Mljekarski list 9-1997

Humanitarna akcija

Litra mlijeka za f

SVJEDOČANSTVO

+ ng

..dja sam sudionik humanitaune

a LCijezaadnavv

SVukavarna

SUDIONICI AKCIJE “LITRA MLIJEKA ZA OBNOVU VUKOVARA" nezadovoljnisu odnosom prema tojakcijiu nekim trgovinamau gradu.

Javljaju nam se u redakcijulista kupci - potrošači, koji su akcijuzaista zdušno prihvatili ituže nam se da u nekim prodavaonicamagdjesu kupilimarkicu brojjedanne mogu nastaviti sa kupnjomdaljnjih brojevamarkica Navode, da jenjihovaprodavaona radi maloginteresa kupacaprestala sa akcijomili da su zbogprezauzetostiblagajnikaobustavili akciju u svojimprodavaonama, a ima nažalost i vrlo neugodnih i neprimjerenihodgovora.Akcijaje humanitarna. Hrvatsko mljekarskodruštvo koordiniraloje“Akciju" sa poduzećima“KONZUM"i “DIONA",dakle nikome akciianijenametnuta No

ponuda i prodajamarkica zahtijeva iodređeni trud i brigu.Onajtko se jeprihvatioakcijesigurnojetoga bio svjestan. Na sreću malo jeonih koji su zaboravili strahote Vukovara,ruševine iplačdjece, pa “Akciji" pridajuzasluženu pažnju iuspješnojeprovode. Onima pakkojinalaze načina da akcijuprekinu,jer ih opterećuje, ne treba dati niti mogućnosti da ju provode. To nije za njih, to njima ne treba povjeriti, jernjimajedobro

Trona An kai va kir D+

Memanitarna akcija Hrvatskog mijeksrskog draštiva

Mljekarskilist

RUJAN, 97.

KRMNE KULTURE

Str 2-4

HRANIDBA

Str 5-8

VETERINARSTVO

Redakcijskikolegij:

dr. StjepanBanožić dr Ivo Belan ing.Mirna Božičević dipl.ing.StjepanBrlek dipl.ing.StjepanDeneš dr StjepanFeldhofer dr Ivan Jakopović dipl.ing.StjepanKeglević prof. dr Zvonimir Štafa

Glavni i odgovorniurednik: dipl.ing.JurajČičmak

Redaktorica: dipl.ing.Vera Volarić

Tehnička urednica: ing.Mirna Božičević

Lektorica:

mr Alka Domić-Kumić

Crteži: dipl.ing.Nikola Božičević

Vlasnik i izdavač: Hrvatsko mljekarskodruštvo, Zagreb

Uprava i uredništvo: Zagreb,llica 31/lll tel /fax:01/424-420

Cijena: 3,00 kn

Grafička priprema i tisak: Orbis d d , Ilica 65, Zagreb

Prof. dr. Zvonimir Štafa

Sjetva i nadosijavanjetravnjaka

Dr. StjepanFeldhofer Osnovne hranidbene tvari u krmnim obrocima

Dr. StjepanBanožić

Str. 8 Preventiva mastitisa

Dr StjepanBanožić

Str 8-10 Čistoćamljekarskogposuđa

Dr. StjepanBanožić

Str 10-11 Q - groznica

SELEKCIJA 1 REPRODUKCIJA

Dr Ivan Jakopović

Str 11-15 Korištenjelinija bikova pristvaranjumuškogdijela simentalske populacijegoveda

GOSPODARSTVO

Str 16-17 StjepanDeneš,dipl.ing. Razvojgovedarskeproizvodnje

REPORTAŽE

Str. 17-18

StjepanBrlek, dipl.ing. Prva međužupanijska izložba stoke Vinica 97.

StjepanBrlek, dipl.ing.

Str. 19-20 Stočarska izložba Đurđevac 97.

Milka Vida

Str. 20-21 Širi se otkupnopodručje

KALENDAR RADOVA Darko Kantoci, dipl.ing.

Str. 21 Radovi u rujnu

Darko Kantoci,dipl.ing.

Str. 22-23 Vrt i cvjetnjak

OBITELJ I DOM

Str. 23-25 StjepanKeglević,dipl.ing. Ludbreška Sveta nedjelja

IZ HRVATSKE POVIJESTI StjepanKeglević,dipl.ing.

Str 25-27 Diktatura i pogibijakraljaAleksandra Karađorđevića

ODGOJ NAŠIHMALIŠANA ZrinjkaKeglevićStević

Str. 27-28 Razvojglazbenogizražavanja

VAŠLIJEČNIK

Str. 29-30

Dr. Ivo Belan Vodič za zdravije srce

Sjetva i nadosijavanje

travnjaka

Piše: prof. dr Zvonimir Štafa

kakvoću, a često i količinu mase

To se može postićignojidbom i načinom uporabe(košnja,napasivanje i usmjerenagnojidba). No,tajjenačin popravkatratine dugotrajan i zahtijeva dobro poznavanjetratine, ali jerazmjerno jeftin.

Brži način popravkakakvoće tratine je sjetvaodnosno nadosijavanjekvalitetnim vrstama trava i djetelina u postojećutratinu Pri izboru vrsta za sjetvuodnosno nadosijavanje treba odabrati one vrste (kultivare)kojimaće najboljeodgovaratiuvjetiproizvodnje, a kojiće kakvoćom i količinom zadovoljitipotrebe na krmi Nadosijavanjeodnosno sjetva nove smjese u postojećutratinu može se obaviti ručno ili sijačicom, nasumce ili u redove Za izravnu sjetvuili nadosijavanje smjesa u postojećutratinu danas postoje posebne sijačice. Nadosijavati se može i podešenim žitnim sijačicama. Ako se nadosijavapodešenimžitnim sijačicama, tada prijesjetvetreba pripremiti tlo (sjetvenisloj) tanjuranjem ili drljanjem, kako bi se razrahlilo Sjetvenislojtreba prorahlitiplitko, 2-3 (4)cm Tratinu loše kakvoće i niskih prinosa s puno bezvrijednih i škodljivih vrsta tretiramo herbicidima, totalnima (kojiuništavaju sve vrste)ili selektivnima (sasvrhom uništenja samo određene skupine ili samo određene porodice), a zatim nadosijavamo.Kojiće se herbicidi primijeniti za suzbijanjenepoželjnih vrsta ovisi o proširenosti vrsta koježelimo ukloniti iz tratine

Travnjaci su polifitnezajednice na kojimaraste čitav niz travnjačkihvrsta različite kakvoće i prinosa,prilagođenihagroekološkim uvjetimauspijevanja i načinu uporabe.Budući da se kod nas travnjacima ne pridaje važnost kojubi morali imati, njihovakakvoća i prinosisukladni su pridatoj im pozornosti. Stoga nijerijedakslučaj da travnjačkatratina ne zadovoljava kakvoćom, da dajeniske prinose mase i prispijeva za uporabukasno (tijekomlipnja). Na travnjacima su osim dugotrajnihproširene i kratkotrajne vrste kojese šire uglavnomsjemenom, dok se dugotrajnevrste šire uglavnom vriježama ili busom kojimože biti kratak (bolje za košnju)ili dugs podzemnimvriježama(prilagođen za napasivanje). Jednostranom uporabom(ranakošnja) smanji se brojkratkotrajnih vrsta U tratini pa tratina ostane rijetka, s puno praznihmjesta. Na prazna mjestaobično se proširenepoželjnevrste koje su loše kakvoće, pa takvojtratini treba popraviti

Ako u tratini pretežutravne vrste loše kakvoće (busika,tvrdača, rdobrada,treslica,beskoljenka), tada tratinu tretiramo selektivnim herbicidima kojiunište samo trave Za tu svrhu rabimo sljedeće herbicide Fusilate,targa i dr kojidjeluju samo na travne vrste Ti će herbicidi propustiti travnjačkemahunarke kojeće se znatno proširiti.Određeno vrijeme nakon primjeneherbicida sije se nova smjesaželjenogsastava kojabi u idućem razdoblju morala osiguratikvalitetne krme Na mnogimtravnjacimaproširio se štavalj(Rumexsp.)kojipreteže u tratini i kojijeu stanju potpunopogušitivećinu travnjačkihvrsta, a naročito mahunarke. Travnjaci u kojimapreteže štavaljtretiraju se herbicidom ASULOX kada jeporastrozete štavlja10-15 cm, a temperatura 10-32 (25)*C, s količinom od 4-6 1/ ha Asuloxa sa 400-600 1 vode Prskalica za tretiranjetratine mora raditi besprijekorno. Tratinu jeboljetretiratiunakrsno, ili dvaputali u suprotnomsmjeru. Na prijedlogautora tretirano je ovoga proljeća 6 ha travnjaka na Medvednici i postignutjepotpun uspjeh, pa stogaovajnačin suzbijanjaštavlja i preporučujem. Nakon tretiranjatravnjaktreba pognojiti, a po potrebi i nadosijatitravnim vrstama jerAsulox malko ošteti lišće ali ne suzbija mahunarke kojese zatim prošire na mjestonestalogštavlja. Ako je sastav tratine travnjaka tako loš da se mora uništitičitava travna masa, to se čini smjesama herbicida Gramoxone i Reglone u količini 6-10 1,ovisno o travnjačkomsastavu Ako su više zastupljenetrave, tada se upotrebljavaviše Gramoxone Nakon tretiranjatijekom2-3 (4)dana

tratina se osuši i tada se može obaviti predsjetvenapriprema. Ako u tratini prevladavaju vrste jakogkorijena i s podzemnim vriježama, tada tratinu tretiramo herbicidima RoundapiliCidakor kojiunište čitavu tratinu, ali i vriježe i korijenje,tada, 14 dana do 21 dan nakon tretiranjapripremamo sjetvenislojfrezom, tanjuračom i drljačom. Nekoć se tratina na travnjacima uništavala preoravanjem, što se danas vrlo rijetko radi jersu herbicidi brži i učinkovitiji. Vrijemeprimjeneherbicida ovisi o uvjetima.Važno jeda tratina nijeprevisoka i da vrste koježelimo suzbiti nisu prešle u generativnu fazu. Ako tratina prijeđe u generativnufazu,tada jeučinak herbicida slabiji i ne može se

smatrati potpunim.Najbolji rezultati se postižukada jevećina vrsta u fazi busa ilirozete visoke 10-15 cm Tretirati se može tratina i tijekomvegetacije, ali ne smijebiti previsoka(1015 cm). Nakon primjeneherbicida, kada se osuši tratina, tlo se pognoji predviđenomkoličinom gnojiva, najbolje na temeljuanalize tla. U prosjeku se gnoji sa 40-60 (70)kg dušika,80-120 kg fosfora i 120160 kg/hakalija.Zatim se sjetveni slojpripremiraspoloživim ratilima (tanjurača,drljača, freza),plitko(34 (6)cm)i sije se nova tratina. Vrijemesjetve nove tratine jekao i DTS,od sredine kolovoza pa do sredine rujna. Kasna sjetva ima puno nedostataka i može izmrznuti ako trave već ujesen ne nabusaju, a djete-

line ne razviju 7-9 listova. Ako se tratina već do zime dobro razvije, sljedeće će godinedati visoke urode kvalitetne mase Ako se tratina tretira selektivnim herbicidima (Fusilate,Farga,Asulox i dr.),tada se može nova smjesanadosijavati žitnim podešenim sijačicama s tanjurastim ulagačima,jeroni dubljeulažu sjeme u tlo

Nakon sjetve tlo jepoželjno povaljati kako bi se pritisnulisjetveni sloj i preostala masa uništene tratine Boljiučinak dobije se ako se valjakolutastim (hembriđ)valjkom.Najjednostavnije jenadosijavanje ili sjetvanove tratine posebnimsijačicamakoje u postojećutratinu bez tretiranja i pripremausijavajusjemesmjese kojuželimo. Nedostatak togsu-

PIONEER SJEME d o o

MAKSIMIRSKA 120

10000 ZAGREB

CROATIA

TELEFONI: +385/01-2339-591

+385/01-2339-529

TELEFAX: +385/01-2339-590

Tvrtka Pioneer sjeme d o o i za sjetvu1997 godinepripremila jeza Vas dovoljnekoličine Pioneer hibrida kukuruza za različite uvjeteproizvodnje i za različite namjene(zrno,klip,silaža,silažna

Poljodjelci, zrna).

PIONEER hibridi kukuruza su u višegodišnjimpokusimaširom Hrvatske, ali i u širokojproizvodnji

na Vašim oranicama, već dokazali svojuizuzetnu rodnost i prilagodljivost na zemljišne i klimatske uvjeteHrvatske.

Sjeme u prodajikalibrirano je,visoke jeklijavosti i visokoghladnogtesta što jejamstvoodličnog i ujednačenognicanja i u hladnijim i vlažnijimproljećima.

PregledPIONEERovih hibridakukuruzau prodaji1997.godine

Za sve potrebneinformacijejavite nam se na gornjebrojevetelefona ilidođite

na "Pioneer zimske sastanke" koji počinju 15 siječnja 1997 godine.

10-ak dana prijeodržavani?svakog"Zimskogsastanka" po selima će biti izvješeniplakati s točnim terminima i mjestimaodržavanjasastanka Povedite i svojeprijatelje, i oni su dobro došli!

SE

stava je što kod nas ima malo takvih sijačica i što jepotreban traktor velike snage (100KS).To jepoznatisustav John Deere za sjetvunovih tratina, ali ima i drugihprihvatljivihrješenja i sustava

Količina sjemenaza sjetvu za svaku vrstu uzima se prema udjelu kojibi određena vrsta morala zauzeti u tratini po pravocrtnoj metodi ŠoštarićPisačić. Sastav smjesa i norme sjetve za sjetvuodnosno nadosijavanje livada i pašnjaka za naše uvjete i razne tipovetla pripremio jeZ Štafa.

Ovdje su iznesene smjese za sjetvu za četiri tipatla prema vlažnosti Budući da kod nas ima mnogo tipovatala koje se uvelike razlikuju i u ostalim svojstvima, prema uvjetima i omjeru u smjesama treba prilagoditi kako prema zahtjevimatla,tako i prema potrebi i opremigospodarstva. Osim spomenutihsmjesa i vrsta koje su u smjesamanavedene, za vrlo određene uvjetemogu se sastaviti smjese i od manjegbroja vrsta i kultivara kreiranih za vrlo visoku proizvodnju.

