Mljekarski list 6-1997

Humanitarna akcija

Pa

aupodi avsiYo

Litra mlijeka iza “obnovu.

ca sam seadenik krma farme akrijeza olneea Tekorcara

Prvirezultatihumanitarneakcije"LITRAMLIJEKA

Pismočitatelja

ZA OBNOVU VUKOVARA" su iznadočekivanja.

U akcijujeuključenopreko90% proizvođača mlijeka.

Uključile su se inekeškole.

Imainerazumijevanjainepovjerenja, te sumnji otrošenjuprikupljenog novca Srećom,maloje takvih.

Mi ostajemou obvezi,da javnoobznanimo kolikoćemo sredstavaprikupiti iu štoće biti utrošena.

Poštovanouredništvo! Iskrene čestitke za novi "Mljekarski list“. Napisatću kratko: Oduševljena sam!

Ugodnome iznenadila i akcija"litramlijeka za obnovu Vukovara" Zahvaljujem se u svojeime,ali iuime svih onih kojipodržavaju ovu humanu gestu. Radnicima"Dukata" također upućujemzahvalu Kupnjaaparata za bolnicu "Merkur* u Zagrebučin jekojijevrijedandivljenja.Vratitiradost u dom svakogčovjeka,vratitiosmijeh na lica našedjece zadaćajekojuće (sviljudivelikogsrca),znati ispuniti.

Ina krajuželimdaovakovihplemenitihakcijabude što više!

Ovihdanaotpremili smo u mljekare sve markice, a u trgovine"KONZUMA" u Zagrebumarkicu "dva"moćiće potrošačikupiti1.lipnja. |ovom prigodomzahvaljujemo se svimakojinam pomažu u ovojakciji. :

ToploVas pozdravljam!

DragicaVdović

KRMNE KULTURE

Str. 2-4

HRANIDBA

Prof dr Zvonimir Štafa

Travnjaci - nastavak

Dr. StjepanFeldhofer

Str 5-6 "Dobra" i "loša" krmiva u govedarskojproizvodnji

Dr StjepanFeldhofer

Str 7-10 Cijenakrmiva određujecijenumlijeka

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA

Dr Ivan Jakopović

Str. 11-14 Kloniranje živih bića - nespolninačin razmnožavanja

VETERINARSTVO

Redakcijskikolegij:

dr StjepanBanožić dr. Ivo Belan ing.Mima Božičević dipl.ing.StjepanBrlek dipl.ing.StjepanDeneš dr StjepanFeldhofer dr Ivan Jakopović dipl.ing.StjepanKeglević prof. dr. Zvonimir Štafa Sj

Glavni I odgovorniurednik: dipl.ing.JurajČičmak

Redaktorica: dipl.ing.

Vera Volarić

Dr StjepanBanožić

Str 15 Tuberkuloza vimena

Dr. StjepanBanožić

Str 16-17

119

Str 18

GOSPODARSTVO

Mikrobiološka pretragamlijeka

Dr. StjepanBanožić

Carski rez

Dr. StjepanBanožić

Preduvjeti za higijenskumužnju

StjepanDeneš,dipl.ing.

Str 19-21 Razvojgovedarskeproizvodnje

REPORTAŽE

StjepanBrlek,dipl.ing.

Str 21 5. međunarodni bjelovarskisajampoljoprivrede i prehrane

Tehnička urednica: ing.Mirna Božičević Milka Vida

Lektorica:

mr Alka Domić-Kumić

Crteži: dipl.ing.Nikola Božičević

Vlasnik 1 Izdavač:

Stočarstvo - generator ratarstva

StjepanBrlek, dipl.ing.

Str 22-23 Stočarske izložbe u RepubliciHrvatske

OBITELJ

Str

ŽivotRusina i Ukrajinaca u Hrvatskoj

Hrvatsko mljekarskodruštvo, Zagreb StjepanKeglević,dipl.ing. Str

Uprava i uredništvo: Zagreb,Ilica 31/\ll tel.ffax:01/424-420

Cijena: 3,00kn

Grafička priprema I tisak: Orbis d.d.,Ilica 65,Zagreb

ustav - Poraz demokracije

ZrinjkaKeglevićStević, dipl.odgajatelj

Str 27-28 Razvojgovora u obitelji

Str. 29-30

Dr fvo Belan

Mali načini da se izgubimnogo od prekomjernetjelesnetežine

Dr Ivo Belan

Str 30-31 Kako svladati napetost i strah od medicinskihpretraga

"o oGo O e a a a a o e A Mljekarski list I

Travnjaci

reciju i kakvoću mlijeka("Kompleksnametoda" ŠoštarićPisačić, Kovačević 1974.).

nastavak

Piše: Prof dr. Zvonimir ŠTAFA

Travnjačkirazred Juncetea maritimi (primorskisitovi) ima samo jedanred. Travnjačkavegetacija ovoga reda obrašćuje duže plavljenastaništa na Primorju i u kontinentalnim područjima, ali rjeđe, na više ili manjezaslanjenim tlima,čineći halofitne travnjačke zajednice.Nekoliko osnovnih travnjačkihzajednica(asocijacija) obrašćujestaništa gdjese miješa slana i slatka (bočata)voda Travnjaci tih zajednicaprošireni su na otocima,najviše na Pagu, gdječine livade košanice na težim i manjepropusnimtlima, ili oskudne pašnjake na aluvijima.

šume Ovome razredu pripadaju najkvalitetnije i najproduktivnije livade i pašnjaci.

Travnjaci reda beskoljenke zastupljeni su u zapadnimpodručjima i na kraškim poljima na manjimpovršinama.Zbog važnosti staništa imajumanjugospodarskuvažnost Red travnjaka Deschampsictalia(busikeoštre) općenitoje jačezastupljen u zapadnimpodručjimaHrvatske. Travnjaci oba reda pripadaju močvarnim travnjacimakoji su se razvili na staništima povremeno ili duže plavljenimatekućom ili oborinskom vodom,na teškom nepropusnomtlu,zbogčegaih je teško pravovremeno iskorišćivati Tratina tih travnjakaniske je krmne vrijednostizbogvelikog učešća diferentnih vrsta (beskoljenke i busike).

Razred travnjakaMolinio Arrhenatheretea (beskoljenke i pahovke rane ili francuskogljulja)najveće površinezauzima u nizinskom i brdskom = područjuHrvatske Travnjacikojipripadaju ovome razredu obrašćujustaništa koja su “redovito ili povremenoplavljena tekućim vodama ili kišnicom, pa do suhih propusnihtala na manje iliviše nagnutimpovršinamaizvan dohvata poplava,kojasu danas uglavnompreorana i pretvorena u najkvalitetnije oranice. Travnjaci razreda beskoljenke i pahovke rane razvili su se na tlima na različitojgeološkojpodlozirazličite važnosti,zbogčegase unutar ovoga razreda razlikujučetiri osnovna reda travnjaka s čitavim nizom osnovnih zajednica(asocijacija)različite kakvoće i proizvodnosti,koji su nastali krčenjem

Osim busike i beskoljenke, na vlažnim do mokrim staništima raste čitav niz manjepoželjnih pa čak i nepoželjnih vrsta (loše kakvoće,bezvrijednih te manjeili više škodljivihvrsta),čijiudjel u masi tratine može biti i preko 90%,što su kod nas utvrdili brojni autori Šoštarić-(Turina,Kvakan,Bregeš, Pisačić, Kovačević,Či-žek,Ivanek,Štafa i dr.).Naročito velik brojnepoželjnih vrsta nalazi se u tratini zajednicevisokih šaševa kojujezbogsuvišne vode i vlažna staništa teško iskoristiti, a ako se upotrebljava u ishrani stoke,može izazvati zdravstvene probleme. Dio od tih nepoželjnih vrsta nepovoljnoutječe i na sek-

Budući da su se travnjaci reda beskoljenke i busike razvili na tlima s neuređenim vodnim režimom, na tim tlima treba urediti vodni režim odvodnjomsuvišne vode i sprječavanjempoplava. Tako će se promijenitivrijeme trajanjamokre faze u tlu, a time i floristički sastav tratina, pa će na tako uređenom staništu prev- ladavati kvalitetnije vrste, a tratina će se moći pravovremeno iskorišćivati košnjomili napasivanjem.Redu Arrhenatheretalia (pahovkerane)pripadajunaši najkvalitetniji i najproduktivniji nizinski i brdski travnjaci(livade i pašnjaci), Od čitavogniza travnjačkihasocijacija(zajednica) ovome redu pripadazajednica krestaca (BromoCynosuretum cristati Br BL). Ona sa svojim subasocijacijama i varijantama u nizinskom i brdskom području predstavlja našu najvažniju travnjačkuzajednicukojase može iskorišćivati košnjomili napasivanjemodnosno kombinirano Ta zajednica,ovisno o staništu, geološkojpodlozi,klimi i načinu uporabe,može dati krmu osrednje do vrlo dobre kakvoće, a o gnojidbi ovise i kakvoća i prinosi mase (zelena,sijeno,silaža).

U tratini te zajednicebrojčano najvećiudjelčine trave Sto je stanište manjevlažno,povećava se udjelkvalitetnijih trava i lepirnjača,koji se usmjerenomgnojidbom i uporabommože jošznatnije povećati, a time se povećava i proizvodnosttravnjaka.

Na svježimstaništima udjellepirnjača može iznositi i do 30% u masi Njihovudjel u drugomi trećem porastumože iznositi iviše od 50% na nekim varijantama. Budući da su djeteline u širem

smislu vezane uz količinu svjetla i sumu temperatura za prijelaz u fenofaze, one u tim zajednicama cvatu dva do tri putagodišnje, čime određuju i vrijemeuporabe (košnje) 2-4 otkosa.

Zajednicapahovkerane (Arrhenatheretumelatioris Br. BL) naša jenajkvalitetnija i najproduktivnijalivadna zajednicakoja dajevisoke do vrlo visoke prinose zelene mase ili sijenadobre do gotovoodlične kakvoće. Osnovna zajednica(asocijacija)pahovke rane može imati nekoliko nižih sistematskih jedinica, ovisno o vlazi,tlu,geološkojpodlozi,nagibu, poplavi i načinu iskorišćivanja. Na svježim do vlažnijimtlima u tim travnjacimapretežitu masu daju trave i zeljanice, a na sušim dubokim staništima neutralne reakcijevrlo povoljnihvodno-zračnih

odnosa, uz trave mogu u znatnoj mjeribiti zastupljene i lepirnjače (1030%). O udjelukvalitetnih vrsta u masi (trave,lepirnjače, zeljanice) ovisi ikakvoća tratina kojajeu pravilunajbolja na svježim do umjerenosuhim staništima Na vrlo suhim staništima kakvoća i prinositratine zajednicepahovke rane nešto su niži u odnosu na tratine na svježimtlima, a vrijeme uporabekraće Zajednicapahovkerane (sve varijante) može se umjerenom agrotehnikomisforsiratitako da se postignuiznimno visoki prinosi kvalitetne mase odnosno kvalitetnog sijena.Optimalanbrojotkosa za tu zajednicuovisno o uvjetima i staništu jest2-4 (5)otkosa. Travnjaci reda Trifolio(djetelinaHordetalia i divljegječma)zastupljeni su u mediteranskom isub-

mediteranskom pojasu, ali i u Lici s nekoliko osnovnih zajednica (asocijacija).Zajednicanabuhlog repka u okolici Zadra predstavlja vrlo dobru livađu košanicu Zajednica livadnogječma i beskoljenke zastupljena jeu Istri i Dalmaciji, pa čak i u Lici Upotrebljava se košnjom, ali i napasivanjem.

Travnjacisrednjebusike prošireni su na močvarnim staništima u mediteranskom području, ali i u Lici. Oni dajuosrednju do lošu krmu, a iskorišćuju se najčešće kao pašnjaci.

Travnjaciperzijskedjeteline zastupljeni su u dolinama rijeka(Neretva), te na vlažnijimstaništima od Konavala do Istre. To su odlične livade kojedajukrmu odlične kakvoće u vrijemedok ima dovoljnovlage.

PIONEER SJEME d 0 0

MAKSIMIRSKA 120

10000 ZAGREB

CROATIA

TELEFONI: +385/01-2339-591

+385/01-2339-529

TELEFAX: +385/01-2339-590

Poljodjelci,

Tvrtka Pioneer sjemed.o.o. i za sjetvu1997 godinepripremila jeza Vas dovoljnekoličine Pioneer hibrida kukuruza za različite uvjeteproizvodnje i za različite namjene(zrno,klip,silaža,silažna zrna).

PIONEER hibridi kukuruza su u višegodišnjimpokusimaširom Hrvatske, ali i u širokojproizvodnji

na Vašim oranicama, već dokazali svojuizuzetnu rodnost i prilagodljivost na zemljišne i klimatske uvjeteHrvatske

Sjeme u prodajikalibrirano je,visoke jeklijavosti i visokoghladnogtesta što jejamstvoodličnog i ujednačenognicanja i u hladnijim i vlažnijimproljećima.

PregledPIONEERovih hibridakukuruzau prodaji1997.godine

Zasve potrebneinformacijejavite nam se na gornjebrojevetelefona ilidođite na "Pioneer zimske sastanke“ koji počinju 15. siječnja 1997 godine.

10-ak dana prijeodržavanjasvakog"Zimskogsastanka" po selima će biti izvješeniplakati s točnim terminima i mjestimaodržavanjasastanka Povedite i svojeprijatelje, i oni su dobro došli!

PRIDRUŽITE SE NAJBOLJEM!

C2 PIONEER.

