Mljekarski list 7-1997

Humanitarna akcija

KA: Litra mlijeka iza\obnovu Vukov ara

1

Litra ULL z obnovu Mia 1) ivo gomnćim

& Dii j Ea sam sadrenik karnai arme

S RIKINITakelja Mevatskog Satni društva koje 2 php Ghrerpre

IZGRADNJADJEČJEGVRTIĆAMOŽE

Pismočitatelja.Do uradučkuaa [ ZAPOČETI ; Sredstvaod prodajemarkicahumanitarneakcije KeškvvomountehuaŽvo |

“LITRAMLIJEKA ZA OBNOVU VUKOVARA" svakodnevnopristižu.Daklemožemo započeti s Ps U ovo poma alo)kt sd hk gradnjomodnosnoobnovomplaniranogdječjeg KS vrtića. oš PRE: ol Vorac ska, , Kosehao

Ovihdana o tome smo informiraliMinistarstvo razvitka|obnove.

U akciju se u Zagrebuovihdanauključilainajveća trgovačkatvrtka“DIONA"utridesetaksvojihtrgovina. Zainteresiranipotrošačimoćićeod 1. srpnjakupiti višemarkicaodjednom.

Bezobzira na godišnjeodmore Iškolskiraspust “Akcija"imasvojplaniranitok.

Jakonas veseli,štojeu “Akciju"uključentakovelik brojproizvođačamlijeka - prekošezdesetpettisuća.

INICIJATIVNIODBOR AKCIJE

Redakcijskikolegij:

dr StjepanBanožić dr. Ivo Belan ing.Mirna Božičević dipl.ing.StjepanBrlek dipl.ing.StjepanDeneš dr StjepanFeldhofer dr Ivan Jakopović dipl.ing.StjepanKeglević prof. dr Zvonimir Štafa

Glavni I odgovorniurednik: dipl.ing.JurajČičmak

Redaktorica: dipl.ing.Vera Volarić

Tehnička urednica: ing.Mirna Božičević

Lektorica: mr Alka Domić-Kumić

Crteži: dipl.ing.Nikola Božičević

Vlasnik I izdavač: Hrvatsko mljekarskodruštvo, Zagreb

Uprava i uredništvo: Zagreb,llica 31/IIl tel./fax:01/424-420

Cijena: 3,00 kn

Grafička priprema I tisak: Orbis d.d.,Ilica 65, Zagreb

KRMNE KULTURE

Str 2-4

HRANIDBA

Str 5-7

Tu jja 7 SRPANJ, 97.

Prof dr Zvonimir Štafa Travnjačkatratina

Dr. StjepanFeldhofer Mliječnazamjena(regeneriramomlijeko) u hranidbi teladi

Dr StjepanFeldhofer

Str 7-8 Tehnologijadržanja uz napajanjeteladi

VETERINARSTVO

Dr StjepanBanožić

Str. 10 Leptospiroza

Dr StjepanBanožić

Str. 11 Dijagnostikamastitisa

Dr StjepanBanožić

Str 11-13 Prije same mužnje

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA

Dr. Ivan Jakopović

Str 13-16 Uzgojniprogram u govedarstvu

AKTUALNO IZ NARODNIH NOVINA

Str 17-18

REPORTAŽE

StjepanBrlek,dipl.ing.

Str. 18-19 Prikaz linije za spremanjesjenažePoljanski Lug - Vrbovec

StjepanBrlek,dipl.ing.

Str 19 Otvorena štedno-kreditna zadrugaagrara Hrvatske "Stednokrea"

Str 19-20

Milka Vida

Bezrazložni strah

Milka Vida

Str 20 Najbolji mladi orači iz Vinkovaca

OBITELJ I DOM StjepanKeglević,dipl.ing.

Str 20-22 Trideset godina od prvihĐakovačkih vezova

IZ HRVATSKE POVIJESTI StjepanKeglević,dipl.ing.

Str. 23-24 Krvoproliće u parlamentu

ODGOJ NAŠIHMALIŠANA

Str 25 Dječjicrtež

KALENDAR RADOVA

ZrinjkaKeglevićStević

Darko Kantoci

Str. 26-27 Srpanj

Darko Kantoci

Str. 27 Vrt

Str 27-28

VAŠLIJEČNIK

Str 28-29

Str. 30-31

Darko Kantoci

Cvjetnjak

Dr Ivo Belan

Medicinski kviz Dr sc Ivan Katalinić Proizvodnjamlijeka u Europskojzajednici

Travnjačka tratina

Piše: Prof dr. Zvonimir Štafa

obzirom na visinu rasta također mogu biti visoke u gornjojetaži i niske (pritlu - bijeladjetelina). Mahunarke mogu bitijednogodišnje(nekedjeteline) pa do dugotrajne(smiljkite). Objete porodice imajuvelik brojvrlo kvalitetnih (odličnih) vrsta, ali čak i škodljivih vrsta (manjibroj).

U iznesenom pregledunajvažnijihtravnjačkihbiljnihzajednica kod nas, vidi se da su travnjaci prošireni u vrlo različitim klimatskim i stanišnim uvjetima, te prilagođeniintenzitetu utjecaja raznih vanjskihčimbenika i čovjekatijekomvegetacije. U takvim uvjetima na našim je travnjacimaproširenoviše od 2 000 biljnih vrsta Međutim,velik broj od tih vrsta zastupljen jeu malom postotku, dok jedio zastupljen samo u nekim travnjačkimzajednicama, u vrlo specifičnim klimatskim uvjetimagdjemože prevladavati Takve vrste nazivamo edifikatorima tratine, a prema njihovojbrojnostiodnosno proširenosti određujemopripadnost travnjačkojzajednici. Na našim travnjacima s gospodarskogsu gledištaproširene slijedećeporodiceflornih vrsta: Porodica trava (Poaceae)(stari naziv porodiceGramineae)najzastupljenija je i u većini travnjakaosiguravanajvećumasu; ima uglavnomnajvećibrojvrsta ili izboja(broj)po jedinici površine.Trave po visini rasta dijelimo na visoke kao i niske, kojepopunjavajudoljnjuetažu u tratini Po trajanjumogu biti jednogodišnje do dugotrajne. Mahunarke - lepirnjače(Fabacae)(starinaziv Leguminosae) s

pionirskevrste; iliostataka drvenastih vrsta kao velikih šuma U višeotkosnojtravnjačkojtratini prevladavajudugotrajne vrste Udjelozimih i kratkotrajnih vrsta ovisi o staništu i uvjetimauzgajanja te o vremenu i načinu uporabe Ako se mogu osjemeniti ozime i rane vrste, u aridnim područjimamogu se i znatnije proširiti u tratini (podzemna djetelina na Sredozemlju, te jednogodišnjedjeteline kao i godišnjavlasnjača).

Travolikim biljnimvrstama nazivamo vrste po građilista slične travama, kojepripadajuporodici šaševa = (Cyperaceae), = sitova (Jungcaginaceae), brula (Scheuchzeriacae),rogozi(Typhaceae).

Najvažnija osobina tratine

Velik brojvrsta te gustoća i pokrovnost

Travolike biljnevrste mogu na odgovarajućimstaništima prevladavati u tratini, a po visini rasta mogu biti čak vrlo visoke (šaševi, sitovi) do niske (luzile).

Mahovine,lišajevi i gljive(Briophyta,=Lichenes,=Eumycetes) mogu biti prošireni na nekim staništima, ali s gospodarskog stanovišta predstavljaju nepoželjnevrste.

Zeljastebiljke iz ostalih porodica skupnimimenom nazivamo zeljanicama. One su u prirodnim pa i kultiviranim tratinama (nesvima) manjeiliviše zastupljene, a ima ih od jednogodišnjih pa do trajnihvrsta, prema rastu od vrlo visokih (mrkva,paštrnak i dr.) pa do vrlo niskih (tratinčica i dr.). Zeljanice su se prijesvrstavale u korove, što nijetočno,jermogu dati vrlo visoke prinose, a neke od njih po kakvoći pripadajunajkvalitetnijojskupini(trputac i dr.). U tojskupini ima puno škodljivih vrsta pa čak do vrlo škodljivih(preslice,mrazevac, kukuta, trubeljika,vučjestope i dr.).

Na zapuštenim,slabo ili neredovito iskorišćivanim travnjacima prirodna se ravnoteža uspostavljapojavomgrmlja i drvenastih vrsta kojese šire kao

U travnjacimaHrvatske,uslijed vrlo raznolikih ekoloških uvjeta i načina uporabezastupljeno je preko 2 000 različitih biljnih vrsta Štosu povoljnijiuvjetistaništa i što se travnjaciintenzivnijeiskorišćuju,smanjuje se brojvrsta znatnijezastupljenih u tratini, tako da se na ekstenzivnom travnjaku na 1 ha površine može naći i preko200 vrsta s udjelomvećim od 0,5%u masi Međutim, na intenzivno iskorišćivanim livadama nalazi se 40-80 biljnihvrsta, a u vrlo povoljnim uvjetimavrlo intenzivne uporabe taj se brojsmanjuje na samo 2030 vrsta Na pašnjaku se može naći i do 75 vrsta, ali samo 15-20 vrsta zastupljeno je s većim težinskim udjelom od 0,5%u masi. Prema E Klappu,intenzivno iskorišćivanim travnjacimaNjemačke (livade i pašnjacizajedno) zastupljeno je s većim udjelom samo 60 vrsta Od togasu trave zastupljene sa 15 / vrsta, mahunarke sa 7 vrsta, a zeljanice sa 38 vrsta Prema istom autoru, na trave u masi tratine livada otpada47,6%, a na pašnjacima 63,2%. Mahunarke u masi tratine s livada zastupljene su sa

samo 8,9%, a u masi s pašnjaka sa 14,4%.Zeljanice su u masi s livada zastupljene sa 43,5, a u masi s pašnjaka s udjelomod 22,1%.

Gustoća pokrovatratine je to veća što su agroekološkiuvjeti povoljniji i što jetlo plodnije, a iskorišćivanjeintenzivnije. U takvim jeuvjetimanepokrivena površina na pašnjacimanajčešće do 5%, a na livadama do 10 (15) %. Smanjenjemintenziteta iskorišćivanjapovećava se nepokrivena površinakojau jednootkosnim livadama iznosi između četvrtine pa do gotovotrećine površine,naročito u sušnim uvjetima Takva jetratina na nagnutim površinamamanjeotporna na eroziju.

osjemenjivanjem u prethodnim godinama, a manjibrojnanesen je vjetrom,poplavomodnosno životinjama,izmetom ili su se prihvatile za dlaku i nakon nekog vremena pale(čičak,titrica i dr.). Velik brojsjemenkirazličitih vrsta prenosi se imehanizacijom.

U tlui na tlu tratine nalazi se vrlo velik brojsjemenkiraznih biljnih vrsta kojesu ovamo dospjele

To su sve razlozi zašto u tratini često nalazimo i one vrste koje u dotičnu travnjačkuzajednicu ne spadaju. Sve te sjemenkečekaju i do 10 godinapovoljneuvjete za klijanjekojeim onemogućuje gustipokrovtratine. Međutim, kada se iz bilo kojihrazloga prorijedisklop i stvore uvjeti za klijanje, dio tih sjemenkiproklije i popuniprazna mjesta u tratini Budući da tratina ima gust pokrov i veliku masu lišća koja, u normalnim uvjetima ima indeks lisne površine na pašnjacima 46, znači da tratina ima pokrovnost do PIONEER.

lisne mase 4-6 putaveću od površine na kojoj se nalazi. Na intenzivno iskorišćivanim livadama gdjepretežutrave tajindeks može biti joši veći. U tim uvjetima ne može prodrijetisvjetlo kratke valne duljine(ultraljubičasto)kojepotićeklijanje, pa stoganijemoguće ili je vrlo rijetkoklijanjesjemena na i u tlu. Da bi sjeme u tlu i na tlu moglo klijati,treba ukloniti pokrov (masu), da bi do sjemenadoprlo svjetlo. To se postižekošnjom odnosno ispašom:tada dio sjemenki proklije, ako ima vlage. Međutim,razvijenevrste brzo regeneriraju i pokrijupovršinu i na tajnačin zasjenenovi ponik kojitako nema mogućnosti razviti se, a ako preživizasjenu, slabo se razvije, ne dovoljno da bi mogao preživjeti suho razdoblje nakon skidanjaslijedećegotkosa.

PIONEER SJEME d 0 0

MAKSIMIRSKA 120

10000 ZAGREB

CROATIA

TELEFONI: +385/01-2339-591

+385/01-2339-529

TELEFAX: +385/01-2339-590

Poljodjelci,

Tvrtka Pioneer sjemed.0.0. i za sjetvu1997 godinepripremila jeza Vas dovoljnekoličine Pioneer hibrida kukuruza za različite uvjeteproizvodnje i za različite namjene(zrno,klip,silaža,silažna zrna).

PIONEER hibridi kukuruza su u višegodišnjimpokusimaširom Hrvatske, ali i u širokojproizvodnji na Vašim oranicama, već dokazali svojuizuzetnu rodnost i prilagodljivost na zemljišne i klimatske uvjeteHrvatske

Sjemeu prodajikalibrirano je,visoke jeklijavosti i visokoghladnogtesta što jejamstvoodličnog i ujednačenognicanja i u hladnijim i vlažnijimproljećima.

PregledPIONEERovih hibridakukuruzau prodaji1997.godine

Za sve potrebneinformacijejavite nam se na gornjebrojevetelefona ilidođite na "Pioneer zimske sastanke" koji počinju15. siječnja 1997 godine.

10-ak dana prijeodržavani?svakog"Zimskogsastanka" po selima će biti izvješeniplakati s točnim terminima i mjestimaodržavanjasastanka. Povedite i svojeprijatelje, i oni su dobro došli!

PRIDRUŽITE SE NAJBOLJEM!

Ukoliko se travnjaci u proljeće nadosijavaju, to je najčešće i razlogomšto nadosijavanje često ne postižeželjenicilj:gustutratinu visokih prinosa,jersu u konkurencijirazvijenebiljke u povoljnijempoložaju u odnosu na nov ponik.