U našim se uvjetima ne sijusmjese na osnovici blještaca 80% i la-

dino djeteline20%. Iako te smjeseprema Čižeku i Štafi u Posavini na teškim tlima daju najvišemase, zbogneuređenog vodnogrežima praktički ih je teško iskoristiti

U Posavini, na teškim tlima s visokom =podzemnom vodom, vrlo visoki prinosipostižu se i s smjesamana osnovici vlasulje trstikaste i livadne s klupčastom oštricom i djetelinama(bijela, švedska i smiljkitaroškasta). Takva smjesadugotraje, a može se po potrebi = iskorišćivati košnjom, ali i napasivanjem(no, ne po mokrom tlu)zboggaženja. Kod spomenutihsmjesaosnovni je problem u tome što rano prispijevaju za uporabu, pa ih je u optimalnovrijemeteško iskoristiti zbogsuviška vlage u tlu. Ako se prvi i zadnjiotkos siliraju, tada se može iskoristiti potencijalsmjese i u Posavini Tim se smjesama u 4-5 otkosa postižuprinosisijena i preko15 t/ha, što jeu drugimsmjesama u takvim uvjetimateško postići.[il

GLAVAČ MARIO

diplomirao na Agronomskomfakultetu u 10. mjesecu'96

na temu: "Mljekarstvosterilizatori i tetrapak".

Tražiposaou struci.

tel.01/253ili379 na telefon Hrvatskogmljekarskog društva01/424420

Mljekarski

Osnovne hranidbene

tvari u krmnim

obrocima

Piše: dr StjepanFeldhofer

KRMNE SMJESE ZA:

u voluminoznoj krmi i nemaju veću energetskuvrijednost. Iskoristivi su u hranidbi preživača, posebice uz nisku proizvodnju i ekstenzivno držanje, ali i u visokojproizvodnjiimajuveliku važnost jerpotičurad buraga, peristaltikucrijeva i mikrobnu probavu, te utječu na kakvoću mlijeka i povećanjemliječne masti

Krepkaenergetska krmiva (energetskikoncentrati)većinomsu lako probavljivi =nestrukturni ugljikohidrati(škrob,šećeri) i služe za zadovoljavanjeenergetskih potrebaživotinja. To jepretežito zrnježitarica - masti su za preživačemanjevažno energetsko krmivo

Energetskepotrebeživotinja iskazuju se kao neto (čista) energija u hranidbenim jedinicama (h.j.),kalorijama(cal) ilijoulima (J).

Strukturni ugljikohidrati(celuloza, lignin i pentozani)sadržani su

Krmni obroci goveda u visokoj proizvodnjimorajuuz voluminoznu krmu sadržavati određenu količinu žitarica,većinom prekrupljenogkukuruza u smjesi s drugimsirovinama ili u silaži Posebice je važno da se energetskakrmiva dodaju uz krmiva kojasadrže više bjelančevina kao što je pašai općenitozelena krmiva,naročito ako sadrže više leguminoza, što povećavaproizvodnju i poboljšavaiskorištenje krmiva (konverziju).

Psarjevodonje61,10380

Sv. Ivan Zelina

tel./fax: (01)869-202

U hranidbi preživačatreba očekivati da fino mljevenabrašna bijelihžitarica (pšenica,ječami sl.), kao i davanjekrmiva koja sadrže mnogo lakoprobavljivih šećera,mogu izazvati nadimanje (timpanije).

treba davati samo teladi i kravama vrlo visoke proizvodnje mlijeka,ponajviše samo iz gospodarskih razloga(cijene).

sačma), te zrnjemahunarki (grašak,grahorica,lupina)imaju mnogo fosfora

Minerali su vrlo važni sastojak u građiorganizma.Treba naglasiti važnost minerala,posebicekalcija(Ca)koji se nalazi u količini od 90% i fosfora(P)(80%)u kostima i zubima Fosfora jeviše u mekanim tkivima i tkivnim tekućinama.

Bjelančevine(proteini) su glavna organskatvar svih živih organizama Stoga su za obnovu tjelesnog tkiva, rast mladih životinja i proizvodnjumlijekabjelančevine važno hranjivokojese uvijek moranalaziti u hranidbenom obroku One se morajusvakodnevno dodavati uz energetska krmiva i krmiva kojasadrže manje od 9 do 10% sirovih bjelančevina u suhojtvari krmiva S obzirom na važnost i biološku vrijednostbjelančevina za sve životinje,bjelančevine su skupakrmiva To je potrebnonaglasiti kod preživačakojiimajuveliku zapremninuburaga i kojimoraju dobivati veću količinu krmiva. Preživači su ipak u prednosti u odnosu na drugeživotinje s jednodjelnimželucem jersu zahvaljujućiburagovimmikroorganizmima velikim dijelomneovisni o biološkojkakvoći bjelančevina i o sadržajuaminokiselina To znači da mogu vrlo dobro iskorišćivati manjevrijedne=bjelančevine i spojevenebjelančevinastog dušika (NPNpojeve), bez štete po zdravlje i proizvodnjuživotinja. Govedima stogatreba davati za hranu jeftinijebjelančevine, teže probavljive i slabijehranidbene vrijednosti(suncokretovu i repičinu sačmu)te spojevenebjelančevinastogdušika (ureu,BENURAL S,biuret i slično).

Kalcijsudjeluje u okoštavanju, ali utječe i na podražljivost živaca, stezanjemišića,propusnost staničnih opni,resorpciju i osmozu, aktivnost nekih fermenata i farmakodinačno i izmjenitvari Fosfor sadrže mnogi organski spojevi, a prisutan jei kao metabolit u mijeniugljikohidrata, masti i bjelančevina, kao i u mnogimfermentima

Krave hranjenelošim sijenom, slamom,kukuruzovinom,repom i općenito u zimskom razdoblju i ekstenzivno držane,obično ne dobivajudovoljnokalcija i fosfora Stoga,već prema potrebama organizmaživotinja i koncentracijikalcija i fosfora u 0snovnojkrmi,te minerale treba dodavati u mineralnim smjesama ili mineralnim spojevima u krmnim smjesama.

Glavni mineralni pripravak za dodatak kalcijaje vapnenac (stočnakreda) sa 36% kalcija i fosfora FOSFONAL sa 18% fosfora;kalcija i fosfora mono-, di- i tri-kalcijevifosfatis Ca:P 15: 22,22:18136:18.

Pravilna opskrbakalcijem i fosforom od velike jegospodarske važnosti,posebice u intenzivnom držanju i proizvodnjigoveda.

NPN spojevimamože se zamjeniti oko 20-30% ukupnihbjelančevina hrane preživača,jerje tolika količina dušika potrebna u pretvorbiburagovihmikroorganizama.

Sojui sojinusačmu kao biološki vrlo vrijedne i skupebjelančevine

Za metabolizam i dobro iskorišćivanjekalcija i fosfora vrlo je važna prisutnostvitamina D i Sunčeva svjetlost(ultraljubičaste zrake).

Manjakkalcija i fosfora u hrani uzrok jepojavimekanih i slabih kostiju(rahitis,osteomalacija, osteoporoza),ležanjukrava prije ili poslijeporoda(puerperalna pareza ili porođajnagroznica), tetaniji,pobačaju i rađanjuslabe ili mrtve teladi,zaostajanju posteljice,slabijojmliječnosti i plodnosti,slabijemtjelesnom rastu i slabom iskorišćivanju hrane. Goveda morajuhranom dobivati kalcij i fosfor u određenom omjeru NajboljijeomjerCa :P 1,5 do 2,0: 1,0.Međutim,trava i zelena krmiva obično imajuširi omjer,više kalcija,posebice ako sadrže više djeteline.Prirodni travnjaciobično su vrlo siromašni fosforom,naročito ako su slabo gnojeni. I sijeno s tih površina ima vrlo malo fosfora

Natrij(Na)jemineral kojinajviše nedostaje u hranidbi goveda. Malo ga ima u travi i zelenim krmivima koji su osnovna krma preživača.Nedostatak natrijajoš se više ističe jerbiljnakrmiva sadrže mnogo kalijakojije antagonistnatriju i magneziju i otežava njihovo_iskorišćivanje

Stogase uz mladu pašučesto pojavljujuoboljenja“pašnetetanije".

Natrij se nalazi većinom u krvi i tkivnim tekućinama, a kalij(K)u stanicama tkiva To su minerali vrlo važni za održavanjeosmotske ravoteže i kretanjetekućine između stanica i međustaničnih prostora.

Nasuprotpašii zelenojkrmi, zrnježitarica,naročito vanjski dijelovi(posije), sačme uljarica (sojina,suncokretova,repičina

Kalija u biljnoj krmi obično im dovoljno i rijedak jenedostatak togminerala (uzveću količinu bjelančevinastihkrmiva). Natrijtreba u hranu dodavati u obliku soli natrijevaklorida (NaCI - kuhinjskasol).Obično se

daje0,5% u krmnim smjesama, alijeteško procijenitinedostatak natrija u hrani preživača.Stogaje dobro da se govedimadajebriketirana sol za lizanje, da jeuzimajupo želji i prema potrebi. Magnezij(Mg) je također vrlo važan mineral u hranidbi goveda.

Nalazi se u omjeruod 70% u kostima, a ostalo jeu mekanim tkivima,mišićima i živcima životinjskogorganizma.Utječe na podražljivost živaca i sudjeluje u mijeniugljikohidrata, masti i bjelančevina. Nedostatak magnezija očituje se grčevima,poremetnjama u kretanju i gubitkom svijesti(“pašnatetanija").

Veću koncentracijumagnezija sadrže leguminoze.

U hranidbi govedatreba upozoriti i na neke drugeminerale kao što su:

iod(J),kojinedostaje uz hranidbu nekim vrstama repice, kelja,repinimlistom, a nedostaje i u krmivima s nekih područja manjkavihjodom;

kobalt (Co),kojije važan za mikrobnu sintezu vitamina B,, u buragugoveda;

sumpor (S),naročito uz hranidbu urejom, a potrebanje za mikrobnu sintezu aminokiselina metionina i cistina (BENURAL S sadrži dovoljnosumpora!);

što često ovisi o mnogimčimbenicima kao što su to stanje u probavnom sustavu,potrebe i zalihe u organizmu, dob životinja i sl Vitamini su složeni organskispojevikoji u malim količinama potičuizmjenutvari i održavanje zdravlja,plodnosti i proizvodnih sposobnostiživotinja. U pravilu, životinjemoraju svakodnevno dobivati vitamine u hrani,naročito mlade životinje i krave u visokojproizvodnjimlijeka. Vitamini koji se dodajuhranom morajubiti stabilizirani i zaštićeni od utjecajasvjetla,kisika, vode,teških kovina i drugih nepovoljnihvanjskihčimbenika. Morajubiti praškasti i pogodni za miješanje u krmnim smjesama. Goveda,kao i drugipreživaći, neke vitamine mogu sami sintetizirati uz pomoćburagovih mikroorganizama i na taj su način o njimadjelomičnoneovisna. To su uglavnomvodotopljivivitamini, vitamini B skupine(B,,B, B,, B,,,nikotinska,pantotenska i folna kiselina,biotin,kolin) i vitamin C

specifičnihuzgojnihbolesti Kod odraslih životinjanastajusmetnjeu plodnosti,pobačaji, zaostajanjeposteljice i KE slabe teladi kojabrzo ugiba. Cestasu oboljenjaočiju i papaka.

Vitamin A ima,dakle,veliku ulogu u organizmugovedai,neovisno o prisutnosti u krmivima, treba ga dodavati u dopunskim krmnim smjesama,posebice teladi i kravama s visokom proizvodnjommlijeka.

Vitamin D se u priroditakođer većinom nalazi u obliku provitamina (egosterol i dehidrokolesterol) za čijujepretvorbu u vitamin potrebnodjelovanjeSunca (ultraljubičastihzraka).Vitamin D (imaga više vrsta)vrlo jevažan za okoštavanjeorganizma, resorpcijukalcija i fosfora te za njihovodjelovanje.

Životinjekojese kreću na paši i ispustimaizloženim Suncu obično ne oskudijevajuvitaminom D, a ako se drže u staji i pored zelene krme,ne dobivajudovoljnovitamina D Stogatelad, krave visoke mliječnosti i općenito govedadržana u stajimoraju dobivati vitamin D hranom

U masti topljivi(liposolubilni) vitamini A, D i E morajuse i preživačimaobvezatno dodavati hranom Samo liposolubilni vitamin K preživači mogu također sintetizirati u buragu.

selen (Se),potrebanviše kod mladih životinja, krava visoke mliječnosti i uz hranidbu svježe konzerviranom krmom,kada se obično pojavljujenedostatak ili potreba za više vitamina E Odnosi i količine minerala u krmnim obrocima morajubiti pomno usklađeni,jerje često sinergističko = (uzajamno)ili antagonističko(oprečno)djelovanjeminerala

Telad,kao i svi nepreživači, morajuhranom dobivati sve u masti i vodi topljivevitamine

Vitamin E djeluje kao antioksidativni vitamin,djeluje na spolne žlijezde i plodnostživotinja(antisterilitetni vitamin) te povoljno na izmjenutvari, rast i prirast tjelesne mase (antidistrofični vitamin).Obično ga ima dovoljno u zelenim krmivima i žitaricama, a malo u loše konzerviranim vlažnim krmivima,jerse gubioksidacijom.Malo vitamina E sadrže gomoljače i korjenjače(krumpir, repa i sl.) i suha grubakrmiva kao što su to slama i kukuruzovina.

