Mljekarski list 11-1998

TA,

Dragi čitateljiMljekarskoglista!

Nanese li Vas put iliplanirano posjetiteVukovar, potražitedječiji vrtić"ŽELJKA" i buditeponosništo

ste i Vi bilisudionikhumanitarne akcijeHrvatske_mljekarskeudruge "Litramlijeka za obnovuVukovara"

senzacij

Linijaniskokaloričnih jogurtaBioAktiv s LGG-om bogatija jeza jošdva nova okusa. Voćni užitak uz okus svježejagode i marelicebreskve zadovoljit će sve ukuse, a najprihvaćenijisvjetskiprobiotik LGG učinit će Vas zdravijima i otpornijima. To jamčenajnovijaistraživanja i znanstvenici diljemsvijetakoji su potvrdili LGG kaonajdjelotvorniji probiotičkidodatakhrani s dokazanim učinkom na ljudskozdravlje.

Dukatovi BioAktiv proizvodi s LGG-om bioterapeutsko su sredstvo s kojimpočinjezdravljecijelogorganizma,jersamo prijateljskamikroflora omogućit će pravilnofunkcioniranjeprobave.

Dolaskunovog tisućljećanazdravitejogurtimaBioAktiv s LGGom!

HUMANITARNA AKCIJA

Litramlijeka za obnovu DuR Ona ra

JE ZAVRŠENA

22.listopadačlanoviInicijativnogodboraAKCIJE predali su gradonačelnikuVukovara gospodinuVladimiruŠtenglupotvrdu o uplati686.486,00kn prikupljenih od AKCIJE.

Dogovoreno je da će se novac utrošiti u obnovu zgrade i prostoraza potrebe predškolskogodgoja u organizacijidruštva"Našadjeca"Vukovar.Obnovi se pristupa odmah, a dovršetakjeplaniran za krajgodine.

Dogovorili smo da vrtićnosiime'"ŽELJKA",jersmo likŽeljkeJurićkoristili u promidžbi ove humanitarneakcije.Za nas ŽeljkajeiostajesimbolstradaledjeceVukovara.

Preostajenam samo da se zahvalimosvima kojisu nam pomogli u provođenjuove humanitarneakcije, u ime onihkojiće koristitiovajobjekt, u ime djeceVukovaraidruge stradaledjece.

HVALA SVIMA!

o ai kerinjaajaPennaVhektidedditeIK

Za Hrvatskumljekarskuudrugu: JurajČičmak

rio no

JAN raslepredosobnimporazva*Thoćečuvalimojgrad,mojeprijatelje, ika će iza potporu

REPUBLIKA

iznijeti iz mraka?Nemaledajaćihudmojih i vaših, i zato,akovamnije kradu i HRVATSKA okojegvamaoraojedmladenačkušapotanja.pridružite e.NetkoHo [prognanom

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA sojeparkone, klupepokojimasujeurezanavašaimena,sjena sk * 3 pučanstvu 1 dai primiprviprijeka. netko jejednostavnosve k 6) izlo u se se

ISSN03519104

SL S kranictakrava na područjuLike, | a područjuMljekare Zadar |

Dr. sci. Branko Uhlik i Uloga proizvođača mlijeka u unapređivanju “proizvodnjekvalitetnogmlijeka | š Redakcijski kolegij: opa 2 !

dr Stjepan Banožić 1 === 13

Dr Stjepan Banožić

dr Ivo Belan ; Nepoželjniplinovi u zraku staje dipl ing.Stjepan Brlek |ar jj povijesni)

dr StjepanFeldhofer BER

Dr. IvanJakopović |

dr Zoran Grgić ;Str1416 Zakon o stočarstvu-zakonskaosnovica uzgoja domaćihživotinja i

dr IvanJakopović POS g adapa kJ j dipl.ing.Stjepan Keglević

Doc.dr.ZoranGrgić | prof dr Zvonimir Štafa

/BOSPAPARIIVE

Str 17-19 Nabavkapoljoprivrednemehanizacijekorištenjem"povlaštenih" | Ž “kreditnihprograma |

GlavniIodgovorniurednik: g čagijća dipl.ing.JurajČičmak IRIAZ

Str 20 Krediti zanabavu 500junica do krajagodine |

Redaktorica: | dipl ing Vera Volarić

DamirRukovanjski |

Str 20 Velika pomoćproizvođačima mlijeka | Tehnička urednica: S

ing Mirna Božičević dr SC PetarBosnić |

Str 22-23 Poslovna suradnjakooperanata imljekaračlanica LURA GROUP Ž

Lektorica: ve BEN Š

Katarina-Zrinka Čičmak

ing Nikola Božičević

VlasnikIizdavač: “

Turopoljskasvadba i Hrvatska mljekarska udruga,

DamirRukovanjski |

KRMNE KULTURE

Pšenica - u nas nedovoljno

korištena kao krmna kultura

Piše:prof. dr ZvonimirŠtafa

mliječne u voštanu zriobu za silažu

Pšenica jejednaod najproširenijihkultura u svijetu, a svakako najvažnijažitarica.

Preradom pšeničnog zrna dobivamo brašno, a kao koncentrat koristimo ga u istrani stoke

Pšenična slama koristi se za ishranu stoke i kao stelja.

kultivar sije iza kojunamjenu. U tablicijeiznesen raspon variranja bjelančevina, vlakana i energije u zrnu pšenice.Stogaprema potrebama, u obroku se može usitnjenozrno pšenicedodavati u raznim količinama za balansiranjepotreba u obroku, a ne više od 4 kgdnevno

Pšenica se danasvrlo rijetkosije s namjenom za napasivanje(ovacai koza)posebnona Mediteranu gdje,ako se ranijesije,daje nekolikoturnusa vrlo kvalitetne paše(ujesen i tijekomzime).

Kao voluminozna krma,nadzemni dio,se tijekomvegetativnog razvoja(vlatanje) i u klasanju do početkacvatnje,koristi malo ili rijetko. Iako jeu mliječnovoštanojzriobinajvrednija(dajegotoVo najviše mase i hranjiva po jedinicipovršine) vrlo rijetko se silira.

Prema položaju i obliku lista razlikuju se kultivari uskoguspravnog lista (podnosegušći sklop) i kultivari širokog,vrlo krupnoglišća, te kultivari različitih sposobnostinabusavanja, odnosnoregeneracije u rijeđoj sjetvi.

Iz iznešenog vidi se da postoji vrlo veliki brojtipova, i svaki s vrlo velikim brojemkultivara odkojih su neki prikladni za proizvodnju voluminozne mase Oni kojidobro nabusavajuvišeg su rasta i s vrlo krupnimlišćem (Bistraidr.)i dajuvisoke prinosekvalitetne voluminozne mase

U ranijimrokovima sjetve,nakon žetve pšenicesijanetijekomljeta, ozime forme jakonabusavaju dajućiveliki brojvlati bogatih lišćem,odnosnodobreprirode zelene mase kojase može iskoristitibilo napasivanjem iliu smjesama s graškomiligrahoricom za košnju i hranidbu u stajitijekom jeseniprema potrebamagospodarstva U smjesi s kukuruzom, sirkom i suncokretom može se siliratiako ima dovoljno mase za tu namjenu. Za kasno ljetnuuporabu,odnosno za korištenjetijekom listopada pa i početkom studenog,treba sijati uz pšenicu ozime forme graškailigrahorica, jerone jačegranaju i rijetko prelaze u generativnufazu,dajući veću masu vrlo kvalitetne zelene krme.

Pšenica jeposebnointeresantna ako se koristi kao zelena krma, au nas to nijeuobičajeno. U početkuvlatanja ako se koristi kao paša, u zelenojmasi pšenica sadrži 3,5% probavljivihbjelan-čevina.Štojezelenamasa starija udio bjelančevinajemanji,tako da u klasanju u zelenojmasi ima 2,1%probavljivihbjelančevina, a nakon klasanja udio probavljivih bjelančevinaopada na svega 1,6% u masi

Pšenica se u vlatanju može i sušiti za sijeno, ako su povoljne vremenske prilike.Budući da za sušenjedospijeva rano u proljeće, kada vremenske prilikenisu još najsigurnije za sušenje,gospodarstvo, ako želi od pšeniceproizvesti sijeno,treba biti opremljeno uz kosilice gnječilicom i uređajem za dosušivanje.Bolji načinkorištenjazelene mase pšenice u proljećejesiliranje. U zadnjevrijemezelena masa se silira u rolbale razne veličine uz omatanjeplastičnomfolijom. Siliranjem u bale izbjegava se utjecajlošegvremena

Od kultivarapšenice za takve smjesetreba sijati one kultivare kojijačenabusavaju, a kojisu fakultativneozimosti, i u jesen mogu dati izvjestanbrojregenerativnih vlati Time dajuveću masu, a na tajnačin olakšavaju košnju.

Niski (patuljasti)kultivari čvrstog busa, s izraženomosobinom nabusavanja, u čistojkulturi daju niže prinosemase, ali se danas s uspjehomkoriste kao nosači u smjesamapšenice s krupnozrnim mahunarkama (grašak,grahorice)i koriste se od vlatanja pa do početkacvatnjekošnjom za ze-

U tablicijeiznešena kakvoća pšenice u raznim stadijimarazvoja iz kojih se vide mogućnostiuporabe U ishranistoke.

Obzirom da su kakvoća zrna pšenice i prinoskultivara,dijelom vezani i za agrotehniku i uvjete lenu krmu,a na prijelazu iz |proizvodnje,nijesvejednokoji se

Proces siliranjakratko traje, i može se izvršiti i u manjepovoljnimuvjetima, a na tajnačin dobivenasilaža jegotovouvijek najvišekakvoće Iskorištavanjemsiliranjaiskoristi se gotovočitava nadzemnamasa (ostaje samo strn),dobije se 25 do 35 t/hakvalitetnesilaže,oslobodi se površina za sjetvu, te presađivanjedrugekulture mjeseciliviše dana ranije.Takvim korištenjem

Način

Vlatanje

površine u jednojvegetaciji dobiju se dvijekulture (žetve),bolje se iskoristi tlo i sunčeva energija za proizvodnjuorgansketvari. Na

istojpovršiniproizvede se više kvalitetne krme (ozimi i naknadni usjev),odnosno uz krmu proizvede se iodređena količinadrugih

Lišće i glava šećerne repevelike rezerve stočne hrane

Piše:dipl.ing.JosipHaluška

Lišćei glavešećerne repe kao nusproizvodi u proizvodnji šećerne repe su interesantni i za ishranu krava za proizvodnjumlijeka, jer se proizvede masa lišća iglava u količini gotovoidentičnoj količini korijenašećerne repe po jedinicipovršine.

Do najnovijeg vremena ta jemasa do te mjerebila onečišćena blatom, da se nijemoglauspješno spremiti, a krave jukao silažu nisu rado jele.Hranidbenavrijednost glave i lišća šećerne repe iznesena je u tablicibroj 1

kultura (zrno,silaža,povrće i dr.). Budućida uspjehuzgajanja raznih kultura (ratarske,krme, povrće)ovisidobrim dijelom i o osobinamatla, a ono o količini i prometuorgansketvari u njemu, te mogućnostivraćanjadijela organsketvari i hranjivastajskim gnojem,vidi se značenjesjetve ozimih kultura,kojese koriste kao interpoliranekulture. U tom kontekstu značajnomjestopripadai pšenici, bilo da se sije u čistojkulturi ili smjesi s grahoricom,odnosnograškom. m

Hranidbazelenommasom lišća i glavomšećerne repe jemoguća, ali kada jeobrok bogattim krmivom može doći do probavnih smetnji.Uzrok tome,danas se više ne smatra visokoučešće oksalne kiseline u lišću, nego vrlo nizak sadržajneprobavljivih tvari uslijedčegadolazi do poremetnji radadonjegdijelacrijeva.Najveći je problemonečišćenje mase tlom

Za siliranje lišća iglavašećerne repe vrijede u osnovici isti principi kao i za siliranjeostalih vrsta krme. Kod siliranjaglava i lišća dva su problema:čistoća

Sastav %

0,02 ELI loš

mase koja se silira i niskisadržaj suhetvari. Čistolišće i glave šećerne repe dobro jeisjeckati akojemasa čista Sjeckana masa ne smijebiti presitna.Količina silaže od glava i lišća šećerne repe koja se dnevno može davati kravama iznosi do najviše 12 kg. Siliranjeglava i lišća šećerne repe može se uspješnoprovesti u betonskim,provoznimsilosima, s dobro riješenimproblemomodvodasilažnogsoka. Interesantno jesiliranjeglavai lišća repe s kukuruzovinom,kukuruzom,sirkom,suncokretom i drugimkulturama

Kako jenavedeno lišće i glave šećerne repe boljejesjeckatinego silirati nesjeckano.Istraživanja togproblemapokazala su slijedeće rezultate prikazane u tablici broj 2

Osnovniuzrok utjecajasjeckanja na kvalitet silažejeboljezbijanje siliranogmaterijala.Sjeckanje nema utjecaja na oticanjesilažnog soka Prikorištenjuglava i lista šećerne repe dobro jedodavati stočnu kredu i to jedangram na jedankg.