Pod utjecajemuporabe i agroekoloških uvjeta te agrotehnike, travnjačkatratina uspostavlja prirodnuravnotežu kojaje to stabilnija što se više agrotehnikom približavamooptimalnim uvjetima i zahtjevimanajproduktivnijih vrsta kojepretežu u tratini,odnosno kojesu ciljuzgoja. Stoga se za sve tipovetravnjaka (livade,pašnjaci,športke,ukrasne i zaštitne tratine) ne može primjenjivatijedinstvenaagrotehnika uzgajanja i uporabe, već se za svaki pojedinislučaj i lokacijuprimjenjujeposebna agrotehnikakojom se postižu najboljirezultati uz očuvanjesvih pozitivnihosobina tratine.

kojojće se vrste kojenisu prilagođeneuvjetima i akcijama prorijediti ili čak povući, a na njihovo će se mjestoproširiti one vrste kojepodnoseiliimajusposobnost prilagoditi se novonastalim uvjetima.Budući da velik brojvrsta na travnjacima ima veliku plastičnost i sposobnost prilagodbe, na raspolaganju nam ječitav niz mjera i zahvata kojimamožemo utjecati na određene vrste sa svrhom proširenja njihovogareala ali i udjela u masi tratine. Stoga,poštujućispecifičnost tratine i njenereakcije na utjecajeizvana, a uvažavajući potrebe tratine za hranjivima i vodom, na takvim se travnjacima često postižuvrlo visoki urodi, rasporedpristizanja mase, kakvoća,pokrovnost i dugotrajnost tratine.

ćina travnih vrsta ima veliku masu korijena u površinskom slojutla. U slojutla do 10 cm dubine nalazi se oko 90% mase korijenja pašnjačketratine U istom sloju livadna tratina ima 80-90% mase korijenja. Samo 57% mase korijenja s travnjakaprodiredublje od 10 (15)cm Neke od travnjačkihvrsta (klupčastaoštrica, blještac i dr.)tjerajudublje korijenje. Te travne vrste, kao i djeteline i neke zeljanice, vrlo se brzo obnavljaju i u suše doba godinejermogu crpstivodu i hranjiva i iz dubljihslojeva. Način i intenzitet uporabetratine bitno utječu na masu korijena i na dubinu prodiranja u tlo Svako = iskorišćivanjesmanjuje masu korijena.

Pojedinevrste u tratini mogu stradati od bolesti,štetnika ili uslijedmehaničkih povreda, što ječest slučaj, a ako agrotehnika uzgoja i uporabenije u skladu sa zahtjevimavrste Na takva se mjestaproširepostojećevrste ako su im uvjeti za širenje(agrotehnika) i klima povoljni, ili isklijaju nove vrste i popune prazninu.

Svaka tratina ima izvjesnusposobnost reakcije na vanjskeutjecajeprirode,čovjeka i stoke i na tajnačin uspostavljaravnotežu u

Većina flornih vrsta zastupljenih u tratini ima specifičnugrađu organa u kojuodlažu višak asimilata kao rezervu, a kojekoriste za obnavljanje(regeneraciju) nakon uporabe.Tajspecifični organ u kojispremajuviškove asimilata najčešćeje korijen, podzemnailinadzemna vriježa ili posebnetvorevine u trava (gaplokorm) u busu (mačjirepak, pahovkarana i dr.).Sposobnost obnavljanjatratine ovisi i o podzemnim organima(debelikorijen - djeteline,zeljanice,vriježetrave) io mogućnostinakupljanja asimilata u njima, te o količini mase i dubini prodiranjakorijenom u tlo,kao i o količini i koncentraciji tekuće faze tla Ve-

Sjeme SIRKA

hibrid Su Su

Neposrednonakon košnjesmanjuje se aktivnost asimilacijskih organa, a privrlo niskojkošnji gotovoprestaje.Stogase ne preporučujevrlo niska košnja kojomse ukloni sva lisna masa Nakon napasivanjasmanjise lisna površina i aktivnost fotosinteze, ali ne toliko kao nakon niske košnje.Zato se i tratina nakon napasivanja brže obnavlja nego nakon niske košnje.Nakon uporabedio hranjiva iz korijena prebacuje se u nadzemni dio za formiranjenadzemne mase O količini hranjiva u podzemnim organima,kao i o mogućnosti prebacivanja u nadzemne organe i o brzini formiranjanadzemne mase ovisi obnavljanje i prirast tratine

“Hranidba

Mliječna zamjena (regenerirano mlijeko) u

hranidbi teladi

Piše:dr. StjepanFeldhofer

U nekim tehnologijamahranidbe teladi, u ciljuboljeggospodarskogiskorišćivanjamlijekakoje ima dobru cijenu na tržištu, veće uštede mlijeka u hranidbi teladi ali i boljegzadovoljavanja hranidbenih potrebateladi,posebice mineralima i vitaminima koji za kasnijirazvojteladi nedostaju u kravljemmlijeku,upotrebljava se mliječnazamjena(regenerirano mlijeko).

kana i 10% pepela.Kalcija mora biti do 1%, fosfora najmanje 0,7%i natrijanajmanje0,6%. U pravilu,mliječnazamjenamora imati vitamina A najmanje

10 000 i.j./kg,vitamina D, 1 500 i.j./kg, a vitamina E najmanje 20 mg/kg.

Suha mliječnazamjenanačinjena jeod najmanje50-80% obranog mlijeka u prahu,dio kojegse može (do10%)zamijenitisirutkom u prahu.Davanjeviše od 10% sirutke u prahumože izazvati proljev. Treba računati na to da obrano mlijeko u prahunema dovoljnovitamina topljivih u masti (vitaminaA,D,E i K) i da se posebnapozornost mora posvetititim vitaminima u mliječnoj zamjeni.

Upotrebamliječnezamjeneposebice jevažna za gospodarstva kojasu usmjerena na tržnu proizvodnjumlijeka s kravama crnošarene HolsteinFrisien pasmine. Mliječnazamjena po sastavu mora odgovaratikravljemmlijeku, s time da su u njojnadopunjene neke hranjivetvari kojih u mlijekunema dovoljno za pravilan razvojteleta Mliječnazamjena mora sadržavati najmanje22% sirovih bjelančevina i 12% masti, najviše 6% vlage,2% sirovih vla-

Obrano mlijeko u prahuglavni je sastojakmliječnezamjene,što znači u njojima malo mliječne

Psarjevodonje61,10380 Sv Ivan Zelina

tel./fax: (01)869-202

masti Unatoč tome,mliječna zamjenaje dobre hranidbene i energetskevrijednosti, jersadrži dosta mliječnogšećera (laktoze). Ipak, u zamjenu za mliječnu mast treba pojačatienergetskuvrijednost mliječnezamjenetako da se dodajeoko 1015% svinjske masti ililoja. Za telad jeboljeako se dodajuživotinjske masti nego biljnauljakojaimajuviše nezasićenih masnih kiselina.

S obzirom na veći postotakmasti, u suhu smjesumliječnezamjene treba dodavati emulgatore kao lecitin soje(do6%) ilisintetičke emulgatore. Na tajse način postižu boljeraspršivanječestica masti u mliječnojotopini i bolja probavljivost.

Tablica 1 Hranidba teladi smanjenimkoličinama mliječnezamjene (regeneriranogmlijeka)

Otopina

(Kalivoda1971 )

Tablica

Također u mliječnimzamjenama treba spriječitioksidaciju i užeglost (kvarenje) masti To se postiže dodavanjemnekogantioksidansa kao: BHA, BHT, etoksikvina i slično

Od ugljikohidrata se za povećanjeenergetskevrijednosti mliječnezamjenemože dodavati samo mliječni i grožđanišećer. Škrobjeteško probavljiv i može uzrokovati proljev.Stoga u mliječnuzamjenu ne treba dodavati brašno žitarica

*Ljetise može povećatikoličina vode i davati mliječna zamjena s većim razrijeđenjem,zbog većih potreba teladi za vodom

da telad ranijepočneuzimati krmnu smjesuisijeno(Tablica1).

Dobro je u suhu mliječnu zamjenudodavati suhi stočni kvasac (oko4%) kao vrlo dobro, biološki vrijednobjelančevinasto krmivo kojeima i probiotičko djelovanje, a sadrži i veću količinu vitamina B,(aneurin).

Ako se teladi dajusmanjenakoličina mliječnezamjene,odgovarajućakrmna smjesa za telad u porastu i vrlo dobro sijeno morajuteladi stalno biti na raspolaganju.

Vitamine i minerale potrebne u hranidbi teladi treba u mliječne zamjenedodavati posebnimmineralno-vitaminskim dodacima

Mliječnazamjena(regenerirano mlijeko)daje se teladi nakon kolostruma (gruševine),rasplodnoj teladi otopljena s vodom u koncentraciji 1015% ili u omjeru1:910 Obično se dajesmanjena

mliječnezamjene s time

većati razrijeđenjemliječne zamjene(regeneriranogmlijeka). Prosječno se može davati otopina mliječnezamjene u količini koja odgovara1/10(desetini)tjelesne težine teleta Otopinamora uvijekbiti umjerenotopla(3035% C).

Tovnojteladi mliječna se zamjena daječešće u većojkoncentraciji(1:7) da bi se postizali veći prirastitjelesne mase (1.2001.400 g/dan),posebiceako se telad tovi “za bijelomeso?" (Tablica2).Tu treba paziti da ne dođe do proljevauslijedveće količine suhe tvari i nedostatka vode Stogatelad mora obvezatno imati na raspolaganju dovoljnopitkevode (samopojilice), a u slučajuproljeva mora se po-

Naš domaći proizvodmliječne zamjene(regeneriranogmlijeka) jeVITELA Sirele Bjelovar.

Na krajutova, a to jeotprilike u dobi od oko 100 dana,telad teži oko 150-180 kg, a meso jeodlične klaoničke kakvoće U tovu “za bijelomeso" obično se troši oko 1,3do 1,5kg suhe mliječnezamjene(regeneriranog mlijeka) za 1 kgprirastatjelesne mase teleta Tov “za bijelomeso" najviše se upotrebljava kod teladi

crno-šarenih mliječnihpasmina koja u tovu do većih težina imaju slabijiprirasttjelesne mase, slabijuklaoničku vrijednost(tamnije meso i slabijeiskorištenje mesa - randman) i troše više hrane za 1 kg prirasta(imajuveću konverzijuhrane).

Uz napajanjeteladi češće se pojavljujuproljevi, a uzročnici su obično razne toksikogenebakterijekao Escherichia coli,klostridije,salmonele i sl. To znači da valjapripaziti na sastav i količinu hranidbenih obroka, te na održavanjezdravogokoliša Pojavatih oboljenja može sc u

izvjesnojmjerismanjiti ako se u mlijeko i mliječnezamjenedodaju probiotici kao: PROBIOSPioneer,BABYBIOL - Farmer, VEBAC - Krka i drugi.

bakterije,spriječavajućinjihov razvoj.

Probiotici često sadrže i vitamine, posebice u masti topljive (liposolubilne) vitamine A,D i E kojiobično manjkaju u mlijeku i mliječnimzamjenama a potrebni su organizmuteladi jerpoboljšavajuotpornost i zdravljeteladi. Antibiotike po mogućnostitreba izbjegavati osim kod akutnih oboljenja,jeruništavaju ne samo patogeneveć i korisne mikroorganizme u probavnomsustavu, stvarajuotpornostbakterija na lijekove i ostavljajurezidue u tkivima.

Probiotici se dajuprema uputama proizvođača.Sadrže neke vrste laktobacila (L.acidophilus, L. plantarum, L casei), B. suptilis,Streptococcus(Enterococcus) faecium,mikroorganizmekoji se normalno nalaze u zdravom probavnom sustavu mlade teladi, te kojistvarajuzaštitni slojna sluznici crijeva i održavajuravnotežu u odnosu na novopridošle

Tehnologija držanja uz

napajanje teladi

Piše: dr StjepanFeldhofer

Telad se nakon telenjastavlja u pojedinačneboksove gdjese napajakolostrumom (gruševinom) i drži 14 dana (profilaktorij). Boksovi za pojedinačnodržanje teladi veličine su 150x100x90 cm (slika1).

Dobro jeda su boksovi podignuti od zemljenajmanje 25 cm Morajubiti sagrađeni od materijala kojiloše odvodi toplinu, lako se pere i raskužuje.Stoga i ograde morajubiti tako načinjene da se boks može rastaviti i temeljito oprati.

Ograda u stražnjemdijeluboksa treba biti rešetkasta tako da do

teladi može dopiratisvježizrak Na prednjemdijeluboksa mora biti mjestogdje se stavljaposuda s mlijekom, a treba predvidjeti automatsku pojilicu(samopojilicu) za vodu i valov za krepka krmiva i sijeno.

ona

BN

Posuda za napajanje(vedro) za mlijekomora obvezatno imati sisku prekokojetele uzima mlijeko.Siske spriječavajuhalapljivouzimanje i brzo istjecanje mlijeka, što jeuvjet za dobro izlučivanjesline i dobru probavljivostmlijeka.Otporna siskama mora biti toliki da pijenjetraje oko 15 minuta. Siske na posudama za mlijekomorajubiti u visini ramena, što s obzirom na veličinu teleta iznosi oko 50 do 75 cm od poda.

Nakon 14 dana telad iz pojedinačnih boksova može se premjestiti u zajedničkeboksove,gdje se drži 3 do 6 teladi i gdjeim je omogućenokretanje. U zajedničkim boksovimamora biti prosječnooko 2 m? podnepovršine po teletu Prednjastranica boksa, na kojoj su posudeza mlijeko, pojilice za vodu i valov za krmnu smjesu i sijeno, mora biti dugačkaoko 60 cm po teletu

Slika 1 Boks za pojedinačnonapajanje teladi

Slika 2 Zajedničkiboks za napajanje teladi

Telad se može držati i privezana uz valov s krmnom smjesom, vodom i sijenom,iznad kojegje uređaj na koji se stavljajuposude s mlijekom za napajanje.Ležaji na kojese veže telad moraju,

prema veličini teladi,imati 130

cm dužine i 60 cm širine, do 180

cm dužine i 80 cm širine.

Prvih 14 dana telad treba

napajatimlijekom 3 putana dan.

Nakon 14 dana daje se mlijeko ili

mliječnazamjena i napaja se 2 putana dan,uvijek u isto vrijeme.Mlijekoimliječnazamjena morajuuvijekbiti zagrijani na 35-38" C.

Posude za napajanjeteladi morajuuvijekbiti dobro oprane. Stogaih treba odmah,poslije svakognapajanja,dobro oprati hladnom vodom, a zatim vrućom vodom i sodom ili nekim neškodljivimraskužnim sredstvom. Poslijeraskuživanjaposudese morajuispratičistom vodom Čistoćapribora za napajanje teladi vrlo jevažna,jer se mlijeko brzo ukiseli i dobro jegojilište mnogihbakterija i plijesnikoje mogu uzrokovati proljeve i mnoga oboljenjateladi.