Travnjacirazreda BrachypodioChrysopogonetca(perastegoštice i rdobrade) kod nas su zastupljeni na suhim i toplimstaništima na Mediteranu i Submediteranu.

Travnjaciovoga razreda sistematizirani su u nekoliko osnovnih zajednicakojimaje zajednička značajka da dajumasu samo dok ima vlage(uvlažno doba vegetacije),jerobrašćujukamenjare (propionskotlo).Proizvedena masa s tih travnjakanajčešće je niske kakvoće, a najčešće se iskorišćuju kao pašnjaci za ovce (Istra,Kvarner,otoci,Dinarski sustav).

proširenelepirnjačekojemogu u varijantamazauzimati 30 i više postotaka u pokrovnosti, odnosno u masi ili sijenu. Ta jezajednica jakopogodna za košnjujerdaje krmu odlične kakvoće,pogotovu uz umjerenupojačanugnojidbu PK hranjivima. Takvom se gnojidbom neke varijante te zajednice mogu pretvoriti u djetelišta na kojimadjeteline mogu biti zastupljene u masi i preko 60% u drugomeporastu.Štafai Magdić (1983.)postigli su PK gnojidbom preko80% djetelina u drugom porastu na tojzajednici u Sestinama (Zagreb).

Brdski travnjacirazreda FestucoBrometea (vlasulja i stoklasa) prošireni su u zoni šuma Brdski travnjaci reda Festucetalija(vlasulja)prošireni su u zoni bukovih šuma na višim položajima, a koriste se uglavnomkao livade i pašnjaciosrednjedo dobre kakvoće.

Travnjaci reda Brometalia (stoklasa)razvili su se na nižim položajima na slabo alkalnoj do suhokiseloj podlozi i obuhvaćaju nekoliko osnovnih zajednicakoje se iskorišćuju kao livade na dubljojili pašnjaci na suhojplitkoj podlozi.Najvažnijaasocijacija ovoga reda jezajednicauspravne stoklase isrednjegtrpuca(BromoPlantaginetummediae)kojaje bogatavrstama i otvorene je tratine U tojsu zajednici vrlo

nižim položajima, u zoni hrastovih šuma,razvila se vriština

Zajedničkaosobina travnjaka oba ta reda jest da dajukrmu niske kakvoće s velikim udjelom bezvrijednih, pa čak i škodljivih vrsta niskih prinosa.Stoga se oba ta travnjakanajčešćeiskorišćuju za napasivanje, a rijetkokošnjom za stelju.

Travnjaci oba ta reda dajuniske prinosezbogispranogsiromašnog tla kisele reakcije.Međutim,gnojidbom,sjetvomili nadosijavanjemnjihov se potencijal može znatno povećati i na istom staništu može se dobiti kavlitetna krma.,

Travnjačkazajednica—BromoPlantaginetum mediae (uspravne stoklase i srednjegtrpuca) na dubokim tlima formira tratinu dobre do gotovoodlične kakvoće (ovisno o agrotehnici i uporabi) kojuzovemo još ichesobrometum, a na plitkim i vrlo suhim staništima s velikim udjelomskeleta formira subasocijaciju Xerobrometum koja se najčešćeiskorišćuje napasivanjem,jer ima slabiji prirast.

Travnjaciodređenih razreda, redova,sveza i asocijacija(zajednica)kojiovdjenisu navedeni kod nas su manje zastupljeni ili ograničenekakvoće i proizvodnosti pa se stogaovdjesamo usputnospominju.

Travnjacirazreda Nardo-Calunetea (tvrdače i vrištine) kod nas su dosta prošireni,naročito na ravnijimili slabo nagnutim, ispranim i hladnim staništima s kiselom reakcijom. Na višim položajima,gdjese snijegduže zadržava, u zoni bukovih šuma razvio se travnjaktvrdače, a na

Iz ovoga pregledatravnjačkih zajednicauočava se sva složenost proizvodnje na travnjacima. Ona ovisi o velikom brojučimbenika kojiutječu na travnjačkuproizvodnju,njihovukakvoću ikoličinu proizvedenekrme, kao i na agrotehnikuproizvodnje i iskorišćivanja kojutreba primijeniti sa svrhom racionalne proizvodnje i popravljanjakakvoće travnjaka i proizvedene krme za određenu vrstu i kategoriju stoke i za visinu proizvodnje. mH

"Dobra i "loša" krmiva u

govedarskoj proizvodnji

Piše: Dr StjepanFELDHOFER

Obično se kaže da životinjama za hranu treba davati dobra i zdrava krmiva,jerse dobrim krmivima po kemijskomsastavu i hranidbenojvrijednosti može postizati visoka proizvodnja.Međutim, kratak jepopisnesumnjivodobrih krmiva To su žitarice kao energetskakrmiva,bjelančevinesoje i ribljegbrašna i slično Dobra krmiva pohranidbenojvrijednosti obično imaju i visoku cijenu, s

iznimkom pašeilivadne trave koja je za preživačetakođer odlično krmivo, a nijeskupa.Stoga se u raspravi o snižavanjucijenestočne hrane u govedarskojproizvodnji odmah nameće pitanjekakvoće krmiva i osporava se (ukoliko nema paše)postizavanje visoke proizvodnjejeftinijim,"lošijim" krmivima. Čakse naglašava štetnost nekih krmiva i krmnih dodataka

Zagovorniciuporabe"dobrih" krmiva uvjereni su da se "dobrim"

Psarjevodonje61,10380 Sv Ivan Zelina

tel./fax: (01)869-202

KRMNE SMJESE ZA:

krmivima postiženajvišaproizvodnja i održava dobro zdravlje životinja.Nijesporno da za visoku proizvodnju treba davati krmiva dobre kakvoće, ali i njihtreba davati uz izvjesnaograničenja.

jeka,ali ne morajunepovoljno djelovati na zdravlježivotinja (ovisno o probavljivostikrmiva).

Dobra krmiva se često poistovjećuju sa zdavim krmivima, što nijeposvetočno S krmivima visoke hranidbene kakvoće životinječesto udebljaju i pojavljuju se omašćenjanekih dijelovatijela i organa, poremetnje u izmjeni tvari (metabolizmu) kao što su to acidoze,ketoze,glikemije, neke vrste indigestija i bolesti paren- himatoznih organa (jetre i bubrega),bolesti srca i krvnih žila, jalovost i spolneimpotencije.

Dakle,"dobra" krmiva nisu uvijek zdrava i dobra za životinje,paje poznatoda krmni obroci (posebice krava)morajuimati najmanje17% sirovih vlakana,dakle morajusadržavati i dio grubih krmiva, a često se upozorava i na nedostatak nekih mikrosastojaka.

Neka zelena krmiva,posebice zeljanice i neke mahunarke,mogu biti štetna krmiva zbogvisokog sadržajakalija(štodovodi do nedostatka natrija i magnezija u organizmuživotinja), nitrata i nitrita,razvojnihoblika bjelančevina (NPN spojeva),alkaloida i glikozida,gorkihtvari i eteričnih ulja,cijanovodične, oksalne i nekih drugihkiselina,tireotropnih (strumogenih)tvari,estrogena, fermenata (ureaza),antivitamina (tiaminaza) i antifermenata (tripsininhibitora).Mnoge spomenutetvari mogu u manjim količinama biti vrlo poticajne za zdravlje i proizvodnjuživotinja, a u većim količinama vrlo štetne S obzirom na to da su to prirodna krmiva za preživače,životinje ih uzimaju u prirodi po prirodnom nagonu i po tjelesnojpotrebi i ne mogu se svrstati u loša krmiva

Uz "loša" krmiva po kemijskom sastavu i hranidbenojvrijednosti proizvodnjamože biti nešto slabija, a utjecaj na zdravlje vrlo različit, od dobrih poticaja do otrovnosti (toksičnosti).Naravno, odmah treba reći da iz hranidbe treba potpunoodbaciti pokvarena, pljesniva i zaražena krmiva, jer su to doista loša krmiva,nevaljala za stočnu hranu i štetna po zdravlježivotinja.

Lošimkrmivima smatraju se i neka gruba,celulozna krmiva, naročito ako imajuoštrih dlačica, trnja i osja. Za neke životinje i u nekim proizvodnimuvjetima takva krmiva mogu biti i vrlo loša. Međutim,grubakrmiva su potrebna i za krave u najvišojproizvodnji mlijeka,jerkrmni obroci krava morajusadržavati najmanje 15 do 17% sirovih vlakana. Tek ako se grubakrmiva daju u većojkoličini (50do 90% hranidbenogobroka), mogu smanjivatiproizvodnju mli6

Ipak se mora reći da su ta krmiva uvjetnološa ako ih se dajeza hranu životinjama u većojkoličini i u nekim proizvodnimuvjetima. Otrovni ilištetni poživotinju mogubitineki dijelovibiljke(korijen, list,cvijet,mahuna,sjeme)ili cijelabiljka u određenom razvojnom stadiju,godišnjemdobu i nekim klimatskim prilikama. To ne znači da se ta krmiva moraju odbaciti kao loša i štetna po zdravlje i proizvodnjuživotinja, već treba znati kojeće se biljne vrste i sorte upotrebljavati za sjetvu, treba poznavativrijemenjihove berbe,količinu i način hranidbe

Slično se može reći i za neke kemijskepripravkekoji su uvedeni u nove tehnologijehranidbe kao poticajnasredstava za veću proizvodnju i sniženjecijenestočarskih proizvoda. To su neki NPN spojevi (spojevinebjelančevinastog dušika: urea, biuret,BENURAL S,

monoamonijev = fosfat,FOSFONAL i drugi),sintetički pripravcinekih vitamina,minerala, enzima (fermenata),aminokiselina i slično I njihovojekorištenjepovezano s poznavanjem djelovanjapripravaka,određivanjem.količine i potrebamaorganizmaživotinjeprema proizvodnji,uzrastu i načinu primjene. Osnovna brigamora biti čistoća pripravaka, jeroni ne smijuostavljati štetne rezidue (ostatke) u tkivima životinja,izlučivati se mlijekom ili izlučevinama onečišĆivati okolinu Dakle,gospodarskakorist može biti u vlastitojproizvodnjizelenih voluminoznih krmiva dobre kakvoće i u novim tehnologijama hranidbe uz korištenjejeftinijih krmiva,sekundarnih proizvoda i ostataka iz poljoprivrede(tzv. "loših krmiva"). Za višu proizvodnju,premagenetskimmogućnostima,treba davati dopunskakrmiva,energetske i bjelančevinaste sirovine s mineralnovitaminskim i nutritivnim pripravcima za bolju proizvodnju,plodnost i boljeiskorištenje krmiva Općenito, krmni obroci morajubiti uravnoteženi po kemijskomsastavu i kakvoći pojedinihkrmiva i morajuzadovoljavati sve fiziološke potrebe organizmaživotinje, a dobra su krmiva sva krmiva koja pod određenim uvjetimaomogućavaju jeftinuvisoku proizvodnju, dobro zdravlje i plodnostživotinja i ne štete okolišu Koliko će krmiva biti "dobra" ili "loša" ovisi o znanjustočara, koliko će se držati odgovarajućih stručnih uputa u proizvodnji krme i sastavu krmnih obroka i kako će u hranidbi govedaiskorišćivati sve sposobnostipreživača za veću potrošnjujeftinijih teže probavljivihkrmiva i spojevanebjelančevinastogdušika | Mljekarski list

određuje cijenu mlijeka (Biološke sposobnosti goveda za iskorišćivanjejeftinijihkrmiva)

Piše: Dr StjepanFELDHOFER

Složeni želudac preživača ima veliku zapreminu, od čeganajviše prostorazauzima burag.Kod odraslih govedaburagima zapreminu od oko 26-36 litara/100 kg tjelesne mase Stogasamo za uzdržne potrebe i sitost govedatroše velike količine krmiva, a govedarska proizvodnja, ovisno o kakvoći i o cijeniutrošenih krmiva, može biti vrlo skupailipakjeftina.

remina buraga_i mogućnost probavejeftinijihvoluminoznih krmiva, što može znatno smanjiti cijenudržanja i proizvodnje goveda Posebice su tu vrijedna sočna krmiva kojačesto jošpoboljšavajutek i uzimanjeostale suhe pa i grubekrme,te povećavaju proizvodnjumlijeka.

Voluminozna krmiva dajuse u ograničenimkoličinama prema vrsti i probavljivosti, kao i u odnosu na dob i proizvodnjuživotinja.Sočna krmiva u prevelikim količinama mogu izazvati proljev, a suha krmiva začepe(opstipaciju i atonijuburaga).Treba napome-

Cijenautrošenih krmiva za hranidbu mliječnihkrava obično iznosi oko 50-60% od cijenemlijeka.Može se reći da se cijena mlijeka i goveđegmesa određuje već na njivigdje se proizvodi krma To jerazlogšto stočari moraju sami proizvoditi veći dio potrebnih krmiva za prehranustoke, i to krmiva s visokim prinosima i dobre hranidbene kakvoće Hranidba govedamože biti jeftinijaunatoč potrebama za velikim količinama krmiva,zahvaljujućiprobavnomsustavu pre- živača kojiuz pomoćburagovih mirkoorganizamadobro iskorišćujujeftinijagrubavoluminozna krmiva (smnogo sirovih vlakana):sijeno,slamu,kukuruzovinu, kao i drugavoluminozna krmiva s mnogo vode (sočna i vodenasta krmiva):pašui zelena krmiva,repu i sirove repine rezence, krumpir,pivski i voćni tropislično Ranim navikavanjem goveda, već u razvojnoj dobi teladi i junadi,može se povećatizap-

Tablica

100-150

150-300

Tovna junad

100-150 kg tjelesnemase

150-300 kg tjelesne mase

300-420 kg tjelesnemase

420-520 kg tjelesnemase

+ količine u laktaciji

nuti da su suha voluminozna krmiva s mnogo sirovih vlakana (celuloze i lignina) u izvjesnim količinama uvijekpotrebna u hranidbi preživača, a i u visokoj proizvodnjimlijeka,jerodržavaju rastresitost buragovasadržaja, potičupreživanje i razvojburagovihmikroorganizama i povećavajumasnoću mlijeka.Mogu se davati oko 50-90% u krmnim obrocima,prema dobi i proizvodnjiživotinja(Tablica1).