To može biti uzrokom pojave razlika u potrebama i djelovanju nekih minerala. U obzir treba uzeti i različite mogućnosti resorpcije i iskorištenjaminerala,

Mljekarski list

Vitamin A nalazi se u zelenim krmivima,obično u obliku provitamina karotina i ksantofila I u zrnu kukuruza nalazi se u zadovoljavajućimkoličinama. Treba računati na to da se sušenjem krmiva gubivelika količina provitamina i vitamina A. Karotini se u životinjskom organizmu pretvaraju u vitamin A Uslijednedostatka karotina i vitamina A može doći do zastoja u rastu teladi,oboljenjadišnog i probavnogsustava i pojavene-

Zbogširokogdjelovanja u životinjskomorganizmu,posebice zbogdjelovanja na rast i plodnost vitamin E se mora uvijekdo-

davati u hrani,naročito u hrani teladi i rasplodnihživotinja.

U nekim slučajevima, u svrhu poboljšanjateka,uzimanja i iskorišćivanjakrmiva, te boljegprirasta tjelesne mase i proizvodnje mlijeka, u krmiva se dodajuneki

prirodni ili sintetički pripravci, kao primjericearomatika i stomahika (sredstva za poboljšanje mirisa i okusa hrane),probiotici (nekebakterijezdravogprobavnog sustava), neki enzimi (amilaza,celulaza,proteaza i dr.), aminokiseline i vitamini

Dodavanjehormona i sličnih promotora(unapređivača) rasta u krmivima nijedopušteno, a uporabaantibiotika vrlo jeograničena (samoneresorptivni antibiotici), jerne smijuuzrokovati rezidue u tkivima i rezistenciju bakterija.

Preventiva mastitisa

Piše: dr. StjepanBanožić

Borba protivupalavimena teška je i složena i temelji se na otklanjanjurazličitih etioloških i drugihčimbenika kojismanjuju općuotpornostorganizmakrave i posebiceotpornostvimena Borba protivmastitisa traži mnogo usklađene suradnjeagronoma, stočara,veterinara i radnika na farmi

tak inficiranih krava barem za 20-30%.

pojačanogiskorišćivanjakrave, te svog položaja,jerjeskoro neprekidnoizloženo nečistoći iz neposredneokoline.

Osobito jevažno poznavati strojeveza mužnju,čistitiih i održavati, te provjeravatiispravno funkcioniranjestrojnoguređaja za mužnju.

Valjase boriti protivrazličitih stajskih, a pogotovugnojnihinfekcija, te redovitim liječenjem i uklanjanjem iz stajetvrdokornih nositeljainfekcije.

Posebnu pozornosttreba obratiti pravilnojmužnji,jerjevelik broj mastitisa uzrokovan nestručnom, neredovitom,nepotpunom i nehigijenskommužnjom.Naime, vime jeviše nego ijedanorgan podložnočestim upalamauslijed

Naročitu pažnjutreba obratiti zdravlju i prehraniživotinja, zoohigijenskimuvjetimasmještaja, prikladnosti,mikroklimi i čistoći staja,higijeniispusta, a pogotovu fukcionalnosti i čistoći stajališta. U stajama s velikim postotkom životinjakojeimajuinficirano vime ne bi se smjelozapočeti sa sustavnim liječenjem,odnosno sustavnom uporabomantibiotika sve dok se osnovnim preventivnim mjerama(uređenjestaje, higijenamužnje,uređenjestrojeva za mužnju,uklanjanjetrajnih nosilaca infekcije) ne smanjipostoČistoća mljekarskog.

Potrebno jeuzgajatipodmladak od roditeljakojina potomstvo dobro prenose otpornu i pravilno građenumliječnužlijezdu, a selekcijskeslužbe u svome radu morajuobratiti posebnupozornost na oblik vimena i sisa i na funkcijumliječnežlijezde. U Zakonu o zdravstvenojzaštiti životinja i veterinarskojdjelatnosti, u Naredbi o mjeramazaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti u 1997 godini, o mastitisima pišeslijedeće: “Proizvođači mlijeka i proizvoda od mlijekanamijenjenihjavnoj potrošnji dužni su dvaputtijekom godine u razmaku od 6 mjeseci podvrćisvaku muznu kravu,kozu i ovcu pretrazi na poremećenu sekrecijuvimena,prema programu Hrvatskogveterinarskog instituta

Mlijekokrava,koza i ovaca s poremećenom sekrecijomvimena mora se bakteriološki pretražiti."

posuđa

Piše: dr. StjepanBanožić

Mljekarskoposuđeuvelike utječe na čistoću mlijeka, i to svojim oblikom,materijalom od kojegje izgrađeno i načinom održavanja čistoće

Muzilice morajubiti načinjene od materijalakoji se lako održava čistim, a ne utječeštetno na svojstvamlijeka.Najbolji su materijali čelik koji ne hrđa i aluminij.Drvene muzlice nisu pogodne,jerlako poprimaju neugodanmiris koji se prenosi na mlijeko, a osim toga se teže čiste

i dezinficiraju, jeru porama drveta i nakon pranjaostajeizvjesna količina sastojakamlijekakoji mogu poslužiti kao veoma dobra podloga za život i rast mikroorganizama.Nijeprikladno ni emajliranoposuđe,jeremajllako puca, pa njegovidijelovi mogu lako dospjeti u mlijeko i mliječne prerađevine. Osim toga,mjesta na kojimaotpadneemajllako zahrđaju, a zahrđalo posuđene smije se upotrebljavati za čuvanje mlijeka.

ga se na objestrane nalaze metalne ručice

Onečišćenje mlijeka u otvorenoj kanti i njegovo sprečavanjeupotrebom zatvorenih kanti

A - Drška za koju muzač drži prilikom prelijevanjamlijeka.

Dobro jeda muzlica ima zaobljenodno i da jenapravljena od jednogkomada,jerse spojevi teže čiste.

Muzlice mogu biti otvorene, poluzatvorene i zatvorene Otvorene su nezgodnejer u njihprilikom mužnjemogu upadati nečistoća,kravljedlake,sitni dijelovi hrane i prostirke,prašina i drugo.Kod poluotvorenih muzlica otvor jeprekriven tako da nečistoća kojapada s krave ne može padati u muzlicu. Uporabom poluzatvorenih muzlica uspjelo se smanjitibrojklica u mlijekuna polovicu, te produljiti održljivostsvježegmlijeka. Ima muzlica kod kojihjeotvor gotovo potpunopokriven, pa se mužnja obavljaviše sa strane

S obzirom na veličinu,muzlice morajubiti tolike da primecijeli podoj,jerprekidanjemužnjenepovoljnodjeluje na lučenjemlijeka i održavanječistoće Obično imajuzapremninu od 5 do 8 litara

S obzirom na oblik,mogu biti okrugleili ovalne Ovalne su zgodnijejerse mogu staviti između muzačevih nogu Zbogto-

Qgroznica

Piše: dr StjepanBanožić

sve ostatke mlijeka. Ako se odmah upotrijebi vruća voda, u priboru se ugrušajuzaostale bjelančevine mlijeka pa se kasnijevrlo teško uklanjaju.

Koriste se i različita kemijska sredstva (detergenti) koja s površine mljekarskogpriboramoraju otopitizaostali tanki slojmliječnemasti i bjelančevina i ostalu prljavštinu, te djelovatipogubno na bakterije. Ta sredstva ne smijubiti otrovna, ne smijunagrizati površinuposuđaniti ostavljati bilo kakav miris Pranjeotopinom detergenata mora biti temeljito, kako bi se s posuđaskinula sva mliječnamast i druga prljavština.

Pranjemljekarskogposuđakoje dolazi u dodir s mlijekomobavlja se u tri operacije:ispiranje ostataka mlijekahladnom vodom, pranjeotopinomdetergenata i napokonispiranjeostataka detergenata.

Odmah nakon izlijevanjamlijeka posuđe se mora dobro isplahnuti hladnom vodom,ne mrzlom i nikako vrućom vodom te ukloniti

Kod nas se koristi vruća otopina sode (oko85*%C).Upotrebljava se i otopinahalamida,0,2%tna otopinaomnisana i druge.Nakon pranjakemijskimsredstvima posuđe se ponovo ispirehladnom vodom, a neki nakon togaispiru jošvrućom vodom.

Kod kupovanjatih kemijskih tvari treba dobro proučitipriloženu uputu. m

osim kod preživačaustanovljena i kod kopitara,pasa, peradi, glodavaca i divljači. Bolest je prviput opisana u Australiji1937., a do danas je potvrđena u cijelomesvijetu. U Hrvatskojjeprviputzabilježena 1948.

Q - groznica jeakutna riketsijska zaraza kojakod životinja(ovce, koze,goveda)može biti blage naravi ili izaziva pobačaje, a budući da se prenosi i na čovjeka, ubrajamojeu zoonoze Zaraza je

Uzročnik bolesti jeriketsija Coxiella burnetii Već male količine tog uzročnika uzrokujubolest. Jako jeotporan,posebno na isušenje, pa se u prašini može dugo zadržavati i prenijeti na veće udaljenosti. U osušenojmokraći i plodnimvodama preživljava dva mjeseca, a u osušenojkrvi i do 6 mjeseci. U tlu zaraženih pašnjaka može se naći i nakon 7 mjeseci. U

KUPUJEMO SVE VRSTE I TIPOVE MUZNIH UREĐAJA (RABLJENE I NEISPRAVNE)

I PRODAJEMO RENOVIRANE (UZ GARANCIJU)

Javitenam se radiprodaje,nabaveiliposredovanja na adresu Hrvatskomljekarskodruštvo + Zagreb Ilica31/III,tel.01/424420

mlijeku se na 4%C održava 3-4 mjeseca, u maslacu i mekom siru do 40 dana, a u fermentiranim mliječnimproizvodimapropada dosta brzo Grijanjemmlijeka na 72*C propada za 15 sekundi

Qgroznicu prenose različite vrste krpelja.Jednom zaraženi krpeljprenosizarazu na buduće generacijemladih krpelja, pa oni uzrokujubolest kada sišu krv. Životinja se osim togamože zaraziti jedućikrmu uprljanuizmetinama krpelja.Izvori zaraze mogu biti i zaražena krma,te različitipredmeti i prašina s tla na kojemsu boravile bolesne životinje.

ući prilikomprirodneoplodnje i kroz sisni kanal na vimenu. Od ljudi, u prvom redu obolijevajuoni kojirade sa životinjama: radnici u mljekarama i klaonicama, zatim ljudi u prometustokom,pa veterinari.

Ljudi se najčešćezaraze inhalacijomkapljica ili prašine s različitih zaraženih predmeta,uzimanjemzaraženogmlijeka i mliječnihproizvoda te dodirom s bolesnim životinjama.Uzročnik bolesti u vimenu ovaca ostaje i do tri godine, te izlučujeklice.

Bolest se širi dodirom bolesnih sa zdravim životinjama, zatim zaraženim zrakom i prašinom.Telad se može zaraziti već u maternici, tijekombređosti.

Zaražene životinjeizlučuju uzročnike mlijekom,izmetinama, mokraćom, a kod pobačajaplodnom vodom i posteljicom.

Uzročnik bolesti ulazi u organizam kroz nos disanjem,kroz usta zaraženom hranom,kroz sluznice i ozljede na koži;može

Selekcijaireprodukcija

Kod životinja Qgroznica jeblage naravi i brzo prolazi bez većih posljedica, pa se znakovi bolesti i ne opažaju.Opće stanjeje neznatno poremećeno.No,kod određenogbrojazaraženih životinja bolest se razvija s povišenom temperaturom i klonulošću, životinja ne jede,ima bistar iscjedak iz nosa, pokatkadkašlje te nastajeupalabronha i pluća.Ako se zaraza pojavi za vrijemebređosti,čest jepobačaj kod ovaca i koza Bolest se dijagnosticira pretragom i serološkim pretragama krvi. Preboljenjem se stječe

duljaotpornost.Bolest se kod životinja ne liječi. Da bi se zaštitilo zdravljeljudi, ali i životinja, te smanjilegospodarske štete,potrebnojeotkriti izvore zaraze, odnosno zaražene životinje i stada,zatim ih izdvojiti i postupnouklanjati, uz oprez da se zaraza ne prenese na ljude. Stado treba sustavno kontrolirati pregledomkrvi,t.j.serološkom pretragom na Qgroznicu u laboratoriju. Kod novonabavljenih životinjatreba provestilaboratorijskupretragukrvi na Qgroz- nicu i po mogućnosti ih staviti u karantenu.

Otkrije li se Qgroznica u stadu, treba odmah obavijestitipodručnu veterinarsku inspekciju. Može se provoditi i cijepljenje u stadima goveda,ovaca i koza.

U Naredbi o suzbijanjustočnih zaraza o Qgroznici pišeovo: “Kod svakogpobačajakrava i junica,ovaca i koza mora se provesti odgovarajućalaboratorijska pretraga na QZabranjenogroznicu. je držanjeovaca i koza u dvorištima farmi muznih krava.? m

Korištenje linija

bikova pri stvaranju

muškog dijela

simentalske populacije goveda

Uvod

Piše: dr Ivan Jakopović

Simentalska jepopulacijanajvažnijapasminagoveda u Hrvatskoj.

Može se slobodno reći da se na tojpasminitemeljinaše govedarstvo; više od 75% sveukupnog brojagovedapripadatojkombiniranojpasmini. Simentalska pasminaima kod nas dugutradiciju. S njomzapočinjemoderan uzgojnoselekcij- ski rad. Začeci korištenja te pasmine kod nas datirajujošiz prošlogstoljeća, a prva udruga uzgajivačagovedaorganizirana jena temeljuuzgojasimentalske pasmine, te željeuzgajivača da se organiziraju oni kojidrže tako plemenitagrla. Od 1913.,osnivanjemSaveza marvogojskih udruga, počinjeorganiziraniuzgojnoselekcijski rad i briga o gene-

dioničko društvo

VIROVITICA

Zboranarodne garde 3

SILOVIT

stroj za pripremu stočne hrane

telefoni:

033/721 513

722 707

721 168

721 212

721 352

724 507

Univerzalnost strojaomogućavapripremu slijedećehrane: a)sječkanjem

sječkanje repesječkanje suhe kukuruzovinesječkanje zelene kukuruzovineusitnjavanje slame,sijena i djeteline «usitnjavanjeklipakukuruzausitnjavanje soje

Za napomenuti jeda vrlo uspješno obavlja i usitnjavanjejabuka i krušaka radi pospješivanjavrenja u proizvodnjipića. Skidanjemnoževa za sječkanjehrane i postavljanjemglave sa čekićem, obavlja se:

b)mljevenje

-suhih zma kukuruza i ostalih žitarica,

soje i suncokreta

Finoću mljevenjareguliramougradnjomodgovarajućih sita koja su osnovni pribor uz stroj.