43000 BJELOVAR, Osječka 104, Tel/fax 043/231-182

TRGOVINA SPECIJALIZIRANA ZA PRODAJU TRAKTORA, POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE, REZERVNIH DIJELOVA

Iznašegasortimanaizdvajamo

* traktora Universal (kredit),ovlašteni distrib.uterBjelovarskobilogorske županijetraktora “Tomo Vinković" * plugove,prskalice,sijačice, tanjurače,okretače sijena,rotokopačice, kose, prikolice, itd program “LABINPROGRES"motokultivatori+ priključci + dijelovi za kose, okretače sijena e izbor guma za traktoreBarum - ležaji,filteri,remenje e kompletanasortiman rezervnih dijelova za “TOMO VINKOVIĆ", “ŠTORE","UNIVERSAL","FIAT", *LABINPROGRES",“ACME",“LOMBARDINI"

Rezervne

lijelovešaljemoputem pošte

Leptospiroza

Piše: dr StjepanBanožić

Kod govedase znakovi bolesti mogu pojaviti u više oblika.

Leptospiroza je zarazna bolest životinja i ljudi,dakle zoonoza Bolest se pojavljujeuglavnom ljeti i u ranu jesen, za kišnih godinamnogo češće nego za suhih Kod nas je češća u dolinama Save i Drave Bolest uzrokujurazni tipovileptospira, a očituje se žuticom, krvavim mokrenjem, te pobačajemi septikemijom.

Kod perakutnogoblika za 5-12 sati razori se većina eritrocita, mokraća jecrvena, pojavljuje se slaba žutica,utučenost grla, a smrtnost jejakovelika

Kod pasa leptospiroza je dosta teška bolest Očituje se žuticom i teškom upalomželuca i crijeva, a može nastati i teška upalabubrega s posljedičnomuremijom, nakon čeganastupasmrt

Leptospiroza se liječiantibioticima S liječenjemtreba početi što prije.

Akutni oblik može bitijakotežak iliblag.Kod teškogoblika životinjaima povišenutemperaturu, slaba je, ne jedei naglomršavi.

Na koži trupapojavljuju se ograničene otekline kojese sasuše ili nekrotiziraju.Pojavljuje se atonijaprobavnihorgana Smrtnost je znatna Kod blagogoblika općestanjenijeteže poremećeno,nema krvavogmokrenjaili ono kratko traje.Bolest traje3-9 dana, a životinjapotomozdravi U našim krajevimačešći jepobačajbez drugihznakova bolesti, a katkada se pojavljujeupala vimena

Izvori zaraze su životinjebolesne od leptospiroze, kao i kliconoše Zaražene životinjeostajudugo kliconošama i mokraćom izlučuju leptospire(govedo120 dana,ovca i koza 180,pas čak 700 dana). Neki istraživači smatraju da su jednomzaraženi miševi i štakori doživotni nositeljileptospira i da mokraćom izlučujuklice koje zagađujuprostor,predmete, vodu i hranu Leptospiroza se osobito brzo širi među pašnim životinjama, jerkliconoše mokre po čitavom pašnjaku. Leptospire u životinjskiorganizam ulaze na usta hranom i vodom,ali mogu i kroz povrede na koži,ako životinjehodajupo kanalima, po vlažnim pašnjacima i po raznim kaljužama. Sigurnadijagnozapostavlja se bakteriološkom i serološkim pretragama.

Prirodno spremišteleptospira i izvor zaraze za životinje, a i čovjeka su: - štakori,miševi,voluharice i slični glodavci, - domaće životinje(pas,govedo, svinja,konj,ovca, koza), - različite divlježivotinje(šišmiš,šakal i drugi).

Za leptospirozu kod ljudimoglo bi se reći da je profesionalna bolest od kojenajvišestradavaju stočari,ratari,veterinari,mesari, zatim radnici na rižinim poljima, kanalski radnici i rudari

U Naredbi o mjeramazaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti u 1997 g za leptospirozu stoji:

Subakutni oblik ima polagani tijek,životinjamršavi i mokri krv Žuticamože trajati 5-10 dana, a veće površinekože mogu nekrotizirati.Ovajoblik prateuporne atonijeprobavnogsustava, a pojavljuje se i ciroza bubrega.

Kod ovaca i koza temperatura umjerenoraste, tek se smanjuje, pojavljuje se žutica i krvava mokraća. Bređe životinje mogu pobaciti.Smrtnost jedosta mala,ali Pm: može biti i do 60%

“Krv bikova,ovnova, jarčeva, nerastova i pastuha,kojisluže za proizvodnjusjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodnipripust, serološki se pretražuje na leptospirozu dva putagodišnje. Veterinari su dužni dostaviti krv na laboratorijskupretragukod svakogpobačajakrava,ovaca, koza,sanja i kobila". m

Dijagnostika mastitisa

Piše: dr S. Banožić

Dijagnozumastitisa postavlja veterinar na temeljuopćegkliničkogpregledaživotinje i pregleda mliječnežlijezde. To znači adspekciju i palpacijupojedinih dijelovavimena (sisa,pojedinih četvrti vimena,limfnih čvorova) i pregledmlijekaili patološkog sekreta

Osnovne metode pretrage su klinički pregledvimena i mikrobiološka pretragamlijeka. Ako se sumnjana kronične upale, tada se koristi nekoliko metoda pregledavimenskogsekreta, kako bi se neizravno ili izravno dokazala prisutnostmastitisa Takve stajskemetode su pregled mlijeka na crnojpodlozi i mastitistest kojipromjenomboje upozorava na promjenupH mlijeka, te promjenekonzistencije na prisutnostleukocita i staničnih elemenata u mlijeku.

skim uzorcima mlijekakojeje prilikompreuzimanjaprikupio prijevoznik. Na elektronskim brojačimastanica u mljekari se određujebrojleukocita. Ako broj leukocita u mlijekubude veći od 300 000 ili500.000 u 1 ml, o tome treba obavijestitiveterinara koji radi na terenskojprovedbisuzbijanjamastitisa, a jednakotako i organizacijukojaorganizira suzbijanjemastitisa

Na sabirnim mjestima za mlijeko seoskih gospodarstava kod nas brojstanica u stajskimuzorcima mlijekatakođer se često određuje mastitistestom. Pretragu obavljajuveterinari iliveterinarski pomoćnici.Izrazito pozitivan mastitis-test znak jeda jepovećan brojstanica u tom stajskom uzorku, pa o tome treba obavijestitiveterinarsku službu i odmah pristupitipregledukrava u staji.

Kod masovnih pregledamlijeka, s obzirom na brojstanica, u laboratorijima se brojleukocita najčešćeodređujeelektronskim brojačimavelikogradnogkapaciteta Pritom treba poznavatibroj leukocita kod pojedinihuzoraka i stadijalaktacije u zdravome mlijeku.

Etiološka dijagnoza može se postaviti samo mikrobiološkom odnosno kulturelnom pretragom sekreta mliječnežlijezde, bez obzira na to što klinička pretraga životinjeupućuje na upaluvimena Ako se sumnjana pojavu mastitisa, kao i kod ostalih bolesti treba koristiti više dijagnostičkih metoda,jerse samo tako može doći do potpunih i sigurnih rezultata

Prilikom dijagnosticiranja kroničnih katara i latentnih infekcija dijagnostičkipostupakmože početi u mljekari, u sabirnom mjestu i u staji.

U velikim mljekaramakojesu opremljenemodernim brojačima stanica,brojleukocita najčešće se određuje u zajedničkim ilistaj-

Na farmi se vimena svih krava s obzirom na zdravljevimenapregledavaju po određenom planu, jednomili dvaputgodišnje. Dobije li veterinar obavijest iz mljekare ili sabirnogmjesta da jeu stajskomuzorku mlijekautvrđen velik brojleukocita, odmah treba pregledati sve krave u staji i utvrditi uzrok povećanjabrojaleukocita.

Prije same

Piše: dr StjepanBanožić

mužnje

Prijenego li se pristupimužnji, i krava i muzač morajubiti pripremljeni za tajposao Prije mužnjevime treba oprati, a zatim posušitisuhom i čistom flanelastom krpom.Za pranjevimena obično se upotrebljava čista i ne prehladnavoda kojoj se dodaje nekoliko kapibezmirisnog bla-

gog dezinficijensa.Pranjesamih sisa nijedovoljno.Pranjevimena počinjemo s međunožnim najvišim dijelovimavimena, pa s njih polaganoprelazimo do sisa zadnjihčetvrti,prekoovih na prednječetvrti i njihovesise, a potom na trbušni dio vimena Krpekoje služe za čišćenjevimena treba nakon svake mužnjeisprati u vrućojvodi,najbolje u 3% vodenojotopinisode

telefoni:

033/721 513

722 707

721 168

121 212

721 352

724 507

VITREX

dioničko društvo

VIROVITICA

Zbora nar odne garde 3

KORISTITE

VITREXOVE

MUZILICE

JER SU HRVATSKI

PROIZVOD EUROPSKE KVALITETE

STROJ ZA MUŽNJU KRAVA VT-5/2k

KoristiteVitrexovumuzilicusa pulzatoromivakuum pumpom:

- jeropslužujefarme do 20 krava

- jerjegarantiranokvalitetnakao i sve uvozne muzilice

- jerjojjeosiguranservis isključivokod Vitrexa

- jerjepokreće monofazni elektromotor

- jerjojjecijena8.600,00kuna u trgoviniVitrexa

Muzačka stolica

pričvrsti oko tijela - kada sjeda, sjedneizravno na stolac i ne mora primatirukama, a to jevažno da ne bi prljaoruke i unosio bakterije u mlijekoprilikom mužnje.

Nepravilnojeopratiruke pa zatim prativime,prenositistolčić, tapšatikravu da se primiriilida zauzme svojemjesto,pričvršćivati rep i sl Ruke treba oprati neposrednoprijemužnje. U stajama s većim brojemkrava obično jednaosoba pere vime, a drugamuze Nokti na rukama muzača moraju uvijekbiti kratko podrezani, da se primužnjine bi ozlijedilo vime

Muzač treba ruke opratimlakom vodom i obrisati ih čistim ručnikom Pranjejeuputnoopetovati poslijemužnjesvake krave, da bi se spriječioprenos slučajnih bolesti s jednogagrlana drugo. Muzač će lakše održavati čistoću ako jeupoznat s važnošću čistoće prilikompostupkadobivanja mlijeka,za kakvoću i održljivost mlijeka.

Mužnjase obavljasjedeći, i to obično s desne strane Za sjedenjese upotrebljava stolac s jednom nogom kojimuzač remenom

Kad se opere vime,počnega se masirati ili,kako se u našem narodu kaže,namlađivati vime. Vime masira i samo tele prilikom sisanja,udarajući u njegaglavom. Na temeljutoga se i preporučuje

Selekcija i reprodukcija|

Uzgojni program u govedarstvu

Pišedr Ivan Jakopović

Uvod

slijedećegeneracije,izborom roditelja iz postojećeg stada odnosno populacije.

Postizanje više proizvodnjekoja rezultira većom isplativošću može se ostvariti poboljšanjemnačina iskorišćivanjaživotinja(management)ili povećanjemgenetske osnovice životinjakoje se koriste. Dok se način iskorišćivanja životinja u proizvodnji može promijeniti u kratkom vremenu, genetska se osnovica mijenjavrlo sporo. Ona jeu postojećoj generacijiživotinjanasljednozapisana i na njuse više ne može utjecati. Promijeniti se može tek kod

masaža vimena naročito kod krava prvotelki, kod kojihse masažom pojačava rad mliječne žlijezde i time ubrzava njen razvoj.Muzač obuhvaća i masira najprijezadnječetvrti,hvatajući ih u objeruke po razmeđinama četvrti i pritišćućižlijezdu vimena Zatim prolazi po dužini vimena s objestrane prema prednjimčetvrtima i ponavljaisto što je radio sa zadnjimčetvrtima Namlađivanje za “spuštanje" mlijekatraje2-3 minute Nakon što jeizmuzena glavnakoličina mlijekajednemužnje,počinje se s naknadnim namlađivanjem vimena, pa zatim ponovo izmuzeno sise onim redom kojimse išlo i prilikomglavnogdijelamužnje. Najvećidio količine mlijeka već se prijepočetkamužnjenalazi u vimenu (8095%), a za vrijeme same mužnjeskupi se u vimenu jošoko 10-15%.

proizvodnamogućnostgrla(fenotip)biti bliža njezinojgenetskojvrijednosti.

Prilikom genetskeizgradnje pozornost se posvećuježenskom roditelju(grlu u stadu), a posebice muškom,proizvoduuzgojnose- lekcijskog rada na populacijikoji se koristi za oplođivanjeplotkinja,najčešćeputemumjetnog osjemenjivanja.

To jerazlogšto se genetskoj izgradnji mora posvetitivelika briga; jednomzačeti organizam u nasljednomje smislu potpuno određen,što znači da jeveoma važno izabrati što boljeroditelje,

Zbog svega togauzgajivaču je stalo da se u okviru populacije kojojpripada i njegovostado provodivaljaniuzgojniprogram, s obzirom na osobine koje su uz- | jerjeto jamstvo da će na najbolji gajivačuvažne. Jednom zapisana genetskaosnovica razvija se dalje tijekomuzgoja.Kako će se ona u tom razdobljuizgraditi ovisi o uvjetimakojisu dani mladoj životinjitijekomrasta i razvoja. Štosu uvjetivanjskesredine u razdobljuuzgojapovoljniji, to će

način na svojemstadu moći koristitigenetskevrijednosticijele populacije.

Uzgojniprogram stručna jepisana uputa u kojoj su izneseni uzgojnostanjepopulacije na koju se odnosi program, i uzgojnicilj, te predloženipostupcikojima će

se uzgojnicilj na populaciji ostvariti

Budući da jeu ostvarenjuuzgojnog ciljaveća važnost dana muškom dijelupopulacije, to se i uzgojnimprogramom najvećapozornost dajestvaranjunovih generacijarasplodnjakakojiće se tako izgrađenikoristiti na stadima uzgajivača za oplođivanje ženskih životinja.

Preduvjeti provedbe uzgojnog programa

slučajudostatno velikogbrojajedinki u populaciji; što je broj veći, to jeostvarenirezultat bolji. Pritom jeposebicevažan aktivni dio populacije,grlakojasu obuhvaćena uzgojnoselekcijskim radom i kod kojih se bilježepodaci o podrijetlu i proizvodnimsvojstvima. U nekim slučajevima male populacijerazličitih zemalja promatraju se kao jednaselekcijskajedinica na kojoj se provodi zajedničkiuzgojniprogram, kako bi se osiguralinjegovibolji UČINCI.

