Mljekarski list 8-1997

XXXIV, KOLOVOZ, 1997.

ZAGREB

Humanitarna akcija

da i A3 iiftremiijeta ga pbaovo

AA S

MRHThTAI '!ik aa:

Tad Bu

IZ VUKOVARSKIH NOVINA

“LITRA MLIJEKA" OD SRCA

Hrvatski mijekariustrajnipomoći u obnovi dječjih ustanova u Vukovaru " Obvezujem župane da svaka hrvatska županija,uključujućii glavni grad Zagreb, preuzme makar simbolično da obnovi neki

b » =, objekt u ovom razorenom gradu. Ako ne

SVJEDOČANSTVO

može školu, bolnicu, barem neki obiteljski

“o 2 dom, da se dokaže da je čitava Hrvatska s vama ida želi da se što prijeovdje uspostavi najnormalniji život " Tako je, među ostalim, govorio hrvatski Predsjednikdr Franjo Tuđman 8 lipnjaove godine ispred razrušene željezničkestanice Novi Vukovar Nije nam poznato koliko se tada p(rjozvanih javilodo danas vukovarskom gradonačelnikudipl.inž Vladimiru Štenglu. Sigurnismo malo, ali to ne znači da u Hrvatskoj neki nisu već i prijejednog takvog poziva samoinicijativnokrenuli u akcijuobnove Vukovara Neki su, s riječiprešlina djela.

Među takve spada i Hrvatsko mljekarsko društvo, odakle je krenula humanitarna akcija pod simboličnim nazivom "LITRA MLIJEKA ZA

OBNOVU VUKOVARA" Inicijativniodbor ove akcije pokucao je na mnoga vrata nadležnih ministarstava i pojedinaca,pribaviopotrebno mišljenje isuglasnost,te uz podršku gradonačelnikaVukovara odlučio prikupljena sredstva namijenitiobnovi neke od dječjihustanova potrebnih gradu Vukovaru - Tijekom priprema akcijedogovorilismo da koristimo slikovni materijal - plakat i vrijednosne markice sa likom ŽeljkeJurić,djevojčiceiz Vukovara čijije likiz dokumentarnog filma “Svjedok" ostao u sjećanju svim građanima Hrvatske Akcijaje krenula prvog travnjai trajatće osam mjeseci,a njome su obuhvaćeni proizvođačimlijeka,zaposleni u mljekarama, mljekarska poduzeća, te potrošači mlijeka Svakog mjeseca tiskamo točno određeni broj samoljepivih vrijednosnih markica, svaka je vrijednosti2,00 kune Markica svakog mjeseca čini dio motiva slike s plakata Pri isporuci prve markice sudionici su dobili prigodne kartone sa osam označenih polja,na koje će lijepiti markice kroz osam mjeseci, a ispod formiranoglika na kartonu piše *| JA SAM SUDIONIK HUMANITARNE AKCIJE ZA OBNOVU

VUKOVARA" - upoznao nas je sa detaljimaakcijetajnikHrvatskog mljekarskog društva dipl inž Juraj Čičmak

Distribucijamarkica i ostalog materijalavrši se od 1 travnjaputem službi za primarnu proizvodnjumlijeka,odnosno djelatnikakojeodredi mljekara Ovim putem u humanitarnu akcijuuključenoje oko 65 000 evidentiranihmljakara i oko 5 000 uposlenih u mljekarama Prema \ "očekivanjima inicijativnogodbora na toj razini i nema značajnijih | problema, ali je poslijesamo dva mjeseca postalo jasno da neće ići | sve planirano na drugim razinama Naime, slobodno možemo naglasitida su humanitarnu akciju(ne)svjesno stopiralineki trgovci \ koji smatraju da u svemu tome ne vide svoj interes lako su na / | području grada Zagreba zamoljeni za suradnju, da na svojim

prodajnim mjestima omoguće građanima i potrošačima kupovinu markica, zamolbi Hrvatskog mljekarskog društva odmah je udovoljio samo "Konzum", “Diona" će markice ponuditi svojim potrošačima \ od 1 srpnja, dok vlastitoginteresa, niti interesa za grad mučenik

\ nemaju “Sutla" Šenkovec,i "Getro" Zaista,vrlo zanimljivo,ali možda

\ i jasna poruka kako su neki, u svom bogatstvu, vrlo brzo zaboravili

\ na veličinu i značenje Vukovara No, dobro, koga nema - bez njega

\ se može imora

Izd), ja sam sudianih humanitaimne akcije za alnawe Vukavara

cijelomakcijom,kako bi se što prijeista proširila i dostiglaočekivane rezultate A što se tiče dječjeustanove, koja bi prikupljenimsredstvima bila obnovljena iliizgrađena u Vukovaru, vjerujemo da će najbolje rješenjebitipreko nadležnih u Poglavarstvu grada Vukovara koje je i u samom začetku ove akcijedalo korisne prijedloge| sugestije Neumorni članovi inicijativnogodbora Hrvatskog mljekarskog društva proširili su svoju plemenitu akcijuna jošjednu hvale vrijednuepizodu \ U suradnjisa zagrebačkim “Dukatom“" osiguralisu desetodnevno \ ljetovanje za Željku Jurić,vukovarsku djevojčicučijije lik korišten na \ promidžbenom plakatu,koja će zajedno s bratom ovih dana krenuti u Selce Tim povodom za njihje priređen i svečani prijam prošlog petka u prostorijama"Dukata" | Tomislav Čorak u | PA Kod e ča

Humanitarna akcija“Litra mlijeka za obnovu Vukovara" podržana je od direktnih proizvođača mlijeka,što je možda i najbitnije,jersu dipl. inž Juraj Čičmak i dipl.inž Vera Volarić iz Hrvatskog mljekarskog društva svjesni da uspjeh akcije,ipak,zavisi o zauzimanju svakog pojedinca koji je srcem i hrvatskim promišljanjem uključen u organizacijui provođenje cijeleakcije.Razloga zadovoljstvu svakako ima Do konca lipnjana žiro račun HMD-a s posebnom naznakom ““Litra mlijekaza obnovu Vukovara" slilo se blizu 300 000 kuna, što __|

jredstavljadvadesetak-posto planiranih-1,4-milijunkuna Vjerujemo

da će se i kod preostalih trgovaca promjenitiodnos prema ovoj humanitarnoj akciji, da će Uprava za školstvo priMinistarstvu prosvjete i športa znatipreko ravnateljaškola u sve to uključiti|našu školsku mladež Treba očekivati i veće razumijevanjeistaknutih pojedinaca

hrvatskog Sabora i Ministarstva razvitka i obnove, kojisu upoznati sa

RETNO NA MORE - poželjeli su predstavnici! "Dukata" eljki Jurić | bratiću Mariu Mijatoviću. U ime vukovarskog Poglavarstva prijamu je bila nazočna prof Jasna Ambrinac, voditelj Odsjeka za humanitarna pitanja pj

Redakcijskikolegij:

dr. StjepanBanožić dr Ivo Belan ing.Mirna Božičević dipl.ing.StjepanBrlek dipl.ing.StjepanDeneš dr. StjepanFeldhofer dr. Ivan Jakopović dipl.ing.StjepanKeglević prof. dr. Zvonimir Štafa

Glavni i odgovorniurednik: dipl.ing.JurajČičmak

Redaktorica: dipl.ing.Vera Volarić

Tehnička urednica: ing.Mirna Božičević

Lektorica: mr Alka Domić-Kumić

Crteži: dipl.ing.Nikola Božičević

Vlasnik I izdavač: Hrvatsko mljekarskodruštvo, Zagreb

Uprava i uredništvo: Zagreb,llica 31/III tel /fax:01/424-420

Cijena: 3,00 kn

Grafička priprema i tisak: Orbis d d , Ilica 65, Zagreb

KRMNE KULTURE

Str 2-5

HRANIDBA

Str 6-7

AKTUALNO IZ EUROPE

Str 7-8

VETERINARSTVO

Str 8-10

Prof dr Zvonimir Štafa Travnjaci(nastavak)

Dr StjepanFeldhofer Hranidbene potrebegoveda

Dr sc Ivan Katalinić Razvojmliječnih farrmi u Nizozemskoj

Dr StjepanBanožić

Trihomonijazagoveda

Dr. StjepanBanožić

Str 10-11 Terapijamastitisa

Dr StjepanBanožić

Str 11 Način mužnje

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA

Dr Ivan Jakopović

Str 13-15 StanjemuškogdijelapopulacijeHolstein goveda

GOSPODARSTVO

Str 16-17

IZVADAK

NOVINA

StjepanDeneš,dipl.ing. Razvojgovedarskeproizvodnje

Str 18-21 Zakon o novčanim poticajima

REPORTAŽE

Str 21-22

Milka Vida Veći prinosi uz manjaulaganja

StjepanBrlek,dipl.ing.

Str 22-23 Stočarska izložba Vrbovec 1997.

Stjepan Brlek, dipl ing

Str 23-24 II stočarska izložba *Sv. Ivan Žabno97 "

OBITELJ ! DOM

Str 24-26

Gabrijel

Takač Rusinska žetva

IZ HRVATSKE POVIJESTI StjepanKeglević,dipl.ing.

Str 26-27 Veličanstveni sprovodučitelja i vođe

KALENDAR RADOVA Darko Kantoci,dipl.ing.

Str 28-29 Radovi u kolovozu

ODGOJ NAŠIHMALIŠANA ZrinjkaKeglevićStević

Str 29-30 Kako olakšati djetetupolazak u vrtić?

VAŠLIJEČNIK

Str 28-29

Dr Ivo Belan Kako sigurnoboraviti na suncu?

Travnjaci (nastavak)

Piše:Prof. dr. Zvonimir Štafa

korišćuju, tako da jeomogućeno osjemenjivanje nekih vrsta koje kasnije u tratini pretežu(medunika i dr.), a koje su loše kakvoće ilisu bezvrijedne.

ljuljmnogocvjetni(talijanski) diploidni i poliploidni, oštrica klupčasta, repaklisičji imačji, stoklasa bezosata (sorte), vlasuljelivadna i trstikasta (sorte), zobilia zlatožuta (naodređenim staništima).

Udjelmanjepoželjnih,bezvrijednih i nepoželjnih vrsta u tratini u određenim uvjetimauzgajanja i u zajednicama te uz određeni način uporabemože biti vrlo visok, na što kod nas upozoravajuŠoštarićPisačić i Kovačević (1968,1974),Ivanek (1974), te Štafa i Čižek(1994).

U spomenutimtravnjačkim zajednicamazastupljen jeviše ili manjevelik brojflornih vrsta kojepripadajuraznim porodicama te kojesu vezane uz određene agrotehnološkeuvjete i agrotehnikuproizvodnje i iskorišćivanjabiljnezajednice.

Sve florne vrste zastupljene u tratini neke biljnezajednice ne popunjavaju istu etažu tratine, a nisu ni ravnomjernozastupljene u svim zajednicama pa stoga imajui različitu gospodarsku važnost

Međutim, u različitim edefskim uvjetima,načinom i intenzitetom iskorišćivanja može se uvelike procijenitiudjelvrsta u tratini, ali ikakvoća i proizvodnost mase tratine.

Jednostranom gnojidbom i uporabom na nekim izvjesnim staništima često se prošireneke vrste kojesu manjeili više poželjne, a često i nepoželjne u tratini Ta jepojavanaročito izražena na travnjacimakojisu preopterećenigaženjem(trputac i dr.)ili koji se povremeno is-

Udjelnepoželjnih vrsta u zajednicama busike oštre može iznositi od 70 do 95 % u masi, a u zajednicišaševa čak i preko90 %. Pa ipakse masa s tih zajednicakoristi za ishranustoke, često s pratećimnepoželjnim posljedicama(probavnesmetnje, pobačaj, pa čak i smrt).Stogaje vrlo važno raznim zahvatima (gnojidba,odvodnja,pobijanje mehaničko i herbicidima) smanjiti, ako se već ne može iz tratine potpunoukloniti vrlo škodljive vrste i povećatiudjel gospodarskipoželjnih(korisnih) vrsta Od poželjnih(gospodarski korisnih) vrsta iz porodicetrava kojese uglavnomsijuili nadosijavaju u travnjačkutratinu ili u djetelinskotravnim smjesama (DTS),većina ih je opisana u Mljekarskomlistu tijekomprotekle godine, pa će stogabiti samo nabrojene. U naročito vrijednevisoke trave kojepopunjavajugornjuetažu u tratini ubrajamosljedećevrste:

blještac(sorte),

U naročito vrijedneniske trave kojepopunjavajudaljnjuetažu u tratini ubrajamosljedećevrste trava: ljuljengleski, repakalpski, rosuljabijela, vlasnjačelivadna,obična i močvarna, vlasuljanacrvena (širokolisna). Većina od navedenih vrsta koristi se i za sjetvuili nadosijavanjelivadnih i djetelinskotrav- nih smjesa.

U travnjačkojtratini proširen je još i velik brojvrsta po kojima se određujetravnjačkazajednica. No,te su vrste, zbogslabije kakvoće i manjegudjelališća u masi ilizbognekih drugihograničenja (dlakavost,grubastabljika, čekinasto lišće),slabijekakvoće pa ih ubrajamo u osrednjevrijedne travne vrste Neke od vrsta iz te skupine su zboggospodarskivrijednih osobina selekcionirane pa se siju u određenim uvjetima i za određenu namjenu. U skupinugospodarskiosrednjih vrsta ubrajamo slijedeće vrste trava: klasulja, krestac (ima i sorte), pirika(ima i sorte), vlasulje(ima i sorte), stoklasa uspravna, šaš bijeli, vlasuljanacrvena sitnolisna i ovčja,

vlasnjače=godišnja, uskolisna, zubača (sorte).

spljoštena, Na našim jetravnjacimaproširen, a u nekim zajednicama čak i preteževelik brojtravnih vrsta kojesu loše kakvoće i male krmne vrijednosti iliih čak smatramo bezvrijednima, dok se neke zboggruboglišća (čekinjastog)ilivrlo grubestabljike(često dlakave s grubimdlakama)smatrajuškodljivima,jerzbogkemijskogsastava ili tvrdog i nazubljenoglišća i stabljike mogu izazvati čak i oštećenjaodnosno probavnesmetnje. U tu skupinu ubrajamosljedećevrste:

beskoljenka(oštarrub,tvrda stabljika),

Bo PIONEER.

Poljodjelci, zrna).

busike (oštar,gotovopilastrub, Silicij), kovilje(tvrdo, njuškatučka), medunika (dokjemlada stoka je pase), mirisavka (kumarin), rdobrada (vrlogruba), rosulje(puzave,teško ih jezahvatiti košnjom), stoklase - obična,meka,grozdasta (dlakave), treslica (majčinesuzice)(tvrda stabljika), trstika (gruba), tvrdača (tvrdočekinjastolišće), vlasnjačeuskoglišća, vlasulje(tvrdog i šiljatoglišća).

duga perasta

odnosno višegodišnjih vrsta od kojih su neke najvišekakvoće i siju se odnosno nadosijavaju za popravakkakvoće ili količine mase na travnjacima za košnju i za napasivanje. Prema Šoštarić-Pisačiću i Kovačeviću (1974), od 109 najčešćezastupljenih vrsta mahunarki njih9 ubrajamo u odlične, 27 u vrlo dobre,28 u dobre, 11 u srednje, 10 u loše, 19 vrsta smatraju se bezvrijednima u tratini, a 5 ih ješkodljivih odnosno otrovnih vrsta

Na našim travnjacima iz porodice mahunarki (lepirnjače)zastupljenjevelik brojjednogodišnjih,

Većina travnjačkihmahunarki nema određeni tiprasta, te stoga one rastu i granaju se u gornjem dijelu,stvarajućiveliku masu i cvat u tome dijelu.Osim toga, mahunarke ne odrvene tako brzo kao trave, a prijelazom u gene-

PIONEER SJEME d 0 0

MAKSIMIRSKA 120

10000 ZAGREB

CROATIA

TELEFONI: +385/01-2339-591 +385/01-2339-529

TELEFAX: +385/01-2339-590

Tvrtka Pioneer sjeme d o o i za sjetvu1997 godinepripremila jeza Vas dovoljnekoličine Pioneer hibrida kukuruza za različite uvjeteproizvodnje i za različite namjene(zrno,klip,silaža,silažna

PIONEER hibridi kukuruza su u višegodišnjimpokusimaširom Hrvatske, ali i u širokojproizvodnji na Vašim oranicama, već dokazali svojuizuzetnu rodnost i prilagodljivost na zemljišne i klimatske uvjeteHrvatske.

Sjeme u prodajikalibrirano je,visoke jeklijavosti i visokoghladnogtesta što jejamstvoodličnog i ujednačenognicanja i u hladnijim i vlažnijimproljećima.

PregledPIONEERovih hibridakukuruzau prodaji1997.godine

Za sve potrebneinformacijejavite nam se na gornjebrojevetelefona ilidođite na "Pioneer zimske sastanke“ koji počinju 15 siječnja 1997 godine.

10-ak dana prijeodržavani?svakog"Zimskogsastanka“ po selima će biti izvješeniplakati s točnim terminima i mjestimaodržavanjasastanka. Povedite i svojeprijatelje, i oni su dobro došli!

