Mljekarski list 1-1998

telefoni:

033/721 513

722 707

721 168

721 212

721 352

724 507

VIROVITICA

PAŽNJA: PROIZVOĐAČI MLIJEKA!

Koristite VITREX-ov stroj za mužu krava VT-III jerje:

- garancijakvalitete

- najrasprostranjeniji u Hrvatskoj (oko25 000 kom)

- najpogodniji za minifarme do 10 krava

- Vitrex jediniproizvođačmuzilica u Hrvatskoj kod kojeg su osigurani originalnirezervni dijelovi i jedini ovlašteni serviser muzilica

- muzilica pokretanamonofaznim elektromotorom

- najpovoljniji po cijeni od 3.700,00 kuna u trgoviniVitrex-a ISKORISTITEPRILIKU-

Redakcijskikolegij:

dr StjepanBanožić

dr Ivo Belan ing.Mirna Božičević dipl.ing.StjepanBrlek dipl.ing.StjepanDeneš dr StjepanFeldhofer dr. Ivan Jakopović dipl.ing.StjepanKeglević prof. dr Zvonimir Štafa

Glavni i odgovorniurednik: dipl.ing.JurajČičmak

Redaktorica: dipl.ing.Vera Volarić

Tehnička urednica: ing.Mirna Božičević

Lektorica:

mr Alka Domić-Kunić

Crteži: dipl.ing.Nikola Božičević

Vlasnik I izdavač: Hrvatsko mljekarskodruštvo, Zagreb

Uprava i uredništvo: Zagreb,llica 31/III tel /fax:01/424-420

Cijena: 3,00 kn

Grafička priprema I tisak: Orbis d.d.,Ilica 65, Zagreb

djeteline

nastavak

Piše:prof.dr. Zvonimir Štafa

O značenju,botaničkim osobinama, tipovima,kakvoći i predusjevnojvrijednosti crvene djeteline pisanoje u prethodnim brojevimaMljekarskoglista (11i 12).Budućida jeproljetnasjetva blizu, a da bi se sve potrebite predradnje za kvalitetnu i uspješnu sjetvumogleizvršiti na vrijeme i kako treba, u ovom će brojubiti riječi o najvažnijim agrotehničkimzahvatima i mjerama kojih se valjapridržavati da bi sjetvauspjela s naglaskom na zahtjevecrvene djeteline.

Mjesto u plodoredu

ke U uvjetimapovišenevlage omogućenjerazvojbolestima.

Žitaricekojesu razvijenije iz površinskogslojatla izvlače veliku količinuvode,stvarajući u površinskomsloju“sušu" Ako još u proljećenastupisuho razdoblje sa sjevernimvjetrovima kojiosuše površinskisloj, u takvim uvjetimasjemedjetelina otežano,sporo i nejednolično niče Nicanjejeproduženo i nastavlja se u povoljnimuvjetima.

se osobitoodnosi na lucernu i crvenu djetelinu. U djetelištu se, osimspomenutoggomilajubolesti i štetnici kojinepovoljno utječu na rast i razvojvećine vrsta iz porodicemahunarki (lepirnjače).

Smatra se da se crvena djetelina u pravilu ne bismjelavratiti na istu površinu, nego tek nakon 4 do 5 godina.Zahvaljujućinovijim saznanjima iz kemije i mikrobiologije te primjenisuvremene agrotehnike(gnojidba),moguće jevraćanjecrvene djeteline na istu površinu već nakon 3 do 4 godine,naročito ako se crvena djetelinasije u djetelinskotrav-nojsmjesi(DTS)i ako se u međuvremenu na istu površinu ne sijudrugemahunarke

U našim uvjetima, crvena djetelina u čistojkulturi trajedvije godine, a u vrlo povoljnimuvjetima tri godine;odatle i naziv trećakinja. Ako se uzgaja u smjesama (DTS)s lucernom ivišegodišnjimtravama, u povoljnim uvjetimatraje i tri godine.Djetclinc,osimbijele,općenito ne podnoseponovljeniuzgoj, a naročito su netolerantne na vraćanjecrvene djeteline i lucerne

Žitarice u to vrijemebrže rastu, stvarajući veću masu lišća kojom zasjenjuju tek iznikle biljkedjetelina Stogajeu proljećedjeteline boljesijati u golotlo nego u nadusjevžitarica.

Obrada tlaza sjetvu djetelina

Djetelinetjerajukorijenjeduboko u tlo. Zato i osnovna obrada mora bitiduboka (30cm)za sve djeteline osim za bijele, a za lucernu joši dubljaili na 30 cm s podrivanjem.Vrijemeobrade i brojoranjaovise o predusjevu i o vremenu kada predusjevnapušta tlo. Ako jepredusjevokopavina kojakasno ujesennapuštatlo, tada jepotrebnoduboko oranje ujesen.

Najboljipredusjevi za crvenu djetelinu su oni usjevikojiostavljaju tlo prozračnim,plodnim, bez korova,dobre strukture To su uglavnomokopavinegnojene stajskim i mineralnim gnojem, osim okopavina iz porodice mahunarki

One nakon preoravanjaostavljajuveliku masu korijena i strni u tlu (Mljekarski list br. 12).Kada se ta masa razgrađuje, u tlu oslobađa specifičnekemijskespojeve kojinepovoljnoutječu na rast i razvojvećine mahunarki (lepirnjača), a nekim višegodišnjim mahunarkama omogućenoječak uzgajanje u ponovljenojsjetvi. To

Danas se djetelineopćenitorijetkousijavaju u žitarice, bilo omaške ilisijačicama, jerse novi kultivari žitarica uzgajaju u gustom sklopu, pa velikom masom lišća jakozasjenjuju tlo Zasjena općenitonepovoljnoutječe na rast i razvojkorijenadjeteline. U gustomsklopunadusjevastvaraju se posebniuvjetivlage i temperature (mikroklima)kojinepovoljno djeluju ina razvojčitavebilj-

Kod nas se djetelinenajčešćesiju izaozimihžitarica, u kasno ljetou drugojpolovicikolovoza ili početkomrujna. U to vrijeme nakon žetve žitarica u poljunema velikih poslova, pa jestogaupravo to vrijemepodesno za pripremu tla za sjetvu.Nakon žetve strnište treba odmah preorati(prašiti) da se korovi isprovociraju na nicanje i spriječiprekomjerno isušivanje tla evaporacijom. Početkom kolovoza tlo se duboko preore i ostavi da se slegne.

Tlo za sjetvutreba pripremiti plitko, ne dublje od 5 cm Tlo za sjetvutreba biti vrlo dobro usitnjeno,ali ne presitno, jerse na takvom tlu stvara pokorica. Tlo se za sjetvunajboljepripremi raznim sustavima oruđa s rotirajućimvaljkom,kojitlo vrlo dobro priprema za sjetvu,djelomice sabijasjetvenisloj i ravna ga Na tajse način najboljepripremisjetvenisloj u kojiće sijajčicapoložitisjeme.Dio tog sjemenaće posijati na predviđenu dubinu,jerjetlo dobro poravnato, što će se kasnije povoljnoodraziti na košnju i spremanjekrme, a bit će omogućena i niska i čista košnja,naročito ako usjevpolegne,tako priokretanju i skupljanjuostaci nepokošene krme neće smetati Dobro poravnata površinalakše se kosi na predviđenuvisinu, s neznatnim gubicima. U slučajuvisoke košnje,Štafajeutvrdio gubitke na nepokošenoj masi od 30 do 50% u prvom otkosu poleglelucerne

Nepokošenamasa stabljike nepovoljnodjeluje na trajanjedjetelina,naročito lucerne i crvene djeteline,uslijedčegamože doći do bržegpropadanja u vlažno doba godine(ujesen).

sav potrebandušik (3040kg/ha) dajuse u predsjetvenojpripremi tla

Prinosom od 10 g/hasijena crvena djetelina iz tla iznosi 60 kg P,O,,200-300 kgK,O,isto toliko CaO,te oko 60 kg MgO. To su velike količine hranjivakojedjetelina iznosi iz tla. Da bi se dobili visoki prinosi,usjevudjetelina treba osiguratipotrebitukoličinu hranjivakojase namire gnojidbom.

Ako gospodarstvo ne raspolaže mehanizacijomširokogzahvata s valjkom za pripremutla,površinu tla prijesjetvetreba povaljatilaganimkolutastim ili glatkim valjkom.Bolji se učinci postižu valjanjemtla kolutastim (cambridge)valjkom,jer on bolje kopiratlo od glatkogvaljka. Valjatitreba strukturna lakša tla, u suhim uvjetima.Prijesjetve, tlo se ne smijevaljati ako jevlažno, da se previše ne sabije,jersijačica neće moći posijatisjeme na predviđenudubinu

Gnojidba tla

Ako se gnojidbareducira iliako čak izostane,djetelina neće moći namiriti te količine hranjiva iz tla, a to će se odraziti u nižim prinosima i slabijojkakvoći krme (Mlj.list 12).

Ako nijegnojeno,djetelište će se brže prorijediti, jerće se dio biljakaiscrpsti i stradati od zime. Takva djetelištanajčešćetraju godinu i pol.

Prijeosnovne gnojidbetlo se gnoji s dvijetrećine fosfornih i kalijevihgnojiva.Preostala trećina fosfornih i kalijevihgnojiva i

U našim uvjetima tlo se najčešće gnojislijedećimkoličinama hranjiva: 100 do 120 kg/haP,O,,160 do 180 kgKO ili60 kgP,O,po

Psarjevodonje61,10380 Sv Ivan Zelina

tel./fax: (01)869-202

NUDIMO VAM POVOLJNO!

jednomk.j. i oko 90 kgK,O, a u predsjetvenojpripremignoji se sa 18 do 24 kg dušika po ki. Osnovna i predsjetvenagnojidba tla mogu se obaviti svim pojedinačnim ili kompleksnimgnojivima kojase na tržištu mogu nabaviti,kojima se približno namire spomenutenorme

Zato jeboljestajskignojizvesti podpredkulturu, da bi se izbjegle negativneposljedice(propadanje i prorjeđivanjedjetelišta već u prvojgodini).

Najbolji se rezultati postižugnojidbomtla kompostom.Gnojidba zrelim stajskimgnojemili kompostomima čitav niz pozitivnih učinaka na tlo,osim što se tako namirujupotrebitahranjiva. Prije osnovne obrade mogućaje gnojidbatla i gnojovkom.No, ako gnojovka ima puno nerazgrađeneorgansketvari,usprkos tome što se gnojivelikom količinom po jedinicipovršine mogućeje prorjeđivanjedjetelišta već u prvojgodini,slično kao i prilikomgnojidbe tla velikim količinama nezrelogstajskoggnoja.

Fosfor (P)i kalij(K) uz kalcij (Ca) povećavajukonkurentsku sposobnostdjetelina,povećavaju otpornost na niske temperature i ismrzavanje i na tajnačin produžujutrajanjedjetelišta.Stoga je neophodnodjetelištegnojiti fosfornim i kalijevimgnojivima uz osiguravanjekalcija i magnezija, a u posebnimslučajevima i mikroelementima (B,Zn, Mo, Co i dr.).Ako se kompleksnim gnojivima ne može osigurati kalcij, na kiselim tlima treba obaviti kalcifikaciju(vapnjenje).Kalcifikacija se može obaviti rasipanjemvapna u prahu,nekogdrugog sitnogmaterijala iz kamenoloma ili bilo kojimdrugimmaterijalima ilinuzproizvodima bogatimvapnom (kalijem).Velike količine vapna ne smiju se upotrijebitiodjednom,jermogu izazvati nuspojave kao što je primjericesmanjenouzimanjefosfora, a kalcij može na sebe vezati i neke mikroelemente te izazvati privremenudeficijenciju nekih mikroelemenata (Bi dr.). Ako se tlo kalcificira vapnom, to treba obaviti u više navrata, a ne odjednom uz dobro miješanje s tlom Osimšto se kalcifikacijom namirujupotrebe za kalcijem, popravlja se i čitav niz osobina tla.

Sjetva

Kod nas se u nekim krajevima dio djetelinejošuvijeksijeručno (omaške). Za sjetvuomaške potrebno je20 do 22 kgsjemena po hektaru,odnosno 11,5do 13 kg po kj.,ali spretni i iskusni sijači mogu posijatidjetelišteimanjom količinom sjemena i postići dobar sklopirasporedbiljaka. To se postiže ako se djetelinesiju unakrsno Polovica količine sjemena posije se u jednomsmjeru, a drugapolovica u suprotnom smjeruili,jošbolje,poprijeko na prvismjersjetve.Danas se djeteline najčešćesijužitnim sijačicama opremljenim za sjetvu sitnogsjemena. U uporabi su i posebnesijačice za sjetvudjetelina (Brilion, John Deer i dr.).

Pri osnivanjudjetelina, dio potrebitih hranjiva može se namiriti i gnojidbomstajskimgnojem,ali on mora biti vrlo zreo Izvoženjem u proljećeveće količine nezrelogstajskoggnoja s puno nerazgrađeneorgansketvari može izazvati neželjeneposljedice.

najpovoljnijimuvjetima za sjetvu, predviđenaspomenutakoličina sjemena za sjetvudjetelinesije se dobro podešenomsijačicom. Inače, u uvjetimadobrim za sjetvu sije se spomenutanorma uvećana za 50%,čak i do 75%,tako da uvećana norma iznosi 12 do 16 kg sjemena po hektaru,odnosno 810 (12)kg sjemenapo kj.U uvjetimanepovoljnim za sjetvu i u slabijepripremljeno tlo sije se norma uvećana čak i do 100% pa i više,kojaiznosi 16 do 20 kg sjemena po ha Nakon sjetve tlo treba povaljati da bi se uspostavilikapilaritet i vlaženje iz dubljihslojeva tla Valjati se ne smijevlažno tlo bez strukture,kojejei inače sklono stvaranjupokorice u proljetnoj sjetvi. U kasnoljetnojsjetvi, u drugojpolovicikolovoza,valjanje nakon sjetvemože se smatrati obvezatnim Tlo treba valjati kolutastim lakšimvaljkom,jeron boljekopirapovršinu tla i time utječe na jednoličnonicanje. Valjakdobro poravna tlo,što će se kasnijepozitivnoodraziti na lakšu i bržu košnju i sušenje, te smanjitigubitkeproizvedene mase, a krma neće biti onečišćena tlom pa neće izazvati fiziološke probavne poremetnje.

Ako se valjaprevlažno tlo sklono formiranjupokorice,pokorica se može pojačati ako nakon sjetve nastupisušno razdoblje. Tada će valjanjeimati negativanučinak, jertek isklijalebiljkeneće moći probitipokoricu, što će se odrezati na nicanje i na sklop.

Zahvaljujućipreciznimsijačicama, većina sjemena se može posijati na predviđenudubinu od 1 do 2 cm, a na suhim laganim tlima i do 3 cm

Njega usjeva

Prijesjetvepotrebnoje sjetvenom probomutvrditi jeli sijačica dobro podešena za sjetvupredviđene količine sjemena od oko 500 sjemenki po m?. Samo u

Ako se djeteline siju u golotlo, uz njihniču i korovi kojimogu prerasti, a u pojedinimslučajevima i potpunozasjeniti i uništiti usjev djeteline.Naročito se brzo razvijajukorovi kojitjeraju iz podanka ili ostatka korijena u kojemsu akumulirane velike re-

zerve hranjivihtvari Termofilni korovi brže rastu i razvijaju se od djetelina, pa ih mogu prerasti. To dolazi do izražaja ako se djetelina sijekasno u proljeće. U proljećedjeteline treba sijati što jemogućeranije, da se do nastupatoplogvremena dovoljno razviju,probiju tlo i onemoguće nicanjetermofilnih korova Djetelina i lucerna u nicanjupodnose temperature, u praviluniču u proljeće, pa nema opasnosti od ismrzavanja.