Prinos mase glava i lišća šećerne repe iznose oko 200 mc po ha,što preračunanoiznosi3.200 do 3.800 bj. m

Hranidba krava na području

Like, otkupnom području

Mljekare Zadar

- Rad na poboljšanjuproizvodnjemlijeka -

Piše: dr StjepanFeldhofer

organizama.Međutim,oslanjajućise na buragovemikroorganizme mogu se zadovoljavati samo uzdržne potrebekrava i proizvodnjanajviše 10 do 151 mlijeka/ dan

Osnovna krmiva u hranidbikrava na područjuLike sastoje se obično od sijena,paše i livadne trave, a posljednjihgodina sve više gospo- dara siliratravu kao sjenažu. Vrlo rijetko se silira kukuruz,jer se od žitarica najvišesijupšenica,ječam i zob, a kukuruz manje.Stogajei energetskidodatak u krmnim obrocima krava većinom ječam, pšenica izob, a daje se obično 3 do 5 kg/dan po kravi.

košeno i loše sušeno,trava se malo silira, a jošmanjekukuruz. Također su vrlo neuravnoteženi krmni obroci. Žitariceječam,zob i pšenica su za govedalošije hranidbenevrijednosti, a u većim količinama mogu izazivati nadmove (timpanije) i atonijeburaga Krave kojeidu na pašuilise hrane zelenomkrmom,obično ne dobivajudovoljnoenergetskih krmiva i mineralno vitaminskih dodataka za višu mliječnost, a ako se hrane sijenom ne dobivaju ni dovoljnoenergetskih i bjelančevinastih krmiva.

Za visoku proizvodnjumlijeka, sintezu tkiva i stvaranjeprirasta tjelesne mase životinja, krmni obroci morajusadržavati uz kvalitetna ugljikohidratnakrmiva, i teže probavljiveilizaštićene bjelančevinedobre kakvoće i aminokiselinskogsastava, kojeće izbjeći mikrobnu proteolizu u buragu i fermentativno se razgrađivati u crijevu(bypass proteine). Krmni obroci krava u gospodarstvima kojase bavetržnom proizvodnjommlijeka na području MljekareZadar,sustavno se poboljšavaju uz pomoć i savjete stručne službe Mljekare, a gospodari nalaze interes za povećanje proizvodnjemlijeka. U tu svrhu gospodarikupujurazna bjelančevinasta i mineralno vitaminska krmiva s kojimapoboljšavaju hranidbu svojihkrava

Sve krave u štali dobivaju u prosjekuistu vrstu i količinu krmiva, neovisno o mliječnosti.Mliječnost krava kojeidu na pašuili dobivajuzelenu krmu (livadnu travu ili sjenažu)iznosiobično oko 22 do 27 | mlijeka/dan, a uz hranidbu sijenomprosječno oko 12 do 15 /dan.

Manjibrojgospodarauporabljava uljanesačme (sojinu ilisuncokretovu sačmu)kao bjelančevinasti dodatak za višu mliječnost. Više pozornosti se poklanjakravama koje su kupljene iz uvoza što se očituje ina boljojmliječnosti. Međutim,jošsu uvijekvrlo nerazvijenetehnologijespremanja krmiva tako da je sijenočešće lošijekakvoće,pretežitokasno

Sve se to nepovoljnoočituje na mliječnost i reprodukciju krava Mliječnost je niža od moguće, produženje“servisperiod" nakon telenja(razdoblje do nove oplodnje), krave teže ostajugravidne i više se ponavljajupripusti. Selekcijom su uzgojenekrave kojeimajuvrlo visoku mliječnost, ali to zahtijeva i odgovarajuću hranidbu s kojomće se zadovoljavati sve potrebeorganizmakrava za energijom,bjelančevinama, mineralima,vitaminima i drugim aktivnim tvarima. Kravama s visokom mliječnosti treba u hranidbi posvetitiposebnupažnju, što na žalost u ovim krajevima nema dužu tradiciju.

Ipak,unatoč najboljimželjama, krmni obrocikrava često su neuravnoteženi u hranidbenim sastojcima, a krmiva se troše na neučinkovitnačin,jerse najčešće dajusvim kravama jednakobez obzira na visinu proizvodnje mlijeka.

Krmni obroci krava morajusadržavati kvalitetna ugljikohidratna energetskakrmiva (škrob) i lako razgradive i probavljivebjelančevine (pai dušične NPN spojeve), kojimorajubiti hrana za razvoj i reprodukcijuburagovihmikro-

Oglednipokus i preporuka Kod sedam proizvođačamlijeka, naprednijihstočara,organiziran jeoglednipokushranidbekrava s uravnoteženim krmnim obrocima zadržavajućiuobičajeninačin hranidbe i osnovna krmiva s gospodarstva. Krmni obroci su uravnoteženi dopunskim krepkim krmivima prema visini štalskog prosjekamliječnosti, a krepka krmiva (koncentrati) su načinjena miješanjemsmjesežitarica iod-

ređenogpostotkapotpunekrmne smjese za mliječnekrave s 18% sirovih bjelančevina(GK2).

gospodarikojisu raspolagali s pašom,odnosno sjenažom.

Potpunakrmna smjesas18%sirovih bjelančevinasadržavala jejoš: 2,9%masti,5,03%sirove vlaknine, 1,01%kalcija,0,73%fosfora i oko 1,0h.j.energetskevrijednosti.Smjesakrepkihkrmivadavala se svim kravama u jednakojkoličini,ovisno o štalskom prosjeku mliječnosti krava (Tablica1).

Odstupilo se od sheme da se uz žitarice uporabljavadopunska krmna smjesa s 30% sirovih bjelančevina iz razloga što gospodari većinom nemajusvojkukuruz, a žitarice kao pšenica,ječam i zob morajuse govedimadavati u ograničenimkoličinama

Potpunomkrmnom smjesom s 18% sirovih bjelančevina, krave su dobivale i dio potrebnogkukuruza kao nosiocaenergije, ali kukuruza u gospodarstvima ovog područja nema dovoljno.

a proteina za 0,2%ilioko 2 g/l mlijeka.

Iz tablice 2 vidi se da jeveć u prvom tjednu,nakon što su uravnoteženi krmni obroci prema štalskom prosjekumliječnostikrava, značajnopovećanaprosječna proizvodnjamlijeka.Povećanjemlijekaiznosilo jeprosječno1,0I/po kravidnevno. Povećan jei prosječanpostotakbezmasne suhe tvarimlijeka za oko 0,18%(1,8g/ 1) i postotakproteina u mlijeku za 0,04%(0,4g/lmlijeka).

Prosječanpostotakmliječne mastipovećaose kod ispitivanih krava tek nakon dodavanja1,0kg sojinesačme/pokravi/dan. Prosječnopovećanjepostotkamasti u mlijekuiznosilo je0,25%ili2,5g/l mlijeka.

Sve se to može objasnitipoboljšanjembjelančevinasteienergetske vrijednosti krmiva Dodavanjesojineljuskenijeimalo utjecajana masnoću mlijeka,vjerojatno,jersu krmni obroci sadržavali dovoljnosirove vlaknine(celuloze) iz sijena,kojeg su krave svakodnevno dovoljnodobivale

U daljnjemnastojanju da se poboljšahranidba krava,poveća proizvodnja i poboljšakakvoća mlijeka(suhatvar, mliječnamasti bjelančevine) u krmne obroke je dodavana sojinaljuska, a sljedeći tjedannakon toga i sojinasačma Dodatak 2,0kg sojineljuske, a naročito još1,0kgsojinesačme, utjecaoje na daljnjepovećanje prosječnemliječnostiispitivanih krava i to za oko 1,51mlijeka/po kravi/dan, iliukupnopovećanje je iznosilo prosječno2,42 I mlijeka/ po kravi/dan.(Tablica 2)

Iz sastava krmnih obroka (Tablica 1)vidi se da su proizvođači, koji su hranili kravesamo sijenomkao osnovnom krmom,morali davati više krepkihkrmiva, a postizali su nižu proizvodnjumlijeka,nego

Sijenolivadno

Sjenaža kg 20 kg 30,0

Paša (trava) kg

Dopunskakrepka krmiva kg

Za prosječnumliječnost

Zaključak

Stočari na područjuLike moraju temeljitihranidbu krava na paši, livadnojtravi,sjenaži i dobrom sijenu. Osim pšenice,ječma i zobi treba uvoditi u sjetvu i odgovarajućusortu kukuruza za proizvodnjuzrna, jer_krmniobroci žitarica u hranidbi krava moraju sadržavati najmanje60% kukuruza

Prosječanpostotak suhe tvari mlijekatakođer se povećao za ukupno 0,338%ilioko 3,38g/lmlijeka,

Zbognedostatka kukuruza iz domaće proizvodnje na području Like, ne može se u hranidbi krava uporabljavatidopunskakrmna smjesa s 30% sirovih bjelančevina (superkoncentrat), već umjesto togatreba uporabljavatipotpune krmne smjese s 18-19% sirovih bjelančevina(GK2) načinjene s kukuruznim brašnom Na tajnačin će krave dobivati osim bjelančevina,minerala i vitamina, i dio kukuruza kojije u krmnojsmjesi za govedaosnovna energetska komponenta.

Miješanjem = potpune krmne smjese(GK2) kojasadrži 1819% sirovih bjelančevina u određenom postotku(3550% - što će ovisiti o vrsti osnovne krme)s drugimžitaricama može se dobiti smjesakrepkihkrmiva s 12-15% sirovih bjelančevina, što je do-

Tablica 2. Pregled ukupne količine ikakvoće mlijeka u pokusuhranidbe

voljno za potrebekrava kojedaju do 201 mlijeka/dan.

sačme/dan što će povećatisadržaj suhe tvari,masti i bjelančevina u mlijeku.

Smjesukrepkihkrmiva treba davati kravama pojedinačno u količini prema mliječnosti i stanjureprodukcije, a ovisit će i o vrsti osnovne krme u gospodarstvu. U tom smislu načinjene su i posebnetablice s kojimaraspolaže Stručna služba Mljekare.

Kravama kojedajuiznad 20 1 mlijeka/dan dobro jedodavati u krmne obroke jošoko 1,0kg sojine,suncokretove ili repičine

VETERINARSTVO

U krmnim obrocima,posebice uz hranidbu sijenom i kukuruznom silažom neće biti dovoljnopotrebnih minerala i vitamina Također će manjkatikalcija i fosfora. Stogatreba preporučiti da se u krmne obroke krava dodajesvakodnevno najmanje oko 50 g vitaminsko mineralnogpremiksa kojisadrži uz ostale minerale i mikrominerale oko 18% kalcija i

6-10% fosfora, a zatim vitamine: vitamina A 1,000.000ij.,vitamina D, 100 000 i.j. i vitamina E 1 000 mg/kg.

I krave kojeidu na pašu ili dobivajuzelenu krmu,u štali morajudobivati mineralno vitaminski dodatak Također i uz sjenažu. Kod njihće se osjetiti nedostatak minerala i vitamina ako dajuiznad 15-20 1 mlijeka/ dan, a tada kravama treba davati oko 50-150 g mineralnovitaminskogpremiksadnevno m

Uloga proizvođača mlijeka u

unapređivanju proizvodnje

kvalitetnog mlijeka

II.dio

Piše: dr sci Branko Uhlik

mena (upalavimena).Postupak otkrivanja je vrlo jednostavan tako da ga mogu obavljati i osobe kojenemajuposebnostručno predznanje.

četna (pokusna)faza jednogsveobuhvatnogprojekta,unapređuje se proizvodnjakvalitetnogmlijeka u Hrvatskoj.

PrijedlogPilotprojekta Uvod

Temeljnazamisao predloženog Pilotprojekta jestuključivanje proizvođačamlijeka u otkrivanju krava s poremećenomsekrecijom vimena. U svojimstajamasami bi testiralimlijekopomoćureagensa za otkrivanjepovećanogbroja somatskih stanica u mlijeku. Na tajbi način - u suradnji sa stručnjacimauključenima u Pilotprojekt - aktivno sudjelovali u otkrivanju i suzbijanjumastitičnih oboljenja i poboljšavanju kvalitetemlijeka od čegaće oni sami imati najvećukorist.

U prvom dijeluovog podneska (Mljekarski list br 10)bilo je riječi o ulozi kojubi proizvođači mlijekatrebali imati u unapređivanjuproizvodnjekvalitetnog mlijeka,sudjelujući u otkrivanju krava s poremećenomsekrecijom vimena U ovom nastavku tog podneskaiznosi se prijedlog mogućegpostupnognačina uključivanjaseoskih gazdinstava - proizvođača mlijeka u otkrivanju i suzbijanjumastitičnih oboljenja u krava. Sudjelovanjem u Pilotpro-jektukojijezamišljen kao po-

Već jeu prvom dijeluovog podneska istaknuto da jereagens za otkrivanjepovećanogbrojasomatskih stanica u mlijekupouzdano sredstvo za otkrivanje krava s poremećenomsekrecijom vi-

Postojemišljenjaprema kojima ovajtest ima ograničenuprimjenu, zbogsubjektivnosti u procjeni intenzitetapozitivnihreakcija, točnije,procjenebrojasomatskih stanica u mlijeku.Međutim,što se tiče njegoveuporabena način kako se predlažeovim Pilotpro- jektom,može se reći sljedeće: Prvo: posve je sigurno da se reagensom za otkrivanjepovećanogbrojasomatskih stanica u mlijekumože utvrditi da li mlijekosadrži znatno povećanibroj tih stanica, ilijenjihovbrojmanje iliviše u granicamaprihvatljivog.

U tom slučaju će mlijekodati s reagensom negativnu,eventualno sumnjivureakciju.

Drugo:ako mlijekodaje s reagensom jakopozitivnureakciju, može se sa sigurnošćuustvrditi da sadrži znatno povećanibrojsomatskih stanica i da jenjihova prisutnost vrlo vjerojatnoposljedica infekcijevimena patogenim mikroorganizmima ili neprikladnog načina izmuzivanjamlijeka (nadraživanjavimena).