Veliku ulogu u probavipreživača imajuburagovimikroorganizmi. Buragovimikroorganizmirazgrađujuenergetskakrmiva, pa i teško

(Piatkowski1983)

probavljiveugljikohidrate, do masnih kiselina, a bjelančevine do aminokiselina i amonijaka. Tim sustavom probaverazgrađuju se mnoga manjevrijednakrmiva i pretvaraju u biološki vrijedne sastojke, što se u suvremenim tehnologijama = hranidbe goveda obilato koristi.Tako se u velikim količinama mogu dobro iskorišćivati mnoga manjevrijedna krmiva kao sporedniproizvodi iz poljoprivredneproizvodnje i ostaci iz ratarske proizvodnje i prehrambene industrije.

Osnovni jezadatak da se u govedarskojproizvodnjidobijeviše mlijeka i mesa s manjimtroškovima i nižom cijenomutrošenih

krmiva To se može samo iskorišćivanjemprirodnihbioloških sposobnostigoveda i mikrobne probave.Dakle, u hranidbi goveda vrlo jenerazumno trošiti skupa, lakoprobavljiva -krmiva visoke kakvoće (koncentrate) u većoj količini kao osnovna krmiva,koja će buragovimikroorganizmi razgrađivati do masnih kiselina i kao takve koristitiu sintezi ireprodukcijinovih mikroorganizama ili u metabolizmu za proizvodnju.

tojegenetičkesposobnosti goveda

Krepkakrmiva dobre kakvoće treba koristiti samo za višu proizvodnjumlijeka ili za intenzivniji prirasttjelesne mase u proizvodnji mesa, naravno ukoliko za to pos-

Slično se može reći i za bjelančevine u hranidbi goveda. U buragupreživača se s buragovim mikroorganizmimarazgrađuje oko 60-90% bjelančevina hrane sve do amonijaka i kratkolančanih masnih kiselina Mikrobnom sintezom iz tih spojevastvarat će se novi mikroorganizmikojizatim s hranom dospijevaju iz želuca u crijevo,gdjese fermentativno razgrađuju kao bjelančevine. Na tajnačin stvorene bjelančevine buragovihmikroorganizama, kada dospiju u crijevo,zadovoljavaju potrebegoveda za bjelančevinama

AGROBILO

43000 BJELOVAR, Osječka 104, Tel/fax 043/231-182

TRGOVINA SPECIJALIZIRANA ZA PRODAJU TRAKTORA, POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE, REZERVNIH DIJELOVA

Iznašegasortimanaizdvajamo

* traktora Universal (kredit),ovlašteni distributerBjelovarskobllogorske županije * traktore "Tomo Vinković" * plugove,prskalice,sijačice, tanjurače,okretače sijena,rotokopačice, kose, prikolice, itd program "LABINPROGRES"motokultivatori+ priključci + dijelovi za kose, okretače sijena * izbor guma za traktore Barum - ležaji,filteri,remenje * kompletanasortiman rezervnih dijelova za “TOMO VINKOVIĆ", “ŠTORE","UNIVERSAL","FIAT", *LABINPROGRES",“ACME",“LOMBARDINI"

Rezervne dijelovešaljemoputem pošte

za uzdržne potrebe i nižu proizvodnjumesa i mlijeka. Samo manjidio bjelančevina i aminokiselina iz hrane izbjegne razgradnju u buragu i dospijeva u crijevo,gdje se također fermentativno razgrađuje.Međutim,tim načinom,prekopretvorbe u mikrobne bjelančevine,goveda su velikim dijelomneovisna o kakvoći bjelančevina u krmivu Dakle,mikrobna razgradnja i sinteza bjelančevina u buraguuzrokom su slabom iskorišćivanju kvalitetnih bjelančevina iz hrane, jer se najvećimdijelompretvaraju u manje kvalitetne mikrobne bjelančevine.Stoga se u hranidbi odraslih =preživačapreporuča uporabavećim dijelomjeftinijih bjelančevinaslabijekakvoće, te spojevanebjelančevinastog dušika (NPN spojeva):amonijaka, uree, BENURAL-a S i sličnih dušičnih spojevakojiće zadovoljitipotrebeburagovihmikroorganizama, a time i uzdržne potrebe goveda i nižu proizvodnju mlijeka.

se reprodukcijaburagovihmikroorganizama i ujednosnižava cijenakrmnih obroka. Mišljenja dasu NPN spojevi(urea) u hranidbi preživačaštetni za zdravlje životinja i okoliš su bezrazložna, jerako se NPN spojevipravilno upotrebljavaju,posebice ako se dajeurea kao BENURAL S, njihovojekorištenjefiziološki i gospodarskipotpunoopravdano. Uostalom, i s "najboljom" hranom treba uvijekpravilnopostupati iz gospodarskihrazloga, ali i zbog zdravljaživotinja.

zadovoljavati.Ribljebrašno i mesne bjelančevine za preživače su teško probavljivi i također vrlo skupi.

Za telad i krave nekih pasmina (crnošarene HolsteinFrisien) u uvjetimavisoke proizvodnje mlijeka,posebice za sirarsku proizvodnju,treba na posebannačin sastavljati krmne oborke i davati krmne smjese s više kvalitetnih bjelančevina,sojinomsačmom i zaštićenim esencijalnimaminokiselinama Tu valjaistaknuti aminokiselinu metionin koja se mora davati u zaštićenom obliku (MEPROM M 85 - Degussa,SMARTAMIN M - Rhone Poulenc).

Za višu proizvodnjumlijeka i intenzivniji rast tjelesne mase teladi ijunaditreba ipakdavati i izvjesnu količinu bjelančevinavisoke biološke vrijednosti iliesencijalne aminokiseline,posebicelizin, a još više kod govedametionin One morajupo mogućnostibiti zaštićene (protektirane) da bi se zaštitile od razgradnjeburagovim mikroorganizmima i očuvale za fermentativnu razgradnju u crijevu("bypassproteini").

U prilogNPN spojevatreba reći da oko 28-30% buragovihmikroorganizamakoristi isključivo amonijak za svojureprodukciju. Stogase NPN spojevi, kao urea i BENURAL S,morajudavati u ograničenojkoličini, samo koliko je potrebnoburagovimmikroorganizmima, a to je30% od ukupnih bjelančevina iz osnovne krme Zamjenomdijelapravihbjelančevina sa NPN spojevimaolakšava

Na istinačin, u specijalnimproizvodnjama za mljekarstvo,pozornost treba posvetitiniacinu (nikotinska *kiselina ili nikotinamid) kao i drugimvitaminsko-mineralnim pripravcima.

Primjerice, soja i sojinesačme su suviše skupe,jerim se visoka biološka i hranidbena vrijednost nepotpunoiskorišćuje u hranidbi odraslih preživača. Treba ih više davati u hranidbi teladi i krava vrlo visoke proizvodnjemlijeka. Odraslim preživačimajedovoljno davati pretežito NPN spojeve (BENURAL S)i jeftinijebjelančevine iz sačme suncokreta i sjemenauljanerepice,kojeće kakvoćom i cijenomuglavnom

Sva posebnaulaganja u skupe sirovine i pripravke za hranidbu govedamorajuimati temelj u proizvodnji(prirastutjelesne mase, mliječnosti, kakvoći mesa i mlijeka,plodnosti i slično). Kod toga uvijektreba računati s probavom u buragu i buragovim mikroorganizmima i uvažavati fiziološki susatav probavekod preživačakojiima gospodarske prednosti u odnosu na druge životinje, ali i izvjesnaograničenja zbogzdravljaživotinja.

Kloniranje

živih bića

nespolni način razmnožavanja

Piše: Dr. Ivan JAKOPOVIĆ

Uvod

Živise svijetrazmnožava rasplođivanjem, pričemu se spajaju muška i ženska spolnastanica

To jedosad jedininačin stvaranja novih generacijaorganizamakoji se nalaze na višem stupnjurazvoja.

i sablazni, od emocija do razuma To jei razumljivo, jerse iz tog znanstvenoguspjehamože procijeniti da jeblizu vrijemekada će se moći klonirati i čovjek, budući da ovce pripadajuskupini sisavaca u koju se ubraja i ljudsko biće.

razvojstanice, dok se u jezgri nalazi ukupnanasljedna tvar koja određuje sve osobine živogorganizma.

Da bi se spoznao smisao kloniranja i utvrdile razlike između ovog i uobičajenognačina razmnožavanja,treba prikazatiosnovnu građustanice i način njenog umnožavanja te rasta organizma.

Nijedandrugioblik razmnožavanjanijebio moguć.Zahvaljujući tome osigurana jestalnost razvoja živih bića, ali iodrživa raznolikost među njima.Valjaznati da se prilikomzačetka novoga života polagenetskeosnovice nasljeđuje od oca a polaod majke,što doprinosipovećanjuraznolikosti (varijabilnosti) nove generacije.

Raznolikost u stočarstvu osnovica jegenetičkognapretkajerse iz sveukupnogbrojagrlauvijek mogu izabrati ona najbolja.

U veljači ove godineobjavljena jevijest da su znanstvenici uspjeli načiniti živo biće, u ovom slučaju ovcu nazvanu Dolly,nespolnim načinom razmnožavanja. To je životinjagenetičkapreslikagrla kojeodraniježivi i od kojegje uzet ukupangenetičkimaterijal.

Staničnagrađa Živise organizamsastoji od velikogbrojaosnovnih jedinki, stanica. Svaka jestanica obavijena staničnom ovojnicom.Unutar ovojnicenalazi se tzv citoplazma, žitka masa s više različitihdijelova (organela) te jasnoodijeljenom staničnom jezgrom.

U citoplazmi se odvijanajveći dio fiziološkobiokemijskih procesakojiosiguravajuopstanak, rast i

Ta se vijestvrlo brzo proširila svijetom,jerpredstavlja nešto novo, nešto što se dosad nijedo- |Citeplazme godilo u područjurazmnožavanja Živih bića,posebicesisavaca O ovome su događajusvojemišljenje iznijelimnogi,od političara do svećenika, od znanstvenika do neupućenih.Reakcije su bile različite, od oduševljenja do skepse

Nasljedna se tvar u jezgrisastoji od kromosoma koji su građeni od specifičnihorganskihmakromolekula DNK (desoksiribonukleinska kiselina). U svakoj se stanici organizmanalazi ukupnanasljedna tvar kojase umnožavanjem stanice i daljesama umnožava. Umnožavanjesomatskih stanica živogorganizmanaziva se mitoza. Od vremena do vremena normalno razvijenastanica se procesom mitoze dijeli na dvije nove stanice, pričemu se nasljedna tvar podijeli i umnoži tako da one opetimaju istigenetičkisastav, jersadrže isti brojkromosoma kao i stanica majka.

Razmnožavanje živihbića

Živabića na višem stupnjurazvoja razmnožavaju se spolno,tako da se muška i ženska spolnastanica spajaju.Spolnestanice nastaju u posebnimorganima,jajnicima kod ženske i testisima kod muške jedinke.

Oplodnjapredstavljaprocesspajanjadvijugameta,jednejajne stanice (ženskidio) i muške spolne stanice (spermij).Pritom je najvažnije da se sjedinjujegenetički materijal,nasljedna tvar jedne i drugestanice Spajanjemgameta nastajeoplođenajajnastanica kojase naziva zigota, a u kojoj

Slika 1 Građa stanice

dioničko društvo

telefoni:

033/721 513

722 707

721 168

721 212

721 352

724 507

KORISTITE

VITREXOVE

MUZILICE

JER SU HRVATSKI

PROIZVOD EUROPSKE KVALITETE

STROJ ZA MUŽNJU KRAVA VT-5/2k

KoristiteVitrexovumuzilicusa pulzatoromivakuum pumpom:

- jeropslužujefarme do 20 krava

- jerjegarantiranokvalitetnakao i sve uvozne muzilice

- jerjojjeosiguranservis isključivokod Vitrexa - jerjepokreće monofazni elektromotor

- jerjojjecijena8.600,00kuna u trgoviniVitrexa

se nalazi nova genetskaosnovica od kojepolovicapripadamajčinoj a polovicaočevojstrani Tako izgrađenorganizam po svojimosobinama predstavlja novu genetičkujedinkujersu njegove osobine određene kombinacijom genetičkogsastava oba roditelja.

Rast i razvojorganizma

Zigotavrlo brzo nakon nastanka prelazi u razdobljeintenzivnog umnožavanja,dijeljenjm, za normalnu stanicu uobičajenim načinom,mitozom. Svaka novonastala stanica zametka dalje se dijelitako da u svakom ciklusu dijeljenja na krajunastanu dvije nove stanice kćeri kojeimajuisti brojkromosoma,što znači i isti genetičkisastav specifičan za tu vrstu živih bića

Zakonitost razmnožavanjajedan jeod temeljaživogsvijeta. Ona jeosiguralaraznolikost, tzv. varijabilnost unutar vrste Bez varijabilnosti ne bi bilo napretka živogsvijeta, jerbi on stao usvome razvoju. Za takav svijetvrijedi tvrdnja da se u rasplođivanju dobivajujedinkeslične roditeljima koje,međutim,nisu njimapotpunojednake.Jednom dobivena zigotaposlijeprolazi sve uobičajenefaze rasta i razvojaživih bića i ni u čemu se ne razlikuje od živih bića nastalih uobičajenim načinom rasplođivanja.