Ako se nakon sjetvekorovi pojavesoliterno (rijetko), mogu se košnjomzaustaviti, a neki čak i uništiti Međutim,ako se korovi pojave u gustomsklopu,potrebno ih jesuzbiti herbicidima Širokolisni korovi suzbijaju se “Basagranom"kada djetelinerazvi-

jajuprvipravitrolist Ako se zakasni s tretiranjem,herbicid će korovima(štir,loboda i dr.)oštetiti vegetacijski vrh,ali će oni ponovo potjerati s više grana iz pupova na stabljici. Korovi iz porodicetrava suzbijaju se herbicidima(Fusilate, Farga i dr.). To vrijedi i za divlji sirak,piriku,ljuljeve, kostrm i dr Ako jesijanaDTS,usjev se ne smijetretirati herbicidima, jerbi oni uništili itek iznikle trave Štavalj se u djetelištima vrlo dobro suzbija“Asuloxom?

su uvjeti za fiksacijudušika nepovoljni.KAN-om se u proljeće prihranjuju i DTS s povećanim udjelomtrava

Od ostalih mjeranjegeusjeva važno jenavodnjavanje,naročito u ljetnimmjesecima(srpanj, kolovoz), ako jetijekomlipnjapalo manjeoborina od prosjeka i ako jerasporedoborina nepovoljan, što jekod nas čest slučaj. Od bolesti treba štititisamo u slučajevimaizuzetnognapada bolesti, ali treba poštivatikarencu pesticida da se ne bi tretiralo u vrijemeskidanja, jer se u tom slučajuaktivne tvari pesticidaizlučujemlijekom.

Djeteline ne treba u proljećeprihranjivatidušikom,osobito ako jesjemeprijesjetveinokulirano Rhisobium bakterijama.PrihranjivatiKANom može se samo ono djetelištekojejesijano na jakokiselom i zbijenomtlu,gdje

U našim uvjetimavrlo jevažna i zaštita od štetnika kojimogu dovesti u pitanjeopstanakdjeteline. Naročito velike štete na - nastavak na str 9 -

SLIJE SVODU

SULA

PIONEER.

Zašto hranite telad

Vašim dobrim i skupim mlijekom?

# ro

Prodajte radijevaše skupo ivrijednomlijeko mljekari, A štetaga je trošiti za telad.

7? Za ishranu Vaše teladipostojisada na tržištumlijeko u prahu, Y pakirano u vrećepo 25 kg,pod nazivom Sano-Kabo i jednostavno se primjenjuje

Kabo se može davatiteladi Kabo poslije4.tjedna odmah poslijeporoda starostiteleta Već u Kolostrumu U 3 do 4 litre vode zagrijane na 50*C dodajte 400 200 grama Kabo otopiti u 2 litretopče vode (zagrijane na \|grama Kabo i tako napajajte telad dva puta dnevno! 50*C) i nadodati 2 1 kravljegmlijeka. Tako dobijete 4 litre(| K tomu možete ponudititeletu sijena i smjese najboljegmlijeka za telad po obroku - napajajte 2 ||obogaćene Sano mineralnim dodatkom za telad, te puta dnevno vodu

A cijena?

1 litraSanoKabo košta samo pola litrevašegmlijeka

Prednost primjene Kabo

dvostruka ušteda kravljegmlijeka otpora i dobro razvijenatelad boljazarada od mlijeka nadopunjavai zamjenjujepuno mlijekakao lijepa,vitalna i zdrava telad idealno mlijekoza telad manje proljeva boljiprirast,jerteladprijepočinjejestihranu za

LADA CAM POTPUNO odrasle preživače,nema zaostajanja u razvoju |zana diče) MOGU priodbijanjuodmlijeka

PRODAVATISVOJE ( jednostavno

sa vodom zagrijanom na50%Cumiješati a napajati sa e napitkom na 38"C (temperaturatijela) nd Tose IKA, - takojednostavno ! sE ri Pitajtevašu 5 VJ BEK

mANPi mljekaruo ti: BH om doog BA o ——.—— TAG a) rudžbu ho > Ž :

Telefon:

o

Mjesto:

[_|Ovime naručujemjednuvreću Kabo

Ako Vaš trgovac od kojeg

_4 jednuvreću Kabo besplatno.

[_]Trebam kantu za napajanje,pjenjač kupujete stočnu hranu još nema Kabo u svojojponudi, te dudu i kanru za mjerenje ako on na Vaše traženje i Želim da me posjetistručniak preporukupočneprodavali

L] tvrtke Sano e : avjetova nj a Sano proizvode,dobijate

NAGRADNA KRIŽALJKA

Priredio:ŽeljkoLovošević,dipl.ing.

Treba riješitikrižaljku isamo popunjenikuponposlati na sljedećuadresu HMD, Ilica 31/III,Zagreb do 5 ožujka1998

VODORAVNO: 1 Djelatnik u mlinu, vodeničar, 6 Pastuhova ženka, plodkinja kod konja, 11 Žestok,jak,papren, 12 Osvježavajući kiselkasti mliječninapitaksličan jogurtu, 14 Neodjeven, go, obnažen, 15 Jednako, isto,ravno, (turc ),17 Naziv ljubljanskeumjetničkegalerije, 18 Muslimanski naziv za kršćanina, 19 Autooznaka za Karlovac, 20 Naziv za pjevača šlagera,čijiglaspodsjeća na životinjskourlanje i zavijanje, 23 Grčko slovo,24 Znamenitost gradaPule, 26 Ravnica, ravnina, 28 Niz aktivnosti od uzgoja ribe i ribolova do iskorištavanja ulova i njegoveprerade u prehrambene i industrijske svrhe, 31. Srok, rima, 33 Rimskim brojkama: 1002, 34 Prvi čovjek na Zemlji po Bibliji, 36 Kineska mjera za težinu,37 Pučka riječ za čelično uže napravljeno od tanke spletene žice,39 Ime klarinetista Sossa,40 Autooznaka za Vukovar, 41 Vladari u starom Egiptu, 43 Uzvik dozivanja,44 Odgađanje, 45 Naiv bjelovarskemljekare

OKOMITO: 1 Proizvodnja i preradamlijeka u mliječne proizvode, 2 Čuvar šume, 3 Ime glumice Rine, 4 Inicijali književnikaAnte Kovačića, 5 Stari španjolskinovac, 6 Slikarski i ličilačkialat,7 Staroperzijski novac, 8 Naša naftna kompanija,9 Ime glumiceAntonelli,10 Znanost o poljoprivredi, 13 Bratstvo, pleme, rodbinstvo,(premagrčkom), 16 Naziv prve serijeruskih kozmičkih sondi za ispitivanjeMjeseca, 18 Domaća životinja, plodkinja kod goveda, 21 Naš otok na Jadranu, 22 Jedinični vektor u matematici,25, Stari naziv za Irsku,27 Najzdravije piće (H,O), 29. Gorko sredstvo za pobuđivanjeapetita, 30 Moderno spremište za žito, 32 Brod na jedra u zapadnomdijelu Sredozemnog mora, 35 Koraljni otok, 37 Ovogčasa, 38 Američka pticakukavica, 41 Talijanskiknjiževnik, dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost,Dario, 42 Kemijskiznak za iridij.

svim djetelištima mogu načiniti glodavci(miševi,voluharice, hrčci i dr.).Njihtreba prijezime suzbitizatrovanimmamcima.Prvog dana se začepesve rupe; slijedećegdana se provjerikojesu rupe otvorene i u njih se stavljaju mamci. Pritom treba paziti da se ne otruje i divljač.

Od agrotehničkihzahvata, za trajanjedjetelina važno jei vrijeme skidanjaposljednjihotkosa,jer ujesennakon košnje, a prije nastupahladnoće sve djeteline morajuformirati lisnu masu kojom se pokrijuvegetacijski vrh i glava korijena. Tom lisnom masom osim što se štite od hladnoće,djeteline jošasimiliraju i stvaraju određenu količinu lako topivih ugljikohidrata(šećera)kojisnižavajutočku smrzavanja.Ulas-

Štete od miševa na usjevu crvene djetelinetijekomljeta

kom u zimu,djetelinemoraju imati 12% više šećera u suhoj

Krepka krmiva iz

domaće proizvodnje za

hranidbu goveda

Piše: dr StjepanFeldhofer

Goveda morajudobivati velike količine krmiva kojaispunjavaju velik prostorburaga.Zapremnina buragakod odraslih goveda obično iznosi oko 26 do 30 1/100 kg tjelesne mase Probava u buragu temelji se na buragovim mikroorganizmimakojirazgrađuju mnoga teško probavljivacelulozna krmiva, te krmiva slabije hranidbene vrijednosti do osnovnih hranidbenih sastojakapotrebnih za život i proizvodnjupreživača. Hranidbene potrebepreživača treba što više zadovoljavati osnovnom voluminoznom krmom

u Posavini

tvari da bi moglesigurnoprezimiti. H

hranidbenih potreba za prirast, te za proizvodnju mesa i mlijeka, te mora biti što boljehranidbene kakvoće, ali što jeftinija.

S obzirom na to da se voluminozna krmiva ne mogu u cijeni teretiti visokim troškovima proizvodnje i prijevozagovedarska proizvodnja mora imati zemljišne površine i proizvodnju krme u blizini i na vlastitom gospodarstvu

Za proizvodnepotrebe(rast, plodnost i reprodukciju,proizvodnjumlijeka i mesa)nisu dovoljna samo voluminozna krmiva (paša,trava, travna i kukuruzna silaža, razna vlažna i sočna krmiva,sijeno i drugo), već goveda morajudobivati i određenu količinu krepkihkrmiva(koncentrata).

kojafiziološki odgovaramikrobnojprobavi u buragu, a ujedno zbogniže cijeneima veliku gospodarskuvrijednost.Osnovna voluminozna krma mora pokrivati sve uzdržne potrebeorganizma i po mogućnostišto više

Krepkakrmiva sadrže manjesirove vlaknine i vode,lakše su probavljiva i veće su hranidbene vrijednosti. Dajuse preživačima u manjimkoličinama, samo da se dopunehranidbene tvarikoje

nedostaju u osnovnim krmivima i da se postigne što viša proizvodnjamlijeka i mesa

rezanci,krumpir i sl.).No, ova krmiva s većim sadržajemvode višesluže kao osnovna voluminozna krmiva

Od krepkihkrmiva razlikuju se energetska i = bjelančevinasta krepkakrmiva,ovisno o većem sadržajulako probavljivihugljikohidrata (škroba i šećera) i masti kojidajuenergiju, ili o većem sadržajubjelančevina.Njimatreba dodati joši mineralno-vitaminske dodatke.

Energetska i bjelančevinasta krepka krmiva te mineralno-vitaminski dodacimogu se davati prema potrebamaživotinja i tehnologijihranidbepojedinačno posipani i pomiješani s ostalom krmom ili izmiješani u krmnim smjesama.

Od krepkihkrmiva najviše jeu uporabikukuruz kojisudjeluje u količini od oko 6070% u krmnim smjesama. To jeenergetsko krmivo koje se u većojkoličini daje govedimakao osnovno krmivo, ali i kao dopunskokrmivo. Kao dopunskokrmivo daje se u većoj količini uz krmiva s više bjelančevina kao što su to: paša,djetelinsko-travne smjese,leguminoze i slično, te u potpunimkrmnim smjesama.

Cijenakukuruza znatno utječe na troškove stočarske proizvodnjei na cijenustočarskih proizvoda na tržištu,jerobuhvaća troškove uroda (sjetve,obrade i berbe),sušenja,skladištenja, prijevozate troškove mljevenja i miješanja u krmne smjese.Uvijek ostajeotvoreno pitanjekakvoće i hranidbene vrijednostikupljenog kukuruza,posebicenakon što je izmiješan_ u gotovimkrmnim smjesama.Kukuruz je najčešće bio uzrokom čestim kriznim razdobljima u stočarskojproizvodnji zbognestašice (čestoneopravdano izazvane), loše kakvoće (plijesni), što je znalo uzrokovati mnoga oboljenjaživotinja, te zbogvisoke cijenekukuruza Veliku prednostimajugospodarstva s dovoljnovlastitog kukuruza, ili kojaimajumogućnost otkupadobrogkukuruza u bližoj okolini.

osušene kao sijenoili u krmnim smjesamasamljevene kao brašno Zatim se dajusjemenkeuljarica i zrnjemahunarki (suncokreta,uljanerepice,soje,boba, graha,graška,lupine,grahorice i sl.).Zrnjemahunarki često sadrži neke antinutritivne i toksične tvari (alkaloide,glikozide, tanine,antifermente i sl.),zbog čegase morajutermički obraditi (kuhanjemili pečenjem).Sirove se mogu davati samo u manjoj količini, a više kuhane,prženeili obrađene kao uljanesačme ili pogače.

Goveda s niskomproizvodnjom mogu dobivati dovoljnobjelančevina iz osnovne krme uz dodatak sijenadjeteline ililucerne, posija ilistočnogbrašna,pivskog kvasca ilitropa,BENURALA S, ureje i drugihspojevanebjelančevinastogdušika (NPNspoje- va).No, telad,krave i junad s visokomproizvodnjommlijeka i mesa morajudobivati bjelančevinasta krmiva s većimpostotkom bjelančevina i biološki kvalitetnim aminokiselinama (sačme uljanerepice,suncokreta,soje i sl.).

S obzirom na to da jekukuruz krmivo koje se najviše i na razne načine koristi u govedarskoj proizvodnji(svježezeleno,silirano iliosušeno, kao kukuruzno zrno, klipilicijelastabljika), dobro je da gospodarstva s govedarskom proizvodnjomimajusvojuvlastitu proizvodnjukukuruza Preživačima se mogu davati i bijeležitarice (pšenica,ječami dr.), ali samo gruboprekrupljene i u manjimkoličinama, jermogu uzrokovati pojavenadma (timpanije).

Kao energetskokrmivomogu služiti i razne masti i ulja(manje kod preživača), zatim korjenasta i gomoljastakrmiva kojasadrže više škroba i šećera (repa,repini

S obzirom na visoke troškove sušenja i prijevoza, treba mijenjati i način uporabekukuruza u stočarskojproizvodnji i treba ga u većojkoličini trošiti zelenogili sirovog(siliranog).Česti su i velikitroškovi mljevenjaimiješanja kukuruza s drugimsirovinama u krmne smjese.Stogamnogigospodarisami nabavljajustrojeve za mljevenje i miješanjekrmnih smjesa,što je vrlo isplativo za veća gospodarstva s većim brojem stoke,ili ako se u krmne smjese.morajuizmiješati neke drugesirovine kojeu krmne smjesedolaze u manjempostotku,kao što su to bjelančevine i mineralnovitaminski dodaci Bjelančevinasta_krmiva obično sadrže više od 10% sirovih bjelančevina u suhojtvari. Od zelenih krmiva to su leguminoze (djetelina,lucerna)kojese daju

Mineralno-vitaminske dodatke također treba gotovouvijekdodavati u krmne obroke,jerpojedinakrmiva sadrže vrlo različite količine minerala i vitamina, često nedovoljne za potrebeživotinja. - Mineralno-vitaminski dodaci obično se dodaju u količini od 0,5do 2,5%u krmnim smjesamaili kao dopunska krmiva. Od vitamina treba najviše pripaziti na količine vitaminaA,Di E,a od minerala na kalcij,fosfor,natrij imagnezij.