PRIDRUŽITE SE NAJBOLJEM!

rativnu fazu zadrže zeleno lišće zbogčegaje vrijemeuporabe mahunarke u praviluproduženo u odnosu na optimalnovrijeme uporabetrava Stogasu mahunarke poželjne u tratini i u znatno su većem udjelu od utvrđenoga kod nas Velik brojautora u svijetu i kod nas utvrđivao je udjelzastupljenostipojedinih flornih vrsta u travnjačkoj flori Svi su oni utvrdili da su u travnjačkojflori premalozastupljene mahunarke i da bi njihovudjel morao biti veći,posebiceonih najvišekakvoće kojedajui najviše prinose mase i hranjiva. Tim se mahunarkama gnojidbomfosforom,kalijem,kalcijem, a na nekim staništima i borom te čistom košnjommože povećati udjel i konkurentna sposobnost u odnosu na trave i zeljanice, tako da se njihovudjel u masi znatno, a često i višestruko poveća.

Osim bezvrijednih vrsta mahunarki na određenim staništima rastu i škodljivevrste, a neke su čak i otrovne Da bi se postiglo boljeiskorištenjepovršine i na njojproizvelakvalitetna krma za namirenjepotrebastoke,udjel nepoželjnih vrsta u tratini treba smanjiti ili ih mjeramaagrotehnike treba potpunoukloniti iz tratina

- grahorihrapavi,širokolisni, brdski,močvarni, - grahoricedlakava,kosmata, ptičja,vijugava i dr.,

- lucerne jednogodišnje na suhom staništu (Mediteran), - praviranjenik, - smiljkitauskolisna I u tojskupininekim su vrstama poboljšanasvojstva pa su dobiveni novi kultivari (sorte)koji se siju u određenim uvjetima i za predviđeni način uporabe. U loše i bezvrijednemahunarke ubrajamo:

Te se nepoželjnevrste mogu ukloniti mehanički (čestakošnja i dr.) i kemijski(herbicidima), a gnojidbomtreba osigurati mogućnostproširenjakorisnih vrsta mahunarki i trava, kako bi zauzele mjestoispražnjenonakon povlačenjanepoželjnihvrsta. Najdjelotvorniji način popunjavanjapraznihmjestajenadosijavanjesmjesomkojaće u takvim uvjetimanajprijepostićiželjeni cilj(kvalitetna masa visokih prinosa).

U pojedinimotkosima (uljetno doba)one mogu osigurati i pretežitidio mase, znatno veću kakvoću u odnosu na ishodišnu tratinu To se poglavitoodnosi na jednogodišnje i višegodišnjedjeteline u širem smislu,zatim na grahove,grahorice i dr. Takva je tratina u praviluznatno veće kakvoće,ali dajei znatno više prinose. Osim toga,takva tratina ima duže vrijemeuporabekoje se i lakše podesipotrebama.Praktična strana jeu tome što većina seljakavrijemeuporabe(košnje) podešavaprema cvatnjidjetelina, ne vodeći računa o stadiju razvoja.

Osim korisnih vrsta mahunarki, u tratini je zastupljenvelik broj vrsta kojesmatramo bezvrijednima (19),kojezauzimajupovršinu,troše hranjiva i vodu, a u praktičnomdijeludajukrmu koju stoka ne jedeilijedvada nešto pojedeod ponuđenekoličine.

- bjeloglavice, - grahorbezlisni, - žuticu streličastu, - zečjitrn, - zvjezdastudjetelinu. Škodljive i otrovne mahunarke na travnjacima su:

- bodljikavizečji trn (jakotrnje), - šareni grašak(imai sorte sa smanjenimudjelomalkaloida), - kozlinac (alkaloidi),

U visokovrijednemahunarke na travnjacimaubrajamo: grahorlivadni, djetelinebijelu,crvenu, jagodastu, perzijsku,švedsku,podzemnu, žutu, esparzetu, lucerne godišnje,hmeljastu, smiljkituroškastu,barsku Od navedenih vrsta neke su selekcijompoboljšane, tako da u tojskupinipostojivelik brojsorti kojese siju(djeteline,lucerne, esparzeta,smiljkite). U osrednje vrijednemahunarke ubrajamo one vrste kojepo nekom od gospodarskihsvojstavazaostaju za prvom skupinom.Najčešće su niskogarasta ilise slabijeobnavljaju, neke su dlakave ilisu ograničene samo na određena staništa, gdjeboljevrste ne uspijevaju. To su sljedećevrste:

- djetelinemala,brdska,crnkasta, panonska,poljska i dr.,

- žutilovke (alkaloidi), - štipavac, - prskavica(imai sorte sa smanjenimudjelomalkaloida). U zeljaniceubrajamo sve zeljaste biljkekojerastu na travnjacima a koje ne pripadajuporodicitrava, mahunarki,šaševa,sitova,brula, kao ni među lišajeve i mahovine, te drvenaste biljke.Ranije su se pod pojmomzeljanicapodrazumijevalitravnjačkikorovi,što nijeispravno,jermeđu zeljanicama ima čitav niz vrlo korisnih biljakaodlične kakvoće. Neke od njihimaju i dijetetsko, pa čak i ljekovitodjelovanje, ali u ovoj skupinije ipakčitav niz škodljivih, pa čak i otrovnih biljnih vrsta.

Prema krmnojvrijednostizeljanice dijelimo na četiri skupine. U prvu skupinuubrajamokorisne, u druguskupinuuvjetnokorisne,treću skupinučine vrste

loše kakvoće i one bezvrijedne, dok u četvrtu skupinuubrajamo škodljive i otrovne vrste kojih u našojflori ima više od 65. Kod mnogihvrsta zeljanica nisu još dovoljnoistraženi krmna vrijednost i djelovanje da bi ih se ispravnomogloklasificirati

Prema Kdnigu, u srednjojEuropi ima oko 400 biljnihvrsta, od čega ih je 100 dijetetskogodnosno ljekovitogdjelovanjakojestoka rado jede(trputac,stolisnik, maslačak,kim,mrkva,paštrnak i dr.).

dobro reagiraju na gnojidbu, naročito dušikom (sveforme). Korisne zeljanice stoka vrlo rado jede u zelenom i suhom stanju, ali one imaju i negativnih osobina Prilikom sušenjadrobi im se i trusi lišće i gubise najkvalitetnijidio, a ostaju samo grube stabljike.Zbogtogajezeljanice boljeiskorišćivati u zelenom stanju(košnjom,napasivanjem) ili silirati(međvjeđešape).

Najvećibrojzeljanica je male krmne vrijednosti, ili ih čak smatramo bezvrijednima, a neke su manjeili višeotrovne pa (u velikojkoličini) mogu djelovati čak i letalno.

Neke zeljaniceimajuveliku lisnu masu u rozeti zbogčegazaposjedajuveliku površinu i gušeostale vrste Sijenozeljanicalakše se kvari

Zeljanice u praviluimajubolji kemijskisastav od trava jersadrže više bjelančevina nego trave, ali manjenego mahunarke Kalijasadrže gotovokoliko i mahunarke, a magnezijaviše od mahu.narki i trava Neke od zeljanica sadrže više fosfora i od trava i od mahunarki

Neke od zeljanicaimajujako dobro razvijenkorijen pa jako

Povoljno.dijetetsko i ljekovito djelovanjezeljanica može biti i škodljivo, ako su zastupljene u velikojmasi.

- Zeljanicestoka rado jedeu mladom stanju, ali neke brzo ogrubeprilikomprijelaza u generativnistadijrazvoja i tada su osrednje ililoše kakvoće

- Zeljanice se vrlo brzo osjemene i na taj se način jošdodatno šire

Otrovnost se očituje kao kolike, proljevi,začepi,velika nadraženost,živčane smetnje,uzetost, gubljenjeravnoteže,vrtoglavica, srčani napadi,krvavo mokrenje, avitaminoza = Kada = količina otrovnih biljakaprijeđeletalnu granicu, može nastupiti i smrt Letalna doza nekih biljnih vrsta često jeputavrlo niska (kukuta, trubeljika,vučjestope),preslica močvarna,bunika,mrazovac i čitav niz zeljastihbiljakakoje sadrže glikozide,alkaloide, saponine i dr otrovne spojeve).

S travnjaka na kojima su proširene otrovne vrste potrebnoje raznim agrotehničkimzahvatima ukloniti ili smanjitiudjelotrovnih vrsta i nadosijati ili zasijati novu tratinu odličnim i vrlo dobrim travama i mahunarkama

Psarjevodonje61,10380 Sv Ivan Zelina

tel./fax: (01)869-202

Kuš

Hranidbene

potrebe goveda

Gospodarska važnost dobro

sastavljenih hranidbenih obroka

Piše: dr. StjepanFeldhofer

Vanjskičimbeniciuvelike utječu na životne procese i organizam Životinja. Preko živčanih završetaka na koži i sluznicama utječu na staničnu građui biokemijski sastav žive tvari (koloida)tkiva, pa stogaznatno djeluju i na rast, proizvodnesposobnosti,spolnu aktivnost,plodnost i reprodukcijuživotinja. Među mnogim vanjskimutjecajimahranidba ima vrlo istaknuto mjesto i neposrednodjeluje na životinjski organizam,posebicevisokoproizvodnih životinja. Visokomliječne krave često imajudrukčijeprohtjeve u hranidbi nego krave slabe mliječnosti, što jeu vezi s većim potrebama za hranjivimtvarima, sa stanjem hormona i spolneaktivnosti Tako je primijećeno da u nedostatku nekih važnih sastojaka iliu prisutnosti veće količine štetnih tvari ili podražaja,krave same smanjujuproizvodnjumlijeka ili odgađajuoplodnju(izostaje gonjenje) i graviditet. Iz togau nekim = slučajevimaproistječe ovisnost između plodnosti i visoke mliječnosti u negativnoj korelaciji.

otpornostživotinjasmanjivanjem proizvodnjemlijeka iligubitkom teladi Pravi gospodar će otklanjatiuzroke i jačatiotpornost životinja tako da će veću pozornost posvetitipravilnomdržanju životinja,dobrojhranidbi i krmnim obrocima kojikoličinom i kakvoćom morajuzadovoljavati potrebekrava u visokojproizvodnji.

Posebnost krava s visokom proizvodnjommlijekajest u tome da se hranidba mora prilagoditi svakojpojedinojživotinjiovisno o vrsti,pasmini,dobi,fiziološkom stanju(bređosti ili dojenju) i visini proizvodnje. To jeposebice važno u pravilnojpripremikrava za telenje i u prvom i drugom mjeseculaktacije (u razdoju i razdobljuavansa).

regulirati odnose i smanjiti proizvodnjumlijekaili plodnost, a nepovoljniuvjeti i vanjskipodražaji su i daljeprisutni, odnosno hranidba po količini i kakvoći ne odgovarapotrebamaorganizma, krave postajužrtvama vlastite proizvodnje,skraćuje im se vrijemeiskorišćivanja i postupno im se uništava organizam.

Slaba hranidba po količini i kakvoći uzrokovat će mršavljenje krava,jerće se iz organizma trošitihranidbene zalihe, a s time u vezi slijede sve drugeposljedice.

Ukoliko krave po svojimgenetskim određenjima ne uspijevaju

To je pojavakod visokoproizvodnih krava koječesto imaju slabijukonstituciju i smanjenu sposobnostprilagodbe(adaptacije),potisnutuoslabljenomaktivnošću nadbubrežne žlijezde(hipoandrenija).Naime,brzi tjelesni rast i visoka mliječnost, odnosno napregnutahranidba u visokojproizvodnji i reprodukciji mogu biti uzrokom slabljenju aktivnosti nadbubrežne žlijezde i adrenokortikoidnih hormona kojisudjeluju u metabolizmu (izmjenitvari)ugljikohidrata, masti i bjelančevina, u prometuvode i elektrolita. To dovodi do poremetnji u adaptacijskomsindromu i ravnoteži između hormona nadbubrežne žlijezde,hipofize i štitnjače, a očituje se u slabijem prilagođavanjuorganizmana stresne podražaje, u smanjenju mliječnosti, u pojavamajalovosti i u obolijevanjuživotinja. Gospodarskiinteres nije u tome da se zaštite životinje i pojača

Goveda za rast, reprodukciju i proizvodnjumlijekamorajudobivati sve hranjivetvari potrebne za život,stvaranjetkiva,ploda i proizvodnjumlijeka. To su uglavnom četiri vrste hranjivihtvari: energija,bjelančevine(proteini), minerali i vitamini.Čestose u suvremenojhranidbi spominju i neki “neidentificirani? faktori rasta i proizvodnje, neke neodređene aktivne tvari,prirodne ili sintetične,kojepotičuizmjenu tvari,rast, proizvodnju i iskorišćivanjehrane

Treba naglasiti da razni mikroelementi iz krmiva mogu biti poticaj za višu proizvodnju, za jačanjekonstitucije,zdravlja i otpornostiživotinja.Međutim, mikroelementi su većim dijelom nedovoljnoistraženi i teško se u odgovarajućimprilikamamogu

odrediti stvarne potrebeživotinja,kao i prisutnostmikroelemenata u hrani Ipakse zna da se nalaze u biljnimzelenim krmivima,što je“prirodna?hrana za goveda.Stogata krmiva moraju biti glavni dio osnovnih krmiva u proizvodnjimlijeka.

budu neusklađeni u odnosu na trošenje u metabolizmu,proizvodnji i izlučivanju(konstitucijski defektna krmiva).

Odmah treba reći da intenzivna ratarska proizvodnja s novim sortama i visokim prinosimadaje prirode u kojimačesto nedostaju mnogimakroelementi i mikroelementi To životinjedovodi u nepredviđeneopasnosti da s krmivima ne dobiju sve potrebne hranjivetvari i da primanja i resorpcijanekih hranjivihtvari

Aktualno izEurope

Razvoj mliječnih

Gospodariprekoosnovnih krmiva na neki način povezujukakvoću tla,tehnologijuratarske proizvodnje(gnojidba!) i kakvoću krmiva sa zdravljem,proizvodnjom i reprodukcijomgoveda. Stogatreba paziti na kakvoću krmiva,posebice u hranidbi rasplodnihživotinja i krava koje dajuveću količinu mlijeka,jersu one gospodarskaosnovica u govedarstvu i u proizvodnjimoraju ostati najmanje 4 do 5 laktacija da bi se ulaganja u tu proizvodnju isplatila.

Uz osnovna krmiva,biokemija i biotehnologijapokušavajupreko krepkih krmiva (koncentrata) popuniti sve hranjivetvari koje nedostaju u osnovnim krmivima. Na tajse način nastojipostići najvišaproizvodnja prema genetskim sposobnostima.Čestose upotrebljavaju i razna “stimulativna“ krmiva kojapotičuproizvodnju, ali mogu uzrokovati još jačeiscrpljivanježivotinja u nekim drugimsastojcima.

Dakle,hranidbeni obroci moraju uvijekbiti uravnoteženi (izbalansirani), u svim hranidbenim sastojcima, prema potrebama i proizvodnjiživotinja.

farmi u

Nizozemskoj

Piše: dr sc. Ivan Katalinić

Kadgoddođete u Nizozemsku ne možete ostati ravnodušni prema pregonskimpašnjacimauređenim poputsportskihterena i prema jednostavnim ali funkcionalnim stočnim farmama. Pu-

redne površine.Štoviše,Nizozemci su od 1920 počeliotimati zemljuod mora da bi je uz ogroman trud i velika novčana sredstva pretvarali u plodneoraniceibujnetravnjake. Do danas je osvojenopet polderana ukupno2500 km?.Uz to su napravljeni i kanalna odvodnja i navodnjavanje u cijelojNizozemskoj.

Najvišanadmorska nizina jekod Vaalserberga i iznosi 321 m Klima jetipičnaoceanska,zime su blage, a ljetasvježa.Tijekomcijelegodinepušuzapadnivjetrovi kojidonose dosta vlage u obliku kiše Prosječnatemperatura u Utrechtu,tipičnomgradu u unutrašnjosti, u siječnjuiznosi 2,3*C, a u srpnju16,6*C Godišnje padaline prosječnoiznose 740 mm, ali su dobro raspoređenetijekom godine,osobito u ljetnimmjesecima kada na juguEuropeobično nastupajusušna razdoblja. To sve ide u korist tamošnjebiljneproizvodnje.

Razvoj mliječnih farmi počinje 1960.

Tablica 1: Razvojmliječnoggovedarstva u Nizozemskoj od 1960.

U Nizozemskojjerazvojgospodarstva prošaotri glavnedekade, a počeojevrlo intenzivno 1960 Ove činjenice mogu se najbolje sagledati iz podataka u tablici 1 Brojkrava u Nizozemskojnaglo jerastao sve do 1984 kada je uvedena kvota proizvodnje i otkupa mlijeka za svaku farmu Otada brojkrava u Nizozemskoj počinjepadatikao uostalom i u drugimzemljamazapadneEurope. U isto vrijeme sve se više smanjujebrojmliječnihfarmi. Tako je u zadnjih 35 godina u Nizozemskojnestalo 145.500 obiteljskih farmi ili gotovo78,6 % Prema podacima iz 1995 u toj zemljiima samo 39 500 obiteljskih mliječnih farmi U suštini su nestale male,sitne farme,ali u isto su vrijemerasle poduzetne velike obiteljske farme.

Iz tablice 1 vidimo da je prosječnanizozemska mliječnafarma 1960 imala 8 krava, a 1995. već 43 krave i ima daljnjutendencijurasta Gospodarskimjezikom rečeno,svaka obiteljska farma ispod40 krava počinje propadatijernema dostatne dobiti iz proizvodnjemlijeka. Zanimljivojeprimijetiti da se površine podkukuruzom na farmama povećavaju na temeljusmanjenja uređenih pašnjaka.Međutim, s hranidbenoggledišta to govori o boljeizbalansiranom voluminoznom obroku krava i osnovi za višu proizvodnjumlijeka, te kvalitetniju i intenzivnijuproizvodnjugoveđegmesa Mnogim našim poljodjelcima i stručnjacima treba napomenuti da prosječnaobiteljskamliječna farma ima 29 hektara i 43 krave.