6.600,00 kuna

Cijena SILOVIT-a

tičkojizgradnjisimentalske pasmine u Hrvatskoj.

U prvom razdobljugenetička se gradnjatemeljila na čvrstim uzgojnimvezama s Njemačkom, Austrijom i Švicarskom,prije svega nabavom rasplodnjakakoji su se koristiliza prirodnipripust, ali i širenjemdomaćih rasplodnjaka na područjakojasu pokazivalazanimanje za uzgojsimentalske pasmine.

Pretpostavke na kojima se temelji uzgojni program za simentalsku pasminu

testu i reprodukcijskoj učinkovitosti.

Dosadašnje korištenje muškog roditeljapri

stvaranju novih generacija rasplodnjaka

U temeljnojpostavciprograma uzeta jeu obzir činjenica da je simentalska populacija u Hrvatskojdostatno velika selekcijska jedinica na kojoj se na učinkovit način može provoditigenetička izgradnja.

Uzgojnoselekcijski rad i genetička izgradnja u to je doba uvelike ovisila o rasplodnjacima koji su se koristiliputemprirodnog pripusta.Dakako da se na taj način postizavaomanjigenetički napredak,budući da jebrojkćeri po biku u tome slučaju bio mali a mogućnostizračuna progenog testa očeva ograničenavremenom i brojempotomaka. U tom vremenu znatno veći doprinosgenetičkojizgradnji u usporedbi s današnjimdavala su ženska grla.

Muška strana najvećimdijelom pridonosigenetičkomnapretku te je stogaproizvodnjanovih generacijarasplodnjaka osnova uzgojnogprograma

Simentalska pasminajepasmina dvojnih(kombiniranih)osobina. Velika pozornostpridaje se proizvodnjimlijeka i proizvodnji mesa te su dvijeosobine, uz vanjštinu i kakvoću vimena,najvažnijielementi uzgojnogcilja.

Sustav izgradnje novih generacija rasplodnjaka

Mogućnostbržegnapretkapojavila se nakon uvođenjaumjetnog osjemenjivanja. Velik brojpotomaka u razmjernokraćem vremenu stvorio jemogućnostpouzdanogizračuna progenog testa i izbora onih bikova kojisvojim genetičkimpotencijalomnadvisujuostale u generaciji. Oni se tada mogu intenzivno koristitite velikim brojempotomakaosigurati brži genetskinapredak.

Kao što jeveć istaknuto, muški roditelj za proizvodnju novih generacijarasplodnjakajedanjeod uzgojnonajboljihgrlakojase u tom trenutku nalaze u uporabi kod nas iliu svijetu. U posljednje vrijemebikovski očevinaše populacije ne koriste se intenzivno budući da bi se na tajnačin sužavala genetskaraznolikost naše simentalske pasmine.Zbogtoga se najvećimdijelomkoriste bikovi iz drugihpopulacija,prije svega iz Njemačke i Austrije. Usmjerenoosjemenjivanje bikovskih majkiorganizirano jepo krugovima.Svaki krugtrajegodinu dana, a u tom se razdoblju koriste na početkukrugaizabrani bikovi

Nove generacijerasplodnjaka simentalske pasminedobiju se tako da se izaberu najboljekrave, bikovske majke, te osigurasjeme najboljihrasplodnjaka bilo iz vlastitoguzgojaili iz uvoza, iz zemalja u kojimaje genetički potencijalsimentalskepasmine visok

Tablica 1 Pregledudjelabikovskih očeva s obzirom na zemljupodrijetla u dosadašnjim krugovima

očeva

Uvažavajućičinjenice da se najveći napredakpostižeprekomuške strane - očeva kod nas, od 1973 postojiuzgojniprogram koji to uzima u obzir Od 1991 načinjeniuzgojniprogram ima istitemeljali jedorađen u dijelu novih spoznaja na području uzgojai selekcije i danas predstavljatemeljgenetičkeizgradnje u govedarstvuHrvatske Mljekarski list

Iz sveukupnogbrojakrava matičnogdijelapopulacije bira se oko 300 najboljih,bikovskih majki Tajse izbor temelji na podacima o visini proizvodnje i sastojcimamlijeka,vanjštinigrla, reprodukcijskomstanju i podrijetlugrla.

Iz tablice jerazvidno da jenajveći udjelbikovskih očeva iz Njemačke,Hrvatske (ranijerazdoblje) i Austrije.

Pri izboru sjemenarasplodnjaka posebno se vodi briga o podrijetlu (linijibika),rezultatima progenih testova (mliječnost, tovnost i kakvoća mesa, vanjštinapotomaka)te podacima o biološkom

Tijekomcijelogtograzdoblja nastojalo se osiguratiudjelnajkvalitetnijihrasplodnjaka i linija. Na tajsmo način dobili sličnost genetičkogsastava naše populacijei populacijespomenutih zemalja.Pritom valjaistaći da smo neke linijebikova,kojesu bile posebnocijenjene u svijetu, 13

u određenojfazi ipaks vremenom napustili, budući da bi dugokorištenjelinijemoglopridonijetisužavanjugenetičkog sastava, a u nekim slučajevima dovesti i do određene razine uzgoja u srodstvu (incesta). Jedan od takvih primjera jenestanak naševažne H linije. Ta je linija kod nas počelanabavom bika Haya iz Njemačke,sina poznatogbika Hektusa. Bik Hay dao je sina,elitnogbika Helmuta, kojijekao bikovski otac dao veći brojpotomaka.Njegov sin Hazdrubal dao jeveći broj sinova koji su se također koristili na našojpopulaciji.Stvaranje novih generacija po tojliniji dalo bi veliki brojpotomakakćeri te je postojalamogućnostuzgoja u srodstvu,zbogčegase ta linija nakon dobivenih unuka nijedalje granala.

Tijekomizbora bikovskih očeva u našu populacijusimentalske pasmineuključenje veći broj uzgojnoizuzetno vrijednihlinija bikova

Tako jeu više krugovausmjerenog osjemenjivanja uvedena linijabika Haxl,jednaod najvrednijihlinija ne samo njemačkog simentalca već i šire Iz te su linije kod nas kao bikovski očevi dosad korišteni bikovi Hassan, Hass iHerc od starijihgeneracija te Labra,Haxala,Haselstrauch, Haxilan i Halling od novijih. U posljednjevrijemepojavilo se nekoliko vrijednihlinijabikova kojesu, doduše,nastale od ranije poznatihlinija. Jedna od najpoznatijihjelinijabika Morello iz Austrije. Ona izvorno potječe od njemačkelinije Metz koja se grana u više linija, od kojihsmo neke koristilii mi (bikovski otac

Miko s više sinova). Bik Morello, zahvaljujućinatprosječnim rezultatima svih testova, korišten je kao bikovski otac ne samo u Austriji već i u većini drugih zemalja.Između ostalih korišten jei u Hrvatskoj, pričemu jevećina njegovihsinova u performance testu imala izrazito natprosječnerezultate Njegovsin Matas do danas drži rekord u osobini dnevnogprirasta u razdobljutesta (prosječnidnevni prirast bio je2057 g).Na kraju performancetesta, u centre za umjetnoosjemenjivanjepreuzeto je ukupno7 sinova (Monarh, Mungos,Muskat,Moris,Matas, Mons i Model).

Jedan od najboljihsinova bika Morella bio jebik Malf u Austriji,kojijepo svojimosobinama znatno nadvisio oca te je kao bikovski otac sljedećegeneracije

koa bikovski otac i kod nas Među njegovimsinovima uzgojili smo bika Rumenog,kasnije potvrđenog kao našegelitnogbika. Poslije se kao bikovski otac kod nas koristio i njegovunuk Romanek,sin Romanusa,od kojeg upravo sada dobivamo sinove sa završenim performancetestom Streif iz linijeStreik-Streiter jedna jeod trenutno najboljihlinija bikova u simentalskojpopulaciji Njemačke.Zastupljena je kod nas izravno prekosina (Stani) kojiveć djeluje kod nas, a i preko sina (Starz)odnosno unuka (Signor)čije se sjemekoristi za bikovske očeve na našojpopulaciji. Posebice jevažno da se u zadnjim krugovimausmjerenogosjemenjivanjauključuje u korištenje i linija bika Redad a kojiima manjiudjelkrvi crvenog Holsteina (redHolstein). To se čini s namjeromda se brže unaprijedi genetički potencijal za proizvodnju mlijeka i posebiceosobine vimena

Zaključak

gm K+

NEx.

ža * Kk

MALF - sin

također korišten u velikom broju zemalja,među ostalima i kod nas, gdjeupravo u ovo doba njegovisinovi završavajuperformance test

U hrvatskoj se već niz godina koristi posebnovrijednanjemačka linija bika Honiga.Tako smo od njegaranijeimali elitnogbika Hičkoka Od te linijeodvojila se kasnije u NjemačkojposebnovrijednalinijaHorror kojije korišten kao bikovski otac i kod nas, te smo dobili nekoliko uzgojnovrijednihsinova Bik

Horwein,sin Horrrora,posebno jevrijedanrasplodnjak iz Njemačke,čijegsina (Horfred) imamo danas u našem uzgoju.

Linijanjemačkogbika Balbotakođer je zastupljenaizravno i prekosinova. Tajjebik kod nas korišten kao bikovski otac te je dao više sinova, a danas se za istu namjenu koristi njegovdalji potomak,poznatinjemačkibik Bambi.

Iz izloženog jerazvidno da većina bikova koji se koriste na našoj populacijipripadanajboljimlinijamasimentalskoggoveda u svijetu.Osim ovdjenavedenih linija, i drugekao što su ZelotZeus, PraefektPerutz, —DiorDirigent, Harmes-Lincoln-Heto odnosno Hannes-Halb-Tomba i Tafo te drugedanas raspoloživelinije vezane su s najboljimuzgojimasimentalskoggovedaprijesvega iz Njemačke i Austrije.

Romulus jejednaod poznatijih njemačkihlinijabikova korištena

U izboru bikovskih očeva i ubuduće vodit će se briga da se zadrži uska veza s tim uzgojima, što će pridonijetigenetičkojsličnosti naše populacijepopulacijama zemaljaiz kojihoni potjeću. Na taj će se način osigurati u Hrvatskoj najbržigenetičkinapredaksimentalske populacije.

Morella, izuzetno uzgojno vrijedanrasplodnjak,bikovski otac u većini simentalskih populacija

Razvoj

govedarske proizvodnje

(nastavak)

Piše: StjepanDeneš,dipl.ing.

kod ove proizvodnje:

cijenuzbogskupljehrane po litri mlijeka i većih općihtroškova

Istom metodom preračuna sveukupnogi brutto učinka proizvodnje u ovome modelu dobiva se slijedećaslika:

8)Profitod proizvodnjemlijeka 265 015 kuna b)

080 kuna

€) dohodak iz razlike c k hrane uključene u izračin 90 951 dajesveukupni učinak od 414 046 kuna

d) luzostvarenu amortizaciju 60 980 odnosno brutto učinak 475 026 kuna

Za organizaciju rada u objektu od 50 krava samo na proizvodnju mlijekapotrebno jeutrošiti 3 651 sat rada,što odgovaraoko 1,66 radniku

Prema tome, iz datih pokazatelja izračunavamo učinkovitost rada 1 čovjeka, a ona je:

ostvarena dobit

265 015 kuna

iostvaren osobni doh 68 080 kuna daje ukupno godišnje323 095 kuna

ilimjesečno 26 924,5 kuna za 1,66 radnika ili

po radniku 16 219 kuna

Na koncu ovoga prikazapokušat ću uporediti ta dva modela i njihove učinke, i to kroz cijenulitre mlijeka i konačan učinak koji dajeveća proizvodnja.

Cijena 1 litre mlijeka po ovome izračunu veća jekod više proizvodnje,konkretno:

C K 1litre

u A) modelu 4 000 I po kravi iznosi 1,33 kune/i

u B) modelu 7 000 I po kravi iznosi 1,46 kuna/l

Ne bi trebalo iznenaditi da je jeftinija niža proizvodnja, iako traži višehranidbenihjedinica po 1 litrimlijeka(uključujući uzdržnu i produktivnuhranu), alijeftinijehrane skoro bez koncentrata

Za dokaz te tvrdnjevratimo se i pogledajmokonačan učinak tij. učinkovitost po jednomzaposlenom djelatniku. Ona je:

nettoučinak profiti radmjesečno po Model godišnjeukn

Viša proizvodnja traži manjehij.

po 1 litri mlijeka, ali skupljeg obroka. Uz to ne smijemozaboraviti da remont stada kod simentalca iznosi 1416%, a kod holsteina i do 33%,što poskupljujeproizvodnju.

No,ta nas tvrdnja ne smijeobeshrabriti,jerje u konačnici stado proizvodnje 7 000 1,prema stadu od 4 000 1,za 26% učinkovitije u novčanom pogledu.

Konačno se može postavitipitanje:ako jevisoka proizvodnja za 26,38%učinkovitija, zašto se u konačnom dosezanjuciljakoje smo postavili ide sa u A) modelu sa 150 000 krava i 5-7 500 objekata, a u B) modelu sa 15 000 krava i 300 objekata,odnosno obiteljskihgospodarstava i još 280.000 krava simentalske pa-

smine kod ostatka od 50-80 000 poljoprivrednihgospodarstava? Odgovorje dosta jednostavan. RepubliciHrvatskoj za potrošnju mesa za vlastito pučanstvo, turizam i izvozpotrebnoje oko 140-170 000 tona žive vage govedskogmesa kojese u komplementarnojproizvodnji s kombiniranom pasminommože proizvesti gospodarskiučinkovitije nego s “čistimmesnim pasminama To jerazlogom da se u nizu članaka tajproblemrazradio na ovajnačin, što ne znači da se tijekomsljedećih 25 godina neće pronaći i drugačijiputovi za rješavanjepotrebnih: 1,405,000.000 litara mlijeka i oko 155 000 tona goveđegmesa [BB

Reportaže

Prva međužupanijska

izložba stoke Vinica 97.