Treće: za proizvođačamlijekakoji sam testira mlijekosvojihkrava, važno jeotkriti da li ono sadrži

znatno povećanibrojsomatskih stanica, a manjejevažan točan brojtih stanica Ako mlijeko sadrži,recimo,1,2iliviše milijuna somatskih stanica u jednommililitru, ono će u svakom slučaju dati jasnopozitivnureakcijukoja ukazuje na poremećnusekreciju vimena U slučajunedoumice, testiranjemlijekamože se ponavljati u razmacima od,recimo, 8 dana i tako utvrditi da li se intenzitet reakcijamijenjaili ostajeisti,nakon čegase, ako i nadaljepostojinedoumica,može zatražiti savjetveterinara Naposlijetku,uporabareagensa je korisna pa ga proizvođači mlijeka u mnogim zemljama s razvijenimstočarstvom već niz godinauporabljavaju što jeznato pridonijelo ranom otkrivanju i suzbijanjumastitičnih oboljenja i unapređivanjuproizvodnjekvalitetnogmlijeka.

uzorakamlijeka, te posebnokoncipiranpriručnikkojibi sadržavao sve potrebneupute(pobliže o tom priručniku vidi u toč 3.1.).

2 Orelevantnim pokazateljima učinaka i uspješnosti Pilotprojekta

Kao pokazateljiučinka i uspješnosti Pilotprojekta uzeli bi se u obzir:

Pilotprojekt bi obuhvatio oko 20 000 krava,odnosno odgovarajućibrojseoskih domaćinstava, ovisno o brojukrava u pojedinim domaćinstvima Trajao bi 2-3 godine što bi,prema slobodnoj procjeni,trebalo biti dovoljno da se dobijedovoljanbrojrelevantnih pokazatelja na osnovu kojih bi se mogliprocijeniti učinci i uspješnostPilotprojekta.

1 2 Organizator i nositeljPilotprojekta

- brojkrava kod kojihjepomoću reagensa otkriven znatno povećani brojsomatskih stanica u mlijeku(usvakojgodinitrajanja Pilotprojekta), izražen kao postotak od ukupno testiranih krava;

- brojkrava u čijemmlijeku su otkrivenipatogenimikroorganizmi uzročnici mastitičnih oboljenja (u svakojgodinitrajanjaPilotprojekta),izražen kao postotak od ukupnogbroja(a)svih testiranih krava,(b)krava u čijem mlijekujeotkriven znatno povećani brojsomatskih stanica;

Prijedlog:Hrvatska mljekarska udrugaprikojojbi se osnovao Stručni savjet(radnagrupa)sastavljen od stručnjakaodgovarajućihspecijalnosti, te delegiranih predstavnikavelikih mljekara.

1. Neke temeljnepretpostavke Pilotprojekta 1 1 Sudionici Pilotprojekta U Pilotprojektu sudjelovali bi: - seoska gospodarstvakojau svojimstajamadrže barem 5 krava, u prvom redu kooperanti mljekara/prerađivačamlijeka. U projekt bi se uključiliproizvođači mlijeka s područja2-3 stočarski razvijenihregija/ županija; - velike mljekare/proizvođači mlijeka, sa svojimstručnjacimakoji rade na poslovimaotkupa i kontrole kvalitete mlijeka; - pojedinistručnjaci s iskustvom u otkrivanju,dijagnosticiranju i liječenjumastitičnih oboljenja. Svako seosko gospodarstvokoje bi se uključilo u Pilotprojekt opremilo bi se (besplatno ili uz simboličnu naknadu)standardiziranom opremom za testiranje mlijeka u kojubi bili uključeni: dozatorsreagensom za otkirvanje povećanogbrojasomatskih stanica u mlijeku,testator (plastična plitica sa šalicama) za ispitivanje

Osnovni zadaci togsavjetabili bi: izrada plana,programa i financijskekonstrukcijePilotprojek-ta,koordinacija,praćenje i usmjeravanjesvih aktivnosti u vezi s provođenjemPilotprojekta, obrada podataka,sastavljanje polugodišnjih/godišnjih/završnih izvještaja, izrada iobjavljivanje svih stručnih tekstova, te ostali poslovi koji bi se definirali prilikomosnivanjatogsavjeta.

- brojkrava sa znatno povećanim brojemsomatskih stanica u mlijeku u kojem nisu otkriveni patogenimikroorganizmi, uzročnici mastitičnih oboljenja (usvakoj godinitrajanjaPilotpro- jekta),izražen kao postotak od ukupnogbrojakrava čijemlijeko sadrži znatno povećanibrojsomatskih stanica;

1 3 SuorganizatoriPilotprojekta Prijedlog:velike mljekare/prerađivači mlijeka na područjima uključenima u Pilotprojekt; u dogovoru s Hrvatskom mljekarskom udrugom i njenimStručnim savjetomsudjelovali bi u svim fazama organizacije i provođenja Pilotprojekta. 1.4. Pokroviteljstvo Za uspješnoprovođenje i ostvarivanjeciljevaPilotprojekta bilo bi od osobite važnosti da projekt dobijepodrškuMinistarstva poljoprivrede, a uz to da Ministarstvo bude i pokrovitelj.

- povećanjeprosječnednevne količine mlijeka na svakom seoskom gospodarstvuuključenom u Pilotprojekt (kvartalno/polugodišnje/godišnje). Osnova za utvrđivanjepovećanjabila bi prosječnadnevna količina mlijeka utvrđena prijepočetkaprovođenjaPilotprojekta (početni indeks 100);

- poboljšanjekvalitete/kemijsko sastava skupnihuzoraka mlijeka svih krava, na svakom gazdinstvu uključenom u Pilotprojekt. Kao osnova za usporedbuslužili bi standardni pokazateljikvalitete mlijekautvrđeni prijepočetkaPilotprojekta (početniindeks svakogparametra100). Povećanjeprosječnednevne količine mlijeka te poboljšanje kva-

ISKORISTITE POSEBNU POGODNOST KUPOVINE

VITREXovih MUZNIH

UREĐAJA NA KREDIT OD 3 i12 MJESECI

TEL. 033 721 168

721 352

724 507

3

društvo

PAŽNJA: PROIZVOĐAČI MLIJEKA!

Koristite VITREX-ov stroj za mužu krava VTIII jerje:

* garancijakvalitete

* najrasprostranjeniji u Hrvatskoj (oko25 000 kom)

* najpogodniji za minifarme do 10 krava VITREX jediniproizvođačmuzilica u Hrvatskoj kod kojeg su osigurani originalnirezervni dijelovi ijediniovlašteni serviser muzilica

* muzilica pokretanamonofaznim elektromotorom najpovoljniji po cijeni od 4.050,00kuna u trgoviniVitrex-a

litete mlijekakao pokazatelji pozitivnihučinaka Pilotprojekta uzimali bi se, naravno, u obzir samo u slučaju da su krave u čijem mlijekujeotkriven znatno pove- ćani brojsomastkih stanicabile podvrgnuteodgovarajućem tretmanu.

zivanjemvimena)daje s reagensom negativnu ilisamo sumnjivu reakciju,obično jedovoljnovime takve krave testirati/provjeravati 1-2 putamjesečno.

3 Preglednekih predvidljivih

troškova Pilotprojekta U ovom pregleduuzeti su u obzir samo troškovi opreme za testiranjeuzoraka mlijeka,namijenjene proizvođačimamlijekauključenim u Pilotprojekt, te neki, u ovom trenutku saglediviorganizacijski i administrativni troškovi

3 1 Troškovi opreme

- Testatori (plastičneplitice za ispitivanjeuzoraka mlijekapomoću reagensa; nepotrošnimaterijal). Svakiproizvođačmlijekadobio bi po jedantestator pa biukupno potrebanbrojtestatora ovisio o brojuseoskih gazdinstavauključenih u Pilotprojekt.

(b)Pretpostavimo li da uzorak skupnogmlijekaveć prilikom probnogtestiranjadaje s reagensom jasnopozitivnureakciju, treba testirati mlijeko iz svake četvrti vimena da bi se utvrdilo kojailikojeod njihdajumlijeko sa znatno povećanimbrojemsomatskih stanica: one četvrti vimena čijemlijekoreagira s reagensom dajućijasnopozitivnu reakcijutreba testirati 2-4 puta mjesečno, sve dotle dok mlijekonakon što se poduzmuodgovarajućemjere,ovisno o uzroku povećanogbrojasomatskih stanicane bude više davalopozitivnu reakciju.

- Dozatori (plastičnebočice volumena 250 i 500 ml za odmjeravanjetočno određenogvolumena reagensa; nepotrošnimaterijal).Svaki proizvođačmlijeka dobio bi po jedandozator - Reagens za otkrivanjepovećanog brojasomatskih stanica u mlijeku(potrošnimaterijal). Svaki proizvođačmlijekadobivao bi količinu reagensa dostatnu za testiranje svake krave 2-4 puta mjesečno.

Budući da se ne može predvidjeti kojabi količina reagensa mogla biti potrebna za testiranje svih 20.000 krava uključenih u Pilotprojekt(mjesečno,odnosno tijekom trajanjaprojekta),pokušat ćemo na osnovu jedneproizvoljne i grubeaproksimacijepribližno izračunati tu količinu:

Približna procjenaukupne količine reagensa

(c)Pretpostavit ćemo - kao krajnjenepovoljnuimalovjerojatnu mogućnost - da bi u početnom razdobljuPilotprojekta 50% (t.j. 10.000)krava moglodavati mlijekokojes reagensom reagira negativno, a 50% mlijekokoje dajejasnopozitivnureakciju. U ovakvom ekstremno nepovoljnom slučaju, te uzevši u obzir i malo vjerojatnumogućnost da bi kod svih “pozitivnih? krava mlijekoiz svake četvrti vimena davalojasnopozitivnureakciju, može se izračunati da bi za testiranje svih 20 000 krava uključenih u Pilotprojekt bilo potrebno najviše oko 550 litara reagensa mjesečno.

Realno,ukupnakoličinareagensa trebala bi bitiznatno manja,ito iz nekoliko razloga:

najčešće samo neke četvrti vimena dajumlijekokojesadrži znatno povećanibrojsomatskih stanica pa bi u nastavku trebalo kontrolirati (tesirati) samo uzorke mlijeka iz “pozitivnih"četvrti; Treće: tijekomPilotprojekta trebao bi se, paralelno s poduzimanjemodgovarajućihmjera,smanjivatibrojkrava sa znatno povećanim brojsomatskih stanica u mlijeku, pa bi se postupnosmanjivao i brojpotrebnihtestiranja. Danas se na tržištu može naći nekoliko reagensa strane i domaće proizvodnje za otkrivanje povećanogbrojasomatskih stanica u mlijeku.Budući da se radi o potrošnommaterijalukoji bi se u doglednovrijeme - ako se Pilotprojektompostignuželjeniučinci - mogao trošiti u većojkoličini, trebalo bi prilikomizbora reagensa voditi računa kako o njegovojkvaliteti, tako i o cijeni. - Priručnik. Svaki proizvođač mlijekadobio bi jedanpriručnik s lako shvatljivimuputama o načinu testiranjarazličitih uzoraka mlijeka,uputama o (pojednostavljenom)načinu procjenjivanjarezultata testiranja,uputama o postupcimatijekom i nakon testiranjauzoraka mlijeka te zapisnicima(protokolima) za upisivanjerezultata testiranja. Ti će zapisnicislužiti i za kontinuirano praćenje/kontroluzdravstvenog stanjavimena svake pojedine krave,kroz cijelovrijemetrajanja Pilotprojekta. Priručnik je već izrađen pa će se tiskati u dogledno vrijeme,neovisno o Pilotpro- jektu.

(a)Ako uzorakskupnogmlijeka (mlijekadobivenogjednimizmu-

Prvo: brojkrava kodkojihbise već prilikomprvihtestiranja otkrioznatno povećanibrojsomatskih stanica u mlijeku bio bi,najvjerojatnije, znatno manjiod pretpostavljenog(10.000krava); Drugo:kod mnogihkrava s poremećenom sekrecijomvimena

3.2. Organizacijski i administrativni troškovi Strukturanekih, u ovom trenutku sagledivihtroškova u vezi s organizacijom i provođenjem Pilotprojekta:- osposobljavanjeodređenogbrojaosoba (demonstratora) za vo-

đenjepoludnevnihtečajeva putem kojih bi se - prijepočetkaPilotprojekta - na određenojlokaciji(jama) proizvođači(napraktičan način)upoznali sa svim pojedinostimapostupkatestiranjamlijeka;

- honorari savjetnika/stručnjaka, u skladu s preuzetim i obavljenim poslovima, te autora stručnih tekstova kojiće se objavljivati tijekom ilinakon završetka Pilotprojekta.

- distribucijareagensa proizvođačima mlijekatijekomsprovođenjaPilotprojekta; - marketing/informativnogandnepropa-aktivnosti;

slika o raširenosti,prirodi i uzrocima poremećaja u sekreciji vimena krava i o vrijednosti reagensa kao sredstva za otkrivanje tih poremećaja;

(2)Paralelno s otkrivanjem i uklanjanjemuzroka mastitičnih oboljenjapostupnobi se - uz poboljšavanjekvalitete - povećavala iproizvodnjamlijeka;

4. Mogućiizvorifinanciranja/ sufinanciranja - Ministarstvo poljoprivrede; Ministarstvo gospodarstva;"Ministarstvo financija;

- velike mljekare/prerađivači mlijeka;

- vođenjecentralne evidencije o tijeku,rezultatima i učincima Pilotprojekta; - obrada podataka;izrada periodičnog i završnogizvještaja o postignutimrezultatima;

- poslovi u vezi s financijama: izrada financijskekonstrukcije Pilotprojekta, osiguranjefinancijskih sredstava,raspodjela i evidencijatrošenja tih sredstava itd - ostali poslovi u vezi s organizacijom i provođenjemPilotpro- jekta;

- Gospodarskekomore županije/ regija na čijempodručju bi se provodioPilotprojekt; - Prehrambenaindustrija, osobito proizvođačidječjehrane i proizvoda na bazi mliljeka; - ostali mogućiinteresenti.