Tablica 2: Odnos biljneproizvodnje i mliječnosti krava u Nizozemskojod 1960. do 1995.

Utrošak kg dušika po ha pašnjaka

Brojkrava po ha (pašnjaka + kukuruz)

Mliječnostpo kravi,kg

Proizvodnjamlijekapo hektaru, kg

Da bi se opstalo u tako oštrim konkurentskim odnosima između biljneproizvodnje i mlijeka dobro je pogledati i analizirati tablicu 2 u kojoj se iznose podaci o proizvodnjipašnjaka i kukuruza u odnosu na proizvodnju mlijeka u zadnjih 35 godina.

Za malo upućenijegčitatelja mnogo govoripodatak o potrošnjikilogramadušika po hektaru pašnjaka.Davnih 60-ih godina to jebilo samo 100 kg,dok je danas 250 kg dušika po hektaru pašnjaka. Ta jekoličinazaustavljena i radi zaštite tla i vode,tj.zbogekoloških potreba/razloga.Usput,kod nas se pašnjaci gotovo i ne gnojeosim u obiteljimapoduzetnihbudućih farmera.

Odnos prema travi kao najvažnijojnizozemskojkrmnojkulturi donio jevisoku proizvodnju mlijekapo kravi. Tako jeprosječna proizvodnjamlijekapo kravi 1960 iznosila 4 200 kg, a 1995. godine6.500 kggodišnje ili9 600 1 mlijeka po hektaru poljoprivredne površine. m

Trihomonijaza

goveda

Piše: dr StjepanBanožić

To jespolnazaraza proširena po čitavojEuropi, pa i kod nas Uzročnik je protozoaTrichomonas genitalis(T.foetus). Glavni izvor zaraze su zaraženi bikovi i njihovabolesna sperma Bolest se prenosipripustom bolesnogbika na krave, ali se može prenijeti i umjetnimosjemenjivanjemako se kravama daje

sperma bolesnih bikova Bolest može prijeći i sa zaraženih krava na zdravogbika Trihomonijaza se, osim toga,može prenijeti i nečistim priborom i instrumentima kojinisu sterilni Uzročnik se naseljuje na sluznici spolnihorgana i na posteljici uzrokujućibolesne promjene.Tjedan dana nakon napada,sluznica rodnice se upali,postajecrvena, otekne i ohrapavi.Upalniproces obično se proširi i na maternicu.

Bolest se u tom stadijuobično ne uočava, a kadšto se može pojaviti gnojniiscjedak.Kojih4-5 tjedana nakon pripustakrava se ponovo goni, a zatim opetsvaka tri tjedna Duljerazdoblje od pripusta do ponovnog gonjenjazavarava vlasnika kojije uvjeren da je krava bređa U tom jerazdoblju krava vjerojatnozabređala i neprimjetnopobacila,nakon čega se počelagoniti. Kod nekih krava bređost se razvija sve do četvrtog mjeseca.Trihomonas kod njih napadasluznicu spolnihorgana, posteljicu i plod,što uzrokuje potpunipobačaj.Kod drugih krava nastajugnojneupale s na-

kupljanjemgnoja u šupljini maternice. Kad se razvijepiometra (nakupljanjegnoja u maternici), krava se više mjeseci ne goni. Ako jepiometrazatvorena, nema iscjetka iz rodnice i vlasnik je uvjeren da jekrava bređa Ako je piometraotvorena, gnoj se cijedi iz rodnice i najlakše se uočava ujutrokad krava leži.

Kod bikova ubrzo nakon zaraze na sluznici puzdre i spolnoguda nastajujednakepromjenekao i na sluznici rodnice krave. Kad mokre,bikovi očitujubol,ogledavaju se prema stražnjemdijelu tijela i nerado skaču na krave Iz puzdre se cijedisluzavognojni iscjedakkojimjeslijepljena okolna

dlaka Sluznica spolnoguda pokrivena je crvenim čvorićima i gnojnimnakupinama. Za nekoliko dana bolest nestane i bikovi se vladajupoputzdravih životinja,normalno skaču,ali prenose bolest U kroničnom tijekubolesti kod zaraženih bikova nema nikakvih znakova bolesti, ali i tada oni bolest prenose Bolesni bik može godinama, pa i doživotno, biti izvorom zaraze Bolest se dijagnosticiraginekološkim pregledom, pa mikroskopskompretragom.

Krave se liječeprema kliničkim nalazima (piometra,upalamaternice ilirodnice).Bikovima se izvadi spolnoudo,opere i pre-

Terapija mastitisa

Piše: dr. StjepanBanožić

Terapijamastitisa se u pravilu provodi na temeljurezultata mikrobiološke pretrage,odnosno antibiograma. Zato jevrlo važno da veterinar pošaljemlijekooboljeleživotinje na mikrobiološku pretragu, bez obzira na to može li ili ne čekati s liječenjem dok ne dobijerezultat

mazujeljekovitimmastima, a jednako se postupa i s rodnicom krave Ako se bolest otkrije u uzgoju, treba odmah pregledati sve životinje.

U Naredbi o mjeramazaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti u 1997. g za trihomonijazustoji:

“Bikovi za prirodnipripust i umjetnoosjemenjivanjemorajuse prijekorištenjalaboratorijski pretražiti na trihomonijazu. Bikovi za prirodnipripust u tijekukorištenja dva putagodišnje se morajulaboratorijski pretražiti na trihomonijazu". pisanimdozama,više puta, u određenim razmacima,kako bi se osiguralaželjena i trajna razina lijeka u vimenu

upotrebljavajuantibiotici i sulfonamidi kojimanjenadražuju parenhim mliječnežlijezde, a koji odgovarajuetiologijibolesti. Liječenjetreba provoditiodređeni brojdana i ne smije se prekidati prerano

Prilikom lokalnogliječenja može se očekivati uspjehkad su mliječnikanali prohodni i kad u vimenu ima dosta sekreta Prema tome, lokalno se najčešćeliječe latentne infekcije,kronični katari i laganijioblici akutnih mastitisa

Mastitis goveda i malih preživača možemo liječitilokalnom aplikacijomlijeka u mliječnužlijezdu kroz sisnikanal te parenteralnom aplikacijomlijeka(injekcijom).

Za lokalno liječenje i parenteralnu primjenudanas se najčešće

Prijelokalne upotrebelijekova vime treba izmusti, a prijestavljanjalijekavršak sise treba dezinficirati 70%tnim alkoholom Lijek u vimenu ostaje 12 sati,nakon čegase vime redovno izmuzuje do idućegdavanjalijeka.Lijek ne treba izmuzavati u doba zasušenja.

Mlijeko se ne smijeslati na tržište najmanje3-5 dana nakon posljednjegdavanjaantibiotika u vime

Za lokalno liječenjenajbolje je upotrebljavati za tu svrhu u aplikatorima priređenepreparate.

Te preparatetreba davati u pro-

Stogase samo akutni mastitisi i manifestni katari liječe u doba laktacije, a latentne upale u doba zasušenja.

Prilikom izbora lijeka za lokalnu uporabukoji se preporučuju prema antibiogramuuvijek se biraju preparatikojinajmanjepodražujumliječnužlijezdu.Liječenje antibioticima širokogspektra izaziva jačepromjenesekreta vimena, tako da mlijekonije za uporabu i nakon što prođerok od 3-5 dana nakon posljednjeg davanjalijeka,zbogpodraživanja vimena i zbogjačeobrambene reakcijeepitelamliječnežlijezde.

Način mužnje

Piše: dr StjepanBanožić

Terapijskiučinak lokalne uporabe antibiotika može se poboljšati i proširitispektardjelovanja upotrijebljenoglijekaparenteralnom injekcijomistogantibiotika ili antibiotika širokogspektra djelovanja. Parenteralno liječenje treba trajatinajmanje 5 dana,odnosno bar joštri dana nakon što su se smirili znakovi upale.Nijedobro prekinutiliječenje čim se smire znakovi upale i temperatura do-

đe na normalu,jertada nisu rijetkeopetovaneupale u joštežem obliku.

Liječenjemastitisa treba provoditi veterinar. Liječenje svih oblika mastitisa treba početi što prije kako se bolest ne bi proširila na veći dio vimena. Kod akutnih mastitisa popraćenihtemperaturom primjenjuju se antibiotici ilisulfonamidi parenteralno i 1okalno, te se prema potrebipoduzima simptomatskoliječenje. Il

Musti se može na više načina, ali jenajboljinizozemski način prilikom kojegse palcemi kažiprstomobuhvati sisa ispodčetvrti i stisne. Tako se mlijeko u sisi odijeli od mlijeka u mliječnoj cisterni i postupnimstiskanjem šake sasvim istisne iz sise u muzlicu. Zatim se šaku raširi (ali ne sasvim) i isti postupakponavljamodo krajamužnje.To je najbolji način mužnje,jerse sise ne vuku nego se samo pritišću. Pritisak na sisu priličnojejednoličan i blag,pa se time ne izaziva deformacijavimena i sise Krave se osjećajudobro,nema bolova i neugodnosti, pa se obično ponašajumirno. Mužnja jepriličnobrza,samo je nešto napornija od drugihnačina mužnje.Kod švicarskognačina (mužnjapodvijenimpalcem)palac se savine i nasloni na sisu,ostalim prstimaobuhvati se sisa pa se povlačenjemnaniže istiskuje mli-

jeka.Takvim načinom mužnje mogu se ozlijeditisise, a osim togamogu se deformirati sise i vime Takav se način nikako ne preporučuje, ali ga neki ipak upotrebljavaju, obično kod krava koje se teško muzu Postoji i način mužnje s dva prsta (palcem i kažiprstom), a obavlja se tako da se sisa uhvati palcem i kažiprstom i potežući niz njuistiskuje se mlijeko.Tajjenačin nezgodanjerse sise jakoistežu i dolazi do deformacije sise i vimena Uz to, ako na sisama postojesitne ranice one se uslijed povlačenjaneprestanonanovo ozljeđuju i ne mogu zarasti Kao posljedica mogu nastati zaraslice u sisnom kanalu, pa se mlijeko teško izmuzuje i lako nastaju upale.Tajnačin mužnjemože se upotrijebiti samo ukoliko su sise jakomale,pa ih se ne može obuhvatiti rukom

količinom mlijekadobivenogprilikom jednemužnje u trenutku najvećemuznosti. Količina mlijekadobivena jednommužnjom zapravo jeobujamvimena, a to je važno. Ako neka krava dajenpr. na dan 21 litru mlijeka, a kod pojedine_mužnjedaje7 litara, onda se treba musti triput na dan Dajeli ona kod pojedine mužnjesamo 5 litara, onda je treba musti četiri putana dan Vime ne smijenikada biti tako pano da mlijeko samo curi iz sisa esta posljedicatakvogstanjaje upalavimena ili ta da krave kasnijedajumanjemlijeka. Dojitičešće nego što jepotrebno nema nikakve svrhe, a može čak biti i štetno,jerživotinjesasvim nepotrebnouznemiravamo, teže dajumlijeko, a katkada posve prestajudavati.

Krave se obično muzu triput na dan Samo vrlo mliječnagrla i novotelke u prvih 15 dana nakon porodamuzu se češće, 4-5 puta, što je naročito važno za prvotelke

Koliko putamusti krave tijekom jednogadana?

Najboljejeproučitisvaku kravu, naročito ako su grlajakomliječna Krave s vrlo razvijenim vimenom koje se brzo punimlijekom treba musti češće Brojdnevnih mužnjiodređuje se tako da se ukupnakoličina mlijekadobivena u jednomdanu podijeli s

Steone mliječnekrave redovito dajusve manjukoličinu mlijeka što su više steone Zbogtogase smanjuje i brojdnevnih mužnji, dok krava napokonsasvim ne presuši.

Važno jeda se mužnjaobavlja u određeno vrijeme i u jednakim vremenskim razmacima m

gis

sezo VITREX VIROVITICA

7 dioničko društvo Zbora narodnegarde 3

SILOVIT

stroj za pripremu stočne hrane

telefoni:

033/721 513

722 707

721 168

721 212

721 352

724 507

Univerzalnost strojaomogućavapripremu slijedećehrane: a)sječkanjem

sječkanje repesječkanje

suhe kukuruzovinesječkanje

zelene kukuruzovine “usitnjavanjeslame,sijena i djetelineusitnjavanje klipakukuruzausitnjavanje soje

Za napomenuti jeda vrlo uspješno obavlja i usitnjavanjejabuka i krušaka radi pospješivanjavrenja u proizvodnjipića. Skidanjemnoževa za sječkanjehrane i postavljanjemglave sa čekićem, obavlja se:

b)mljevenje i -suhih zma kukuruza i ostalih žitarica,

soje i suncokreta

Finoću mljevenjareguliramougradnjomodgovarajućih sita koja su osnovni pribor uz stroj.

6.600,00 kuna

Cijena SILOVIT-a

Stanje muškog dijela

populacije Holstein goveda

Piše:dr. Ivan Jakopović

Uvod

Holstein pasminagovedajedna jeod značajnijihpasminagoveda u Hrvatskoj,posebice u dijelu koji se odnosi na intenzivnu proizvodnjumlijeka.

Od 1965. godine u Hrvatskoj započinjeulaz Holstein krvi u postojeću crno šaru populaciju. Nabavljenje iz USA za IPK Osijekmanjibrojjunica i 2 bika (Sover i Saturn).

Ona pripadaskupinimliječnih pasminakojasvojimizgrađenim genetskimpotencijalomzauzima sam vrh Raširena jeu svim dijelovima svijeta,posebice u stočarski razvijenimzemljamagdje često predstavljanajzastupljeniju pasminugoveda.

Nastala je intenzivnim uzgojno selekcijskim radom na europskom sojumliječne crno šare pasmine

Nakon prvog korištenjasjemena ovih bikova na dotadašnjoj crno šarojpopulacijiutvrđeno jeda je razina proizvodnjenjihovihkćeri u usporedbi s kćerima drugih crno šarih bikova značajnoviša. To jebio znak da se prestane s korištenjemsjemenabikova europskogtipacrno šaroggoveda i od tada se na našojpopulaciji koristi sjeme samo Holstein bikova

koji će biti proizvodnašeguzgojnog programa Oni su stvarani na način da jeiz postojećepopulacijeizabrano 40-50 najboljih krava, bikovskih majkikojesu osjemenjenesjemenomnajboljih bikova Holstein populacijesvijeta, prijesvega iz USA i Kanade,koji su u tom vremenu korišteni i na drugimpopulacijamasvijeta za istu namjenu.Tako jena našoj populacijikorišteno sjemebikova kao što su Round Oak Rag AppleElevation,Penstate Ivanhoe Star,Wapa Arlinda Conductor,Cal-Clark Board Chairiman, Carlin -M Ivanhoe Bell,Marsfield Elevation Tonyi dr. Uz to uvozom su nabavljena dva izuzetno vrijednabika iz Kanade (Star i Spring)kojisu, posebice Star,dali značajandoprinos genetskojizgradnjiHolstein populacijegoveda u nas

Rezultat je togada je od tog vremena nazočan stalan porast proizvodnjemlijeka na tim farmama, jerse udio Holstein genoma na postojećojpopulaciji uvećavao iz generacije u generaciju.

Njezinagenetskaizgradnja u smjeruintenzivne proizvodnje mlijekazapočelaje u USA od 1852. kada su uvezene iz Europe prve životinje ovog tipa.Zahvaljujućiučinkovitojprovedbi uzgojnogprograma u USA i Kanadi ona jedostiglavisoku razinu genetskogpotencijalamliječnosti. Primjerjejednosmjerneselekcije na visoku proizvodnjumlijeka, pričemu se osobini tova i kakvoće mesa ne pridajeposeban značaj. Uz to velika se pozornost davala i osobini vanjštine, posebice obliku i funkcionalnosti vimena,kojejekod ove pasmine u genetskomsmislu najvišepribliženo idealnojzamisli njegova izgleda i funkcije. Poslijedrugogsvjetskog rata Hrvatska jedobila kao pomoćodređen brojgrlacrno šare pasmine iz Europe.Ova su govedabila smještena u potpunosti na državnim imanjima.

Mljekarski list

Danas raspolažemo, u Centru za unapređenjestočarstva Osijek, s uzgojnonadprosječnimrasplodnjacima,kojipotječu iz našeg uzgojnog =programa (Genius, Mel,Roy),kao i sjemenomonih koji su u međuvremenu izlučeni iz korištenja.

Proizvodnjabikovana vlastitojpopulaciji UvidjevšiznačajHolstein pasmine novi uzgojniprogram koji se počinjeprimjenjivati od 1974. godinepredvidio je da se kod crno šare pasminegenetskaizgradnjanovih generacijatemelji na korištenjuHolstein bikova

Zahvaljujućiuspješnojorganizacijiostalih dijelovauzgojnogprograma (uzgojmuške teladi za rasplod, test osjemenjivanje, razdoblječekanjarezultata testa, te izračun testova)uspjelo se iz svake skupinemladih bikova u najkraćemmogućem vremenu dobiti nekoliko nadprosječnih grla,koja su poslijeizračuna progenihtestova značajnodoprino- sili daljnjojgenetskojizgradnji ove populacije.