(Županije: Krapinsko-zagorska i Međimursko-varaždinska)

Piše:StjepanBrlek,dipl.ing.

Pod pokroviteljstvomMinistarstva poljoprivrede i šumarstva RepublikeHrvatske, u organizacijižupanijaKrapinskozagor- ske,Međimurske i Varaždinske, HSSC,HGK - Županijskekomore Varaždin i Poljoprivredne i veterinarske škole Arboretum-Opeke Vinica, 28 i 29 lipnja održana jeprva međužupanijska izložba stoke s aukcijskomprodajomrasplodnihjunica.

Izlagačima i posjetiteljima su uz pozdravnegovore o važnosti i ulozi organiziranjastočarskih manifestacija,govorilipredstavnici općineVinica,Županije varaždinske i HSSC te ministar poljoprivrede i šumarstva mr Zlatko Dominiković.

Na području tih županijaima:

Prosječnaproizvodnjamlijeka u | - “kolekcija po kravi Cezi,ote305 dana laktacije krava podtretmanom selekcije(zaključak laktacije u 1996.)iznosi u: holstein simentalac frisien - Međimurskoj županiji 3 980 4 859 - Varaždinskojžupaniji 3 656 5 323

ljenoj1981. Otelila 13 teladi U četvrtojlaktacijiproizvelaje 5.458 kgmlijeka. S kćeri Cvetom oteljenom1987. otelila 7 teladi i unukom Canom,oteljenom 1996 UzgajivačZvonko Ivanek - Čurilovec,

Stočarske manifestacije i na ovome područjuimajudugutradiciju.Među prvimizložbama u Pregradi1892.,Varaždin 1905 Od 1971. do 1995 izložbe su održane i u Čakovcu,Ludbregu, Ljubeščici,Ivancu,Prelogu, Varaždinu, u nekim mjestima i više puta.

Za ovu 1 međužupanijskuizložbu odabrano je:

- 6 rasplodnihjunicasimentalske pasmine,čijihjemajkiprosječnaproizvodnja u 305 dana laktacijeiznosila 4 378 kg mlijeka,

- 23 junice za aukcijskuprodaju čijihjemajkiproizvodnja u 305 dana laktacijeiznosila 3.797 kg mlijeka. Sve juniceosim jedne prodane su po cijeni od 8 09110 440 kuna

Na područjuVaraždinske županijerazvijeno jekozarstvo i ovčarstvo

- kolekcija 6 koza sanske pasmine,uzgajivačStanko Balažinec iz PoljaneGornje48,

- kolekcija 11 koza alpskepasmine,uzgajivačJosipLevanić iz Strmeca 132,

- kolekcija 10 jaricaalpskepasmine,uzgajivačJosipLevanić iz Strmeca,

- 11 krava prvotelkisimentalske pasmine,čijaprosječna proizvodnja u 100 dana laktacije iznosi 1 418 kg.mlijeka,

- rasplodnijaracsanske pasmine, uzgajivačStanko Balažinec iz PoljaneG.,

- 4 krave prvotelkesimentalske pasmineiz uvoza, čijaprosječna proizvodnja u prvojkontroli iznosi 24.9 kg,

-rasplodni jaracalpskepasmine, uzgajivačJosipLevanić iz Strmeca.

- 12 krava simentalske pasmine, domaći uzgoj,čijaprosječna proizvodnja u 305 dana laktacije iznosi 4 450 kg,

- 4 krave simentalske pasmine, uvoz, čijaprosječnaproizvodnja u 305 dana laktacijeiznosi 4 350 kgmlijeka,

- 5 krava prvotelkiholsteinfrisian pasmine, u 100 dana laktacijeproizvodnja 3 159 kgmlijeka, - 10 bikovskih majkičijaprosječnaproizvodnja u 305 dana laktacijeiznosi 4.981 kgmlijeka,

Izložene su i kolekcijesvinja i selekcionirane matice pčela, različitamehanizacija i drugireprodukcijskimaterijalnamijenjen poljoprivrednicima.

Iz svake kolekcijegovedanagrađena su po 3 grla.Treća nagrada iznosila je300 kuna,druga500, a prva nagrada700 kuna, - junicaCica,oteljena1995., čijajemajkaCana u 305 dana laktacijeproizvela 4 997 kgmlijeka. Njen uzgajivačIvan Kučko iz Cargovcanagrađenje sa 700 kuna, - prvotelkaĐunđa, oteljena 1994. U 100 dana laktacije proizvela je1.770 kg mlijeka. Vlasnik Antun Hruška iz Domažinca nagrađenjetakođer sa 700 kuna, - "Ruma,oteljena1993 U 1. laktacijiproizvela je 4 682 kg mlijeka.Vlasnik Ivan Kučko iz Cargovcadobioje700 kuna, - Cveta,simentalka iz uvoza, oteljena 1992 U 1. laktaciji proizvela 4 528 kgmlijeka.Uzgajivač Ivan Kaprekiz Nove Vesi dobio je700 kuna, - Zvorčica,oteljena 1993 U 1 laktacijiproizvela 4 530 kg mlijeka.UzgajivačZvonko Šveciz Struge.Nagrada1.800 kuna, - Cveta,oteljena 1992 U 1. laktacijiproizvela 4 528 kgmlijeka. UzgajivačIvan Koprek - Nova Ves nagrađenjesa 700 kuna, - Šara,oteljena1994 U dvije kontrole proizvela je po 25 kg. mlijeka,proglašena je ŠAMPIONKOM. j Uz novčane nagrade,vlasnicima svih nagrađenihgrlapredstavnici sponzora uručili su i naturalne nagrade.Preko 20 sponzora dalo jenovčane ilinaturalne priloge.

Izložene su 3 kolekcijeovaca, 2 kolekcijepujadi i 2 ovna Poznata mljekarskaindustrija “Vindija?je,uz ostalo,organizator proizvodnje koza kod 117 uzgajivača s po 30-50 grla.Tijekom 1996. otkupljenojepreko 1,5milijunahtara kozjegmlijeka sa 3,5%mliječnemasti. Mlijeko prerađuje u sireve,tetrapaktrajnopasteriziranomlijeko0,2 litre.U tijekujeorganizacija kod 26 novih uzgajivača sa 1 500 jarica.

Đurdevac 97.

Aukcijska prodaja rasplodnih junica (gosti: ministri poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske i Madžarske)

Piše: StjepanBrlek,dipl.ing.

izvođača je1996 isporučilo preko 55 000-76 000 litara mlijeka.

Pod pokroviteljstvomMinistarstva poljoprivrede i šumarstva RepublikeHrvatske, u organizacijiHrvatskogstočarskogselekcijskogcentra i Poglavarstva grada Đurđevca, 26 lipnjaodržana jedrugastočarska izložba Koprivničkokriževačke županije.

Za tu izložbu izabrane su kolekcije:

9 teladi (6 ženskih i 2 muška teleta), u 8 laktacijaproizvela 40 368 kgmlijeka,vlasništvo Luke Šostarca iz Đurđevca;Riba otelila 10 teladi (4ženska potomka i 6 muških, od kojihbik PITON -7188 u Centru za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske, Križevci). U devet laktacija proizvela je 45 645 kg mlijeka. Uzgajivačje Ivan Stankir iz Đurđevca Ruža,oteljena1989., 1995 otelila dvojke, a 1997. otelila četvorke Dosad odhranila desetoro teladi UzgajivačJosip Đurišević iz Virja,

- 11 rasplodnihjunicasimentalske pasmine,čijihje majki proizvodnja u 305 dana laktacije iznosila 4.863 kgmlijeka,

Izlagače,posjetitelje i gosteprigodnimgovorom pozdravili su predstavnicigrada Đurđevca, Županijekoprivničkokriževačke i HSSC,te ministri poljoprivrede i šumarstva RepublikeHrvatske i Madžarske mr Zlatko Dominiković i gospodinFrigysNagy.

- 12 krava prvotelkisimentalske pasmine,koje su u prvih100 dana laktacijeproizvele: 4 u 10 dana laktacije 1.705 kgmlijeka, 7 u prvojkontroli prosječno18,9kg mlijeka i jedna u 305 dana laktacije 4 715 kgmlijeka,

- krava Malenka, oteljena 1992., s kćerima Mazom oteljenom1994.,Milkom oteljenom 1995 i unukom Košutom oteljenom1996 Uzgajivač jeTomo Holer iz Đurđevca

Iz svake kolekcijenagrađena su po tri grla.Prva nagradaje600800 kuna,druga500 i treća 400 kuna

Prvom nagradomnagrađene su:

- 14ostalih krava,domaći uzgoj simentalske pasmine,kojesu u 305 dana laktacijeprosječno proizvele 4.188 kgmlijeka,

Duga je tradicijaorganiziranja stočarskih manifestacija na tim područjima. Od 1882. do danas organizirano je više desetaka izložbi, od čegapo 10 izložbi u Đurđevcu i Sv Ivanu Žabnom.

Na područjužupanije je37 631 plotkinja, od kojih se umjetno oplođuje 29 394 ili78%,a uzgojnoselekcijskim radom obuhvaćene su 7 842 krave ili 25,11%. Republičkiprosjek:22,14%.

Preko 100 proizvođača ima po 10 i više (37)krava, a šestoro pro-

- 7 krava simentalske pasmine (uvoz),kojesu: 4 u prvih100 dana proizveleprosječno2.020 kg mlijeka,dvije u 305 dana laktacije 4.685 kgi jedna u prvoj kontroli 19,4kgmlijeka,

- 14 bikovskih majki,čijaje prosječnaproizvodnja u 305 dana laktacije 5.577 kg.mlijeka,

- junicaJagoda,oteljena1995., čijajemajkaSuma u 305 dana laktacijeproizvela 6 243 kg mlijeka.UzgajivačDragutinBeštak, Kuštani - Sv Ivan Žabno,

- prvotelkaVasilija,oteljena 1994 U prvih100 dana laktacije proizvela 1 820 kgmlijeka.UzgajivačVinko Ferenčak iz Mičetinca,

- <Jagoda,oteljena 1993 U 305 dana laktacijeproizvela 4 340 kg mlijeka.UzgajivačFranjoKorčević iz Sv Ivana Žabnog,

- 3 krave sa životnom proizvodnjom, od čegaJagodaotelila

- Milka,oteljena1994 U 100 dana laktacijeproizvela 2 433 kg

mlijeka.Uzgajivač Ivan Kenđelić iz Ferdinandovca, - Elisa,oteljena1991 U 305 dana laktacijeproizvela 8 740 kg mlijeka. U Gudovcu 1996 šampionka.UzgajivačFranjoKovačević iz Ferdinandovca

selekcijskog centra, a uz novčane nagradevlasnicima - uzgajivačima svih nagrađenihgrlavećibroj sponzora dodijelio jei naturalne nagrade.

DragutinBeštek - Kuštani, Sv

Vlasnicima uzgajivačimasvih prvonagrađenihgrlauručene su diplomeHrvatskogstočarskog

Šampionkomizložbe proglašena jeSuma,oteljena1992.,otelila dvojeteladi U prvojlaktaciji proizvela je6 243 kgmlijeka sa 4,10mliječnemasti Uzgajivač

Ivan Žabno,nagrađenjesa 1 500 kuna Šampionskozvono uručio mu je direktor Gumexfarma Ivanić Grad,a diplomuHSSC ravnatelj M Ernoić,dipl.ing. Za aukcijskuprodajuponuđena je71 junica.Gotovo sva grla su prodanapo cijeni od 8.09111.100 kuna m

Razgovaralismo s JanjomJozanović,predsjednicom UpraveMljekarskeindustrije“Domil?Županja

Širi se otkupno

područje

Piše: Milka Vida

mikom trebalo bi biti isporučeno svih tisuću komada

Ove godinezabilježeno jepovećanjeotkupamlijeka s privatnog sektora od 3 do 5 posto. Tijekomnedavnogposjetaministra poljoprivrede i šumarstva mr Zlatka DominikovićaŽupanijivukovarskosrijemskoj dogovoreno je,između ostalog, da će poljodjelci,obiteljskagospodarstva s ovoga područja,putem kredita do krajalipnjadobiti 1000 komada steonih junica. Dogovoreno se polakoostvaruje.

Kako saznajemo od JanjeJozanović,predsjedniceUpravežupanjskeMljekarskeindustrije “DOMIL",nedavno jepotpisan predugovor za uvoz dogovorenih 1000 grla i već krajemsrpnjastići će prvih260 komada junica. Do krajalistopada,određenom dina-

Od gospođeJozanovićtakođer saznajemo da jeovojvelikoj akcijiprethodiloanketiranje “Domilovih" kooperanata na području—Vukovarskosrijemske i Brodskoposavske županije. U sedamdesetak sela na tome područjuutvrđeno je za što su poljodjelcizainteresirani,ponajprije u proizvodnjimlijeka. Povratnom informacijomdobiveni su podaciprema kojima na tome područjupostojizanimanje za 3000 steonih junica.Anketirani seljaci živo su zainteresirani za proizvodnjumlijeka, za određeni brojkrava koježele imati u svojimstajama.Stočarsku proizvodnjumorala bi pratitiratarska. Jedno bez drugogajednostavno ne ide, i ne dajedobre rezultate, uvjereni su poljodjelci. Stočar-

stvo je generatorratarstva i njemuse u posljednjevrijeme pridajeposebnapozornost. Rasplodnejuniceće kooperantima biti ponuđenena kredit čiji su uvjetiviše nego povoljni. To je dobar način da se konačno nešto pokrene u sveukupnimnastojanjimada izgrađenaprateća industrijakonačno počneraditi punimkapacitetom.Prijedomovinskograta “Domil" jeimao 38 do 42 milijunalitara vlastitog otkupamlijeka.Izgubljena su neka sirovinska područja, pa je primjericežupanjskamljekara sve donedavno radila sa 25 posto kapaciteta.