Kao sustav složene aktivnosti velikogbrojasudionika,uzgojni program traži ispunjenjeodređenih preduvjetakako bi se mogao uspješnoprovoditi. Veličina populacijeosnovica je uspješneprovedbeovakvogprograma. Uspjeh u provedbiprograma može se očekivati samo u

bu organizirati i valjanuslužbu reprodukcije.

Uz sve to,temeljnaje pretpostavka cijelogposlaspremnost uzgajivača,vlasnika rasplodnih grla, za uključenje u aktivnu provedbu uzgojnogprograma Bez njihtajse posao ne bi mogao ostvariti niti bi imao smisla.

Uzgojni cilj

Provedbauzgojnogprograma temelji se pa određenom uzgojnom ciljukoji se ostvarujepropisanim metodama provedbe.

Organiziranostprovedbeuzgojnoselekcijskog rada također je jednaod pretpostavkiuspjeha ovoga posla.Upisuzgojnovaljanih grla te utvrđivanjeproizvodnih svojstavatemelj su provedbe svakoguzgojnogprograma. Važno jeuz valjanuselekcijsku služ-

Na temeljuraspoloživihpodataka o postojećojpopulaciji, a uvažavajućizakonitosti nasljeđivanja i gospodarskuvažnost pojedinihosobina,određuje se uzgojnicilj za sve one osobine koje su važne za unapređivanje. Uzgojniciljpredstavljasredište sva-

koguzgojnogprograma i o njemu najvećimdijelomovisi i uspješnost genetskeizgradnjepopulacije na kojuse odnosi

Tablica 1 Udjelnasljednosti osobina proizvodnjemlijeka i mesa kod goveda

Osobina

Prilikom izbora osobina kojeće se unapređivati treba voditi računa o njihovombroju.Štoje veći brojosobina na kojima će se obavljatiselekcija, to jerezultat genetskogunapređivanja svake od njihteže ostvariv Posebice je to važno kod manjihpopulacija. Prilikom postavljanjauzgojnog ciljauzima se u obzir gospodarska važnost neke osobine Treba unapređivati samo one kojeizravno ili neizravno utječu na isplativost u proizvodnji. Nema opravdanja=unapređivati one osobine kojenemajunikakvog utjecaja na visinu isplativosti. Mogućnostgenetskogunapređivanjavažan ječimbenik kojiodređujeopravdanostuključenja neke osobine u uzgojnicilj. U obzir za genetskuizgradnju dolaze samo one osobine kojeimaju znatan udjelnasljednosti(h?). Štojevrijednostudjelanasljeđivanjaveća (raspon se kreće od 0,00do 1,00), to se genetska izgradnjaosobine brže ostvaruje. Iz tablice jerazvidna različitost vrijednostiudjelanasljednosti, iz čegase može zaključiti da jei uspješnostunapređivanjapojedinih osobina različita Uz to u ovome dijelutreba uzeti u obzir i činjenicu da su neke osobine negativnopovezane; unapređivanjejedne smanjuje vrijednostdruge.Tako npr povećanjekoličine mlijekauzrokuje smanjenjepostotnogudjelasastojaka u mlijeku.

Mogućnostmjerenjaosobina jedan jeod čimbenika kojitreba uzeti u obzir priizboru onih osobina kojeće se uključiti u genetskuizgradnju. Bez obzira na važnost neke osobine, ako se ona ne može objektivno i točno mjeriti, nema opravdanja za njezino uključivanje u genetskuizgradnju.

Tablica 2 Dospijećeprogenihtestova u odnosu na vrijemeprobnog osjemenjivanja

Vrijemedospijeća

(mjes)u odnosu na:

*Izvor: Program gojidbenog stvaranjagoveda u Hrvatskoj1991. Po stupci p rovedbe njirasplodnjaka, što jevidljivo i programa iz slijedećegprikazaprovedbe programa Iz prikaza jerazvidno da je u provedbu uzgojnogprograma uključena cijelapopulacijagoveda

Kako jeveć ranijeistaknuto, središnjemjesto u provedbiuzgojnog programapripadaproizvodoplođivanje

matični dio populacije

testovi: mlijeko

meso

vanjština

mladi bikovi

bikovske majke Prikaz

bikovi za bikovi umjetno drugih osjemenjivanje||populacija

izabrani bikovi

jednepasmine. Iz njese odvaja i zasebno pratimatični dio,koji se jošmože zvati aktivnom populacijom u uzgojnomsmislu jer služi za izravnu provedbu s obzirom na to da se te jedinke koriste za provedbutestiranja rasplodnjaka i za izbor krava bikovskih majki.

Na osnovipodataka o proizvodnim svojstvimaženskogdijela populacijebiraju se najboljejedinke,bikovske majkekojesluže za usmjerenosparivanje s muškim grlima,bikovskim očevima. Dok se bikovske majke u pravilu birajuiz naše postojećepopulacije, bikovski očevi uključuju se tako da se koristi njihovosjeme, te se stogaizbor može proširiti na sve populacije u svijetu,gdjegodje neka od nama interesantnih pasmina visokih proizvodnih osobina Iz tih populacijaizabiru se najboljirasplodnjacikoji su od interesa za korištenje na bikovskim majkama. To jejamstvo da se naše populacijegovedamogu uspješnouzgojnovezati uz najboljeuzgojesvijeta, što već duginiz godina i činimo

brograzvoja u prvom razdoblju života,uzgajajudalje do spolne zrelosti.pritom se kod pasmina kojeimajudvojneosobine (mlijekoi meso)to razdobljekoristi za praćenjerasta i razvojagrla (performancetest)tijekomprve godineživota, da bi se kasnije za rasplodnokorištenjeizabrali samo oni koji su u promatranom razdobljurasta i razvojabili natprosječni.

Tajse test ne provodikod mliječnihpasminagovedajer se kod njihosobinama tova i kakvoće mesa ne pridajetolika važnost.

Sa spolnomzrelošću odnosno završetkom performancetesta odabiru se ona grlakojaće se daljekoristitiza umjetnoosjemenjivanje, dok će se grla u uzgojnom smislu manjevrijedna koristiti za prirodnipripust ili će biti izlučena

Dolaskom u centar za umjetno osjemenjivanje mladi se rasplodnjakpriprema za iskorišćivanje tako da se razmjernobrzo počinje s uzimanjemnjegovasjemena

Usmjerenomoplodnjombikovskih majkidobivaju se potomci od kojih se muški, u slučaju do-

Prve količine sjemenanamijenjene su provedbiprobnogosjemenjivanja na dijelupopulacije na kojoj će se ti rasplodnjacikasnije

koristiti Ovisno o sustavu uporabe mladih bikova, oni se i dalje koriste za osjemenjivanje ili se nakon probnogosjemenjivanja stavljaju u razdoblječekanja rezultata testa, pričemu se ne koriste za oplođivanjeplotkinja. Razdoblječekanjarezultata testa kod govedatrajerazmjerno dugo Izračunom pojedinihtestova uzgojnavrijednostrasplodnjaka postaje sve pouzdanijom, tako da se na krajutogarazdobljaraspolaže svim uzgojnimpodacimakoji uzgajivaču mogu pouzdanoposlužiti za donošenjeodluke o opravdanostikorištenjanekog rasplodnjaka na stadu Na taj način stvorila se osnovicaoptimalnogkorištenjaraspoloživih genetskihizvora za najučinkovitijugenetskuizgradnju ne samo populacije već i svakogpojedinog stada u njoj. Na uzgajivaču jeda odluči hoće li sam ili uz pomoć stručne službe iz raspoložive genetske osnovice (ženskagrlavlastitogstada i sjemebikova koji potječu iz našeguzgojnogprograma)izabrati najboljeroditelje i njihovukombinacijuuzgojnih osobina kojaće dati novu, proizvodniju i u genetskomsmislu višu generaciju od postojeće. [i

MINISTARSTVO

POLJOPRIVREDE I SUMARSTVA

I MINISTARSTVO FINANCIJA

683

Članak 6

Krediti se odobravaju s rokom otplate za slijedećenamjene:

1 za nabavu osnovnog stada u govedarstvu,svinjogojstvu

ovčarstvu ikozarstvu 3 godine;

oonamnawR

za nabavu osnovnog stada u konjogojstvu 5 godina;

za uzgojjunica 2 godine

Na temelju točke 7 Odluke o osnivanju Posebnogračuna za kreditiranje razvitka iobnove poljoprivrede (»Narodne novine« br 54/96), ministar poljoprivrede i šumarstva i ministar financija donose

PRAVILNIK

O UVJETIMA I NAČINU

KORIŠTENJA

SREDSTAVA ZA KREDITIRANJERAZVITKA I OBNOVE POLJOPRIVREDE

Članak 1

za nabavu osnovnog jatau peradarstvu 1 godina;

za ulaganje u pčelarstvu 4 godine;

za nabavu osnovnog stada kunića ikrmaša 2 godine;

za nabavu opreme i građevinske radove 5 godina;

za dugogodišnje nasade 5 godina a za ostale nasade 2 godine;

za akvakulturu 5 godina;

10. za programe preradepoljoprivrednihproizvoda 5 godina. Krediti se odobravaju s jednokratnomotplatom za slijedeće namjene: 1 zatovsvinja; 2 zatovjunadi.

Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti i način korištenja,kriterij i namjenesredstava za kreditiranje razvitka i obnove poljoprivrede sa posebnog računa u okviru Državnogproračuna (razdjel 060Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva)

Članak 2

Razdobljepočeka za proizvodnjumlijeka u govedarstvu i dugogodišnje nasade iznosi 3 godine, za tov svinja 6 mjeseci, za tov junadi 10 mjeseci a za sve ostale namjeneiznosi 2 godine.

Razdobljepočekadodaje se na gore navedene rokove otplate.

Članak 7

Kamatna stopa utvrđuje se u visini6% godišnje, osim za područja posebne državne skrbi Republike Hrvatske gdjeiznosi 4% godišnje.

Sredstva Posebnog računa koristitće se kao sredstva za kreditiranje razvojnih programa i programa obnove poljoprivredeRepublike Hrvatske

Članak 3

Pravo korištenja sredstava izčlanka 2 ovog Pravilnika imajufizičke i pravne osobe vlasnici i korisnici poljoprivrednogzemljišta i gospodarskihobjekatakoje se bave =poljoprivrednom proizvodnjom sa prebivalištem odnosno sjedištem u Republici Hrvatskoj ikojiuđovoljavajuuvjetima iz ovog Pravilnika

Članak 4

s»ono=

Kamata za vrijeme korištenjakredita i razdobljepočeka obračunava se u visiniredovne kamate, dodajeiznosu iskorištenog kredita te zajedno čine osnovicu za utvrđivanje anuiteta

Zatezna kamata za dospjele, a nenaplaćene obveze po kreditu obračunavat će se u visini zakonom propisane.

Kredit za tov stoke vraća se jednokratno. Za sve ostale namjene kredit se vraća u polugodišnjimanuitetima,a prenosi u otplatu 6 (šest)mjeseciprijedospijeća prvog anuiteta Članak 8.

Sredstvima iz članka 2 ovog Pravilnika kreditiratće se slijedeće namjene: Stočarska proizvodnja: proizvodnja mlijeka; proizvodnja mesa; proizvodnjarasplodne stoke; proizvodnja jajai meda

b) Voćarstvo,vinogradarstvo ivrtlarstvo:

Ukoliko program predviđa više namjena ulaganja,Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva (dalje:Ministarstvo) odredit će rokove i uvjete prema pretežitojnamjeniulaganja iz programa Krajnjirok za korištenje kredita je 3 (tri)mjeseca,a u iznimnim slučajevima i duže,u ovisnosti od dinamike ulaganja.

Članak 9.

1 proizvodnjajabučastog,koštičavog,jagodičastogijezgričavog voća;

2 proizvodnjajužnogvoća;

3 proizvodnjavinskogistolnoggrožđa;

4 proizvodnja povrća na otvorenom i zatvorenom prostoru;

5 sjemenarstvo te rasadničarska proizvodnja u voćarstvu i vinogradarstvu.

c) Akvakultura

d) Poljoprivredna oprema

Članak 5

Učešće sredstava kredita u predračunskojvrijednosti programa može iznositi:

1 za nabavu rasplodne stoke do 100%;

Za pojedineprograme Ministarstvo će utvrditi cjenikodređenih sastavnica ulaganja(nabava rasplodnestoke, podizanje dugogodišnjih nasada i dr ),što će biti jedan od kriterija za pribavljanjemišljenjaPiatkogzavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu.

Članak10.

Zahtjev za odobrenje kredita podnosi se Ministarstvu putem ovlaštene poslovne banke

Članak 11

Uz zahtjev za odobrenje kredita obvezno jepriložiti:

I Fizičkeosobe:

€) Prerada poljoprivrednihproizvoda (mali prerađivački kapaciteti).

1 troškovnik, a za ulaganje čijajepredračunskavrijednost veća od 150 000,00kn investicijskielaborat;

2 dokazovlasništvu odnosno korištenjuzemljišta;

3 mišljenjeHrvatskog zavoda za poljoprivrednusavjetodavnu službu o opravdanosti traženogulaganja;

4 hrvatski branitelji koji su u postrojbamaprovelinajmanje 3 (tri) mjesecapotvrdunadležnog Ureda za obranu

2 zasve ostale namjene do 80% Učešće sredstava kredita na područjimaposebnedržavne skrbi RepublikeHrvatske može iznositi do 100% u predračunskoj vrijednosti programa

IL Pravne osobe:

1 investicijski elaborat;

2 dokazovlasništvu odnosno korištenjuzemljišta;

3 bilancuiračun dobitiigubitka;

4 izvodizregistra ovjerenpo nadležnom Trgovačkom sudu;

5 mišljenje Ureda za gospodarstvo o opravdanosti traženog ulaganja.

2 akceptnenalogekorisnika kredita;

3. mjenicekorisnika kredita

Fizičke ipravne osobe kojeobavljaju iliće obavljatipoljoprivrednu djelatnost na područjuposebnedržavne skrbi uz zahtjev za kredit obvezno prilažu:

1 izjavuda će odobreni kredit namjenskiiskoristitina području posebnedržavne skrbi;

2 potvrdunadležnogtijela da jepodručje iz prethodne točke područjeposebnedržavne skrbi

Nepotpunizahtjevi neće se razmatrati Članak 12.

Odluku o odobrenju kreditadonosi Vijeće za financiranje razvitka poljoprivrede.