Iz tablice 1. jevidno da je na našojHolstein populaciji do po- četka ratnih razaranja(1991.) bio nazočan stalan porastproizvodnjemlijeka.Početkom rata naše najboljefarme nisu više imale uvjeta za nastavak proizvodnje: neke od njih su razorene (Orlov-njak,Žankovac,Gruda), a druge su potpalepod okupiranopodručje sve do danas Uz to uvjeti proizvodnje u značajnoj su mjeri otežani, te jedošlo do zatvaranja nekih od njihilismanjenjaiskorištavanjaizgrađenoggenetskog potencijalastada. Kao rezultat togasadašnjaproizvodnarazina Holstein populacijeznačajno je niža u usporedbi s onom prije rata

Osiguranjemuškog genoma izdrugih populacija

Sustavna proizvodnjamuških rasplodnjakanije se više mogla

uspješnoorganizirati jersu najboljefarme bile uništene iliizvan našekontrole a razina korištenja genetskogmaterijala na preostalim bila je znatno niža i nije Peuinavaaizbor najboljih krava Prestankomproizvodnjenovih generacijabikova nametnula se nužnost osiguranjakvalitetnih rasplodnjaka na neki druginačin Zbog togaje došlo do uvoza nekoliko progeno testiranih rasplodnjaka iz Madžarske.

togase držalo da korištenjem ovih bikova na učinkovit način nastavljamogenetskuizgradnju naše populacijegoveda.

Nastojeći i daljeosiguratisjeme kvalitetnih rasplodnjaka za potrebe naše populacije uvezena su dva progeno testirana bika iz Italije.

U Italiji je vrlo rano započeoulaz Holstein genoma u postojeću crno šaru pasminu,među prvima u Europi.Danas jeHolstein pa- smina najzastupljenijapasmina goveda u Italiji s više od 70%,i visokom razinom proizvodnje mlijeka.

Madžarski rasplodnjacipredstavljajusinove kvalitetnih linija bikova iz USA. Valjaznati da je uzgojHolstein goveda u Madžarskojbio u stalnoj vezi s ostalim uzgojima u svijetu ne samo putem nabave sjemenaveć i nabavom rasplodnihživotinja.Zbog

Sličnodrugimstočarski razvijenim zemljamaItalija je tijesno povezana s kvalitetnim uzgojima u svijetu. Pri izboru bikova za

1960. 62 191

1980. 479 029

1990. 802.654

1994. 815 143

našu populaciju uzeta jeu obzir i činjenica da grlapotječu od centra kojijezajedničkovlasništvo talijanske strane i ABS centara za umjetnoosjemenjivanje, jednog od najznačajnijih u USA. Od ponuđenihgrlaizabrana su dva pozitivnoprogeno testirana bika, pričemu jekod izbora uz njihovu vanjštinunajvećapozornostpridana podrijetlu(linije) i progenim testovima.

Na tajnačin dobivena su dva uzgojnokvalitetna bika čije su osobine dane u idućojtablici

Ovako visoka proizvodnja mlijeka(više od 7 500 kgmlijeka po prosječnojkravi)rezultat jeprije svega učinkovito organiziranog

genom na postojećojsimentalskojpopulaciji kako bi se brže izgradilaviša genetskaosnovica mliječnostijedanod preuzetih bikova pripadared (crveni) Holstein soju.Ovajbik nazvan Dirk pozitivno jeprogeno testiran te ima visoku uzgojnuvrijednost za osobine mliječnosti, te je pozitivan za većinu osobina vanjštine.

Iz priloženetablice jerazvidno da se ovdjeradi o grlimakod kojih su pozitivneosobine kako mliječnosti i vanjštine. Pri tome valjaistači da je razina proizvodnjekćeri vrlo visoka što govori da oni potječu iz populacije izuzetno visokogproizvodnog potencijala.Linijekojimapripadajuovi bikovi trenutno su visoko cijenjene u Holstein uzgoju svijeta,posebicelinijaBlackstar Da bi se osiguraokroz dugorazdobljevisoko vrijedangenetski materijalpreuzetojeiz populacijeHolstein govedaiz Nizozemske 5 bikova njihovoggenoma Holstein populacijeNizozemske pripadaskupinizemalja s najvišom proizvodnjommlijeka po kravi

Tablica

uzgojnoselekcijskog rada i interesa uzgajivača za dostizanje visoke proizvodnje jersu u njoj prepoznali veći profit.Zbogsvega togauzgajivačiHolstein goveda iz Nizozemske izvozeveliki brojkvalitetnih junica te sjemena Holstein bikova Znatan brojrasplodnihjunicauvezen jei u našu zemlju.

s ij bia ? pa Taba eg do a mo sei

Slika 1 Dirkpozitivnoprogenotestiran bik pasmine crveni Holstein

Zahvaljujućisuradnji s nizozemskom firmom EuroponGenes uspjelo jeCentru za unapređenje stočarstva Osijekdobiti 5 uzgojno posebnovaljanihgrla,različite dobi i linija.

Uvažavajućičinjenicu da se u Hrvatskojjavljaveći brojkrava crvene Holstein pasmine(red Holstein) te da neki uzgajivači planirajudijelomkoristiti ovaj

Nizozemskoj

Ostala 4 bika pripadajuskupini mlađih od kojih će se u idućem razdobljuzapočetiuzimati sjeme. Ovi mladi bikovi predstavljaju najboljetrenutne linijenizozemskih bikova kojese u kasnijim generacijama vežu na uzgojiz USA Nakon spolnezrelosti oni će biti na raspolaganju za korištenje kod nas prijesvega za provedbutest osjemenjivanja. Zavisno o daljnjemuzgojunaše popualcijeHolstein govedapostojimogućnostda se opetu idućem razdobljupriđeproizvodnjivlastitih bikova namjenjenihumjetnomosjemenjivanju

5 Brojno stanjei razina proizvodnjemlijekaHolstein krava u

Razvoj govedarske

proizvodnje

Do dosizanjacilja - potrošnje 280 1 mlijeka po glavistanovnika Prikaz očekivanoggospodarskogučinka (nastavak na br 6 M.L.)

Piše: StjepanDeneš,dipl.ing.

U prethodnimprikazimanizanke o problemima iz naslova kojesmo pratili od br 2/96 do 6/97 u Mljekarskomlistu,opisao sam gdje se nalazimo sada i što treba poduzeti u daljnjih 5 odnosno 25 godina. Samo da se podsjetimo nekih naznaka iz prethodnihnastavaka Od današnjih nešto iznad 300 000 krava i steonih junica s prosjekomproizvodnje od 1 700 1 po kravi,morali bismo za 25 godinadoći do 450 000 krava muzara i proizvodnje od

po kravi i 300 i više većih obiteljskih gospodarstava sa 50 krava po gospodarstvu, dakle 15 000 krava s proizvodnjom od 7 000 I po kravi

Obiteljskagospodarstva, njih 5 3007.800, specijalizirali bi se isključivo za proizvodnjumlijeka, ali unaprijed ugovorenu s mljekarama,(dakle za poznatog kupca) i pratećuproizvodnjutovne junadi,junica za vlastiti remont stada ilijunica za tržište Takva proizvodnja bez otuđenja podmlatkaimala bi nešto drugačiji odnos ukupanbrojgoveda : krave, nego što jeto danas

1 405 000 000 litara uz prosjek od 3.157 litara po kravi u godišnjoj laktaciji.Današnjizadovoljavajući gospodarskipoložaj=proizvodnje mlijeka, pa i goveđegmesa, morao bi:

- uz nespecijaliziraneproizvođače mlijekakojih će biti i za 25 godina, oko 50 000 do 80.000, sa 280 000 krava i očekivanom proizvodnjom od 2 500 1 po kravi,očekujemo da se pojavemladi poljoprivredni poduzetnici sa specijaliziranomproizvodnjommlijeka i to njih 5 000-7 500 sa 150.000 krava proizvodnje od 4 000 I

Danas, a i otprije 25 godina, na našim jeprostorima na 100 krava dolazilo ukupno160-170 kom goveda,tj.omjer(1: 1,65)(u1,65 ulaze krave, teladjunad za tov i junice za rasplod).

Ubuduće bi po ovome programu za 25 godina(iprije)proizvodnja bila opterećena većim brojemgoveda, što bi proizlazilo iz načina proizvodnje u kojem se ne bi otuđilo nijedno

A) Model izračuna troškova proizvodnjeiukupniprihod na seljačkomgospodarstvu sa 30 krava i 4000 1

grlo,prijeokončanjaproizvodnje mlijeka, mesa i rasplodnihjunica. Tajbroj,boljereći omjer, bio bi tada 1 krava : 1,92,2 goveda,ovisno bi li se gospodarstvo bavilo proizvodnjomjunica samo za vlastiti remont ilii za tržište

menute cjelokupneproizvodnje tj. samo na dio koji se odnosi na:

drugima, kako bi tajdio proizvodnje

mesa bio unosan tov do 150 kg.

Takav omjernijeništa nova - prisutan jeu svim razvijenim europskim zemljama, u kojimaje rastrošno iliboljereći nerazumno klati telad od 100-150 kgilijunad sa 380450 kg,nego se sva zdrava za tov sposobnatelad tovi čak do 700 kg, a junice do 26 mjeseci do 550-600 kg. Proizvodnja o kojojgovorimotraži i veće površine po kravi muzari od onih kojedanas koristimo za govedarstvo Uz primjerenuproizvodnju na oranicama i livadama odnosno pašnjacima one bi iznosile približno/ ovisno o plodosmjeni:

1)proizvodnjumlijeka, 2)proizvodnju teleta do tri dana starosti, 3)proizvodnjustajskoggnoja. Čestozanemareni stajskignoj u prihodnojstavci izračuna sudjeluje sa 9-15 % ukupnogprihoda, i to računato samo sa 0,15kn/kg, iako je to samo protuvrijednostkemijskog dijelahranjivakojase nalaze u gnoju.Biološke komponente, organskatvar i mikroorganizmi nisu vrednovani iako će u skoroj budućnosti igrativeliku ulogu u proizvodnji vrlo skupe“ČISTEHRANE" kojaće se proizvoditi bez uporabekemikalija, kako u gnoju tako i u vrlo malim količinama herbicida,fungicida i insekticida Dakle, bez te vrijednekomponente (danasnevrednovane),stajskignoj jednekrave sadrži u 10 000 kgkoje godišnjeproizvede:

Za primjer i podsjećanjepogledajte naslovnicu Mljekarskog lista 5/97 i objesite tu sliku u svojojstaji kako bi vas podsjećala da što prijemorate početiprehranjivati tele zamjenicama za mlijeko, uz samo nužnu količinu punomasnog mlijeka. I tako, eto, stigosmo do tabličnogdijelaprikaza dvajumodela proizvodnje u gospodarstvu od 30 krava (simentalske ili smeđe pasmine i 50 krava Holstein) crne ilicrvene pasmine.

Iz tabela A - Model tabelarnog prikazaje kod ukupnogprihoda vidljivo da mlijeka u strukturi u p iznosi 80,33 % pa kod obračunavanjacijenekoštanja 1 litre mlijekaračunamo: Ukupni trošak

a)kod gospodarstva sa 30 krava uz 4 000 I proizvodnjemlijeka, kod proizvodnje samo mlijeka(bezteladi i junadi) bilo bi potrebno20-25 ha, a čitava proizvodnja sa svim raspoloživim podmlatkom30-37 ha, b)kod gospodarstava sa 50 krava i 7.000 1 proizvodnjemlijeka po kravi, za tu bi proizvodnju u prvome slučaju,dakle samo za mlijekobilo potrebno49-52 ha, a za čitavu proizvodnju 75-78 ha Mislim da ne pretjerujem ako sam u obračunu proizvodnje stočne hrane kao što će se kasnijevidjeti u izračunu gospodarskeučinkovitosti, predvidioproizvodnju od 7 0008 000 h.j. po ha, što već i danas postižuboljigospodari. U prikazu gospodarskihučinaka proizvodnje na dva spomenuta primjera(30 krava sa 4 000 1 i 50 krava sa 7 000 1 mlijeka)dajem primjerpašno-košnog sustava proizvodnje uz dodatak =potrebnihkoncentriranih krmiva i ostalih potrebnihdodataka, koji će za 25 godina, a kod mnogo proizvodača i prije,biti moguće organizirati, pa i uz natapanje,gdje će za to biti uvjeta.Tajnačin proizvodnjedajenajjeftinije i najkvalitetnijemlijeko. Danas takva proizvodnjapostoji u zemljamasjeverozapadneEurope, a i u nama susjednimzemljama, od Slovenije na zapad, a dosegla jerazinu koju za sebe predviđa za 25 godina. U primjerimakojedajemoosvrnut ćemo se na samo jedandio spo-

Mljekarski list

a) 100 kg čistogdušika ilioko 500 kg kalkamona

b) 120kgK,O ilioko 300 kg kalijeve soli

€) 20kgP,O, ilioko 150 kg superfostata

Odnosno 240 kg čistoghraniva ili950 kg min.gnojiva

199.158 kn x 80,33%čini 159.984 kn, a kako smo ostvarili 120 000 litara mlijeka, to nas 1 litra mlijekakošta 1.333 kune, i dajeneto dobit od 0,98 kn

Kako uz mlijekoimamo jošprihod od teleta,stajskoggnoja i dijela dohotka od proizvodnje stočne hrane, konačna i ukupnaučinkovitost iskazuje se sa:

a) Dobitod proizvodnjemlijeka

Proizvedeno tele,stoga što ga jenemogućeizlučiti iz izračuna mlijeka/ hranidba krave posebice u 8 i 9 mjesecunosenja, u njegaulazi sa cijenomporodnetežine od samo 18 kn,iako jenjenavrijednost veća. Do te smo cijenedošli na temeljutržne cijeneteleta kojaiznosi 18 kn po kg.

Za takvo tele naš seljak do težine od 150 kgpotroši943,5 I mlijeka te ono uz cijenumlijeka od 2,12kn/I košta

2 000 Kn

S obzirom na to da je

realizacijateleta 150x 18kn 2 700 kn

za tele po rođenju ostaje 700 kn odnosno 700 kn podijeljeno s oko 40 kgdaje17,5 do 18 kuna po kgteleta sa 3 dana starosti

b) Brutto osobni dohodak

117 600 kuna

35 850 kuna

Cc) Dohodak iz razlike c k hrane i uključivanje u izračun

31 664 kuna

ilisveukupni učinak dohotka

185.114 kuna

d) uzostvarenu | rezerviranu amortizaciju 27 084 kuna

odnosno brutto učinak

212 198 kuna

U dobro organiziranomprocesu proizvodnje za spomenutu proizvodnju uz prisutnutehničku opremljenost traži godišnje oko

2 190 do 2 200 radnih sati, što je radno vrijemejednogčovjeka u godinudana Iz toga podatka možemo izračunati i učinkovitost radnika kojije:

Kako ovajprimjervrijedi i danas mnogiće se začuditi da na teletu nisu zaradili ni jednelipe, već je sada potrebno, a u budućnosti obvezatno veći dio punomasnog mlijeka u hranidbi teladi zamijeniti zamjenicama za mlijekokojih imamo kod nas, “Vitela" iz Sirele ili

ostvario neto profitod 117 600 kuna

I osobni dohodak od 35 850 kuna

odnosno

12 787 kuna mjesečno ili

3 653 DEM. mH

17

Izvadak izNarodnih novina

671

1I.NOVČANIPOTICAJI

ZA ODREĐENU POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU

Na temeljučlanka 13 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu (“Narodnenovine", br 108/96.) Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma Sabora RepublikeHrvatske na sjednici 22 travnja 1997 utvrdio jepročišćeni tekst Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi iribarstvu Pročišćeni tekst Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu obuhvaća Zakon o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi(“Narodnenovine", br 29/94.) te njegoveizmjene i dopuneobjavljene u “Narodnim novinama", br 9/95.,108/95 ,15/96.,25/96.,30/96 ,33/96 , 108/96 i 20/97.) u kojimajenaznačeno vrijemenjihova stupanja na snagu

Klasa: 320-01/96-01/06

Zagreb, 22 travnja 1997

Predsjednik odbora za zakonodavstvo

Zastupničkog doma

Sabora RepublikeHrvatske

Vice Vukojević,dipl.iur., v r

ZAKON

O NOVČANIMPOTICAJIMA INAKNADAMA U POLJOPRIVREDI I RIBARSTVU (pročišćenitekst)

1 TEMELJNE ODREDBE

Članak 5

Pravo na novčani poticajostvarujese za proizvodnju:

1 kravljeg,kozjegiovčjegmlijeka,

2 trogodišnjihkvalitetnih muških rasplodnihkonja,

3 sjemena(sperme)kvalitetnih bikova,

4 rasplodnihgrlaizvornih pasminagoveda,konja,svinja, ovaca, koza i magaraca,

5 testiranjeodabranih rasplodnihbikova (performance test, progenitest) za umjetnoosjemenjivanje iprirodnipripust,

6 kvalitetnogarasplodnog podmladkagoveda, svinja,ovaca, koza, konja,peradi i selekcioniranih matica pčela iz domaćeg uzgoja,

Članak 6

(1) Novčani poticajza proizvode iz članka 5 ovoga Zakona određuju se po jediniciproizvoda i iznosi za:

1 kravlje,ovčje i kozjemlijeko0,55 kn po litri

2 rasplodnipodmladak:

- goveda

1 480,00 kn po grlu

- svinja 444,00 kn po grlu

- ovaca i koza 370,00 kn po grlu

- konja

1 850,00 kn po grlu

- peradi 14,80 kn po komadu

- selekcioniranih matica pčela 30,00 kn po kom

3 sjeme (sperma kvalitetnih bikova:

- elitnih

10,00 kn po dozi

- dvostruko testiranih 8,00 kn po dozi

- jednostrukotestiranih 6,00 kn po dozi

- netestiranih

Članak 1

Ovim se Zakonom određuje vrsta i visina novčanih poticajai naknada u poljoprivredi, osobe kojeostvarujupravo na novčane poticaje i naknade za određenu poljoprivrednuproizvodnjuili određene proizvodete način osiguranja i korištenja tih novčanih poticajainaknada Članak 2

(1)Novčani poticaj u poljoprivredi, u smislu ovoga Zakona, jesu novčana sredstva za poticanje određene poljoprivredne proizvodnjekojajeod interesa za tržište RepublikeHrvatske (u daljnjem tekstu: novčani poticaj).