U hranidbi krava visokemliječnosti i reprodukcijeposebnupozornost treba posvetitimineralno-vitaminskim dodacima,jeri manjinedostaci mogu znatno smanjitiproizvodnju, a naročito

loše mogu djelovati na plodnost životinja.

Mnogo vitamina sadrže zelena krmiva,paša i livadna trava, a boravak na suncu potičepretvorbu provitamina i stvaranjevitamina D u organizmuživotinja.Ipak, neovisno o vitaminima u osnovnim krmivima,posebicaako se krave visoke proizvodnjepretežito drže u stajama, s dopunskim krmivima obvezatno treba dodavati vitamine A,DiE Vitamini B skupinevećinom se stvaraju u buragupreživačadjelovanjemburagovihmikroorganizama, pa nema potrebeposebno ih davati preživačima. Izuzetak je telad kojajošnema razvijenemikroorganizme u buragu i s dopunskimkrmivima mora dobivati sve vitamine

Minerali se u različitim količinama nalaze u osnovnimkrmivima,što ovisi o vrsti krmiva, zemljištuignojidbi.Posebice paša i zelena trava mogu imati dovoljnominerala za osnovne potrebeživotinja, ali u visokoj proizvodnji treba obvezatno s dopunskimkrmivima dodavati minerale,poglavitokalcij,fosfor, magnezij imnoge druge.

dodatak u obliku kalcijevakarbonata (vapnenca).

Fosfora običnonedostaje u sijenu i suhim voluminoznim krmivima, a često i u zelenojtravi s nekih slabo gnojenihzemljišta. Fosfor u većojkoličinisadrže oljuštenidijelovižitarica (posije i stočna bražna), što često zadovoljavagovedaslabe proizvodnje. No,fosfor obično treba dodavati u dopunskimkrmnimsmjesama kao mineralnidodatak FOSFONAL ili kao spojevenatrijevih, kalcijevih i sličnih fosfata.

Od krmiva iz vlastite proizvodnje mnogo kalcija ima djetelina i lucerna kojese mogu davati kao zeleno krmivo,osušene u sijeno ilisamljevene u brašno s krmnim smjesama.Kalcijaobično nedostaje u krmivima kojase sastoje pretežito od žitarica i uljanih sačmi,dakle u većini krepkihkrmiva. Stogakalcijtreba dodavati u krepkakrmiva kao mineralni AB)

Na suvremenom gospodarstvu s većim brojemkrava i junadi,gdje se proizvodi veći dio vlastitih krmiva (naročitokukuruza),treba poticati i svimtehnološkim mjerama te dobrom hranidbom nastojatipostićinajvišuproizvod-

43000 BJELOVAR, Osječka 104, Tel/fax 043/231-182 TRGOVINA SPECIJALIZIRANA ZA PRODAJU TRAKTORA, POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE, REZERVNIH DIJELOVA

Iznašegasortimanaizdvajamo

e traktore Universal(kredit),ovlašteni distributerBjelovarskožupanijebilogorske e traktore "TomoVinković“ e plugove,prskalice,sijačice,tanjurače, okretačesijena,rotokopačice,kose, prikolice,itd. e program"LABINPROGRES" - motokultivatori + priključci e dijelovi za kose,okretačesijena e izborgumaza traktore Barum - ležaji,filteri,remenje e kompletanasortimanrezervnihdijelova za "TOMOVINKOVIĆ“,"ŠTORE“,"UNIVERSAL","FIAT","LABINPROGRES“,"ACME",

"LOMBARDINI"

so risa

nju.To jemogućesamo dodavanjemdopunskihsirovina i krmiva kojenedostaju u hranidbenom obroku.

gotovihkrmnih smjesado tvornica i miješaonicastočne hrane, odnosno do stočarskih objekata.

Stogai uz vlastitu proizvodnju krme uvijek će biti potrebno kupovati i neka krmiva ili sirovine kojesadrže hranjivetvari koje nedostaju u krmivima, a potrebne su za dobru plodnost i proizvodnjuživotinja. To su većinom bjelančevine_imineralno-vitaminski dodaci

Sve dodatke koji se posebnododajuu krmiva treba dobro izmiješati s ostalim krmivima iz hranidbenogobroka ili smjese, najčešće s kukuruznom prekrupom i drugimžitaricama. U tu svrhu dobro jena gospodarstvu imati manjimlin (čekičar) i miješalicu za miješanjeprekrupe s brašnastim i praškastimdodacima To će uštedjeti veće troškove za mljevenjekukuruza i drugih sirovina kojegospodarveć ima na vlastitom posjedu, te troškove miješanja i prijevozasirovina i

.Veterinarstvo "20

U govedarskojproizvodnji sastavi dopunskihkrmnih smjesanisu tako složeni i mogu se bez teškoća izmiješati. Veće teškoće nastajuzbognepoznavanjakemijskog sastava i hranidbene kakvoće osnovnih voluminoznihkrmivakoja se često uvelike međusobno razlikuju, ovisno o vrsti i sorti krmiva,zemljištu i gnojidbi,klimatskim i meteorološkim prilikama.

Također je potrebnopoznavati hranidbene potrebeživotinja ovisno o dobi,visini proizvodnje i razdobljimareprodukcije. Danas su poznati i često se objavljuju (iu našem “Mljekarskom listu")sastavi hranidbenihobroka i krmnih smjesa za pojedine životinje u različitim razdobljima proizvodnje i reprodukcije. Mnogo se pišei na predavanjima često govori o vrstama i hranidbenojvrijednostikrmiva. U izdanjuHrvatskogmljekarskog dru-

štva tiskanaje i knjigaHRANIDBA GOVEDA (autora dr S Feldhofera)kojasadrži mnoge upute o kakvoći krmiva, o sastavu krmnih obroka i o hranidbenim potrebamagoveda. Ako se stočar pridržava svih tih uputa,kao i u posebnimprilikama savjetastručnjaka, uz nabavu i korištenjeodgovarajuće tehnike (mlin,miješalica, mikserprikolica i slično),mogućejeu velikojkoličini iskorišćivati vla“ stita krmiva proizvedena na gospodarstvu, a s manjimdodatkom kupljenihhranjivihsastojaka, posebice bjelančevinastih sirovina i mineralnovitaminskih dodataka,mogućejenačiniti odgovarajućedopunskekrmne smjese. Tako načinjenikrmni obroci, s odgovarajućomtehnologijom hranidbe i držanjagoveda,očitovat će se visokom proizvodnjom, dobrimzdravljem i plodnošćuživotinja, a davat će i dobre gospodarske rezultate i vosok dohodak

Plodnost i jalovost

domaćeg simentalca

Piše:DragutinPremzl,dipl. veterinar

Zlatna pravilaplodnosti su:

Boljiživotni standard (kakvoća) stočara ovisi o količini dobivenih stočnih proizvoda(mlijeka i teladi).Količina stočarskih proizvoda ovisi o plodnostikrava,jer i najboljajalovamljekuljapostaje kravom za klanje. Iz tih dviju premisa(pretpostavki)proizlazi zaključak da boljiživotni standard stočara ovisi o plodnosti krava.

- da krava godišnjeoteli jedno zdravo tele, - da servisno razdoblje,t.j.vrijeme od telenja do ponovnog začeća,nijedulje od 100 dana, - da za oplodnjubude potrebno najviše1,5osjemenjivanja, - da od prvog osjemenjivanja ostane najmanje60% oplođenih krava, - da izlučivanjeuslijedneplodnosti iz uzgoja ne prelazi10%.

Ako od 365 dana odbijemodužinu bređosti krava (270do 300 dana),međubremeno razdoblje, tj.vrijeme od telenja do ponovne oplodnje(servisnorazdoblje) može biti 65 do 95 dana. U zapadnim se zemljamasmatra da su krave koje imaju dulje servisno razdoblje od 100 dana “povremenoneplodne". Kao posljedicaproduženogmeđubremenog razdoblja(servisnograzdoblja) te nekoliko propuštenihspolnih ciklusa bez oplodnje,stočari trpegospodarskeštete usliljed smanjenjamljeka i teladi Točno jeizračunato da krave za jedan propuštenispolniciklus od 21 dan,kod godišnjeproizvodnje mlijeka na svakih 1000 kg gube 6,5%odnosno 65 kgmlijeka i 2,3 kgteleta

Tijekom1996. pod kontrolom Hrvatskogstočarskogselekcijskogcentra (HSSC)nalazilo se 10 156 krava domaćegsimentalca:

mogu izazvati vidljiveznakove bolesti, ali mnogo češće u životinjamauzrokujuskrivena (latentna)oboljenjakoja se očituju kao neplodnost(lošegnojenje,

Brojkrava oplođenih do 100 dana iznosio je5.494 ili54%,dok jekrava od 101. do preko151 dana bilo 4 662 ili 46%, te se smatrajupovremeno neplodnima Od 2 064 krave sa servisnim razdobljem od preko151 dan,iz uzgojauslijedneplodnosti treba izlučiti 10%,a 90% ih jeoplođeno u slijedećemspolnomciklusu sa 171 danom. Uslijedpovremene neplodnosti kod 46% krava nastali su gubici na mlijeku od 1,197.000kg,a oteljeno je620 teladi manje.

UZROCI NEPLODNOSTI

zakašnjelaovulacija, rana smrt zametka,preganjanje,potrebna su česta osjemenjivanja).

Prilikom pojavejalovosti u stadu u visini od 20-30 i više posto, treba poduzeti niz mjerate poboljšatismještaj,higijenu,održanje,hranidbu i općezdravstveno stanje,isključivši sve nepovoljne činitelje. Samo zdrave životinje su i plodne, a one sa skrivenim, supkliničkimoboljenjima, teško ostajusteonima. Uzroke neplodnosti teško jeotkriti, a u svakom gospodarstvu oni su drugačiji.

A) Mikroklimatskiuvjeti u staji: zimi hladnoća,ljetivrućina, zagušljivost u staji od pare amonijaka i sumporovodika,vlažnost

B)Uvjetidržanja:

nagomilavanje stoke svih vrsta, psihičko i fizičko zlostavljanje, neugodnaležišta, muhe.

C) Zdravstvene poremetnje: probavnesmetnje,razna trovanja,metiljavost,infekcije vimena, spolnihorgana i papaka

U zapadnimzemljama(Njemačka,Austrija i druge)farmeri sklapajuugovore sa stručnjacima kojise potom brinu za cjelokupnureprodukciju(razmnožavanje) i odgovorni su za plodnost krava. Veterinari ne dolaze na pozivvlasnika liječitijalovustoku,već se brinu da do neplodnosti uopćene dođe Savjetuju vlasnike stoke oko držanja, hranidbe krava i higijene, a sami dolaze u određene dane (zato je potrebnoračunalo).

D) Hranidbeni uvjeti: nedostatak ili suvišak energije, proteina,vitamina,minerala, pokvarena hrana

Sve nepravilnosti,greške i uzroci jalovostipodA,B,C i D,remete spolnudjelatnostkrave. Spolne funkcije i rađanjejednajeod najosjetljivijihdjelatnosti, pa ovdje krava najprijezakaže Neplodnost jeindikator (pokazatelj) da postojenepovoljničiniteljikoji

Prvo kritično (osjetljivo) razdobljeje samo telenje,kojetreba obaviti na higijenski način Treba kravi opratistidnicu, rep i vime, te dezinficirati ruke da se u maternicu nebi unijelerazne bakterijekojemogu izazvati katare i upale.Treba provestipreventivu (predobranu)protivzaostajanja posteljice.

Drugokritično razdoblje za pojavujalovosti jedoba puerperija

(babinja)kojetreba kontrolirati da se ne bi produžilo.Puerperij trajedo mjesecdana i za to vrijemedolazi do >involucije (uvlačenja)maternice kojase sa 9 kgtežine smanji na 1 kgtežine Važno je da se involucija maternice ne razvuče, a to se dogodi nakon teških telenja.Maternica tada omlohavi, u njoj se nakupljajuzaostala krv i sekret, te uz bakterijenastajukatari i upale maternice,produljenjepuerperija i jalovost.Poremetnjepuerperijamogu biti sa ili bez zdravstvenih poremetnji, tako da za stočara prolazeneprimijećene U to vrijemebabinjakrave ne mogu konzumirati (pojesti) toliko hrane kolikojepotrebno za nagluproizvodnjumlijeka, pa se maternicaomlohavi uslijedhranidbe manjkave na energiji, vitaminima i mineralima Prvih 6 dana nakon telenja, u fazi rekonvalescencije(oporavka), kravama se po voljidajenajbolje sijeno,prvog dana pola kg pšeničnihposija u napoju, a do 6 dana 3 kg posija. Od 7. dana počinjeuvod u laktaciju(mliječnost) i krava se privikava na sve veće količinehrane i na raznovrsnijuhranu. Zimi se daje 6 kg sijena od lucerne i svakog trećegdana povećava se količina kukuruzne silaže od 5 kg do 25 kg.Dajese smjesa od 4 do 9 kgsa 13% sirovogprobavljivogproteina,te svakako vitaminsko-mineralni dodatak i sol Ljeti se daje 5 kglivadnogsijena i zelene lucerne,povisuje se sa 15 na 30 kg,smjese sa 3 na 5 kg,povisi se i kukuruza sa 1 kg na 5 kg,mineralnogdodatka i soli, a ako se krave hrane u stajidodaje se vitamin D. Tako se hrani do 21. dana Tada počinjepostupak avansiranja:svakogtrećegdana daje se 1 kgmliječnesmjese, i to tako dugodok se povećavamliječnost.

Nakon telenjakrave potroševiše energije nego što hranom prime energetskih tvari Do izbalansiranja(izravnanja)energijetrebalo bi doći za 40-80 dana,alikod naših krava izravnavanje često uslijedi kasnije,uslijedneodgovarajuće hranidbe. Stoga se krave kasnije gone i kasnijedovode na osje-

menjivanja. Tako je u 1996. godini na umjetnoosjemenjivanje nakon 150 dana dovedeno 20,3%krava. Jalovost se smatra nekom vrstom gladi.Valjamisliti na budućnost, jerje12. VII. 1987.,dakle prije 10 godina u Zagreburođen PETMILIJARDITI stanovnik Zemlje, a predviđa se da će 2030

Neposredno pred

telenje

Piše: dr StjepanBanožić

godinena Zemljibiti 10 MILIJARDI ljudi,dakledvostruko više,jerživimo u doba demografskeeksplozije.Pitanje jehoće li sukladno brojuljudiporasti i proizvodnja hrane I Hrvatska bi morala dati svojdoprinosborbi protivgladi,povećanjemproizvodnjemlijeka i mesa m

tinjaje počelanalijevati. Neposrednoprijetelenja vime krava je nabreklo i puno kolstruma (mljeziva), a sise strše ustranu. Vime prijetelenjapokatkad veoma natekne. Ako krava nijepresušila prijetelenja,opisanepromjenena vimenu slabo su izražene ili ih uopćenema Kod ovaca i koza promjene na vimenu jedanake su onima kod krava.

