnjuorgansketvari predusjeva.Ostale količine fosfora, kalija i dušika dajuse zajedno s površinskompripremomtla Soju nijepotrebnoprihranjivati, osim u slučajukada se utvrdi nedostatak dušika kao posljedica izostanka razvojakvržičnih bakterija na korijenu.Putem simbioze (kvržica)sojamože nadoknaditi 30-60% svojihukupnihpotreba za dušikom Sojajebiljka"kratkog dana" i vrlo jeosjetljiva na promjenurežima svjetlosti, što jevrlo važno prilikomizbora sortimenta i rajonizacije sorata za određeno agroekološkopodručje. Zato su u proizvodnji u istočnom dijelu Hrvatske uglavnomsorte iz vegetacijskeskupineI,dok su prema sjeverozapadnimkrajevima sve zastupljenije sorte iz vegetacijske skupine 0i 00 (ranesorte).Neposredno prijesjetve,sjemesoje

potrebnojeinokulirati kvržičnim bakterijama, jerse tom mjerom znatno povećavaprinoszrna i ostvarujeušteda na dušičnim gnojivima.Dosadašnjaiskustva pokazala su dase optimalnirokovi sjetvepoklapaju s rokovima sjetve kukuruza. Srednjerane i kasne sorte potrebnojesijati u prvim rokovima, a ranozrele sorte mogu se sijati i 15 dana nakon prvih rokova sjetve. Ako kasno sijemo, možemo = koristiti mogućnost sjetvesojena suženi razmak redova (2535 cm),kao i nešto gušćusjetvu.Optimalnagustoća sjetvekreće se između 400 i 600 tisuća biljaka po hektaru Većina kasnih sorata dobro se grana, pa će dobre rezultate dati čak i ako je nešto rjeđisklop,dok je za rane sorte optimalansklopiz-

među 500 i 600 tisuća biljaka/ha, ovisno o tipustabljike. Za postizavanjespomenutihsklopova obično će biti dovoljno80-120 kg/hasjemena. Za potrebekultivacije,posebice na težim tlima, sojusijemo u redove razmaka 45 ili 50 cm, a sve češći su pokušaji sjetve u redove 25-35 cm, što na temeljuistraživanjadajeviši prinosukoliko se uspješnounište korovi Najboljakakvoća sjetve može se postićipneumatskim sijačicama s odgovarajućimpločama Sjetva se obavlja na dubinu 3-5 cm, ovisno o tipu i o stanju tla

Zaštita soje od korova: Herbicidi se u sojimogu primjenjivatiprije sjetve,nakon sjetveprijenicanja i nakon nicanjasoje.Zajedničko

svojstvo im jeda primjenombilo kojegod njihpojedinačnonajčešće ne postižemoželjenerezultate. Kojemherbicidu,odnosno kombinaciji dati prednost,pog- lavito ovisi o očekivanojzakorovljenosti i o tiputla Pred sjetvu, uz inkorporaciju,koriste se pripravcikojisadrže aktivnu tvar: trifluralin,imazetapir,imazakvin. Obično se nakon sjetveprimjenjujejedanod pripravakakoji sadrži: alaklor,klomazon,linuron, metalakor,metribuzin. Ako spomenute aktivne tvari herbicida iz bilo kojegrazloganisu dovoljno djelovale, nakon nicanja za širokolisne korove mogu se primijeniti:=bentazon, = acifluorfen, fomesafen, a za uskolisne korove pripravci: Focus ultra,Furore, Gallant,Targa,Agil,Grasidim. il

/do\ PIONEER.

Poljodjelci,

PIONEER SJEME d o o

MAKSIMIRSKA 120

10000 ZAGREB

CROATIA

TELEFONI: +385/01-2339-591

+385/01-2339-529

TELEFAX: +385/01-2339-590

Tvrtka Pioneer sjemed.0.0. i za sjetvu1997. godinepripremila jeza Vas dovoljnekoličine Pioneer hibrida kukuruza za različite uvjeteproizvodnje i za različite namjene(zrno,klip,silaža,silažna zrna).

PIONEER hibridi kukuruza su u višegodišnjimpokusimaširom Hrvatske, ali i u širokojproizvodnji na Vašim oranicama, već dokazali svojuizuzetnu rodnost i prilagodljivost na zemljišne i klimatske uvjeteHrvatske.

Sjeme u prodajikalibrirano je,visokejeklijavosti i visokoghladnogtesta što jejamstvoodličnog i ujednačenognicanja i u hladnijim i vlažnijimproljećima.

PregledPIONEERovih hibridakukuruzau prodaji1997.godine

Za sve potrebneinformacijejavite nam se na gornjebrojevetelefona ilidođite na "Pioneer zimske sastanke“ koji počinju 15 siječnja 1997 godine.

10-ak dana prijeodržavanjasvakog"Zimskogsastanka" po selima će biti izvješeniplakati s točnim terminima i mjestimaodržavanjasastanka Povedite i svojeprijatelje, i oni su dobro došli!

(nastavak)

Piše: Prof dr Zvonimir ŠTAFA

Apsolutnitravnjaci su biljnetravnjačketvorevine koje su se razvile podutjecajemagroekoloških čimbenika Oni su klimaks vegetacije, ograničeničitavim nizom različitih čimbenika u travnjački sustav na koji se može utjecati gnojidbom,uporabomte nadosijavanjemi sjetvom, ali i iskorišćivanjem.Pod utjecajemraznih zahvata tajlabilni sustav ravnoteže može promijenitisvojeosnovne karakteristike, što jeu povijesti bio čest slučaj. Ako se ne vodi dovoljnobriga,sustavs apsolutnih travnjaka = uslijed = pretjerane uporabe i neodgovarajućih zahvata može osiromašiti brojem vrsta,smanjitipokrovnost i znatno degradirati. To na nagnutim položajima može imati vrlo štetne posljedice - erozija,odnošenjetla, ogoljevanje.

ljetnih suša neke zajednicešaševa mogu se povremeno iskorišćivati za napasivanje ilikošnju. U ovome razredu razlikujemo tri glavne zajednice(asocijacije)močvarnih travnjaka, s obzirom na botanički sastav:

* trščaci obrasli trskom - veći dio godine su podvodom Iskorišćuju se za dobivanjetrske za građevinarstvo i za napasivanje(ljeti),

Oni imaju i najvećugospodarsku vrijednostkoja se ogleda u osiguranjukvalitetne krme (zelena, sijeno,silaža). Budući da su fakultativni travnjaciprošireni u svim područjimaHrvatske i na vrlo različitim tlima,različitogvodnog režima i u vrlo različitojklimi, oni pripadaju i različitim osnovnim = travnjačkimjedinicama (zajednicama).

U kojirazred travnjacipripadaju po svom botaničkom sastavu, ovisi očitavom nizu čimbenika od kojih su najvažnijiagroekološki čimbenici i utjecajčovjeka.Načinom iskorišćivanja(napasivanje, košnja) i zahvatima (gnojidba, odvodnja,navodnjavanje,kalcifikacija,sjetva,nadosijavanje i dr.) čovjekdozvoljavarazvojklimatogenezajednice - klimaks vegetacije.

Fakultativni travnjaci su razvijeni na gotovosvim tipovimatla: u nizinama, u brdskom,planinskom, primorskom i otočnom području.

Budućida su apsolutnitravnjaci kod nas manjezastupljeni(planinski pojas,Primorje, otoci i dr.) i na malim površinama,njihova jevažnost u proizvodnjikvalitetne krme mala,pa se stoga u ovome dijelunećemo baviti apsolutnim travnjacima.

Na područjuHrvatske najviše su zastupljenifakultativni travnjaci.

Znatnijitravnjacirazreda trščaka i visokih šaševa razvili su se na zamočvarenim iliveći dio godine mokrim = staništima sa stagnirajućomvodom,zbogčegase samo povremenoiskorišćuju kao travnjaci, jerjetlo veći dio godine mokro ili pod vodom. Samo za

* zajednicabijelog šaša - obrašćujekanale,rukavce,utvaje sa stajaćom ili slabo pokretnom vođom Iskorišćuju se napasivanje i košnjomza zelenu krmu ili silažu u sušno doba godine, zajednicavisokih šaševa - razvijena_je na močvarnom mineralnom tlu Kod nas su prošireniposvuda, a najviše uz nereguliranevodotoke, te u Posavini i Podravini,gdjena travnjacima voda dugostagnira. Zbogvrlo lošegsastava iskorišćuju se uglavnomza stelju.Visoki šaševi dajuvisoke urode mase i sijena,koje zbogvelikogudjelabezvrijednih,depresivnih,škodljivih i vrlo škodljivih vrsta (ipreko 90% u masi)dajukrmu koja jeloša do škodljiva,pajezbog toganeprikladna za ishranu krava muzara i kravljegpodmlatka. Ako se njomehrane krave muzare, može izazvati vrlo teške posljedice, a djeluje i nepovoljno na sekreciju mlijeka.

preživača

Piše: Dr. StjepanFELDHOFER

Biljkestvarajuorgansku tvar tkiva iz jednostavnihneorganskihtvari, posebice,vode,spojevaugljika i dušika, a uz sudjelovanjeSunčeve energije.Životinjemoraju za rast, stvaranjetjelesnogtkiva,rad i proizvodnjudobivati gotoveorganskespojeve:ugljikohidrate, bjelančevine i drugehranjivetvari biljnog i životinjskogporijekla, kojeće razgrađivati u svompro- bavnom sustavu do osnovnih elemenata i iz njihizgrađivatisvoje tkivo i svojorganizam,odnosno iz njihdobivati energiju i hranidbene Životinjskisastojke. = organizamovisi, dakle, o biokemijskomsastavu i kakvoći krmiva, te o mogućnostima resorpcije i iskorišćivanja u probavnomsustavu U tu svrhu krmiva se moraju u probavnom sustavu preraditi u jednostavne topivespojevesposobne za resorpciju,difuziju,filtraciju, osmozui drugebiokemijskeprocese. Kod togasu važni koncentracija i količina hranjivihtvari,stanje sluznica probavnogsustava, pro- bavnih fermenta,krvotoka,parenhimatoznih organa (jetre,slezene, gušterače,bubrega) i žlijezda s unutrašnjim = izlučivanjem, te lučenjefermenata,hormona i slično.

porodaima sve osobine sisančadi Predželuci nisu razvijeni, a mlijekokojejejedinahrana teladi

Kod odraslih govedakapacitet buraga i kapureobično iznosi oko 23-36 litara/100kgtjelesne mase

Sa suhim krmivima,prekostelje i okoliša počinjenaseljavanje buraga mikroorganizmima.Klasično držana telad,hranjenapretežito mlijekom uz manjidodatak sijena i mljevenihžitarica, tek u dobi od 9 do 13 tjedana ima u buragu mikroorganizmetipične za odrasla goveda.Ranijirazvojburaga i buragovihmikroorganizama, što prolazikroz nabor sluznice (tzv.|jevrlo važno u razvojupreživača, jednjakov ili ezofagealnižlijeb) neposredno u sirište Cjelokupni

postiže se tako da telad u najranijojdobi dobiva suhu krmu

Slika 1. Shematski prikazsloženog

želuca preživača

1. jednjak

2 dorzalna (gornja) buragovavreća

3. ventralna (donja) buragovavreća

4 kapura

6 knjižavac

6. sirište

probavnisustav teladi je prilagođenuzimanju i iskorišćivanju hranjivaiz mlijeka.Razvoj predželudaca,buraga,kapure i knjižavca(slika1)počinje tek s uzimanjemsuhe krme,posebice sijena.

7 dvanaestopalačno crijevo (sijenoikoncentrate), te držanjem teladi na stelji od čiste slame i u blizini odraslih životinja. Ako se telad drži na stelji od čiste slame,već u dobi od 3 tjedna, u buragu se mogunaći celulolitičke bakterijekojerazgrađujucelulozu i grubakrmiva U dodiru s odraslim preživačimatelad može također ranijedobiti neke mikroorganizmevažne za probavu suhe krme i preživanje, a dobiva iotpornost na neke uzgojnebolesti

Preživačikrmiva probavljaju najvećimdijelom u predželucima, uz sudjelovanjeburagovihmikroorganizama.Telad nakon

Zapremninaželuca oteljeneteladi iznosi oko 2 litre, od čegajesamo 1/3 zapreminaburaga i kapure. U dobi od 5 do 8 tjedanapredželuci zauzimaju već 2/3zapre- mine želudaca, a tek 7 u dobi od 3 do 4 mjesecapredželuci su kao u odraslih preživača i zauzimaju oko 80 do 85% zapremnine složenogželuca preživača.

Preživanje je osnovno obilježje hranidbenogsustava preživača. Preživanjepočinje s uzimanjem sijena i suhih krmiva, a potrebno

jejerpreživačigutajunedovoljno

sažvakana krmiva Pojedenahrana zadržava seu buragu 3 do4 i više dana, a za to vrijemeomekšava, fermentira i djelomice se razgrađuje. U određenim vremenskim razmacima hrana iz buragase vraća u usta (regurgitacija) i ponovo žvače (preživanje).Žvakanje

rast i reprodukciju novih buragovihmikroorganizama, a nakon resorpcije ili u daljnjemtijeku probaveodumrlih mikroorganizama služe kao hranjivetvari za stvaranje i rast tkiva u preživača ili kao energija u proizvodnji preživača.

jeu preživanjupravilno, a samo se nakratko prekidazboggutanja i ponovneregurgitacije. U vrijeme preživanjaživotinjaobično leži vakanjehrane potičeizlučivanje sline kojajepotrebna za omekšavanjehrane, a sadržava u većoj količini i fermente kojirazgrađuju ugljikohidrate(amilolitičke fermente),kalij i bikarbonate,koji pakdjeluju kao pufer,održavajući pH vrijednostburagovasadržaja. Krava npr. izluči dnevno oko 190 I sline.