Za fizičkei pravne osobe, iz stavka 1 ovog članka,kojenisu u mogućnostiosiguratiuknjižbuzaložnog prava (hipoteke) na vlastitimnekretninama u korist Republike Hrvatske - Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, a kreditna sredstva ulažu na područje posebnedržavne skrbi odnosno područjeobnove, definirano Zakonom o područjimaposebnedržavne skrbi odnosno Zakonom oobnovi, kao instrument za osiguranjevraćanjakredita prihvaća se jamstvoHrvatske garancijskeagencije.

Članak 14

Korisnik kredita mora pružiti dokaze o osiguranjuukupnih sredstava do predračunskevrijednostiulaganja tj.osigurativlastito učešće iostale izvore sredstava ako su navedeni u predračunskom iznosu ulaganja(vlastitasredstva,kreditbanke ilidrugogkreditora, ostalo)

Ministarstvo će, sukladno točki 8. Odluke o osnivanjuPosebnog računa za kreditiranje razvitka i obnove poljoprivrede,sklopiti ugovor s Hrvatskom bankorn za obnovu i razvitak o obavljanju poslova za korištenje sredstava iz članka 2 ovog Pravilnika

Na osnovu odluke Vijeća o odobrenjukredita,ovlaštena poslovna banka, kojajesklopila ugovor o obavljanjuposlova u ime iza račun s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, s korisnikom kredita zaključuje ugovor o kreditu

Članak 13

Korisnik kredita kod zaključivanja ugovora o kreditu prilaže:

A) Dokumente za sklapanje ugovora:

I Fizičkeosobe

1 osobnu iskaznicu;

2 dokazovlasništvu nekretnina

II Pravne osobe:

IE

1 izvodiz registraovjerenpo nadležnom Trgovačkom sudu; odluku uprave 0 prihvatukreditnogzaduženja; potpisni karton ovjeren po nadležnoj službi za platnipromet; šifrudjelatnosti i matični brojsubjekta

Instrumente za osiguranjevraćanjakredita:

Fizičke osobe:

1 izvadak iz zemljišneknjige za provedbuzaložnog prava na nekretnine u koristMinistarstva;

2 4 (četiri)bianco mjenicepotpisane od korisnika kredita, solidarnog dužnika i2 (dva)jamca.

IL Pravne osobe:

Članak 15

Korisnik kredita dužan jeodobrena sredstva koristitiisključivo za namjenu za koju su odobrena, a za korištenje kredita dostavljati izvorne dokumente.

Kontrolu namjenskogkorištenja kredita obavljaMinistarstvo (poljoprivrednainspekcija), Hrvatska banka za obnovu i razvitak i ovlaštena poslovna banka U slučajunenamjenskogkorištenja sredstava iprilaganjaneistinite dokumentacije u svrhu odobrenja i korištenjasredstava, Ministarstvo i ovlaštena poslovna banka tražit će povrat cjelokupnog iznosa kredita,sa sporednimpotraživanjima i zateznim kamatama u visinizakonom propisanih.

Kredit se otkazujepismenim putem uz otkazni rok od 30 (trideset) dana računajući od dana dostave otkaza

Članak 16

Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestajevažitiPravilnik o uvjetima i načinu korištenja sredstava za kreditiranjerazvitka i obnove poljoprivredeobjavljen u »Narodnim novinama« br 73/96.

Članak 17

OvajPravilnik stupa na snagu osmog dana nakon objave u »Narodnim novinama«,

1 solidarno i neopozivojamstvoposlovne banke sa izjavom»na prvipoziv« u korist Ministarstva s važnošću do konačne otplate kredita zajedno sa sporednimpotraživanjima ilizaložno pravo na nekretnine;

Klasa: 011-02/97-01/35

Urbroj:525-01-97-01 Zagreb, 1 travnja1997 m

IReponaže!

Prikaz linije za spremanje sjenaže

Poljanski LugVrbovec

Piše:StjepanBrlek,dipl.ing.

vanjespremanjasjenaže u plastične bale

U organizacijiMinistarstva poljoprivrede,Upravasavjetodavne poljoprivredne službe Republike Hrvatske tijekomsvibnja ove godine organizirala je u nekoliko mjestanaše domovine prikazi-

Predavanje jeodržano na posjedu Grošinić u PoljanskomLugu krajVrbovca. Više od 200 poljoprivrednika i stručnjaka pozdravio jegradonačelnik Vrbovca O važnosti i prednostima

spremanjasjenažegovoriojedr Ivan Katalinić,rukovoditelj savjetodavneslužbe u kojojjezaposlenopreko100 agronoma, a do konca 1997 imat će služba 150 stručnjaka.

Prikazani su linijakošnjezelene mase rotacijskomkosom,rastre-

Mljekarski list

sači i prevrtačizelene mase (sa 35-40% suhe tvari),skupljači provenute mase - rolbaleri, pravljenjebala 550-600 kgi uz pomoć oviača bala s priključkom na traktor kapaciteta oko 1.300 kg za dovoz na željenulokaciju, Silachopstroj za usitnjavanje i raspodjelusjenaže do distribucije krme u valove.

Linijustrojevapredstavljao je AGRO-GROM tvrtke CLAS, a g. STEPANIĆjepredstavio traktore STEYR.

Predstavnici spomenutihtvrtki informirali su nazočne o cijenama strojevaodnosno traktora Cijenesvih strojeva vrlo su visoke, a učešće,kamatna stopa, poček,rok otplate i drugorazličiti su za pojedinestrojeve. Mnogi sudionici postavili su pitanje kako nabaviti takvu liniju za pojedinogospodarstvo. U nastavku svog izlaganjadr. I Katalinić upoznao jenazočne o mogućnostiorganiziranja STROJNOG PRSTENA u kojem

pojedinipoljoprivrednik može nabaviti po jedanstroj. U tom prstenudogovore se cijene za pojedinuoperaciju za jedinicu površine.Svaki od vlasnika pojedinogstrojaovladao bi tehnikom rada i najdjelotvornije obavljaoodređeni zahvat. Takvi strojniprstenimasovno su organizirani u većim zapadnoeuropskimzemljama.Kod nas, strojnijeprstennedavno organiziran u Draganićukod Karlovca.

Otvorena

štedno-kreditna zadruga agrara Hrvatske “Stednokred"

Piše:StjepanBrlek,dipl.ing.

U nazočnosti predstavnika zadružnih organizacija,Hrvatske gospodarskekomore,županijskih organizacija, te ministra poljoprivrede i šumarstva mr Zlatka Dominikovića,predsjednik Hrvatskogpoljoprivrednog zadružnogsaveza mr. ŽeljkoMataga u novootvorenim jeprostorijamapredstavioprogram središnještedno-kreditne zadruge “ŠTEDNOKRED", osnovane 1991

Po uzoru na neke europske zemlje(Austriju,Njemačku i dr.) pa i na našu prvu kreditnu organizaciju osnovanu u Korčuli krajem19 stoljeća,ŠTEDNO KOLO zadrugarapočinjeradom na Dan državnosti, 30 svibnja

1997 Tijekom 24 mjesecaštedjet će se po 200,00kuna uz mjesečnu kamatu od 1,5%.Uplaćivat će se svakogmjeseca na blagajni ili kod povjerenika u poljoprivrednoj zadruzi Nakon završetka štednogkola svakom štediši zajamčenaje isplataukupne ušteđevine (glavnica + kamata).Štediše“ŠTEDNOKRED"a, sudionici ŠTEDNOG KOLA, već nakon 3 uplaćenerate ostvaruju pravo na kredit - pozajmicu. Uvjeti za dobivanjekredita mogu se dobiti kod ŠTEDNOKRED-a Zagreb,Amruševa 8,tel 01-420 119 i 420 319.

mjesec10%,na 24 mjeseca18%. Oročavanjepreko24 mjeseca prema dogovoru.Poseban stimulans za veće iznose,uključujući i deviznu štednju.

Direktor ŠTEDNOKREDa, gospodin M Majstorović,upoznao jenazočne s podrobnostima oko ulaganjaštednje: po viđenju 6% godišnje,kontinuirana štednja 18% (24mjeseca),oročena na 1

Bezrazložan strah

Crv u mladom luku (lukovamuha)danima jeuznemiravao Vinkovčane ižiteljeVukovarskosrijemske županije.

Piše: Milka Vida

Luk je opasan Konzumiranje luka ostavljatrajneposljedice po zdravlje, razara jetru,pluća, mozak,izaziva meningitis,odnosno

Mljekarski list

Ministar poljoprivrede i šumarstva mr Zlatko Dominiković pozdravio je tu inicijativu i organizacijuštedno-kreditne zadruge agrara Hrvatske i istaknuo njenu važnost za brži razvojobiteljskih gospodarstava i cjelokupne poljoprivredeRepublikeHrvatske TEDNOKRED će popuniti prazninuizmeđu Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i neposrednihpoljoprivrednih gospodarstava, te potaknutikreditiranjereprodukcijskogmaterijala, mineralnih gnojiva,gnojiva, pesticida,poticaja u poljoprivredi, premija za rasplodnipodmladak, mlijeko i dr

kalnojradiopostaji, unijelaje panikumeđu ljude.Iako se govorilo samo o pojaviovog štetnika Vinkovcima i Županijom počele su kružiti fantomske priče. Kako se mogloi očekivati

najgore su prošliproizvođači luka koji su nakon tržnih dana bili primoranibacatiznatne količine toginače zdravog,ljekovitogbiljnogproizvoda.

O lukovojmuhi razgovarali smo s agronomom AndrijomLasingerom koji na početkurazgovora razbijasvaku sumnju o štetnosti lukove muhe.

Ako podrobnijepratimopovijest života na zemljizapazitćemo, primjerice, da su Egipčanitijekom građenjafaraonskih grobnica u svojojishrani koristili velike količine crvenog luka, na-

ravno zbognjegoveljekovitosti. Prema tome lukova muha postoji od kada luka ima Uostalom, crvljivosti ima u trešnji i višnji, nitko nijeumro što jejeocrvljive ove plodoveniti se ikada oko ovoga stvorila takva panikakao sada Priče su neutemeljene. Zdravljeljudizboglukove muhe nijeugroženo. Sama lukova muha jebezopasna. Luk kojegaje napao ovajštetnik i kojijetretiran preparatima može biti opasan po zdravlje ako se konzumira nakon tretiranja.Naime, ne smijega se jesti 30 dana Uzgajivači

luka morajuse baviti preventivnim mjeramaprimjenominsekticida prijeiliza vrijemesjetve ili sadnjeluka kako bi izbjegli mogućnost da im luk zahvati ovaj štetnik - kaže u razgovoru agronom AndrijaLasinger. Od gospodinaLasingerasaznajemo, nadalje da lukova muha razvijagodišnje tri do četiri generacije, da se prizemljuje u prvojgeneraciji u stadijulutke, već od mjesecatravnja, a posljednjatijekom kolovoza, tako da ještetnik prisutantijekomcijelevegetacije.

Najbolji mladi orači iz Vinkovaca

Piše:Milka Vida

Osvajanjemprvog mjestaučenici-orači =Poljoprivrednošumar- ske škole Vinkovci stekli su pravo nastupa na međunarodnom susretu AlpeJadran u Gornjoj Radgoni.

S nedavnogPrvogdržavnog natjecanjamladih orača,održanog u Križevcima,učenici Poljopriv-

Prvo državnonatjecanje mladih orača redno-šumarske škole iz Vinkovaca vratili su se s velikim uspjehom. U ekipnomnatjecanju postali su prvacimadržave, a i pojedinačno prvo i treće mjesto osvojili su učenici vinkovačke srednješkole Tomislav Rešić najbolji je mladi hrvatski orač, drugomjestopripalojeŽeljku Bajcuiz Požege,dok jetreći bio IlijaSalić,također iz Vinkovaca. U ekipnomporetkuprvisu, kako smo spomenuli, bili Vinkovčani,

OBITELJ I DOM

drugomjestoosvojili su mladi orači iz Požege i treće iz SlavonskogBroda. Učenici iz Donjeg Miholjcabili su četvrti, te iz Križevaca peti.

Vinkovačka ekipa, u kojojjejoš bio Dinko Rončević,branit će bojeHrvatske na međunarodnom susretu AlpeJadran u GornjojRadgoni.Učenike Poljoprivredno-šumarske škole Vinkovci vodili su profesoriSlavko Landeka i Miroslav Pažur

Trideset godina od prvih Đakovačkih vezova

Piše:dipl.ing.StjepanKeglević

narodu kojistalno i poštenoradi te stvara uvijek nova materijalna i duhovna dobra.