Prema riječimagđe.JanjeJozanović, u posljednjevrijeme,točnije u prvihšest ovogodišnjih mjeseci,zabilježenojepovećanje otkupamlijeka s privatnogsektora od 3 do 5 posto, što jeznatan postotak, jerse, evo, po prviputa nakon dužegvremena bilježi porast u proizvodnjimlijeka. Razlogsvakako leži u činjenici da je već dosad uvezen priličanbroj junica(868rasplodnihbređih junica i 98 muznih krava) i to

putemžupanijskePoljoprivrednosavjetodavne službe i zahvaljujućiMinistarstvu poljoprivrede i šumarstva i Hrvatskojbanci

za obnovu i razvoj.Zaslugasvakako pripada i osobnom angažmanu čelnika i djelatnika “Domila" kojisu sve svojesnage

Kalendar radova na obiteljskomgospodarstvu

Radovi u rujnu

Piše: dipl.ing.Darko Kantoci

usmjerili na povećanjeproizvodnjemlijeka, u programe u kojima bi svojinteres morali naći i mljekarskaindustrija i seljaci. [ii

VINOGRAD

U rujnu se uglavnompriprema i obavljaberba. Radi određivanja najpovoljnijeg datuma berbe, važno je povremeno kontrolirati sadržajšećera i kiselina u grožđu. Nakon berbe slijedipriprema vinograda za iduću vegetaciju kojase sastoji od gnojidbe i jesenske obrade tla. Počinje i priprema za jesenskusadnjuloze, uz osiguravanjepotrebnihsadnica i gnojiva.

Endivijuovezujemo, i to uvijek samo toliko biljakakoliko nam je potrebno za skoru potrošnju. Rajčiceberemo dok još nisu prezrele, a nedozrele će sazrijeti na suncu Posve sitne plodove otkidamo kako bi se preostali plodovi što boljerazvili i dozreli Zeljastopovrćesada se najbolje razvija pa nijepotrebnožuriti s berbom i spremanjem za zimu, osim ako nas vremenske prilike na to ne prisile.

VOĆNJAK

POVRTNJAK

Minule su ljetnežege, a dani postajuznatno kraći Svaki sunčani dan sada jeblagodat za različito povrće, tim više što mogu nenadano doći i rani jesenskimrazevi.

Zalijeva se samo za sušnih razdoblja, i to naročito ono povrće kojerazvijaplitkokorijenje. I sada,kao i dosad,potrebnoje okopavatigredice u vrtu, a korov i daljeplijeviti. Još možemo sijati zelje,kelj i cvjetaču za uzgoj ranih presadnica, i to na zaklonjenugredicu iliu klijalište. Te je usjevepotrebnoprorijediti kako bi svaka biljkaimala dovoljno prostora za rast i razvoj.

CVIJEĆE

I UKRASNO

BILJE

U mladim voćnjacimapotrebno jeposijatibiljkekojesluže kao zeleno gnojivo(ozimagrahorica, stočni grašakili uljanarepica). Ako te biljke ne zasijemo, prestajemo s obradom tla kako bi se razvili korovi koji se zaoravaju do krajalistopada. Berba plodova sada je najvažnijiposao, jeru rujnusazrijeva velik brojsorata breskve,šljive,kruške i jabuke, a u tijekuje berba kupinabez bodlji.Možemo se latitijesenske sadnjejagoda, a počinjepriprema zemljišta za sadnjuostalih voćnih vrsta Sada jevrijeme da se nabave potrebnekoličine voćnih sadnica.

U rujnuskupljamosjemenje, sušimo ga i spremamo u papirnate vrećice kojetočno označavamo, kako bismo znali kojeje vrste cvijeće.Cvijećejeuglavnomjoš u cvatu pa ga jepotrebnoredovito zalijevati i prihranjivati. Također je potrebnoobrađivati tlo u cvjetnjaku kako bi se održalo rahlim,vlažnim ibez korova U klijalištuuzgajamosadnice raznogacvijeća i ukrasnogagrmlja, kao i drveća. Lončanice polako pripremamo za unošenje u zatvoreneprostorije i po potrebi ih presađujemo u veće lonce Ako su vremenske prilikepovoljne, lončanice još mogu ostati na otvorenom. m

Vrt i cvjetnjak

Lukovice za proljeće

Piše: dipl.ing.Darko Kantoci

lukovičasto cvijeće u proljeće gnojimodušičnim gnojivima, jer u tome slučajucvatnjamože izostati.

Iako jetek jesen, u vrtu jošima raznoga cvijeća. Čakse jošmogu saditi neke vrste, a vrijemejeda isplaniramocvjetnjak za proljeće iduće godine. Ako ste veliki ljubiteljcvijeća, tada ćete gredicu sigurnoposaditilukovičastim cvijećem. S obzirom na to da je tržište popriličnootvoreno, sada se već može naći bogatizbor takvogabilja u domaćim trgovinama

dina cvasti na svom stalnom mjestuako ih ne diramo Cvijet mu je bijele,žute,ružičaste, crvene i plaveboje,kojemogu biti čiste ili miješane.Zumbul naraste do 20 cm Sadi se na sunčano ilipolusjenovitomjesto. Nakon cvatnjeodrežemo cvjetne stapke, a lišće ostavimo da se osuši

Valja se držati jošjednogpravila prisadnjilukovičastogcvijeća. Sadite ih u skupinama,najmanje 3 do 5 komada u skupini. Niže vrste sade se uz krajevegredice, a više u sredinu.

Ako je zima iznimno hladna, mjestogdjeste posadililukovice dobro je pokritisuhim lišćem, slamom ili sličnim materijalom kojije prijenicanjapotrebno ukloniti.

Lukovičasto cvijeće cvate vrlo rano - ako jevrijemepogodno, već krajemzime, a svakako počet“kom proljeća, sve do svibnja i početka lipnja,što,dakako,ovisi i o vremenu sadnje.Sadite liu nekoliko navrata, takva će biti i cvatnja.Postojemnogobrojnevrste najrazličitijih boja i veličina lukovičastogcvijeća, pa su mogućnosti kombiniranjabezbrojne. Recimo nešto o sadnjilukovica Prijesvega vodite računa o dubini sadnje.Držite se pravila da se lukovice sade na dubinu 2 do 3 putaveću od svojegapromjera. To znači da se krupnija lukovica promjera 5 cm sadi na dubinu 10 do 15 cm Veće lukovice sade se na međusobne razmake od 15 cm, dok se manje sade na 8 do 10 cm razmaka Prijesame sadnjezemljuprorahlite, a ako jetlo jakoteško možete dodati nešto pijeska. Kompostće sasvim sigurnodobro doći, no ne pretjerujte s količinom Lukovica je tako građena da jojza rast i razvoj ne treba stajsko ni mineralno gnojivo, pa stoga ne prihranjujtelukovice pri sadnji!Posebno je štetno ako

Spomenimosada i neke vrste lukovičastogcvijećakojesu u vrtovima najčešće.

ŠAFRAN se diči mnogobrojnim oblicima i čitavim spektromboja. Bojacvijetajebijela,žuta,ljubičasta,grimizna, a postoje i dvobojne i prugastevrste Naraste 10 do 15 cm Sadimo ga na sunčano ilipolusjenovitomjesto.

NARCIS postoji u više oblika i vrlo je raširen. Bojacvijeta je bijela,svjetložuta, žuta i nježnoružičasta, a postoje i dvobojne vrste Sadimo ih na sunčanim položajima.Naraste 10 do 30 cm PRESLIČICAjeranocvjetajuća vrsta Okruglecvjetnestapke sastavljene su od mnoštva sitnih pojedinačnihcvjetića. Ima ugodan miris Cvijetjojje bijeli, svjetloplavi i tamnoplavi.Naraste do 15 cm Sadimo jena sunčane položaje.

PROCJEPAK je mala lukovičasta biljkakojanas u proljeće uveseljavaširokim zvonolikim obješenimcvjetovima.Cvijetje bijele,svjetloplave i tamnoplave boje.Naraste 10 do 12 cm Sadi se na sunčano ilimalo zasjenjeno mjesto.

ZUMBUL jeuočljivaproljetna cvjetnicajakogmirisa i raskošnih boja.Postojerane, srednje i kasne sorte Zumbuli će dugogo-

TULIPAN jeraskošna proljetna cvjetnica.Postojebezbrojne sorte i varijacije, od jednostavnih do mnogocvjetnih, s cvjetovima nalik ljiljanima i orhidejama.Boje su najrazličitije, sve osim zelene,

a postoje i višebojne sorte Naraste od 10 do 80 cm

Dakako,postoje i drugemnogobrojnevrste kojejeteško ovdje navesti i opisati.Prilikom uzgoja lukovičastogcvijećavažno jecvijetnakon cvatnjeodrezati kako

se ne bi razvijalosjeme i na taj način trošila hranjiva iz lukovice Po želji,lukovice nakon cvatnje možemo izvaditi iz zemljeili ih ostaviti na gredici više godina. Ako nemate vrt gdjebiste mogli posaditilukovičasto cvijeće, mo-

žete ga posaditi i u prikladne

lonce na balkonima ili terasama

Takvi rascvjetani i šareni lonci mogu biti vrlo dekorativni i na otvorenom

OBITELJ I DOM

Ludbreška

Piše:dipl.ing.StjepanKeglević

Iz ludbreškogpitomogkrajapunog plodnihoranica i kićenih goricaveć gotovošest stoljeća stalno svijetli i zrači PredragocjenaKrv Isusova u zlatnoj pokaznici Mnogi Hrvati katolici, naročito iz panonskogdijela

Hrvatske,znajuda je riječ o

Sveta nedjelja

čudesnom događaju.Naime,godine 1411 svećeniku u dvorskoj kapeli u Ludbregu, za vrijeme izgovaranjariječipretvorbe vina u krv Isusovu, u kaležu se stvorila prava ljudskakrv Bog je to učinio jerjesvećenik sumnjao u istinsku pretvorbukruha i vina u Tijelo i Krv Isusovu Ovajjetu krv u bočici skrivao sve do svoga

smrtnogačasa,kada jekonačno otkrio tajnukojajebila proslijeđena sv Stolici na ispitivanje. Nakon 102 godine, 14 travnja

1513. ondašnji sv Otac LEON X priznaoje i potvrdiosvojom Bulom čudesnu pojavuPresvete Krvi Isusove u srednjovjekovnoj tvrđavi Ludbregu i preporučio njenočašćenje.

NOVO NA TRŽIŠTU KRAIBURG

priznateod strane poljoprivrednogNjemačkog društva proizvoddugogodišnjihistraživanja načinjene su od visokokvalitetne gume s dodatnom zaštitom ne skližu se, otporne su, mekane i higijenske, lako se čiste,smanjuju opasnost od ozljeda, dugotraju

GENERALNI ZASTUPNIK ZA

HRVATSKU

.T.Z.P.KUPINEC 10452

ZDENČINA,Kupinec210

telefon: 01 84 50 54

Vlasnica LudbregagroficaEleonora BATIHYANY (č.Baćanji) početkom18. stoljeća dala jeu Augsburguizraditi prekrasnu zlatnu pokaznicu(latinski: monstranca). U tojpokaznici,koja se izlaže u ludbreškojžupnojcrkvi PresvetogaTrojstva, i danas stoji bočica s krvlju.

Toj svetojrelikvijipočastnije davao i molitve upućivaosamo pobožanpuk,nego se Hrvatski sabor 1739. zavjetovao u LudbregupodićiposebnuKapelu u čast Presvete Krvi Isusove,najvećegablagahrvatskogakraljevstva Tajjezavjet bio izvršen tek 1994.,nakon što je hrvatski narod konačno izborio samostalnu državu u kojojmože slobodno ispovijedativjerusvojih očeva

Svakogodišnjaposebnaproslava togčudesnogdogađajaodržava se u Ludbregu na prvu nedjelju u rujnu.Tajse dan na kajkavskom narječjunaziva “SVETA NEDELA". Na tu slavu čitavogakraja s veseljem smo išli imi Varaždinci, posebiceonda kada se oko 1937 otvorila nova pruga VaraždinKoprivnica. U dragojuspomeni ostale su nam molitve i pjesme, ali i onajhladno-slatki gvircpod hladovitim licitarskim šatorima punimmedenjaka,bebica,konjeka i srčeka sa špiglecom.Prijateljskeseljačkeobiteljinatjecale su se kojaće što boljimobjedom počastitisvojeproštenjarske goste

Danas jeproslavaSvete nedjelje | bilo čak oko 70 000 hodočasnika | nički i kulturni napredak i posa tri narasla na čak deset dana: | i posjetitelja. Dolaze župljani iz |većanježivotnogstandarda nisu dolaze hodočasnici iz Moslavine,|drugihžupapod svojimstjego-|nepovoljnoutjecali na proslavu Slavonije,Hrvatskogzagorja, pa | vima pa i u narodnim nošnjama | Svete nedjelje - nego naprotiv, iz Slovenije i Madžarske. Lani je|veselo i pobožnopjevajući. Teh- |povećali su je i uzvisili u vjer-

skom,kulturnom,športskom i turističkom smislu. Narod ni u dobru ni u zlu ne zaboravlja svoga dobrogaBoga.Skladna je suradnjaizmeđu crkvenih,svjetovnih i drugihorganizacija kako bi proslava Sv. nedjelje, bila što ljepša i kako bi se ljudima darovala duhovna i tjelesna dobra

Podroban program ovogodišnje proslave,kojaće trajati od 29. kolovoza do 7. rujna, ne možemo objaviti u našem listu,jersmo ovajčlanak morali dogotoviti do krajalipnja, a organizator proslave,Turistička zajednica Ludbreg,oko programa ima muke do zadnjegadana

ćenicima prikazatinjegovauzoritost kardinal dr FRANJO KUHARIĆ,s timeda će povorka iz prastarogcintora oko župne crkve krenuti u novo svetište prekoBednje,gdjeće se okupiti više tisuća vjernika.Jednogod dana proslave sv Misa će se održati u samojdvorskojbaroknoj kapeligdjese čudo bilo dogodilo, a slijedit će i procesija u župnucrkvu,gdjeće se moliti Getsemanska ura Prigode za sv Ispovjed i Pričest biti će stalne, kao i za pobožnostKrižnoga puta.

slavcu, kao i u nastupumodelara. Vodena športskanatjecanja održat će se na Dravi kod Hrženice, primjericedržavno juniorsko prvenstvo u kajaku i kajakkanuu. Bit će i jednorukometno poslijepodne.