Probavni organipreživača su građeni za pretežitoiskorišćivanje voluminozne krme,što je razlogomda krepkakrmiva (koncentrate)treba davati više kao dopunskakrmiva za višu proizvodnjuilikao dopunuhranjivima koja nedostaju u osnovnim krmivima.

Za sintezu tkiva,tjelesni rast i proizvodnjumlijeka u višoj(intenzivnijoj)proizvodnji hrana se mora djelomicefermentativno razgrađivati i u crijevu, kao u nepreživača,ugljikohidrati do polisaharida ijednostavnihšećera, a bjelančevine do aminokiselina. Stogajevažno,naročito za goveda u visokojproizvodnji, da se dio krmiva kvalitetnogsastava i hranidbene vrijednosti(krepka krmiva)sačuva od mikrobne razgradnje u buragu, za probavu u crijevu(zaštićenebjelančevine i aminokiseline).

Između hrane i mikroorganizama u predželucimapostojiuska povezanost. Hrana utječe na razvoj vrsta i množinu mikroorganizama, a mikroorganizmi na probavljivost i = iskorišćivanje krmiva,koncentraciju i resorpciju masnih kiselina i amonijaka u buragu

Preživanjeobično ukupnotraje oko 4 do 9 sati na dan,ovisno o vrsti krmiva,klimatskim uvjetima i mnogimvanjskimpodražajima.

Uz hranidbu koncentratima preživanjetrajeoko 2 i polsata, a uz sijenoukupnooko 8 sati dnevno Nisu potpunorazjašnjeni svi podražajikojiodređujutrajanje preživanja, ali sigurnovelikog utjecajaima postotakceluloze u krmivima,jernajvažnijazadaća preživanjajestusitnjavanje čestica hrane

Različite okolnosti kao što su gladovanje, umor, strah,bol i slični nepovoljnipodražaji mogu zaustaviti preživanje. U vrijeme estrusa (gonjenja)preživanje se smanjuje, ali ne prestaje. U buragujehrana izložena razgradnji i djelovanjuburagovih mikroorganizama. Pritom se ugljikohidrati(šećeri,škrob,celuloza, hemiceluloza i dr.)razgrađuju do kratkolančanih masnih kiselina (propionske,mliječne,maslačne), a bjelančevine do aminokiselina i amonijaka. Ovi spojevisluže za

Odnosi masnih kiselina imikroorganizamamogu se lako i u kratkom vremenu poremetiti, već svakom naglijompromjenomkrmiva Stogase naglašavaoprez prisvakojpromjenihrane preživača kojauvijekmora biti postupna,jerće inače doći do probavnih poremećaja(indigestija). U vezi s buragovimmikroorganizmima treba naglasitirazmjernu neovisnost preživača o biološkoj vrijednostikrmiva,posebice o kakvoći bjelančevina i nekih vitamina (vitaminK,C,B skupine) kojeburagovimikroorganizmi mogu sintetizirati iz jednostavnih spojevarazgrađenehrane. To u osnovi zadovoljavauzdržne potrebe i nižu proizvodnjupreživača i omogućavanove tehnologije hranidbe preživača,posebice iskorišćivanje uree iBENURALA S u zamjenu za biološki kvalitetne ali skupljebjelančevinaste sirovine

Krmni obroci preživača u visokoj proizvodnjimorajustogabiti sastavljeni od osnovne voluminozne krme,dobre hranidbene vrijednosti i probavljivosti i krepkih krmiva (koncentrata)koja se dodajuprema potrebamaživotinja (vrsti,dobi,proizvodnji i reprodukciji) kao dopunahranidbenim sastojcimaosnovne krme za najvišuproizvodnju. Krmni obroci u cjelinimoraju sadržavati sve hranjivetvari potrebneorganizmu, a one se mogu prikazati kao potrebe za energijom(ugljikohidratima i masti),bjelančevinama, mineralima,vitaminima i drugimbiološki djelatnimtvarima U nedostatku nekih od spomenutih hranjivihtvari, može doći do slabijeg rasta i prirastatjelesne mase i slabosti životinja,slabog okoštavanja,omekšanja i deformacijakosti,oboljenjazglobova, tetiva i papaka,slabijeplodnosti, jalovosti i pobačajarasplodnih životinja,degeneracijemišića, živaca i parenhimatoznihorgana, poremećaja u izlučivanju fermenata i hormona,pojavaproljeva i raznih želučanooboljenja,crijevnih kao i oboljenjazbog općeslabosti organizma. mH

Silos ili plastične bale

Piše: Dr sc Ivan KATALINIĆ

Što je sjenaža

Kolikovlage ilisuhe tvaritrebasadržavati sjenaža?

Mnoginaši poljoprivrednici obaviješteni su o tome da jesjenaža - silirana provenutatrava,travno - djetelinskasmjesailiprovenuta lucerna. Samo ime kaže da jeto silirano sijeno. U mnogimzemljama za ovu krmu se kaže i travna silaža (grasssilage), ali ovajtermin nijenajprikladniji jerse često može pomisliti na silažu od svježe zelene mase To su dvijerazličite vrste krmiva! Upravoiz tograzlogaostajemo kod termina sjenaža kojise već udomaćio u našoj svakodnevnojpraksi.

Da bi se dobila kvalitetna sjenaža, zelena pokošenamasa mora biti u provenutomstanju,tj.mora sadržavati 30-40% suhe tvari ili 60-70 % vode Zbog toga se zelena masa kosi,preokrene se i rastrese i slijedeći dan sprema se u silos ili preša u plastične bale Ako se silira zelena travna masa s manje od 30 % suhe tvari, tada se prilikom gaženjatraktorom ili stiskanjem u bale s rol prešamagubi velika količina biljnihsokova i bespovratno=nestajuhranjive tvari Kvaliteta takve silaže često jeslaba okusa i hranidbene vrijednosti, a stoka jenerado uzima.

Tablica 1: Hranidbena vrijednostsjenaže od različitih krmiva

ProbavSir. ljive Suha HJ bjelan-| sir tvar (g) | čevine | bjelan(g) čevne g

"PPI_PPE| FR

S drugestrane ako sadržajsuhe tvari prijeđe 45 % (odnosno 55 7% vode)dolazimo do drugog problema da se takva biljna masa vrlo teško gazi.Zbogtogadolazi do zagrijavanjasjenažezbog prisutnosti zraka u biljnoj masi i posljedično tome dolazi do kvarenjasjenaže.

Najtočnije bi bilo odrediti op- timalnu suhu tvar (ilivlagu) u laboratoriju, ali to ječesto neizvedivo na terenu Zato bih predložio našim poljoprivrednicima dok nesteknu više iskustva u procjenimomenta siliranja, da se usmjerepremaistiskivanjuvlage iz pokošene i provenutebiljne mase u ruci Kako se to radi? Od isječkane mase za siliranje izradimo grudupoputgrudeod Ž S m

Sjenaža djeteltrtavnih smjesa, | otkos ps

Sjenaža lucerne, | otkos - u pupanju - početak cvatnje - kraj cvatnje - prijepupanja - u pupanju početak cvatnje

snijega. Ako jegrudunemoguće formirati jerse odmah raspada, masa je previšesuha Silirana masa je povoljnevlažnosti za siliranje ako se napravljenagruda nakon stajanja od 1-2 minute polagano sama raspadne. U tom trenutku silažna masa ima oko 35 % suhe tvari

zajedno s kukuruznom silažom ili ponovo u sjenažu.

Proces siliranja

Kada se kosi zelena masa za sjenažu?

Kada spominjemokošnju,potrebno je napomenuti da se trave trebajukositi u vlatanju,lucerna u pupanju, a djetelinskotravne smjeseprijepupanja.Navedene činjenice će boljeobrazložiti ako se pogledatablica 1 - hranidbena vrijednostsjenaže od različitih krmiva

Prikazani podacigovore da odgađanjemkošnjedobivamo sjenažu sa značajnomanjimsadržajem bjelančevina i nižom energetskom vrijednošću. Uz to se gubi isadržaj vitamina i mineralnih tvari u zelenojmasi u kasnijojkošnji nakon cvatnje.Zato žurite da sjenažu što ranijespremite, a u jesenšto kasnije da spremite kukuruznu silažu

folijom, a njezinirubovi prekriju se zemljomda ne ulazi zrak. Proces siliranjasjenažetraje oko trideset dana ako u njunisu stavljanidodaci za konzerviranje.

U travnoj masi nalaze se bakterije mliječnokiselinskog vrenja, enterobakterije,klostridije i kvasnice. Za poželjanprocessiliranja najvažnije su bakterijemliječnokiselinskogvrenjakojepretvaraju šećere u mliječnukiselinu kao glavniprirodnikonzervans provenute silažne mase Ostali spome- nuti mikroorganizmi su štetni jer šećere uz dovoljnozraka (slabo zbijenabiljnamasa)pretvaraju u maslačnu kiselinu,octenu kiselinu,etanol i vodu Maslačna kiselina ještetna jerjenastala kao procestruljenja i u većim količinama stvara neugodanokus i miris sjenaže ili silaže

Tehnika spremanja sjenaže u silos

Ako bi se pravilnognojilenaše livade tada bi se prviotkos zelene mase za sjenažuspremaoveć oko početkasvibnja i podudarao bi se sa sjetvomkukuruza Odmah nakon košnje,livada ili lucerište se gnojiKAN-om sa 150 kg/ha ili razrijeđenomgnojavkom1:1 oko 20 m?/ha.Drugiokos zelene biljne mase priovakvojgnojidbi dolazi početkomlipnja,kojise naravno opettreba spremiti u sjenažu.Nakon košnjetravnjak se ponovognoji s navedenom količinom gnojiva.Treći otkos se obično spremau sijenojerse podudara sa stabilnim vremenom i početkomljetnihvrućina Nakon otkosa za sijeno,livada ilipašnjak se trebagnojiti sa 150 KAN-a ili 20 m?

Četvrtirazrijeđenegnojavke(1:1). otkos može se spremati

Sredstvaza bolje mliječnokiselovrenje sjenaže

Tijekomproteklihgodinaproizvedena su nova sredstva za siliranje, a riječjeo silažama-bakteriološkim kulturama uz dodatak biokatalizatora enzima za ubrzano stvaranjemliječnekiseline Na svjetskomtržištu nalazi se preko osamdeset takvih = preparata. Mnogobrojnikomercijalni nazivi tih proizvodaotežavajustručnu prosudbupojedinihpreparata. U Njemačkoj, na primjer,jedinu stvarnu pomoć priizboru predstavlja znak kvalitete DLGa, a on može biti samo na preparatima kojimajeu više ispitivanja dokazano korisno i pouzdanodjelovanje.Gospodarskakorist uporabom sredstava za siliranje može se svesti ukratko na slijedeće:

Zelena krma se pokosi s travokosilicom ili silokombajnom za niske kulture Da bi se pokošena zelena masa posušilatreba se okrenuti i rastresti jednomili dva putaovisno o vremenskim prilikama Za tu prilikukoristi se okretačrastresač Za ljepšeg vremena može se dogoditi da se ujutro pokosi, a predvečerpočinje spremati u silos Prikupljanje se obavljasamoutovarnim prikolicama s mogućnošćusjecakanja zelene mase na dužinu oko 3 cm Zelena masa sprema se u silos, a tehnologijaspremanja jeista kao kod silaže To znači spremiti zelenu masu u što kraćem roku u silos,dobro nagazitiodmah kvalitetno i brižno pokritiplastičnom folijom. Za gospodarstva kojatrenutno nemajudovoljno mjesta u silosu predlažem da to učine na zemlji. Pri tome trebaju pripaziti da izaberu takvu lokaciju gdjene dolaze oborinske vode i gdjetlo nijemočvarno Sjenažna masa se dobro prekrijeplastičnom

* vrijednostpovećanjakoncentracijeenergije i uzimanja hrane rastu uporabomodgovarajućegsredstva

* može povoljnoutjecati na povećanjeproizvodnjemlijeka po kravi pod uvjetomda je obrok dobro izbalansiran Sredstva za siliranjedjeluju pospješno u procesu vrenja.Pretvorba šećera u mliječnukiselinu obavlja se brže i intenzivnije. Brže se smanjujepH vrijednostsilaže ilisjenažepasu neizbježni energetskigubici u silosu smanjeni za jednupetinu.Neka sredstva smanjujugubitkezbognaknade fermentacijesilaže ilisjenaže.Jedino što je neprivlačno kod ovih preparatajestnjihovacijena o čemu treba voditi računa

Pri korištenjupreparatastriktno se treba držati priloženognaputka

Spremanje sjenaže u plastičnebale

Temeljniciljspremanjaprovenute zelene travne mase sastoji se u tome da se pokošenamasa provene na 35-40 % suhe tvari te dase ova provenutazelena masa pokupi u bale i zamota plastičnom folijom. Da bi smo dobili kvalitetnu sjenažu u plastičnimbalama, potrebnojeslijedeće:

* košnja u vlatanju trava

* paziti na pravilnuuvelost zelene mase od košnjedo siliranja treba biti što kraći vremenski rok

mora se prevrtati i rastresati zelena masa sa cca 35-40 % suhe tvari.Za tu prilikukoriste se prevrtači-rastresači mnogihuglednih tvornica.