Kod svih bređih životinja, neposredno prijeporodaotiče,povećava se stidnica i izdužuje se, a pokatkad se otok stidnice proširuje i na okolicu Dan - dva prije telenja iz stidnice se cijedistaklasta,hladetinasta sluz kojau debelim tracima visi iz donjeg dijelastidnice. Ta sluz potječe od sluznogčepagrljkamaternice koji se počinjeotapati.

Potkrajbređosti organizambređe ženke u cjelini se priprema za porod.Promjene na spolnim organimaimajuzadaću olakšati prolazplodakroz porođajne putove,dok promjene na mliječnoj žlijezdiimajuzadaću osigurati prehranumladunčadi neposredno nakon poroda - na njima se 23 tjednaprijeporodapojavljuju znakoviskorogporoda.Životinji prijeporodatreba obratiti posebnu pozornost, pa će nastale promjeneposlužiti kao smjernica za zaključivanje o približnom datumu poroda.

Kod krave se potkrajbređosti pokrajkorijenarepa obostrano uočavajudvijeudubine veličine šake,nastale uslijedomekšanja širokih _materničnih ligamenta. Repjenenormalno pokretan, ali ta jepokretnostpasivna.

Tijekomdrugepolovicebređosti povećava se mliječnažlijezda; to je naročito istaknuto kod životinjakojesu prviputzabređale.

Kod krava i koza kojesu normalno presušile vime jemalo i uvelo, a kojih8-14 dana prije porodanaglose povećai nabubri. U narodu se kaže: živo-

Desetak dana prijeporodakrava se premješta u porodilište. Kravu predtelenjetreba držati čistom, da se prilikomtelenjalakše opere, a ne da se tek tada skida staro i skoreno blato, za što treba dostavremena kojegprilikom telenja nema dovoljno.

Za porodtreba pripremiti sve što jepotrebnoili što bi moglobiti potrebno, a ne tražiti i pripremati kod samog telenja.Potreban priborsastoji se od porodiljskihkonopacaioblihštapova od tvrdogdrveta,jodneotopine i dezinfekcijskogsredstva,zatim od sluzavih sredstava (mukozin, sluz lanenogsjemena,pribor za njegupupka).

Kravu predporodtreba stano nadzirati, da bi jojse moglo pomoći na vrijeme. m

Gangrenozni mastitis

i koza

ovaca

Piše: dr StjepanBanožić

Ta se bolest očitujegnojnom upalomi propadanjemvimena. Bolest jerasprostranjena po Sredozemlju,Engleskoj i Novom Zelandu, a posljedice su uginuće životinje ilipropadanjepolovice ili cijelogvimena,tako da ovca mora biti izlučena iz uzgoja.

Uzročnik bolesti jeMicrococcus pyogenes var aurcus, dosta otpo-

ran prema okolini i jakozloćudan,jerveć u malim količinama uzrokujegangrenoznu upaluvimena

Zivotinje se zaraze od bolesnih životinja i kliconoša, zatim putem iscjetka iz vimena i preko propalihdijelovavimena Osim toga,mogu se zaraziti prekozaražene steljeidrugihpredmeta u staji.Bolest širi i janjadsisanjem više ovaca, osobito starija, kad zubimaozljeđuje kožu sise Uzročnik bolesti u organizam ulazi kroz povrede na koži sisa i vimena te kroz sisni otvor

Boelst se češće pojavljuje u kišnim godinama. Od nječešće obolijevaju ovce u prvojlaktaciji, ali i mliječnije ovce i koze, a nikada one koje su zasušile.

Inkubacija jeveoma kratka - do 24 sata Bolest se pojavljuje u akutnom,subakutnom i kroničnom obliku, uz znakove trovanja. Kod oboljelihživotinjaočituju se opći i lokalni znakovi bolesti U akutnom obliku,bolest se naglo pojavi,općestanjejeveoma poremećeno,životinjastojiukočenih i raširenih stražnjih nogu, neveselaje,ne jedenitipreživa, temperaturajojse diže do 41*C, ubrzano jebilo i disanje - životinjapružasliku teškogbolesnika. Pokatkad se iz očijucijedi gnojnatekućina, a sluznice su zacrvenjene.Znatne su promjene na vimenu - cijelovime ilinjegova polovicacrveno je i veoma otečeno u početkubolesti (kasnijepoprimaplavoljubičastuboju), na dodir jebolno i veoma toplo. Oteklina se proširuje i na okolinu vimena, te ovca ubrzo ugiba,(za 2-5 dana). U početku se iz vimena može izdojiticrvenkast sadržaj,kojiubrzo nestaje.Tijekom bolesti oteknu prvo limfni čvoro-

vi iznad vimena, a zatim slabinski i preposnki.Pokatkad se na koži vimena vide gnojnažarišta U subakutnom obliku, oko četvrtogdana bolesti,proces na vimenu počinje se smirivati, a opće stanjepoboljšavati.Upalniproces na vimenu ograniči se na manjepodručje ilina jednustranu vimena,stvori se krasta koja s vremenom otpadne, a rana nakon duljegvremena zaraste Ako

životinjanijeuginula za akutne faze,bolest trajeviše tjedana, pa i mjeseci.

Dijagnoza se postavljabakteriološkom pretragomsekreta vimena ilisadržajemsamog vimena. Bolest se liječipenicilinomilisulfonamidima,koji se dajuinjekcijama i lokalno u sisu Ako se liječenjepočneprvoga dana,može se izliječiti 50% bolesnih, ali ako liječenjezakasni, ovca se

obično spasi, ali polovicavimena ilicijelovima propadne. Čim se bolest pojavi,treba odvojitibolesne od zdravih životinja i provestitemeljitudezinfekciju nastambi,opreme istajskogpribora kojijebio u dodiru s bolesnim ovcama ikozama. U opće preventivnemjereubrajaju se održavanjehigijene,kvalitetna hranidba i prikladneprostorije.

sustava proizvodnje

goveđeg

mesa

Piše: dr Ivan Jakopović

Mlijeko i meso dva su osnovna proizvodagovedarstva. Iako su te dvijeproizvodnjegotovouvijek usko povezane, u načinu organizacijeproizvodnogprocesa znatno se međusobno razlikuju.

Proizvodnjamlijekastalan je proces za koji se može reći da počinjeoteljenjemjunice i nastavlja se tijekomproizvodnog vijekagrla,poticanuvijekiznova novim otelenjem. U tom sustavu krava predstavljajedinkukoja tijekomdugograzdobljasvoga života odnosno proizvodnogvijeka,služi za proizvodnjumlijeka. Nakon što se jednakrava izluči u postojećuproizvodnjuuključuje se novo grlo,mlada krava,koja daljetijekomdugograzdoblja osiguravastalnost procesa proizvodnjemlijeka.

kod nas dosad jošnijezaživio. Može se stogaustvrditi da je sustav proizvodnjemlijekakod nas jedininačinosiguranja dostatnogbrojateladi za tov

Dosadašnjinačin organizacije tova goveda

vodnjuodnosno njegovoklanje nužnost je,jerse samo na taj način može dobitiproizvodtova, goveđemeso U ovome slučaju nov proces proizvodnjenijemogućezapočeti bez nove jedinke, teleta,kojeće proći sve faze tova, te će na krajubiti zaklano kao i grlo u prethodnomciklusu

Dok u proizvodnjimlijekakrave tijekomsvog proizvodnogvijeka otelenjemosiguravaju nova grla za popunu stada, u proizvodnji mesa ne postojinačin da grlanamijenjenja tovu osiguravajuslijed generacija.

Proizvodnja mesa, s drugestrane, nestalan je proces kojipočinje uključenjemjedinke(grla) u tov, tijekomkojegono raste da bi, dosegnuvšizavršnu težinu bila zaklana. Uništenjegrla za proiz-

Stogajepotrebno na jedanod načina organizirati nabavu jedinki,teladi za tov Nabava se najčešće organizira tako da se u tov uključujetelad dobivena od krava kojesluže za proizvodnju mlijeka,iako postoji i specijalizirani sustav proizvodnjeteladi od krava kojesluže samo tojsvrsi.To je tzv sustav kravatele u kojemse krava drži samo za proizvodnju teleta, pa se ne koristi za proizvodnjumlijeka.Tajsustav, osim u nekim rijetkimslučajevima,

Tov govedakod nas danas jeu prijelaznomrazdoblju,između donedavnogprevladavajućeg sustava kooperacije i novog sustava uvjetovanogpromjenomvlasničke strukture,povećanjemvrijednosti kapitala kao i jošnekim vanjskimčimbenicima,prijesvega nižih cijenagrlu i mesu na tržištu istočnoeuropskihzemalja. Zbogtogajenaš današnjisustav tova i odnosa pojedinihsudionika jošnedorečen, a posljedica togajeznatno smanjenjeproizvodnjegoveđegmesa Mnogi tovni kapaciteti danas su prazni iliim jenamjenapromijenjena. Da bi se utvrdile nove mogućnosti u sustavu proizvodnje goveđegmesa važno jerazmotriti prijašnji sustav i na temeljutoga i iskustava drugihzemaljaupozoriti na osnovne preduvjete sadašnje i buduće učinkovite organizacije tova govedakod nas U sustavu kooperacije tov jebio organiziran tako da je organizator tova osiguravaonovčana sredstva odnosno životinje i hranu držiteljuživotinjakojijepak imao objekte.Gotovo cijelirizik uspješnostitova, od liječenja do

prodaje,preuzimaojeorganizator tova, dok je držiteljstoke dobivao novčanu naknadu prema dnevnom prirastugrla,ovisno o utrošku hranepo kgprirasta.

Drugavažna osobinatogasustava tova bila ješto se on obavljao fazno; u prvojfazi u tov su bila uključenamlada grla,telad težine od oko 150kg,a zadaća držitelja bila je da čim prije dosegnetežinu grlaod 280-300 kg,kako bi se grlaisporučila dalje za slijedeću fazu tova Ta je faza počinjala s ulaznom težinom grla od 280-300 kg, a završavala s težinom grla od oko 450 kg. U ovome sustavu tova nisu se uvažavale fiziološke osobine životinjetijekomrasta,odnosno tova Svaki od tih ciklusa promatrao se neovisnojedanod drugoga Vlasnik teleta imao jeinteresa što brže utoviti grlojerje na tajnačin postizavaoboljifinancijskiučinak Pritom nijeuvažavao činjenicu da tele u tome razdobljupostupnopoprima0sobinepreživačakojenačinomhranidbe treba poticati. Tako se dogodilo da tele sa 150 kg težine nema dovoljnorazvijenepredželuce ida u fiziološkom smislunije potpunipreživačiako ima veću završnu težinu

uslijeddaljnjeintenzivne hranidbe nakupljalo veće količine masnog tkiva,netipičnog za tu životnu dob Rezultat jebio da su grla tov završavala sa 450 kg težine, jerjeza daljnji tov bilo potrebno znatno više hrane za 1 kg prirasta

Neki od preduvjetanovog sustava proizvodnje mesa

Iakose organizacija tova kod nas danas nalazipredvelikim promjenama, one se prijesvega, svode na sustav vlasničkihodnosa a manjena promjene u samojtehnologiji,uvažavajući kod togafiziološke zakonitosti rasta mladoga grla. I dalje se kod nas telad prodaje“utovljena", s većim završnim težinama,pričemu se vrlo često uvažavajuranijespomenute faze tova

Tako utovljenagrlačinila su glavninu izvoza govedaili goveđeg mesa na strana tržišta Na svjetskom smo tržištu goveđegmesa bili poznatikao proizvođači tzv baby beefjunetine.Vjerovali smo da su ta grlaodnosno,taj sustav tova jedinstveni i da nitko drugi ne može proizvesti takvu kakvoću goveđegmesa Jesmo li objektivnosudili? Zar se simentalskompasminom u drugimzemljamadoista ne može postići takva kakvoća?

Proces tova mladih govedatreba organiziratijedinstveno, od odgojateleta do završne težine grla predklanje.Važno bi bilo da organizatori tova imajumogućnost nabave mlađe teladi težine od oko 100 kg,kao što jeto slučaj u većini stočarsko naprednih zemalja. Na tajbinačin sam držateljtovljač grlamogao na optimalan način organizirati hranidbu mladogagrla.Budući da je riječ o tovu koji se od početka do krajaodvija na istome mjestu, on bi i u drugimfazama tova mogao organiziratioptimalnuhranidbu, uvažavajućifiziološke razloge.

Ovako dobivenotele do 280 kgu prvojfazitova idaljejedržano na intenzivnojhranidbiprilikom čega jevoluminoznahrana bila zastupljena u minimalnim količinama No ovdje se predželuci životinjenisu moglioptimalnorazvijati.Interes jedržateljaopetbio što intenzivnijomhranidbom čim prijedobiti grlozavršne težine 280-300 kg,u kojusvrhu su se trošile maksimalne količine koncentriranih krmiva

U slijedeću,završnu fazu tova, ušlo jegrlokojejeuslijedintenzivne neprirodnehranidbe velikim količinama koncentrata već uvelike iskoristilo proces rasta, a da mu se pritomnijeposve razvio probavnisustav preživača, te je

Promotri li se sustav tova u Njemačkoj,razvidno jeda ondjeon ima kontinuitet te da završne težine grlakod klanjaiznose 650700 kg.Naš jesimentalac sličan onome iz Njemačke;gotovouvijekkoristimosjemenjihovihnajboljihbikova za proizvodnju bikova namijenjenihumjetnom osjemenjivanju kod nas Proizlazi stogada bi se i od njemačke populacijesimentalskoggoveda moglaproizvoditiutovljenagrla kao i kod nas, ali Nijemci to ne čine Razlogtome jeprijesvega gospodarskenaravi. Pravilnom, umjerenom i uravnoteženom hranidbom gledevrsta krmiva postiže se ravnomjerniji i fiziološki povoljniji rast i prirastkoji dopuštakorištenjegrlado viših završnih težina. U slučajuveće završne težine potrebanjemanji brojgrla za proizvodnju iste količine mesa Ako jezavršna težina grla700 kg,potrebnojegotovo 30% manjeteladi za tov da bi se proizvela ista količina mesa u usporedbi sa završnom težinom grla od 450 kg.Ulazna vrijednost teleta znatna jestavka kojomse uvelike može poboljšatiisplativost proizvodnje.

Pri hranidbi u većem udjelutreba biti voluminoznekrme,što bi s jednestrane osiguralojeftiniji obrok, a s drugeomogućiloživotinjiboljirazvojprobavnogsustava,posebiceburaga, te na taj načinzbog boljeiskoristivost hrane pridonijelovećojisplativosti tova

Štose tiče pasminskestrukture, i u idućem će razdobljusimentalska pasminabiti najzastupljenija.No, valjavoditiračuna o tome da se dobri rezultati tova mogu postizati i korištenjem križanaca holstein imesnihpasmina, što će sve više dolaziti do izražaja,budući da kod nas raste udjelmliječneholstein pasmine goveda. U tom jeslučajuvažno planskokorištenjesjemenabikova tovnih pasminaili čak simentalske pasmine,jerse na taj

način dobivajugrladobrih tovnih osobina.