(3)Proizvođačimlijekabi se uvjerili da provjeravanjem zdravstvenogstanjavimena svojihkrava mogu i sami znatno doprinijeti unapređenjuproizvodnjezdravog ikvalitetnogmlijeka.

PrijedlogPilotprojekta kojijeu ovom podneskuiznesen samo u osnovnim crtama autorovo je osobno viđenjemogućegnačina postupnogunapređivanjaproizvodnjekvalitetnogmlijeka i ne prejudiciradrugepristupeostvarivanjatogcilja. m

5 O značajuPilotprojekta (1) U relativno kratkom roku dobila bi se - s obzirom na reprezentativni brojkrava uključenih u Pilotprojekt - dovoljnopouzdana (So, PIONEER. BRANDPRODUCT

Štovanipoljodjelci,

u siječnju iveljači 1999 godine Za sada objavljujemo rezultate samo dvijeobrane lokacije: Marijan Marković, Nova Rača, Bjelovarsko-

županija

Piše: dr StjepanBanožić

60%.Ugljičnimonoksid jevrlo rijedak u stočarskojpraksi, a nešto se češće susreće u pilićarnicima

Svjež i čist zrak s optimalnim svojstvimajedanje od uvjeta života i zdravljaživotinja. Zrak je smjesaplinova i sadrži oko 21% kisika,78% dušika,0,3%ugljičnog dioksida,0,5% plemenitih plinova i oko 0,47%vodenih para (po obujmu).Uz ove plinove sadrži nešto prašinerazličitog porijekla i mikroorganizme.

Amonijak - NH,.Bezbojanplin, lakši od zraka,ubraja se u plinove nadražljivce. U stajamanastaje mikrobiološkom razgradnjom organsketvari balege i hrane, te razgradnjommokraćevine (ureje).Količina amonijaka u stajama povećase tijekomtoplogdijela godinekad jemikrobiološka aktivnost u stajiveća Veće količine amonijaka u stočnim nastambama nalazimo i ako se životinje drže na dubokojstelji, te u stajama srešetkastim podom, u trenutku pomicanjabalege(fekalne mase).

Kod pojaveznakova trovanja amonijakomtreba omogućiti svježizrak,davati kisik i inhalacijevodenih para s nešto octa ili 0,5%otopinomvinske kiseline Oči treba obilno ispirati vodom Nazočnost amonijakanagovještava da jestajaslabo čišćena i nedovoljnoventilirana. Ugljičnidioksid (CO,).Plin bez mirisa, teži od zraka, a životinje ga izlučujuprilikomdisanja.Njegova koncentracija se povećava lošom ventilacijom u stajama, a osim disanjemnastaje i mikrobiološkom razgradnjombalege i rasute hrane. Ugljičnidioksid normalno reguliradisanje u životinja, pa povećanekoličine nisu jakoštetne. No dugotrajna koncentracijatogplina u stajiuzrokuje u životinjapromjenepH krvi (acidozu),otekline po tijelu i demineralizacijukostiju. Kod 5% ugljičnogdioksida javljaju se vidljivesmetnje, kod 12-15% dolazi do ugibanjamalih pokusnih životinja, a kod 20% ugibaju i velike

Životinježivotinje.

držane u prostorijama s previsokomkoličinom ugljičnog dioksida su mlitave,smanjena im jeopćaotpornost i proizvodnja, podložne su različitim oboljenjima Otrovnostugljičnogdioksida se pojačavaprisutnošćudrugih plinova.

Amonijakjakonadražujesluznice očiju i dišnih organa (kašalj, teško disanje,upalniedem,upalapluća),umanjujeopćuotpornost organizma i remeti razmnožavanje domaćih životinja.Količine od 2,5%djelujutoksički, a kod 5% amonijakaživotinjeugibaju za 10 minuta. U stajama s povećanom količinom amonijakapojavljuju se češće uvjetnezaraze, naročito u teladi i junadi,poznatepodimenom bronhopneumonija. One danas u govedarstvu čine najveći

S higijenskogstajalištaovajplinje pokazateljzagađenostistaje i upućuje da u staji ima i drugih plinova.

Ugljičnimonoksid (CO).Ugljični monoksid jeplinbez mirisa, eksplozivan jei veoma otrovan Nastajezbognepotpunogsagorijevanjarazličitogmaterijala za grijanjestočnih nastambi U rasvjetnom plinunalazi se u 810%, u ispušnimplinovimamotora 510%,generatorskiplinovi ga sadržavaju do 50% U plinovima kod eksplozije,osobito nitrospo- zdravstveni problem i velikeštete. |jeva(dinamit,nitroceluloza) do

Povećane količine togplinanalazimo u stajama sa slabom ventilacijom i kanalizacijom. Sifonsko zatvaranjejamejeneadekvatno jerse plinmože vraćati u staju. Nalazimo ga također,pripojavi nekih bolesti probavnihorgana (crijeva,tifus,paratifus). Plinska zagađenjastajskogzraka određuju se (mjerekoncentracije)plinskimindikatorom - komoricama po Drigeru, te indikatorom s cjevčicama po Drigeru. To jepotrebno za svaki spomenuti plin. m

Ugljičnimonoksid jekrvni otrov, jer se veže s hemoglobinom(prenosiocem kisika u eritrocitima) u nepovratnispojkarboksihemoglobin.Smrt nastajezbognedostatka kisika u organizmu, odnosno zboggušenja. Kod koncentracije od 05,do 1% uzrokuje smrt životinja već za nekoliko sati Kod otrovanjadolazi do vrtoglavice, povraćanja,usporenog rada srca, teškogdisanja i kome Ovajopasan plin ne smijebiti u stajama. Sumporovodik(H,S).Veoma jak otrov, pa se već kod 0,5%javljaju znakovi trovanja(kašalj,teško disanje,proljev) a kod 1% dolazi do smrti zbogparalizedisanja. Teži jeod zraka i veoma specifičnogmirisa (pokvarenajaja). Nastajerazgradnjombjelančevina, aminokiselina,kojesadrže sumpor (metionin,cistin,cistein) iz balege,mokraće i rasute hrane. Čovjekmirisom otkriva ovajplin već u malim količinama, ali duljim boravkom u prostoriji brzo se privikava na njega, pa ga onda ne osjeća.Sumporovodikje već u malim koncentracijama veoma otrovan,uzrokujepunokrvnost mozga, te inaktivira enzime disanja u stanicama itkivima. Osim toganadražujesluznice dišnih organa, te smanjujeopćuotpornost organizma.

Zakon o stočarstvu -

zakonska osnovica uzgoja

domaćih životinja

Piše: dr IvanJakopović

Uzgojdomaćih životinjaposebice onajnjezin dio koji se odnosi na genetskounapređivanjetemelji se na velikom brojuaktivnosti, kojeće svojpunidoprinosdati ako su međusobno usklađene

propisaniodnosi među njimakao i mjerekoje se u svrhu provedbe uzgojnoselekcijskog rada obavljaju.

pada.Na tajnačin uvažavalo se općeopredjeljenjenašegzakonodavstva gdjese teži naše zakone čim više usaglasiti sa zakonima Europskeunije. Ova jeorijentacijaosiguravala izradu takvih odredbi zakona kojeće po zakonskoj osnovicistvoriti okvire za nesmetani razvojstočarske proizvodnje u Hrvatskoj.

Uzgojnoselekcijski rad ima u Hrvatskojdugogodišnjutradiciju. Organiziranojezapočeojoš1913 godine i trajegotovoslijedno sve do danas Danas se on provodi temeljemuzgojnihprograma za pojedinevrste domaćihživotinja u kojima su jasnodani uzgojni ciljevi,postupciprovedbekao i sudionici koji su u tu provedbu uključeni.

Uzgojzapočinjeupisomuzgojno valjaneživotinje u popis, a nastavlja se utvrđivanjemproizvodnih,odnosno genetskihmogućnosti grlailipopulacijekojojpripada.Temeljemraspoloživih podataka o podrijetlu i proizvodnim osobinama jedinke,uzgajivač ima mogućnostizbora roditelja novih generacija. Od ukupnogbroja raspoloživihreprodukcijki sposobnih životinjauzgajivačizabire samo one kojeće najvišedoprinijetiostvarenjunjegovoguzgojnogcilja. Udio tako izabranih grla iz stada zavisi od vrste životinja, odnosno njezinihreproduktivnih osobina.

Zakon o stočarstvu, kako jeupisano u njegovomprvom članku, uređujeuzgoj i proizvodnju uzgojnovaljanihživotinja,oplođivanjedomaćih životinja,trgovinu uzgojnovaljanimživotinjama, zoohigijenskeuvjetedržanja domaćih životinja,kakvoću stočne hrane i proizvodaživotinjskog podrijetla,ustroj i provedbu uzgojauzgojnovaljanihživotinja te drugapitanjavažna za učinkovitost i promicanjestočarstva

Prvi začeci zakonskeregulative također imajudugutradiciju. Već 1905 godine,još u vremenu kada jeHrvatska bila dio AustroUgar- ske monarhije,donesen jeZakon o promicanjustočarstva

Od 1979 godineuzgojnoselekcijski rad obavljao se jetemeljem Zakona o mjeramaza unapređivanjestočarstva, da bi u srpnju 1997 bio donesen Zakon o stočarstvu (“Narodnenovine" br 70/ 97).

Uzgojrasplodnogpodmlatka također jeznačajan i složen skup aktivnosti, pri čemu posebno mjestoima trgovinauzgojno valjanimživotinjama i genetskim materijalom.

U drugomčlanku temeljnih odredbi dan jepopis i tumačenje osnovnih pojmovakoji se rabe u Zakonu. Na tajjenačin stvorena osnovica za jasnu i nedvosmislenu odrednicupojedinihpojmova u kasnijimdijelovimaZakona

Vrijednojeistaći da jesvaki od ovih zakona doprinosioučinkovitijojprovedbiuzgojnoselekcijskograda u stočarstvu u vremenu na koje se odnosio

Zbog ove složenostiposlova, u svim stočarski razvijenim zemljamapostojeposebneinstitucije kao i udrugeuzgajivačakojesvojom aktivnošću doprinoseučinkovitosti uzgojnoselekcijskog rada,kako na stadu,tako isto i na populaciji.

Temeljneodrednice Zakona o stočarstvu

Da biučinak aktivnostipojedinih sudionika bio što veći,zakonski su

U poglavljukojegovori o proizvodnji i uzgojuuzgojnovaljanih životinja,jasnoje dan način provedbeuzgojnograda kojemje osnovicauzgojniprogram U tom su poglavljupropisaninačini obilježavanjauzgojnovaljanihživotinja,uvjetiproizvodnjegenetskogmaterijala(sjeme,jajnestanice izameci),načiniispitivanja uzgojnovrijednihosobina pojedinih vrsta životinja, te načini izračuna uzgojnevrijednosti.

Odredbe Zakona o stočarstvu temelje se na dosadašnjemiskustvu stočarske proizvodnje u Hrvatskoj, ali su se prinjegovojizradi u značajnojmjerikoristila i rješenja koja se nalaze u zakonimadrugih stočarsko naprednihzemalja za-

U ovom je poglavljučlankom propisannačin korištenjagenetskih manipulacija u svrhu uzgojne izgradnje, što jedanas izuzetno značajno s obzirom na korištenje ovih postupaka u svijetu(genetski inženjering,kloniranje i sl.).

Posebice su propisaniuvjetiproizvodnjeuzgojnovaljaneperadi, te proizvodnjematica pčela.

Posebnim je člankom uređeno područjezaštite izvornih i zaštićenih pasmina i sojevadomaćih Životinja od interesa za našu državu, te osiguranje za tu namjenu novčanih sredstava iz državnog Proračuna

Zakonom je predviđeno da se pasmine,sojevi i hibridi koji se uzgajaju u RepubliciHrvatskoj, posebiceprate i vode u upisniku ministarstva poljoprivrede i šumarstva

U poglavljukojegovori o oplođivanjudomaćih životinja dano je nekoliko novih rješenja,kojanisu postojala u ranijimzakonskim odredbama, a od velikog su značaja za uzgoj i korištenjedomaćih životinja.

vima odabire selekcijska služba iz skupinenadprosječnihuzgojno valjanihgrla.Zakonskim odredbama jasnoje propisannačin licenciranja, odnosno ocjenerasplodnjaka za prirodnipripust. Rasplodnjacikoji se koriste putem umjetnogosjemenjivanja, ocjenjuju se najmanjejednom godišnje od posebnogpovjerenstva kojeosniva ministar, kako bi se utvrdila njihovaaktualna uzgojna i uporabnavrijednost.

U ovom su poglavljudane i temeljneodrednice uvjeta za proizvodnjusjemenarasplodnjaka, te jepropisanokojepotvrde i koje podatketreba tijekomoplođivanjaizdavati i voditi pravna ili fizička osoba kojaobavljaosjemenjivanje ili držateljrasplodnjakanamijenjenogprirodnom pripustu.