Slijedeća radna operacijajeskupljanjeprovenutezelene mase i pravljenje bala Ovajzahvat radi se s rolbalerima.

Korištenjesjenaže u hranidbistoke

* nakon što se naprave bale potrebnoih je odmah na travnjakuomotati plastičnom folijom

Četvrtaradna operacija po redu jezamatanje bala u plastičnefolije uz pomoćovijača. Od proizvođača ovijačanajpoznatija je firma "Kverneland" s približno 50 % svjetskeprodajeovih strojeva. Veći proizvođačiovijača su "Tomo", *Norse","Carrano","Rorst", "Wolvo" i dr Svaka ova radna organizacija zahtijevaagregatprekotraktora od najmanje 40 kW (55KS).

* plastično se morajutransportirati plastične bale s livada do gospodarskogdvorišta da se ne oštete folije oštećenjefolije na bali može uzrokovati kvarenjesjenaže na otvorenom mjestu od aerobne fermentacije

* veličina bala kreće se od promjera1,2do 1,5 m

* težina bala kreće se od450-620 kgovisno o veličini bala

Linijastrojevaza spremanje bala

Linijastrojeva u tehnološkom procesusastoji se od košnjezelene mase s kosačicom Nakon košnje

Nakon = završenogspremanja provenutetravne mase u plastične bale upotrebljava se utovarivač s priključkom na traktor. Pomoću ovog stroja vrlo se lako može baratati balama. Kapacitetpodizanja se kreće oko 1300 kg.

Sjenažapredstavlja vrlo kvalitetno voluminozno krmivo za hranidbu goveda,ovaca, koza i konja.Može se slobodno reći da nema visoke proizvodnjemlijeka u hranidbi govedabez sjenaže. To se prijesvega ogleda u većoj probavljivostiorgansketvari i višim sadržajembjelančevina i drugihhranjivih tvari Na tajnačin krave idrugevrste preživača mogu konzumirati više suhe tvari nego iz sijenaili kukuruzne silaže Stručnjaci i znanstvenici zapadne Europesmatraju da jespremanje sjenažeomogućilopovećanje mliječnosti po kravi u tim zemljama. Za ilustracijupokazatćemo u tablici 2 sastav dnevnogobroka u postocimasuhe tvari i visine prosječnemliječnosti po kravi u Nizozemskoj u zadnjihtrideset godina.

Za usitnjavanje i razdiobu sjenaže iz bala postoje nova generacija strojevatvrtke "KvernelandSilachop UN 7860" prekoagregata traktora Plastična bala stavlja se u "Silachop"pomoćuutovarivača, ali se prijetogamora skinuti folija i veziva "špaga" s bala. Pomoću ovog stroja u potpunosti jeolakšana i unaprijeđenadistribucija krme u valov

Prema prikazanimpodacima vidljivo jeda se u obroku krava smanjujeudio sijena na simboličnih 5 % od konzumirane suhe tvari Drugimriječima,kravama se dajesijenojedinopardana prijeporoda i pardana poslije porodakao i kada su bolesne Naravno,sijeno se daje i teladi. Slično jei kod drugihspomenutih životinja, a to znači u tijekuproizvodnjemlijekadaje se sjenaža, a u fazi reprodukcijekih i zdravstvenih tegobadaje se vrlo kvalitetno sijeno.

Tablica 2 Sastav voluminoznogdijela u

Mastitis test

Piše: Dr StjepanBANOŽIĆ

Mastitis test jepokuskojimse na vrlo jednostavannačin otkrivajuupalevimena u staji, uz pomoćmastitisreagensa. Najviše se koristi u terenskim uvjetima, jerse s velikom sigurnošću može provjeritizdravljemliječnežlijezde,odnosno kakvogjeizgleda mlijekouslijeddjelovanja mikroorganizama. Kod takve pretrage

stražnjedesne, a u pliticu IV mlijeko iz prednjedesne četvrti (zapravo, u obliku potkove, s lijeva na desno).

Za ovajtest potrebni su mastitisreagens i posebna-plastična posuda(testator)podijeljena u četiri plitice za uzimanjemlijeka iz svake četvrti vimena Dijelovi testatora odnosno plitice označene su rimskim brojevima od I do IV.,što znači da jesvaka plitica predviđena za pojedinučetvrt vimena. U pliticu I. izmuze se mlijeko iz prednjelijevečetvrti, u II iz stražnjelijeve, u III iz

Nakon što se mlijeko iz svake četvrti vimena izmuzlo u odgovarajućupliticu,cijela se posuda s pliticamanaginje u gotovo okomit položaj i tako se odlije višak mlijeka, kako bi se količina mlijeka u svim pliticamaizjednačila na približno 2 ml. Tome se dodajeotprilikejednaka količina (2ml)mastitisreagensa i pomiješa se s mlijekomlaganim kružnim pokretimacijeleposude s pliticama(testatora). Na temelju pojavepromjena u konzistenciji smjesemlijeka i mastitisprocjenjujereagensa se približanbroj stanica (leukocita) u mlijeku, prema tablici Treba napomenuti da mlijeko mliječnih krava prikrajusteonosti može pokazatireakciju s mastitisreagensom Zato mastitis-test nije uputnokoristiti u početnojfazi zasušivanja,tijekomzasušenja i do 14 dana nakon telenja,budući da mlijekotakvih krava prirodno sadrži povećanbrojleukocita No, ako se pokusza otkrivanje mastitisa ipakizvodi u to vrijeme, rezultat se procijenjuje na temelju razlike u jačinireakcijeizmeđu

Mastitis-test U Il I Ili. plitici pozitivna(+)reakcija(mastitis), promijenjenakonzistencija | boja smjesemlijeka i mastitisreagensa nijepotrebnaprethodnadezinfekcija. Za akutne klinički vidljive oblike upalavimena mastitis-test nema praktičkevažnosti Mastitis-testom ne otkriva se uzrok upale(iritacijailimikroorganizam), već reakcijavimena na štetan podražaj.Zapravo,mastitisreagensom se u sekretu vimena otkrivajufizikalnokemijske pro- mjenenastale uslijedupale.

Mljekarski list

Tablica: Procjenazdravstvenogstanjavimena na temeljuizgleda mješavinemlijeka 1 mastitisreagensaizgledmješavine .

Nakon 1 + 2 minute mijdanja mješavina ostaje jednolično tekuća a e u njojpojave|anke,jasnovidljive n tijekom 1 minute miješanja avi se | u mješavini mnoštvo "krpho dok: mješavina ostaje i dalje tekuća : nakon nekoliko sekundi mi ešanj mješavina se zgusne po Belana, ali se zgusnutamasa.

aljnjimpokretanjampliticekidana

rubovima

mješavina se naglo zgusne poput |

Približan bro leukocita u mi mlijeka <: “skriveni | : mastitis hladetine, a ta se masa daljnim ip pokretanjem plitice ne raspada

pojedinihčetvrti vimena iste mliječnekrave Budući da se mastitis-testom ne otkriva uzrok poremećaja u sekrecijivimena,pozitivne i sumnjive reakcijepotrebnojepotkrijepiti bakteriološkom pretragomizlučina iz svih četvrti vimena kako bi se otkrio uzrok poremećaja.

Izvjestanbrojkrava može dulje

vremena =pokazivatipozitivne reakcijemastitistestom, a da se bakteriološkom pretragom ne nađu bakterije u mlijeku. Ako je kod većegbrojakrava utvrđeno takvo stanje, ono upozorava na pogrešnumužnju

Nakon završene pretragemlijeka pojedinekrave,mješavinamlijeka i reagensa izlije se u posebnu posudu i cijela se posuda s pliticama ispere u čistojvodi, te se pristupapregleduvimena slijedeće krave

Bruceloza goveda

Piše Dr. StjepanBANOŽIĆ

Brucelozu govedanajčešćeuzrokujeBrucella abortus, a katkada B melitensis i B suis U zdrav uzgojbolest se unosi nakupombolesne životinje, a jednomunesena u uzgojveoma se brzo proširi. Izvor zaraze mogu biti bikovi odnosno njihova sperma.

ukloniti, a zatim temeljitoraskužiti staju i pribor koji se koristio za uklanjanjebolesnih životinja. Na većim farmama treba predvidjetirodilište, odvojeno od prostorije za smještajmliječnihkrava, kojese češće može temeljitoraskužiti. Važna preventivnamjerajeuvođenjeumjetnogosjemenjivanjasjemenomzdravih bikova

Inkubacija jekraća što jekrava u višem stadiju bređosti. Čestojejediniznak bolesti pobačaj.

Prilikom suzbijanjabruceloze govedatreba paziti i na drugeživotinje(koze,ovce, svinje,konje, pse)kojese mogu zaraziti i prenositibolest

Krave pobacujunajčešćepočetkomdrugepolovice bređosti Nakon pobačajazaostajeposteljica, što jepriličnosvojstvenobrucelozi Kadšto se krava normalno oteli, ali jetele slabo i nesposobno za život pa uginenekoliko dana nakon telenja.

U Naredbi o mjeramazaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti, u 1997 godini o brucelozi

se navodi:

Kod bikova nastajeupala i nekroza muda,što se lokalno očitujeoteklinom i općenitosmanjenjem prohtjeva za opasivanjem.Brucelozne krave daju manjemlijekakojejeu sirovom stanjuopasno za čovjeka i životinje.

Bolest se dijagnosticirabakteriološkom pretragom cijelogpobačenogploda,njegovaželuca ili posteljicekrave U zdravom uzgojupovremeno se čini mliječnaprstenastaprobakao orijentacijska.

U praksi se bruceloza ne liječi, jer se raspoloživim lijekovimabrucele u organimagoveda ne mogu uništiti.

"Na brucelozu se mora serološki pretražiti: jednomgodišnje krv svih rasplodnihkrava i junicastarijih od 12 mjeseci u uzgojima od 5 do 100 grla i krv 20 % rasplodnihkrava i junica u uzgojimabrojnijijm od 100 grla; jednomgodišnje krv svih krmača u uzgojima od 10 do 100 grla i krv 20 % krmača u uzgojima brojnijim od 100 grla; krv nabavljenih ovaca i koza prijeuvođenja u uzgoj; dvaputgodišnje krv bikova,nerastova, ovnova i jarčevakojisluže za proizvodnjusjemena za umjetnoosjemenjivanje i prirodnipripust; od togajedanpregled mora biti prijekorištenja za rasplod,pričemu se krv ovnova mora pretražiti na Brucella ovis infekciju.

Prilikom suzbijanjabruceloze govedatreba spriječiti da se bolest ne unese u zdrav uzgoj. Prijenego li se novokupljenaživotinja uvede u zdrav uzgoj,treba obaviti serološku pretragu na brucelozu, pa tek ako jepretraganegativnagovedo se smijepridružitidrugimživotinjama. Čim se bolest pojavi i dijagnosticira u uzgoju,bolesne životinje treba odmah izdvojiti i neškodljivo ih

U stadima u kojima se Brucella ovis infekcija utvrdi kod ovnova, obvezatna je pretraga na Brucella ovis infekciju svih ovaca u stadu

Veterinari su dužni dostaviti krv,a po mogućnosti ifetus, na laboratorijskupretraguprilikomsvakog pobačajakrava i junica,nazimica i krmača,ovaca i koza".

i dušnika

Laryngotraheitis

Piše: Dr. StjepanBANOŽIĆ

Akutni katar grkljana kod životinjakojepretežitoborave u staji obično jeposljedicaudisanjapokvarenog stajskogzraka,zasićenog amonijakom i prašinom.Međutim,kod životinjakojeveći dio vremena provode na paši,naročito u rano proljeće i ujesen,prehlada ječest uzrok katara grkljana.

Bolest može nastati i u slučaju, ako se životinjenapajajuprehladnom vodom Uzroci mogu još biti udisanjedima (kodpožara), parajetkihtvari i drugo.Vruć dim i jetketvari reflektorno uzrokujugrčglasnica, a zatim i težu upalusluznice grkljana.

Katar grkljana i dušnika često pratiupaluokolnih organa, naposeždrijela,bronha i pluća, posebnokataralnu i to zbogučestalogpodražaja na kašalj i infekcijesluznice sekretom kojise izlučuje.

Upalagrkljana i dušnika redovito prati i neke zarazne bolesti

Kod kroničnogkatara grkljana, što pratikronične bolesti bronha i pluća,kašaljjeslabiji,hrapav ili suh i manjebolan, a grkljan nijeosjetljiv na pritisak.