Temeljna načela kloniranja

Tijekomtogarasta nakon nekog vremena dolazi do =procesa diferencijacije tkiva U tom se razdobljudotad potpunojednake novonastale = stanice zametka počinjuusmjerenodijeliti, tako da sudjeluju u izgradnjirazličitih tkiva i organa novog organizma. Tako neke stanice služe za izgradnjukosti, a druge za izgradnju probavnihorgana, mozga, reproduktivnih organa i drugog.Iako se one daljerazvijaju u specifičnim smjerovimaizgrađujućipojedina tkiva i organe, zajednička im je osobina da sve, bez obzira kojem organu pripadaju,imaju u jezgri sveukupnigenetički sastav Ta diferencijacijastanica, započeta u embrionalnom razvoju, ostajedaljetijekomcijelogživota jedinke.Odrasli organizamobnavlja se daljedijeljenjemstanica mitozom, a samo reproduktivni organi(ovarij i testisi)proizvode specifičnespolnestanice koje imajuupolamanjekromosoma (nkromosoma), a služe za začetak novog organizma.Sve druge stanice u organizmuimajunamjenuodržavanjaizgrađenog organizma.

da ne postojirazlika ni u genetičkojvarijabilnosti između ta dva bića

Temeljnajeidejakloniranja da somatska stanica s potpunimgenetičkim zapisom(2n kromosoma) u određenim uvjetima poprimiosobinu zigote,oplođene jajnestanice kojatakođer ima 2n kromosoma To znači da se ta stanica daljeumnožava kao nediferencirana stanica kojaprolazi sve faze embrionalnograzvoja tipičnog za normalno začeto živo biće U kasnijoj fazi embrionalnog razvojapostupnodolazi do diferencijacije,nastajuspecifični organi,odnosno diferenciraju se pojedinestanice kojesluže njihovoj izgradnji.

Kloniranjepredstavljanespolno umnožavanjeorganizmatako da se dobijejedinkakojapo genetičkom sastavu potpunosliči jedinki od kojepotječenasljedna tvar To znači da jegenetička 0snovica jednog i drugogorganizma u potpunostiista, iz čegaproizlazi

Tako postavljeno načelo kloniranjaživih bića,prilikomčegase od somatske stanice dobijezigota, nijezasad mogućeostvariti na jednostavan način. U slučajukloniranja ovce Dolly,poduzete su bile određene mikromanipulacije jajnomstanicom i genetičkim

Slika 2 Tijekprovođenjakloniranja

materijalom, ali se pritomuvažilo temeljnonačelo: nova jejedinkagenetička kopijabića od kojegpotječe nasljedna tvar.

Kloniranje

ovce

Dolly

Ovca Dollynastala jetako da se iz stanice vimena ovce stare 6 godinauzela somatska stanica sa 2n kromosoma kojajeprimarnoslužila rastu i funkcio-

Dolly s ovcom kojajekorištena niranjunjezina vikao zamjenamajketijekomIntrauterinograzvojamena Iz te stanice preciznomtehnikom mikromani-

pulacije uzeta jeiz jezgrenasljedna osnovica,koja je zatim prenesena u nezrelu jajnustanicu ovce izkojejeprijetogauklonjena jezgra. Na tajjenačin dobivena stanica koja se sastoji od citoplazmeneoplođenejajne stanice i od jezgrekojau sebi nosi nasljednuosnovicu ovce od kojejezgrapotječe.Tako formirana stanica prenesenaje u reproduktivni sustav drugeovce kojaje u istojfazi reproduktivnog ciklusa, te se dalje u njojrazvijala kao normalno oplođenajajna stanica. Zatim se daljedijelila u ranom embrionalnom razvoju, a kasnije se diferencirala u pojedina tkiva i organe kao i svaka druga oplođenajajnastanica. Rezultat jebio da se nakon 148 dana dobila jedinka, ovca Dolly,kojajepo nasljednojosnovici potpunapres- lika ovce davateljicestanice

Tel: 043/878-059

Tel/fax: 878-034

PROIZVODI OPREMU ZA STOČARSTVO

* hidrauličkioperacionistolza krupnu stoku* stojnice za čišćenjepapaka ikopita * napravaza teljenjekrava(2 tipa) * stajališta za stoku(3vrste veza ) * dermo ležišta za štale - slobodnodržanje * sve tipovepojilica e * automatskehranidbenestijene * sistemi za izgnojavanje * ostalisitni priborpotreban u stajama

ZA SVE PROIZVODE DAJEMO GARANCIJU 2 GODINE!

Slika 3. Ovca

Piše: Dr

StjepanBANOŽIĆ

Godine 1955 kod ljudijezabilježenoviše od 20.000 novih slučajevatuberkuloze. Od tada pa do kraja1995 brojoboljelih stalno opada, pa sada otprilike oboli 45 ljudi na 100 000 stanovnika. Moglobi se reći da jestanje kod nas zadovoljavajuće, ali u usporedbi s razvijenimzemljamajoš je previšeoboljelih. U Skandinaviji jenpr 4,8 - 8 oboljelih na 100 000 stanovnika, a u zemljama zapadneEurope10 - 20 na 100 000 stanovnika

mlijeka se smanjuje,mlijekopostajevodnjikasto,prozirno i krpičasto Količina masti i kazeina opada,dok količina albumina raste

U Naredbi o mjeramazaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti za 1997 za tuberkulozu pišeslijedeće:

Tuberkulozu vimena uvijektreba smatrati otvorenom, jerse uzročnih tuberkuloze redovito izlučuje mlijekom.

I mlijekokrava sa zdravim vimenom može sadržavati klice tuberkuloze ako krava boluje od otvorene tuberkuloze dišnih,probavnih,mokraćnih i spolnihorgana. U tom slučajuklice tuberkuloze dospijevaju u mlijekoprekoizlučevina oboljelihorgana putemnečistoća (štalskaprašina),kojom se mlijekoonečisti za vrijeme podojaprekoonečišćenogposuđa i pribora.

S gledištahigijenemlijeka, tuberkuloza vimena jeod najveće važnosti za prijenosklica tuberkuloze na potrošače. Kod tuberkuloze vimena nezgodno je to što ona često počinje neopazice i tjednimaostajeneprimijećena od vlasnika i osoblja u štali, a pritomistovremeno može sadržavati velik brojklica tuberkuloze i vrlo jeopasnapozdravlje potrošača.Dovoljnojeda u štali bude samo jednaoboljelakrava, pa da se mlijekocijelogastada zarazi klicama tuberkuloze

Količina,općasvojstva i kemijski sastav mlijeka se u početkuoboljenjavimena gotovouopćene mijenjaju ili su promjeneneznatne Međutim,kad tuberkulozni proces uznapreduje, =količina

“Obvezna općatuberkulinizacija govedastarijih od šest mjeseci mora se provesti od 30. rujna na područjimažupanija:Ličkosenjske,Istarske,Primorskogoran-ske,Zadarskokninske, Šibenske, Splitskodalmatinske i Dubrovačko-neretvanske.

Sva rasplodnagoveda u uzgojima brojnijim od deset grlatuberkulinizirat će se na cijelomteritoriju RepublikeHrvatske do 30. rujna.

Sve rasplodnesvinje u uzgojima brojnijim od petnaestkrmača, nazimica i nerastova, tuberkulinizirat će se na cijelomteritoriju RepublikeHrvatske do 31 svibnja.

Može se dogoditi da tuberkulozne klice prodru u krv iz tuberkuloznog procesa u bilo kojemorganu i putem krvi dospiju u vime, odakle budu izlučene mlijekom, a da pritomvime i ne oboli.

Za obnovu uzgojanijedozvoljeno koristiti goveda i svinjekojiprethodno nisu tuberkulinizirani.

Ovlašteni veterinarski inspektori u klaonicama morajuvoditi posebnu evidenciju o svakom utvrđenom slučajutuberkuloze goveda i svinja te o nalazu i o mjestu podrijetlatuberkulozne životinje izvijestitinadležnogveterinaskog inspektora.

Najsigurniji putza proizvodnju mlijekakojeneće sadržavati klice tuberkuloze jesttuberkulinizacija svih goveda u štalama u kojima se drže muzare Svako grlo u štali kojepozitivnoreagira na tuberkulin može biti izvorom infekcije mlijekaproizvedenog u tojštali klicama tuberkuloze i zato ga treba ukloniti iz uzgoja.

Patoanatomska dijagnoza mora se potvrditi u ovlaštenom laboratoriju.“

pretraga mlijeka

Piše: Dr. StjepanBANOŽIĆ

Mikrobiološka pretraganajvažnijaje metoda dijagnosticiranja upalavimena. Da bi se dobio rezultat bakteriološke pretrage, uzorke mlijekatreba poslati u neki od veterinarskih zavoda. Uzorke obično uzima veterinarski stručnjak - iako jetajposaojednostavan, on se mora obaviti strogopravilno.Uzorke mlijeka ilibolesno promijenjenogsekreta iz vimena treba uzimati tako da nikakve drugeklice ne dospiju u njihbilo iz zraka, s ruku, s nečistih epruveta,čepa i sl.,jerse te klice izvana mogu raširiti i prekriti pravog uzročnika upalevimena, pase dobiva pogrešanrezultat, a na temeljunjegase poduzima pogrešnoliječenje.

Kako uzimati mlijeko za bakteriološku pretragu

uzorci mlijeka od više krava,tada treba nakon svake krave ruke opratialkoholom.

Prilikom uzimanja uzoraka mlijekavime u prvom redu treba dobro oprati i osušiti, a neposredno prijeuzimanjauzoraka sise dezinficirati alkoholom (70%), i to tako da natopljenomvatom alkoholom kružnim pokretima najprije dobro očistimo vršak sise i vanjskiotvor sisnogkanala, a zatim ostali dio sise. Poslijetoga se jedando dva mlaza izmuze u posebnuposudui kasnije se neškodljivoukloni. To se radi zbogtogada se uklone klice koje se nalaze u sisnom kanalu i koje su došle izvana, a ne morajubiti uzrokom upale.Ako se uzimaju

Uzorci mlijekastavljaju se u epruvetekojesu sterilizirane na 120, začepljenesterilnim čepom.

Nijedobro uzimati mlijeko iz muzlice ili samo podmetnuti epruvetupod mlaz mlijeka dok muzač muze Uzimateljmliječnih uzoraka obično sjediili čuči s desne strane krave i desnom rukom drži epruvetu s čepomokrenutim prema tlu Zatim je odčepimalim prstom i dlanom lijeveruke (čep u tom položaju ostaje za čitavo vrijemedok se

ne izmuze mlijeko).Unutarnja površinačepa,kojakasnijedolazi u dodir s mlijekom,neka jeza čitavogpostupkaokrenuta prema tlu da na njune padajuklice iz zraka i s krave. Kad odčepimo epruvetu,ostavimo je u istom položaju,naglavce i na istome mjestu,ali je sada uhvatimo slobodnim prstimalijeveruke kojusmo u tu svrhu pomaknuli natraške do sredine epruvete. Tako jeepruvetapripremljena za daljnji rad. Tada desnom rukom uhvatimo sisu,povučemoješto više iz područjatrbušne stijenke prema sebi i punom šakom u epruvetuizmuzemo 1 - 2 mlaza mlijeka.Epruveta u tom trenutku nijeviše okrenuta prema tlu nego jeuzdignuta i leži koso,ali je

Mljekarski

ipakpoloženaviše vodoravno da plohaotvora, na kojibi mogle pastiklice, bude što manja.Vršak sise neka jeslobodan, da mlaz mlijeka ne klizi po prstima.

Carski rez

Uvježbaniuzimateljmlijekačesto može jednimmlazom napuniti epruvetu, a dovoljno je10-15 ccm Ako muzač ne može sa 1-2 mlaza izmusti dovoljnomlijeka, tada to pokušavapostići s više izmuzaja. To nijedobro,jeršto više i što duljebarata sisom, to duljedrži epruvetu uz vime,što predstavlja veću opasnost da u njenuunutrašnjostupadnu i klice iz zraka. U tom slučajuboljejezadovoljiti se manjom količinom mlijeka nego forsiranjemdaljnjemužnje upropastitirezultat bakteriološke pretrage.

Sectio Caesarea - Laparo-hysterotomia

Piše: Dr. StjepanBANOŽIĆ

Carski rez jeoperacijakojomse iz maternice rodiljeplodvadi rezanjemtrbušne stijenke(laparotomija) i stijenkematernice (histerotomije), pa se na tajnačin zaobilazi prirodniprođajni put.

Ta jeoperacija bila poznata već i primitivnimnarodima Prema starim zapisima,operacija se obavljadosta grubo,ali to jebio izraz krute nužde,jedini u slučajuzaostalogporoda. Operacija se najčešćeobavlja na krmači,kuji i mački,rjeđe na kravi, ovci i kozi, a veoma rijetko na kobili Carski rez uglavnom se primjenjuje u slijedećimpatološkimsituacijama: kada je porođajnikanal,bilo koštani ili mekani,veoma uzak;kada je grlićmaternice nedovoljnootvoren; kada rodiljaboluje od ležanja prijeporoda;kada jeplodnakazan ilijeabnormalno velik;kada se ne može ispravitinepravilnipoložajploda;kada nijemoguće ni na kojidruginačin pomoćirodilji.Carskom rezu se pribjegava samo onda kada je, u odnosu na drugemetode pomaganjapri porodu,ostao jedinamogućnostda se pomogne životinji. Embriotomijom se spašavaživot samo rodilje, a carskim rezom i rodilje i ploda.