(2) Naknada u poljoprivredi, u smislu ovoga Zakona, jepovrat dijelarazlike cijeneizmeđu proizvođačkecijeneiprodajnecijene po kojoj se kvalitetno poljoprivrednosjeme i sve vrste NPK mineralnih gnojivaprodaju (u daljnjem tekstu: naknada), naknada dijelacijene za diesel gorivo i konzerve sardina u sjemenovom uljuiumaku od povrća.

(3) Sredstva za novčani poticaji naknadu iz stavka 1 i 2 ovoga članka osiguravajuse u državnom proračunu.

Članak 3

3,00 kn po dozi

4 rasplodnih grlahrvatskih izvornih pasmina:

a) istarsko govedo

b) slavonski podolac

c) konja

5 500,00 kn po grlu

5 500,00 kn po grlu

1 850,00kn po grlu

d) svinja 740,00 kn po grlu

€) ovaca 350,00 kn po grlu

f)koza 350,00 kn po grlu

£) magaraca 600,00 kn po grlu

5 odabrane rasplodnebikove za:

- umjetno osjemenjivanje (perfomance test)

prirodnipripust (perfomance test)

6 utvrđivanjeuzgojnihvrijednosti

5 000,00 kn po grlu

2.600,00kn po grlu

rasta i razvojaodabranih bikova (progenitest) 1,85 kn po kg žive vage

16 novozasađene vinograde na otocima, poluotokuPelješcu, Konavlima i Primoštenskom vinogorju (općineMarina, Primošten te rubni dijelovigrađa Šibenikai Seget Donji.

6 000,00 kn po ha za prve trigodine.

(2)Novčani poticaj za mlijekoisplaćivat će se i:

(1) Pravo na novčani poticaj i naknadu imaju fizičke i pravne osobe koje obavljajudjelatnostpoljoprivrede s prebivalištem ili sjedištemu RepubliciHrvatskoj (u daljnjemtekstu: korisnici), kojiproizvode za tržište Republike Hrvatske

(2) Korisnici iz stavka 1 ovoga članka dužni su voditi popis o ostvarenim novčanim poticajima i naknadama.

Članak 4

Novčani poticaj i naknada isplaćuju se korisnicima putem Ministarstva poljoprivrede i šumarstva na temelju njihovih zahtjeva

- pravnojosobi kojaprovodiprogram uzgojnoselekcijskograda u stočarstvu u RepubliciHrvatskoj po obračunatojlitrimlijekaza koju su proizvođačimlijekaostvarili novčani poticaj - u visini od 20,00 kn na 1 000 litara mlijeka, - pravnoj osobi koja provodiprogram zdravstvene zaštite mlijeka po obračunatoj litri mlijeka za koju su proizvođačiostvarili novčani poticaj - u visini od 3,00 kn na 1 000 litara mlijeka

(3)Iznimno od stavka 1 ovoga članka za područjaizčlanka 2 ,3 , 4 i5 Zakona o područjima posebnedržavne skrbi (“Narodne novine", br 44/96 ),te za brdsko planinsko područje,otoke i poluotokPelješac,novčani poticaj iznosi za:

1 kravlje,ovčjei kozjemlijeko

2 rasplodnipodmladak

- goveda

- svinja

- ovaca i koza

- konja

0,80 kn politri

2 000,00 kn po grlu

600,00 kn po grlu

500,00 kn po grlu

2 500,00 kn po grlu

- selekcioniranih matica pčela 40,00 kn po komadu

3 uzgoj morske ribe 7,00 kn po kg

(4) Brdsko planinskopodručje u smislu ovoga Zakona su sljedeće općine,odnosno gradovi:

(2)Naknadu za sardina konzerve korisnici ostvaruju nakon prodaje i isporuke na domaćem tržištu iliu izvozu Naknadu za prodane količine sardina konzervi u tekućoj godini ostvaruju najkasnije do 31 siječnja iduće godine.

(3) Naknadu iz članka 13 stavka 1 točke 4 ovoga Zakona ostvarujuprofesionalni ribari za potrošnjudiesel gorivau tekućoj godini.

(4)Naknada za proizvodeiz stavka 1 ovoga članka proizvedene i isporučenekorisnicima s teritorija Republike Hrvatske u tekućoj godini,ostvaruje se najkasnijedo 31 siječnjaiduće godine.

1 Generalski Stol,Netretić,Ozalj,Žakanje,Ogulin u Županiji karlovačkoj,

Članak 15

(1) Način i postupak ostvarivanjanaknade i obrasce popisa o naknadi za kvalitetno poljoprivrednosjeme, NPK gnojiva i sardina konzerve propisuje ministar

3 Gospić, Senj, Brinje,Perušić i Otočac u Županiji ličko senjskoj,

2 Delnice, Klana, Jelenje, Čavle,Fužine, Čabar,Brod Moravice, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad, Vrbovsko i Lokve u Županijiprimorskogoranskoj,

4 Unešić u Županijišibenskoj,

5 Sinj, Cista Provo, Lovreć, Imotski, Donji Proložac, Zmijavci,Dicmo, Otok, Šestanovac, Vrgorac, Zagvozd, Podbalje i općina Muć u Županijisplitskodalmatinskoj,

6 Lanišće i Lupoglav u Županijiistarskoj,

7 Voćin u Županijivirovitičkopodravskoj. Članak 7

(2)Način i postupakostvarivanja naknade za dio cijenediesel gorivaprofesionalnim ribarima propisat će ministar financija u roku 30 od dana od dana stupanjana snagu Zakona o izmjenama i dopunamaZakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi(“Narodnenovine",9/95.).

(3) Ovlašćuje se ministar da u propisu iz stavka 1 ovoga članka propišeprekršaje te odredi novčane kazne za te prekršaje.

IV NADZOR

(1) Korisnici novčanog poticaja za kvalitetni rasplodni podmladak iz članka 5 točke 6 ovoga Zakona jesuproizvođači kvalitetne rasplodne stoke kojisu upisaniu Upisnikproizvođača kvalitetne rasplodne stoke u skladu s propisima o mjerama za unapređivanje stočarstva

(2) Novčani poticajiz stavka 1 ovoga članka isplaćivat će se za rasplodnipodmladak nakon uvođenjarasplodnog podmlatka u Središnji matični popismuških i ženskih rasplodnih grla, u skladu s propisima o mjerama za unapređivanjestočarstva

(3) Novčani poticajiz stavka 2 ovoga članka ostvarujese samo jedanput u proizvodnom životu rasplodnoggrla.

(4) Korisnici novčanog poticajaza rasplodnipodmladak dužni su rasplodnipodmladak držati u uzgoju propisano vrijeme

(5)Iznimno, korisnici novčanog poticajaiz stavka 4 ovoga članka mogu izlučiti iz uzgoja rasplodnipodmladak i prije isteka propisanog vremena ako se utvrde zdravstveni iliporemećajikoji utječu na rasplodnusposobnost podmlatka ili ako se utvrdi njegovanezadovoljavajućaproizvodnasposobnost

Članak 8

Novčani poticajza poljoprivrednuproizvodnjuiz članka 5 ovoga Zakona, proizvedenu i isporučenu tržištu Republike Hrvatske u tekućojgodini,ostvaruje se najkasnije do 31. siječnja iduće godine.

Članak 9

Članak 16

(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temeljunjegaobavljaMinistarstvo poljoprivredei šumarstva (u daljnjemtekstu: Ministarstvo) i Ministarstvo financija.

(2)Inspekcijske poslove u provedbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temeljunjega u prvom stupnjuobavljajužupanijski uredi i gradski ured Grada Zagreba nadležni za poslove poljoprivrede, ribarske i veterinarske inspekcije (u daljnjem tekstu županijskainspekcija), au drugomstupnjuMinistarstvo

(3) Inspekcijskinadzor provode poljoprivredni, ribarski i veterinarski inspektorižupanijskeinspekcijete poljoprivredni ribarski i veterinarski inspektori u Ministarstvu u skladu s ovim Zakonom, propisima o zdravstvenoj zaštiti životinja i veterinarskoj djelatnosti te propisima o mjerama za unapređivanjestočarstva ipropisima o morskom i slatkovodnom ribarstvu

Članak 17

(1) Županijskainspekcijaobavlja sve poslove inspekcijskog nadzora, osim poslova za kojeje ovim Zakonom određeno da ih neposredno obavljaMinistarstvo

(2) Poljoprivredniinspektoržupanijskeinspekcije u provedbi inspekcijskog nadzora:

1 provodi uvid u popisispravekoje se odnose na ostvarivanje novčanog poticaja za mlijeko,ratarske industrijske kulture, plodovemaslina, kvalitetni rasplodnipodmladak i naknade za kvalitetno poljoprivrednosjeme,

(1) Postupak za ostvarenje novčanih poticaja,potrebnu dokumentaciju, vrijeme u kojem je korisnik dužan rasplodni podmladak držati u uzgoju i obrasce popisa o ostvarenim novčanim poticajima,propisujeministar poljoprivrede i šumarstva

2 naređuje povrat novčanog poticajaostvarenog za one količine mlijeka koje glede kakvoće ne odgovarajupropisu o zaštitnoj cijenimlijeka,

(2)Način neposredne isplatenovčanih poticajakrajnjim korisnicima propisuje ministar financija.

(3)Ovlašćuju se ministar poljoprivrede i šumarstva i ministar financija da u propisima iz stavka 1 i 2 ovoga članka propišu prekršaje te odrede novčane kazne za te prekršaje.

Članak 14

(1) Naknadu za proizvode iz članka 10 ovoga Zakona ostvaruju korisnici naknade za iste vrste, partijei količine kvalitetnog poljoprivrednog sjemena i NPK gnojiva,jedanput do njihove upotrebe u poljoprivredi, osim za sardina konzerve idiesel gorivo koje se koristi za obavljanje morskog ribolova

3 naređuje povrat novčanog poticajaostvarenog za soju, suncokret, uljanu repicu,šećernu repu, plodovemaslina i list duhana ako gledekakvoće ne odgovaraju propisima o stavljanju u promet na unutarnjem tržištu,odnosno ne udovoljavajuuvjetima određenim propisima o zaštitnim cijenama tih proizvoda, 4 naređuje povrat novčanog poticajaostvarenog za kvalitetni rasplodnipodmladak ako nijeuveden u Središnji matični popis muških i ženskih rasplodnihgrla, 5 naređuje korisniku povrat naknade ostvarene za kvalitetno poljoprivredno sjeme ako nije umanjio cijenu za prodane i isporučene količine tih proizvoda za iznos naknade ili ako proizvode za koje je ostvario naknadu isporučujupravnim i fizičkim osobama koje imaju sjedište,odnosno prebivalište izvan teritorijaRepublike Hrvatske,

6. naređujeotklanjanjenedostataka privođenjupopisa za novčane poticaje i naknade,

7 provjeravaudovoljava li korisnik prava na novčani poticaj i naknadu uvjetima za ostvarivanje tog prava,

8 poduzimadruge mjere i druge radnje za koje je ovlašten propisima o mjerama za unapređivanje stočarstva,

9 izvješćuje nadležna tijeladržavne uprave o uočenim nepravilnostima i traži provođenjeodređenog postupka, ako sam nijeovlašten izravno postupiti,

6 naređuje povrat novčanog poticaja ukoliko korisnik ne koristi novčani poticaj u skladu sa ugovorimazaključenim o provedbi programa zdravstvene zaštite mlijeka,uzgojno selekcijskograda i reprodukcije u stočarstvu RepublikeHrvatske,

7 naređujeotklanjanjenedostataka u vođenju popisa za novčane poticaje i naknade,

8 naređujekorisniku povrat naknade ostvarene za NPK gnojiva i kvalitetno sjeme ako nijeumanjiocijenu za prodane i isporučene količine tih proizvoda za iznos naknade, iliako proizvode za koje je ostvario naknadu isporučipravnim i fizičkim osobama koje imajusjedište,odnosno prebivalište izvan teritorijaRepublike Hrvatske,

10 prikupljapodatke iobavijesti od odgovornih osoba, svjedoka, vještakaidrugih osoba kada jeto potrebno zaobavljanjenjegovih poslova,

11 podnosizahtjev za pokretanjeprekršajnogpostupka radi povredeodredaba ovoga Zakona i propisadonesenih na temelju njega.

9. izvješćuje nadležna tijeladržavne uprave o uočenim nepravilnostima i traži provođenjeodređenog postupka, ako sama nijeovlaštena izravno postupiti,

10 prikupljapodatke iobavijesti od odgovomih osoba, svjedoka, vještaka idrugih osoba kada je to potrebno za obavljanjeposlova,

(3)Veterinarski inspektoržupanijskeinspekcije, u provedbi inspekcijskog nadzora:

1 naređujeotklanjanjenedostataka privođenju popisa za novčane poticaje,

11 podnosizahtjev za pokretanjeprekršajnogpostupka radi povredeodredaba ovoga Zakona i propisadonesenih na temelju njega,

2 provjerava udovoljava li korisnik prava na novčani poticaj uvjetima za ostvarivanjetog prava,

3 izvješćuje nadležna tijeladržavne uprave o uočenim nepravilnostima itraži provođenjeodređenogpostupka, ako sam nijeovlašten izravno postupiti,

4 prikupljapodatke iobavijesti od odgovornih osoba, svjedoka, vještaka idrugihosoba kada je to potrebno za obavljanjenjegovih poslova,

12 poduzimadruge mjere i drugeradnje za koje jeovlaštena propisima o mjerama za unapređivanje stočarstva te propisima o zdravstvenoj zaštitiživotinja i veterinarskojdjelatnosti.

Članak 19

Poljoprivredni i veterinarski inspektor u provedbiinspekcijskog nadzora vodi postupak i donosi rješenje, kada je za to ovlašten ovim Zakonom ipropisimadonesenim na temeljunjega.

5 podnosizahtjeveza pokretanjeprekršajnogpostupka radi povredeodredaba ovoga Zakona ipropisadonesenih na temelju njega,

6 poduzima drugemjere i druge radnje za koje je ovlašten propisima o zdravstvenoj zaštiti životinjai veterinarskoj djelatnosti.

Članak 18

U provedbiinspekcijskognadzora Ministarstvo:

Članak 20

(1) Protiv rješenjaMinistarstva donesenih na temelju ovoga Zakona u prvom stupnjunijedopuštena žalba već se može pokrenutiupravni spor.

(2)Žalba protivrješenjadonesenih na temelju ovoga Zakona ne zadržava izvršenjerješenja.

Članak 21

Pravne i fizičke osobe čijirad podliježeinspekcijskomnadzoru dužne su omogućitiobavljanjenadzora ipružitipotrebne podatke i obavijesti.

1 provodi uvid u popis i isprave koje se odnose na ostvarivanje novčanog poticaja za:proizvodnjugrožđa na otocima, poluotoku Pelješcu,Konavlima i Primoštenskom vinogorju(općineMarina, Primošten, te rubni dijelovigrada Šibenika i SegetDonji), provedbu programa uzgojno selekcijskog rada u stočarstvu, zdravstvene zaštite mlijeka i reprodukcije u stočarstvu, proizvodnjusjemena(sperme) kvalitetnih bikova, proizvodnju rasplodnih grlaizvornih pasminagoveda i konja,ispitivanje bikova na progeni i performance test, proizvodnjukvalitetnih muških rasplodnjaka,

2 provodi uvid u popis i ispravekoje se odnose na ostvarivanje naknade za NPK gnojiva,

V KAZNENE ODREDBE

Članak 22.

(1)Novčanom kaznom u iznosu od 37 000,00 do 55 000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ilifizička osoba:

1 ako ostvari novčani poticajsuprotno članku 3 stavku 1 ovoga Zakona, 2 ako ostvari naknadu suprotno članku 12 stavku 1 ovoga Zakona

3 provjeravaudovoljava li korisnik prava na novčani poticaj i naknadu uvjetimaza ostvarivanjetog prava,

4 naređuje povrat novčanog poticajaostvarenog za tekuću godinu ukoliko korisnik poticaja ne uzgajai drži rasplodnogrlo izvornih pasminagoveda i konja u skladu s Programomočuvanja izvornih pasmina te ukoliko grlo za koje jeostvaren novčani poticaj ne drži u uzgoju godinu dana od dana isplatenovčanog poticaja,

(2)Za prekršaj iz stavka 1 ovoga članka kaznit će se iodgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 9 000,00do 18.000,00kuna.