U poglavljukojeuređujetrgovinu uzgojnovaljanimživotinjama, propisani su uvjeti za trgovinu ovom skupinomživotinja, te genetskim materijalom, a posebice je uređeno područjenjihova uvoza.

Ovim jeZakonom po prviputa dana mogućnostuzgajivačima da sami obavljajuumjetnoosjemenjivanje na svojemstadu ako je prijetogauzgajivačstručno osposobljen i raspolažepropisanom opremom i priborom. U podzakonskom propisuuređuje se način osposobljavanjauzgajivača koji se žele baviti umjetnimosjemenjivanjem na svojemstadu Pri tome valjaistaći da se u ovom slučajupod umjetnimosjemenjivanjempodrazumijevaoplođivanjezdravih krava, a u svim slučajevimazdravstvene poremetnjereprodukcijskih procesa životinje,"uzgajivačosjemenitelj obvezan jezatražiti za liječenje stručnu osobu veterinarskog usmjerenja,ovlaštenu za obavljanje poslovazdravstvene zaštite životinja.

Oplođivanje se obavljaprijesvega umjetnimosjemenjivanjem, te odabranim rasplodnjacima putem prirodnogpripusta.Odredbama ovog Zakona dozvoljen je pripustrasplodnjacima na vlastitom stadu, a šire od togasamo u slučajevima ako jeobuhvat umjetnog osjemenjivanja na nekom uzgojnompodručjunedostatan da osigurauspješnooplođivanje. Odluku o korištenju bika za prirodni pripust na populaciji donosi Županijski ured nadležan za poslove stočarstva. Međutim, i u sustavu prirodnogpripusta na vlastitom stadu rasplodnjak mora biti upisan u središnjipopis muških rasplodnihgrla. I daljeje ostao sustav licenciranjarasplodnjaka u svim onim slučajevima kada za određenu pasminunema dostatan brojrasplodnjakakoji pripadajuskupiniuzgojnovaljanih. Uzgojnovaljanerasplodnjake za korištenjeputemprirodnog pripusta u svim drugimslučaje-

Propisanoje da se u trgovinu smijestaviti samo sjemeonih rasplodnjaka za kojeje od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva izdano dopuštenje za korištenje.

Sjeme,jajnestanice te zameci morajuprijestavljanja u prodaju biti ispitani,propisnoobilježeni i praćenipropisanomdokumentacijom.

Uzgojnovaljaneživotinjesmiju uvoziti fizičke (uzgajivači) i pravne osobe, a genetskimaterijal samo pravne osobe kojeudovoljavajuuvjetima za obavljanje ove djelatnosti, ako jeuvoz u skladu s programom uzgojapojedinih vrsta i pasminastoke Dozvolu za uvoz izdajeMinistarstvo poljoprivrede i šumarstva ako su udovoljenisvi zakonom propisani uvjeti.

Iako se u članku 17. Zakona o stočarstvu propisuje da umjetno osjemenjivanje mogu obavljati veterinari i veterinarski tehničari, ovajčlanak ne dajemogućnost da prizivom na njegaove fizičke osobe steknu pravo obavljanja umjetnogosjemenjivanja za druge korisnike Budući da jeumjetno osjemenjivanje i zdravstvena mjera,obavljanjeumjetnogosjemenjivanja u tom smislu moraju udovoljitiodredbe Zakona o veterinarstvu (“Narodnenovine" 70/97).

Izvoziti se mogu bez ograničenja sve uzgojnovaljaneživotinje i genetskimaterijal, osim izvornih i zaštićenih, za čijiizvoz treba od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva osiguratiodobrenje iz kojegjerazvidno da izvezeni broj grlaneće ugrozitipotrebitobrojno stanje i njihovuučinkovitu zaštitu.

Kako bi se osiguraliuvjeti da se priizgradnjismještajnogprostora vodi brigaokonjihoveoptimalne svrsishodnosti, te uvjetadržanja gledezaštite okoliša,propisano je da se kod izgradnje i obnove smještajnogprostora za životinje u proizvodnji, mora imati mišljenje o tehničko tehnološkim uvjetima izdane od nadležne poljoprivrednesavjetodavne službe Posebni članak propisujezahvate na životinjamakojemože obaviti sam uzgajivač, dok se u dva članka uređujuuvjetidržanja i smještaja pčela.

Kako stočna hrana u značajnoj mjeriutječe na učinkovitost proizvodnje, u više su članaka propisani uvjetikojimatreba udovoljiti da bi se ona moglaglede minimalne kakvoće koristiti U poglavlju o provođenjuuzgoja u:gojnovaljanihživotinja, nave-

deni su sudionici provedbeovog posla.Zakonom jepropisano da udrugekoje u svojojdjelatnosti imaju i područjeuzgojauzgojno valjanihživotinja,morajudobiti suglasnostMinistarstva poljoprivrede i šumarstva za bavljenje ovim poslomprijenego se registrirajutemeljemZakona o udrugama Za razliku od većine zemaljarazvijenogstočarstva, područjeosnivanjaudruganijeuređeno detaljnoZakonom o stočarstvu, već Zakonom o udrugama. U ovom poglavljuposebiceje navedeno da uzgojuzgojno valjanihživotinja, te širenjenjihovih učinaka u zemaljskiuzgoj,obavlja selekcijska služba U posebnim su člancima navedeni poslovi i zadaci selekcijske službe te način financiranjanjihovarada

cijskognadzora, te kaznene odredbe za slučajeve ako se odredbe ovog Zakona ne štuju.

Podzakonski akti Zakona o stočarstvu

Pri izradi Zakona o stočarstvu vodilo se računa da se ovdjeradi o zakonu koji u sebi sadrži veliki dio usko stručnogpodručjakojese s vremenom mijenja.Stogase, mnoge odredbe dane u Zakonu, detaljnouređujupodzakonskim propisimaprijesvega pravilnicima

Prednostpredzakonskihpropisa jeda se mogu na jednostavniji način mijenjati,usporedi li se s proceduromizmjenezakona.

Na krajuZakona propisanoje provođenjeupravnog i inspek-

Do sada jesačinjennajveći dio podzakonskihpropisa, tako da je u značajnijojmjeriolakšana provedba odredbi ovog Zakona

AR)

AGROBILO

43000 BJELOVAR, Osječka 104, Tel/fax 043/231-182

TRGOVINA SPECIJALIZIRANA ZA PRODAJU TRAKTORA, POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE, REZERVNIH DIJELOVA

Iznašegasortimanaizdvajamo etraktoreUniversal(kredit),ovlaštenidistributerBjelovarskobilogorskežupanije e traktore "Tomo Vinković" e plugove, prskalice,sijačice,tanjurače,okretačesijena,rotokopačice, kose,prikolice,itd.e program "LABINPROGRES“motokultivatori + priključci e dijelovi za kose,okretačesijena e izborgumaza traktoreBarum - ležaji,filteri,remenje o kompletanasortimanrezervnihdijelova za "TOMOVINKOVIĆ", “ŠTORE“,"UNIVERSAL","FIAT","LABINPROGRES","ACME", *LOMBARDINI"

Rezervnedijelovešaljemoputempošte

Nabavka poljoprivredne mehanizacije korištenjem “povlaštenih?

kreditnih programa

Piše:Doc. dr. Zoran Grgić

Korištenjepoljoprivredne mehanizacijejetemeljničinitelj suvremene poljoprivrede.Poljoprivredna mehanizacijajeposebice važna u suvremenojgovedarskoj proizvodnji.Kvalitetna krma u dostatnim količinama za cjelokupnistočni fond obiteljskog gospodarstva može se proizvesti i očuvati do potrošnje samo korištenjemspecijaliziranih i skupih poljoprivrednihstrojeva i opreme U našim obiteljskim gospodarstvima su brojnost i kvaliteta postojećemehanizacijejedanod važnijihograničavajućihčinitelja povećanjaučinkovitosti poljoprivredne proizvodnje. Na sadašnji nedostatak i pretežituzastarjelost poljoprivrednemehanizacije u obiteljskimgospodarstvimautjecali su najvišeratna razaranja i dugogodišnjinepovoljniuvjeti poljoprivredneproizvodnje i kreditiranjaprivatnogsektora

projekataobnove poljoprivredne mehanizacije s veoma povoljnim uvjetimakreditiranja.Namjera ovog rada jeprikazati neke od programa kreditiranjapoljoprivredne mehanizacije s “povlaštenim" kreditnim uvjetima i ukazati na financijskeprednostinjihovog korištenja za obiteljskapoljoprivredna gospodarstva.

Dosadašnjekreditiranjepoljoprivrednemehanizacije s državnom potporom

darstva s ratom postradalihpodručjaosiguranoje kreditiranje 435 traktora “Torpedo". U 1997 godinije ekonomski povoljnije kredite za nabavku poljoprivredne mehanizacijeprekoHrvatskogzavoda za poljoprivrednu i savjetodavnu službu koristilo oko 2 160 poljoprivrednika, odnosno gospodarstava. Radi se o kreditiranjunabavke traktora Torpedo tipa TD 55 i TD 7S5A Na žalost, u dosadašnjemrazdoblju nema posebnogod države podržanog kreditiranja muzne i drugeopreme za obiteljskagospodarstva koja se bave govedarskomproizvodnjom.

Programkreditiranjapoljoprivredne mehanizacije u 1998 godinipodpotporomvlade RepublikeHrvatske

Obiteljskagospodarstvadanas nemajudostatna sredstva za nabavku mehanizacijezbogdugogodišnjegnepovoljnogpoložaja poljoprivrede pa su prisiljena koristiti kreditna sredstva Nabavka poljoprivrednemehanizacijekorištenjemkredita poslovnih banaka (komercijalnikrediti) pretpostavljaodređenu “papirologiju"priishođavanjukredita, dodatne troškove obrade kreditnog zahtjeva, te kamatnu stopu iznad 10% S drugestrane preko Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, odnosno Vlade Republike Hrvatske podržanoje više

Prvi krediti namijenjeniobnovi i razvitku poljoprivrede s povoljnijimuvjetimapočeli su s početkom obnovekapacitetauništenih u domovinskom ratu. Vlada Republike Hrvatske jeprekoMinistarstva poljoprivrede i šumarstva, te Državnogzavoda za poljoprivredu i savjetodavnuslužbu,provodila odabir korisnika kredita na temeljupopisa i lista po Županijama. U 1994. godinijezajmom Svjetskebankeodobreno kreditiranjenabavke traktora malih i srednjihsnaga s priključnim uređajima za 274 obiteljskagospodarstva s ratom razorenih područja. Dio poljoprivredne mehanizacije(priključciimanjitraktori, te kultivatori) se tijekom 1995. i 1996. godinekreditirao korištenjemsredstava izdržavnog proračunanamijenjenihobnovi i razvitku poljoprivrede. Tada su s kreditiranjemobnove stočnog fonda obiteljskimgospodarstvima kojase bave proizvodnjom mlijekaodobrena povoljnakreditna sredstva za nabavku muzne opreme i opremanjestaje. Početkom 1997 godine za gospo-

Odlukom Vlade RepublikeHrvatske od 12 veljače ove godine. odobreni su programikreditiranjapoljoprivrednemehanizacije. U ovom pregledu su izabrani programikoji su ponuđenommehanizacijomtehnološki prihvatljiviobiteljskimgospodarstvima koja se bave tržnom govedarskom, proizvodnjom - proizvodnja mlijekai tov junadi= Najvažnija zajedničkaobilježja ovih kredita su: odobravanjekredita posredovanjemHrvatskogzavoda za poljoprivrednu i savjetodavnuslužbu, namjenaprograma svim građanima Hrvatske i posebnepogodnosti pojedinimkategorijama poljoprivrednika(razvojačeni hrvatski brnitelji,invalidi i stradalnici domovinskograta,povratnici,članovi Udrugailistrojnih prstenova i dr.),“povlaštene? kamatne stopeod 7,0do 7,5%, osiguranjekredita jamcima i hipotekom na nekretnine,strojeve i opremu, te često mogućnostdodatne garancijeHrvatske garancijskeagencije kao instrument

2)Kreditiranjeplasmanatraktora TIGAR 35 iz programa Tvornice u Jastrebarskom(obavijestiAstra InternationalIndustrija d.o.0., Zagreb,01/4844100)

Mehanizacija:kombajni sa žetvenim uređajem i adapteri za kukuruz,sječkaslamei kukuruzovine,adaptacija za suncokret, te vučeni dvoredni berač

Mehanizacija:TraktorikonstrukcijeMasseyFerguson Korisnici: svi građaniRepublike Hrvatske

Korisnici: svi građaniRepublike Hrvatske

Uvjetikredita: poček2 godine, rok otplate 5 godina(2+5),kamatna stopa7,5%,otplatapolugodišnja.

osiguranjakredita kod poslovne banke. Sve navedene cijenefco tvornica, a iskazane su s obračunatim PDV-om

Pregledkreditnih programa

1)Kreditiranje obnove poljoprivredne mehanizacije na srednjim i većim obiteljskimgospodarstvima (obavijesti - Poljoopskrba vanjskatrgovinad.o.o.,Zagreb, 01/426955)

Mehanizacija: teški traktori URSUS i priključnistrojevidomaćih proizvođača.

Uvjetikredita: poček1 godina, rok otplate 5 godina,kamatna stopa7%,otplatapolugodišnja. Kredit se odobrava putemZagrebačkebanke d.d.,Zagreb.Isporuka10-12 mjeseci.Zanimanje za kupnjutreba potvrditi u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu i savjetodavnu službu Odnos otplatnecijene i osnovne prodajnecijeneje 124:100, odnosno ukupniiznos plaćenkreditnom otplatom jeoko 24% veći od osnovne cijenemehanizacije.