Nakon što se u epruvetuizmuzlo dovoljnomlijeka,epruveta se uhvati desnom rukom, a lijeva se ruka pomaknedo otvora kako bi se čep,kojijošuvijekleži ispod savijenogmalogprstalijeveruke, utisnuo u otvor epruvete.Ljevaci tajposao rade na istinačin, samo s izmijenjenomulogom ruku Opisanijepostupakjednostavan, iako se na prvipogled ne čini tako

Na kraju na svaku epruvetutreba napisati ime i brojkrave te broj sise. Sise (četvrti) se obično označavajurimskim brojevima, i to: I= prednjalijeva; II = stražnja lijeva; III stražnjadesna i IV = prednjadesna U popratnom pismunavedu se svi podaci o promjenamavimena, o općem stanjuživotinje, te o promjenama na mlijeku.

Carski rez treba načiniti u prvih 24 sata poroda.Ako se obavi stručno, ne ostavljaštetnih posljedica po rodilju,kojakasnije može ponovo zabređati i normalno se poroditi.

Metodički se razlikujukonzervativni carski rez, prilikomčegase mladunčad vadi kroz načinjeni otvor na trbušnom i materičnom zidu, i radikalni carski rez, kada se kroz načinjenioperativni otvor na trbušnojstijenci vadi (odreže)cijelamaternica s plodovima.Mnogoječešći konzervativni zahvat,jeromogućuje životinji da ostane u reprodukciji.Radikalni zahvat potrebanje kad jematernica veoma oštećena (nekroza,ruptura), a plodovi mrtvi.

Životinje ne treba hraniti prijeoperacije, a niti na sam dan operacije. Tada jojtreba dati samo vode, u ograničenimkoličinama. Nakon obavljenogcarskogreza životinjama se nekoliko dana dajuantibiotici Treba im omogućiti da se odmore na čistom i suhom mjestu i treba osiguratidovoljnekoličine čiste i suhe stelje.Poslijeoperacijevaljadavati lako probavljivu i koncentriranu hranu: kravama i drugimbiljojedimadaje se kvalitetno livadno sijeno ili sijeno od mladih leguminoza,napojod posija i kukuruzna prekrupa.

U rezultatu pretragebit će navedeno o kojemse uzročniku radi (možda o grupiuzročnika), pa će se preporučitikojiantibiotik treba uzeti

Za operiraneživotinjeuglavnom su kritična prva 24 sata, a kasniji poremećaji su rijetki. m

higijensku mužnju

Piše: Dr StjepanBANOŽIĆ

Od higijenskemužnjeima malo koristi ako se obavlja u prljavoj štali i na prljavojkravi.

bakterija ako su ti poslovi obavljeni 1 sat prijemužnje i ako jenakon togaštala temeljito prozračena Gnojtreba češće uklanjati iz staje.

Telad i junad ne bi trebalo držati u štali zajedno s muzarama, a nikako svinje i perad.

Držanježivotinja u nečistim, slabo zračenim i vlažnim štalama nepovoljnoutječe na općezdravstveno stanježivotinja, pa i na mliječnost. Na higijenskukakvoću mlijeka s obzirom na brojmikroorganizama u mlijekuutječe životinja u štali utoliko nepovoljno, što nečista,vlažna i slabo zračena i mračna štala pruža uvjete za razvojmikroorganizama, a time i veće mogućnostiinfekcije mlijeka,pribora i ruku muzača prilikommužnje.Stogasu za držanjemuzara najprihvatljiviji tipovištala u kojimase može postićipotrebnačistoća, s pretpostavkomda se ta čistoća i održava

Iznošenjegnoja,nastiranje i zračenje oštale potrebnoje obavljatinajmanje1/2sata prije mužnje.Ako se gnojuklanja i štala nastire za vrijememužnje, u jednojminuti u muzilicu pada 20 000 bakterija, a samo 1 000

U štalama muzara treba češće dobro čistitii pratištalske zidove pregrade i jasle.Jasle se moraju dati lako čistiti. Odvodni kanali za mokraću morajubiti nepropusni,a mokraća mora slobodno i brzo otjecati.Štala ne smijebiti u neposrednoj vezi s nužnikom.

U štali treba poduzeti sve moguće mjere da se krave zaštite od muha (plavastakla na prozorima, zaštitne mreže na prozorima, prskanjesredstvima protivmuha). Muhe kojese ljetipojavljuju u masama ne samo da muče životinje nego prenose uzročnike bolesti imnoštvo ostalih mikroorganizama.Na jednoj muhi nabrojeno je500 milijunabakterija.Suzbijanje i uništavanje muha u štali ne samo da osigurava veću čistoću mlijeka, već je u štalama bez muha proizvodnja mlijeka po kravi veća Sobne muhe kojene sišu krv smanjujuproizvodnjumlijeka do 3%,a one koje sišu krv mogu smanjitiproizvodnjumlijeka za 10-40%. Stelja ne smijebiti gnjila,pljesniva ili kako drukčijepokvarena.Podovi u štali morajubiti nepropusni.

U brizi o čistoći prilikomdobivanjamlijekaveliku uloguigranjega muzare Ona se u prvom redu sastoji u održavanjučistoće kože vimena i njegoveokoline, te stražnjih nogu i repa.

Rep za vrijememužnjetreba biti dobro podvezan,najbolje ga je pričvrstiti za nogu. Neki gospodari rep za stalno zavežu uzicom za žicu iznad krava,tako da dok životinjastoji, rep ostane u prirodnom položaju, a kada legne ne pada na zemlju,već ostane privezan i tako se ne prlja.

Prikladna odjećaza vrijeme mužnjejebijelikaput,pregača, kapicaili rubac na glavi, a može i posebno,čisto odijelo. Ako toga nema, onda bar odijeloprije mužnjetreba dobro istrestii očetkati. m

Razvoj govedarske

proizvodnje (nastavak iz broja 5/97)

Piše: StjepanDENEŠ,dipl.ing.

k) Praćenje otkupa i proizvodnjes kapacitetima prerade mlijekai proizvoda od mlijeka

sadašnje i nakon 5 i 25 godina sa snabdijevanjem 60% stanovništva

krugova potrošačamliječnih specijaliteta kojećemo uvoziti putem oko 50-70 mil litara mlijeka.(Napomena: u bivšem sustavu otkupiz BiH,Slovenije i Srbijedanas smatramo uvozom koji se kretao, od 1980 do 1990 oko 35-40 mil litara i skoro toliko uvoz roba - proizvodapretežito iz Slovenije).

Ovogaputaskrećemo Vam pozornost na tri posljednjastupca prethodnetablice,pod "urbana potrošnja",koji određujui potrebne = kapaciteteprerade mlijeka za 25 godina.

R Hrvatske (2,800.000stanovnika),70% (3,290.000) i 80% (3,760.000), ovisno o stanjutranslokacijegrađana i organizacije tržišta Zbog konfiguracije po- vršina u R. Hrvatskojvjerujemo da će jošdugobiti potrebnosnabdijevati 80% pučanstvamliječnim proizvodimaindustrijskog podrijetla, te nam se čini najvjerojatnijipostotakopskrbljivanja stanovništva od 70%

U područjuproizvodnje,posebice otkupamlijeka,razmotrit ćemo problem u interakciji s preradom mlijeka za rečenu potrošnju od 280 litara p/cza 25 godina,prema strukturi proizvodnjekojaće biti dana za 25 godinana bazi sadašnjih 180 litara p/ci za 25 godina,dakle za 20 godina na 280 lit p/c.Kako već rekosmo,rast potrošnje, u nacionalnim okvirima s oko 2% godišnjimtrendom,neće se poklopiti s potrebom prerade iotkupa u istom postotku. Naime,prerada i otkupmlijeka bit će u funkcijiprelokacije stanovništva sa sela u gradiće i gradove i postupnosve veće potrebesnabdijevanjagrađana RepublikeHrvatske proizvodima industrijskeproizvodnje.

Bilans mlijeka:

Kako bismo dobili pravusliku, najprijećemo dati prosječnu potrošnjuurbanogstanovništva (proizvodnjuseljaka za snabdijevanjestanovnika sela nećemo iz razumljivihrazlogaovdjetretirati). Prema našim pokazatelji-

Proizvodnja telad posiše

ljudskupotrošnju

Urbana potrošnja

Potrošnjasela

Ti se procesizakonito odvijaju svugdje u svijetu do potrošnje industrijskeprerademlijeka od 90% ukupnenacionalne proizvodnje mlijeka.

U našem prikazudat ćemo najprijepredvidiveodnose u bilansu proizvedenogmlijeka kod

Podaci za 1995 godinu u startu nisu sveobuhvatni,jerjeprisutno oko 130-150 mil litara proizvoda od uvoznogmlijeka, a nakon razdoblja od 5 godinaeliminacijom uvoza, potrošnjom od 165-180 lit P/cbit će jošuvijekpotreban neznatan uvoz specijalnihproizvoda za turističku potrošnju i (netako kao danas)potrošnjuodređenih

ma potrošnje na području R Hrvatske u 1985/1987. i 25 godina u većim gradovimabili bi na razini potrošnje SR Njemačke u 1994 godini,što u R. Hrvatskoj, vjerujemo,možemo doseći, a ona jei(potrošnja 280 litp/cgodišnje) blizu fiziološkogoptimuma u normalnojprehranipučanstva.

Dakle,potrošnja(predvidiva i ostvarena) bila bi:

[Skupina proizvoda

i Pasterizirano mlijeko

ovoNonaon

Sterilizirani proizvodi

Jogurt | kiselo mlijeko

Ostali ferment kiseli proizvodi

Vrhnja 12, 20 i 35%

Maslac

Svježi sir i namazi

Polutvrdi | tvrdi sir

Topljeni sirevi

Ostali i obrani prah

Potrošnja85/87 god.

Potrošnja

It, kg p/e

sjetimo se: 1978 - 1980 nesinkronizirani otkupi potrošnja i reprodukcije - gubicimljekara).

Pokazatelji = izgledajumanje vjerojano s današnjeggledišta.

Nitko ne jamčida će potrošnja

za 25 godinabiti upravo onolika

okvirima i s velikom

Potrebni kapaciteti u 0/000 Vkg + koef sezonskog snabdijevanja turizam -

Dosad, s položaja = gledišta mogućegvariranjaobuhvaćenog brojapotrošača - 60%, 70% ili 80% od ukupnogbrojastanovnika kakvi bi morali biti za 25 godina, prehrambenikapaciteti u R Hrvatskoj u odnosu na postojeće 1985/1995.godine i u odnosu na predviđenupotrošnjuproizvoda od mlijeka(poglavistanovnika) morali bi biti: zimaljeto| dr

dozom sigurnosti i ne .većom 1984/1985.g. potrošnjom od preračunatih 280 lit p/cgodišnje.

Za nailazeće potrebnekapacitete prerade, u odnosu na sada instalirane (sukladno tome uglav-

Pasterizirano mlijeko

Sterilizirana mlijeka

Jogurt i kis mlijeko

Vrhnja 12, 20 | 30%

voNoaaon=> nom je razvijen i otkup i Svježi sirevi i namazi proizvodnja i poi mljekarama)

Ostali fermen proizvodi

Maslac - sva pakiranja

Topljenisirevi

trebalo bi osiguratiodnosno | | 49 logtati i dehidrir proizv sinkrono pratititrendove razvoja sirovine i ulagati u proširenje starih i podizanjenovih kapaciteta prema prethodnousuglašenim programimavlasnika mljekara (kao i svugdje u svijetu) u udruženju, a s ciljem da se ne bi

pogrešnoulagaokapitalkojibi, ako se ne bi usuglašenoulagalo, uzrokovao bespoštednubitku na tržištu i samouništenjepojedinih subjekataprerademlijeka(pod-

Ostatak masnih jedinicadobiven tipizacijommlijekakod proizvodnjesvježihsireva,mlijeka, sireva i dehidriranih proizvoda, osiguravaju kod 60% potrošnje

Sadašnji kapaciteti

a Pasterizirano mlijeko

Sterilizirana mlijeka

Jogurt i kis mlijeko

Ostali fermen proizvodi

Vrhnja

Maslac

Svježi sirevi

Polutvrdi i tvrdi sirevi

Topljenisirevi

Ostali | dehidrirani proizv

+

Budući Skupina proizvoda kapaciteti

samo 7.756 tona maslaca pa bi ostatak, ako ta potrošnjauslijedi, trebalo uvesti.

Mogući=gospodarstvenici, po- sebice oni postojeći, morat će o predviđanjimaodnosno o trendu rasta potrošnje sa 180 na 280 lit p/evoditi računa da ne prekapacitiraju ili podkapacitiraju izgradnjupreradbenihobjekata ili proizvodnihlinija. Radi zornosti dajemo podatakrazlike ovog

trenutka instaliranih kapaciteta i onih predvidivih za 25 godinakod 70%tnog snabdijevanjapučanstva odnosno 3,290.000potrošača

bezmasni i punomasniprah)kao i razlike uvezenog i kod kuće proizvodenogmaslaca

Iz podataka u posljednjemstupcu orijentacijski se sagledavapotreba u kapacitetima u 0/000litara mlijeka s napomenom da zbroj iznosi više od 921,1mil litara, i to zbognepoznanice - proizvodnje dehidriranih proizvoda(odnos

Mislim da jepotrebnojošjednom upozoriti da namjeraovih predviđanjanijebila prihvaćanje, već davanjepodlogeza buduće rasprave i utvrđivanjepojedinih programakojiproizlaze iz ove građe. m

5. međunarodni bjelovarski sajam

poljoprivrede i prehrane

Gudovac - Bjelovar, 05/07. rujna 1997.