Članak 23

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.500,00 do 11.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ilifizička osoba:

1 ako ostvari novčani poticajsuprotno članku 7 stavku 3 ovoga

Zakona, 2 ako kvalitetni rasplodnipodmladak ne drži u uzgojupropisano vrijeme(članak7. stavak 4 ), 3 ako ostvari naknadu suprotno članku 14 stavku 1 ovoga

5 naređuje povrat poticajaostvarenog od korisnika kojinije upisan u Upisnikproizvođačagrožđa i ako ne uzgajasorte grožđa dopuštene propisom o rajonizacijivinogradarskihpodručja, proizvodnjii prometu grožđa i proizvoda od grožđa i vina te označavanju izaštitigeografskogpodrijetla imena i oznake vina,

Zakona,

4 ako ne postupi po naređenim mjerama poljoprivrednog ili veterinarskoginspektora(članak17 i 18 ), 5 ako ne omogućiobavljanjenadzora i ne pružipotrebne podatke iobavijesti(članak21.).

(2)Za prekršaj iz stavka 1 ovoga članka kaznit će se iodgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 2 000,00 do 4 000,00 kuna

Članak 24.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1 000,00 do 4 000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba ako ne vodi propisanipopis(članak 3. stavak 2 )

(2)Za prekršaj iz stavka 1 ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1 000,00do 2 000,00 kuna.

Članak 25

Za prekršaje iz članka 22 do 24 ovoga Zakona, uz novčane kazne, izreći će se i zaštitna mjeraoduzimanjaostvarenog novčanog poticajailinaknade kojisu ostvareni,odnosno nastali prekršajem

VI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 26

(1) Propise na temelju ovlaštenjaiz ovoga Zakona donijet će ministar u roku od trimjesecaod dana stupanja na snagu Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi (“Narodne novine",br 29/94 )

(2) Do donošenja propisa iz stavka 1 ovoga članka ostajuna snazi:

1 Pravilnik o načinu i postupkuostvarivanjanaknade za dio cijenediesel gorivaprofesionalnim ribarima (“Narodnenovine",

2. Pravilnik o načinu ipostupku za ostvarivanjenovčanih poticaja u poljoprivredi (“Narodne novine",br 19/95 );

3. Pravilnik o načinu i postupkuostvarivanja naknade za kvalitetno poljoprivredno sjeme, NPK mineralna gnojiva i konzerve sardina (“Narodnenovine",br 19/95 )

Članak 27.

Propisena temeljuovlaštenjaiz članka 9 i 12 ovoga Zakona, donijetće ministar poljoprivrede i šumarstva i ministar financija u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi(“Narodnenovine",br 108/96.).

Članak 28.

Stupanjem na snagu Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi(“Narodnenovine", br 29/94.)prestaje važiti Uredba o premijama za određene proizvode u poljoprivredi i regresu za kvalitetno poljoprivredno sjeme i mineralna gnojiva (“Narodnenovine",br.116/93.).

Članak 29

Danom stupanja na snagu Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi(“Narodnenovine", br 108/96 ) prestaje važiti Uredba o izmjenama i dopunamaZakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu (“Narodnenovine",br. 15/96.), Uredba o izmjenama Zakona o novčanim poticajimai naknadama u poljoprivredi i ribarstvu (“Narodne novine", br 25/96.) i Uredba o izmjeni Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu br 18/95.);

(“Narodnenovine",br 33/96.).

Dani polja na vinkovačkom području

Veći prinosi uz manja ulaganja

Piše:Milka Vida

Profitni centar “Sopot?dioničkog društva “Silos - Mlinovi" Vinkovci, bio je u petak 20 lipnja domaćin prvog susreta Dana poljapšenice. Po prviputna istome su se mjestuokupiliselekcionari, odnosno predstavniciinstituta, predstavniciprerađivačkeindustrije,proizvođačipšenice i potro- šači iz cijeleHrvatske, kao i gosti iz susjedneMađarske Sve nazočne prvijepozdraviorukovoditeljProfitnogcentra “Sopot" Pavao Hostinski, a sudionicima susreta s nekoliko su se prigodnih riječiobratili i rukovoditelj

Mljekarski list

primarneproizvodnjeJosipMaršić, te direktor “Silos - Mlinova? MarijanRubić. Maršić je,između ostalog,naglasio da bi ti susreti morali postatitradicionalnima,jer se na jednomemjestu može sagledatiproblematika s više gledišta: s gledištaselekcionara, proizvođača - dorađivačaprerađivača i potrošača.Sudionike susreta je u ime gradske uprave i gradaVinkovaca pozdravio i dr. Mladen Karlić, vinkovački gradonačelnik. U izlaganjimapredstavnikainstituta istaknuto jeda jetemeljniciljstvaranjanovih sorti pšenicepostići veće prinose uz što manjaulaganja, a selekcija jeišla u dva

smjera:prema povećanjuukupnog prinosa i ukupnebiomase, te prema stvaranjuintenzivnih sorti,naravno što veće kakvoće O osnovnom ciljuorganiziranja ovoga susreta govoriojei MarijanRubić,direktor “Silos - Mlinova" kojijenaglasio da i ovo poduzećeima obvezu povezati sve segmente i agrarne komponente, povezatiselekcijskekuće, proizvođače,dorađivače,prerađivače i potrošače, kako su to naglašavali i ostali govornici na uvodnojsvečanosti Dana polja. - Ovdje, na “Sopotu",održava se eminentan skup.Na susret je došlo šest institucija,uglavnom vodeći selekcionari iz Hrvatske i

naši prijatelji iz Mađarske. Odziv jegolem,što jepriznanje Vinkovcima,ali i našem poduzeću kao poticatelju, te svima koji se zauzimaju za poboljšanjeproizvodnjepšenice.Smatram da proizvodnjukvalitetnijih sorti pšenice možemo pospješitimobiliziranjemkvalitetnih kadrova koje Hrvatska ima i kojimamora omogućitirazmjenuiskustava u svjetskimokvirima Očekujemda će iz selekcijskih kuća biti izbačeno nekoliko sorti i to kvalitetnih sorti i sorti kojejamče i veći prinos - istaknuo jeM Rubić Boško Pavlović,direktor ŽitozajedniceHrvatske je organiziranjeDana polja u Vinkovcima ocijeniopametnimpotezomkoji će svojerezultate dati već po-

četkom slijedećegodine, a zatim i svih idućih godina.

- Osnovna značajka mora biti ta da se na ovim područjima,koja pružajuizuzetne uvjete za proizvodnjupšenice, kako bi i proizvođači i prerađivači bili konkurentni na domaćem tržištu i kako bi u budućnosti, za četiri, petiliviše godina,mogliponuditi i svjetskom tržištu kvalitetnu pšenicu i brašno. Mislim da imamo mogućnosti da to ponudimo.Hrvatske sorte danas nemajuposebnodobro mjesto na svjetskomtržištu, s obzirom na to da prilike ne dozvoljavajudovoljnu ni domaću proizvodnju. Rat nas jejakopuno koštao,koštala nas jeprivatizacija pa smo ove godinepšenicu čak uvozili da bismo prehranili

domaće stanovništvo Neka to bude posljednji putda se u našu domovinu pšenicauvozi za potrebe potrošnjedomaćegstanovništva. S obzirom na svojepovršine i s obzirom na dostignuća naših selekcionara kojimnogo obećavajudomaćim,priznatim novim sortama, morali bismo uskoro postatiizvoznicima 200, pa čak i 300 ili 400 tisuća tona pšenice,jernam svi uvjeti to dozvoljavaju - mišljenja jeBoško Pavlović,direktor Žitozajednice Hrvatske

Nakon izlaganjasudionici susreta obišli su pokusnapoljazasijanaraznim sortama pšenice. Poljajetom prilikomblagoslovio začasni kanonik TadijaPranjić, župnik i dekan vinkovački

Stočarska izložba Vrbovec 1997.

Piše: StjepanBrlek,dipl.ing.

Pod pokroviteljstvomMinistarstva poljoprivrede i šumarstva RH, u organizacijiHrvatskog stočarskogselekcijskogcentra, Udruge uzgajivačačistokrvne stoke,gradaVrbovca i općina Dubrava,Gradec,Preseka i Farkaševac u povoduDana grada Vrbovca i blagdana Sv Vida,14 lipnjaje organiziranastočarska izložba s aukcijskomprodajom rasplodnihjunica.

Na ovome područjuima 14 267 plotkinja od kojih se umjetno osjemenjuje 9.241 ili samo 65%, ŽupanijaZagreb79%, Republika Hrvatska 77%

- 5 rasplodnihjunicačijihje majkiproizvodnja u 305 dana laktacijeiznosila 4 238 kg mlijeka,

- 5 krava prvotelki,domaći uzgoj,kojesu u prvojkontroli prosječnoproizvele20,52kgmlijeka,

Kod 1 355 uzgajivačauzgojno-selekcijskim radom obuhvaćeno je 4 029 grla. Od ukupno332 bikovske majkeu RH, na područjuVrbovca ih ima 69 ili 20,8%.

Od ukupnoisporučenih 66 teladi, 1996 jeu testnu stanicu Varaždin iz Vrbovca isporučeno 20 teladi ili 30,3%, a od 19 isporučenih u Centre za umjetnu oplodnju iz Vrbovca 8 teladi ili čak 42,10%.

Izlagače,uzvanike i posjetitelje pozdravili su i o važnosti izložbe govorili Đ Turk,dipl.inž.,gradonačelnik Vrbovca, M Ernoić dipl.inž.,ravnatelj HSSC i mr Z Dominiković dipl.inž.,ministar poljoprivrede i šumarstva RH Vrbovec jetradicionalno stočarsko područje.Godine 1904 ovdje je osnovana prva marvogojska udruga za uzgojpincgavskog goveda u Hrvatskoj.

U Vrbovcu je1912.,prije 85 godina,bila organizirana vrlo uspješnaizložba s oko 100 goveda.

Prosječnaproizvodnjamlijeka u 305 dana standardne laktacije za simentalsku pasminupod selekcijomiznosi za: Hrvatsku 3 739 kgmlijeka, Zagrebačkužupaniju 3 799 kg mlijeka, područjeVrbovca 3 924 kg mlijeka.

- 5 krava prvotelki iz uvoza koje su u prvojkontroli proizvele prosječno24,56kgmlijeka,

- 5 ostalih krava kojesu u 305 dana standardne laktacijeproizvele 4 593 kgmlijeka,

- Sostalih krava iz uvoza koje su u 305 dana standardne laktacije proizvele 4 550 kgmlijeka,

- 5 bikovskih majkikoje su u 305 dana standardne laktacijeproizvele 5 428 kgmlijeka,

- 2 krave sa životnom proizvodnjomod kojih:

Za tu su izložbu odabrane sljedeće kolekcije:

1 RADA - oteljena1981.,dosad otelila 13 teladi, od čega 6 muških. Četiri su prodanaTestnoj stanici Varaždin,jedanza prirodni pripust, a jednogjekupila Mljekarski list

Veterinarska stanica Slavonski Brod.

- pasminasanska Izlagačica Milka Domijan,Brezine.

U 12 laktacijaproizvela je54 548 kg mlijeka s prosječnommasnoćom od 3,87.UzgajivačjeStjepan Mikulaj,Žabnica 4

2 BRENA - oteljena1983.,otelila 11 teladi, od čega 7 muških Pet je prodanoTestnojstanici Varaždin

U deset laktacijaproizvela je 48 638 kgmlijeka s prosjekom od 3,93%mliječnemasti.

Izlagačimanajboljihgrladodijeljene su novčane i naturalne nagrade.

Naturalne nagradedodijelili su: PIK - VRBOVEC, “SIRELA"BJELOVAR, “DUKAT" - ZAGREB, “KIRŠPROM" - VRBOVEC i drugi.

Izložene su i dvijekolekcije

ovaca:

Iz svake od kolekcijadodijeljene su po tri nagrade:prva u iznosu od 600,00kuna,druga500,00 kuna i treća 400,00kuna.

- pasminajezerskosolčavska. IzlagačicaLidijaŠpehar,Poljanski Lug.

Bikovske majke i krave sa životnom proizvodnjomnagrađene su također s po 600,00kuna,a šampionka sa 1.000,00kuna.

III. stočarska izložba

Šampionkomizložbe proglašena je krava Maza,oteljena1991. Otelila je 3 teleta U drugoj laktacijiproizvela je 6 433 kg mlijeka sa 3,98%mliječnemasti. Uzgajivač Ivan Basrek,Gostović 33,poznati Šampionskojeproizvođačmlijeka. zvono od “Gumex-farma" dodijelio je mr Zlatko Dominiković,ministar za poljoprivredu i šumarstvo RH,a diplomuHSSC ravnatelj M Ernoić,dipl.inž. Diplome su dodijeljeneuzgajivačima svih prvonagrađenihgrla.

Na aukcijskojprodajiprodanoje 20 rasplodnihgrlapo cijeni od 8 400 - 10 500 kuna Grla su prodana za područjeDesinića [il

“Sv. Ivan Zabno 97."

Piše: StjepanBrlek,dipl.ing.

Pod pokroviteljstvomMinistarstva poljoprivrede i šumarstva RepublikeHrvatske, u organizacijiHrvatskogstočarskogselekcijskogcentra i općinskog poglavarstva Sv. Ivan Žabno,24. lipnja,povodomopćineSv. Ivan

Žabno,organizirana jetreća po redu u novoj,slobodnojHrvatskoj,stočarska izložba s aukcijskom prodajomrasplodnihjunica

Nakon premiranjamarvogojske udrugeSv Ivan Žabno 1908 godine,održana je25 kolovoza 1909 stočarska izložba na kojuje predvedeno267 krava sa 140 ženske teladi, 114 rasplodnih ju-

NOVO NA TRŽIŠTU KRAIBURG

Dimenzije:

nica i devedesetjednimrasplodnim bikom Izložba jeorganizirana i 1912 godine,kada je prodano 26 krava, 560 junica, 160 bikova i 20 teladi Isto tako organizirana je 1917. kada su bile izložene 162 krave s 96 teladi, 100 junica i 41 bik Zatim 1925 izloženo je200 krava s teladi, 100 junica i 100 bikova Stočari iz Sv Ivana Žabno i okolice izlažu

priznate od strane Njemačkog poljoprivrednog društva proizvoddugogodišnjihistraživanja načinjenesu od visokokvalitetne gume s dodatnom zaštitom ne skližu se, otporne su, mekane i higijenske,lako se čiste,smanjuju opasnost od ozljeda, dugo traju

GENERALNI ZASTUPNIK ZA

HRVATSKU

T Z P KUPINEC

10452

210 telefon: 01 84 50 54

1929 i 1931 godine u Zagrebu, 1931. u Milanu - Italija iNovom Sadu.

Nakon završetka drugogsvjetskograta izložba jeorganizirana 1954 godine.Upravo u Sv Ivanu Žabno u povodu 60 godina osnutka marvogojskeudrugei 550 godinarada i djelovanja saveza marvogojskihudruga,današnjegHSSC, organizirana je 1968. godinestočarska izložba Sudionici togaskupazaključili su, da se stočarske izložbe kontinuirano organiziraju na području današnjebjelovarskeregije. Izložba je organizirana i 1973 godine Ova treća po redu,1997 godine,organizirana jeu slobodnojHrvatskoj.

Za ovu izložbu odabrane su kolekcije

- 6 steonih junica,čijihjeprosječnaproizvodnjemajke u 305 dana laktacijeiznosila 4 790 kg mlijeka

- 5 krava prvotelki, domaći uzgoj,čijaprosječnaproizvodnja u prvih100 dana laktacijeiznosila 1 878 kgmlijeka

- 6 krava prvotelki iz uvoza koje su u prvojkontroli proizvele prosječno20,75kgmlijeka - 5 krava prvotelkiholsteinfri- sien pasmine iz Nizozemske,koje su u 100 dana laktacijeproizvele prosječno 3 247 kgmlijeka

Sva grla su prodana po cijeni od

8 315 - 10 492 kuna

- 6 bikovskih majkičijaprosječna proizvodnja u 305 dana laktacijeiznosila 5 419 kgmlijeka - 6 ostalih krava,kojihprosječna proizvodnja u 305 dana laktacijeiznosi 4 224 kgmlijeka

- krava Jagoda sa životnom proizvodnjom,oteljenaje1982., otelilaje11 teladi od čega 2 muška i 9 ženskih potomaka. U 10 laktacijaproizvela je43 307 kg mlijeka.

Prosječnaproizvodnja krava pod tretmanom selekcije u Sv Ivanu Žabnoiznosi 3 774 kg mlijeka, županijekoprivničkokriževačke 3 853 kg u 305 dana laktacije a RH 3 739 kg za simentalsku pasminu.

Iz svake kolekcijenagrađena su po 3 grla - prva nagrada500, druga400 i treća 300 kuna Krava šampionkanagrađenajes 1.000 kuna Vlasnici svih prvonagrađenih grlaprimili su prigodne diplome,kojejeuručio ravnatelj HSSC M Ernoić,dipl.ing. a šampionskozvono uručeno je DragutinuBeštak za kravu SUMA, oteljenu 1992 godine,koja jeu prvojlaktaciji u 305 dana proizvela 6 243 kgmlijeka. Vlasnicima nagrađenihgrlapored novčanih (županija,općina, Veterinarska stanicaKriževci) dodijeljene su i naturalne nagrade (PIKVrbovec,Sirela Bjelovar, Dukat Zagreb i dr.).

Za aukcijskuprodajuprijavljeno je20 junicačijihmajkiprosječna proizvodnja u 305 dana laktacije iznosi 4 439 kgmlijeka.