Temelj za donošenjedijagnoze je prisutnostmukotrpnogkašljakoji se lako može izazvati pritiskom na grkljanili dušnik. Upalu grkljanavaljarazlikovati od upale ždrijela. U tom slučajugrkljan nijeosjetljiv,kašalj jeznatno rjeđi,agutanjeje,naprotiv,otežano Ukoliko se radi pretežito o upali dušnika i bronha,kašaljjevlažan, a prilikomosluškivanja na dušniku i prsnom košu čuju se vlažni hrpci.Katar grkljanačesto nastaje uporedo s katarom dušnika ibronha

pritiskom na grkljan ili dušnik Kašaljjepromukao,često vlažan, bolan i učestao Životinjakašlje spontano,naročito ako udahne hladnogzraka iliprašine.Grkljan jeumjerenoosjetljiv na pritisak. Nad grkljanom i dušnikom čuje se pooštrenidišni šum popraćen hropcima,naposeonda kada je sluznica jačenatekla i pokrivena sekretom i membranama fibrina U tom slučajuživotinji se iz nosa cijedioskudan serozno-sluzavi sekret Prilikom pregledaiznutra (pomoćularingoskopa kod velikih životinja),sluznica grkljana je zažarena,nabori sluznice su natekli i sluzavi ili, u slučaju teže upale,pokrivenimembranama fibrina. Kod običnogkatara grkljanatemperaturatijela jenormalna ili neznatno povišena, no težu upaluprategroznica i drugi općisimptomibolesti

Prilikom suzbijanjaobičnog katara grkljanaodnosno dušnika dovoljno jeukloniti uzrok bolesti i pustitiživotinju da miruje u umjerenotemperiranoj i zračnoj prostoriji. Za lijepavremena životinja može boraviti vani Hranu kojadraži na kašalj(prašnosijeno, suha hrana općenito i hladna voda),treba izbjegavati.Naprotiv, dajese kašasta ili tekuća hrana, mlaki napoj,zelena trava i sl., a napajaustajalomili mlakom vodom

Ako navedeni čimbenici,napose oni primarnevažnosti,djeluju duže vremena, katar grkljanapostajekroničan

Upalagrkljana i dušnika klinički se očituje u prvom redu mukotrpnimkašljem,kojiprovaljuje na mahove, a može se lako izazvati

Kada kašaljjakomuči životinju, nastojimo ga ublažiti dajućiuzastopcemale količine sluzi (odlanenog sjemena) ilimeda Refleks kašljapotiskuje se i lijekovima: kodeinom,natrijevimbarbituratom i dr Na upaljenusluznicu grkljana i dušnika dobro djelujeinhalacija tvarima kojeotapajusluz (13 % otopinasoli ili natrijevogbikarbonata)ili tvarima kojesadrže eterična ulja(trinjedobroglivadnogsijena).Životinje se inhaliraju ako se pritomodviše ne uzbuđuju, ito u praviludvaputdnevno Kod velikih životinjaslužimo se vrećom rasporena dna: jednimkrajemobavijemoposudu u kojojje

vrela voda s dodatkom za inhaliranje, a drugimkrajemgubicu životinje.Posudamora biti udaljenanajmanjepolametra.

Izvana se katar može liječititoplinom,bilo suhom (suhipovojod pamukakojipokrivameđuvilični prostor,grloi gornjutrećinu vrata), bilo vlažnom,tako da se

podsuhi povojstavi oblognatopljenmlakom vodom i kataplazmom (trinje od sijena,vruća kaša od kukuruznogbrašna, od krumpiraisl.).Kataplazme drže toplinu znatno dulje od običnogobloga. Otpornostživotinje inače treba jačati i davati C vitamin

Razvije li se nagloupalniilianafilaktični edem grkljana s prekidom disanja,traheotomija je,obično,neizbježna. Treba pripaziti da se kanila traheotubusa ne izvadi prerano, jer se zbogotežanog disanjakroz otekli grkljanedem može joši povećati.

Mužnja u borbi za kvalitetno mlijeko i protiv mastitisa

Najčešćiuzrok upalavimena su mikroorganizmi. Računa se da se više od 95 % upalavimena temelji na bakterijskojinfekciji. Klice dospijevaju u vime na tri glavnanačina, i to: galaktogeno, tj.prekosisnogkanala (toje najčešćinačin infekcije vimena i dolazi u 90 do 95 % slučajeva), zatim prekoozljeda i rana na vimenu i sisama (ali to jemnogo rjeđe, samo u 4 do 6 % slučajeva);klice mogu u krvni optokprodrijeti i iznekogupalnog žarišta u organizmu i tako dospjeti i u vime. To jenajrjeđinačin infekcije i dolazi samo u 1 do 4 % slučajeva.Dakle,mikroorganizminajčešće u vime prodiruprekosisnogkanala iz okoline vimena, pa na to treba naročito pripazitiprilikom mužnje.

Prema opsežnimistraživanjima (Shulz), u 1 ccm mlijekatijekom jednemužnje u prvimizmužajimabilo je56 000 do 97 000 klica,usrednjim 2 000 do 10 000 klica, a u posljednjim izmužajimajebilo do 500 klica Zato se primužnjiprviizmužaji moraju izmusti u posebnu posuđu,ali nikako ne na pod staje.

U jednomjepokusuutvrđeno sljedeće:

mk eku Tre sjaje [re]

satima

Broj klica u 1 cem 44 | 293| 315[1.472

Poznavanje tih činjenica ima praktičnuvažnost u slučajupotrebeproizvodnjeposebnogmlijeka za djecu, ako jepropisannajvećidozvoljenibroj klica u 1 ccm

Otvori sisa izvrgnuti su mogućnostivelikog ičestog onečišćenja, a k tome joškod svakogpodoja zaostaje nešto mlijeka na otvoru sise i u mliječnom kanalu, što pogodujebrzom razmnožavanju bakterijadospjelih na otvor sise (dostaveliku ulogu igra i građavrška sise).Mlijekojeizvrsna hranjiva podloga u kojoj se mikroorganizmi vrlo lako i brzo razmnožavaju. Te klice postupnoali neprekidnonapreduju u cisternu, a mogu se naći i dalje u parenhimu.

Ako se mlijekopredajemljekari dva putadnevno, ono u 1 ml ne smijesadržavati više od 50 000 klica Veći brojklica smatra se indikatorom nedovoljnepozornostiprilikommužnje i obrade mlijeka u gospodarskomdvorištu

Za trajanjamužnje i nakon mužnjeredovito se povećavakoličina mikroorganizama u mlijeku. Izvori onečišćenjamlijekaizvan vimena mogu biti: muzara, na čijoj se koži i dlakama zadržavaju prašina i ostale nečistoće, sam muzač svojim rukama i odjećom;način mužnje i čistoća prilikom mužnje - npr.stroj za mužnjumora biti temeljito čist,stajaizrak u njojtakođer,potrebno jeredovito izđubrivanje, a kanalizacija i ventilacijamoraju biti uredni.

Svako pomuzenomlijeko, pa makar i na najčistiji način,uvijeksadrži izvjestanbrojmikroorganizama.Prvi pomuzenimlazovi mlijekasadrže znatno više mikroorganizama nego posljednji, a u dijelovimakanala bližih otvoru sise uvijek se nalazi mnogo više mikroorganizama nego u dijelovimaudaljenijim od otvora

Dr StjepanBanožić

Uspješnost proizvodnje

mlijeka korištenjem

ve različite genetske osnove

Piše: Dr Ivan JAKOPOVIĆ

Uvod

Najveći dio populacijegoveda u Hrvatskojpripadaskupinikombiniranih pasmina.Kod njihse koriste genetskipotencijali za proizvodnjumlijeka i mesa, dva glavnaproizvodagovedarstva.

sustav križanja,posebicetamo gdjese za proizvodnjumlijeka koriste križanci kombinirane i mliječnepasmine, a za proizvodnjumesa mliječne i mesne pasmine

U Hrvatskoj se u posljednjevrijeme pojavljuju nove farme s većim brojemgrla,koje se u potpunosti opredjeljuju za proizvodnju mlijeka,ali se pojavljujezanimanje i za usmjerenu,specijaliziranu proizvodnju mesa u sustavu kravatele Posebice jenaglašen uvoz mliječneholstein pasminekoja se koristi u različitim uvjetimaproizvodnje.

Kod ove skupinegovedaniža proizvodnjamlijeka u usporedbi s mliječnimpasminamanadomješćuje se višim genetskimpotencijalom za proizvodnju mesa U tom se slučajusmatra da bolje osobine za proizvodnju mesa doprinoseisplativostiukupne govedarskeproizvodnje, te jeto razlogšto se kod nas kombiniranim pasminamagovedadaje određena prednost u usproedbi s pasminamajednogusmjerenja (mlijeko ili meso).

Uzme li se u obzir i činjenica, kod nas posebnoisticana, da su govedausmjerena na visoku proizvodnjumlijekaosjetljivija glede zdravstenogstanja, a napose reprodukcije, u tome slučaju proizlazi da držanjepasmine specijalizirane za jednuproizvodnjunema kod nas opravdanja. Iako se danas u Europi, a i u svijetu,koriste pasminekombiniranih osobina, sve se više šire pasmineusmjerenihproizvodnih osobina bilo ka proizvodnji mlijekaili ka proizvodnji mesa UZ to, u znatnojjemjeriprisutan

Mljekarski list

pratila se gospodarstvenauspješnost proizvodnjemlijekakoja koristi različite pasmine.Tako se u Njemačkojuspoređivaoučinak simentalske i holstein pasmine, a u Švicarskoj su uspoređivane simentaska,holstein i jerseypasmina

Budući da jei kod nas u posljednje vrijemecijenamlijekavrlo zanimljivauzgajivaču,dilema prisutna u većini europskih zemaljapostala jei ovdjevrlo aktualnom

Zbog svega togavažno je raspolagatiusporednimrezultatima više pasminakoje u različitim sustavima govedarskeproizvodnje postižurazličitu razinu učinka što izravno utječe na ostvarenu isplativost (profit).

Prilikom razmatranjaovoga problemavaljaimati u vidu da sve životinje(krave) u sustavu proizvodnjemlijekadajutelad, jedinicu za proizvodnju mesa Osobine tih jedinkiosiguravaju više ili manjeuspješnuproizvodnjumesa odnosno različitost ostvarene tržne cijeneteleta Uzimajući u obzir ovdjeizneseno, postavlja se pitanje: u kojimuvjetima = proizvodnje = (držanje, hranidba) i ekonomijepojedine pasmineimajuprednostnad drugima? S obzirom na to da je cijenamlijeka u većini europskih zemaljarazmjernovisoka, veći dio populacijaživotinjadvojnih osobina pomičesvojuzgojnicilj prema proizvodnji većih količina mlijeka,koristeći prekomuške strane (sjeme)genommliječnih pasminagoveda. U više zemalja

Neki čimbenici koji utječu na uspješnost proizvodnjemlijeka

Na uspješnostproizvodnje mlijekautječevelik brojčimbenika od kojih su genetskipotencijal, sustav proizvodnje te ekonomski uvjetiproizvodnjenajvažniji. Uvažavajućiodnose kojipostoje kod mliječneproizvodnje, a povezani su s odnosom uzdržne iproizvodne hrane krave te fiksnih i varijabilnihtroškova u proizvodnjikao najvažnijih,proizlazi da razina proizvodnjeutječeizravno na njezinuuspješnost; što je razina viša, to je uspješnost

proizvodnje veća Ta zakonitost vrijedi u uvjetimanormalnih tržišnih odnosa,kakvi danas vladaju kod nas Viša se proizvodnja mlijekamože ostvariti korištenjem odgovarajućeg = sustava proizvodnjete korištenjempasmina koje se u raspoloživi sustav proizvodnje mogu = najučinkovitije uključiti.Štojeraspoloživi sustav proizvodnjebolji, to jevažnije da se koristi pasminaviših proizvodnih osobina Ukoliko su eko-

mliječnuproizvodnju,utoliko je važnijepostićinjezinu višu razinu Na taj se način ostvarujenajveća dobit,temeljnimotiv bavljenja govedarskomproizvodnjom. Prilikom = razmatranjaoprav- danosti korištenjapasminakod nas se važno mjestovrlo često dajevrijednosti teleta kojejedio sustava mliječneproizvodnje.

Naši uzgajivači žele uzgojiti tele za prodajušto veće težine,računajući da će pritomeostvariti najvećudobit Uzme li se, međutim, u obzir da se najveći dio prirastateleta ostvari korištenjem mlijekakrave, da teletu treba oko 10 kg mlijeka za kg prosječnog prirastatjelesnetežine, te uspo- redi li se tržna vrijednost 10 kg

Simentalska <Holstein

mlijeka i 1 kgprirastateleta,proizlazi da nastojanjepostizavanja velikih završnih težina teleta prilikomprodaje ne osigurava gotovonikakvu dodatnu dobit Uključi li se u tajizračun i rizik od bolesti i mogućeguginuća, trošak liječenja te vrijemekoje treba utrošiti za uzgojteleta (hranidba,čišćenje), u intenzvinom sustavu proizvodnjemlijekatrebalo bi prodati tele manjezavršne težine To se prakticira u Njemačkoj,gdjezavršna težina teladi prilikomprodajeiznosi 80-90 kg, a drastičan jeprimjer u SAD gdje se u nekim slučajevimaposebno intenzivne proizvodnjefarmeri

rješavajuteleta odmah nakon što primikolostrum

Usporedba razine proizvodnjemlijekas obzirom na korištenje različitihpasmina

Uzimajući u obzir različite razine proizvodnjemlijekakoje se ostvarujukorištenjemdvijupasmina: simentalske kombiniranih osobina i mliječneholstein pasmine,te prihode i troškove u toj proizvodnji,iznijeti su podrobno financijski učinci svake od njih. Izračun je načinjenuvažavajući sadašnje = tehnološke = procese proizvodnje.Izračun se odnosi na vrijednostproizvodnje i troškova za jednukravu, iz čegase može izračunati uspješnostproizvodnje za ukupanbrojkrava u stadu Vrijednostiosobina kojeće biti uključene u izračun dane su u tablici 1.