Piše: StjepanBRLEK,dipl.ing.

Bjelovarskobilogorska županija spada u razvijenijepoljoprivredne županije s naglašenorazvijenim govedarstvom i proizvodnjom mlijeka. Na tom području su mljekare"Sirela" i "Zdenka" s godišnjompreradomcca 110 milijunalitara

Na područjužupanije ima cca 40 000 krava plotkinja, od kojih se preko80% oplođujeumjetnim osjemenjivanjemilibikovima poznatogporijekla.

Bjelovarskobilogorske županije 13.

Ova,petaporedu,poljoprivredna izložba biti će u Gudovcu i poprimakarakter međužupanijske, a u zadnjevrijeme imeđunarodne.

Pod tretmanom selekcijenalazi se preko10 000 krava,što čini 30% populacije. Od ukupno340 bikovskih majkiza usmjerenu oplodnju i organiziraniperformance test muških rasplodnjaka sudjeluje sa preko90 bikovskih majki,što čini 26,5%bikovskih majki u Hrvatskoj.

Poljoprivrednepovršineobuh-vaćaju preko150 000 ha, a 80% je u vlasništvu obiteljskih gospodarstava.Ratarska proizvodnjauglavnomjenamijenjena stočarstvu, a značajna jei proizvodnjažitarica,industrijskog i povrtnogbilja.Razvijeno jeslatkovodno ribarstvo na preko3200 ha,s godišnjomproizvodnjom preko4.000 tona razne ribe, što čini 40% ukupno proizvedene količine slatkovodne ribe u RepubliciHrvatskoj.

Već desetljećima na organiziranim aukcijskimsajmovima prodaje se rasplodnipodmladak u sve dijeloveHrvatske

Na ovogodišnjemMeđunarodnom sajmupoljoprivrede i prehrane biti će zastupljeno i govedarstvo: rasplodnejunice,krave prvotelke, krave sa završenim rastom, bikovske majke,krave sa životnom proizvodnjom, kao igrla namijenjenaaukcijskojprodaji. Izlagati će se i ostale vrste stoke

U tijeku su organizacione i tehničke pripreme - odabir stoke i drugo.

U posljednjih 30 godinana područjubivše bjelovarskeregije održano je29 stočarskih izložbi od čegana područjudanašnje

Organizatorisajmapozivajupoljoprivrednike - stočare da posjete ovu manifestaciju. mH

Ministarpoljoprivredeišumarstvamr ZlatkoDominikovićsa suradnicimaposjetio Županijuvukovarskosrijemsku

Stočarstvo -

generator ratarstva

Piše: Milka VIDA

Ministar poljoprivrede i šumarstva mr Zlatko Dominiković, s pomoćnicima mr Vladom Bićanićem i Ivanom Jurošem, sredinom Županijutravnjaposjetioje vukovarskosrijemsku. S čelnicima Županije i pročelnicima ureda razgovarao jeo stanjui problemimapoljoprivrede na ovome području,obnovi stočarstva,ulaganju u obiteljska gospodarstva, = kreditiranju u konkretne programe i drugom. Posebnu pozornostobratio jerazvojustočarstva,naglasivši da je ono generatorratarstva, a time i cjelokupnepoljoprivrede. Dogovoreno je,između ostalog, da će poljodjelci s ovoga područja putem kredita do krajalipnja dobiti 1000 komada steonih junica i suprasnihnazimica koliko bude potrebno.Rečeno jenadalje da će se posebnapozornostposvetiti obnovi obiteljskihgospodarstava u takozvanom "srijemskom trokutu" i u područjukojejepod upravom UNTAES-a Pomagat će se izravno,materijalnimnačinom, a ne verbalnim, rekao jeministar

U uredu županavukovarskosrijemskog ministar Dominiković sa suradnicima održao jekonferenciju za novinare

Dominiković. Osobno će se založiti da u ovu Županiju, u kojoj se prijeDomovinskograta 60% stanovnika = bavilo poljoprivredom,dođe što više sredstava kako bi se pomoglopoljodjelcima da razvijuproizvodnjukojomse bave, da jeunaprijede na dobrobit svoju,sredine u kojojžive i države kojojjeu interesu da se što više poljoprivrednihproizvodadobiva na površinamaLijepenaše, a ne da se uvozi i ono što nikako ne bi bilo potrebno.Kreditna

sredstva kojadržava izdvaja u tu svrhu jedan su od načina pomoći gospodarstvima, dobar početak za uspješnogospodarenje.Tijekom boravka u Županijivukovarskosrijemskojministar Dominiković sa suradnicima obišao jetvornicu za preraduvoća i povrća"Vinka" d.d.,pogon"Đure Đakovića" u Županji,jednožupanjskoobiteljskogospodarstvo isela "srijemskogtrokuta" H

Stočarske izložbe u Republici Hrvatskoj

Piše: StjepanBRLEK,dipl.Ing.

Povijestpoljodjesikih izložbi u Hrvatskoj

Poljodjelskeizložbe u Hrvatskoj imajudugutradiciju.

Za vrijemeAustrougarske monarhijeod 1901-1917. u raznim dijelovimaHrvatske organizirano je107 stočarskih izložbi od čega samo jedna u Zagrebu. Za vrijeme rata u Nezavisnojdržavi Hrvatskoj organizirano jesvega petizložbi

list

(Koprivnica,Daruvar,Oborovo, Velika Gorica i Vrbovec).

organizirano je39 izložbi, od čega 1996 dvanaest

Najmanjibrojstočarskih manifestacija, svega nekoliko,organiziran jeu Hrvatskoj za vrijemebivše Jugoslavije, od čegatri u Zagrebu. Na jednoj u Milanu i Novom Sadu sudjelovali su proizvođači - stočari iz Hrvatske Prve izložbe organizirane su tek 1954 (pripreme za republičkuizložbu kojajeorganizirana 1955 u Zagrebu).

Stočarskeizložbe 1997. godine

7. Sunja 20 srpnja

8 Gudovec - Bjelovar

04 -07 rujna

Mogućasu dogovorno sa županijskimorganizacijama, usklađivanja i promjenepojedinih datuma

U organizacijiHrvatskogstočarskog = selekcijskog = centra područnežupanijskeslužbe,pod pokroviteljstvomMinistartsva za poljoprivredu i šumarstvo RepublikeHrvatske,tijekom1997 godineorganizirat će se slijedeće stočarske izložbe

U raznim dijelovimaHrvatske organizirano je u tom razdoblju (1911 stočarskih smotri,380 općinskih i 67 kotarskih izložbi.

1 Đurđevac

06 lipnja

2 Vrbovec 14 ilpnja

Stočarske izložbe obnovljene su u svim dijelovimaHrvatske 72 izložbe, od čega u nekim mjestima i po više puta.Dvanaest izložbi organizirano je1971 godine.

3. Požega 15 lipnja

4 Gorjani - 15 lipnja

5. Sv. Ivan Žabno - 24 lipnja

Stočarske = izložbe =nastavljaju svojutradiciju za vrijeme i nakon domovinskog rata Od 1992 -1996

6 Vinica - 28 lipnja

NOVO NA TRŽIŠTU

U tijeku su organizacijske i stručne pripreme - odabir grla i drugo.

Na većini izložbi biti će predvedene = kolekcije = rasplodnih junica,krava prvotelki, krava sa završenim = rastom, = bikovskih majki,krava sa životnom proizvodnjom,kao i grlanamijenjenaaukcijskojprodaji.

Izlagati će se i ostala stoka ovisno o uzgoju i interesu područja. Na nekim izložbama prezentirat će se pojedinefirme s krupnom i sitnom mehanizacijom,opremom za štale te raznim repromaterijalimapotrebnim za seljačka domaćinstva.

K RA IB U ZR G

kvalitetnestajske prostirke

Tip:

Dimenzije:

priznate od strane Njemačkog poljoprivrednog društva proizvoddugogodišnjihistraživanja načinjene su od visokokvalitetne gume s dodatnom zaštitom ne skližu se, otporne su, mekane i higijenske, lako se čiste, smanjuju opasnost od ozljeda,dugotraju

GENERALNI ZASTUPNIK ZA HRVATSKU

210

01 84 50 54

Život Rusina i Ukrajinaca u Hrvatskoj

Priredio: StjepanKEGLEVIĆ, dipl.ing.

Uvod

U želji da pozornostposvetimo svakojnašojnacionalnojmanjini kojima je Hrvatska draga

Domovina,ovoga ćemo puta opisati dva međusobno vrlo bliska slavenska naroda: Rusine i Ukrajince. Osim toga, oni su većinom marni poljoprivrednici, a mnogi od njih i izvrsni mljekari, pa je to jošjedanvažan razlog da im posvetimoovajskroman članak

djecompa oni već 1831 uvelike naseljavajuPetrovce iMikluševce kod Vukovara Ta su sela bila polaznatočka za daljnjenjihovo širenje, pa oko 1900 dolaze u RajevoSelo,Gunju,Andrijaševce,Piškorevce i DonjeAndrijevce.

Budući da jeGalicija tada bila dio AustrijskogCarstva,Ukrajinci su iz te siromašne pokrajine početkomovog stoljećalako dolazili u posavski dio Slavonije, na područjeSlavonskogBroda, Nove Gradiške, Nove Kapele te Novske i Lipovljanja. U novije doba,oko 1960.,ostavljali su Bosnu i naseljavali se i oko Vukovara

Kako bismo o njima i njihovom slobodnom narodnom životu kod nas skupilimjerodavnepodatke, obratili smo se tajnikuSaveza Rusina i Ukrajinaca u Republici Hrvatskoj(danas u Zagrebu), gospodinuSlavku BURDI, koji nas je s mnogočimupoznao, i darovao nam lijepanjihovaizdanja,pamu se na svemu najljepše zahvaljujemo.

Povijestdolaska u Hrvatsku

općinaživjelo je2 253 Rusina i 2 494 Ukrajinaca, dakle ukupno

5 747 duša Većina (60%)živjela

Prema popisustanovništva iz |jenapodručjuVukovara Jezične 1991., na ondašnjih 10 velikih | razlike između njih su male,pa

3 pa

Pradomovina Rusina jepodručje Hornica kojese danas nalazi na tromeđi istočne Slovačke,zakarpatskeUkrajine i sjeveroistočne Mađarske Odatle su, u traženju boljegživota,krenuli 1745 u plodni ali prazniBanat i osnovali prva dva veća naselja:Rusinski Krstur i Kucuru Austrijskevlasti su pomagaleširenjutogmarljivog naroda bogatogmnogobrojnom

se = rusinski = smatra = starim narječjemsuvremenogukrajinskogjezika.Pismo im jejedna vrsta ćirilice. Po vjeri su grkokatolici Ta jevjeraista kao rimokatolička, samo su obredi,odijelo i crkveni uređajiistočnogoblika Vjerskosredište im jebiskupija u Križevcima kojojjena čelu biskup monsinjorSlavomir MIKLOŠ.

društava, pa ovdjenavodimo | redovito nastupaju i na Đakonjihovenazive,mjestarada i imena njihovihpredsjednika:

1 KPD Rusina i Ukrajinaca, Zagreb - Slavko BURDA;

2 KPD "Karpati,LipovljaniMirko FEDAK;

3. KD "Ukrajina", Slavonski BrodIvan KOROPATNICKI;

Rusini i Ukrajinci u Hrvatskoj su autoktona nacionalna manjina već 165 godina,pa u Hrvatskom saboru imajusvog predstavnika u osobi mr Miroslava KIŠA. Imajusvojeosnovne škole i radioprograme.

4 KD Rusina i Ukrajinaca, Vinkovci - Đuro HARHAJ;

6 KUD Rusina i Ukrajinaca, Osijek - Silvester PAP;

6. KUD "Jakim Hardi“,PetrovciSofron KOLODA;

vačkim vezovima,Vinkovačkim jesenima, = Piškorevačkim sokacima i Međunarodnojsmotri folklora Ove godinebiti će manifestacija u Zagrebu,od 29 svibnja.

nošnje i

Dio današnjegživota te manjine je i njihovahrabra borba za slobodnu Hrvatsku, pa su velika i njihovastradanja u prohujalom Domovinskom ratu O tome je opširnoizviješćeno u 100. broju časopisaNOVA DUMKA, u članku novinara Gabrijela TAKAČA. Poginulojei nestalo 163 boraca i građana, od čega132 u samome Vukovaru. Uništeni su im domovi kulture,knjižnice, crkve,samostan, škole,narodne instrumenti Svoje domove izgubilo je oko 2.000 osoba LipovljanskiUkrajinci masovno su sudjelovali na prvoj crti bojišnjice oko svoga mjesta. Branili su ga i obranili! Posmrtno je odlikovan 21 ukrajinski i rusinski borac kojijejunački pao za slobodu svojeHrvatske

Kulturnoumjetinička društva

7 KUD "Osif Kostelnik“, VukovarVladimir ČAKAN;

8 KUD "Jakim Govlja", Mikluševci - Đuro BIKI.

U RajevuSelu postojiSekcija kojuvodi gđa.CecilijaHARHAJ.