Uz dosad uobičajeni izvor teladi za tov,valjaračunati na to da će se u idućem razdoblju na više mjestapojaviti nov način osiguravanjateladi,kroz tzv sustav krava-tele: na većim će se površinama na pašidržati tovna goveda za proizvodnjuteladi za tov Iako jetajsustav ponekaddosta problematičangledeisplativosti, u nekim slučajevima može doći

IGospodarstvo “i

do izražaja kao primjerice kada su na raspolaganju velike manjevrijednepovršine. U ovome sustavu postojinekoliko načina držanja i iskorištavanjaživotinja za proizvodnju mesa, pa jevažno da se u svakojprigodiizabere onaj najbolji.

S obzirom na to da jemogućnost plasmanagovedaigoveđegmesa u drugezemljedanas znatno manja,nema razloga tov završiti kod grla sa 450 kg ako ono nijena-

mijenjenoizvozu, već valjarazmotriti opravdanost tova do viših završnih težina

Uza sve to,kreditiranje nabave teladi za tov,kojejeupravo sada u tijeku,omogućava da se uz materijalnupotporupostupnoosigurajustalna novčana sredstva zahvaljujućikojimaće farmertovljačmoći učinkovito organizirati tov bez ovisnosti o kreditnimsredstvima.

Primjena sustava poreza

na dodanu vrijednost u

poljoprivredi

Piše: dr sc Zoran Grgić

Sada jeveć očito kako jeoslobađanjepoljoprivrednika od poreza po katastarskom prihoduprije dvijegodinebilo samo kratkotrajno“popuštanjeremena", Već u slijedećojgodini će sva obiteljska poljoprivrednagospodarstva kojase bave zanačjnijomtržnom proizvodnjom(godišnjiprihod iznad 50 000 kn)biti“posilizakona" registrirana kao porezni obveznici. Važno jereći da se za proizvođačemlijeka 50 000 kn godišnjihprihodaodnosi na prihode bez državne premije.Grubom računicom značida se sva gospodarstva, odnosno poljoprivrednici kojiimajuvišeod 10 muznih krava (egzistencijski minimum poljoprivrednog domaćinstva u našim uvjetima) s prosječnomproizvodnjom od 3 600 litara mlijekanamijenjenihtržištu (uključujućigodišnjuprodaju 4 teleta),nalaze u kategoriji obveznika poreza To nužno znači vođenjeknjigaposlovnihdoga-

đajai poslovanjeslično sadašnjimobrtima ilitrgovačkim društvima.

Od 1 siječnja1998. godineprimjenjivat će se sustav poreza na dodanu vrijednost s jedinstvenom stopomod 22,00%.Obračunavat će se dva putamjesečno (najkasnijesvakog10. i 25. u mjesecu).Ovajporez zamijenjuje dosadašnji porez na prometkoji jeza usluge i poljoprivredne strojevebio10%, a za repromaterijal 15,5%.Praktična primjenaporeza na dodanu vrijednost znači da poljoprivrednik na cijenuplaćanjainputa u proizvodnji(stočna hrana,veterinarskeusluge,sjeme, zaštitna sredstva i dr.), te cijenunabavkejunica,poljoprivredne mehanizacije i ostalog mora platitiprodajnucijenudobavljačauvećanu za 22,00%.Registriranim poreznimobveznicima se ovako plaćeniporez vraća u obliku “pretporeza". Pravo na pretporezimat će poljoprivrednici kojise sukladno zakonu o PDV-u najkasnije do 1 prosinca

1997 godineprijave kao porezni obveznici poreza na dodanu vrijednost.Poljoprivrednici s godišnjimprimicimamanjim od 50.000 kn mogu tražiti od Porezne uprave da ih se od 1. siječnjaiduće godineuvede u registar poreznihobveznika Rješenje o upisu u registarobvezuje ih na zadržavanje togstatusa 5 narednih godina,neovisno o njihovim budućim prihodima. Kad poljoprivrednikstekne status poreznog obveznika (vlastitimzahtjevom ili po zakonu), on ostaje poreznimobveznikom najmanje slijedećih 5 godina.Pritom nije važno jesuli mu budući prihodi manjiod 50.000 kn godišnje. Praktični primjerobračunavanja poreza na dodanu vrijednost je prikazangrafički(slika1).Neko gospodarstvo(poljoprivrednik) jeu godišnjemciklusu proizvodnjemlijekapotrošilomaterijala u vrijdnosti 15.000 kn Dobavljač je zaračunao PDV, pa su rashodi materijala18.300kn. Slično su proračunatirashodi usluga u proizvodnji.Naknade vlastitog rada su 7 000 kn i na njihnema obračuna PDV-a Nabavnu cijenu proizvodačine navedeni troškovi bez obračunatogPDV-a Poljoprivrednikprodajemlijekoukupne vrijednosti 18 000 kn S 22% PDV-a jeukupnacijenamlijeka

21 960 kn Slično jeproračunata ukupnacijana za telad. Prodajna cijena s PDV-om je 34 160 kn. Razlika prodajnecijenebez obračunatogPDV-a i oporezivih inputajedodatna vrijednostproizvodnjepoljoprivrednika.Poljoprivrednikkupcimaizdajeračune na kojimajepremaZakonu odvojenaprodajnacijena i obračunati PDV. Kada kupciplate dostavljaneračune poljoprivrednik jekao porezniobveznik dužan platitiporez na dodanu vrijednost.Porezniobveznik ima pravo odbiti pretporezkoji se odnosi na PDV obračunat od dobavljačainputa.Ovajporezveć je ranijeplaćen u ciklusu proizvodnje.Razlika poreza na dodanu vrijednost i pretporezapredstavljaiznos kojije jošpotrebno uplatitiPoreznojupravi.

Sve pravne osobe u poljoprivredi kojetrajno i samostalno obavljajupoljoprivrednudjelatnost s ciljemstjecanjaprihoda,odnosno dohotka (d.d.,d.o.0.,zadruge,

Poljoprivredni proizvodi

vrijednost I Prodajna cijena. : 21

obrti i dr.) su porezniobveznici na dodanu vrijednostimoraju se do 1 12 1997 godineprijaviti u registarporeznihobveznika u ispostavuPorezne uprave prema sjedištuporeznihobveznika. Situacijanijetako jednostavna kod fizičkih osoba kojase bave poljoprivrednom=proizvodnjom tj.poljoprivrednika u obiteljskim gospodarstvima. Ova skupina proizvođačanajčešće se po obujmu proizvodnje, odnosno prometa poljoprivrednihproizvoda nalazi ispodgranicekojajeu Zakonu o PDV-u iskoritšena za određenjenekogpoduzetnika ili fizičke osobe kao poreznog obveznika Zakonom je određeno da svi poduzetnici s godišnjim oporezivimisporukama,odnosno primicimamanjimod 50 000 kn nisu porezniobveznici ilidužnici Zakonom i Pravilnicima je određeno da takve fizičke osobe nemajupravo u računima ispostavljenimkupcimazaračunati porez na dodanu vrijednost, a

isto tako nemajupravo na odbitak pretporeza po ulaznim računima (nabaviinputa u proizvodnji).Kod samostanihpoljoprivrednika jeposebanproblemodređivanjevrijednostioporezivih isporuka,jerpoljoprivrednik kao prodavatelj u stvarnom poreznom sustavu ne ispostavlja račune i nijeobvezan voditi evidenciju o svome prometu.Dio poljoprivrednika ima obvezu vođenjaposlovnihknjigaprema Zakonu o porezu na dohodak iako nisu registrirani kao obrtnici To su poljoprivrednici kojiod poljoprivrednedjelatnosti ostvarujudohodak (razlikaprimitaka i izdataka) više od dvostrukog dohotka utvrđenog na temeljukatastarskogprihoda. Kod ovih kategorijapoljoprivrednika nema posebnihpoteškoćautvrditi jesu li u sustavu PDVa, jerpostoji evidnecija o ostvarenim prihodima, odnosno primicima. U početkuprimjeneZakona javljat će se problemi kod samostal-

nih poljoprivrednika koji su do proteklegodineplaćaliporez na dohodak prema visinikatastarskogprihoda.Najprije,Zakonom nijeodređeno kako doći do podataka je li poljoprivrednik ostvario prihodeveće od 50.000 kn i ulazi li u sustav PDVa, jer o tome nitko ne vodi podatke.

prodajivlastitih proizvoda na malo (gotovinskipromet),izdavatikupcimagotovinskeračune s porezom na dodanu vrijednost.

2) Izuzetak su tržnice na malo kojepotpadajupod iznimke od obveze izdavanjagotovinskih računa za promet u maloprodaji. U Zakonu jerečeno da račune za gotovinskiprometne morajuispostavljatipoduzetnicikojiprodajuna tržnicama i otvorenim prostorima. U praksi se veliki dio prometapoljoprivrednihproizvoda odvija na prigodnimprodajama i sajmovima, za kojezakonski nijeodređena obveza izdavanjaračuna Ipak,poljoprivrednik kojijeporezniobveznik PDVa, a na navedenim prodajnim mjestima ne izdajeračune za prodanurobu,obvezan jeplatiti PDV. To znači da u maloprodajnucijenuproizvoda bez računa treba ukalkulirati PDV, jeri takav prometpodliježeoporezivanju. Kao i prije,ostajeproblem kontrole prometaobavljenog bez izdavanjaračuna

Isto tako,nijedefinirano jesuli tako ostvareni prihodioporezivi. Ne zna se, jeli svaki poljoprivrednik,kojiostvarujegodišnji prihod u navedenom iznosu i poduzetnik. U cijelomsustavu poslovanjapoljoprivrednika u jednom obiteljskomgospodarstvu se značajni dio proizvodnjeutroši naturalno, ne pojavljujući se na tržištu Specifičnost rada u pozajmicu i razmjenapoljoprivrednih proizvodaizmeđu obiteljskih gospodarstava vrlo su rašireni kod nas Tako nisu ispunjeni svi uvjeti iz definicijeporeznog obveznika,jernema ostvarenjaprimitaka,odnosno prihoda na tržištu Prema navednom jeteško odrediti kako će Zakon o PDV-u koji jedefiniran za poduzetnike biti primjenjiv kod poljoprivrednika kojinisu registrirani kao obrtnici

Neovisno o poreznom statusu i načinu njegovautvrđivanja treba razjasniti neke situacijeZakona o PDV-u u poljoprivrednoj djelatnosti:

1)Poljoprivrednici koji će biti registrirani kao porezniobveznici dužni su priprodajivlastitih proizvoda na veliko izdavati kupcima sa svim propisanimelementima i posebnoiskazanim porezom na dodanu vrijednost. Ovo se odnosi na poslovanje,tj.isporuku proizvodazadrugama, mesnicama,mljekarama i drugim kupcima,koji su porezniobveznici. Poljoprivednici kojibudu porezniobveznici, morat će pri

pomoćutržnih kupova(nabavka poljoprivrednihproizvoda na tržnicamaza potrebeugostiteljske djelatnosti) jesa stajalištaprodavatelja i kupcasličan otkupnim blokovima Kupnjajegotovinska, pa kupacnema pravo odbitka pretporeza.Porezna obveza prodavatelja - poljoprivrednika ovisi o tome jeli porezniobveznik ili nije. Ako jeprodavateljporezni obveznik,dužan jeplatitiporez neovisno o tome što ne ispostavljaračun

Za proizvođačemlijekakoji će se u 1997 godiniregistrirati kao porezniobveznici, jersu u prethodnom razdobljuostvarivali godišnjiprometveći od 50 000 kn (vrijednostisporukemlijekabez državne premije),važno je da mljekaramakojeotkupljuju proizvedeno mlijekoizdajuračune s obračunatim porezom na dodanu vrijednost. Na temeljuizdanih računa moći će tražiti povrat “pretporeza",odnosno 22% vrijednostikojesu plaćalisvojim dobavljačima u ciklusu proizvodnjemlijeka.Registriraniporezni obveznicitrebajuizbjegavati gotovinska plaćanja(otkupniblokovi,tržni kupovi i sl.),jerkao kupcineće moći tražiti povrat “pretporeza", a kao prodavači ne mogu izbjećiobvezu plaćanja PDV-a

3) U prometupoljoprivrednih proizvoda na tržnicama i sajmovima, u vlastitom dvorištu i sl. poljoprivrednici nisu obvezni izdavati kupcimaračune,neovisno o tome jesuli ili nisu porezni obveznici Na ovim tržnim mjestima se često izdajuotkupniblokovi,što jeredovit slučaj u prometu stokom. Otkupniblokovi nisu obveza prodavatelja, ali ako su poljoprivredniciporezniobveznici,dužni su platiti PDV Kod korištenjaotkupnihblokova kupackojijeporezniobveznik ne može po njemuodbiti pretporez. Praktično znači da se na otkupne blokove mogu kupovatipoljoprivredniproizvodi. U cijeni proizvoda može biti PDV, ali ne mora, ovisno o statusu prodavatelja.Promet na tržnici na malo

“Manjiproizvođačimlijekakoji po zakonu ne podliježuporeznoj obvezi,moći će već u slijedećoj godiniocijenitikoliko im sa ekonomskogmotrišta odgovara upis u registarporeznihobveznika Nakon početkafunkcioniranjasustava PDV-a u jednom: ćemo od slijedećihčlanaka o ekonomici mljekarskeproizvodnje prikazatiusporednukalkulaciju i ekonomsku efikasnost “velikih? i “malih? proizvođačamlijeka u okviru poljoprivrednih_obiteljskih gospodarstava.

IV. stočarska

Ferdinandovac

Piše:StjepanBrlek,dipl.ing.

Pod pokroviteljstvomMinistarstva poljoprivrede i šumarstva RepublikeHrvatske, a u organizacijiHrvatskogstočarskogselekcijskogcentra i općinskog poglavarstvaopćineFerdinandovac, 30 kolovoza 1997 održana ječetvrta stočarska izložba Ferdinandovac "97

izložba

?97

90 grlaženskogpodmlatka i jednog bika Tradicijauzgojagoveda nastavljena jesve do danas Stočarske izložbe u Ferdinandovcu:

1 1994 - 34 grla

2. 1995 - 92 grla

3 1996 - 81 grlo

Nakon čestih poplava,naselje Brod sa 83 kuće i 830 Brođana je 1844. bilo preseljeno u novo naseljeFerdinandovac Kao i u ostalim dijelovimaPodravine, poljoprivreda je bila glavnozanimanje, a stočarstvo jeuvijekbilo osnova razvoja i glavnidohodak stanovništva.

Marvogojskaudrugabila jeformirana 1923. Brojalaje40 članova koji su posjedovali 51 kravu,

jeka, 4 u 100 dana laktacije 2 113 kgmlijeka, - 5 preostalihkrava,koje su u 305 dana laktacijeprosječnoproizvele 4 699 kgmlijeka.

Od svake kolekcijenagrađena su po tri proizvođača, s prvom, drugom i trećom nagradom.

Prvom nagradomnagrađeni su:

- FranjoKovačević iz Ferdinandovca, za junicuDONU, oteljenu 1995.,čijajemajka u 305 dana laktacijeproizvela 8 430 kg mlijeka,

4 1997 - 21 grlo + 38 rasplodnih junica za aukcijskuprodaju.Grla za prodajubila su iz bliže okolice Đurđevca i jošnekih sela, a prodana su po prosječnojcijeni od 9.300 kuna.