Ugovoro kreditu se sklapa sa Županjskombankom d.d.,Županja.

Odnos otplatnecijene i osnovne prodajnecijeneje 125:100, odnosno ukupniiznos plaćenkreditnom otplatom jeoko 25% veći od osnovne cijenemehanizacije.

Korisnici: razvojačenibranitelji, povratnici,članovi Udruga(strojnih prstenova).

3)Kreditiranje 80 kombajna i 30 dvorednih berača kukuruza iz programa tvornice “Đuro Đaković" u Županji(obavijesti - “Đ. Đaković" Županja,032/834007, Poljoopskrbavanjskatrgovina d.o.0.,Zagreb,01/433764)

Uvjetikredita: poček1-2 godine, rok otplate 3-5 godinaovisno o visini kredita,kamatna stopa 7,5%,otplatapolugodišnja. Ugovoro kreditu se sklapa sa Županjskombankom d.d.,Županja.

Odnos otplatnecijene i osnovne prodajne za traktore iznosi oko 142:100,odnosno kreditom se za 7 godinaotplate (s2 god.počeka) plaćaoko 142% osnovne vrijednosti traktora Za mehanizaciju vrijedniju od 20 000 uz 10-obročnu otplatukredita(spočekom od 1 god.)ovajje odnos oko 126:100,dakle ukupnaotplata je 26% veća od osnovne cijene. Za opremu vrijednostimanje od 20 000 kn otplata jena 3 godine s počekomod 1 godine, a odnos otplatne i osnovne cijeneje 117:100

Prodajna

cijena

počeku(170obroka) otplata

Traktor Slavija 26 KS

Traktor Slavija 26 KS

Traktor Lombardini 30 KS

Traktor Lombardini 30 KS

Prikolica 1,5 t Plug - jednobrazdni

4)Kreditiranjeprodajetraktora i priključnihuređaja“Tvornice traktora?

Bjelovar(detaljnije obavijesti - najbliži ured HZPSS iliPoljoopskrbavanjskatrgovina d.o.o.,Zagreb,01/422136)

Mehanizacija:Traktori Slavija i Lombardini,transporteri,freza, prikolica i plug.

Korisnici: svi građaniRepublike Hrvatske

Uvjetikredita: počekoko 6 mjeseci, rok otplate 4 godine(17tromjesečnihotplata),kamatna stopa 7,5%,otplatatromjesečno. Ugovor o kreditu se zaključuje s Privrednom bankom d.d.,Zagreb.

Odnos otplatne i osnovne prodajnecijeneje125:100,odnosno ukupniiznos plaćenkreditnom otplatomje oko 25% veći od osnovne cijenemehanizacije.

Osnovne prednostinavedenih kreditnih programa u odnosu na

uobičajenekomercijalnekredite su značajnoniža kamatna stopa, duži vijekotplate i pojednostavljeniinstrumentni osiguranja kredita Općenitaekonomska prednost kreditnih programa s potporom Vlade očituje se u prosječnim troškovima kredita (narok otplate5-7 godina + poček) od 2342% u odnosu na nabavnu cijenu mehanizacije, dok su istitroškovi kod kredita poslovnihbanaka na istirok otplate oko 45-55% Drugimriječima,poljoprivrednici pri povlaštenomkreditiranjuplaćaju na osnovnu prodajnucijenujoš oko 1/4do 1/3ilinešto više od te vrijednosti, a prikomercijalnim kreditima jeplaćenavrijednost za polovicu i više iznad osnovne prodajnecijene.

Sve potrebneobavijesti o kreditnim programima,evidentiranje zainteresiranih te predavanje za-

"7O- A"

htjeva za kredit obavljaju se u najbližemuredu Hrvatskog zavoda za poljoprivredu i savjetodavnu službu ili kod navedenih dobavljača. Ovi programise mogu preporučiti svim obiteljskim gospodarstvimakojasada posjedujuodređene poljoprivredne kapacitete i bave se pretežno tržnom poljoprivrednom proizvodnjom. Isto tako preporučeno je povećavanjeproizvodnih kapaciteta ovih gospodarstava, što će omogućitidobro iskorištenje i niže troškove (cijenu sata rada) novonabavljenemehanizacije. Važno jeistaknuti pretpostavku kako uvjetikreditiranja nove poljoprivrednemehanizacije u sljedećemkratkoročnom razdobljuneće biti povoljniji. Neovisno o čestim primjedbamapoljoprivrednika na složene zahtjeve poslovnih banaka prekokojih se plasirajukrediti,cjelokupni postupakod evidentiranja u podružnicama Hrvatskogzavoda za poljoprivredu i savjetodavnu službu do potpisaugovora s poslovnom bankom jejednostavniji i vrste i veličine kredita u komercijalnimkreditnim linijama. BN

Donjomiholjačkapoljoprivrednosavjetodavnaslužba posrednik u odobravanjukredita za razvojmliječnoggovedarstva na obiteljskim gospodarstvima

Krediti za nabavu 500 junica

do kraja godine

Piše:Damir Rukovanjski

Prema riječimaMartinaCuleka, savjetnika u donjomiholjačkoj Poljoprivrednojsavjetodavnoj službi,Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH, temeljempravilnika o unapređenjupoljoprivredne proizvodnje na razini države,kreditirat će do krajagodine nabavu 500 komada junicaiz domaćeguzgoja.Poček u otplati je dvijegodine, a rok vraćanja kredita petgodina.Vrijednost kredita po jednojjunicilimitirana

kuna po hektaru U sva trislučaja radi se isključivo o zemljištu u vlasništvu potencijalnogpodnositeljakredita,odnosno kredit se može dobiti samo za poljoprivredno zemljište s čistim vlasničkim odnosima

je iznosom od 9 500 kuna,a minimalni iznos kredita koji se može očekivati je15 000 kuna,što znači da bi u obzir za kreditiranje došle najmanjedvije i više junica. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva također kreditira uređenjepoljoprivrednogzemljišta. Tako se za programe hidromelioracijeodobravajukrediti u iznosu od 23 000 kuna po hektaru, za programe agromelioracije do 18 000 kuna po hektaru, te za okrupnjavanjeposjeda do 10 000

Obiteljskimgospodarstvimakojiposjedujustoku u BabinojGredi zakupomdano 580 hektara zemljišta

Velika pomoć proizvođačima mlijeka

Piše:Damir Rukovanjski

Nakon raspisanognatječaja za davanje u zakup580 hektara državnogpoljoprivrednogzemljišta na područjuopćineBabina Greda,svoje su ponude za korištenje obradivih površinaŽupanijskoj komisijiposlalibrojnipoljodjelci i nekoliko poljoprivrednihpoduzeća Nakon isteka roka za prikupljanjeprijava,komisija ih je iscrpnorazmotrila i o tome izvijestilaOpćinskopoglavarstvo Babine Grede,kojejetijekom rasprave zauzelo čvrsti stav da babogredskuzemljumorajuobrađivati Babogredci.Naime,na 0s-

BKUBLJENOJ

Ovo su relativno povoljnikrediti, a to znači da im jenajnižakamata tri postogodišnje,vrijememirovanjado dvijegodine, te Tok otplatedo 10 godina,što ovisi o iznosu kredita - kaže Martin Culek Štose tiče potrebitedokumentacije, uz program uređenjazemljišta iz kojegtreba biti vidljivanjegova isplativost, korisnik kredita treba priložitigruntovniizvadak, te mišljenjeSavjetodavneslužbe m

djelezemljezadovoljne ne samo općinskevlasti, nego i seljaci. Osim toga,svi zakupoprimatelji imajuobiteljskagospodarstva i raspolažu s potrebnommehanizacijom za obrađivanjezemljišta, pa će im površinedane u zakup puno značiti,posebiceako se uzme u obzir činjenica da se većina njihbavi stočarstvom, odnosno proizvodnjommlijeka. Treba naglasiti da su seljaci, a uglavnomjeriječ o dragovoljcima Domovinskograta, zemljudobivenu u zakupskupoplatili jersu, u strahu da će ostati bez nje, za pojedinazemljištanudili čak pet putavišucijenu od početnekojaje utvrđena natječajem, pa jecijena korištenjajednoghektara bila ido tisuću kuna.

novu podatakakojejedostavila Županijskakomisija za davanje u zakupdržavnogpoljoprivrednog zemljišta,ustanovljeno jeda su se za pojedinazemljištaprijavili poljodjelcikojinisu sa babogredskogpodručja.Obzirom da su općinskevlasti inzistirale da prioritetpripodjelizemljeima domicilno stanovništvo,komisiji jepredloženo da se pridonošenju konačne odluke o davanjuzemlje u zakup o tome vodi računa, što je u cijelosti i uvaženo i zemljišta su raspodijeljenaBabogredcima. Izražavajućisvojezadovoljstvo, načelnik Đuro Bilonić jeistaknuo kako su takvim načinomraspo-

(RABLJENE

*

*

Poslovna suradnja

kooperanata i mljekara

ULA God]

članica €5

LURA GROUP

NUI, SRELA,BLJECAMADIMA, LORA EZPOĐT-IBPORIALU

Piše: dr sc Petar Bosnić

LURA GROUP sa svojimčlanicama (DUKAT Zagreb,SIRELA Bjelovar,MLJEKARA Zadar) ostvarujestalan godišnji rast otkupamlijeka iz domaće organizirane proizvodnje. U poslijeratnom razdobljuprisutan jetrend oživljavanjagovedarstva, posebno proizvodnjemlijeka,kojije rezultat određenih državnih gospodarskihmjera, te ulaganja u razvoj ove proizvodnje od strane mljekara(novčanipoticaji, povoljniuvjetikreditiranjaproizvodnje,tvorničke premije, uvoz bređih junica,otkupnacijenamlijeka).Stabilni su poslovniodnosi proizvođačamlijeka i mljekara, te se u tržišnim uvjetimaposlovanja, stočarima dugoročnogarantira ekonomska sigurnost.

pokazatelji da će se u 1998 godini realiziratiotkupmlijekaostvaren na nivou 1989 godine.

vodnje.Sustavom otkupamlijeka

obuhvaćena su 33.100 domaćinstva sa 115 800 krava Po jednoj. kravi u 1997 godiniprosječno je otkupljeno 1 703 litre mlijeka, a po jednomobiteljskomgospodarstvu svega 5 959 litara mlijeka.

Značajandoprinospoboljšanju stanja u proizvodnjimlijekadale su mljekarečlanice LURA GROUP putemrazličitih oblika pomoći proizvođačima, a posebno treba naglasiti uvoz i isporuku kooperantima 10 000 visokobređih kvalitetnihjunica.

MljekareLURA GROUP u 1996. godiniotkupile su iz domaće proizvodnje 173 milijuna, a u 1997 godini198 milijunalitara mlijeka. U ovojgodini u razdoblju od I-VIII mjesecaotkupljeno je 161,3milijunalitara mlijekaili 19% više u odnosu na 1997 godinu.Dugoročnaorijentacija, te otkup mlijekaiz domaće proizvodnje, dala jepozitivne rezultate, pa se sada potrebe za mlijekom za sve tri mljekare osiguravaju od naših proizvođača mlijeka, aLURA GROUP od ove godineviše ne uvozi svježekravlje mlijeko.

Nakon rata se nijepovećaobroj krava i steonih junica,međutim, ostvaruje se veoma pozitivan proces pasminskekonsolidacije krava i povećanjagenetskihkapaciteta grla. U stalnom jeporastu otkup i tržnost kravljegmlijeka. U 1989 godini u Hrvatskojotkupljenoje383 milijunalitara kravljegmlijeka, dok jetijekomrata uništeno i otuđeno120.000 plotkinja. U prethodnoj 1997 godini otkupljeno je315 milijunalitara ili83% količine mlijeka u odnosu na 1989 godinu.Postojerealni

Strukturniodnosi otkupamlijeka na razini Hrvatske,ukazuju na povoljnijupoziciju LURA GROUP u odnosu na drugemljekare. U ukupnomgodišnjemotkupu mlijeka od seljaka,mljekare(DUKAT,SIRELA,ZADAR) participiraju sa 60% dok su otkupom obuhvaćena 33% poljoprivredna domaćinstva kojase bave govedarskom proizvodnjomikojadrže 43% krava od ukupnogbroja krava u Hrvatskoj.Ovakvimodnosom u otkupumlijekazapočeo jeproces diferencijacije, okrupnjavanja i specijalizacijeobiteljskih domaćinstava proizvođača mlijeka.

Od strane LURA GROUP posebna su priznanja i nagradedobili najvećiproizvođačimlijeka,koji su tijekom1997. godine po domaćinstvu isporučili više od 34.000 naturalnih litara mlijeka. Za kooperantemljekareZadar ovi kriteriji su zbogobjektivnihrazloga niži.

Struktura otkupamlijeka na nivou LURA GROUP u 1997 godini

Domaćinstva broj Mlijeko u0V0lit

Otkup mlijekalitara

Struktura otkupamlijekaukazuje

na veoma složen otkupmlijeka i nerazvijenostgovedarskeproiz-

Ova 203 proizvođača po domaćinstvu prosječno su isporučili 52 202 litre mlijekaili ukupno -

10.597.117

Hartman it )i Zdravko

(179.563lit). U MLJE-

LUTRAŠI tomoreguto taja

žimjak bb,10 000 Zagreb;tel:01/246182,faks: 01/246179.