Đakovački vezovi najsvečanija su proslavaduha i ruha,pjesme, plesa,glazbei marnog rada hrvatskogseljačkogpukaiz bogate,ravne i brežuljkaste Slavonijei Baranje.Takva smotra moglaje nastati i do danas opstati samo na plodnojzemlji i u 20

Sve jepočeloprijeravno 30 godina,što jezapisano i u tadašnjimmjesnimpolumjesečnim novinama ĐAKOVAČKI GOSPODARSKI LIST. U brojuod 2. lipnja1967 nalazi se članak pod naslovom: “ĐAKOVAČKI VE-

ZOVI - bogati raznolik program"iz kojegsaznajemo da jeta godinabila međunarodna godina turizma, pa jei to zacijelo bio jedanod poticaja za organiziranjenjeneproslave u Slavoniji. Međutim,uvjereni smo da jezačetnika i oduševljenika za Đakovačke vezove bilo već mnogo prije. U članku jenaveden okvirMljekarskilist

ni program svečanih igarakoje su bile određenje za 2 i 3 srpnja 1967 Podrobnijepodatke o organizacijikojajemorala biti središnja i jedinstvena za Slavoniju saznali smo iz razgovora sa tadašnjimneumornim predsjednikom Turističkogdruštva u Đakovu, sada već pokojnim (+1988.), dr. vet Zvonimirom BENČEVIĆEM objavljenim 16. lipnja.Turističko društvo osnovalo jeposebanodbor za Đakovačke vezove sa šest sekcija. Promičbi se pridalavelika pozornost, pa jebilo tiskano 2000 programa na hrvatskom,njemačkom i mađarskom jeziku i odaslano u Njemačku,Mađarsku i Švicarsku. Posebice se nastojalo oko suradnje s odgovarajućim društvima u Mohaču Izgrađeno je bilo 2800 prigodnihznačaka i poštanskihomotnica Društvo je

potakloMjesecčistoće i uređenja grada,što su građanirado prihvatili Ipak,veliki problembila su, kao i uvijek,novčana sredstva, ali su organizatoriuspjeli od Skupštineopćinedobiti 1,5milijun, a PIK Đakovo 1 milijun starih dinara, kao i mnogo zgoditaka za tombolu od 20.000 brojeva. Tu su smotru ili igretada popularnonazivali ŠOKADIJADA

Na dan 30 lipnjanovine su donijeleprivlačan i svečani naslov: VELIKA PRIREDBA MOŽE POČETI!I počelaje u nedjelju 2 srpnja1967.:

U 10 sati u velikom biskupskom parkuna pozornicijezapjevala i zaigrala kola 21 skupina sa 600 izvođača Svečanost je otvorio predsjednikopćineJosipGABRIĆ,pozdravivši oko 5000 razdraganihposjetitelja.Nastupioje osječkiorkestar “PajoKolarić" podvodstvom JulijaNJIKOŠA, a prva solistica bila je gđa Vera SVOBODA kojai danas nosi ponosninaslov “kraljicanarodne pjesme".Tada jebila izabrana i najljepšanošnja,kojuje nosila skupina iz RokovacaAndrijaše- vaca, a izabrane su i skupinekoje će ići na zagrebačkuMeđunarodnu smotrufolklora. U 14 sati krenula jepovorka od 20 svatovskih zaprega Istaknuli su se okićeni đakovački lipicanci kao i skupina iz sela Rokovaca, Semeljaca,Babine Grede,GornjihMeljana,Vranješevca, Bro-

-“= >. = I

U 8 sati,kada jeoko 300 mališana i mladeži oblikovalo cvjetni korzo pod motom “OMLADINA - NAŠ CVIJET" Osobito se istaknulo četrdesetak mladih iz Semeljaca, sa svojimtamburašima are

dl

š ano jE ol La

od

lesa mason) o

SmotrafolkloraSlavonijeiBaranje

DAKOVAČKI PEZOVI

SEE&SSEEEEEE€

3. do 6. srpnja 1997.

ljepše

GSEGEEEEEEESSEE€

žene u narodnojnošnji. Između 36 kandidatkinjapobijedila je18 godišnjaEmilijaSLIVAR iz Slav Broda Završetak prvihVezova uslijedio je u hotelu PALACE u vidu velikogturističkogplesa s tombolom.

pov,

* koncert sakralneglazbe u katedrali

* svečana povorkaprekotisuću sudionika

* likovne izložbe u narodnim nošnjama

* pjesme I plesovi - nastupčetrdeset folklornihskupina na ljetnojpozornici u Strossmayerovomparku

» revijanarodnih nošnji za djevojke i snaše -

* revijasvatovskihzaprega izbor najljepše

* konjičkanatjecanja

* sajamvina i kulina

* sajampoljoprivrednihstrojeva i opreme

Organizator: TurističkodruštvoĐakovo

Tajništvoiprodavaonicasuvenira KraljaTomislava 3 / : 031/811233

telefonif.

đanaca i Đeletovaca Na sveopći zahtjev,mimohod zapregimorao se ponoviti.

U 15 30 sati organiziran jeizlet u Đakovačku Breznicu, na slavlje podnazivom SLAVONSKO KOLO I BEĆARAC. Slavlje jezacijelotrajalo do bijele zore koja u to vrijeme,nažalost, brzo zarudi. Kulturnoumjetničkom dijelu dala se velika pozornost već u toj prvojgodini“Đakovačkih vezo-

Toga dana rano poslijepodne počelajezabava i ples u Domu kulture,gdje se održao izbor naj-

Prolazile su godinerodne i nerodne,političkiteške,ali Đakovčani nisu posustali ni do dana današnjega, pa opetizvanredno uspješnoorganizirajusvečanu i radosnu proslavuslavonskog narodnogumijeća od 3 do 6 srpnja 1997 Ipak,.utridesetgodišnjem razdobljunijebilo 30 “Đakovačkih vezova" nego samo 28,jer u teškim godinamaslavne borbe za slobodu Hrvatske (1992. i 1993.) nisu bili održani.

Zaslužna turistička djelatnica gđa Nada VARŠAVA ljubazno nam jedostavila ovogodišnji program mnogo bogatiji od onoga prvoga.

Iz programa vidimo da su naši “Đakovački vezovi" iz godine u godinustalno rasli poputslavonskih hrastova te narasli dvostruko većima jerdanas imajupreko tisuću sudionika u narodnim nošnjama,četrdeset skupina,koncert sakralne glazbe,konjanička natjecanja, a posebice su porasli u poljoprivrednom smislu te danas postojesajmovistrojeva, opreme, profinjenih vina i slasnih kulina, a iznad svega sve je veća popularnost i uvažavanje.

va",pa je3 srpnjabilo organizirano razgledavanjekatedrale, muzeja,galerije,likovne izložbe i izložbe narodnih nošnjikojuje postavilazagrebačkaetnografkinja prof.Zdenka _LEHNER. Razgledani su također povijesna pastuharnica, te stari i novi Mandićevac

ČestitamoTurističkom društvu Đakovo,Odboru “Đakovačkih vezova" i svima koji na Vezovima sudjelujusvečan 30. rođendan sa željom da novi i mladi naraštaji i daljepjevaju,plešu,sviraju, crtaju,vežu,jašui punim se srcem vesele životu u slobodnoj HRVATSKOJ. m

Piše:dipl.ing.StjepanKeglević

POSEBNO IZDANJE ui ient

Krvoproliće u parlamentu

Ubijen Pavle Radić

Zastupnik Djuro Basariček umire Teško ranjeni Sti Radić, Grandja I Pernar - Zandarmerija u parlamentu

Tajtragični

i zločinački događaj zbio se 20 lipnja1928 u Beogradu,dakle prije 69 godina. To je jednaod veoma bolnih postaja hrvatskogkrižnogputatijekom tisuću i tristo godinanaše teške povijesti na ovom svetom tlu dragenam Domovine Uzaludno su htjelibraća Radići i drugi članovi Hrvatske seljačkestranke na temeljusvojihjugoslavenskih iluzijagraditipoštenuzajedničku državu Srbijanskiradikali i kralj Aleksandar htjeli su zapravo samo Veliku Srbiju u kojoj bi mogli

nesmiljenoharačiti i obogaćivati se na nepoštennačin StjepanRadić jepočetkom1925. čak pristao na Vidovdanski ustav i na osobu Kraljakao simbol suverenosti predsvijetom, pa i ušao u vladu kao ministar prosvjete, alijei daljesmetao sa svojimstalnim nastojanjima oko hrvatske autonomijeunutar države. Radić jepostajao sve opasnijijerjena drugimizborima 1923 dobio 483 733 glasa, što jebilo dvostruko više nego na prvimizborima Na trećim izborima 1925 dobio ječak 925.532 glasa,jersu i srpski seljacipočeli za njegaglasovati Neki povjesničari, a naročito Zvonimir KUJUNDŽIĆ, smatraju da su više godinaAleksandar i tajnaorganizacija “Bela ruka" planirali ubiti S Radića i željuhrvatskognaroda za samostalnošću Odlučili su da ga ubije mračni

u našem listu br 8/1995.urednica Mirna BOŽIČEVIĆ pa to nećemo ovdjeponavljati, nego se osvrnuti na prve dviježrtve koje su odmah umrle Prvo jesmrtno pao dr DjuroBASARIČEK,jer se iza njegasakrio Svetozar PRIBIČEVIĆna kojegjeRačić uperio pištolj i ispalio zrno Basariček,pogođenispodsamoga srca, odmah jeumro

RAČIĆ,policijskiagentPUNIŠA osoba potpunogkraljevog povjerenja, tada star 42 godine.

Atentat na četvoricu zastupnika i predsjednika S Radića opisala je

NOVO NA TRŽIŠTU

Dr Dj.Basariček rođen je. od oca Stjepana,profesora, i majke Amalije, u Zagrebu1884., a ubijenjeu 44 godiniživota. Bio je sudac specijalist za kriminal maloljetnika, a potomi odvjetnik. Radiću jebio odan od rane mladosti i izabran za zastupnika 1927 Tada je već u skupštini upozoravao da postoje“tamne sile" kojeće nametnuti diktaturu opasnu za sve narode u državi Drugažrtva kojajeodmah umrla bio jePAVLE RADIĆ, rođen u Trebarjevu kao sin Andrije,najstarijegStjepanovabrata i majke Jele rođ MAREN, kojajedoživjelasinovljevu smrt Završio je trgovačkuškolu u Pragui u do-

proizvoddugogodišnjihistraživanja načinjene su od visokokvalitetne gume

zastupnikom u Saveznojnarodnojskupštini. Bio jedugogodišnji predsjednik“Seljačkesloge". Umro jeu svome selu 31 ožujka 1953 Položen je u zajedničku grobnicu s Radićima

Znamo da jeveliki vođa Hrvata StjepanRADIĆ umro od posljedica atentata, u Zagrebu u svojoj vili 8 kolovoza 1928. Ubili su čovjeka, ali ne i njegovodjelo, kao ni voljuhrvatskognaroda za samostalnim državnim životom.

movini se posvetioseljačkom zadrugarstvu. Za narodnogje zastupnikaizabran 1923.,1925. i 1927., te jeuvijekmijenjaostrica kada jeovajbio u zatvoru ili u emigraciji. Bio je dobar pregovarač s Radikalnom strankom za onajsporazum od 1925. Strica je stalno pratio i u Beogradu s njim zajednostanovao, te ga je na kobni dan 20 lipnjazaklinjao da ne ide u Skupštinu, ali kako stric na to nijehtio pristati, Pavle je od njegaizmamio svečano obećanjeda se neće javljati za riječ kako ne bi čime izazvao naručenog atentatora Kako povjesničari tvrde,Stipica se nijejavljao za riječ ali jeipakbio pogođen u trbuh i pao podzastupničku klupu, gdjejeostao živ Pavle jepoginuood šestog i posljednjeg Punišinoghica,kad jeuzdignutih ruku trčao prema stricu da ga zaštiti

Oba ta hrvatska mučenika već su u Beogradubili počašćenivelikom sprovodnompovorkomprema kolodvoru, a u Zagrebu su uz ogroman brojduboko ožalošćenih seljaka i građanapoloženi u grobove u arkadama na Mirogoju.

centimetar ispodsrca Pernar je odmah pao, ali jesrećom ostao živ. Rođen je1890.,postaoodvjetnikom i kao član HSS pripadaojenjenomkrajnjemdesnom krilu Otišao je kasnije u emigraciju u SAD, gdjejedugo poživio s metkom u grudima i umro u New Yorku 1967 godine. Drugiranjenik bio jeseljakIvan GRANDJA kojije sjediodo vođe i zbogtogadobio hitac u lijevuruku On je također pao podklupu i ostao živ. Rođen je bio u Šašinovunedaleko Zagreba 1879 godine.Bio jejedanod prvih i najvjernijihRadićevih suradnika i pripadaolijevomkrilu stranke. Surađivao jekasnije s Narodnooslobodilačkim pokretom pa je 1945 čak postao članom proširenogAVNOJ-a te

Ivan MEŠTROVIĆ je zapisao: “Onajhitac ispaljen na Stjepana Radića bio jenamijenjencijelom hrvatskom narodu", Zločinac Puniša Račić,završivši pokolj u skupštinskojdvorani, pobjegao je u ministarsku sobu vićući: “Živela velika Srbija!", Da,to jebio ciljnjegov i njegovih naručitelja. Proces protivnjega bila jepravna lakrdija - formalno jedobio 20 godinarobije(zbog svijeta)kojujeprovodio u vili upraviteljakaznionice u Požarevcu Njegovasupruga dobila je “krvarinu" od 3 000 dinara mjesečno. Po dolasku Nijemaca 1941 i vlade generalaNedića bio je oslobođen i živio na velikoj nozi Pred samo oslobođenje Beograda,listopada 1944 pobjegao jepodAvalu,ali ga tu nađe jednacrnogorskajedinica i ubije na licu mjesta.Zločinca jeipak stiglakazna

Ranjena su bila dva hrvatska zastupnikakoji su preživjeliranjavanje.Prvim hicem u 11.25 sati ranjenjedr Ivan PERNAR, jer je P Račiću dobacio uvredu “opljačkao si begove", na što ga jeovajdrugimhicem ranio samo

Piše:ZrinjkaKeglevićdipl.Stević,odgajatelj

Mališani se već u dobi od 12-15 mjesecipočinjuspontanozanimati za crtanje.Oni,naime, uočavajuda odrasli i njihova starijabraća uzimajupapire, pomiču olovke i ostavljajutragove.

Ves Dječji crtež

glavonožacaobično nastaju u vrijemekada dijetepostajesvjesno svojeosobnosti i kada sve češće koristi riječ JA

Tijekom 4 godine na crtežu čovjekapojavljuju se oči (ponekad jednoveliko oko),kosa,usta, gumbina odjeći i slične podrob- nosti Nakon 4 godinekonačno se pojavljujetijelotrup s rukama i nogama te prstima.Brojprstiju na rukama vrlo često ne odgovara stvarnom broju, već ih dijete nacrta više

Naši popisi,računi i pismapuni su raznih ravnih i krivudavih crta Tako će jednogodišnjacizatražiti papir i olovku i početće istraživati Nespretno će cijelom šakicom držati olovku kao da je štap i kruto pomicaticijeluruku I eto, prve crte su tu: olovka je ostavila trag.Dijete će pokušati još i još i veseliti se rezultatu. Ta prva šaranja i črčkanjaneće uvijekbiti na papiru.Ručica s olovkom ilibojicompobjeći će na druguruku, na stol, na majicu, pa i na lice Važno jetada strpljivo upozoritimališana da se crta uvijek na papiru i polakostvarati naviku da papiri bojicaidu uvijekzajedno.

U crtežima petogodišnjaka nalazimo sve više razlika među ljudskimlikovima (spol i dob)te mnogo više pojedinosti.Petogodišnjaci će čak prikazati i ljude u profilu i u raznim pokretima kao što su hod ili ples.Evo za to primjera iz spomenuteknjige: Nakon šeste godineoblici koje djecacrtaju sve su nam više prepoznatljivi, slični stvarnim oblicima Na krajupredškolskog razvojasvaki crtež ilislika imaju svojupriču.