Naši Rusini i Ukrajinci,osobito oni u selima, ne zanemarujusvoje prastareobičajepa ih održavaju za vjerskeblagdane,kirvajsvoje župnecrkve i svojeimendane Imaju "Pušćanje",posvećenje polja,"Zeleni svjata" s posvećivanjemgrobova, a sada u lipnjuslavi se "Na Ivana kupala", kad se mladež = počinjekupati u vodotocima, a djevojkepletu vijence od cvijeća i bacaju ih u vodu da ih ona odnese željenom draganu.Sve je to popraćeno posebnimpjesmama koje je prikupiopokojniprofesorVinko Žganec.One su osjećajne i tugaljive, kao i naše međimurske pjesme.Evo jedne koja će pobuditi čežnje. mnogih Podunavaca: PILA BIM Z DUNAJU VODIČKU...

Narodnakultura,jezik,pjesma i običajinajbolje se čuvaju i unapređuju u društvenim organizacijamaraznih vrsta Rusi i Ukrajinciimajuosam kulturnoumjetničkih ili prosvjetnih

Sva su društva organizirana u Savezu Rusina i Ukrajinaca RepublikeHrvatske koji se nalazio u Vukovaru. Danas im je ondjesve uništeno, pa djeluju u Zagrebu,Vodovodna ul. 19. Predsjednik je Mr Vasil SIKORSKI,a podpredsjednik Silvo DOGOGHAZI U Zagrebujei uredništvo spomenutogčasopisa kojiizlazi u 1.200 primjeraka već 25 godina, te im na tome čestitamo TajnikSaveza smatra da jeu društvima djelatno oko 1 000 članova, od čega se posebnoističu društva u Zagrebu,Vukovaru i Slavonskom Brodu. Svake se godine u drugomemjestuodržava višednevna manifestacija kulture obajunaroda,kojase sastoji od znanstvneih rasprava,likovnih izložbi, sv misa,koncerata i nastupafolklornih skupina.Uvijek sudjeluju i hrvatske skupinekao i skupinedrugihmanjina.Društva

Priredio: StjepanKEGLEVIĆ, dipl.ing.

Srpskaradikalna stranka i prijestolonasljednik ili princregent Aleksandar nisu u duši željeli vladati nikakvim demokratskim metodama, ali su ipak,zbogsvojih zapadnihsaveznika, ali i zahtjeva nesrpskihnaroda,morali glumiti neke oblike demokracije. Prema obećanjimaprigodomUjedinjenjatrebalo jeorganizirati Ustavotvornu skupštinu iliKonstituantu, kako se to onda nazivalo Ona će donijetiUstav po kojemće se u državi vladati. Ali o suštinskim pitanjima, hoće li država biti republika ili monarhija, više nije moglobiti rasprave,jerjesrpska kraljevskaobiteljKarađorđevića već stvarno vladala, a bila jevrlo omiljenameđu zapadnoeuropskim silama

Izboriza Ustavotvornu skupštinu

Komunistička partija

58 zastup.mjesta Hrvatska rep.seljačkastranka

50 zastup.mjesta

Slovenska ljudskastranka

27 zastup.mjesta Jug.muslimanska organizacija

24 zastup.mjesta

Ostale hrvatske građanskestranke prošle su loše, kao npr. Hrvatska zajednica(4mjesta),Narodni klub (7),Hrvatska težačka stranka (7), pravaši su dobili samo dva mjesta itd.

Dr Matko LAGINJA (1852.-1930.)

rodom Istranin,odvjetnik,predposljednihrvatski ban (1920.)

Izborni zakon donijeli su Privremeno narodno predstavništvo i prijestolonasljednik(starikralj Petar I bio jejošživ,ali su ga lišilisvake vlasti).Odlučeno jeda će se izabrati 419 zastupnika. Od togasu brojaHrvatskojdali 90 mjesta, s time da jeGrad Zagreb dobio 5 mjesta.Grad Beogradje dobio 6,a Ljubljana 4 mjesta. Izborno pravo stekli su muški državljani s navršenom 21 godinom, bez obzira na visinu poreza, bili pismeniili nepismeni. PovjesničarJosipHorvat duhovito je primijetio da su svim strankama odgovaraleanalfabetske mase kojimase moglolako manipulirati.

Biran jemogao biti građanin od najmanje 25 godina, ali da umije čitati i pisati.Ipak, na svakojkandidatskojlisti moralo jebiti bar nekoliko ljudi s fakultetskom ili višom stručnom spremom.Uprav- ni činovnici nisu moglibiti birani, osim ministara i profesoraprava Izbori su bili tajni i po načelu proporcionalnostikojepogoduje vladajućojstranci.

Predizborna borba bila jejaka, StjepanRadić u njojnijesudjelovao,jerjetek na dan izbora bio pušten iz zatvora Izbori su se održali 28 studenog1920. Evo glavnihizbornih rezultata:

Srpskademokratska stranka 92 zastup.mjesta

Srpskaradikalna stranka 91 zastup.mjesto

Najvećibrojglasovadobila je, dakle,Demokratska stranka koja je na izbore pošlasa jugoslavenskom idejom uz uvažavanje narodne samouprave i okupila većinu mlade inteligencije.

Komunisti su pridobilimnoštvo sirotinje i gotovocijeluCrnu Goru U Hrvatskoj, na općeiznenađenje,ogromnu jepobjedu od 230.590 glasovaodnijela HRSS slijedeći nauk braće Radića o nacionalnoj i socijalnojpravici. JosipHorvat smatra da je tim izborima u Hrvatskojdovršena velika duhovna revolucija. Međutim,glavnačinjenica tih izbora je da je za centralističko uređenje države (zapravo velikosrpsko)glasovalo nešto više od 600.000 glasača, a za necentralističko =(daljnepostojanjepokrajinskihvlada i sabora)čak 536.000 glasača. Znači,dakle, da jezboggotovo izjednačenih snaga valjalotražiti sporazumnarješenja na demokratski način,što velikosrpskim hegemonistimanijebilo ni na kraj pameti.Jugoslavijaje,po njima, morala biti samo maska za Veliku Srbiju.

Donošenje

Vidovdanskog ustava

pisaoonodobni ban dr. Matko LAGINJA

Izabrana Ustavotvorna skupština sastala se prviputa12 prosinca 1920. godinei odmah su se pojavile sve važne suprotnosti. Dvijevladine odluke izazvale su strašnu buru Prva jebila da se izabrani = zastupnici = najprije morajukraljuzakleti na vjernost, a drugada će se Ustav izglasovati samo nadpolovičnomvećinom, a ne dvotrećinskom, kako se zahtijevaloprigodomujedinjenja. Radić jeodmah sa svojih 50 zastupnikaodustao od daljnjeg sudjelovanja u Skupštini, dok su komunisti položilizakletvu Oni su se lako zakleli Bogom,kad u njegaionako nisu vjerovali.

Raspravajetrajala 2 i polmjeseca i bilo jejasnoda se proguravavelikosrpska vladavina, pa su iz Skupštineizašli komunisti,zatim Narodni klub, Jugoslavenskiklub,Bunjevci i Slovenska pučkastranka Bilo je ostalo jošsamo oko 60% zastupnika

to državu koštalo oko 50 milijuna dinara.

Konačno je za Ustav,prema podacimaZvonimira Kulundžića od prvotnih419 zastupnika glasovalo samo njih223 ili50,3%. To bi bilo 14 glasovaiznad poloviceizabranih. Od prisutnih ih je35 glasovaloprotiv, a 161 nijebio prisutan.Dakle,ruglo od demokracije. Dr Ante Trumbić, jedanod glavnihtvoraca Jugoslavije,glasovaojeprotiv.

Sada se vlada upustila u provjerenebalkanske metode,naime, u kupovinuzastupničkihglasova.

Prvi su se prodalidesetorica iz Slovenske zemljoradničke stranke dobivši koncesije za izvoz stoke u Austriju, a njihov će prvakdr Vošnjakuskoro postati"ambasadorom = Druga skupina kupljenihzastupnika bila je iz bosanske Jugoslavenske muslimanske organizacije te izstranke Džemijetkojusu činili turski i albanski begovi iz Južne Srbije.

To se zbilo na dan 28 lipnja1921., kada se po Julijanskomkalendaru slavi sv VID,pa je ustav tako bio nazvan VIDOVDANSKI USTAV. Tajje porazdemokracije u Beogradubio pozdravljen sa 101topovskimhicem.

Glavni nacrt Ustava za raspravu podnijela jePašićeva Radikalna stranka, ali su ga podnosile i druge skupine.Hrvatski jeprijedlog bio podjeladržave na šest pokrajina s vlastitim vladama i saborima, uz jednuzajedničku vladu Bio je to federalistički nacrt kojijepot-

Oni su dobili velike olakšice za agrarnu reformu u vidu povećanih površinazemljišta i novčanih odšteta Pisalo se tada da jesve

Osim porazademokracije bio je to i poraz ostataka hrvatske državnosti,jerjeubrzo nakon Vidovdanskogustava ukinuta banska čast i banska vlada Osnovano je 33 oblasti u kojimajeimala nestati svaka = posebnosthrvatskoga naroda.

Razvoj

Piše: ZrinjkaKEGLEVIĆ-dipl.STEVIĆ,odgajatelj

Preduvjet za pravilanrazvoj govora je biološki činitelj, što znači da su svi govorniorganikao i sluh normalno razvijeni.Dakle, kad ne postojenikakva organska oštećenja i poremećaji, na govorni razvojdjetetaodlučujućiutjecaj ima okolina, a to je u prvome redu obitelj. Ako dijete ide u jaslice ilivrtić, tada te ustanove, uz

govora u obitelji

obitelj,imajunajećiutjecaj na dijete.Govorni tipkojičuje u svome domu (npr.određeno narječje)dijeteusvaja i samo se njimesluži

3. bogaćenjerječnika, 4 oblikovanjegramatičkipravilnog govora,

5 razvijanjeizražaja i književnog jezika.

Teorija=predškolskog=odgoja podrobnoje razradila slijedeće zadatke na područjugovora djece:

1 poticanje na govor,

2 razvijanjesposobnostipravilnog povezivanjaglasova,

To ne znači da samo u dječjem vrtiću profesionalniodgajatelji provodedjelatnostiusmjerene na ostvarivanje svih tih zadataka, nego to valjačiniti i u obitelji. Važno jeda roditeljisvakodnevno pričaju s djetetom i onda kada

obavljajusvoje uobičajene kućanske poslove.Jednostavnim jezikommoguopisivati što upravo rade ili što će raditi. Kada je vrijeme za zajedničkuigru,dobro je da roditeljpravilnoimenuje (beztepanja i čestih umanjenica) sve igračke i predmete u domu Djecaizmeđu treće i četrvrte godinemorajuznati imena odraslih članova obitelji,nazive igračaka,važnijihdijelovatijela, boja,životinja,bilja(drveće i cvijeće).Godinu dana kasnije djecaće steći jošmnogo novih iskustava pa će proširitisvoj rječnik.

Tako će u svom govornomizrazu koristiti zbirne imenice (voće, povrće,namještaj), a znati će i da se životinjedijele na divlje i domaće

Ako čujete da vaš trogodišnjak ne izgovarapravilnosuglasnike kaoć,č,Ž,š,đ i dž kojisu uz glasrnajteži za izgovor, ne morate se posebnozabrinuti, jervećina djece te glasovesavladava do pete godine.Nijenaodmet vježbati izgovaratiriječikojete glasove sadrže na početku, u sredini i na kraju.Dogodili se da dijete ne može točno povezivati sve glasove našegjezika do godinudana pred polazak u školu,preporuča se pomoć stručnjaka - logopeda. Logopedće točno utvrditi koje su govorne poteškoćedjeteta, pa će redovitim govornimvježbama za nekoliko mjesecipoteškoće potpunonestati i dijete će sve glasovečisto izgovarati.Neobično jevažno za djetetovuduševnu i emocionalnu sigurnost da krene u školu bez ikakvih govornih poteškoća.

mogućnosti da osjetiljepotu materinjegjezikamožemo postići putem pripovijedanja i čitanja umjetničkihknjiževnihdjela, narodnih priča i pjesama. Predškolska su djecaslušatelji pa ih moramo upućivati u lijepu ode dječjuknjiževnostkojuona jako vole Stogadjecimoramo govoriti, čitati i recitirati lijepim,jasnim i izražajnimgovorom. U svrhu usvajanjamaterinjegjezika i razvoja govora, odgojitelji u dječjim vrtićima vrlo često koriste umjetnička književnadjela. Prva knjiga svakogadjetetaje, naravno, slikovnica primjerenanjegovu uzrastu U svakojodgojnojskupini u sklopudječjegvrtića postoji kutak,oblikovan kao odjelslikovnica, u kojidjeca po vlastitojželji dolaze,dirajuslikovnice, razgledavaju ih i glasnoprepričavaju. Nadasve je uputnoda djeca u svome domu posjedujusvojumalu knjižnicu. Dobra i lijepooslikana slikovnica umjetničkogsadržaja ostvarit će mnogostrukipozitivni utjecaj na dijete. Ne preporuča se na brzinu kupovati male slikovnice kičastih sličicailoših tekstova pristupačne u svakom kiosku

Danas naše knjižaredoista nude velik izbor vrijednihslikovnica, pa evo nekoliko prijedloga:

Bogatitirječnik,razvijatikulturan i izražajan govor te pružitidjetetu

Mali načini da se izgubi mnogo od prekomjerne ijelesne težine

Piše: Dr. Ivo BELAN

Poteškoća sa smanjivanjemprekomjernetjelesnetežine obično jeutomeštotočesto samo želimo, a mnogo rjeđestvarno nešto i poduzimamo da bismo to postigli. Iskustvo jemnogo putapokazalo da nijepotrebnopribjegavati nekimdrastičnim dijetama. Dr Brownel,upraviteljlondonskog Centra za istraživanjepretilosti, kaže: "Prekomjernatjelesna težina jekonačno rezultat mnogih malih,naoko nevažnih postupaka, kao primjericeuzimanjahrane između obroka ilikorištenja automobila čak i za odlazak u obližnju, susjednuulicu. Čovjekmože izgubiti na težini primjenjujući male,razborite promjene u prehrani,tjelovježbi i životnom stavu " Za polagani ali sigurnigubitak na težini uključite u svojednevne navike 10,15 ili više sljedećih malih postupaka,odnosno promjenau ponašanju. Oni na prvi pogledizgledajunevažnima jer, svaki za sebe,vjerojatnonemaju nekogutjecaja.Međutim,višenjih zajednomogu promijenitiponašanje u sasvim dovoljnojmjeri i postići da jedetebolje, da se krećete više i da gubiteviše na težini!

ići u prodavaonicu po obrok kadgodosjetite da nećete moći odoljetinagonu za tom hranom Na tajćete si način osigurati i malo tjelovježbe(posebice ako odete pješice u trgovinu) ili ćete možda odlučiti da to prezalogajivanjeuopće nijevrijedno čitave gnjavaže.