Troškovi hrane za othranu teleta svedeni su na vrijednostkoličine mlijeka. U prosjekuje za 1 kg prirastapotrebno 10 kgmlijeka. Tijekomrasta do 100 kg težine mlijekojegotovoisključivahrana, a iznad togadodaje se u znatnijoj količini i drugahrana za telad Budući da jeu izračunu uzeto da se holstein telad prodaje sa 100 kgtežine a simentalska sa 150 kg, to se kod prve uzima da je za prirastpotrebno 10 kgmlijeka a

nakon othrane teleta,tijekom slijedeća 22 mjeseca(telenjegrla je u dobi od 24 mjeseca). Na temeljutogaproizlazi da jeza uzgoj utrošeno 671 hranidbeni dan (HD),te da jevrijednostsvakog hranidbenog dana 6 kuna Budući da se cijeliizračun odnosi na 1 grlo(kravu), to se i u slučaju uzgojatroškovi dijelepremapostotnom udjeluizlučenja,kojije različit gledepasmine i razine proizvodnje.

T%, ki de sA

kod simentalske se u izračun uzima prosječnaponderirana vrijednost od 9 kg mlijeka za 1 kg prirastatijekomcijelog razdobljarasta teleta,jerje niža cijenaostale hrane koja se dijelom dajenakon težine od 100 kg.

U izračunu jeuzeto u obzir da porodnatežina teleta iznosi 40 kg,te da se troškovi hrane za prirastodnose samo na dodatnu težinu prirasta.

U izračunu troškova uzgojajunica uzeto je u obzir da se uzgojobavlja

Troškovi hranidbe krava promatraju se kroz uzdržne i proizvodne potrebe.Pritom se pretpostavlja da se koriste tri osnovna krmiva: sijeno,silaža ikoncentrat. Sijeno se koristi u količini od 4 kgdnevno,silaža u količini do 25 kg, a ostale potrebenamiruju se balansiranim koncentratom Uzdržne potrebezadovoljavaju se voluminoznim dijelomobroka Ukupneuzdržne potrebekrave iznose 5,5HJ,što se osigurava sa 4 kg sijena i 14,7kg silaže Na temeljucijenovnihvrijednsoti Psarjevodonje61,10380 Sv Ivan Zelina

Tablica 4 Izračun proizvodnjemlijekagledepasmine I razineproizvodnje

isplativost unatoč većim troškovima

Sveukupni

proizlazi da jevrijednost HJ za namirenje tih potreba1,18kuna, što daje ukupnu vrijednost

uzdržnogdijelaobroka od 6,49 kuna dnevno,odnosno 2.368 kuna godišnje.

Proizvodni dio obroka namiruje

se dijelomiz voluminoznog obroka (ostali dio silaže) te iz koncentrata

Iz tablice 3 se vidi da se ostalom silažom (10kg)namirujeproizvodnja za 5 lit.mlijeka, a preostala proizvodnja se osiguravakorištenjemkoncentrata.

Na temeljusvih utvrđenih vrijednosti, u tablici 4. načinjenje izračun proizvodnjemlijeka. Iz tablice jerazvidno da s razinom proizvodnje raste i njezinaisplativost, kod objepasmine.Valja pritomimati u vidu da uz jednake razine proizvodnje(višihkod simentalske odnosno nižih kod holstein pasmine)boljifinancijski učinak dajesimentalska pasmina.

S porastomrazine proizvodnje, kod holstein pasmineraste njezina

Uz podatak o vrijednosti HJ za jednoidrugokrmivo, dan jeprikaz količine te cijenovnevrijednosti za svako krmivo i

Promatrano na razini stada,proizlazi da prosječnaproizvodnja od 5500 litara mlijeka po kravi za simentalsku pasminupredstavlja veliki napor kojitraži iznimno visoku organizacijutehnološkog procesa proizvodnje, paga jestoga teško ostvariti na stadu Kod holstein pasmine,međutim, ta se razina ostvaruje bez znatnijih teškoća Visoka organizacija tehnološkogprocesaomogućit će kod te pasmine u tome slučajurazinu veću od 7000 litara mlijekapo kravi, što će osigurati veliku dobit na farmi Iz izloženogproizlazi,dakle, da je u slučajukada se ne mogu osiguratipovoljniuvjetiproizvodnjeopravdanokoristiti simentalsku pasminugoveda, a u slučaju kada se zadovoljepretpostavke za visoku proizvodnjumlijeka(6000 litara i više),holstein pasmina govedajepraviizbor Izračun uspješnostiproizvodnje mlijekanačinjen jetako da u njega nisu uključenitroškovi rada i amortizacije. Oni se morajunaći u financijskomrezultatu. Stogaje važno da veći brojkrava u korištenju, uz veću razinu proizvodnje,doprinese što uspješnijem financijskomrezultatu,jerjena tajnačin materijalnaosnovica proizvodnjeveća,što onda znači i veću zaradu za farmera.

Tablica 2. Hranidbene I cijenovnevrijednostiraspoloživih krmiva

podpovoljnimuvjetimaglavnica, kamata i anuitetna otplatna masa

Razvoj govedarske een neso

Prema gornjimpodacimagodišnji e o iznosi glavniceiznosili bi: Pprol ZVO nj e

iznos323,965,561 kn J) FinanciranjeII.faze

84 204 iC sustavu 15 000 (ukupno 99 204 komada),košta samo

== 248,010.000 DEM ili 905,236.500

kuna,dakle samo 18,58 % dok Ki

ostalo iznosi 81,42 % (građevine, oprema i strojevi).

mesa [| [rena rensns

| kredita bez učešća,dolazimo

do ukupne

Tablica 4

stava i na to obračunate kamate, uz dodatak 10 % učešća,umjesto ::3,048 718,00| |9,53milijarde kuna vidi se iz 6,479 311,22|[ | tablice 5.

Za učešće umanjenih 8.571,673.350,00ili za 956,355.890,00 kuna manje,što u cijelomezahvatu nijeznatnije - 2.091.010,50 652 481,70| | die 5827.821,15||pojeftinjenjerevitalizacije. Banke Promet Htp bi time morale plasirati 6 477 milijardiumjesto7,20milijardi kuna

Rekapitulacija

BacijenaGelokupnogpralvara Svrha ovakvogprikazabila jeda kroz 25 godinarevitalizacije i una- l.i 11.faze

pređivanjeproizvodnjemlijeka iz- |Se5a81edacijenacjelokupnog zahnosila bi u 0/000kn kao što je| Vata i njegovecijenekoštanja, što

a)Cijenazahvata prikazano u tablici 4 ne značidase u konkretnojizvedbi

b)Potrebe sredstava i otplata sa |b)Uz pretpostavku učešća seljaka |ne mogu naći i jednostavnija i 10 % učešća proizvođača od 10 %, iznos potrebnihsred- | jeftinijarješenja. H

AR

AGROBILO

43000 BJELOVAR, Osječka 104, Tel/fax 043/231-182

TRGOVINA SPECIJALIZIRANA ZA PRODAJU TRAKTORA, POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE, REZERVNIH DIJELOVA

Iznašegasortimanaizdvajamo

* traktore Universal (kredit),ovlaštenidistributer Bjelovarskobilogorske županijetraktore “Tomo Vinković" e plugove,prskalice,sijačice, tanjurače, okretače sijena,rotokopačice, kose, prikolice, itd. program “LABINPROGRES"motokultivatori + priključci e dijelovi za kose, okretače sijenaizbor guma za traktore Barum - ležaji,filteri,remenje e kompletanasortiman rezervnih dijelova za “TOMO VINKOVIĆ", “ŠTORE",“UNIVERSAL",“FIAT", “LABINPROGRES",“ACME",“LOMBARDINI"

Nezervnedijelovešaljemoputempošte

Zašto hranite telad

Vašim dobrim i skupim mlijekom ?

Prodajteradijevašeskupoi vrijednomlijekomljekari, štetagajetrošiti za telad.

za ishranu Vaše teladipostojisađa na tržištumlijekou prahu, pakirano u vrećepo 25 kg,pod nazivom Sano-Kabo i jednostavnose primjenjuje

Kabo se može davati teladi odmah poslijeporoda

Već u kolostrumu

Kabo poslije4. tjedna starostiteleta

U 2litrekravljegmlijekadodajte200gramaKabo12litre vode zagrijanena 5O*C Tako dobijete4 litrenajboljeg mlijekaza teladpoobroku

U 3 do 4 litrevodezagrijane na50€ dodajte400)grama Kabo | takonapajajteteladdvaputadneunol K tomu možeteponudititeletusijena | smjeseobogaćene Sano mineralnim dodatkomzatelad,tevodu.

A cijena ?

1 litraSanoKabo košta samo pola litre vašeg mlijeka

Prednost primjene Kabo

dvostruka ušteda kravljegmlijeka odbijanju od mlijeka

* boljazaradaodmlijeka otporna i dobrorazvijena telad lijepa,vitalna i zdrava telad nadopunjava i zamjenjuje puno manje proljeva mlijeko kao idealno mlijeko za jd telad in telad Bi okdtn od Vreživa e, nema zaostajanja u razvojupri ji Jednostavno

sa vođom zagrijanom

na 50*C umiješati a napajati sa napitkom na 38C temperatura tijela - tako jednostavno!

onanenuoa..... samaeaua-

Vaškupon

Ime

M

mae a aaa aa aaa oaza

Pitajtevašu

Prezime: mljekaruo Sano-Kabo (SE

Telefon: Pokažite ovaj oglas*

[_]Ovime naručujemjednuvreću Kabo ff

tvrtke-----.---.-._.._....a... Sano Zagreb d o o za proizvodnju I trgovinuJakuševečka 49 HR-10020 ZagrebTel/Faks01-683573 Mljekarski list 21

Uostalom:

[] Trebam kantu za napajanje,pjenjač Ako Vaš trgovacod koje, dudu i kantu zamjerenje TEO OG BOJE kupujetestočnu hranu još nema Kaba u svojojponudi, te ako on na Vaše traženje i preporukupočneprodavati Sano previzvođe,dobijate, jednuvreću Kabo besplatno.

"Kićeni Srijem"

Ruho opstojnosti, potpore i nade

Priredio: StjepanKEGLEVIĆ, dipl.ing

Tako se zvala izložba koja je održana u Etnografskommuzeju u Zagrebutijekomožujka1997

Budući da jeto bila izložba narodnih nošnji iliruha iz vukovarskoiločkogakraja,njezin će se opis lijepouklopiti u akcijunašeg Mljekarskoglista za pomoć herojskomgraduVukovaru i njegovimprognanicimakoji s čvrstom vjeromčekajusvojpov- ratak

Ova izložba jošjezbognečega posebnovažna za kulturnu obnovu života u Vukovaru: na njoj su bile izložene 43 narodne nošnje iz raznih krajevaHrvatske,poklonjeneVukovarskome muzeju u progonstvu. To znači da se Vukovarci neće vraćati kući praz- nih ruku,kako su bili otišli, nego već s novim darovima u svrhu otvaranjasvoga starogaMuzeja u Eltzovu dvorcu Ove su nošnje bile izložene u lijepojpolukružnoj dvorani na prvome katu Muzeja. Autorizložbe JosipFORJAN i likovna postaviteljica =Diana HEIDE pokazali su kako je tradicionalno narodno odijevanje jedanod čvrstih i jasnihdokaza starodrevne opstojnostihrvatskoganaroda u tojbogatoj i plodnoj “vukovarskojravnici “koja prema istoku postupnoprelazi u pitomeobronke Fruške gore. To je prostor od Bogdanovaca do Bapske, a obuhvaća sela Beravce, Ilaču,Lovas,Sotin,Svinjarevce,

Tompojevce i Tovarnik. Izložene narodne nošnje,kako ženske i dječjetako i muške,potječu iz Posudionice i radionice narodnih nošnji u Zagrebu,Trenkova 1,iz GradskogmuzejaVukovar u progonstvu, kao i iz obiteljskih zbirki Veliku zaslugu za izrađu novih nošnjipo starim uzorcima imajuprognanicetkalje iz Bapske (njihtridesetak)kojesu izradile 10 srijemskihšokačkih “nošnji. Tkale su platno na dva vratila, zatim izradile zlatoveze i šlingeraje,plelešokačke pletenice itd Slavica SUKOVIĆ jeiz Bapske uspjelaiznijetijednumušku i jednužensku nošnju i svatovski peškir, za što jojvaljačestitati Pokušat ćemo našim čitateljicama opisatineke pojedinosti na nošnjama, što baši nijelako,jertreba imati =posebnogetnografskog znanja.Međutim,priređivači izložbe o svemu su napisali vrlo poučnenatpise, i obukavši čak 22 lutke

plavevune U pasuje vunena TKANICA,na leđima jepamučna

MARAMA “koja se jošnaziva FARBERICA iliLAPASKINJA, ana prsimajeprekrižena. Marame na glavimogubitisvilene franđare s cvjetnombordurom i resama Preko marame stavlja se KOŽUČAC od janjećegkrzna,ukrašen malim zrcalima i. okruglimukrasima od zelene i crne kože Dodatak najsvečanijem ruhu su svilena pregačai “ marama, ukrašene “bijelom ili šarenom svilom ili“ zlatovezom, a na grudimadukati i zlatni lanci Kosa se iza uha složi u Bikulju u koju se utaknu patkovaili šojkina šarena pera.

Na nogamase nose opanci na bagu,plišanepapuče,-valjane počne, lakirane sandale ili opančići na zatesporanje.Čarape su vunene, ukrašene sisicama i zrnjicama, ilisu na karte u bojama. Na izložbi jeposebnoprikazan razvojniputženskogsrijemskog OGLAVLJA; kako na glavama lutki tako i podrobnimopisom. Razlikuju se ovi oblici: marama s raznobojnimpervazom,marama lozara sa zlatovezom na roglju, zlatara na falte izrađena na svili, molovana zlatara i zlatara od crnogsatena.