Radio-klub organiziraMeđunarodno prvenstvo u amaterskoj radiogoniometriji.SvojprilogSv. nedjelji dat će i likovni umjetnici izložbamakamenih raspelaMiroslava ŽUPANIĆA, zatim lepoglavskečipke, a možda i djela Račkoga.

Upraviteljicagđa.AndrejaHORVAT bila jeljubazna i susretljiva, pa nam je okvirno priopćila o glavnimzbivanjimadesetodnevne proslave.Stogajojna tome najljepšezahvaljujemo. Evo što će se zbivati:

Središnjiduhovni događajje pontifikalna sv Misa 7. rujna u 11 sati kojuće s mnogim sve-

Od kulturnih događajaspomenimo koncert u kapeličetvero domaćih studenata pjevanjakoji studiraju u Zagrebu i u Beču, a vrhunac bi morao biti nastup slavnogbasa FranjePetrušanca, također domaćegasina Nastupit će i domaći KUD “Anka Ošpuh" s folklornim točkama, a nadaju se i dolasku međimurskih društava.

Športaši će se iskazati u natjecanjušportskihpilota“Fizir kup" u prekodravskomPribi-

Međutim,bez trgovineništaona je pokretačgospodarskog života, pa će se održati poznati Ludbreški sajam.Svi će ugostiteljiraditi neprekidno, a čitav gradićLudbregbit će ispunjen sveobuhvatnom pučkom svečanošću, s pjesmom,plesom,dobrim zalogajem,ljupkimvincem i pjenušavimpivom.

Pođite u Ludbregda učvrstite vjeru i da u prijateljskom druženjuzaboravite na brigesvakodnevne! m

Izhrvatskepovijesti

Diktatura i pogibija kralja Aleksandra

Karađorđevića

Piše:dipl.ing.StjepanKeglević

Kraljevmanifest

Strašno krvoproliće u beograd-

Aleksandru kao dokaz da je parlamentarnademokracija nemoćna i nesposobnavladati državom, te da on sam mora svu vlast uzeti u svojeruke. U tu je svrhu 6. siječnja1929 izdao poznati“Manifest" (proglas) iz skojskupštinidobro je došlo | kojegaizdvajamo ono najvažnije:

“ Nastupioječas kada između naroda i Kraljaviše ne možei ne smijebiti posrednika;

- Parlamentarizam,kojije bio ideal mojegnezaboravnog oca, počele su zaslijepljenepolitičke stranke zloupotrebljavati u toj

mjeri, da je postaosmetnja za | Uslijediloje,međutim,gorko svaki plodonosni rad u državi razočaranjejerje kralj i dalje Žalosnidogađaji i razdori u | nastavljao s velikosrpskom, cenNarodnojskupštinipokolebali su kod naroda vjeru u korist ove ustanove;

- Radi togasam riješio i rješavam, da ustav KraljevineSrba, Hrvata i Slovenaca od 28. lipnja 1921. prestanevažiti Narodna skupštinaizabrana 11 rujna 1927 raspušta se."

tralističkom vladavinom zabranivši sva društva kojasu nosila hrvatsko ime,hrvatski stijeg i hrvatske pjesme.Državu je nazvao Jugoslavijom i preudesio je u devet banovina,tako da je Hrvatsku umjetnopodijelio na Savsku i Primorsku banovinu Te su banovine imale minimalnu

samoupravu, a novčano su bile sasvim ovisne o beogradskom ministru financija.

Istogadana objavljen jei Zakon o kraljevskojvlasti i vrhovnoj državnojupraviprema kojemje kraljnositelj sve vlasti u zemlji. Kraljizdaje i proglašavazakone, postavljadržavne činovnike i dajevojnečinove. Kraljzapovijeda vojnom silom. Kraljeva osoba jeneprikosnovena.Kralju se ne može ništa u odgovornost staviti, niti može biti tužen. Sudska vlast u zemljiprovodi se uime kralja.Provedbu svega toga jamčiojeokrutni Zakon o zaštiti države. Kraljjeimenovao vladu na čelu s generalomPetrom Živkovićem.Ministar za poljoprivredu u tojvladi bio jeHrvat dr. Oto FRANGEŠ.

Posljedice diktature

400. Najtežegubitkepretrpjela je Komunistička partijaJugoslavije (KPJ).Navest ćemo imena nekih hrvatskih mučenika: dr. Milan ŠUFFLAY, seljakĐuka ILJANIĆ iz Bistre,omladinac Josip POROPAT, obrtnik BOŠNJAKOVIĆ iz Đakova,Obrad PAVLOVIĆ iz Bačke,IlijaPETRANOVIĆ iz Nove Gradiške,dvije osobe iz Omiša,petseljaka u Benkovcu Divimo se tim žrtvama i beskrajno smo im zahvalni!

Sve je to podrobnoopisano u knjizi“Hrvatska na mučilištu" dr. Rudolfa HORVATA.

Po cijeloj su državi četnici, oružnici,stražari i detektivi mučili i ubijalihrvatske rodoljube koji su se na razne načine, pa i paklenimstrojevima, dizali protiv diktature. Dr F. TUĐMAN u svojojknjizi“Hrvatska u monarhističkojJugoslaviji"procjenjuje da je u tome razdobljubilo uhićeno i u zatvorima zlostavljanooko 10.000 nacionalista i komunista, a ubijenonjihoko

Otpor diktaturi

Prvi i najžešćiotporpružiojeveć 7. veljače1929 odvjetnik dr Ante PAVELIĆ (rođen1889. u Ivan Planini)osnovavši Hrvatski oslobodilački pokretUSTAŠA kojije imao zadaću “da svim sredstvima, pa i oružanim ustankom, oslobodi ispodtuđinskog

Isprva su se naivni Hrvati iz Seljačkodemokratske koalicije veselili što jekraljukinuo mrski Vidovdanski ustav i krvavu skupštinu. Čak je dr V. MAČEK

izjavio: “S obzirom na mudrost njegovaveličanstva, nadam se da će nam uspjetiostvariti ideal hrvatskognaroda, da Hrvat bude gospodar u svojojslobodnoj Hrvatskoj..."

jarmaHrvatsku, da ona postane potpunosamostalna i nezavisna država na cijelomnarodnom i povijesnom=području."Nakon togproglasaPavelić jeveć 17 siječnja morao emigriratipreko Sušaka u Italiju. Već togasrpnja bio je u Beograduosuđen na smrt. Prvaci HSS-a dr Juraj KRNJEVIĆ i ing.AugustKOŠUTIĆ također su u kolovozu pobjegli na Zapad. Oni su upućivaliočajneapeleLiginaroda i zapadnimvelesilama, ali bez uspjeha,jersu zapadnjacima zbognjihovihvojnihinteresa bili potrebniJugoslavija i Aleksandar,

jekomtako da jevlast svakoga moglanadzirati kako glasuje, a naročito = državne = činovnike Oporbanijeizišla na izbore pa je glasovalo samo oko 50% upisanih glasača, čime se nijemogla doznati voljanaroda. Krivotvorenjeglasovabilo jesvagdašnja pojava.Jagmakarijerista za zastupničkimmjestimabila jevelika jersu donosila 9.000 dinara mjesečno. Za vrijemeizbora ustaše su na mnogo mjestapostavljalieksplozivnenaprave

bilo jetakvo da jenegdjenešto moralo puknuti.

Uspjeliatentat

Uz to je Jugoslavijupritisnula međunarodna poljoprivredna kriza, kao i srednjoeuropska novčana kriza, pa jebilo nezaposleno 35% radništva. Sve jeto prisililo

Aleksandra da 3 rujna1931 izda nametnuti ilioktroirani

USTAV

Nakon togajedonio novi izborni zakon kojijeosiguravaopobjedu jedinojstranci čijujelistu nosio general P Živković.Izbori su bili održani studenoga1931., i to ne putemkuglicanego javnimizri-

Novi ustav nastavio je velikosrpskuhegemoniju(prevlast) iskvarenebeogradskečaršije. To je bila skupinaobiteljipovezanih kapitalom, iz kojesu se uzimali kadrovi za najvišepoložaje.

Kako bi osiguraopodrškuZapada,Aleksandar je brodom “Dubrovnik" krenuo u Francusku i 8. listopada 1934. iskrcao se u luci Marseillesu. Tijekom vožnjeautomobilom u kojemje bio i ministar vanjskihposlova Louis BARTHOU (č.LujBartu), iz špaliragrađanaiskočio je član Makedonske terorističke organizacije(VMRO) Veličko DINITROV i pištoljemubio Aleksandra,ali i ministra Redarstvenici na konjimaposjekli su atentatora na samome mjestu.

Posmrtni ostaci Aleksandrovi u domovinu su doveženi željeznicom,uz velike počasti na mnogimpostajama do Beograda, te položeni u obiteljskuzadužbinu na Oplencu.Javna žalost trajala jedanima u cijelojdržavi.

Nezadovoljstvo jesamo raslo pa su sve oporbenestranke u Zagrebu,Ljubljani,Sarajevu i Novom Sadu proglašavalesvojezahtjeve za federalizacijomdržave, a najodlučniji su bili iz Hrvatske, nazvani ZAGREBAČKE PUNKTACIJE. Dr. V. Maček jebio osuđen na tri godinestrogog zatvora U travnju1934. pobunili su se seljaci u Sv. Križu Začretju pa ih jepreko50 bilo izmrcvareno po zatvorima. Općestanje

KiparIvan MEŠTROVIĆ tvrdi da mu jekraljpredodlazak u Francusku bio rekao da će odmah po povratkuudovoljiti hrvatskim zahtjevima. Ta dobra namjera, ako jepostojala, došla jeprekasno. m

Odgoj našihmališana

Razvoj glazbenog izražavanja

Piše: dipl.odgajateljZrinjka KeglevićStević

Mljekarski list

dobre volje,navodi nas na pjevušenje,zviždanje i gibanje u njenomritmu. Pjevušitimožemo pod tušem, na traktoru, na biciklu,radeći u vrtu

u kuhinji, 27

i slično. Glazba jedio našegabića i prati nas kroz sva naša životna razdoblja. Ona je dio odgoja i obrazovanja pa i dio romantične strane našegaživota.Prisutna je na svim obiteljskimokupljanjima, na našim svečanostima i kod svih važnih životnih događaja.Zato okružimo naše malene od najranijenjihovedobi glazbom i pružimo im mogućnost da u njojistinski uživaju!

Glazbene doživljajedjecimožemo osiguravatispontano i neplanirano, ali poželjnoje da u jednomdijeludana to činimo planirano.Valjadjecipružiti mogućnost za djelatnoslušanje glazbe, za pjevanje,ritmičko kretanje i plesanje,sviranje na glazbalima i za kreativno (stvaralačko)izražavanjeglazbom.

Kroz “druženje" s glazbomdijete razvija i obogaćujesmisao za estetsko (lijepo),razvijasvoju osobnost i vlastiti glazbeniukus.

Između 6 i 10 mjesecaveselit će se igri“ku-kuc" i osluškivanju tih riječi u trenutku kada se pojavi lice skrivene osobe Dječici te dobi također jezanimljivoprisloniti sat na uho i osluškivati njegovtiktak Kad počnehodati, sa 11-12 mjesecipočinje_i ritmičko kretanje uz glazbu. Dijetestaro 18-20 mjesecineizmjernoće se veseliti oponašanju glasovaživotinja i znat će koja se životinja kako glasa.Najčešći je onaj“vau-vau" ili “mu*. Između prve i treće godineživota dijete će silno uživati kad mu izgovarate brzalice i brojalice i igrate se njegovimprstićima uz ritmički govor Zato posjednitemališana u krilo,ljuljuškajte ga u ritmu, primjerice kao da jaši,milujte ga ili škakljajte dok mu govorite brojalice. To mu jakogodii pritom se razdraganosmije.

U tom pismupiše:

Ne volim te više.

Štipalica šti od mora do mora, Do zelenogjavora.

Javor padena tarabe, Tarabe se srušiše

I u more padoše.

Kiša pala na travicu, Mrav se skrio podgljivicu.

Poručujekiši mrav:

Padaj,kišo,svaki dan, Kupiosam kišobran.

Igreručicama i prstićima:

Kuham,kuham kašicu

Za dobru dječicu, Kuham,kuham kašicu

Za dobru (rećiime djeteta).

Evo nekoliko prijedloga za takve male igrice s vašim najmlađima:

Glazba može biti poticaj za raznolike kreativne izraze,primjerice za slikanje,ples,izmišljavanjemelodija i riječi - pjevušenjevlastitih pjesmica i sl No, najvažnije jeda dijete u glazbi uživa, da se osjećaradosno i ispunjeno.

Brzalice:

Na vrh brda vrba mrda.

Petar Petru petljuplete. Šašdeveterošaš, kako se razdeveterošašio

(govoriti više putate sve brže i brže.)

Jedna od glazbenihumješnostislušanje - razvija se od rođenja. I tek rođeno djetešcereagirat će na zvukove i slušat će glasove svojihnajbližih. Sa 3-6 mjeseci točno će prepoznavatimajčin glas i pratit će pogledomosobu kojučuje.Oko četvrtogmjeseca života početće se igratizvečkom, uživat će u njenom zvuku

Brojalice:

Eci,peci,pec, ti si mali zec, A jamala vjeverica, Eci peci, pec

Pliva patkaprekoSave, Nosi pismonavrh glave,

Stari palackruha prosi, Kažiprst ga doma nosi, Srednjakšuti pa se ljuti, Štoprstenjak sve izjeda, A malenom ništa neda!

(Dotičiteprstić po prstić, a na krajuoponašajteplakanje,jer mali prstićništa nijedobio.)

Možete prstomdirati djetetov dlan pa govoriti onu staru:

Križ,kraž,Matijaš,kajmi daš, pikec,lakec,počti dam!

- Djeca će se spontanoi razdraganoveseliti ovim igricama i tražiti “još“.Kako budu rasli, sve će više riječiznati i sami izgovarati. m

Mljekarski

Piše:dr. Ivo Belan

Vodič za zdravije srce

profesorStampferkaže: “Nismo sigurni, ali brzina smanjenja rizika vjerojatno se mjeriu mjesecima iličak u danima."