5 U kupovinu"špeceraja" idite punoga želuca Sve one šarene vrećice s hranom i slatkišima predstavljaju = dvostruko veći izazov ako gladnikružite među policama u trgovini.

6. Kupujtepo pretnodnonapisanom popisupotreba.Dozvolite si samo jednukupovinukojanije bila planirana.

učinite da vaše tijelopotroši dodatne kalorije.Pokušajte,primjerice,ustajati s ugodnognaslonjača i otići do televizora kako biste promijenilikanal, a da ne koristite daljinskiupravljač.Ili, knjigekoječesto čitate stavite na višu policu,tako da se morate malko pomučiti da ih dosegnete.

2 Podijelite kolače s nekim,ako jenemogućeizostaviti ih ili pres- kočiti

7 Ponesite sa sobom u trgovinu samo ograničeni iznos novca 8. Čvrstoodlučite okaniti se dizala. Do razumnogbrojakatova poslužite se stubama.

9 Usporiteobjedovanja na taj način što ćete između dva zalogaja vilicu staviti na stol Štosporije jedete, brže ćete se osjetiti sitima

3. Smanjitekoličinu sladoleda Umjestotri ili četiri kuglice, kupitedvijeilijednu.

10 Uvedite time-out naviku na otprilikepoloviciobroka. Taj prekidmože trajatinekoliko minuta

4 Nemojtejestihranu iz originalnih pakiranja.Čovjekobično pojedemanjeako hranu izvadi iz originalnogpakiranja i stavi jena tanjur(uuobičajenojkoličini). Još bolje:nemojtekod kuće stvarati zalihe hrane prema kojojste *slabi" Prisilitese na to da morate

1 Čestnemir tijela.Jedna je studijapokazala da ljudikoji se po navici često vrpolje,istežu, svijaju,lupkajuprstomilistopalom, sagore dnevno i do 800 dodatnih kalorija! Kad god je moguće

11 Dajteotkaz kućnojpomoćnici. Ako imate ženu kojavam dolazi obavljativeliko spremanje u stanu, dajtejojotkaz. Istraživanja su pokazala,da,ovisno o svojoj tjelesnojtežini,možete potrošiti 195 do 305 kalorija po svakom

satu pranjaprozora,brisanja podova i obavljanjadrugihpos- lova

i slične stvari ne gurajupodnos i tako vas dovode u napast.

12 Smanjiteautomatizaciju u domaćinstvu Prisilite tijelo na više rada

13. Rabite mekani maslac ilimargarin. U tom ćete slučaju na kruh razmazati znatno manjukoličinu nego kada su tvrdi ikada ih morate strugatinožem

14. Naučite da jesasvim u redu kazati odlučno "Ne,hvala" kad vam netko ponudihranu

16 Idite na mjestagdje se pleše, gdjese kuglaili provodikakva fizička aktivnost. Ako ste osoba koja dan uglavnomprovodi sjedeći,kartajući ili gledajući televiziju, u jednomsatu igranja karata možete sagorjetinajviše 95 kalorija, ali valcer u istome roku može odnijeti 195 do 305 kalorija.Neki drugibrzi plesovimogu sagorjeti i 330 do 510 kalorija.

20 Jeditesamo u predviđeno vrijeme i samo za to određenome mjestu.

21 Nemojtetemeljitopočistiti tanjur.

22 Neka vam netko drugiservira jelo.Zatražite nešto manjuporciju.

23 Uklonite hranu smještenu na neodgovarajućemmjestu.To znači: maknite čokoladu,napolitanke,lješnjake,bombone itd sa stola u dnevnom boravku

17 Izbjegavajtealkoholna pića. Umjestotogapijte ne toliko kalorične napitke.

15 Upoznajteobitelj,prijatelje i kolege na poslu o svojojželji i odluci da skinete prekomjernu tjelesnutežinu Zamolite ih za razumijevanje ako odbijetenjihov pozivna ručak ili ponuđenu čokoladu i recite im da vam takve

18 Za vrijemeprikazivanja reklama na TV - vježbajte. Tih 3 do 4 minute tjelovježbe"udaljit" će vas od kuhinje.

19 Napustite stol čim ste završili s jelom.

24 Prožvačite svaki zalogajhrane barem 10 puta,kako biste hranu zaista dobro osjetili i kako biste sporijejeli.

25. Ne preskačiteobroke, Jedino što ćete postićipreskakanjem obroka jest to da ćete kasnije više pojesti.

Kako svladati napetost i strah od medicinskih pretraga?

Piše Dr ivo BELAN

Štožena proživljava i kako se osjećanakon što liječnik u njezinoj dojciotkrije mali ali sumnjivičvor, to najbolje ona zna Strepnja i strah obuzimajučitavo njezino biće kada treba krenuti na pretrage kojeje liječnikodredio (mamografija,biopsija,punkcija itd.). I danju i noću uoči pretraga iz njezineglave ne izlaze pitanja: hoće li pretragaboljeti, hoću li se skidati ispredpune sobe liječnika i tehničara? I najgore od svega: što ako jeto rak? Ili, primjerice, hoće li ultrazvuk otkriti neke deformacije moga

ploda?Zaista, za mnoge jeljude strah od medicinskih pretraga i njihovihrezultata (EKG, EEG, histološka pretraga,Rtg, ergometrija,magnetskarezonanca itd.)često bolniji od same pretrage. A skoro svaka pretraga može izazvati znoji suze - bila to jednostavnapretragakrvi ili pak kompjutorizirano =scaner ispitivanje.

Zabrinutost i strah u vezi s medicinskim pretragamamogu se podijelitiuglavnom na dvijevrste Prva su strah i živčana napetost prijesame pretrage,uzrokovani očekivanjemsame procedure. Drugajestrah da će rezultati testa

možda otkriti neki ozbiljni medicinski problem.

Kako olakšati ta duševna stanja i probleme u vezi s medicinskim pretragama?Prvo,opustite se

1. Otiđite na žustri hod Aerobička tjelovježba(hodanje,trčkaranje,vožnjabicikla,plivanje, veslanje)znatno smanjujezabrinutost i nemir

zahtijevnimoblicima odvraćanja pozornosti - primjericegledanjem televizije,čitanjemknjige(ali one sa sretnim završetkom!).

Ako će pretragazahtijevati opću anesteziju,poveditenekogasa sobom On će vam biti potreban ako ne za psihičkupodršku,onda barem da vas odveze kući Možda će proćinešto vremena dok nestanu svi učinci anestezije.

5 Postavljajtepitanja.Vjerojatno ćete se osjećatiboljeako budete postavljalipitanja:Zašto jekod mene potrebnatakva pretraga?

2. Pokušajtepostićiopćurelaksaciju.Postojerazličite metode opuštanjamisli i mišića Jedna je, primjerice, leći u kadu punutople vode

Štoće se točno na meni raditi? Koliko dugoće sve to trajati? Kako će rezultati utjecati na liječenje moga stanja?Odgovori mogu ne samo smanjiti vaše strahove,nego vam mogu osigurati i više kontrole nad situacijom.

8 Ako vam glazbapomaže - slušajteje.Neki,kada idu na pretragu, sa sobom ponesu walkman i slušajulaganu,ugodnu,opuštajućuglazbu.Zašto ne? Jasno, to nedolazi u obzir ako se pretraga obavlja u područjuglaveili ako medicinski uređajima veze s magnetskim poljem.

Dakle,bez neugodnosti i straha otiđite do svoga liječnika s popisom pitanja. Ako niste zadovoljni s njegovimodgovorima,potražite drugogliječnika.

3 Povjerite se vama bliskojosobi Ako ste jako zabrinuti zbog pretragekojamože otkriti i po život opasnooboljenje, vaša prva reakcija možda će biti povlačenje u sebe No,bolje bi bilo da svoje brigepodijelite s iskrenim prijateljemili članom obiteljikojivam jenajbliži.Morate,međutim,znati s kim razgovarate. Osobe koje su pogrešnoobaviještene o pretragama ilikojesame imajunegativna iskustva mogu jošviše pojačati vaše strahove Dobra alternativa je popričati i s medicinskim psihologom.

Što nakon obavljane pretrage?

6. Nemojteodgađati.Odgađanje potrebnemedicinske pretrage produžujestres i može povećati vaš rizik ako stvarno imate neku bolest

Ako je vrijemeprijepretrage ispunjenobrigom,strahom i neizvjesnošću, između pretrage i priopćenjarezultata može toga biti joši više Ima mnogo ljudi kojikažu da im jevrijemekoje su proveličekajućirezultate pretragebilo najgoreiskustvo kojesu ikada imali

Prema tome, kada ste jednomsigurni da vam jepotrebnapretraga, obavite ještoprije i liječnikudajte do znanja da rezultate želite dobiti brzo

4 Uključite se u neku aktivnost Stručnjaci se slažu u tome da skretanjepozornosti može u određenojmjeriolakšati uznemirenost, zabrinutost i tjeskobu. Oni preporučujupokušati s nekom aktivnošću kojaće vas neko vrijeme zaokupiti.Pospremajtestan, počnite plestivestu, nacrtajte neku sliku,složite stvari u podrumuili garaži itd

Ako nemate interesa za takvu aktivnost,možete pokušati s manje

7 Poštujtepravilapretrage. Pridržavajte se svih uputakojeidu uz pretragu(npr.budite natašte i drugepripreme).Izbjegavajte stimulanse, kao što jeto crna kava Odvojitedovoljnovremena za pretragu i nemojtepreuzimati nikave drugeprivatneobveze toga dana Tako,primjerice, možda nećete biti potpunospremni za poslovnisastanak, nakon upravo obavljeneergometrije na pokretnom sagu (testsrčanograda pod opterećenjem).

Bit će svakako od pomoćiako shvatite da je u tom razdoblju nakon pretrage sve izvan vaše kontrole To jemožda teško pojmiti onima koji su naučili da u svemu sami donose odluke i koji imaju kontrolu nad mnogim stvarima u svome životu, ali je osnovno za duševni mir. Na kraju, dobro jedržati na umu da su u velikojvećini slučajevaspomenute reakcije na medicinske pretrage (uznemirenost i strepnja) potpunonormalne reakcije. Dakako,poduvjetom da su unutar razumnih granica.

Zašto hranite telad

SES

Vašim dobrim i skupim Samo

mlijekom? A9

N Prodajte radijevaše skupo i vrijednomlijeko mljekari, | 2 štetaga je trošiti za telad.

> Za ishranu Vaše teladipostojisada na tržištumlijeko u prahu, (7 pakirano u vrećepo 25 kg,pod nazivom Sano-Kabo i

4 jednostavno se primjenjuje

Kabo se može davatiteladi odmah poslijeporoda

Već u Kolostrumu

Kabo poslije4.tjedna starostiteleta

U 3 do 4 litrevode zagrijane na 50*C dodajte 400 200gramaKabo otopiti u 2 litretopče vođe (zagrijanena 50*C) i nadodati 2 1 kravljegmlijeka Tako dobijete 4 litre najboljegmlijeka za telad po obroku - napajajte 2

grama Kabo i tako napajajte telad dva puta dnevno! K tomu možete ponudititeletu sijena i smjese obogaćene Sano mineralnim dodatkom za telad,te vodu

A cijena?

1 litraSanoKabo košta samo pola litrevašegmlijeka

Prednost primjene Kabo

dvostruka ušteda kravljegmlijeka otpora i dobro razvijenatelad boljazarada od mlijeka nadopunjava i zamjenjujepuno mlijekakao lijepa,vitalna i zdrava telad idealno mlijekoza telad manje proljeva

boljiprirast,jerteladprijepočinjejestihranu za odrasle preživače,nema zaostajanja u razvoju priodbijanjuod mlijeka

L jednostavno

sa vodom zagrijanom

na 50*C umiješati a napajatisa napitkom na 38*C (temperatura tijela)

takojednostavno !

LADA £AM POTPUNO

LRETAN, JER ZAHVALJUJUĆI KABO MOGU PRODAVATISVOJE Pi

Pitajtevašu mljekaruo SanoKabo

[| Ovime

vreću Kabo

[| Trebam kantu za napajanje,pjenjač dudu i kantu za mjerenje [|

da me posjetistručnjak tvrtke Sano radi savjetovanja

Ako Vaš trgovac od kojeg :

kupujetestočnu hranu još nema Kabo u svojojponudi, te ako on na Vaše traženje i preporukupočneprodavati Sano proizvode,dobijate jednuvreću Kabo besplatno.