Poljoprivrednici - proizvođačipovrća, i

Pred nama su sve hladnijidani — mraz će uskorostići na Vaša poljaivrtove.Zaštitite Vaše usjeveod mraza na vrijeme,koristite LUTRASIL termoregulatorfoliju.

Tip:17.130g/mž

# PROFI PROGRAM u širinama:2 4-65-8-10,5-12112,75 m. & HOBI PROGRAM dimenzija1,5x10 m (15m?)za kućne vrtove.

Kupovinompreko 1.000m. postajetečlan

KLUBA KORISNIKA LUTRASIL' FOLIJE što Vam omogućuje =kupovinu pod povoljnijimcijenama.

SERVIS TRAKTORA I POLJOPRIVREDNE

MEHANIZACIJE SVISGANN"

PRETOKI I,SV. IVAN ZELINA, TEL. 01/860113 servisspecijaliziran za popravaktraktoraiprodajuoriginalnihrezervnih dijelovaizprogramaNEW HOLAND - FIAT za traktore:FIAT-ŠTORE i UNIVERZAL popravakirezervnidijelovi za traktore:IMT, FERGUSON, PERKINS, TORPEDO dugogodišnjeiskustvo dajemosavjetekod ugradnjerezervnihdijelova rezervne dijelovešaljemopoštom

Kronika čovječanstva

Stvaranjepolitičkihblokova

Piše:dipl.ing.StjepanKeglević

Godina 1948.

UstrijeljenJeMahatma

Gandhi

Kao posljedica sve oštrijihsukoba između dvijesupersile SAD i SSSR-a stvaraju se na zapadu i istoku Europe suprotstavljeni blokovi država.

30 siječnja 1948. u graduDelhi u Indijiustrijeljenjenajvećiborac za slobodu Indije od engleske vlasti Mohandas Karamchand GANDHI nazvan MAHATMA što znači “Velika duša"

Njegovaveličina bila je u borbi za slobodu pojedinca i naroda putem nenasilnih metoda,putem strpljivihuvjeravanja i beskrajne vjere u dobrotu ljudi.Živoježelio pomiritiHinduse i Muslimane i sve drugeljudekojinisuiste vjeroispovijesti.

Na zapadu, u graduBruxellesu, 17 ožujkapetjezapadnihdržava tj.Velika Britanija,Francuska, Belgija,Nizozemska i Luksemburgsklopilougovor na 50 godina uciljusuradnje na gospodarskom, socijalnom i kulturnom polju,alii vojnojpomoći.Uskoro su pridružili i svojunjemačkuokupacionu zonu te jenastala Europska ekonomska suradnja(OEEC)sa sjedištem u Parizu

kratski ministri i vladu preuzima komunistički vođa Klement GOTTWALD (18961953). 30 svibnjaodržani su drugiizbori uz komunističku kontrolu, te jenovi parlamentizglasao novi ustav po kojemje Čehoslovačkapostala “Narodna Demokratska Republika" Pod tim sasvim lijepim nazivom lukavo se skrivala komunistička samovlast Beneš jeodstupioiumro 3. rujnaiste godine u 54 godiniživota

Titohoće vlastiti putu komunizam

Rodio se 2 10 1869 u Gujaratu, područjusjeverno od Bpmbaya.

Pravo jediplomirao u Londonu, a za vrijemeraznih ratova osnivao je sanitetske postrojbe. God.

1918 preuzeo jevodstvo IndijskognacionalnogKongresakojeg jepovremeno napuštao i konačno napustio.Svojimmjeramanapose štrajkovimaglađuuspiojeizvući od Englezadosta političkih i gospodarskihsloboda za svoj narod,ali mu jevodstvo preuzeo Džavaharlal NEHRU (1889.1964.)kojije bio radikalniji i

lonijalnimvlastima.

Na te ugovore reagirao jeSSSR s velikim nepovjerenjem, te jeza uzvrat sklapaotijekom1948 ugovore o prijateljstvu i međusobnoj pomoći s Mađarskom,Rumunjskom i Bugarskom i posebanpakt s Finskom I Staljinjeplanirao gospodarskuintegracijusvojih država, što jepostigaoiduće 1949 godine.

Čehoslovačkapostaje

“narodnademokracija"

Na dan 28 lipnjaKominform je objavioRezoluciju o stanju u KomunističkojpartijiJugoslavije i nakon što ju je nazvao najpogrdnijimizrazima kao: kulačka partija,sramotni turski teroristički režim,oholom,uobraženom, obmanjivačemnaroda,avanturističkom i sl.,isključio jujeiz svoje zajednice.

Zatraženo jeRezolucijom od članova KPJ da smijene svojenacionalističko rukovodstvo i postave one kojiće provoditi komunistička internacionalna načela Države istočnogbloka prekinule su s Jugoslavijom sve svoje ugovore.

Nakon završetka Drugogsvjet-skograta,Čehoslovačkajeopet postalaslobodna država u kojojje vladala Narodna fronta - kao koalicijagrađanskihstranaka i komunističke partije.Predsjednik Republikebio jedemokrat Eduard BENEŠ.Nacionalizirana jevelika industrija, a iz zemlje su prognane stotine tisuća Sudetskih Njemaca i Mađara.

Na putu u jedno molitveno središte Gandhijajeustrijelio jedan hinduistički vjerskifanatik. Milijuni su prisustvovalispaljivanjuGandhijevogtijela i bacanja pepela u rijekuGangeste ga smatrali svecem

Međutim,po naloguMoskve, komunisti u vladi izazvali su krizu zbogkojeiz njeizlazedemo-

Odmah sutradan CK KPJ dajeizjavukojompobija sve optužbe i naglašava da jePartiji,radničkoj klasi inarodima Jugoslavije nanešena najvećapovijesnanepravda. Tadašnjejugoslavenskorukovodstvo (većinanjih)željelo se riješiti političkogstarateljstva i gospodarskogizrabljivanja od strane SSSR-a i Staljinaosobno, i ići vlastitim putemu socijalizam. Jugoslavenskikomunisti koji su ostali vjerniStaljinu bili su ne-: milosrdno kažnjavani pa i ubijani na zloglasnomGolom otoku Me-

đutim,nekomunistička velika većina,naročito u Hrvatskoj iSloveniji,nijeimalaništa protivtog loma sa Sovjetskim savezom jer se nadala nekim većim osobnim slobodama

Zapadnevelesile ubrzo su priskočile Jugoslaviji u pomoć u raznim vidovima i spašavale juod sovjetskeblokade

ProglašenjedržaveIzrael

Nakonšto jezavršio mandat Velike Britanije nad upravom Palestine i povukle se njihovezadnje postrojbe, 14 svibnjaŽidovski nacionalni savjet,kojemjepredsjedaoBen GURION, proglasio jeDržavu Izrael

Već nakon nekoliko dana rasplamsale su se ponovo borbe jer su arapskesnage navalile na židovska naselja.Izraelska vlada jena to svojutajnuparavojnuorganizacijuHaganahpretvorila u redovnu vojsku.

VijećesigurnostiUjedinjenih naroda odaslalo jesvog posrednika,

OBNAVLJAMO BAŠTINU

švedskoggrofaFolke BERNADOTTE, kojegsu židovski teroristiubilijošiste godine.Nakon neuspjelogposredovanja UN-a uslijedilo je masovno bjegstvo Arapaiz izraelskih područja. Berlinskizračnimost Zapadnisaveznici su u svojim zonama 21 lipnjauveli novu njemačkumarku (DM)pa jesvaki Nijemacdobio najprije40, a kasnijejoš20 DM Tvrtke su za svakogzaposlenogdobile po 60 DM kao kredit za oživljavanje svog poslovanja.Štediše su za 100 starih maraka dobili 6,5DM Budući da privatnovlasništvo nije bilo ograničavano,uskoro je novčana reforma urodila gospodarskom stabilizacijom. Sovjetski savez nijehtio zaostati pa jeza dva dana također proveo novčanu reformu u svojojzoni kao i Istočnom Berlinu Već 24 lipnja započeli su blokadu svih cestovnih i vodenih putevakoji su vodili iz Berlina u ZapadnuNjemačku.

Kako bi spašavalidvomilijunsko stanovništvo zapadnogBerlina i spriječiliširenjesovjetskogutjecajana zapad,organizirali su Amerikanci ZRAČNI MOST s mnogobrojnimsvojimzrakoplovima C-45 i opskrbljivali stanovništvo hranom,lijekovima i drugimpotrepštinama. Blokada Berlina trajala ječak do svibnja1949

Olimpijskeigre

Olimpijskeigre u čast bogaZeusa održavale su se svake četvrte godine u Gradu Olimpiji u Grčkoj od 776 godineprijeKrista Zimske olimpijskeigreuvedene su 1924 i održavale se do 1936 Nakon rata prviputanastavljene su 30 siječnja1948 u mjestu Sankt Moritz u južnojŠvicarskoj uz jezeroGraubiinden.

Iste godine, 29 lipnja,započele su 14 Olimpijskeljetneigreu Londonu,kojeje otvorio kralj GeorgVI Nijemci i Japancinisu smjelisudjelovati. m

Turopoljska svadba

Nakon što smo u našem listu opisaliČučerskusvadbu,hajde, rekosmo,malo na jugprekoSave da vidimo kako se nekad svadbovalo u pleminitaškomTurovom PoljupodnoVukomeričkih goric. Ideju za pisanje o tojsvadbi dobili smo čitajućiljetos u “Vjesniku? i “Hrvatskom slovu" kako se u selu BUŠEVAC uz riječicuBunu,na otvorenim prostorimaprikazuje vesela igra u petspelancijakoja

obnavljasvedbene turopoljske običaje iz drugepolovice 19 stoljeća.Publika i sama sudjeluje u predstavikrećući se sa svadbenom povorkomod čardaka do Doma kulture i kapelice sv Ivana Krstitelja i natrag. Temeljza to prikazivanjedajeknjiga“ŽENIDBA TUROPOLJSKOG PLEMIĆA VIDA LACKOVIĆA" kojujenapisaoknjiževnik Josippl.KOVAČEVIĆ još 1968., kao svojeprvo djelokojeje do danas doživjelo i treće nadopunjenoizdanje(objavljeno 1987 u nakladi autora). On je dušom i tijelompravituropljski plemenitaš po ocu imajci,rođen u Buševcu 9 ožujka1936 Budući dajeveliki zaljubljenik kao iveliki

poznavalacTuropolja,nijeni čudo da jetako vjerodostojno i sa simpatijamaopisaonjegoveplemenitaše,župane,suce, urbarce, gospodare i pastire sa svim njihovim tugama i radostima,koristeći u tekstu njihov i svojslatki, domaći “ke" ili“kej". Na temelju toga i mi ćemo u članku također koristiti te drage“domače reči" ne stavljajući ih u navodnike Još prijeobjavljivanjaknjigedramatizirao jenjentekst nazvavši ga “Turopoljskasvadba" kojegjei sam režirao, pa je uz pjesme,. plesove i tamburaše izvedena u Buševcu i Mraclinu 1967. Postigla je“Svadba" i daljnje veće uspjehe dobivši nagradu“BLED 70", a njenedijelovesnimila jei filmska

ekipaiz Hollywooda u svrhu promicanjanašegturizma na američkoj TV mreži. Ovogljeta u okviru “GORIČKIH VEČERI 98" izveli su “Turopoljsku svadbu članovi Ogranka“Seljačkesloge" iz Buševca uz KUD “Nova Zora" iz DonjeLomnice Organizatorje:bilo Narodno sveučilište VelikaGorica, a vrlo uspješnaredateljica bila jegđa. prof.LjubicaPERNARROBIĆ. Glavna ulogaje čili pedesetogodišnjak“dever" kojegaglumiDragoKATULIĆ,mladinku Baricu pl.Koprenićiz Mraclina glumiAna pl.KOVAČIĆ,a sramežljivogmladinca Videka pl. Lackovića KristijanHORVAČIĆ. Ima tu jošdrugihulogakao: posmikala,starešina,gospodar svadbe,mamice ijapeki i mnogisvati i svatice Uspjehjebio velik,prisustvovalo je oko 1 000 posjetitelja. Pisac ovog članka,nažalost,nijebio na tojpriredbi, pa za sve podatke,kao i upoznavanje rečene knjige, te za recenziju ovog članka najljepše se zahvaljuje velikodušnom autoru g. Josipupl. KOVAČEVIĆU.

nisuvidjela. To su se očevi,koji su oba bili seoski suci,međusobno dogovorili na jednomspravišću v graduLUKAVCU. Dogovorje uspioi za kaparumladinca donesli su mirišljivugibanicu, a njemuosobno nekoliko zlatnika Barica mu jeposebnoposlala “v bele krpezamotano: lepucrlenu jabuku,jedenforinti crlenisvileni rubec teroga bu nosil na vratu kad bu išel na Zakon." Dogovoreno je da se iduće subote ide na zapis na farof u Staro Čiće,pa zaori pjesma:

Ko bi rajšenego ja devojsko,devojsko, bil se dalalubiti, oj,ja!Mladjunak.

joši čižme jakotiskaju, a kako i nebi,kad jedo sada kao pastir nosiosamo širokeopanke“kak loparek". Eve stigli su do putnih vrata zadrugeplemenitihKopreničov gdjeih čeka gospodar svadbe

U mladinkinoj kući

U svojojknjiziopisujeautor čak tri svadbe kojesu se zbile istog dana oko blagdana sv Katarine iu istojobiteljskojzadruzi, a mi ćemo opisati onu glavnu:mladinca VIDEKA i mladinke BARICE

Snuboki i kapara

Pred kućom grune kubura, što je bio znak da jeVidek zakaparen.