Osnovni dio ženske nošnje su SKUTE dugačke do gležanja, nekad tkane od kudjelje ilipamuka. Sa stražnje strane pričvršćene su dugačkeuske VEZENKE bogato urešene geometrijskim ili cvjetnim motivima,izrađene crvenom, plavom i crnom pređicom.Iznad porubajemalen RASPLIT, a na krajuprišicamakačkana ili merkana ČIPKA. Na gornjem dijelunošnje(reklibismo danas: bluza)jeOPLEĆAK kojijepo rubovima ukrašen kao i skute Zatim je tu pregača od crme i

Piscu ovoga: izvješćanajviše se svidjelanošnja djevojkeiz TOVARNIKA, = zbog svojih najživljih, ali otmjenihboja. Uz lutku jena zidu stajaoovajopis: *Počešljana u veliku pletenicu s voštanim vincem, u usnivanom

oplećku,velikojpargarskojroklji i keceljki od teške svile na grane, marama jefranđara Skute bijele šlingane."

Objasnimo neke spomenute nazive: usniv jepamučnotkanje, porgarjekupovnoplatno,roklja jesuknjaispodkojejeviše podsuknji.Keceljkapregačakojaje na ovojnošnjiizTovarnika posebno lijepihboja:žute,zlatne,svjetlosmeđe i njihovihtonova Muškarac u zimskom ruhu nosi: košulju,kožnjak,plavehlače, crnu šubaru, te obojke i opankena kajišarima, a ogrnutjekabanicom aljinom.

Posebno jecijenjeni dio muške nošnjeŠPENZLE, kojeještri-

kana rekla, na donjemrubu i rukavima urešena motivom “na kruškice" ili "na jelice“, a koji se nalazi i na vunenim čarapama. Srijemskaseljačka soba bila je prikazana u velikojniši kojaje proširenje=glavne = duguljaste dvorane,malko povišena. Tu se nalaze ormar s posebnimodjeljcima za različito ruho,stol pokriven stolnjakom, uz njegaklupa pokrivenavunenom ponjavom kićenikom i stolci s izrezanim oblikom srca na naslonu Na stolu jevelik kruh Tu jejoškomoda, po hrvatskom ladičar, s četiri ladice iznad koje su veliko zrcalo i obiteljskefotografijeurešene peškirima. Na krevetu su dva reda

visokih šlinganih i eklanih jastuka, a na vrhu mali šlinganijastučac. Iznad kreveta na zidu su svete slike i raspelo od nekogsjajnog materijala. Nasred sobe stojiotac, a uz zipkukleči mlada snaša u svakidašnjemoplećkui kašmirskojpregači.Cijelitajambijentodražava svu plemenitost hrvatske seljačke duše Vrijedna i nadasve lijepaizložba KIĆENISRIJEM dokazujekako je, uz jezik,pjesmu i ples, i narodna nošnjaili ruho također jedan odvanjskihdokazadavne hrvatske opstojnosti na područjuizmeđu Save i Dunava

Priredila:

STEVIĆ,ZrinjkaKEGLEVIĆdipl.odgajatelj

Govor jejedan od načina na koji se mi ljudisporazumijevamo, kojim jedni drugima nešto priopćavamo i kojinas povezuje. Osim govora kao glasovnog jezičnogizražavanja, možemo se sporazumijevati i gestama(pok- retati rukama,glavom,tijelom), mimikom,pisanjem,slikanjem itd Ptice se primjericesporazumijevajupjevom,dupini"se razgovaraju" uz pomoćultrazvuka, a pčeleplesom i ticalima Da bi čovjek na početkusvog životnogputaprogovorio i naučio pravilnogovoriti,neophodnoje potrebno da živi s ljudima,sluša ih ioponaša.Poznati su neki primjeri iz povijesti da djecaostavljena u divljini, među životinjama, nisu govorilaljudskimjezikomveć samo ispuštalazvukove nalik na životinjskoglasanje(rika,lavež, cijuk).Također jepoznatzanimljivpodatak da se djecacijeloga

ilikrajateće godineživota Treća jeVELIKI GOVOR koji se počne razvijatipočetkomtreće godine života.

S zi 4€ 1B Lašva svijetapočinjuisto glasati u prvim mjesecima, a tek kasnije, do prve godine,slušajućisvladajuglasove iz svog materinjegjezika.No, krenimo od početka!

Tri su osnovne faze u razvoju govora. Prva,PREGOVOR, traje do 12 mjeseci,najkasnije do 18 mjeseci.Drugafaza jeMALI GOVOR, od drugedo polovice

Prvi znak kojinam novorođenče dajeje njegovprviplačpo rođenju. To jeznak da jeuspostavljenoplućnodisanje i da postojipreduvjet za razvojgovora. Lako jeuočiti odgovara lidojenče na zvukovne podražaje(žmirnut će ili okretati glavicuprema zvuku,podrhtavati pa i odskočiti). Već sa 4 mjesecadjetešce će gledatimajkudok mu ona govori i odgovarati će gukanjem.Prilikom prvihglasanjadojenčad se više služi samoglasnicima (a,e, i, O, u) nego suglasnicima.Majka vrlo dobro razlikuje te glasove, jerjojdijetetako dajedo znanja osjeća li se ugodnoili neugodno. Drugačijezvuči plačgladnog dojenčeta od plačaili glasanja onoga kojejezadovoljno, veselo Ljutnju ili negodovanjedijete će izraziti opet drugačije, a mi roditelji smo ti kojimoramo

shvatiti poruku i pravilno na nju reagirati.

U PRE-GOVOR ubrajamo i slogovanje,prilikomkojega se dojenčeigraistim slogovima,čuje sebe pa više putaisto ponavlja. (npr.dede, tata, lala, gugu). Ponekad te iste slogove i pjevuši. Kojaće biti prvadjetetovariječ kojuće s razumijevanjemkoristiti ovisi o nama odraslima Primjerice,dijete se igraslogovima mama Majka,čuvši to, prilazi mu, uzima ga na ruke,smije mu se, priča i milujega. Dijeteuočava da izgovaranjeprimjericeslogova gu-gu nema nikakvih ugodnih posljedica. Tako se uspostavlja asocijativna veza (povezanost među predodžbamaizmeđu slogova ma-ma i same majčineosobe te tako nastajeskupglasovakoji nešto znači. Zanimljivo jeda su nazivi osoba najbližihdjeci,koji se sastoje od slogovama-ma, tata, pa-pa, baba, u mnogimjezicima

vrlo slični, pa se smatra da je prvihdesetak riječi kod većine djece na svijetuistovjetnih. Te riječistogazovemo univerzalnim (sveopćim)dječjimrječnikom. Stjecanjerječnikamaloggovora razvija se usporedno s nestankom pregovornih elemenata Za mali govor jetipično da slogznači cijelu riječ, a jednariječcijelufrazu, npr."pa"jednogodišnjaku znači patka, a "tata" znači: to jetatin auto Nakon svojeprvegodine dijeteriječimakojimaraspolaže (njihdesetak)pripisuje više uop- ćeni smisao, već premaodređenoj prilici u kojoj se nalazi "Čitajući" s majkom slikovnicu dijete će prstićempokazatipatkicu i reći "papa" (jerjeto čulo od majke), a odlazeći iz stana reći će opet "papa", no to jeonajdrugi"papa" za kojiono zna da znači pozdrav prigodomodlaska. Treći "papa", drugačijenaglašen od prvog i drugog,najčešćeznači hranu,ili

kada dijetevidi da se priprema njegovstolac,bočica,tanjurić veseli se što će biti nahranjeno. Tijekomdrugegodineživota riječnikmalogagovora može se povećati na 200 riječi. Veliki govor je zapravo model govora nas odraslih,kojidokazuje govorninapredakdjeteta od treće godinedalje.Dijeteće prvo naučiti jednostavneimenice, te "ne" kojeće lakše reći nego "da" Glagole će prvogovoriti u infinitivu (nati ili-Ći).Pojavariječi "JA" neobično je važna,jer pokazuje . djetetovupsihičku zrelost,odnosno da ono samoga sebe razlikuje od ostalih Između 4 i 5 godinepojavljuju se pojam vremena i prostora,pogodbeni način i buduće vrijeme. Tako će dijetekoristiti riječi:jučer,sutra, možda,ako,ići ću Petogodišnje dijetegovorirečenicama koje sadržavajuimenice,glagole,pridjeve i priloškeoznake

Priredio: StjepanKEGLEVIĆ, dipl.ing

Već tijekomprosinca 1918 izbile su na javui do svijestiljudi suštinske razlike među onima koji su stvorili novu državu - Jugoslaviju.Većina srpskihstranaka želila jeostvariti Veliku Srbiju, a većina naivnih hrvatskih političaranadala se poštenoj zajedničkojdržavi ravnopravnih naroda, od kojih će svaki zadržati svojuautonomiju, barem u onoj mjerikakvu su imali u bivšoj Austrougarskoj. Za jugoslavenstvo jetada bio tanak slojintelektualaca i dosta građanstva, a seljačke mase nisu zapravo ni znale za njega,niti su ga željele, 24

a najmanjeopetpodnekom kraljevskomkrunom U takvojpodvojenostikojajesve više rasla zbivali su se slijedeći političkidogađaji:

Stanjepolitičkih stranaka

Glavne građanskestranke u Hrvatskoj, kao što su to bile Hrvatskosrpska = koalicija i Starčevićeva Stranka prava, nisu ispunjavalesvojavelika obećanja seljačkom=puku, napose ne gospodarstveni i > društveni napredak,pajeenergičniStjepan RADIĆ u skupštini u Zagrebu na Svijećnicu 1919. preoblikovao svoju stranku u "Hrvatska republikanskaseljačkastranka" Mljekarski

Dr. Ante Trumbić

Glavni smisao njegovatadašnjeg govora sabran je u rečenicu: "Hoćemo da budemo sa Srbijom, ali ne podSrbijom,hoćemo Srbina kao brata, a ne za gospodara; tražimo jugoslavenskojedinstvo kojene može biti bez Bugara,jer formalno narodno jedinstvo ne znači ništa " Rekao jenadalje da je o beogradski = ministarski centralizam jednakoubitačan kao carski apsolutizam.Veliku uzdanicu vidio jeRadiću američkom predsjedniku W. WILSONU koji jemeđu svojihslavnih 14 točaka tražio i pravona samoopredjeljenjenaroda Seljaci su se time oduševili,posebicerepublikanizmom, pasu od novih vlasti mnogo pretrpjeli, jerih jenemilosrdno batinala Većinskom strankom u Hrvatskoj, = Hrvatskokoalicijom,srpskom vladao je Svetozar PRIBIČEVIĆ,kobna osoba za Hrvatsku,kojijebio protivsvakog oblika hrvatske autonomije i kojemuje prijestolonasljednik

ALEKSANDAR potpunovjerovao Ta jestranka sa slovenskim liberalima i pojedincima iz Bosne uskoro stvorila Demokratskodržavotvornu stranku.

Splita,=predsjednikbivšeg Jugoslavenskog odbora u Londonu, ministar unutarnjihposlova: Svetozar PRIBIĆEVIĆ,Srbin iz Hrvatske.

Ukupnojeimenovano 19 ministara od kojih su još Hrvati bili: dr Edo LUKINIC za PTT i dr. Živko PETRIČIĆ iz Stranke

prava, za poljoprivredu. Iz Bosne bio je jošjedanHrvat - dr Tugomir Alaupović,ministar vjera.

Ta jevlada prvo odredila novi stijeg i novi kombinirani grb, proglasilaravnopravnostćirilice s latinicom na cijelomnovom području, te da se posvudauvedu građanska i ustavna prava dosadašnjeKraljevineSrbije.Narodno vijeće u Zagrebujebilo ukinuto, ostala jepokrajinskavlada, ali opetsvedena na samo tri odjela:unutarnji,prosvjetni i pra- vosudni. Pribičević je omeo ponovnozasjedanjeHrvatskog sabora

pa su ovi krenuli na Jelačićev trg, gdje su na njihudarili strojnicama. Vojnici su uzvratili pucnjevima, ali budući da su bili na brisanom prostoru,povukli su se u neredu. Ostalo jeležati 13 mrtvih i 17 ranjenihvojnika i građana.Iste noći ta je zagrebačkaposada razoružana, a službu su preuzeli srpskiodredi kojidotad nisu izlaziliiz vojarne.Sudionici pobune bili su blagokažnjeni,jerjevlast željela da sve što prijepadne u zaborav U novoj,slobodnoj HrvatskojDruštvo hrvatskih domobrana odajepočastpalima na dan 5. prosinca. Međutim, to nijebio jedini"krvavi intermezzo", jer su u srpnjuizbile vojnepobune u Varaždinu i Mariboru, alibijahubrzo ugušene.