Izlagače,posjetitelje i uzvanike pozdravili su prigodnimgovorom gospodinOguman,načelnik općine Sv Ivan Žabno,podžupan gosp Selak,ravnatelj HSCC M. Ernoić, a sudionike je pozdravio i izložbu otvorio mr D Novak, dipl.vet , zamjenikministra poljoprivrede i šumarstva.

OBITELJ I DOM

Običaji

Rusinska žetva

Piše: GabrijelTakač,novinar “Nove dumke"

Kao i kod ostalih naroda ravničarskih krajeva, i kod slavonskih Rusina žetva jebila najveći i FF) najvažniji posao u godini od čijeg € jeuspjehaumnogome ovisilo cjelokupnogospodarstvo i blago-ž stanjeobitelji do slijedeće žetve. Stoga su za nekadašnjužetvu, do šEf

uvođenjakombajna,bile potrebne dobre i temeljitepripreme. kod

Rusinska obiteljJanka Sorčika u narodnoj nošnji u rusinskom selu Mikluševcima,

Vukovara

Za žetvu su najvažniji bili kosci, odrasli,zdravi i jakimuškarci Oni su morali dobro pripremiti svojekose Vrlo je važno bilo kosu dobro otkovati Stogasu kosci sa sobom,osim brusa (“osle") i vodira, u poljenosili i babicu (“kljepadlo"),oblikovani komad željeza na kojemusu i u poljuotkivali kose

Prijeodlaska u poljetrebalo je napravitiuzice (“porvisla") za vezanjesnopova To se obično radilo rano ujutro(od4 do 5 sati),prijeizlaska sunca, dok je jošbila rosa, pa su stabljike(najčešće od raži i domaće sorte pšenice,zbogsvojeduljine, iliod šaša)bile savitljive i pogodne za pletenjeuzica. Prijeodlaska u poljetrebalo je nahraniti i napojitistoku i po mogućnosti dobro doručkovati: najčešće pečenu slaninu i jajai drugu kaloričnuhranu,zbognapornog fizičkog rada

U žetvu su odlazili svi radno sposobničlanovi obitelji, pa i djeca.Mala djeca su se igrala u hladu i po polju, a veća su pomagalaprižetvenim radovima.

Kod kuće su najčešćeostajali djedovi i bake,onemoćali za teške žetvene radove, ali su i oni obavljalisvojdio poslova.Čuvali su kuću,hranili i pojilistoku i peradi pripremaliručak i neizostavnu večeru za izgladnjele žeteoce

pjesmevezane uz žetvu i poljske radove, ali i druge.Pripovijedale su se dogodovštine,poslovice, zagonetke i šale, pa ako jeputdo poljabio duži,vrijemejena taj način bilo dobro iskorišteno za odmor prijenapornog rada, za razonodu, a za djecudobrog pamćenja i mala škola znanja, narodne mudrosti i tradicije. Putem su djecaslušala cvrkut ptica, a nerijetko su imala priliku vidjeti zeca, fazana,srnu, jastreba i drugešumske životinje.

Dolaskom u poljekola su se obično “parkirala" u hladu drveta kojejeimao gotovosvaki gazda, a služilo je upravo za zaklon od jakogsunca, kiše i nevremena Muškarci su ispreglikonje, i svezali ih za kola u kojasu nakosili i nabacali trave ilidjeteline kako bi mirnijedočekali završetak poslova.Žene kojesu imale malu djecuza to su im vrijeme u hladu,pripremile udoban smještaj, jerim za vrijeme žetvenih radova nisu mogle posvećivati veću pažnju.

Kad su kosci +upreglikonje, posjedali su na dasku Iza njih su u kolima sjediležene, a šaraglje su bile rezervirane za djecu. U iznimnim prilikama, ako je bilo mjesta, na dasci je pored kosaca sjediomlađi ljubimac obiteljikojije smio pridržati uzde (đeplove) i zamahnuti bičem (batohom)iznad konja,što jeza njegapredstavljalo veliku čast i povlasticu.

Putem do poljaglazbenonadarene žene pjevale su narodne

Kosci su na glavamaimali šešire (poneki i slamnate)kojisu ih štitili od jakogsunca Bili su odjeveni u košulješirokih rukava i gaćeširokih nogavica od tka-

noga platnagrubeizrade,koje su tkale bake i žene,ali prikladne za vruće ljetnedane i poljske radove Obuveni su obično bili u opanke(“bočkori"). Kad jesunce pripeklo i udario znoj,mlađi kosci skidali su košulje i svojuveć preplanulukožu izlagali suncu Tada nijebilo ozonskih rupa i nisu bile potrebnezaštitne kreme Iza kosaca išle su žene (“odberački") sa srpom u ruci i, ako nisu imale djecuza pomagače,svezanim uzicama oko pasa Njihovaje zadaća bila pažljivosrpom (“šerpom") pokupiti i složiti klasje u snop na položenuuzicu,kojusu same prostirale ili su im u tome pomagalabosonogadjecačiji su tabani od svakodnevnoghodanja bosih nogu bili toliko otvrdnuli da im nijesmetao ni svježistrnjak (“scernjanka"). Rad kosca i rukovetačica morao jebiti usklađen Posebice jebilo važno da iza dobrogakosca bude vještarukovetačica kojane bi zaostajala i usporavala rad kosaca.

Snopovesu obično vezali muškarci snažnih ruku kako se ovi ne bi razvezali,jerjedo vršidbe moralo proćijošnekoliko zahvata i operacija.

Za vrijemevrućih žetvenih dana posebanje problembila pitka voda kojeobično nijebilo u polju već se nosila od kuće u pletenkama (“koršovi"),staklenim posudamaopletenimaprućemili glinenimposudamakojesu se čuvale u hladu i prekrivale travom, snopljemiliodjećom,kako bi što duljezadržale temperaturu. Da bi se manjeznojili i pilimanjevode,poneki su kosci to “sprječavali"povremenimgutljajimarakije.

Kad jesunce bilo na zalasku ilije kosidba završena, svi su donosili snopove u sredinu polja i slagali u krstače (“križi") od 18 snopova u jednom,koji su se slagali u pravilnim redovima Slaganjukrstača posvećivala se posebnapozornost kako bi zrno bilo u sredini, a dobro složeni snopovi zaštitili zrno u slučajunaglog nevremena, kiše i vjetrova.Broj poslaganihkrstača po jutru ujednoje bio znak bogatstva žetve

Podnevno oglašavanjecrkvenog zvona bio jeznak da svi prekinu s radom,a kosci skinu šešire i kape,te da se obavi podnevna molitva. Obično jeto bio i znak za ručak. On je togajutrabio pripremljen i dovezen u kolima ili ga je svježeskuhanogadonosila osoba od kuće,ako ga je imao tko skuhati i ako poljenije bilo daleko “Hladni ručak obično se sastojao od slanine,šunke, kobasice (ukolikojejošdoteklo) a “topli,kuhani,obično od grahailipaprikaša. Ta su jelabila bogatakalorijama za nastavak preostalogposla.

Izhrvatskepovijesti

Nakon kosidbe i slaganja snopova u krstače slijedilo je dovažanje(“zvožovanje")snopova u dvorište,slaganje u kamare (“bradla") a potomzavršni posao - višidba (“tlačidba") i pohranjivanjezlatnog zrna na tavan ili u hambare

Kad smo već kod žetvenih radova,prisjetimo se da su Rusini oko 1900 godinedonijeliŠokcima prve kose,jer su ovi tad još uvijekželi samo srpovima.Osim toga,naučili su Šokceodvoziti stajskignojna oranice i time dobivati mnogo bolježetve.

Nakon što su upreglikonje i stigli kući,obično sada s manjepjesme i šale zbogumora, s pripremljenomtoplomvečerom u kasnim satima završavao ježetveni dan Umorna djeca, a ponekadi odrasli,zbognapornog rada nisu se uvijekstigliniti temeljito oprati u svježoj i hladnojvodi, već su jedvadočekali počinak u postelji ili za vrućih dana na sjenikuili na hodniku u “komarnjiku"(posteljinatkrivenoj platnomkojeje štitilo od komaraca),kako bi prikupili snage za sutrašnjižetveni dan po istome programu.

Međutim su Rusini i Ukrajinci od Šokacanaučili pravitislavne kulene pa su i sami u tome postalimajstori. Vrlo su rado od Šokacaprihvatilipečenjeodojaka,tj.“pečenke", za Božić, Novu godinu i kirvaje, a napose lijepeslavonske pjesmei tamburice i jošštošta drugoga.Tako jerazmjenakultura,tradicija i običajaunijelasvježine i novine među žiteljemnogihslavonskih sela

Veličanstveni sprovod učitelja i vođe

Piše: dipl.ing.StjepanKeglević

tako silno i teško da jeto moralo potresti cio svijet."

Teško i vrlo bolno bilo je biti Hrvat ili Hrvatica u kolovoškim danima 1928.godine. Od 8 do 12 kolovoza tj. od dana smrti i dana sprovodapredsjednikanajjače stranke u HrvatskojStjepana RADIĆA, narodnogvođe i učitelja, bolna su bila hrvatska srca i suzne hrvatske oči. U jednomod mnogihčlanaka u listu DOM zapisano jetih dana: "Dana 12 kolovoza, kad jecijela Hrvatska zaplakala i zaridala

Odar jebio postavljen u palači Seljačkogdoma,na ugludanašnjihulica AndrijeHebranga i Strossmayerovatrga.Tisuće ljudi prolazile su odajućiposmrtnupočast velikom pokojniku.Izmjenjivale su se počasnestraže hrvatskih sokolaša,seljaka i drugihdruštava Dok jeStjepan Radić već posvema smiren ležao okružen cvijećem i svijećama, deseci tisuća seljaka,njihovih žena i djecepješačili dan i noć preko brda i dolova da stignu u Zagreb

do togžalosnogjutra.Procjenjivalo se da jeoko 100.000 seljaka došlo u Zagreb,većinaobučena u narodne nošnje.Oni su se pridružili mnoštvu od 400 000 ljudi iz raznih hrvatskih krajeva ondašnjedržave. Zapisaoje tada M Bratulica u listu DOM ovo: “Nikad nijeZagreb,pa ni hrvatski narod,doživio nešto slično kao što je bio zadnjioproštaj naroda sa svojimPredsjednikom. Na Njegovusprovodubio je zastupan sav hrvatski narod iz svih krajeva.Došli su da Mu vele zadnji s Bogomi da čujuNjegove

nasljednike. I čuli su Prijenego li je sprovodkrenuo prema Mirogoju,progovoriojeprvipodpredsjednik HSS dr. Vladko MAČEK." On je svojkratki govor završio riječima:

“a Ti,koji si se vječnosjedinio s absolutnom pravednošću i absolutnom dobrotom,ostavi djela duha tvojegameđu nama, da njegovompomoću izvojujemo Hrvatskojdomovini i svemu hrvatskomu narodu konačnu slobodu Slava StjepanuRadiću! Slava! Slava! Slava!"

Nakon V. Mačeka veliki jegovor održao Svetozar Pribičević kojije već nekoliko putabio okrenuo svojpolitičkikaput,ali i mnogo putazagorčioRadiću život i radio mu o glavi.

Izvjestitelji su mnogo redaka posvetiliseljacimaobučenima u narodnu nošnju u povorcikojaje satima trajala, pa su ovako napisali:

stupnicima dr 1 Pernarom i Ivanom Granđom Stogaprenosimo tajsnimak

“Narod je seljačkiobukao sve svojebogatenošnje u kojima se zrcali sva ljepotahrvatske duše, sva dubina hrvatske prošlosti i sva veličina hrvatske budućnosti

Taj ispraćaj bio je najljepše ogledalohrvatskogvječnogžara za sklad,mir i ljepotu,pravicu kojaiz togaizvire i pobjeđuje. U ljepoti se isticala nošnja300 godinastarogdruštva Bokeljske mornarice,poljičkihknezova, sinjskihalkara,zatim konavoske nošnje,splitske,imoćanske, šibenske s crvenkapom i koparanima " Spominju se dalječetice seljaka iz Stupnika,Šestina, Zeline,Trebarjeva,Slavonije,Srijema i Baranje.Skupina iz Gornje Stubice nosila jenatpis:“KRV

TVOJA PRAVEDNA NA

UBOJICE I DJECU NJIHOVU" Posebno je bilo dirljivo gledatiseljačkogmomka iz Rečice krajKarlovca kojijenosio trnovu krunu sa smrtonosnim hicem,praćenpreživjelim za-

Mljekarski list

U sprovoduje bilo nošeno na stotine vijenaca od najrazličitijeg cvijeća,grmlja, te voća i grožđa. Po četvorica seljaka iz Subotice (Vojvodina)nosili su vijenac od žitnogklasja, a četvorica Splićana nosila su ogroman vijenac od grožđa i smokava Time se željelo izraziti jedinstvohrvatskogkrajnjegSjevera i Juga.Seljaci iz Krapinenosili su vijenac od cvijećacrvene, bijele i plaveboje s izvezenim natpisom“ČEH, LEH i _MEHY",što je izrazilo Radićevo veliko sveslavenstvo Izvjestiteljjezapisao:“Sve što naš seljak ima i goji,stvara i voli, sve je to donio svome Predsjedniku na oproštaj". Na čelu povorkenosio se, dakako,fenomenalni vijenackraljaAleksandra Dobro jeda cvijeće ne može pocrveniti od stida Sprovod jes crkvenogstajališta vodio zagrebačkinadbiskupdr. Ante BAUER uz mnogobrojnuasistenciju.Četiri crna vranca vukla su raskošna pogrebnakola uz pratnjusokolaša. Predsjednika su na posljednjemputovanju pratilitužni zvuci svih hrvatskih zvona

Oproštaj od Radića popratili su i mnogiseljačkipjesnicidirljivim pjesmicamapunimprostodušnih osjećaja,kojeje list DOM tih dana stalno objavljivao. Evo završne kitice Rude Milkovića iz ŠirokogBrijega:

“Slava Tebi Oče svih Hrvata, BogTi rajskaotvorio vrata, Slava Tebi mili naš pastiru, Slava Tebi,počivao u miru!"

JosipRudar iz Ivančice kraj Jastrebarskog ovako jepjevao:

“Učitelju naš, na pogrebnoj tojslavi Zadnjiputa pogledsvrni na Hrvate, Tvojlik nam snažni ostaje na javi, U duši vjernih,kojiTebe prate.!" Stranci koji su se našli u Zagrebu govorili su da je tajpogreb najveličanstvenijepriznanje narodne =zahvalnosti narodnom predvodniku i velikanu.

Tek krvljuStjepanaRadića i nje.govihsuradnika Hrvatska jestekla priznanjesvijeta za svojuupornu borbu za državnu autonomiju. Čak 37 velikih svjetskihparlamenata oštro je osudilo krvoproliće u beogradskojskupštini i time je Hrvatska stekla velik ugled u demokratskom svijetu. Međutim,šezdesetak godinakasnije sve to tajveliki svijet dobrano zaboravlja. m 27

Radovi u kolovozu

Piše:dipl.ing.Darko Kantoci

bu Nj je:

POVRTNJAK

Dosadašnjiposlovi sve više jenjavaju,ali zato počinjuposlovi oko berbe plodova i sabiranjasjemena.

mjerakojeimaju za ciljčuvanje vlage u tlu,navodnjavanje ako za to postojeuvjeti,okuliranje u rasadniku,kontrola prijema i popuštanjeveziva na okulantima, berba većegbrojavoćnih vrsta i sorti kojeu ovome mjesecu dozrijevaju. Zelena je rezidba usmjerena na formiranje i održavanjeuzgojnogoblika Obavlja se ljetnasadnjajagoda,zakidaju se vriježe na jagodama.Skupljamo i čuvamo sjemedo stratifikacije.

Za sušna vremena potrebnoje obilato zalijevanje,naročito rTazličitogzeljastog i lisnatogpovrća, kojemuće to vrlo prijati. Također se provodi i prihranjivanje.

VINOGRADARSTVO

Obrada tla u redu i među redovima nastavlja se i ovoga mjeseca

Za suha vremena vadimo iz zemljecrveni luk,nakon što se nadzemna zelen osušila Tada ga na zračnome mjesturasprostremo da se posuši i dozrije.

Sijemoza jesenskupotrošnju različito kuhinjskozelenje, kupus, kelj,salatu glavaticu,špinat i dr Usjevetreba prorijediti ili rasaditi Sadimo i presađujemo salatu,korabicu,zimski lisnati kelj i zimsku endiviju. Za uzgoj ranih proljetnihpresadnicasijemo na otvoreno, ali zaklonjeno mjestorane sorte zelja,kelja i korabice. Male sjemenjačice pikiramo u hladno klijalište ili na otvorenu gredicukojućemo zimi pokriti.

godinepa ih dijelimo i rasađujemo u novu dobru zemlju. U klijalištubiljkerazmnožavamo sađenicama Lončanice je potrebno nadzirati i njegovati.

POVRTNJAK

POVRĆE

KAO DRUGA

KULTURA U GODINI

Niti u kolovozu ne smijemozaboraviti na mjerezelene rezidbe, naročito kod stolnih sorti Uz zaštitu od sive truleži treba pripaziti na kasnu pojavuplamenjače i pepelnice.

S trećim zalijevanjemtreba dovršiti dvadesetak dana prije berbe grožđakasnijegrazdoblja dozrijevanja.