Za ovu izložbu odabrane su slijedećekolekcije:

- 5 rasplodnihjunica,čijihje prosječnaproizvodnja(3)majki

u 305 dana laktacijeiznosila

5 617 kgmlijeka, - 11 krava prvotelki, od kojih su 4 u 305 dana laktacijeproizvele prosječno 4 082 kg mlijeka, 3 u 200 dana laktacije 3.520 kg mliObiteljsko gospodarstvo

Josipa MužinićaKriževčec, Sveti Ivan

Zelina -

Važan proizvođač mlijeka

Piše: StjepanBrlek,dipl.ing.

U neposrednojblizini Zagreba (do“Dukata" 26 km)smjestilo se selo Križevčec ObiteljMužinićsupruga Barica, sin Zlatko i snaMljekarski list

- FranjoKenđelić iz Ferdinandovca, za prvotelkuBUBU, oteljenu1994.,kojajeu 305 dana laktacijeproizvela 4 07C kg mlijeka, - FranjoSlaviček iz Ferdinandovca, za kravu JAGODU, oteljenju1994.,kojajeu prvojlaktacijiproizvela 4 925 kgmlijeka, - Ivan KenđelićizFerdinandovca, za šampionkuMILKU, oteljenu1994.,kojajeu 100 dana laktacijeproizvela2.270 kg mlijeka. m

ha Ana,čineradni dio obitelji.

U strukturi sjetvenajzastupljenij je kukuruz,silaža-zrno 25 kj., pšenica 11 kj.,stočni grašak 2 k.j.,djetelniskotravne smjese 3 k.j., te kultivirane livade i pašnjaci Prirodne livade i pašnjaci intenzivno se iskorišćuju. Od mehanizacijeposjedujutri traktora (jedan do 57 i dva po 35 KS),tri tanjurače, dva dvobrazdna pluga,sijačice za kukuruz i pšenicu,četiri prskalice za razne namjene,utovarivač i rasipač stajskoggnoja,cisternu za gnoTu jejoši unučad - Marija, Je- |jovku,motokultivar za prihranu i lena,Josip i Ivana

Gospodarstvoposjeduje oko 30 k.j.vlastitogzemljišta, a u zakupu obrađuje oko 87 k.j.zemljišta.

kultiviranje,prskalicu za pesticide,dva silokombajna za kukuruz, mlin čekićar i dr Sva mehanizacija, osim utovarivača gnojiva,

starija jeod deset godina.Gospodarstvo se već preko30 godina bavi govedarstvom.Posjedujetrivlastita objekta za goveda od po 110, 95 i63 m?(ukupno317 m?).Objekti su sukcesicno građeni i adaptirani.Unajmili su još jedanobjekt od oko 50 m: ili ukupno317 m“. U novijemobjektu jetekuće, a u ostalima kruto izgnojavanje. U svimobjektima izgrađene su pojilice, u dva je uvedena strojnamužnja. U ostalimobjektimanalaze se grla u suhostaju, bređe junice i ženski podmaldak.Dio pak jednoga adaptiranogaobjektakoristi se za tov muškogi minus varijatni ženskogpodmaltka.

ženskogpodmlatka. Od togasu 22 grla od 80-500 kg.

U objektima su montirana dva rashladna uređajakapaciteta od po 200 litara za selo, te 500 litara od vlastitih krava Tijekom1995 i 1996 isporučili su “Dukatu" preko50 000 litara mijekagodišnje.

Do polovicestudenog1997 isporučili su “Dukatu"oko 95.000 litara mlijeka, a vjeruju da će do krajaove godineisporučiti oko 120 000 litara mlijeka.

prof.Štafa, dr Posavi s Agronomskogfakulteta i drugistručnjaci.Redovito ih posjećuju predstavici“Dukata? i selekcijske službe, a na poziv i veterinarske službe

Posebno su zadovoljni s umjetnimosjemenjivanjemjunicakoje od prvog osjemenjivanjakoncipiraju u visini od 97%.

U neposrednojbliziniizgrađena su dva trenč silosa kapaciteta 290 m.

U pojedinimrazdobljimaisporučivali su i preko5000 litara dnevno, ovisno o brojukrava koje teladsiše. Još uvijekrazmišljaju o korištenjumliječnihzamjenica. Prosječnaproizvodnja u 305 dana laktacije za grlapod selekcijomiznosipreko 4 500 kg.

U proteklomrazdobljukoristili su manjidio kredita za adaptacijustarih objekata i izgradnju novih,koji su za sadašnjeuvjete nefunkcionalni.

U spomenutimobjektimanalaze

se: 44 muzne krave (tijekom 1996 imali su i 53 krave), 10 visokobređih junica i 25 grla

RT

2.

U sadašnjimuvjetimanemoguće jedaljnjepovećanjemliječnih goveda Zainteresirani su za gradnjunovihobjekata za 60 muznih krava Sadašnjeobjektebi,uz određene adaptacije,koristili za uzgojpodmlatka, tov i drugenamjene. S obzirom na zastarjelu mehanizaciju,potrebnojujesukcesivno zamijeniti.

Upoznati su s mogućnošćuspremanjasjenaže i zajedničkom nabavom potrebnemehanizacije, odnosno stvaranjemstrojnih prstenova U ovom trenutku u bližoj okolici ne videtakvu mogućnost. Problem silaže su riješili.

Zadovoljni su sa savjetodavnom poljoprivrednomslužbom,koja im jeu proteklomrazdoblju bila od neprocjenjivekoristi U razgovoru su spomenulinekoliko stručnjaka,agronoma i veterinara iz “Dukata",koji su ih redovito posjećivali i bili im na usluzi.

U najnovijevrijemeposjećuju ih

Uz povoljnukamatu,kojane bi smjelaprelaziti 56%, namjeravajupodićispomenutiobjekt, te zamijenitineophodnumehanizaciju i ostalu opremu.

uskoro

možda u Hrvatskoj

Piše:Martin Vuković

Krajem= listopadaizaslanstvo hrvatskogMinistarstva poljoprivrede i šumarstva na čelu s ministrom mr Zlatkom Dominikovićem posjetilojeFrancusku. Nakon što su domaćini tijekom prva dva dana upoznalihrvatsko izaslanstvo s radom “Umotesta", stanice za uzgoj i selekciju pasminemontbeliard, te iz upoznali s uzgajivačimatogagovedakao i goveda i ovaca pasminecharolais,upriličen jerazgovor između ministraDominikovića i njegova domaćina - francuskogministra poljoprivrede i ribarstva Louisa

oranica. A sve rade samo njih petorica!

Prosjekmontbelarda po kravi u 305 dana laktacije je 7.045 kg

nosti krava,morfologijivimena (trebačvrsto stajati i biti glatko, kako biomogućilolaku i brzu mužnju) i lakoći telenja. Vremenski razmak prosječnogtelenja kod pasminemontbeliard iznosi 384 dana (holstein - 401). Doduše,statistika pokazuje da kod montbeliarda ima 38% krava s manjeod 4 telenja, a kod holsteina28%. Testiranje je ujednopokazalo da jeprosječno vrijememužnjepasminemont-

mlijeka sa 3,9% masti 3,45% proteina.Francuzi inače veliku važnost polažukakvoći mlijeka, posebicebrojuleukocita Kakvoću određujunezavisnidržavni kontrolori kojidvaputmjesečno od svake krave uzimajuuzorke mlijeka i to posebno za jutarnju a posebno za večernjumužnju. Na temelju tih uzoraka određuju se prosjek i cijenamlijeka.Svaki farmer ima određenu godišnju kvotu koliko mlijekamože proizvesti Ako jeprekorači,plaća penalekoji su po litrivećinego što iznosi cijenakoju unutar kvote dobiva za mlijeko.Inače, prosječnacijenamlijeka u Fran

Le Penseca Francuski ministar je,tijekomtogasusreta izrazio željusvojedržave da osigura povoljnetrogodišnjekredite za obnovu stočarstva u ratom stradalim hrvatskim krajevima.

Francuska je najjačaeuropska agrarna zemlja,kojaima čak 20 milijunagoveda,među kojimaje pasminamontbelard zastupljena s milijun i polkomada To je inače pasminacrvenog europskoggovedasimentalskogpodrijetla s podjednakimpotencijalima za proizvodnjumlijeka i mesa Od togajebroja685 tisuća krava, a 330 tisuća ih jepodkontrolom Od francuskihstručnjaka doznali smo da golemuvažnost posvećujudugovječnosti i plod-

beliard 5 min. s maksimalnim protokom2,7kg/min.Važnost togauočili smo na jednojfarmi nedaleko od Pariza doduše kod pasmineprimholstein,gdjeoko 500 grlagoveda, od kojihje220 krava u laktaciji,opslužuje samo 5 radnika Treba znati da ista farma posjeduje i oko 600 ha

cuskojiznosi oko dva franka, što odgovaraiznosu od oko dvije kune po litri. Tim brojkama dodajmo i podatak da prosječno imanjefrancuskogproizvođača mlijeka ima oko 35 krava i 70-80 ha zemlje.

Pasmina charolais ima izrazite mesne karakteristike i pogodna jeza ekstenzivni uzgoj. mH

Novoosnovanoj stočarskoj

udruzi Vrbje stižu prve

junice

Prevladava simentalac

Piše:Damir Rukovanjski

Udrugakojaokupljapedesetak

članova osnovana jena inicijativu ministra poljoprivrede i šumarstva Zlatka Dominikovića. Uskoro će za članove te udrugebiti uvezeno 66 kvalitetnih junica iz

Njemačke

Na područjuopćineVrbje, u novogradiškojPosavini, već nekoliko mjesecidjelujeStočarska udruga“Vrbje"kojaokuplja pedesetak članova iz Vrbja,Bodovljaca,Sičića,Mačkovca i Dolina Riječjeo mjestima u tom dijelu

Slavoniječiji se stanovnici ponajviše bave poljoprivredom, a još uvijekjeu dobrojmjerizastupljeno i stočarstvo

OBITELJ I DOM

Običaji

Od va # Bozica

iznosu od 8.900 kuna po junici s odgodomotplateprve tri godine. Prvih 66 junica,uglavnomsimentalske pasmine, od njihstotinjak za koliko su podnesenikreditni zahtjevi,trebalo bi stići iz Njemačke za tri tjedna.

Udrugaje osnovana na inicijativu ministra poljoprivrede i šumarstva Zlatka _Dominikovića, kojijeproljetosboravio u Vrbju i u susretu s poljoprivrednicima obećao pomoćMinistarstva kako u početkurada udrugeinicijalnim sredstvima, tako i u ostvarenjuglavnihzadaća zbogkojihje Udrugaosnovana, a to su ponajprijeobnova i razvojstočarstva Kako smo saznali od dipl.ing.JosipaČaića,predsjednika Udruge, za takav oblik organiziranosti zainteresirani su posebice veći stočari s područjaopćine Vrbje, a u tijekujei realizacija prvihkredita putemMinistarstva poljoprivrede i šumarstva, a preko Privredne banke Zagreb.Riječjeo kreditima na 6 godina u

do tri Kralja na hrvatskom

Jugu

Sveti Stipan

Piše:StjepanKeglević,dipl.ing.

Drugidan Božića,posvećenPrvomučeniku za svetu viru Isusovu, slavio se kao zapovijedni blagdan.Stočari nisu ni tada zanemarivali svojustoku, pa su togadana ujutrostavljali zapaljenevoštanice na ormu konja i volova,kako bi ih očuvali od svih zala Stoka i daljemiruje i dobiva dobru i obilatu krmu.

Budući da smo u prošlombroju “svetkovali" Božić na hrvatskom jugu,odlučili smo ostati ondjejoš nekoliko dana Omiljeli su nam, naime,njihoviobičajikoji su nas u duhu prenijeli u nekadašnja vremena, kada su ljudi,njihov život u skladu s prirodom i vjera u Bogabili čvrsto isprepleteni u jednumisao i jedanosjećaj.

Na zadarskom područjuStipanje je bilo dan vjenčanja, pa se u

PredsjednikvrbjanskeUdruge ističe kako članovi udrugeveć imajuodređene pogodnosti u proizvodnji i nabavi kvalitetne stočne hrane prekosvojeorganizacije, a ove jeseniudrugase priprema i za ugovaranjesjetve pšenice na većim površinama. Također napominje da Udruga trenutačno ima i nekoliko zanimljivihponudaza nabavu kvalitetnih nazimica, ali i opreme i uređaja za minifarme, i to na zajam,što bi moglozainteresirati poljoprivredniketogdijelaPosavine u kojempostojedobri uvjeti za stočarstvo kojeima dugutradiciju.Dobrom kombinacijom i organizacijomproizvodnje i prerade stočne hrane i njenimplasiranjem u stočnu proizvodnju te nalaženjemsigurnogtržišta, članovi stočne udruge“Vrbje"očekujuboljedane mH crkvi za vrijemeSv. Mise vjenčavalo i po nekoliko parova To jeza selo bio događajnad događajima,veći i važniji od bilo kojedanašnjeTVemisije. Stočarisu mjesecimaranijeboljetimarili konjekojiće togadana u karama voziti vesele svatove. Konji su bili okićeni kitama od volovskih repova obojenihjarkim crvenim bojama. U crkvi jesve bilospremno za svečaniobred: klupe(zovuih banci),prekrivene

ukrašenimpokrivačima, bile su namijenjene mladencima i kumovima Sakreštan im jeu ruke stavljaozapaljenesvijeće i svi su klečeći dočekivali gospodinapopa Čitavjedan o tome bilo govora, ali i novih kombinacija za buduće svatove, jertko se ne oženi iliuda do krajapoklada,ostat će sam do slijedećejeseni.

Sveti Ivan

Treći dan Božića zove se IVANJE Tada se, kao i u drugimnašim krajevimazavršavalo sa slavljem u svome domu i odlazilo se u posjete rodbini,kumstvu i prijateljima. Udate žene,tj. kućne snahe,odlazile su svojimroditeljima i braći pa bi kazale: “Idjenkod moji!Oni služe Ivanje.?Oženjenimuškarci rado su odlazili u posjetesvojimdjedovima i bakama po majci s kojimanisu živjeli u istojzadružnojobitelji, pa bi rekli: “Idjenkod dida i babe." Obično su ostajali i po dva dana i zakazivali uzvratne posjete. Na Ivanjejei daljebilo svatova, pa veselju ne bjeni kraja ni konca.