Od 18 mjesecinadaljedjecaveć boljekontrolirajupokreteruke, pogotovuako redovito i puno crtaju.Nakon početnihčrčkanja nazvanih faza šaranja,dijeteulazi u fazu tzv glavonožaca. Zašto takav naziv? S trigodinedijete će crtati lik čovjekatako da ima glavu (kružnioblik) iz kojeizlaze jednaili dvijecrte (noge). Evo takvogcrteža iz knjigeDIJETE I OBLIK prof.Dobrile BELAMARIĆ: "IZ

HSS

= 7

da nacrta svojuobitelj. Ako je, primjerice, mama najveća,znači da mu jeona najvažnija, a ako je mlađi brat nacrtan najmanji i najdalje od mame, to nam daje do znanja da jedijeteljubomorno na malogsuparnika te da želi više majčinepažnje za sebe Osim ljudskihlikova dijete će crtati i cvijeće,kuće,životinje, pa njemu dragaživotinja(kućniljubimac) može biti nacrtana veća od cvijećailidrveća. Neka djecacrtaju ljudeiznutra, s tzv rentgenskim pogledom.Primjerice,dijete u svom trbuhu nacrta sladoled koji jeprijecrtanjapojelo. Tu jeveć dobrim dijelomprisutnamašta Mi odrasli ne smijemojekočiti, već naprotiv,poticatidjecu na što kreativniji(stvaralački) likovni izraz Nemojtenikada omalovažavati niti kritiziratidječjicrtež Pogotovunemojte“pomagati? tako da vi crtate. Najvrjedniji su crteži kojedjecasama stvaraju na temeljuvlastitogviđenjaili zamišljanja.Najvažnije je uvijek podržatidječjukreativnost

Ti oblici nalikuju na punoglavce: krug i jedanrepić.Znači: glava i trbuh jedna su cjelina, nema ruku niti drugihpojedinosti. Crteži

Mnogojemotiva za dječjecrteže - to nijesamo ono što jenama svima vidljivo i što dijetezapaža u svojojokolini, već ono likovno izražavasvojedoživljaje,osjećaje,stavove,želje i maštanja. Podrobnim promatranjemdječjeg crteža i slušanjemobjašnjenja djeteta što je nacrtalo možemo otkriti mnoge djetetovespoznaje i možda zatomljenebrige. Tko je djetetunajvažniji u obitelji, lako ćemo doznati predložimo li mu

Pokažite svome mališanu koliko cijenitenjegasamoga i njegove stvaralačke napore tako da postavite izložbu njegovihcrteža Neka to ne bude samo u dječjoj sobi već u hodniku,kuhinji i po mogućnosti u dnevnojsobi, da i gostivide te radove i izraze svoje divljenje. Tako uvelike doprino- simo razvojusamopouzdanja kod djeteta te osjećajupovjerenja, sigurnosti i ljubavi nas odraslih I

“Kalendar radova na obiteljskomgospodarstvu

Piše:dipl.ing.Darko Kantoci

glavaticu i endiviju.Usjeveprorjeđujemo i rasađujemo.Cvatove cvjetačepotrebnoje barem 8 dana prijeberbe zasijeniti od sunca To se provoditako da ih pokrijemo s nekoliko listova Pojedinebiljkeendivijevežemo likom kako bi unutarnjilistovi ostaliblijedožuti.

Vinogradarstvo

Nastavljaju se radovi oko plitke obrade tla u redovima i između redova

Srpanjjemjeseckada se zalamajuizboji, a zalamaju se i zaperci,uklanjajudoljnjilistovi i prstenujustolne sorte Nastavlja se sa zaštitom od bolesti i štetnika.

Za berbu ovih dana dospijevaju mnoge vrste povrća, a za sjeme ostavljamo samo najljepše i najzdravijeplodove.

Voćarstvo

Povrtnjak

Najjačaljetnažega i suša u mnogimnašim krajevimaobičnouslijede u mjesecusrpnju. Gdjejeu povrtnjacima rano započelaproljetnavegetacijarazličito povrtnobiljerazvilo se još prijevrućih srpanjskihdana,pa se za najvećežegeopažaočit zastoj u rastu koji se ponovnoživlje nastavlja kada minu dani najveće žege i suše U povrtnjacima s teškim tlom, a poredtoga i vlažnim, kao i u gorskimkrajevimagdjeje vegetacijapočelakasnije,srpanj će biti mjesecnajživljevegetacije. Za sušnih dana povrtnjak jepotrebno obilato zalijevati i okopavati kada se na površini tla stvori pokorica.Okopavanjemomogućujemoda zrak prodre u zemlju do korijena, a ujednouništavamo korov

Siju se grašak, i to samo brzorastuće sorte, niski i visokigrah, mrkva,kasna korabica,zimska endivija,rotkvica,povrtnica, jesenska repa, blitva i špinat. Presađivati možemo lisni kelj i kelj pupčar,korabicu,poriluk,salatu Povrtnjak

Piše:dipl.ing.Darko Kantoci

Ljetno presađivanje

Srpanj i kolovoz su mjesecikada se presađuju neke vrste povrća za

Budući da jesrpanjobično najsušnijimjesec,potrebnojeraditi na tome da se sačuva vlaga u tlu U tu se svrhu provodidrljanje ili frezanje, zatim mulčiranje tla ispodvoćaka travom, a gdjepostoji mogućnostpotrebnojei navodnjavati.Nastavlja se sa zelenom rezidbom, a grane se razvode ili povijaju kako bi se održala uzgojnaforma. Berba voća u ovome mjesecutakođer jevažan posao, jerdozrijevajuplodovitrešanja, višanja,marelica,bresaka,šljiva, kupina,krušaka i jabuka, a nastavlja se berba malina i ribizla. Nakon berbe,nasade jagoda i ribizla treba pognojiti sa 200 do 300 kg/hadušičnim gnojivom, a zatim obaviti površinskuobradu tla. U nasadima jagodazakidaju se vriježekojese pojavljuju na grmovima, a na malinama se nakon berbe režu do zemljesvi izbojikoji su donijeli rod Provodi se ljetnasadnjajagoda. U rasadniku se pripremajupodloge, počinjecijepljenje i okuliranje na spavajući pup i prikuplja se voćno sjeme za daljnjuproizvodnju.

Drugozalijevanjevinogradaslijedi 5 do 10 dana nakon procvjetavanja. U suvremenom vinogradarstvu,navodnjavanje je čak neophodnamjera u fazi zelenih bobica

Cvijeće i ukrasno bilje

Zemlju u vrtu stalno razrahljujemomeđu cvijećem i grmljem, a također plijevimokorov,zalijevamo i prihranjujemo,naročito za vrijemecvatnje.Biljerazmnožavamo vegetativnimnačinima Sijemocvijećekojecvate iduće godine u rano proljeće, kao i dvogodišnjebiljke.Stalno režemo ocvalo cvijeće kao i suvišne pupove, npr. na krizantemama. U klijališta u pijesaksadimo reznice, mlade zelene 10 do 15 cm dugeizdanke sa 3 do 5 listova. Donjilist odrežemo sve do rukavca, a gornjimaodrežemo pola plojke.Donjidio se utakne u vlažni pijesak i klijalište se zatvara Stakla se obvezatno premažu vapnom za zaštitu od prejakogsunca Ako jepijesaksuh, prskamo.Lončanicestalno nadziremo i redovitoplijevimo. I od lončanicamožemo napraviti reznice. m

kasnu jesensku iliranu proljetnu potrošnju.Stoganijenaodmet podsjetiti se na neka pravila kojih se valjadržati kod ljetnog presađivanjabiljaka na stalno mjesto u gredice.

Najpogodnijevrijeme za rasađivanje su oblačni dani ili kasniji poslijepodnevni sati Rasađivanjeza vrijemevelikih ljetnihžega nijeuputnojerbiljkaisparavanjemgubivlagu i često propada.

Zemljište za rasad potrebnoje pripremiti 10 do 15 dana prije sadnjekakobi se što boljesleglo. Ako jetlo suho,potrebnojezalijevanjeprijesadnje. Za ručnu sadnjudobro će nam poslužiti sadilica iliprutdebljine od 1 do 3 cm Sve se biljkesade na istu dubinu. Nijedobro u ruci držati snop biljaka da bi se ubrzao po-

Vrt

Piše:dipl.ing.Darko Kantoci

sao, jerse na tajnačin rasad može oštetiti.Preporuča se vaditi biljku po biljku iz sandučića Prerastao, dugačakrasad sadi se dublje uz sadilicu ili se polaže koso u prethodnoiskopanejamice.

vanje se ne smijepropustiti, jerje to mjerakojom se osigurava čvrsta veza između korijenja i tla Stogazalijevanje mora biti obilato, kako bi se zemljašto bolje priljubila uz korijen.Iduće se zalijevanjeprovodi 5 do 7 dana nakon sadnje, uz istovremeno laganookopavanje.

Nakon sadnjetlo se sabije, poravna i obvezatnozalije.Zalije-

Srpanjjemjeseckada jenajbolje pripremiti tlo. Potrebno ga je prekopati na dubinu od 15 do 20 cm Ako je tlo glinasto, pa se lijepi za obuću,tada jepotrebno dodati polakante pijeska po četvornom metru zemlje. Ako jetlo rahlo, bit će dovoljnooplemeniti ga dodavanjemvlažnogtreseta ili crne zemlje.Kakvo jegodvrtno tlo,dobro je dodati gnojivoili humus.

Dok jetrava mlada zalijevajte je laganimmlazom vode. Kada trava naraste do 5 cm, ponovite valjanje i zatim jeprviputkosite Preostaje da normalno održavate travnjak.Gnojenje se provodi u ožujku, a stalan jeposao uništavanještetnika,uklanjanjemravinjakailikrtičnjaka i uvijekiznova košnja i zalijevanje.Travnjak se počinjezalijevati u travnju i zalijeva se do rujna,najbolje u sumrak.

Tajna engleske tratine

Europskiljubitelji vrtova sve vidljivijeprilagođujusvojnačin uređivanjaengleskomeuzoru.

Mnogi su se odrekli klasičnih alejica i gredica i zamjenili ih gustimtepihomžive trave, engleskomtratinom

Cvjetnjak

Piše:dipl.ing.Darko Kantoci

Sjetva dvogodišnjeg cvijeća

Sada jevrijeme da se pobrinete za vaš cvjetni vrt za iduću godinu, jerpočinjesjetvadvogodišnjeg cvijeća.Podsjetit ćemo vas na neke najraširenije vrste Maćuhice su priličnorasprostranjene i omiljene, mogu se uzgajati za ranu proljetnucvatnju ili kao ljetnocvijeće.Maćuhica je

Nakon tih ljetnihposlovatlo mirujedva mjeseca. U rujnutlo očistite po cijelojpovršini. Za sijanjeizaberite suh dan bez vjetra. Prvo zemljudobro pograbljajte, a zatim poravnajtevaljkom.Sjeme pomiješajte s pijeskom.Sijteodmjerenimzamahom ruke. Ponovite postupakgrabljanja i valjanjada sjemeostane pokriveno zemljom. vrlo otporna i skromna te uspijevana svim terenima i položajima, a podnosi i najhladnije zime Najboljejojodgovararastresito i plodnotlo izloženo svjetlu, a najvišejojsmeta višak vlage u tlu.

Razmnožavanje se obavlja uz pomoć sjemena,vršnim reznicama ili dijeljenjembusena. Najbolje rezultate dajesjetvasjemena, a sada jepravo vrijeme za to Maćuhice sijemo u srpnjuilikolovozu U gredice na otvorenom, u plodnu

Kada trava poraste 5 do 6 cm visoko,košnjomjetreba skratiti na 2,5 cm Između dvijekošnje ne smijeproćiviše od tjedandana Kosa će biti dovoljna za manjetravnjake, dok se na većima kosi motornom kosilicom Štose travnjakčešće kosi i zalijeva, bit će ljepši. m vrtnu zemlju.Nakon sjetvezemlja se poravna i pokrijetankim slojemstajskoggnoja.Nakon nicanja,kada biljkerazviju nekoliko listića,rasađuju se u gredice na razmak od 20 cm Na stalno mjestopresađuju se obvezatno u jesenili proljeće, na razmak od 30 cm Maćuhice procvatu već ujesen, ali se često preporučujejesenskepupoljkeskidatijerće se do proljećarazviti jače biljke s većim cvjetovima.Ranija sjetva, u lipnju,dajeobiljelijepih i

velikihcvjetova u listopadu i | Zijevalicetakođer razmnožavastudenome iste godine. Ako želite cvjetovečistih boja,tada se maćuhice razmnožavajureznicama krajemljetaipočetkomjeseni.

Šebojzasijan u lipnjusada se rasađuje na razmak od 20 do 25 cm Kada biljkarazvijejakbusen, obično u rujnu,vadi se zajedno s busenom i sadi na stalno mjesto na razmakod 30 do 35 cm Razmnožavanjesjemenomosobito jeuspješno kod šeboja s dvostrukim cvijetom.Šebojjerašireno i omiljenocvijećekojedobro prezimljava, a u ožujku i u travnjucvate raznobojnimmirisnim cvjetovima od žute,limunžute do crvene i crvenoljubičaste boje.

mo sjemenom i zatim ih rasađujemotijekomljeta.Mogu se sijati od lipnja do kolovoza vani na gredice,odakle se presađuju kao maćuhice i šeboj, na razmak od 30 cm Na stalno mjestozijevalica se rasađujeujesen,kako bi cvala u svibnju.Zijevalicajeprilično osjetljiva na tlo,traži dobro obrađenu zemlju i sunčan položaj. Prilikom izbora sorte treba voditi računa da ima visokih (do1 m), srednjih(do50 cm)i niskih sorti (do25 cm).Tako će prevagnuti namjenazbogkojese zijevalica uzgaja.Zimu dobro izdrži vani Tratinčice sijemo u srpnju na otvorene gredice, a zatim ih rasa-

đujemona razmak od 10 do 15 cm Dobro razvijenrasad sadi se na stalno mjesto u listopadu i studenome. Tratinčica traži plodno tlo s dosta vlage.Vrlo jeotporna na hladnoću i lako prezimivani Za tratinčicu jeosobito važno da se presađujesvake godine,jer u protivnomdegenerira,zakržlja i cvate sitnim cvjetićima, iako potječe od krupnocvjetnihvarijeteta Nove biljketratinčice vrlo lako se dobijudijeljenjem busena U tom se slučajumatične biljke odabiru u cvatni, vade se i rasađuju u gredice.Buseni se dijele u kolovozu i rasađuju u gredice za sadnjuiduće godine. m

Medicinski kviz

Piše: dr Ivo Belan

Evo malogkviza uz pomoćkojeg ćete provjeriti neka svojaznanja iz medicine Malo zabave - malo koristi.