Privremeno narodno predstavništvo

"Krvaviintermezzo"

U Srbiji jebila najvećaRadikalna stranka podvodstvom staroglisca Nikole PAŠIĆA, a njenaoporba bila jeDemokratska stranka pod vodstvom LjubeDAVIDOVIĆA kojije ipakhtio surađivati s hrvatskim drugimstrankama

Sastav prve zajedničke vlade

Iako jepotreba za vladom bila hitna,ipaksu mučna natezanja trajala do 18. prosinca1918., kad jeAleksandar konačno pristao na ovajsastav:

* predsjednik:StojanPROTIĆ iz srpskeRadiklane stranke, podpredsjednik: dr Anton KOROŠEC iz Slovenske ljudskestranke, ministar vanjskihposlova: dr Ante TRUMBIĆ, Hrvat iz

Mljekarski list

To je naslov jednogpoglavlja knjige "Politička = povijest Hrvatske" JosipaHorvata iz 1936., a riječ“intermezzo" znači međuigra.Radi se, naime, o krvoproliću na dan 5 prosinca 1918 na Jelačićevom trguu Zagrebu,kada su vojnicibivših 53. i 25 domobranske pukovnije demonstrirali protivnovih vlasti, a na njih su navalili vojnici iz Narodne straže i sokolaši Kao predigra,vojnici su već u vojarni počelis demostracijama za uvođenjerepublike, te togadana uzeli oružje i uz glazbukrenuli Ilicom prema Markovu trguda sruše Narodno vijeće i osnuju hrvatsku republiku. Vodio ih je neki narednik MURK kojemu se kasnije zameo svaki trag.Najprije su mornari kod Frankopanske ulice = spriječili=vojnikeda Mesničkom idu na Markov trg,

Budući da su pripreme za izbore i novu Ustavotvornu skupštinu bile velike i daleke,moralo se pristupitiosnivanjuPrivremenog narodnog = predstavništva kao nekogoblika demokratskogpar- lamenta. Sve su stranke bile pozvane da uputesvojedelegate što je,međutim,Radićeva stranka odbila, a on uskoro bio uhićen. Iz Hrvatske je došlo 60 delegata. Predstavništvo jepočelo s radom 11 ožujka1919 i odmah su se iskristaliziraladva suprotnabloka - centralistički i protucentralistički Nakon Aleksandrove "prijestolnebesjede"počelaje burna raspravazbognepravedne izmjenenovca (4 krune za 1 dinar),povećanogporezana područjuHrvatske,neispravnog provođenjaagrarne reforme,zbog batinanjahrvatskih = seljaka osobito u kotarevima Županiji Ludbregu,Vukovaru,Vinkovcima i Koprivnici,zbogžigosanja stoke itd Ta jeburna rasprava prešla u otvoreni hrvatskosrpski sukob, a sve pristašeprotucentralističkoguređenjadobili su 25

žig "antidržavnih elemenata" Ministar Ž.Petričić jedao ostavku.

Iz togastanjahrvatski su političari ipakizvukli poukui stvorili od Stranke prava i Narodne napredne stranke novu zajedničkustranku pod nazivom "Hrvatska zajednica "

Zbog istih nesnošljivihprilika u Predstavništvu,StojanProtić je dao ostavku prve vlade već 1

kolovoza, a mandat za sastav nove dobio je demokrat Ljuba Davidović. Trumbić,Pribičević i Lukinić ostali su na istim mjestima;ministarstvo poljoprivrede dobio jeHrvat dr FranjoPoljak, a nešto kasnije jedr Hinko KRIZMAN Varaždinac,vjernipribićevac,postaoministar za agrarnu reformu.

S obzirom na sve što smo ovdje iznijeli, a ima togajošmnogo više

ne treba se čuditi što jenestajalo prvotnog = oduševljenja = prostodušnih hrvatskih ljudi za jugoslavensko zajedništvo, a nastupilo gorkorazočaranje. Dr. Rudolf HORVAT jedobro opisaokako su Zagrepčanidonedavno oduševljeniraspadomAustrougarske, već u proljeće1919 govorili: "Zbogomnaša 29 listopada 1918 polučenasloboda!"

NOVO NA TRŽIŠTU

KRAIBURG

kvalitetnestajskeprostirke

Tip:KEN

Dimenzije:

priznate od strane Njemačkog poljoprivrednog društva

proizvoddugogodišnjihistraživanja načinjene su od visokokvalitetne gume s dodatnom zaštitom ne skližu se, otporne su, mekane i higijenske, lako se čiste,smanjuju opasnost od ozljeda,dugotraju

GENERALNI ZASTUPNIK ZA HRVATSKU

10452

T Z P KUPINEC

ZDENČINA,Kupinec 210

telefon: 01 84 50 54

Iz bakine pjesmarice

StjepanKeglević,dipl.Ing.

Poneki put,kada se u svojojobiteljiili u dragomrodbinskom, kumovskom ili prijateljskomkrugu nađemo u dobrom raspoloženju, zapjevamorazne pjesmekojih malokad znamo cijelestihove, nego onako,malo s početka, pa onda na kraju, a najvišetralalala Ipak,samo sve riječi neke pjesme i njensmisao mogu nam stvoriti dobro raspoloženje.Nijerijetko kod nas da neko mlado društvo, pa i ono u kome su oni srednjaci, a da ne govorimo o nama starima,

želi zapjevati naše stare hrvatske domoljubne = pjesme, =osobito danas kada se možemo punagrla veseliti našojhrvatskojdomovini

Ali,nedostajunam riječi,nedostajutekstovi! Pa hajde,rekoh si jednenoći,objavinarodu riječi naših ilirskih budnica i davorija što su zapisane u bakinojpjesmarici pa nek? se pjeva da se sve ori!

Dragičitateljikojiste glazbeno podučeni,možete nam pisati na adresu našegalista pa ćemo vam poslati i notni zapistih pjesama.

Ke lakine bjesmarive

LASNA JASNA

Glasna jasnaod pameti, prokodola prokogora hrvatska nam pjesmaleti

sve do tamo sinjegmora!

Časakmeka čas ko grom, A vječnajekaza naš Dom!

Davor oj,brate moj!

Nek se slože grlabratska: ŽIVILAHRVATSKA,

Nek se slože grlabratska: ŽIVILA,ŽIVILAHRATSKA, ŽIVILA!

JOŠ NI JEDEN ZAGOREC

Još ni jedenZagorec Nijeprodalvina, Veselo ga popila Njegovadružina

Pijmoga, pijmoga sve do dana belega!

PROSTO ZRAKOM PTICA LETI

Ispjevao

Vatroslav Lisinski

Prosto zrakom pticaleti, Prosto gorom zvijerprolazi, A jada se lanci speti

Dam tuđincu da me zgazi

Iko ne voli umrijetprije, U tom naša krv ne vrije. Tko ne voli umrijetprije, tom naša krv ne vrije!

JOŠ HRVATSKA

Još Hrvatska ni propala

Dok mi živimo, Visoko se bude stala

Kad juzbudimo!

Ak' jedugotvrdo spala, Jača hoće bir,

Ak' jesada u snu mala Će se prostranit!

TKO JE SRCE U TE

DIRNO

Tko jesrce u te dirno,

Da si tako sad nemimo, Kako ptica u zatvori,

Za svijetom te željamori Nij' u svijetu nebo tvoje, Miruj,miruj, srce moje, Nij, u svijetu nebo tvoje, Miruj,miruj, srce moje!

ZA JEDAN ČASAK RADOSTI

Bez tebe dragaljubezna

Ne mogu živjet, ne mogu živjet,

Za jedančasak radosti, Hiljadudana,hiljadu dana žalosti

Ti si mila moja,moja

Ti si mila moja,moja

Ja sam tvoj.

TAMBURICA

Tamburica sitnim glasomudaraše,

Nuz tamburu mlado momče popjevaše.

Ojmladosti,mladosti, Evo tebi radosti, Sad su dunjesazrele, A djevojkeprocvale.

Piše: Dr. ivo BELAN

Kožne bolesti

Mentalna oboljenja

Akne su pošast i velika patnja tinejdžera, a za neke i doživotna nevolja.Jedan analogvitamina A danas se primjenjuje kao djelotvoran lijek za teški oblik cističnih akni.

Velike doze nisu se, međutim pokazaledjelotvornim u liječenju akni ili u olakšavanjudrugihkožnih oboljenja. Oni kojiuzimaju analogvitamina A za sve tipove kožnihbolestimogu oboljeti od otrovanjasamim vitaminom A Zanimljivo,pretjerane doze izazvale su ljuštenje i pucanjekože, a to su baš simptomirazličitih kožnih bolesti.

U ne tako davnojprošlosti među psihijatrimapostojalojeprilično veliko oduševljenje za primjenu velikih doza vitamina u liječenju različitih psihičkihoboljenja kao što je to shizofrenija ili za poboljšanjementalnih funkcija u osoba s oštećenom sposobnošću učenja.Ipak,čitav niz dobro kontroliranih studijapokazaoje da megadozeniacina,vitamina Bg, vitamina C ilidrugihvitaminanisu imali učinka na osobe sa shizofrenijomili drugimmentalnim bolestima. Primjenatakvih megadoza s ciljem da se poboljšaju poremetnjesposobnostiučenja također nijedala uvjerljivog rezultata

Proturječnosti o koristima i rizicima velikih doza vitamina mogu

Podsjetnik za mamografiju

Piše: Dr ivo BELAN

Hrvatska ligaprotivraka prepo- ručujeslijedećikalendar obvezatnih pregledadojki:

A. Žene bez pojave raka u bližojrodbini

= 20 do 35 godina: pregleddojkijednommjesečno

kliničkipregleddojkisvake dvije do tri godine

* ultrazvučni pregledjednom godišnje

trajatiunedogled.Raspoloživi dokazi govore da postojiodređen potencijal za njihovuprimjenu u nekim bolestima. Međutim,mišljenje o koristnosti velikih doza temelji se na njihovomdjelovanju u svojstvupotencijalnoglijeka, a ne neophodnog,osnovnog sastojka hrane Brigaza zdravlje, ne smije nas odvesti u takve krajnosti. Možda bismo morali poslušati instrukcijemajkeprirode: za postizanjenajboljihrezultata konzumirajmovitamine u količinama u kojima se prirodnonalaze u hrani Štose tiče sportaša, danas većina nutricionista vjeruje da vitamini i minerali koji se dodatno uzimaju poredraznovrstne i dobro uravnotežene prehranenemajuučinka na sportskerezultate.

najmanjejednamamografija, tzv bazični mamogram Iznad 40 godina: samopregleddojkijednom godišnje

klinički pregleddva putgodišnje

prvamamografija s 35 godina

ili kako odredi liječnik

* ultrazvučni pregleddojkidvaputgodišnje

mamografijasvake 2 godine, a u međuvremenu godišnji ultrazvučni pregleddojki klinički =pregledjednom godišnje

* ultrazvučni pregledpoodredbi liječnika

Od 35 do 40 godina:

* samopregleddojkijednom mjesečno

B: Žene s pojavom raka dojke u bližoj rodbini

* samopregleddojkijednomgodišnje

Kada odlazite na mamografiju, ne morate ići sama Povedite sa sobom majku,sestru iliprijateljicu, pa sve obavite pregled u isto vrijeme - kaže ravnateljameričke lige za borbu protivraka,Amy Langer - "Učinite tajdan posebnim,tako da za isti dan,nakon pretrageplanirate neke ugodne aktivnosti,tjelovježbu,zajednički ručak,kupovinu iliodlazak u kino Stvarajućiatmosferu,učinit ćete samu pretragunečim što rado očekujete, a ne nečim što može

čekati slijedećimjesec.Osim toga, na tajnačin pomažete ne samo sebi,nego i jošnekojženi iz svoje okoline.

Ako nitko u vašojobiteljinije bolovao od raka dojke, ne znači

da ste se i vi izvukli od mogućih neprilika. Čak 85% žena koje obole od raka dojkenijeimalo nikoga u obitelji s tim oboljenjem. Sve žene,bez obzira na obiteljsku povijestbolesti,morajubiti svjes-

ne da otkrivanje raka u ranim stadijima,prijenego li se može i napipati, znatno povećavamogućnost preživaljavanja te opake bolesti. m

Svibanj

Voćarstvo

Povrtnjak

Raznovrstno povrtnobiljeulazi već u živahnu vegetaciju, ali se sve više pojavljuju i korovi, pa ih treba marljivosuzbijatipljevljenjemi okapanjem.Uvijekkad se zemljazasuši,potrebno jeizdašno zalijevanje,jerpovrćetreba u tlu imati dovoljnovlagekako bi što boljemogloiskorištavati hranjiva iz tla Naročito je potrebno zalijevati one kulture kojesvoje korijenjerazvijaju u vršnom sloju tla. Zeljastompovrćugoditi će povremeno zalijevanje vrlo razrijeđenomgnojnicom.

Na otvorenom povrtnomtlu sijemo razne sorte kelja,keljpučar, korabicu i kasne sorte cvjetače. Osim togasije se grašak,grah, salata,povrtnica i razno začinsko bilje. Ako se ustalilo toplovrijeme, na otvoreno se siju i krastavci i tikvice Na otvoreno se presađuju presadniceraznog zeljastogpovrća,salate,paprike,rajčica, krastavaca i tikvica,kojesmo do presadauzgojili u klijalištu. Protiv raznih štetočina upotrebljavamokemijskazaštitna sredstva, jerako štetnici uzmu maha uništiti će nam veliki dio povrća.