Nakon Ivanjadolaze Nevina dječica, kada se sjećamokako jezli kraljIRUD PREKRUTI, hoteći ubiti novorođenogKralja,zapovijedio da “malu dječicupomoriše - za ime Božjekao ovčice" Tako se to pjeva u božičnojpjesmi na hrvatskom sjeveru“Narodil nam se Kralj nebeski" Tada djecadobijušibe kojima ih se malko lupneda se podsjetebatinakojeće doista dobiti ako ne budu poslušna i dobra. Novo lito - Mali Božić Tijekomsvih osam božićnih dana drvo badnjaka polakobi sagorijevalo na ognjištu, a ukućani bi ga dolazili pogledavati i nagađali koliko će jošgorjeti.Kazujenaš pisacŠime ČULINA kako su do togadana pomaloveć svi bili umorni od plesanja,pjevanja,pića i ića, pa ižalosni što jesve tako sporo došlo, a brzo prošlo.Skrbne domaćice skupljale su joškorisne ostatke od obilatih jela, pa su došle na red i noge ovaca i prasaca, koje su se kuhale i palile.Zbogtoga su djecapjevala“Božićveliki meso vari - Božić mali noge pali".Postojala je i pjesmica o tri nožića koja su potrebna u doba Božića, a upravoonajtreći služi za kostiglodati. O tim nožićima zapisaojeM MARINKOVIĆi ovu pismu:

U našegaBožića tri srebrna nožića; jedanriže pečenicu, drugivrti bačvicu, treči riže pogačicu.

Bdijenje u noći Sv Silvestra idočekivanje

Nove Godine nisu nekoć bili uobičajeni. To je dodatno veselje izmislio moderan svijet.

Sveta tri Kralja

Tim prastarimblagdanomzavršavaju se božićne radosti Najvažnijicrkveni događajjebioblagoslov vode kojuje svaki iz crkve nosio kući i njomeškropioukućane,blago, kuću,štalu,vrtove, polja,vinograde i groblja. U većini hrvatskih krajevaskupinemladeži obučene u svete kraljeve(odkojihjedanmora biti crn u licu), sa zvijezdom na prutu,obilazile su kuće idvorišta,pjevale pjesmice i skupljaledarove koje su kasnijeskupaveselo pojeli i popili. Po Dalmaciji,Primorju,Istrii Lici zvali su ih KOLEDE, o čemu smo u ovom našem listu opširnije pisaliprijegodinudana Pronašli smo jošovu koledu iz Orebića,mjesta na Pelješcu,kojujepribilježio Cvito FISKOVIĆ:

Došli smo vam koledati i na znanjevama dati da su sutra sveta tri Kralja koja su Bogadarovala: zlatom,mirom i tamjanom.

Tri Kraljajezdahu

po zvizdiDANICI, iskahu Isusa u malojštalici Omiljenastara pjesmauz taj blagdanje “TRI KRLJA JAHAHU", za kojujeEduard PERIČIĆ ustvrdio da potječe iz Istre Podsjetit ćemo se njenih dugihstihova kojimajeispričan gotovocijelitajbiblijskidogađaj, koji su slikalimnogislikari diljem katoličkogsvijeta.

Tri kraljajahahu

S onih sunčanihstran

Tri dara nošahu:

Mir,zlato,tamijan.

Tri kraljadođoše

Pred gradJerusolim

Pitajuć za mjesto

Gdjese rodi Isus.

U palačistojeć

OdgovoriIrud: Naći ga nećete

Zalud jesav vaš trud

Ako ga nađete, Natrag se vratite I meni,Irudu, Glase donesite!

Irude prehudi, Irude prekruti, Krista hoćeš ubit",

To nam srce sluti

Al im od anđela

U snu nauk jedan Neka daljekrenu

Iskati stan

Sutradan pođoše, Irud nijeznao,

Drugi svjetski rat 1939.-1945.

Piše:StjepanKeglević,dipl. ing.

Pravi putnađoše, Bogim pomogao

Marijirekoše: Zdravo,ojDjevice, Zdravo,ojMajčice, Nebeska kraljice. Isus digneruke Dragoim hvaljaše, I dvore nebeske Njimaobečaše.

Pjevanjepobožnihnarodnih pjesama, održavanjestarih običaja, odlaženje na crkvena slavlja i smirenje u domu od svakidašnjih poslovaoplemenit će nam duše i donijetisreću nama samima i onima s kojimaživimo

invalida bilo jeoko 35 milijuna. Stručnjaciprocjenjuju da je ta strahota koštala više od 935 milijardidolara.

U ovome ćemo članku opisati prve dvijegodinerata,tj.1939 i 1940., i to uglavnom na europskom kontinentu

Uzrocirata

Da bismo moglirazumjeti ratne i političkedogađaje u Hrvatskoj u tom šestogodišnjem ratnom razdobljukao i nakon njega,potrebno jeu kratkom sustavnom pregledupodsjetiti se na početak,tijek i krajtogastrašnoga rata,najvećegsukoba u povijesti čovječanstva. U tome ratu sudjelovala je61 od ondašnjih 78 država, a od 110 milijunamobiliziranih vojnikaživote jeizgubilo 55-60 milijuna u najljepšoj životnojdobi Preživjelih, ali jadnih

Uzroci su počelinastajati već nepravednimodredbama Versailleskogugovora o miru od 1919. a posebice su se povećalinadolaskom velike svjetskegospodarske krize kojajepočela u New Yorku 25 listopada 1929 (tajjedan bio nazvan “crni petak"). Iz oba razloganjemačkijenarod bio u bezizlaznojsituaciji, jerjemorao otplaćivati 126 milijardizlatnih maraka ratne odšete, a bile su mu oduzete i bogatepokrajine u zapadnom i istočnom dijelu zemlje, na zapadui istoku države, kao i kolonije.Brojnezaposlenih

porastaoje na 5 milijuna. U takvim prilikamanijebilo teško Adolfu HITLERU (1889.-1945.), vođi Nacionalsocijalističke stranke povući za sobom mase njemačkognaroda. Došao jena vlast 1933 demokratskimputem i uspješnopodizaopoljoprivredu i

industriju. No,sve to bilo jepraćeno njegovomsuludom rasističkom idejom o njemačkom“nadčovjeku"kojimora vladati svim narodima, a Slavene i Židove istrijebiti. On jeod svijeta zahtijevao“Životni prostor" za Nijemcei svaki rat u tu svrhu za njegajebio opravdan. Rat jekrenuo iz Njemačke.

ostalim dijelomNjemačke.Poljska jeto odbila. Njemačkajebez objaverata upala na njenopodručje i tako jeu zoru, u 4 45 sati 1 rujna1939.,počeoDrugisvjetski rat

Napadje munjevitoizvršilo 60 divizija uz podršku1390 zrakoplova, sa sjevera,zapada i juga (izSlovačke) u pravcu Varšave kojaje,razorena, palaveć 17 rujna.Togajedana u Poljsku s istoka provalilaCrvena armija i zauzela zapadnedijelovedanašnjeBjelorusije i Ukrajine.Slabo naoružani Poljacipružili su junački otpor.Izginulo je 66 300 poljskihvojnika, ali jepočetkom listopada sve bilo završeno Ideja otporaokupatorimanije se međutim,nikad ugasilanego je tinjala na zgarištima. Krvavo ratno klupkoovako se brzo odmotavalo:

Za svojejesvrhe Hitler bez ikakvih skrupulanenadano otkazivao i sklapaougovore o nenapadanju i prijateljstvu, pasu prijatelji preko noći postajalineprijateljima i obrnuto Vrhunac tih prijetvornih ugovora bio jeonajkoji su Hitler nakon antikomunističke histerije, a J. V. STALJIN nakon bijesnihantinacističkihpromičbi sklopili u Moskvi 23 kolovoza 1939 Ugovoro nenapadanju i prijateljstvu na 10 godina.Tajni dodatak ugovora bila jepodjela Poljske.Tajpaktjepostaoprvim uvjetom za početakrata Ljudi lijevih i komunističkih opredjeljenjabili su zaprepašteni tim njemačkosovjetskim ugovorom Hitler jepočtekom1939. počeo zahtijevati od Poljske da preko svoga teritorija(nekoćnjemačkog)izgradikoridor,tj.cestu do gradaDanziga(danasGdansk) kojijebiobez kopneneveze s

njevitog rata (Blitzkrieg) koji su vodile sile “Osovine Rim-Berlin?.One su, udruživši se s Japanom, 27. rujna proglasile TROJNI PAKT,čime su se vojne operacijejošviše proširilekuglom zemaljskom.

Njemačkaježeljelaprobitiblokadu na Sjevernommoru, te je9. travnja bez borbe osvojila Dansku i iskrcala se u Norveškoj, kako bi osiguraladovoz švedske rudače prekoNarvika,luke na krajnjemsjeveru,zaštićene skupinomotoka. Norveška jeosvojena 9 lipnja, čime jeHitler još osiguraopomorskebaze za budući podmornički rat na Atlantiku Tada se našao izdajnik, norveškičasnik i političarVidkun QUISLING (1887.-1945.), kojije sastavio vladu suradnje s okupatorom, pa se otada svaki suradnik (kolaboracionist) s okupatorompogrdnonaziva “kvisling".No, osobito na sjeveru Norveške razvio se poznatijaki partizanskipokret.

3. rujna1939 - Radi obrane Poljske (alizakašnjele),Njemačkoj navješćuju rat Velika Britanija, Francuska,Australija i Novi Zeland, a za nekolikodana i Kanada,pa jeveć time rat zadobio svojneslavni naslov “svjetski", 8. rujna - Velika Britanija i Francuska objavljujupomorskublokadu Njemačke. Za tri dana Njemačka objavljujesvojuprotublokadu.

30 studenoga - SovjetskiSavez (SSSR)napadaFinsku Nakon junačkogotporatogmalognaroda crvenom gorostasu, mir je zaključen u ožujkuslijedeće 1940 NjimejeSSSR dobio Karelijskuprevlaku,gradVyborg i jošneke pojraninezone. Liga naroda u Ženeviproglasila je SSSR agresorom i isključila ga iz svojeorganizacije. Finci su se kasnijepridružiliNjemačkoj u napaduna SSSR

Ratna godina 1940.

Početak godine i njenveći dio bio jeobilježennizom uspjeha mu-

10 svibnjanjemačkeoklopne snage navalile su na Francusku s desnogboka (kao u Prvom svjetskom ratu). Dana 14 svibnjapala jeNizozemska, a 28 svibnja i Belgija.Francuska obrana bila je potpunorastrojena, a engleske savezničke postrojbejedva su pobjegleprekoluke Dunkerque(č. Denkerek),ostavivši svo teško naoružanje.

10 lipnja - Benito MUSSOLINI (1883.-1945.)pridružuje se Njemam a ik LI oholaTot j BRNO na

J, V Staljin

mačkoj,naviješćuje rat Francuskoji VelikojBritaniji, te osvaja njenukolonijuSomaliju.

14 lipnja - Pariz je pao bez borbe, a 22. lipnjamaršal FilipPETAIN (č.Peten)potpisao jekapitulaciju i u neokupiranojjužnoj Francuskoj(bezatlantske obale) osnovao kvislinšku vladu sa sjedištem u graduVichyju.Tajse munjeviti rat zvao “Zahvat srpom". No, francuski maršal Charles de GAULLE (č.Šarl d Gol)u Engleskojje proglasio nastavak borbe protivNijemaca, a sebe zakonitim predstavnikom Francuske

Ujesen i zimi 1940 zbili su se još ovi važni događaji:

1)Njemačkepostrojbe ušle u Rumunjsku.

2)Italijaprovalila u Grčku i pretrpjelaneuspjehe.

3)Trojnompaktupristupile su Mađarska,Rumunjska i Slovačka.

4) Talijanskaofenziva na libijskoegipatskoj granici.

5) I najvažnije: Hitler naređuje pripreme za napadna Sovjetski Savez

W Churchill britanske pomorske i zračne snage, luke i industrijskapostrojenja te obeshrabriti civilnopučanstvo.

Zbogtogaje:

13 kolovoza počelazračna bitka za Britaniju. Uskoro je568 njemačkih bombardera na London bacilo 648 tona eksplozivnih bombi Tijekomrujnarazoren je gradCoventry, a teško oštećeno joššest gradova.

Obrana Britanijebivala je sve boljazahvaljujućizrakoplovima lovcima (spitfire) kao i novim radarima, a nadasve visokoorganiziranom stanovništvu i njegovojmoralnojsnazi na čelu s kraljevskomobiteljikojanijenapuštala London

U tim.je mjesecimanjemački saveznik SSSR s lakoćom osvojio Litvu,Latviju i Estoniju, a RumunjskojotcijepioBesarabiju i sjevernuBukovinu

U VelikojBritanijipremijerom jepostaosnažna politička osoba Sir Winston CHURCHIL (1874.1965.)kojijenarodu obećao samo “krv,znoj,žrtve i suze". Hitler navodno niježelio rat protiv Engleza(koji su iste,germanske krvi) pa jeu srpnjuponudiomir,ali je bio odbijen. Tada jenaredio inavziju na Britaniju,prekokanala La Manche.

Prijetogajevaljaloonesposobiti

Prijelomni dan bio je15 rujna kad su njemačkezračne snage (Luftwaffe)pretrpjele nad Londonom gubitak od 56 bombardera Hitler jestoga, ali i zbog nadolaska ružnogvremena, “do daljnjega"odgodioosvajanje Velike Britanijeplanom zvanim “Morski lav". Noćnih zračnih napadabilo jejošdo svibnja1941 Uz pomoć SADa, kojimaje predsjednik bio Franklin Delano ROOSEVELT (18821945.), Britanija se snažno naoružavala, dosegavšibrojod 114.000zrakoplova i 50 razarača

Kako vidimo,ratna sreća bila je promjenjiva, pa su narode čekale joščetiri ipolgodinekrvi i suza. Hrvatska, u okviru tada neutralne Jugoslavije, jošjebila pošteđena ratnih nesreća - ali ne zadugo. m

iu.Americi?iznijelismozaŽstarjeli *Hi podatak:0|broju Xstanovništva. SAD jer'jeu Si (1995.broji“stanovnika |iz-

Ch de Gaulle

F D Roosevelt

Mali glazbenici

Piše: dipl.odgajatelj.Zrinjka KeglevićStević

trešnje,načinit ćete zvečke srednjejačine i srednjedubine Ako paku plastičnu ili limenu posudicu stavite rižu ilisitnu tjesteninu, dobit ćete nježan,visok zvuk. Zajedno s djecomosluškujte te zvukove i igrajteigrepogađanja kojomzvečkom se svira: svirajte skriveni, da dijete ne vidi zvečku Dijetemože,na vaš prijedlog, zveckati naizmjence tiho i glasno ili izgovaratibrojalice i pratiti vlastitiritmički govor

U > prošlogodišnjimjesenskim brojevimaupoznala sam roditelje s glazbenimumješnostima: slušanjemi pjevanjem. Ne manje važna potrebadjetata jei sviranjena galzbalima. Ono mu pruža mnogo veselja,ponekadi više nego li samo pjevanje.

Mališani u dobi od 18 mjeseci do 2 godinepokazujuzanimanje za neke predmeteiz svojeokoline kojiproizvodezvukove Sigurno ste već doživjeli da vam dijete povadi lonce,tave, poklopce,zdjelice,kuhače,pribor za jelo i slično i na njima“svira" Ta jeigra vrlo zabavna za djecute dobi. Kako zanimanje za sviranjem raste,pa za dvogodišnjake i trogodišnjakemožete i sami izraditi mala glazbala od tzv pedagoški neoblikovanogmaterijala. Uzmite plastičneposudice od “Cedevite",limene okruglekutijice od bombona iličašice od jogurta i načinite zvečke različitog zvuka. Primjerice, ako u plastičnu posudu stavite lješnjake,kestene, orahe ilimanjekamenčiće, to će biti zvečka dubokogzvuka Stavite li u spomenutuambalažu grah, grašak,leću ilikoštice od šljive ili

glazbalo(zarazliku od dosad spomenutihritmičkih glazbala) i na njemusviraju veća djeca(od5 do 7 godina),drvenim ili pustenim štapićem.Prilikom upoznavanja s glazbalimadjecuvalja upoznati i s njihovimnazivima odnosno glasovimakojiopisuju zvuk što ga glazbalodaje.Primjerice,bubanjudara,zvečke i triangli zveče

Najzahtjevniji oblik rada s glazbalima u predškolskoj dobi jesviranje u orkestru Tajrad zahtijeva više truda i dugotrajnijeuvježbavanje od strane odgajatelja i djece.