5 Prijevremenorođena djeca tokom svog razvoja u pravilu ostajumanja u odnosu na drugu djecu.

Točno - Pogrešno

PITANJA

1. Postojedokazi da pregled maternice ultrazvukom treba biti rutinska pretraga kod svake trudnice

Točno - Pogrešno

2 Uzimanjevećih količina alkohola može povećatirizik od toplotnogudara.

Točno - Pogrešno

3. Ljudikojipateod ponavljanihnapadakožne bolesti psorijaze,trebajuodržavatikožu stalno suhom.

Točno - Pogrešno

6. Bivši alkoholičari, dakle sadašnjiapstinenti, kojitvrde da su u stanjuvratiti se piću u kontrolirani način (recimo ne više od dva pićadnevno)obično to mogu provesti u život bez poteškoća.

Točno - Pogrešno

7 Sa zdravstvenogaspektaneki su šećeri očito bolji od drugih.

Točno - Pogrešno

razmisle o takvom zahvatu dovoljnorano

Točno - Pogrešno

10 Mlijekosadrži mnogo kalcija, ali vrlo malo drugihhranjivih tvari.

Točno - Pogrešno

11 Muškarci mogu biti “tihi? nosiocigonoreje(triper,kapavac),isto kao i žene, i stogamogu širitibolest bez da pokazuunjezine simptome.

8. “Kolitis" je uvijekozbiljno oboljenje i treba ga savjesnoliječiti kako bi se spriječilekomplikacije.

Točno - Pogrešno

4 Pušenjecigaretamože pogoršatiblagopovišenkrvni tlak, dok kava uglavnomnema učinak na njega.

Točno - Pogrešno

Točno - Pogrešno

12. Većina anemijakod kojihje prisutanmanjakželjeza, uzrokovana je gubitkomkrvi, a ne manjkomželjeza u hrani.

9. Većina osoba s bolnim križima,to jest s potvrđenimoboljenjemhrskavičnih jastučića, kojise nalaze između kralježaka, s vremenom će trebati kirurški zahvat i zato je potrebnoda

Točno - Pogrešno

13. Za razliku od čira na dvanaesniku, čir na želucu se nikada ne pretvara u zloćudnitumor

Točno - Pogrešno

i ee

Mljekarskilist

ODGOVORI

1 Pogrešno.Pregledultrazvukom jeod neupitnevrijednosti za skrb trudnica kod kojih se smatra da se radi o visoko rizičnim trudnoćama. Međutim,ne postoje dovoljnovaljanidokazi da se ultrazvučno ispitivanje treba rutinski primijeniti kod svihtrudnica.

stojivelika vjerojatnost da će izgubitikontrolu u konzumiranju alokohola u slučaju da ponovo uzmu čašu u ruke Alkoholizam jedoživotno oboljenje kod kojeg jenajboljiterapeutskiciljtotalna apstinencija,potpunoizbjegavanjepića.

i B,,. S obzirom da neobrano miljekosadrži više masti i kolesterola nego što ih većina odraslih osoba treba,miljeko s niskim sadržajemmasti ili obrano miljeko za njihjesasvim odgovarajuće.

2. Točno. Isti učinak imajui određeni lijekovi za smirenje. Starijeosobe kojestanuju u zgradama bez odgovarajućeg održavanjatemperatureprostorija,također su posebnosklone toplotnomudaru

3 Pogrešno. U stvari, kod osoba sa psorijazompreporučljivo je održavati kožu vlažnom. Za vrijeme zimskih mjesecidovoljno vlažan zrak u prostorijama može biti od pomoći u prevenciji napadapsorijaze.

7 Pogrešno.Pojam“šećer često se ne upotrebljavaprecizno. Većina ljudipod tim pojmom podrazumijevasaharozu - obični stolni šećer Problem sa svim “šećerima" jetajšto oni predstavljajukoncentrirane kalorije sa inače malo hranjivihvrijednosti Postojemale razlike među šećerima, ali ne tolike da se može kazati da je bilo kojiod njih sigurno“zdraviji" od ostalih

11 Točno U stvari,točno se ne zna u kolikojjemjeriprošireno kliconoštvo kod muškaraca, u usporedbi sa ženama,međutim, suprotnoprijašnjemnaučavanju, muškarci mogu biti “tihi" nosioci Dakle, za spolnoaktivne osobe preporučljivo je povremeno obaviti pregled(bris) na gonoreju.

4 Pogrešno.Oboje, i kofein i nikotin mogu povećatikrvni tlak Izbjegavanje kave i cigareta može katkad odstraniti blagopovišen krvni tlak

8 Pogrešno.Pojam “kolitis" često se pogrešnoupotrebljava. Prava upala - kolitis,kojase odnosi na promjene u sluznici debelogcrijeva,ozbiljnojeoboljenjekoje se mora brižljivoliječiti. Međutim,ta se riječtakođer često upotrebljava za označavanjeprivremenognapadanelagode u crijevimakoju u osnovi prati neko oštećenje ilistalna bolest.

5 Pogrešno.Osim ako se pojaveproblemi u toku prvihtjedana života,prijevremenorođena djecaobično dostignunormalan rast do dobi od dvijedo tri godine. Od tada pa nadaljeoni imajuiste šanse u svemu kao i drugadjeca.

9. Pogrešno.Kirurški zahvat zaista će biti potreban u nekih osoba kojepateod oboljenjadiska (hrskavičnogjastučića),ipak, veĆina ljudi s takvim problemom može biti liječenakonzervativno i neće nikad trebati kiruršku operaciju.

6 Pogrešno. Kad osoba jednom počne imati dovoljnoozbiljne probleme s pijenjem,koji se mogu svrstati podalkoholizam, po-

12 Točno Većina slučajeva gubitka krvi u žena događase naravno za vrijememenstruacija. Kad se radi o anemijizbog manjkaželjeza u krvi kod muškaraca (ili u onih žena kod kojih same menstruacije nisu logično objašnjenje), mora se podrazumijevati da su uzrokovane krvarenjem iz probavnogsustava, dok se ne dokaže drugo. To jejedan od razlogazbogčegase takve anemije ne smijusmatrati samo kao “slabokrvnost"

10 Pogrešno.Mlijekojeodličan izvor kalcija, ali osim njegasadrži i kvalitetne proteine,značajne količine riboflavina i vitamina D

13 Pogrešno.Čirna dvaesniku se gotovonikad ne pretvara u zločudni tumor,dok mali ali značajanbrojslučajevadijagnosticiranih kao čir na želucu,ipak u sebikrijurak Zbog togase gastroskopija(uvođenjecijevi u želudac kroz kojuse direktno gledana promjenusluznice) često primjenjuje kako bi se potvrdila dijagnozadobroćudnog (benignog) čira na želucu [I

PROIZVODNJA

Piše: Dr sc Ivan Katalinić

Najnovijipodacizapadnoeuropskih zemaljapokazuju da se smanjujebrojkrava, a istovremeno se povećavamliječnost po kravi. Ovi podacimogu se sagledati u tablici 1. gdje su prikazanipodaci za 1995 godinuzemaljaEuropske unije o brojumliječnihfarmi, zatim brojmliječnihkrava i prosječnokrava po farmi kao i proizvodnjamlijeka po svakoj zemlji i po kravi

MLIJEKA U EUROPSKOJ

ZAJEDNICI

prosječnonajvećefarme u državama sjeverneEurope, a što se više ide prema juguEuropeone su sve manje.Tako su prosječno najvećefarme u VelikojBritaniji od 64 krave, u Nizozemskoj 40 krava,Danskoj 33 krave,Irskoj i Belgiji 27 krava Najmanje su farme u Portugalu sa prosječno 4 krave, u Grčkoj 5 krava i Španjolskoj 8 krava Štose tiče proizvodnjemlijeka u laktaciji po kravi,najvišuprosječnuproizvodnju od 6070 kg Tablica 1: Brojmliječnihfarmi,brojmliječnih krava po državama,prosječan brojmliječnih krava po farmi,godišnjamliječnaproizvodnja po državama i po kravi.

između 1980 i 1995 godine. Jedan od najznačajnijih čimbenika koji su utjecali na smanjenje brojakrava u EU jeograničen otkupmlijeka od svake farme uveden 1984 godine.

Početkom 80-ih godinanagloje rasla proizvodnjamlijeka i nadmašila jepotrošnjumlijekaoko 20%.ZbogtogajeEU donijela odluku da se smanjiproizvodnja mlijeka za oko 15% unutar perioda od tri godine.Svaki farmer u svojojzemljidobio jemliječnu kvotu kojujemorao ispuniti, a ona se temeljila na isporučenoj količini mlijeka u 1983 godini. Ponovna korekcijaisporukemlijekanapravljena je1989 godine na temeljusadržajamliječne masti prethodnihgodina.Korekcijaisporukemlijekasmanjila je dodatnu kvotu od cca 3%. Ukupnosmanjenjekoličine mlijekau usporedbi sa 1983. godinom iznosilo jepribližno 18%

Hranidba mliječnih krava

Ukupnou EU nalazi se 1,332.000 mliječnihfarmi, a najviše ih se nalazi u Njemačkoj,Francuskoj, Španjolskoj i Italiji. Brojkrava po farmi zapadno europskihzemaljajakovarira Može se generalnoreći da su

mlijekaimajukrave u Danskoj, zatim u Nizozemskoj5992 kg. Najnižuprosječnuproizvodnju mlijekaimajukrave u Grčkojod 2960 kg.

U svim zemljamaEuropskeunije brojkrava značajno se smanjio

U najvećembrojuzemaljazapadneEuropekrave su u ljetnom razdoblju na pregonskimpašnjacima uz neposrednublizinu farmi Veliki dio farmera rasplodne junicedrži na pregonskimpašnjacimaprekocijelog dana pa i noću Muža se vrši u izmuzištu

gdjekrave dobivajukoncentratni dio obroka s obzirom na visinu proizvodnjemlijeka.

Tablica 2: Količina sjenaže i silaže od ukupnekoličine voluminozne komponenteobroka (u% suhe tvari).

1985.

Kroz zimska razdobljakrave se hrane sa sjenažom,kukuruznom silažom uz dodatak koncentrata prema visini proizvodnjemlijeka.

Sijeno se daje u vrlo malim količinama i to u vrijemekada su krave bolesne ili prije i nakon poroda.Veće količine sijenadaju se kravama u Italiji i Portugalu, što jevjerojatnopovezano s pogodnom klimom za spremanje ove vrste krme Od 1986.god. količina sijena u obroku je u opadanju, dok jekoličina sjenaže i silaže u povećanju što se može vidjeti u tablici 2

nažu i kukuruznu silažu u obroku,dok su farmeri iz ostalih zamaljaEU od tada znatno povećali učešće ovih krma, a smanjiliudio sijena. U svim zemljama proizvodi se sjenaža sa 3540% suhe tvari, dok kukuruzna silaža sa 30% suhe tvari.

Iz tablice jevidljivo da su farmeri u Danskoji Nizozemskoj kao vodeće zemljeu proizvodnji mlijekabile već 1980 godine imale značajnozastupljenusje-

OBAVIJEST ČITATELJIMA

skojkoristi oko 2000 kg.Talijanskifarmeri kojisvojekrave skoro cijelugodinudrže u staji, troše po kravi 3000 - 4000 kg koncentrata U zapadnojEuropikoncentrati su relativno jeftini.Prosječna cijena 1 kg koncentrata iznosi približno kao i 1 kg mlijeka. Danas se u koncentratima sve više zamjenjujužitarice sa sporednim proizvodimaprehrambene industrije(usitnjenikeksi, ostaci čokolade,pulpe i sl.) Ii

|

idi.

ksU tokujjeuiskanj knjigedr.StjepanaFELDHOFERA podanazivom

coED X Risto tak ni PM

i 3 - Pm o, e Knjigaje pisanapopularnoi i “namijenjenaprvenstvenoproizvođačimamlijekai. goveđeg mesa Obuhvaća osnovehranidbegoveda,sva krmivakojasu u domaćojše upotrebi, au specijalnomdijeluprimjenuhranidbeu svimrazdobljimarasta,tova, e reprodukcijeiimliječnostigoveda.

SRA arei Ps U sljedećembrojuobjavićemo načinprodaj knjige.Va E

Mljekarski list 31

Vasim dobrim i skupim mlijekom?

Prodajte radijevaše skupo i vrijednomlijeko mljekari,

>A štetaga je trošiti za telad. :

7 Za ishranu Vaše teladipostojisada na tržištumlijeko u prahu, pakirano u vrećepo 25 kg,pod nazivom Sano-Kabo i jednostavno se primjenjuje

Kabo se može davatiteladi odmah poslijeporoda

Već u Kolostrumu 200gramaKabootopiti u 2 litretopčevode(zagrijanena 50*C) i nadodati 2 1 kravljegmlijeka Tako dobijete 4 litre najboljegmlijeka za telad po obroku - napajajte 2 puta dnevno

Kabo poslije4.tjedna starostiteleta U 3 do4litrevodezagrijanena50*Cdodajte400

grama Kabo i tako napajajte telad dva puta dnevno! K tomu možete ponudititeletu sijena i smjese obogaćene Sano mineralnim dodatkom za telad,te vodu

A cijena?

1 litraSanoKabo košta samo pola litrevašegmlijeka

Prednost primjene Kabo

dvostruka ušteda kravljegmlijeka otpoma i dobrorazvijena telad boljazarada od mlijeka nadopunjava i zamjenjuje puno mlijekakao lijepa,vitalnaizdrava telad

idealnomlijekozatelad manje proljeva

boljiprirast, jerteladprijepočinjejesti hranu za odrasle preživače,nema zaostajanjau razvoju priodbijanjuod mlijeka L jednostavno

sa vodom zagrijanom na 50*C umiješatia napajatisa napitkom na 38*%C (temperaturatijela) - takojednostavno !

LADA CAMPOTPUNO + LRETAN, JER ZAHVALJUJUĆIKABO MOGU

PRODAVATI SVOJE ČI

Pitajtevašu

Shrek P= mljekaruo

Ppal VK SanoKabo

' <a

i [L]Ovime naručujemjednuvrećuKabo PA toa, Ako Vaštrgovac od kojeg : be X; kupujete stočnu hranu još

[] Trebam kantu za napajanje,pjenjač Gan do nema Kabo u svojojponudi, te

: dudu i kantu za mjerenje pes seka ako on na Vaše traženje i raja RN preporukupočneprodavati Sano proizvode,dobijate tvrtkeSano radi savjetovanja

[] Želim da me posjetistručnjak jednuvreću Kabo besplatno.

zAjaiKo1: mliječna zamjenica za hranidbu teladi