Tokom svibnjaobavljaju se ovi poslovi: = gnojenjedušičnim gnojivima, ako to nijeranije napravljeno,plitkaobrada tla radi uništavanjakorova i čuvanja vlage,tretiranjakorova herbicidima,cijepljenjeokuliranjem na budni pupoljak,sjetva međukultura u mlađim nasadima, počinje se sa zelenom rezidbom kojajeobavezna za breskve iguste nasade jabuke i kruške.Vrši se prorjeđivanjeplodova na stablima breskve,jabuke i kruške Obavlja se berba ranih sorata jagoda i trešnje. Kako jesvibanjnajkišovitijimjesec, u ovom razdoblju najintenzivnije rastu mladice i lišće, pa je posebnopotrebno voditi računa 0 zaštiti voćaka

lanjanje samo vrhova mladica, obično 10 do 20 dana prijecvatnje. Pinciraju se prvo slabo rodni ili nerodni izboji i izbojisorti koje su sklone rehuljanju.Vezivanje izbojaili provlačenjeizboja između žica obavlja se od svibnja do krajalipnja.

Prihranjivanje mladih vinograda obavlja se u dva do tri navrata Gnojidbafolijarnimgnojivima izvodi se premapotrebi.

U svibnju jeloza posebnoizložena napadupepelnice.

Cijepljenje na zeleno počinje polovinomsvibnja, a završava polovinomlipnja.

Cvijećei ukrasno bilje

Vinogradarstvo

Plitka obrada tla u vinogradu obavlja se u toku vegetacije, od svibnjapa nadalje.Plitkom obradom uništavaju se korovi, a u sušnom periodu se čuva vlaga u zemljištu.

Uklanjanje = suvišnih = izboja provodi se u ovom mjesecu, no ono ne smijebiti izvedeno ni prerano ni prekasno.Najbolje je pričekati fazu u kojoj se razlikuju rodni od nerodnih izboja. Osim togaobavlja se i pinciranje, uk-

Ako jenastupilosušno razdoblje potrebnojecvijeće i ukrasno bilje okopati da ne otvrdne zemlja. Redovito se provodizalijevanje i pljevljenje korova Ocvalo ukrasno grmlje i drveće potrebnoje dobro orezati. Svibanjjevrijeme kada se okuliraju ruže Ljetno cvijećekoje smo uzgojili u klijalištu,sandučićima ililoncima presađuje se na gredice.Skuplja se sjemecvijećakojejeocvalo. Lončanice se stalno smještaju na ljetnostanište, bilo na prozor, balkon ili u vrt Ako biljke uzgajamo u zatvorenojprostoriji, tada ih jepotrebnoredovito zračiti m

Piše Darko KANTOCI,dipling.

Poštovano uredništvo!

Poljoprivrednamehanizacijaizkredita Svjetskebanke za obnovu irazvoj

Eto,prošlajezima, a proljeće već na veliko širi svojneodoljiv šarm Ne sjedimviše poredtople peći, već puna poletajurim u novo, rascvjetano vrijeme.Odjednom su mi narasla krila Osjećam se poputdjevojčice.

Bože,kako volim toplinu! Za jednutoplu,sunčevu zraku moglabih otići na krajsvijeta. Proljećejepočelorano, no jakao uvijeknađem vremena za napisatipismo.Dragi su mi olovka i papir.Zbognjihponekadčujem"špotance", ali ne obazirem se previše na to Tvrdoglava sam kao mazga I ovaj put čitam "Mljekarskilist" Trud člankopisaca je velik Raznolikost tekstova također Zbog svega togaobičan,mali čitač vam jezahvalan Žaomi jejedino što čitateljipremalo sudjeluju.Voljela bih da jeviše njihovihpriloga. Vjerujem da imajušto reći S nadom da će ovo proljeće i ova godinadonijeti mnogo boljitkasvima nama, od srca vas pozdravljam.

Traktori za poljodjelce općina Nijemci i Nuštar

Obiteljske kuće u takozvanom "Srijemskom trokutu" u Županijivukovarskosrijemskoj obnavljaju se punimintenzitetom. No,osim kuća u kojećese,kada budu obnovljene,vratiti prognanici iz ratom najrazrušeniježupanije,obnavlja se i poljoprivrednamehanizacija, kao preduvjet normalnogživota i rada. U okviru programakojim jeprekoVlade RH Svjetskabanka za obnovu i razvojosiguralasredstva za kreditiranjepoljoprivredne mehanizacije,pomoćjenedavno stigla i u ovu Županiju. Na prigodnojsvečanosti jedanaestorici poljodjelaca s područjaopćinaNijemci i Nuštar uručeni su ključevitraktora marke "Zetor*, ukupnevrijednosti od 300.000 DEM Tri traktora

ČRNE OČI

Spučile su se name i gledele me, gledele kak da nigdar nesu babu vidle

Je,pa kajglediju?

Kajne vidiju da su mi na glavusele pahuljice bele i da jevreme za nuke čuvati, Pričejimpripovedati. Ne smeti vu ti kleti na bedastoće misliti.

Kako me same glediju!

Tak se bleščiju. Črnesu kako vuglen, kak rafunjg z nutra

Me f prsiseče, srce mi nabija.

Tele mi dršće

Gledim je,gledim i nemrem oči zapreti.

Milina me ophaja.

Sad bi bile lepevmreti!

DragicaVdović

Traktori su poljodjelcima došli u pravo vrijeme, jošuvijek na vrijememogu pripremitizemlju i obnoviti proljetnusjetvu

isporučena su u Nijemce,po dva u Lipovac i Cerić, te pojedan u Đeletovce,Podgrađe,Donje Novo Selo i Apševce i Cerić Zanimanje za taj kontingenttraktora bilo jeveliko, a kako i ne bi kada su uvjetikreditiranjaiznimno povoljni. Kredit se, naime,otplaćuje na 10 godina,poček jedvijegodine, a nema kamata.

Milka Vida

Selekcijskaslužbaza stočarstvoŽupanijevukovarskosrijemske

posebnu pozomost posvetilagovedarstvu

Mlijeko iz domaćih staja

Piše: Milka VIDA

umatičene ženske teladi i rasplodnih junica u govedarstvu.

Općejepoznato da jelakšeibrže obnoviti uzgojsvinjanego li goveda Govedarstvo je stradalo odmah početkomdomovinskog rata, kada je izgubljeno oko 120 000 grlagoveda. S obzirom na to da govedarstvo za sobom "vuče" i biljnuproizvodnju, mlijeko i mliječneproizvode, te prerađivačku mesnu industriju, čine se napori na razini države kojaima za svrhu potaknuti tu proizvodnju,posebicekada jeu pitanjurasplodnimaterijal. Prva zadaća Selekcijske služe za stočarstvo u Županijivukovarskosrijemskoj, KE osnovana 1994 na prijedlogŽupanijskog poglavarstva i uz pomoćSelekcijskog centra Hrvatske,odnosila se upravo na selekciju u govedarstvu. Godine 1994 umatičene su u sela bivše općine Vinkovci prve rasplodnejunicenabavljene iz Bavarske i Mađarske Kada je Služba počela s radom,bilo je 890 umatičenih krava u 279 domaćinstava, dok se danas na tome području u 684 gospodarstva nalazi 2 248 umatičenih krava ili 3,2krave pogospodarstvu, te 1354

Posebnim fondom za kreditiranje stočarstva, Zakonom o novčanimpoticajima,počelajeoživljavati i ta proizvodnja.Tijekomdjelovanja i rada Selekcijsekslužbe,prema podacimažupanijskog Ureda za gospodarstvo,poljodjelci su 1994 u područjugovedarske proizvodnjeostvarili premije u iznosu od 124 400 DEM, godine 1995 193 000 DEM, a prošle1996 godine197.000 DEM. Ako se zna da su poljodjelci za stočarsku proizvodnjuukupno ostvarili premije u iznosu od 554 140 DEM, onda se može zaključiti da je govedarstvozaista dobilo prvenstvo i da,što se tiče dodjele sredstava iz fonda za kreditiranje stočarstva, vlada veliko zanimanje upravo za govedarstvo.Tijekom proteklihgodinadjelovanja Selekcijskeslužbe Županijevukovarskosrijemske, poslovioko evidencije,tetoviranja i kontrole muznosti nisu se naplaćivali od proizvođača, već se trošak pokrivao iz županijskogproračuna, pa se slobnodno može reći da je to znatan doprinos ove Županije bržojobnovi stočnogafonda

U prošloj, 1996 godini, ova je Služba umatičila 500 steonih rasplodnihjunica,nabavljenih za naše stočare iz Austrije i Bavarske, i to podvrlo povoljnimuvjetima.Županijavukovarskosrijemska inače ima velike mogućnosti razvojastočarstva, jer posjeduje dovoljnoizgrađenih, a neiskorištenih gospodarskihobjekata, te znatnu površinuplodnihoranica na kojima se mogu proizvesti neograničenekoličine kvalitetne i jeftinestočne hrane Prema podacima kojimaraspolažunadležne ustanove, RepubliciHrvatskoj trenutno godišnjenedostaje oko 100 mil litara mlijekaili830 tisuća litara mjesečno.Vukovarskosrijemskažupanija injezinistočari živo su zainteresirani za obnovu i razvojgovedarstva, za osiguranje dovoljnihkoličina mlijeka i mliječnihprerađevina kako na ovome području,tako i na područjucijeledržave Uvoz mlijeka i mliječnihproizvoda već bi u idućojgodinimorao biti prošlost.Uostalom,nastojanje Vlade RH i Ministarstva poljoprivrede i šumarstva usmjerena su ka tome cilju.

Povjerenstvo za obnovu irazvitakselaHDZa Vukovarskosrijemske županije Ispunjena temeljna načela

* Zemljišnapolitikaprovodi se na zadovoljavajući način

* Od velikih mesnih industrija tražit će se da licenciraju stočare iz ove Županije

Piše: Milka VIDA

Povjerenstvo za obnovu i razvitak

*sela HDZ-a Vukovarskosrijem- ske županijeposljednjih jetridesetak dana održalo niz javnihtribi-

Mljekarskilist

na u selima naše Županije, a na tiskovnojkonferenciji,održanoj 26 ožujka, uz ostalo jeistaknuto da su nakon jednogodišnjeg rada ovoga Povjerenstvaispunjena temeljnanačela - zemljišna politikaprovodi se na zadovo-

ljavajući način i njezini su učinci već vidljivi.PredsjednikPovjerenstvaAndrijaMatić tom je prigodomtakođer istaknuo da je u tijeku i postupakpromjene granicagrađevinskogzemljišta za sva sela i gradove, za što se ovo 31

Povjerenstvoposebicezauzima

Povjerenstvo za obnovu i razvitak sela HDZ-a Vukovarskosrijemskežupanijedonijelo jeodluku na temeljukojeće se, prilikompripremedokumentacije za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, već u početkuisključitikatastarske čestice kojeće biti u novojzoni gradnje,kako bi novoustrojene općinenad njimadobile pravo vlasništva Time bi se stekli preduvjeti za gospodarskojačanje seoske sredine

branitelja, a s obzirom na veliku zainteresiranost poljoprivrednika,slične tribine organizirat će se i ubuduće

Povjerenstvo je utvrdilo i pet temeljnihnačela od kojihće polaziti u budućem radu Tako će odmah nakon provođenja

Zakona o naknadi za imovinu oduzetu u vrijemekomunističke vladavine, u dijelukoji se odnosi na poljoprivrednozemljište u vlasništvu države tražiti obavljanje svih radnjivezanih uz privatizaciju zemljišta,odnosno kupnjuna obročnu otplatutijekom20 godina. I provedbaovoga Zakona bila je redovitom temom svih održanih javnihtribina

Govoreći o radu Povjerenstva do osnivanja u proljećeprošle godine,predsjednikPovjerenstva je istaknuo iznimnu uspješnost tribina organiziranih u selima naše Županije. Na tribinama su javnostipredstavljene novosti iz Zakona o pravimahrvatskih

Povjerenstvo za obnovu i razvitak sela HDZ-a Vukovarskosrijemskežupanijedati će punu potporuustroju i radu udrugapol-

joprivrednihobiteljskihgospodarstava i drugihasocijacija u agraru, te tražitiod velikih mesnih ia da licencirajustočare iz naše Zupanije.Povjerenstvo će se jakozauzeti da vukovarskosrijemskiproizvođačidobijuprednost prizakupuili rezervacij prostora na tržnicama u Županiji. Takav potezpotaknula jesve učestalijapojavanezakonite trgovine na tržnicama, te prodajarobe slabe kakvoće isumnjivihhigijenskozdravstvenih odlika

Najavljeno jei osnivanjeŽupanijskogvijeća za poljoprivredu i pratećuindustrijukojeće predstavljatisvojevrsnuagroburzu, odnosno ustanovu kojojjesvrha praćenjestanja u hrvatskom agraru, korištenjepoticajnihmjerasvih razina, te priprema i dosezanje gospodarskinajjačihpoložaja.

43212 ROVISCE,

OLJUOTI!

PROIZVODNJA

dioničko društvo

VIROVITICA

Zbora narodne garde 3

NOVO IZ "VITREX"-a

telefoni:

033/721 513

722 707

721 168

721 212

721 352

724 507

KORISTITE VITREXOVE

MUZILICE

JER SU HRVATSKI

PROIZVOD EUROPSKE KVALITETE

KoristiteVitrexovumuzilicusa pulzatoromivakum pumpom:

- jeropslužujefarme do 10 krava, 100 koza ili100 ovaca

- jerjegarantiranokvalitetnakao i sve uvozne muzilice

- jerjojjeosiguranservisirezervni dijeloviisključivokod Vitrexa

- jerjepokreće elektromotor monofazni 0,65KW

- jerjojjecijena6.600,00kuna u trgoviniVitrexa

STROJZA MUŽNJU KRAVA,KOZA |OVACA VT-5