Te teže zadatke rado će i točno ispunjavatistarijimališani u dobi od 4-5 godina.Spontano će uz poznatupjesmu i zasvirati, znat će razlikovati glazbala po njihovu zvuku i po načinu kako se na kojemsvira Vide li drugudjecu iliodrasle kako sviraju, rado će ih oponašati, a oni najkreativniji (najstvaralačkiji) i sami će skladati vlastite melodije.

Uvježbavajućiodnosno svirkajući,djeca ne samo da stječu sve

U dječjimvrtićima, uz opisane zvečkice kojeodgajateljiizrađuju zajedno s djecompostoje i ona prava mala dječjaglazbala. To su drveništapići,zvončići,zvečke, činele,triangli(trokuti),bubanj, tamburin, def i metalofon. Drveno glazbalo su i klepetaljke na kojimadjecarado svirajujersu vrlo jednostavne za uporabu. Zvorčići ilipraporcimogu imati oblik narukvice (nakožnojvrpci) ilistoje na drvenojdršci Triangl jeveć teže koristiti, pa djecitreba dobro pokazati i poučiti ih kako se na njemupravilnosvira Sastojise od metalnogtrokuta i metalnogštapića s drškom od plastike Metalfon je melodijsko

bogatijaiskustva u glazbenom smislu (osluškivanjevlastitogglazbala i glazbaladrugedjece,praćenjedirigenta), već i uživaju u zajedništvu, u druženju s vršnjacima. Na tajnačin ih glazba povezujeugodnim i radosnim 0sjećajima.

Za male svirače i njihoveroditeljepreporučujemoslikovnicu autorice Vere MEDJANIĆ,“Veseli svirači - prva slikovnica za udaraljke i frulicu" u izdanju Školskeknjige iz Zagreba. HH

Problemi sa

sluhom? Možda je riječ o

ušnoj masti

Piše: dr Ivo Belan

U početkujeMarijamislila da je njezinčetverogodišnji sinčić jednostavno ne sluša. Ona ga pozove u kuću, a on se nastavi igrati, kao da jepotpunogluh.No,kad ga je izgrdila,njegovjujezbunjeni pogledpočeobrinuti Nedavno jerekla: “Očito jeda me ne čuje. Pomislila sam da ima problema sa sluhom" No,pedijatar jebrzo postavio umirujućudijagnozu - bila je riječ o nakupinicerumena u ušnom kanalu Sinčić jeimao “tone? toga u ušima

više cerumena kojikanal začepi i izazove trenutačnu gluhoću.Djeca

s nabijenimcerumenom mogu imati problema u školi Osobe sa začepljenim ušima imajuneugodan osjećajtežine u glavi, a donekle i smetnje u radu Kod starijihljudipojavljuje se potišenost, budući da jakgubitak sluha možda tumače kao znak ulaska u duboku starost i oronulost

dijelaušnogkanala i predstavlja određenu fiziološku zaštitu kanala jerzaustavljaprašinu,nečistoću, pijesak, kukce (mušice,krpelji) i sprječava te sićušne uljeze da se približeosjetljivombubnjiću. Osim toga, ta tvar odbijavodu i služi kao agens protivbakterija,pomažući u sprječavanjuinfekcijaušnogkanala Na koncu, ona i vlaži kožu vanjskog uha i ušnogkanala i na taj način spriječava suhoću i svrbež

Liječnici ne znajušto uzrokuje prekomjernonakupljanje cerumena koje se vrlo često ponavlja kod jednete iste osobe Stupanjlučenjaušne smole ima konstitucionalni karakter Liječniciipak poznajuneke čimbenike kojimogu pridonijetinakupljanju cerumena Štomože pogoršatistanje?

Cerumen jeušna mast koja se sastoji od proizvodalučenjažlijezda u koži vanjskogslušnogkanala Nastaje iliuslijedpreobilnog lučenjažlijezda ili uslijedslaboguklanjanjamasti iz slušnogkanala O cerumenu se mnogo ne govori - i s razlogom. Ako se o tome i povede razgovor, onda jesmješten u kategorijutema kao što su prhutili smrad stopala. No,cerumen jerezultat prirodnogtjelesnogprocesa Ušna smola jeprirodna i potrebna izlučevina čijajesvrha da čistii štiti uho Zbogtogaliječnici u većini slučajevapreporučuju da se jednostavno ostavi ondjegdjejest. Međutim,kao svi prirodniprocesi, i tajmože krenuti naopako. U ušnom se kanalu može nakupiti pre-

HRVATSKO MLJEKARSKODRUŠTVO ZAGREB -Ilica31/23. tel/fax:01/424.420

t Ovimeneopozivonaručujemo

Prvo i najčešće, to ječačkanje uha štapićem s vatom, metalnom kvačicom za kosu,šibicom,dugim noktom ili bilo čime drugim, dovoljnomalim da može ući u ušni kanal. Ljudičesto koriste te predmete u pokušaju da uklone cerumen, pritomemisleći da čine ono potrebno da se problem ne pogorša. A upravo ga na tajnačin pogoršavaju.Umjesto da uklanjaju ušnu mast, oni jejošviše uguravaju u ušnu šupljinu.

Dugotrajnotuširanje uime čistoće neće pomoćiukloniti cerumen Ako imate problema s ušnom mašću,voda vam nijevelik prijatelj.Plivanje,ronjenje,dugotrajnotuširanje ili bilo kojidrugi način na koji se može unijeti voda u ušni kanal,može pridonijeti učvršćenjucerumena, posebice kod osoba kojesu sklone prekomjernomnjegovomnakupljanju.Voda može učiniti da cerumen nabubri i da stvori čep.

Ima liječnikakojitakvim ljudima preporučujuambulatno čišćenje ušnih kanala barem jednomgodišnje - najboljepredljeto,prije početkasezone plivanja.

Cerumen je, u dovoljnojkoličini, zapravo koristan za čovjeka. Ta se tvar stvara u žlijezdamavanjskog

= danuošneica dizaoprimjerakaknioe"JOGGING" “autora dr.IveBelana,pocijeniod150,00kuna.

o udje <Čitatelj će u knjizi.naćiodgovore n na:svavapitanja o rekreatvnomučenja.die

Bez obzira na uzrok,nagomilani cerumen treba se ukloniti. Dijagnozu, dakako, mora postavitiliječnik Ponekad će se to moći obaviti i kod kuće,ali jepreporučljivije da se ispiranje uha obavi u ambulanti

Ako jetrenutačno nemogućeukloniti ušnu mast ispiranjempotrebno jujerazmeškati ukapavanjem hidrogena(3%tne otopinevodikovog peroksida) iliglicerina.Liječ- nik će odrediti način pripreme ušnog kanala za ispiranje. Osim toga, liječnik želi ispitatistanjebubnjića, zatim doznati je li osoba pret- hodno imala gnojnuupalusrednjeguha,jeli prethodnoobavljen neki operativni zahvat u uhu itd Odmah nakon što se uspješno ukloni cerumen, sluh se znatno poboljša. m

Dobri i lo

ši susjedi

Piše: Darko Kantoci,dipl.ing.

Krastavci će dobro napredovati uz mahune,grašak,poriluk, kupus, salatu,celer i luk Ako krastavce uzgajate uz baziliku, poboljšava im se kakvoća, dok im koparpoboljšava okus Krastavci ne podnosekrumpir,rajčicu i rotkvice.

Cikla dobro napreduje uz krastavce, kupus,češnjak,poriluk, rotkvice, celer i špinat. Ne slaže se s graškom,krastavcima i krumpirom.

Svi vlasnicipovrtnjaka,zacijelo su primijetili da im povrće ne uspijevanajbolje iako su tlo temeljitopripremili, a hranjiva i vode ima dovoljno.Uvjeti za rast su idealni, no napretka nema Što jeuzrok tome? Odgovorjejednostavan: neke vrste povrćajednostavno ne podnoseneke druge povrtnekulture u svojojblizini. Budućida jeovo vrijemeplaniranjapovrtnjaka za iduću sezonu, spomenutćemo najčešćevrste povrća i njihovedobre i loše susjede.

Kupus u svojojblizini dobro podnosimahune,grašak,krastavce, blitvu,mrkvu,poriluk i rotkvice Celer i rajčicanaročito povoljnodjeluju na kupus.Kupus pakne podnosiluk Grašakse slaže sa krastavcima, mrkvom, korabicom,salatom, rotkvicama i tikvicama Koparće popraviti okus graška.Grašak u svojojblizini ne podnosiluk,poriluk i rajčicu.

Poriluk će dobro rasti uz salatu, kupus,celer,rajčice i luk. Ne podnosimahune,grašak i ciklu. Tikvice dobro podnosemahune, luk i baziliku

Mrkva dobro podnosiblizinu blitve,mahuna,graška i rotkvica Koparpoboljšava okus mrkve, dok luk tjeraštetnike kojijenapadaju.

Mahune dobro rastu uz krastavce, kupus,blitivu,mrkvu,rotkvice, ciklu,salatu,celer i rajčice.

Loši susjedi su im češnjak,poriluk,luk i grašak.

Celer će boljerasti uz korabicu, mahune i rajčicu, ali će se slabije razvijati uz krumpir i salatu.

Povrće kojese međusobno ne podnosibilo bidobro uzgajati s barem jednom gredicomrazmaka Ako se dvijevrste kojese ne podnoseuzgajajuzajedno, to ne znači da će urod izostati, ali će zasigurno biti niži.Zato prilikom planiranjapovrtnjakanačinite plan i povrćekoje se međusobno ne podnosiudaljitejednood drugoga. mH

AKO JOŠ NISTE BILI UGUMEX

GUMEKS FARM AGRAR VAM NUDI KOMPLETNU

OPREMU ZA STOČARSTVO,SVINJOGOJSTVO I

PERADARSTVO

e GUMEKS FARM AGRAR VAM NUDI KOMPLETNE

GRAĐEVINSKE I TEHNOLOŠKEPROJEKTE ZA

* GUMEKS FARM AGRAR VAM MOŽE PONUDITI ORIGINALNE I KVALITETNE VEZOVE,TOPLE

PODOVE

e GUMEKS FARM AGRAR VAS MOŽE OPREMITI NAJSUVREMENIJIM MUZNIM POSTROJENJIMA

KAO I MALIM MUZNIM UREĐAJIMA TVRTKE

WESTFALIA

e GUMEKS FARM AGRAR DRŽISVE REZERVNE

DJELOVE ZA MUZNE UREĐAJE WESTFALIA, ALFALAVAL, VITREX I BELJE

e GUMEKS FARM AGRAR PRODAJE SREDSTVA ZA

NJEGU I HIGIJENU VAŠEGBLAGA

Radovi u siječnju

Piše: Darko Kantoci,dipl.ing.

jimase, uz pomoćkonopca,može rukovati sa zemlje. Na taj se način izbjegavapenjanjekojekatkad može biti opasno Umjesto škara, na teleskopski držak možete montirati piluilinapravu za obiranje voća Isti će držak poslužti i za čišćenjesnijega.

RIJETKE VOĆNE VRSTE

Mušmula

ka Većina sobnih biljakanalazi se u fazi mirovanja, pa im nije potrebnomnogo vode i hranjiva. No,s obzirom na to da jezrak u stanovima suh,potrebnojeodržavati vlažnost zraka i prskati biljke.Zimovalište biljakačesto jepotrebnozračiti za lijepa vremena

Pod staklom

Mušmula,botaničkim imenom Mespilusgermanica, u stara je vremena bila osobito cijenjena, dok je danas gotovozaboravljena.Mušmula jesrodna jabuci. Danas se to grmolikodrvo može naći tek u rijetkimvrtovima,iako jojjeuzgojlak ijednostavan i nije potrebnoorezivanje.Mušmula je srodna jabuci i naročito jeprikladna za male vrtove. Plodovi dozrijevajukasno,smeđe su boje, u početkutvrdi i trpki, a nakon prvihjesenskozimskih mrazeva postajumeki i ukusni. Plodovi sadrže veću količinu pektina, tanin, te jabučnu,vinsku i limunsku kiselinu i imajuljekovitasvojstva.

Siječanjjenajhladnijimjesec u godini. Za vedrih se noći temperatura može spustiti ido -30%C. Tada su naročito ugroženemlade biljkekoje se jošnisu dobro ukorijenile.Osobita im opasnostprijetiako nema snijega i ako vlada golomrazica, jertada hladnoća nesmetano prodire u tlo i oštećujekorijenje. Ako to niste učinili ranije, sada jevrijeme da gredice s lukovičastim biljem i tranicama pokrijetegranjemilisličnom zaštitom. I ostalo bilje, bilo ukrasno ilivoćke,također zaštite od niskih temperatura.

VRTNI ALAT

SADA JE VRIJEME

U kući

Škare s daljinskimupravljanjem

Do vrha visokih krošnjičesto je nemogućedoprijeti čak i uz pomoć visokih ljestvi. To uvelike otežava njegustabala i berbu plodvoa.Podsjećamo vas na to da različiti proizvođači nude vrtne škare s teleskopskomdrškom ko-

Biljke u zimskom vrtu osjetljive na svjetlostpotrebnojezasjeniti za vedrih zimskih dana Sa staklenika svakako očistite snijeg kako bi u unutrašnjosti bilo svjetlije.Staklenik se isplatigrijati samo ako jedobro izoliran Prilikom nabavke i montiranja staklenika,vodite računa o načinu njegoveuporabe.

Na otvorenom Ako su vremenske prilikepogodne, može se orezivati drveće i grmlje. Ne smije se zaboraviti na zaštitu većih rana Ako tlo nije smrznuto, mogu se obavljati i neki zemljaniradovi. Želite li u proljećecijepitivoćke,sada narežite plemke i držite ih u vlažnom pijesku, na hladnom i tamnom mjestu.

Koristan savjet

Zimske dane iskoristite za planiranjevrtnih nasada tijekomgodine i već sada nabavite potrebno sjeme.Ako imatesjemeod prošle godine,provjeritenjegovuklijavost.Pojedinebiljkekojecvatu ljeti,pelargonije i petunije, možete već sada posijati. Na prozorskojdasci možete uzgajati lukovičasto cvijeće. U ovo godišnje doba voćarnice nude različito južnovoće, a sjemenkemožete iskoristiti za uzgojmladih bilja-

Dobro planiranje vrta i odabir biljaka,prilagođenmjestugdjeće one biti posađene,najbolja su zaštita raslinja. Štose tiče mješovitih kultura u povrtnjaku, potrebno je predvidjeti i kombinirati one biljkekojese međusobno dobro podnose.Prilikom planiranja vrta svakako vodite računa i o skupinamadrveća i gredicama s trajnicama, tako da svaka pojedinavrsta dobijeprikladno stanište