Svo povrće s kratkim vegetacijskim razdobljemmožemo uzgajatidva iliviše puta u istojgodini, naravno ako su zadovoljeni svi uvjetiuzgoja. Na tajnačin produžavamo vrijemekorištenja tla i proizvodnjupovrćana gotovo cijelugodinu.Neke vrste odnosno sorte povrća s kratkom vegetacijom već su ubrane i ostale su prazne gredicekojese do zime jošmogu iskoristiti, a neke vrste povrćamogu i prezimiti u vrtu Podsjetimo se što sve u ovom ljetnomrazdobljumožemo sijati ilisaditi,stogaukratko navodimo kulture koje se jošmogu uzgojiti do zime

U kolovozu jeberba najranijih i probirnaberba ranih stolnih sorti grožđa.

CVIJEĆE I UKRASNO BILJE

Suvišne izboje na rajčicitrgamo. kako bi se plodovišto bolje razvili Ipaktreba ostati dovoljno lišća kojeće hraniti plodove. Sve povrćečešće okopavamo,plijevimokorov i suzbijamoštetnike i bolesti.

VOĆARSTVO

Nastavlja se sa slijedećim radovima: izvođenjeagrotehničkih

KASNI KUPUS sada je u fazi kada se rasađuje na gredice na razmak 50x60 cm Gredice nakon sadnjeobvezatno valjazaliti, a nasad se kasnijeodržava bez korova i pokorice.Prilikom prvog okopavanjaprihranjujemo kompleksnimgnojivom.

Prošlogamjesecaposijanobilje sada jeveć naraslo te ga stoga rasađujemo. Busene ranijeocvalih trajnica trgamo,dijelimo i tako razmnožavamo. Pojedinedijelove moramo presaditi u dobru,sipku zemlju i redovito zalijevati. Još nepovađenelukovice i gomolje ocvalog i uvelogcvijećaspremamo za iduću sezonu Od cvijeća s lukovicama kojene vadimo iz zemljeiskopavamosvake 3 do 4

KELJ kojićemo trošiti u jesen, zimu i rano proljeće sada treba posaditi. Način uzgojaistijekao i kod kupusa.Nakon što se potpuno razvio,keljmože ostati vani, a zbogdobre sposobnosti prezimljavanja možemo ga koristitisve do ranoga proljeća. MRKVA se može sada sijati, tako da do zime dade dobar urod Sije se u redove na razmak 20x25 cm, a unutar reda,nakon nicanja,biljkeprorijedimo na

Mljekarski list

razmak 3-5 cm Dubina sjetve je 1-2 cm, a nakon sjetve tlo treba pritisnuti kako bi sjemebilo u što boljemdodiru sa zemljom.Nicanjeslijedi za 15-21 dan Za razliku od ranih sorti,kasne sorte se vade kada potpunoodrastu.

PORILUK uzgajamoiz presadnica,jertako dajeveći i kvalitetniji urod Dobre presadnice morajubiti debljine 5-6 mm, a od sjetve do te debljineobično je potrebnooko dva mjeseca. Rasađuje se u srpnju i kolovozu kako bi se do zime stigaorazviti, a za potrošnjudospijeva od listopada i može se trošiti sve do kasnogaproljeća.Prilikom presadnjekorijen i vrh biljkeskratimo za 1/3.Sadi se na međuredni razmak 25-30 cm, a u redu 10-15 cm, na nešto veću dubinu nego je bio u klijalištu. Iako dobro prezimljava na otvorenom, bolje ga jeizvaditi i utrapiti u pijesak.

sušna vremena potrebno jenasad zalijevati. Tlo se okopavadok ga listovi ne prekriju. Sadi se na razmak 30-35 cm Dva do tri tjednaprijeberbe endiviju je potrebnobijeliti. Na tajćemo način dobiti estetsko bijele, krhke i ukusne listove Bijeljenje se može izvesti na više načina, no najčešći je tajda listove povežemo špagom, uz napomenu da oni morajubiti potpunosuhi.

ujutroili navečer,najbolje odstajalomvodom Berba traje3045 dana i provodi se svaki drugi dan

ENDIVIJA jepo načinu uzgoja slična salati Uglavnom se uzgaja iz presadnicakojemorajuimati 4-6 listova Od sjetve do presadnjepotrebnoje4-6 tjedana. S obzirom na to da se najviše koristi ujesen i prekozime,sadi se u srpnju i kolovozu, a za berbu dospijevanakon 14-16 tjedana. Prilikom presadnjepotrebnoje prikratitivanjskolišće i paziti da se ne ošteti srce kojenakon sadnjemora ostati iznad tla Za

Odgoj naših mališana

GRAH MAHUNAR sijemo za kasnu berbu U vlažnojzemljipri temperaturiiznad 15%C brzo niče Može se sijati u redove na razmak 30-40 cm iliu kućice sa 56 zrna na razmak 40-50 cm Ako jesuša,potrebno ga jezalijevati i okapati u svrhu uništavanja korova i razbijanjapokorice.Vegetacijskorazdoblje od sjetve do berbe je kratko: ovisno o sorti iznosi 50-120 dana Niske sorte imajukraću, a visoke dulju vegetaciju.

KRASTAVCI zbogkratke vegetacije od 60-90 dana od sjetve do berbe i optimalnevisoketemperature od oko 30%C do jeseni možemo sijati za konzerviranje. Uobičajenajesadnja u kućice sa 2-3 sjemenkeudaljene50-70 cm unutar reda, a red od reda 100-120 cm S obzirom na sušno ljetnorazdobljepotrebnojezalijevanje, ali moramo paziti da ne zalijemolišće. Zalijeva se rano

ŠPINATjepovrtnakultura koju uzgajamo u rano proljećeilikrajemljeta. Kako jebiljkakratkoga dana,ljeti brzo procvate i postaje nejestivim.Sijemo ga u kolovozu i rujnu, za berbu dospijeva od jeseni, a možemo ga trošiti cijelu zimu,sve do ranog proljeća.Sije se u redove na razmak 25-30 cm radi lakšegokopavanja i zalijevanja.Sjemebrzo niče. Za sušna vremena zalijevamo rano ujutro ilinavečer Kada razvije 5-6 listova, može početiberba koja,ovisno o potrebi, može trajati do proljeća.Špinatdobro prezimljuje na otvorenom ivažan je u ishrani kada svježegpovrćaima malo SALATA jetakođer jednaod povrtnih kultura prikladna za uzgoj tijekomcijelegodine.Ljeti se obično ne uzgajajerbrzo tjera u sjeme, no danas su već selekcionirane sorte kojeuopćene cvatu CVJETAČA se sa znatno više uspjehauzgajasadnjompresadnica U srpnju i kolovozu,jercvjetaujesen kada jehladnije i vlažnije, sigurnijijerazvojcvjetovakojiće biti veći,ljepši i bolji uz znatno veće prinose.Stoga se ne preporučujeproljetnasjetva ilisadnja.

Kako olakšati EI polazak u vrtić

Piše:ZrinjkaKeglevićdipl.Stević,odgajatelj

Bliži se krajljeta i početaknove pedagoškeili školske godine. Mnogim će se mališanima dogoditiprvi velika promjena u njihovimmalim životima, a to je polazak u vrtić Nemojteih

plašitivrtićem pa da imaju iskrivljenupredodžbu o tome što tamo rade s djecom.Evo zato nekoliko savjetakako možete svojimmališanima olakšati da prebrode tu veliku prekretnicuodvajanje od roditeljskog doma

1. Prije“službenog"početkarada vrtića poveditedijete na vrtićko igralište. Neka se igra u pješčaniku i njiše na njihalici. Potražite i “tete",neka ih dijete vidi, a ako točno znate kojoj će grupidijetepripadati, tada ga predstavitedotičnojodgajateljici Tako ćete djetetuolakšati prve dane u jaslicama ilivrtiću, jermu neće sve biti novo i nepoznato.

2 Pripremitedijete na prvi cjelodnevniboravak u vrtiću. Izaberite zajedno s njimeomiljenupidžamicu i igračku, osobito onu s kojomnajradije spava Upozoriteodgajateljicu na važnost togmišića,zečića ili meke krpicekojuće dijeteponijeti sa sobom u krevetić.

igre,opružitinoge, poslušati pričuililijepuglazbu. Bit će tiho i odmoriti grlokako bi djecakoja su umorna, jerrano dolaze u vrtić,moglaspavati. Ako jevaše dijetejedinac, na tajga način učite i obazrivosti I to je dio života u grupi.

našalite se - važno jeda dijete vidi i osjetidobar odnos između roditelja i teta. Konačno,odgajateljicama ste iskazali veliko povjerenjedavši im svojedijete na brigu,odgoj i obrazovanje.

4. Ako vaše dijete ne voli jesti, upozorite na to odgajateljicu. Pripomenitejojukoliko dijete možda ne doručkuje ili jejako izbirljivo. Možda će vaš mali “jelac" baš u grupi,nakon veselih igara,dobiti apetit ilipo hrvatski tek.

6 Primijetite li da prilagodba na život u grupiteče teško,da odvojenost od vas sve više iritira (uznemiruje)dijete,obratite se vrtićkom pedagoguilipsihologu. Postupajte u skladu s njihovom preporukom.Razilaženjeiliprovođenjesuprotnihmetoda u domu i vrtiću jošće više razdražiti i zbuniti dijete.

3 Nema li vaše dijetenaviku ili potrebuposlijepodnevnog spavanja,nemojte ga plašiti da će u vrtiću morati spavati.Objasnite mu da će se na malojvrtićkoj ležaljci samo malo odmarati od

Vaš liječnik

5 Važno jeda se ujutro,pridolasku, bez ustručavanjaobratite “teti Recite jojako se nešto izvanredno dogodilouslijedčega je dijeteuznemirenoili potišteno, ako jete noći loše spavalo... Odgajateljicu morate obavijestiti o zdravstvenim teškoćama (ako jedijetemožda povraćalo, imalo temperaturu i slično). Ako jesve u redu,izmijenitenekoliko riječi,

7 Odazovite se pozivu na prvi roditeljskisastanak Nemojtemislitida vrtićki roditeljskisastanci nisu važni kao školski Ako vaše dijete već boravi u vrtiću osam i više sati dnevno,dobro jeznati kako se tamo odgaja,kako se druži s vršnjacima,razvijasvoje kreativne (stvaralačke)sposobnosti

Kako sigurno boraviti na suncu?

Piše: dr Ivo Belan

Većina Ljudijošuvijekmisli da je preplanulost znak zdravlja, ali specijalisti za rak kože imaju drugačijemišljenje.

Kad bi nas netko zapitaokoliko se izlažemo suncu, velika većina

nas počelabi zbrajativrijeme sunčanja na terasi,balkonu ili obali jezera,rijekeili mora Međutim, ne smijemozaboraviti da se suncu izlažemo mnogo češće i duže nego što to mislimo Štoje s vremenom dok promatramo svojedijete u igri na dječjemigralištu, što je s kupovinomsat-dva na otvorenoj tržnici ili dok uređujemo vrt ili vinograd,radimo u polju i slično?

ultraljubičastogsvjetla, što može uzrokovati pojavuraka kože

Usprkosčinjenici da smo svjedoci epidemije raka kože - samo u Americioko polamilijuna novih slučajevagodišnje - većina ljudipreplanulu,potamnjelu kožu još uvijeksmatra znakom zdravlja.Ovdjetreba odmah istaknuti da jeuporabomzaštitnih sredstava za kožu i uz neke mjere opreza rak kože mogućegotovo posve spriječiti. Sve što je potrebno učiniti jest da izbjegavate sunce koliko jeto moguće.

To vrijemeprovedeno na suncu uglavnom se ne uzima u obzir. A možda upravo za to vrijeme, iako toganiste ni svjesni,primateviše sunčanih zraka i vaša jeosjetljiva koža izložena dodatnim dozama

Najčešći i izlječivioblici raka kože uzrokovani su prekomjer-

nim izlaganjem i ultraljubičastim zrakama i sunčeva svjetla. Te zrake kratke valne dužine najjače su izražene između 10 sati prije podne i 2 poslijepodne.

Najopasniji oblik kožnograka je zloćudni melanom kojije odgovoran za 75% svih smrtnih slučajevauzrokovanih rakom kože Učestalost melanoma raste brže nego bilo kojegdrugogoblika raka u organizmu(osimraka plućakod žena).Danas na temeljupokazatelja,postojeuvjerljividokazi da izlaganje suncuposebicekratkotrajnije, intenzivnijeizlaganje onih koji su željni sunčanja u svrhu rekreacije, a manjedugotrajno,profesionalno izlaganje(poljoprivrednici, ribaTi) - može biti povezano s pojavommelanoma Niz studija jepokazalo da jednostavna uporaba zaštitnih sredstava za kožu (svisokim faktorom zaštite) kod djecemože smanjitirizik raka kože za 78% i može sniziti rizik od pojavezloćudnogmelanoma tijekomčitavogživota. Ako ste se

u djetinjstvu i sunčali mnogo, još uvijekmožete smanjitirizik od raka kože (nemelanoma) za 88 do 91%,ako izbjegavate sunce ili upotrebljavatezaštitna sredstva sada,kao odrasla osoba

jepokazala da pamučnaodjeća pružaveću zaštitu nego sintetska i da su tamne nijanseodjećebolje od svijetlih.

Evo što medicinski specijalisti za ovo područjesavjetuju:

Vodite neku vrstu evidencijednevnik sunčanja. Dr Wiley svojimpacijentimapreporuča da pribilježe svo vrijemešto su bili izloženi suncu Plaža nijejedino mjestogdjemožete “zaraditi" sunčeve opekotine.Iste takve opekotinemogu se dobiti i na skijanju.

Stavite zaštitno sredstvo na kožu bez obzira što radite,ilibarem 15 minuta do 2 sata prijeizlaganjasuncu

Jedite više žutog i zelenogpovrća i voća Nema joškonačnih dokaza,ali vitamin A i betakaroten u povrću i voću mogu pomoći u prevenciji raka kože

Nemojtevjerovatipričama o kožnom raku Ne morate imati svijetlu kosu i plaveoči da bi oboljeli od raka kože,premdasu riziciipakveći ako su vam kosa i oči upravo takvi

Nosite odgovarajućuodjeću.

Većina stručnjakasavjetuje što je više mogućepokrititijelo ako ćete se malo dulje“peći" na suncu Ako podignetekapu ili dio odjećeprema izvoru svjetla, čim više možete vidjeti kroz njih, tim manjepružajuzaštitu Praksa

Na kraju,iako jevećina oblika kožnograka izlječiva(čak i melanomi imajuvisok postotak izlječenja ako su otkriveni rano), ipakse to oboljenje ne smije uzeti olako Ukloniti rak kože nijeisto kao i skinuti zubni kamenac. Kožni rak jeozbiljna bolest i takvim ga treba shvatiti, tim više što ima veliku sklonost da se ponovno pojavi.

m

OBAVIJEST ČITATELJIMA

MLJEKARSKOG LISTA

Krajem srpnjaizlaziiztiskaknjigadr.StjepanaFELDHOFERA pod nazivom "HRANIDBA GOVEDA".

Knjigaje pisanapopularnoi namijenjenaprvenstvenoproizvođačimamlijekai goveđegmesa. Obuhvaća osnove hranidbegoveda,sva krmivakojasu u domaćoj upotrebi, a u specijalnomdijeluprimjenuhranidbe u svimrazdobljimarasta,tova, reprodukcijeimliječnostigoveda.

Knjigu po cijeniod 150,00kn možetenaručiti u Hrvatskommljekarskomdruštvu. Isporukapouzećem.

Uredništvo

Vašim dobrim i skupim ===> mlijekom?

|

air

Prodajte radijevaše skupo i vrijednomlijeko mljekari, 2 štetaga je trošiti za telad.

> Zaishranu Vaše teladipostojisada na tržištumlijeko u prahu, 7 pakirano u vrećepo 25 kg,pod nazivom Sano-Kabo i

đ jednostavno se primjenjuje

Kabo se može davatiteladi Kabo poslije4.tjedna odmah poslijeporoda starostiteleta

Već u Kolostrumu U 3 do 4 litrevode zagrijane na 50*C dodajte 400 200 grama Kabo otopiti u 2 litretopče vode (zagrijane na ||grama Kabo i tako napajajte telad dva puta dnevno!

50*C)inadodati 2 1 kravljegmlijeka Tako dobijete 4 litre || K tomu možete ponudititeletu sijena i smjese najboljegmlijeka za telad po obroku - napajajte 2 \|obogaćene Sano mineralnim dodatkom za telad,te vođu

A cijena?

1 litraSanoKabo košta samo pola litrevašegmlijeka

Prednost primjene Kabo

-------=-----

3B

dvostruka ušteda kravljegmlijeka otporna i dobro razvijenatelad boljazarada od mlijeka nadopunjavai zamjenjujepuno mlijekakao lijepa,vitalna i zdrava telad idealno mlijekoza telad manje proljeva boljiprirast,jertelad prijepočinjejestihranu za LADA CAM POTPUNO odrasle preživače,nema zaostajanja u razvoju ZAHVA brajvpinA MOGU priodbijanjuodmlijeka

PRODAVATICVOJE f MLIJEKO, jednostavno (7

sa vodom zagrijanom

na 50*C umiješati a napajatisa napitkom na 38*C (temperaturatijela) Cd - takojednostavno ! sna Pitajtevašu \+&V8i mljekaruo “Zab

4DS --=-==========---- BE)

Visa Ea Ša a aaadžbu

SanoKabo KdA«

Ime: Prezime: Pokažite ovajoglas

Mjesto: Telefon: Uostalom:

(z8|2Ke)'Z.\:)

mliječna zamjenica za hranidbu teladi