Pušenjepribližnoudvostručuje rizik od srčanih bolesti Pušenje ubijeviše ljudiputem srčanih bolesti negoli rak pluća.

Aspirinza bolesno srce

Hodanje je jednako dobro kaoi trčanje

Aspirin se pokazaokorisnim i djelotvornim kod bolesnika s nestabilnom anginompektoris, kao i kod onih koji su preboljeli srčani infarkt.

Donedavno su ljudimislili da niti jednatjelovježbakoja se ne sastoji od poskakivanja i trčanja neće pomoći srcu Ako niste trčali ili joggirali, niste ništa učinili.

Općenitoje preporučljivo da ti ljudiredovito uzimajuaspirin,dakako pod liječničkomkontrolom Smatra se da aspirinsprječavameđusobno sljepljivanje, to jestgomilanjekrvnih pločica i na taj način sprječavastvaranjekrvnog ugruškakojimože uzrokovati srčani udar.

Međutim,nijeviše tako. Danas znamo da i žustri, brzi hod može imati povoljanučinak na srce (premdase trčanjejošuvijek smatra boljim). Ono što jevažno jest to da hodanjeima dovoljan intenzitet (nešetnja s noge na nogu!) i da dovoljnodugotraje.

Treba trenirati najmanje 20 do 30 minuta,barem tri putatjedno.

Koristod ribeIribljeg ulja

Za sada nema valjanihdokaza kojibi preporučili da i zdravi ljudiuzimajuaspirin u svrhu prevencijeinfarkta Ta se primjenadanas istražuje, pa ćemo konačni odgovormožda imati za nekoliko godina.

Alkoholisrce Zaštićuje li uzimanjealkoholnih pićasrce ili su to samo puste želje?

Neke su studijeutvrdile da su ljudikojijedudosta ribe izloženi manjem riziku od srčanih oboljenja. Ta se tvrdnjajošuvijek istražuje. Riba i ribljeuljeutječu na krvne pločice(trombocite) da budu manjeljepljive jertada imajumanju sklonost da se gomilaju na jednomemjestu i da stvore krvni ugrušak.

Pušenje - važan faktor rizika

Većina dokaza potvrđuje da s prestankompušenjarizik od srčanih bolesti vrlo brzo opadai da se približavariziku kakav je prisutankod pušača.Engleski

dio jeda žene u klimakteriju koje uzimajuhormon estrogenimaju upolamanjirizik od srčanog infarkta nego one žene kojenisu uzimale objašnjenjeestrogen.Najvjerojatnije je djelovanjeestrogena na krvne masnoće. Žene kojeprimajuestrogenimaju u krvi veće koncentracijelipoproteinavisoke gustoće(HDL, “dobar kolesterol"), a manje koncentracijelipoproteina niske gustoće(LDL “loš kolesterol"onajkojizačepljujearterije). Jesu li rezultati te studije dovoljni da se ženama u dobi nakon menopauze preporuči estrogen?“Da,kaže prof.Colditz, mislim da koristi prevladavanju nad rizicima takve terapije".

Hrana za zdravo srce

Ako želite smanjitipovišenu razinu kolesterola u krvi,vrlo je važno da smanjite unos zasićenih masnoća u organizam.Jednostruko nezasićene masne kiseline (prisutne u maslinovom ulju) i višestruko nezasićene masne kiseline korisne su za srce i znatno mu pomažu.Već desetljećima se zna da višestruko nezasićene masnoće djelujutako da smanjuju koncentracijukolesterola u krvi.

“Većina studija i nadaljepodr- žava mišljenje da se umjerene količine alkohola mogu povezati sa smanjenimrizikom od srčanih oboljenja" - ističe prof.Stampfer.

Crna kava

Ljudičesto kažu da kava nije dobra za srce Međutim,postoji obiljedokaza da kod zdravog čovjekaumjerenekoličine kave (2do 3 šalice dnevno)nisu štetne za srce Dakako,potpunojedruga situacija kod konzumiranja većih količina kofeina

Svakako da svaka količina iznad umjerenihtajrizik povećava. Općenito,svaka je umjerenost razborita. No,onome tko ne voli alkohol iliga jednostavno ne pije ne preporuča se lačati se pića samo zato što jeto “medicina" koja smanjujerizik Postoje brojnidruginačini na kojese rizik može učiniti manjim.

Klimakterij isrce

Prof. Colditz ispitivao jei pratio skupinu od 120 000 žena Utvr-

Oprezno sa soljenjem

Sasvim jesigurno da osobe koje imajupovišenikrvni tlak moraju ograničiti unos soli u organizam. U mnogim će slučajevima već sama ta dijetalnamjeradovesti do određenogpada tlaka S obzirom na to da maši ljudi uzimajuviše soli nego što im jeto

doista potrebno,razboritost nalaže umjerenost.

Stresisrce

Sigurno ste već čuli da stres može biti štetan za srce No,znate li kojiosjećaji“lome? srce? Zabrinutost, strah i neprijateljstvo izgledada su u najbližoj vezi s povišenjemkrvnogtlaka Antistresne mjeresve se više primjenjuju u kardiologiji, i u prevenciji i u terapiji.Tehnike koje dovode do “opuštajućegodgovora organizma" su od temeljne važnosti. Ima ih mnogo, kao na primjer:meditacija,molitva,joga, različiti oblici tjelovježbe, itd. Preskakivanjesrčanog otkucaja

Većina ljudiveć jedoživjela da im srce ponekadpreskočijedan

otkucaj.Liječnici danas znajuda su, promjene u srčanom ritmu česte i da većini osoba kojeih osjetenijepotrebnoliječenje. Dakako,važno je da liječnik isključimogućeprisutnuozbiljnu poremetnju.

Obavitekontrolu!

smanjenjekolesterola u krvi A jedininačin da se to utvrdi jest da se obavi laboratorijskapretraga. Isto vrijedi i za one drugekoji će radijepripaziti na svaki zalogaj hrane nego da obujutenisice i da malo protrče.

Ilijekovimogu pomoći

Može li tjelovježbaneutralizirati učinke ishrane s puno masnoća? To često pitajuoni kojiće se radijeoznojitinego provoditi dijetu.Fizička aktivnost dobra je za srce, a može čak i povisiti koncentraciju“dobrogkolesterola" u krvi (HDL).To je, u redu, ali nijeobvezatno uvijektako. I poredsavjesne i redovite tjelovježbemože postojati visok stupanjateroskleroze kojazahtijeva

Dijeta, to jestposebnabriga o prehrani,uvijekje prva crta obrane protivvisoke razine kolesterola u krvi. No,ako ta mjera ne uspije,postojičitav niz lijekova za kojimaliječnik može posegnuti da snizi kolesterol. Nedavne studijepokazuju da se reduciranjemkolestrola mogu smanjiti masne naslage na unutarnjimstijenkamaarterijakoje sužavajulumen krvnih žila i opasno ugrožavajukrvotok.

AB) AGROBILO

43000 BJELOVAR, Osječka 104, Tel/fax 043/231-182

TRGOVINA SPECIJALIZIRANA ZA PRODAJU TRAKTORA, POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE, REZERVNIH DIJELOVA

Iznašegasortimanaizdvajamo

traktora Universal (kredit),ovlašteni distributerBjelovarskobilogorske županije e traktore “Tomo Vinković" * plugove,prskalice,sijačice, tanjurače,okretače sijena,rotokopačice, kose, prikolice, itd e program “LABINPROGRES"motokultivatori+ priključci * dijelovi za kose, okretače sijena * izbor guma za traktoreBarum + ležaji,filteri,remenje # kompletanasortiman rezervnih dijelova za “TOMO VINKOVIĆ", “ŠTORE",“UNIVERSAL",*FIAT", “LABINPROGRES",“ACME","LOMBARDINI"

Rezervnedijelovešaljemoputempošte

Poštovani čitateljiMljekarskog lista!

Nedavno jeiz tiska izašla knjiga dr StjepanaFELDHOFERA podnazivom“HRANIDBA GOVEDA", a u izdanjuHrvatskog mljekarskog društva

U namjeri da naše čitateljepobližeupoznamo sa sadržajem i tematikom ovog stručnogpriručnika, u nastavku objavljujemo Predgovorknjizi.

PREDGOVOR

Složeni želudac preživača ima veliku zapremninu, od čeganajvišeprostora zauzima burag.Stogagoveda samo za uzdržne potrebe i sitost troše velike količine krmiva S time u vezi govedarska proizvodnja može bitivrlo skupa ili jeftina, ovisno o kakvoći i cijeni utrošenih krmiva

Jeftina krmiva obično su ilošijekakvoće i teže probavljiva, ali se zahvaljujući probavnomsustavu preživača i mikrobnojprobavi u buraguvrlo dobro mogu iskorišćivati u hranidbi goveda. Iskorišćivanjem takvih krmiva, posebice iz vlastite poljodjelskeproizvodnje sijena,slame, kukuruzovine, kukuruzne silaže,ilisočnih i vlažnih krmiva (paše, travne silaže i drugihzelenih krmiva, repe, krumpira,pivskog ivoćnogkoma) ilimnogihdrugihkrmiva kojapreostaju iz poljodjelstva,prehrambene i alkoholne industrije,mogućejeputem hranidbe ostvarivati gospodarsku korist iz govedarskeproizvodnje.

Ipaktreba naglasiti da jevažno da osnovna krmiva budu što jeboljekakvoće, hranidbene vrijednosti i probavljivosti, jer to jeuvjet za postizanjenajviše proizvodnje. Krmni obroci općenitomoraju biti uravnoteženi, s hranidbenim sastoj- cima prema potrebamagoveda i prema razini proizvodnje. Stoga uz osnovna voluminozna krmiva najčešće treba dodavati i dopunskakrepkakrmiva i krmne smjese,energetske i bjelanče- vinaste sastojke visoke kakvoće, te mineralno-vitaminske dodatke s nutritivnim pripravcima, za boljeiskorišćivanjekrmiva i za višu proizvodnju. Pritom treba uvijekimati na umu da treba očuvati zdravlje i plodnost životinja, a krmiva ne smijuostavljati štetne rezidue u organizmu i tkivu životinja, niti se one smijuizlučivati mlijekom ili na bilo kojinačin onečišćavati okoliš Hranidba govedaje,dakle,važan čimbenik u govedarskojproizvodnji, posebice za zdravlje i plodnostživotinja i za ostvarenjegospodarskoginteresa iz proizvodnjemlijeka i mesa U knjizi

HRANIDBA GOVEDA nastojao sam dati cjelovitprikazhranidbene kakvoće krmiva koja su kod nas najčešće u uporabi, zatim hranidbenih potreba goveda u svim razdobljima rasta, reprodukcije i proizvodnje mesa i mlijeka, sastave krmnih obroka, potpunih i dopunskihkrmnih smjesa u različitim razdobljimaproizvodnjegoveda, te utjecajhranidbe na kakvoću mlijeka i mesa

KnjigaHRANIDBA GOVEDA stoga jezamišljena kao priručnik za sve stručnjake,tehnologe i stočare u govedarskojproizvodnji i proizvodnji stočne hrane, a djelomice i kao udžbenik za stjecanje novih znanja iz hranidbe goveda,jer se obrada temelji na znanstvenim dostignućima, iskustvu, tradiciji i našim gospodarskim mogućnostima.Najveće će mi zadovoljstvo biti ako se ostvare ta očekivanja i ako ovo djelobude makar i skroman doprinosrazvojugovedarskeproizvodnje i gospodarskom=probitku stočara

dr StjepanFeldhofer

HRVATSKO MLJEKARSKO DRUŠTVO ZAGREB - Ilica31/III

NARUDZBENICA

Ovime neopozivonaručujemo primjerakaknjige“HRANIDBA GOVEDA" autoradr.StjepanaFeldhofera,po cijeniod 150,00kuna.

Knjigumožete platiti:

1.Pouzećem

2.Uz narudžbenicuna žiroračunHMD: 30102-6785514

Vašim dobrim i skupim mlijekom?

x Prodajte radijevaše skupo i vrijednomlijeko mljekan, 2 štetaga je trošiti za telad.

xa nr

Za ishranu Vaše teladipostojisada na tržištumlijeko u prahu, pakirano u vrećepo 25 kg,pod nazivom Sano-Kabo i jednostavno se primjenjuje

Kabo se može davatiteladi Kabo poslije4.tjedna odmah poslijeporoda starostiteleta Već u Kolostrumu U 3 do 4 litrevode zagrijane na 50*C dodajte 400 200 grama Kabo otopiti u 2 litretopče vode (zagrijane na ||grama Kabo i tako napajajte telad dva puta dnevno!

50*C) inadodati 2 | kravljegmlijeka.Tuko dobijete 4 litre\| K tomu možete ponudititeletu sijena i smjese najboljegmlijeka za telad po obroku - napajajte 2 \|obogaćene Sano mineralnim dodatkom za telad,te puta dnevno vođu.

A cijena?

1 litraSanoKabo košta samo pola litrevašegmlijeka

Prednost primjene Kabo

dvostruka ušteda kravljegmlijeka otpoma i dobrorazvijena telad boljazarada od mlijeka - nadopunjava i zamjenjujepuno mlijekakao lijepa,vitalna i zdrava telad idealno mlijekoza telad manje proljeva boljiprirast,jertelad prijepočinjejestihranu za odrasle preživače,nema zaostajanja u razvoju priodbijanjuod mlijeka

L jednostavno

sa vodom zagrijanom

na 50*C umiješati a napajati sa napitkom na 38C (temperaturatijela) - takojednostavno !

LADA CAM POTPUNO

LRETAN, JER KLA ZAHVALJUJUĆI KABO MOGU PRODAVATISVOJE sg

Pitajtevašu \s&

(Ja mljekaruo p l p j Ratio krspan SanoKabo

Mjesto: Telefon:

Ako Vaš trgovac od kojeg S

hranu

u svojojponudi, te dudu i kantu za

ako on na Vaše traženje i ; preporukupočneprodavati

Sano proizvođe,dobijate jednuvreću Kabo besplatno.

(zRjaKo\/\:

mliječna zamjenica za hranidbu teladi