Svati idu k mladinki

U nedelju kad jebiotreći oziv skupili su se kod Lackovićevih svatovi s tri foringe na čelu s deverom i njegovommladom podsmikalom. Uz pjesmekao što je“Milkina kuća na bregu - oko kuće cucki lajeju"došao jei objed kojeg su mlade sneje s pocelicama na glavamapodvorile svate s govedskom juhom,gulašem i kruhom kuružnjakom, a za smok su dobili cipovšto jekruh pšeničnjak. Iza jeladošlo jena stol devet vjedrica vina

Pred ulazom u kuću stari domar pitasvatove što oni zapravo hoće i znajuli uopćešto raditi, a oni odgovaraju:“znamo vole pasti, drva cepati, luči tesati, oger kuriti, konopletuči,decu zibati,kositi, spravlati, orati i ke godhočete.? Takve radnike svatko rado pusti u kuću a njemudarujuonoga na polacrknutogpijevca.Jegeduši sada raspaleturopoljskidrmež, pa svi skaču,drmajuse, živo i vatreno, a iza togajedanglas započnestaru ilirsku pjesmu: Još Hrvatska ni propala, dokmiživimo, visoko se budestala, kad juzbudimo. Sada mladinec mora pokazati kako zna luči tesati, pa mu daju oparenu bukovu cepanicu,jedan drvoceppokrivensvilenimrubcem, i mora sjekiromtako tesati da ne zasiječe u rubac. Videku je uzsvu tremu to uspjelopajedobio burni: HURA i ŽIVIO!

Neobičan jebioturopoljskiobičaj da djevojčin otac skumom dolazi u prosce momkovim roditeljima, dakleobrnuto nego jeto u drugim našim krajevima.Je,dela se o plemenitašima, pa nemre biti kao prikmetov.

Dakle iz Mraclina došli su u prvi jesenski mrak u Buševec na dokojnek,što znači dogovor o ženidbi,svojedjecekojase nikad

Odjednomdever se digne ivikne: “Idemo na put,idemo u Mraclin," upozorivši svate da se tako lijepo starinski ponašaju.Mamica jeu suzama radosnicamablagoslovila sineka, a bum stare kremenjače označio jepolazaksvatova Na putujenajgorjeprošaopijevac kojeganosi dever u ruci is njime maše,a ovajnemoćno leprša krilima i jošmalo kriješti. Svatovi veselo poskakuju,ijujuću,jegeduši (svirači) sve jačegude.Videk snuždeno ide jerga osim straha

I dođe čas kad deverdovede mladinku obučenu u ružičastu svilenu haljinu, a na glavijoj svadbena kruna zvana kitica koja je okićena svilenim vrpcama i srebrnim nitima. Međutim,ništa ne ide bez plaćanja, pa djevojke donose na tanjurimazelene kitice odšimšira s crvenim vrpcama, kao icrvene rupčiće što svati moraju novcem otkupiti.Odpočnešaljivo pogađanje od petcekinapa do kojegakrajcera.Kako bi si mladinka moglanabaviti buduću pocelicuskupljanovčiće u kafrku što je mali ukrašeni zemljani peharčić od jednogdecilitra.

Konačno se dever digne,održi dirljivigovor kojegzavršava: “Idemo na put,podsveti Zakon, podMilost Božju."Povorka krene veselo u crkvu pjevajući “Ide Maro jesen" i “Lepemojesinokoše"

Pred crkvom i u crkvi

Juškajući idu svatijedanpo jedan, a jegedušitri u redu,onda štarešina,mladinec,izanjegamladinka,podsmikala,dever, pa barilošša kojiteško vuče baril s držkom od 10 lit.vina i svakog uz putnudi pićem.Najvećupozornost izazivaju mladi plemenitaši kojikicoški nose na lijevom ramenu modrimenten ukrašen gajtanima,obrubljenkrznom, a podpazuhomdesne ruke zakopčan crvenim uzicama Rubače su im bijele s našivenim svilenim ružama Oko vrata im lepršaju crveni svileni rupci, a na trećem pucetucrveni rupčićdar mladinke. Hlače su im modre s plavim trakama na vanjskomšavu nogavice, a naprijed šare na crvenoj podlozi.Čizmesu im crne, a na glavi crne šubare okićene zelenim šimširom O boku im visi sablja dobro nalaštena.

naziva ručak, a sastoji se od: hladetine,devenica i kuružnjaka. Tad se izvede običaj da gospodar svadbe prebaciprekogredešareni ručnik kojegsiBarica stavi oko vrata, a Videk juspašava i ljubi u lice. Za obed jebilo ovih sedam jela:govedskajuha,gulaš, meso, zelje,podlevka,juva i gibanica.

Nakon obeda dolazidarovanje kojevodi duhovito dever koji zna uz zgodnapeckanjaizmamiti od rodbine,kumstva idrugihšto više novaca i darova Sad dolazi najteži čas u svatovima, kadse plače, ali i pjevajer se kćerka oprašta od svojih,svojegdoma i sela i ide u kuću i među ljudekoje ne pozna A kako inebi plakali“jerjelepa kak rožica,dragakak dragikamen, dobra kak dobridenek*. Svi jeblagoslivljaju, a momci pjevaju:

“Oko stola, mili svati, rastaje se či i mati Rastaje se či i mati mnogo leta za navek. Majkačeri dobra bila, na rastanku suze lila."

Na krajusvi se prime za ruke i tri putaidu oko stola pjevajući:“Eoj, djevojko,tebije proč,tebi je proč."

Pred crkvenim vratima svrstali se u dvored,isukali sabljeispod kojih su svatovi ušli u crkvu. Crkva jesvečano ukrašena,orguljebruje, a mladince podilazisveti strah Međutim, na sva pitanjaokruglog gospodinažupnikahrabro su i jasnoodgovorili, a osobito sudbonosnu zakletvu “Do svojeili njenesmerti - Tak mi Bogpomozi"! - poslijepredcrkvom jegeduši udare kolo, pa opetdrmež

Opetkod mladinke i njenodlazak Poslijeobilne večere svi umorni polijegaju na slamu prostrtu po podu. U jutroveć jegedušipočnu svirati, a stiže i obrok kojise

Svati kod mladinca

Djevojke u dva reda plešui pjevaju onu staru “Došla majka s kolodvora" a uskoro se prijeđe na ples s jastukom“Igrajkolo,igraj u dvadesetidva U tom kolu lepa Janek igra".Pred kojegmomka djevojka baci jastuktajklekne pa jupoljubi, a ostali pjevaju: “Sad se vidi sad se zna kojikogarad ima". I starcidođu na red pa pjevaju stare osjećajnepjesmekao “Tri ptičice goru preletjele", ali i sami stvarajunazdravičarskestihove Dolaziopetjednavečera nakon kojeubrzo svi pozaspu ili odu kućama Mladenciodu na spavanje u komoricu, a u sobi nasta muk: samo se čulo pucketanje vatre ihrkanjehrapavihgrla.

Kod mladinca na kućnom pragu darujesvekar novu sneju s peharom vina, a svekrva hljebom kukuruznogkruha U sobi jojžene stave na krilo malogdečeca kojeg se naziva nakolenče u želji da prvo dijetebude muško,zdravo i veselo. Baricatada odeu komoru i skine svojusvadbenu opravu, obuče se u sneju.Njenudjevojačkupartu(uskatraka koja veže kosu na potiljku)mladinac zabijesabljom o gredu, a drugi momci sabljamajenastojeskinuti

Predstava “Turopoljskasvadba" završava veselosa sveopćim drmežom,ali u rečenojknjizi ima jošjedanmalo tragikomični, ali ipaksretan završetak Naime,kad su svi polijegalispazistari Lacković da snejaBarica sama tužna sjedi za stolom.Staririkne “gdje jeVidek", a djecaizbrbljaju da je pobjegao u šumu u pastirsku kolibu Starac crven od bijesa jurne u noć ne bojeć se vukova, stigne do kolibe i ugledaočajnog Videka “Božjutirepu"opsujega, zgrabi za ruke i odvuče natrag u selo u kuću Otvori komoru gdjeje budna ležala Barica sva ustreptala,zaprijeti mu rekavši“sleči se i legni na postel k ženi! - Stari je jedvaodahnuo,kad jekonačno spasiočast kuće i osiguraoplodnost svojemplemenu i sjemenu. Ovim člankom želimo potaknuti čitatelje da nabave poučnu i zabavnu knjigu“Ženidbaturopoljskogplemenitaša Vida Lackovića", ida odu na sljedećuizvedbu u Buševac pa da budu svati i svatice na veselojturopoljskoj svadbi predkraj 20 stoljeća. > I

ODGOJ NAŠIHMALIŠANA

Motorni razvoj djece «iu.dio)

Piše:dipl.odgajateljZrinjka KeglevićStević

ovladavanjem sve većim prostorom kao i za sve širi vidokrug. Tako ćemo mališanu pokloniti tricikl ilibicikl i on će uživati u vožnji.Danas su roditeljima na izbor ponuđenarazna vozila: od klasičnihtricikala i bicikala s dva mala pomoćnakotačića, pa sve do traktora,autića i motora na akumulator. Između njih su oni najboljiautići,džipovi i mali kamioni kojiimajuotvor na dnu, pa dijetevlastitim nožicama pokrećevozilo i tako najaktivnije sudjeluje u vožnji.Razna mala vozila na akumulator ne troše

Kada vaši mali mezimci imaju dvije ipolgodinepokušavaju sami obuvati svojepapučice, no one najčešćezavrše na krivojnožici Stoga je neophodnapomoć odraslih u određivanjukojaje lijeva, a kojadesna noga. Pohvala za pokušaj ne smijeizostati, pa će dijete i nadaljebiti motivirano za ponovne pokušaje.Mališani ove dobi vesele se prikladnojmaloj gimnasitici(djecakojapolaze jaslicevrlo rado svakodnevno vježbaju s tetama), pa će uspješno «skakati na dvijenoge, stajati raširenih nogu i stajati na jednoj nozi.Nabrojenevještineubrajamo u područjemotornograzvoja kojese naziva OPĆA POKRETLJIVOST.Štose tiče područja KOORDINACIJE (uskađivanja)

RADA OKA I RUKE, dvogodišnjaci mogu sljedeće: - složiti 67 kocaka u vis - okretati stranice knjigejednupo jednu

- uspješnostavitižlicu u usta - držati čašu jednomrukom - stavljati na sebe neke odjevne predmete.

Vozila na nožni pogon Između dvije i poli trigodine dijeteima veliku potrebuza

roditeljinemojtesputavati, previše ograničavati i sužavati zanimanjesvojihtrogodišnjaka u smislu pokretljivosti.

Četverogodišnjaci su jošspretniji pa silazeći stepenicama ili ljestvicama stavljaju na svaku stepenicu ili prečkudrugu nogu Izdržljivi su, pa trče na veće udaljenosti.Skakutati mogu uspješno na jednojnozi Rado se i loptajubacajuihvatajumalu loptu.

Prirodni oblici kretanja

Zdravo dijetevrtićkoguzrasta svakodnevno se kreće izmjenjudjetetovuenergiju, pa je takva jućiskoro sve prirodneoblike vožnjaviše zgodandoživljaj nego prava i korisna tjelesnaaktivnost U našim jasličkimskupinama u zagrebačkimvrtićima djecaove dobi imajutakva vozila na “nožni pogon" i na popločenimterasama uživaju u vožnji i uvježbavaju parkiranje.Smišljenimigrama s malim semaforom ili nekoliko osnovnih prometnihznakova, mališani usvajaju i pravilaponašanja u prometu.

Početak ranog djetinjstva S navršene trigodinedjeca napuštajujasličku dob ulaze u godineranog djetinjstva.Uglavnom prestaju biti mazne, tepave bebe isve više togaznajuistalno žele saznati jošviše. Isprobati sve više novih pokreta i predmeta.

kretanja.Stogaorganiziranipredškolski odgojveliku pozornost pridajepravilnomrazvojusvih prirodnihoblika kretanja, a to su: hodanje,trčanje,skakanje,penjanje,puzanjeiprovlačenje te kotrljanje,bacanjeigađanje u cilj. Odgajatelji u svom radu u tu svrhu svakodnevno s djecomprovode kratku jutarnjutjelovježbu, raznolike igre u pokretu,satove tjelesnozdravstvene kulture i aktivneboravke na zraku. Posebno se u većimgradovimavodi briga o rekreativnosportskim aktivnostimavezanima uz godišnja doba

Jednom riječjuneizmjerno se vesele svakom novom iskustvu Uspješnozabijengolu igri nogometa s tatom,prvo mjesto u utrci trčanja sa starijimbratom, skok s višegzidića (3040 cm), silno će veseliti trogodišnjaka. On će postativažan, sve više svjestan svojihmogućnosti,vlastite spretnosti i osamostaljivanja. Zato

Krajpredškolskograzdoblja Pred polazak u školu dječjije središnjiživčani sustav toliko sazrio da jedijetesposobno samo uskladiti i ovladati svim svojim pokretima.Kvalitetdječjih pokreta ogleda se u brzini,snazi, točnosti i usuglašenosti. Kada sve to dijetepostignezrelo jeza fine pokrete, kao što je pisanje, a spretnije je i u ostalim dijelovanjimarukama (otkopčavanje i zakopčavanje,vezanje i sl.).

Studeni

Piše: dipl.ing.Darko Kantoci

Ovog se mjesecaveć uvelike osjećadolazak zime,kako po vremenskim prilikama tako i po duljinidana. Tijekomstudenog

dani su kraći,Sunce izlazi oko 7 sati ujutro, a zalazi oko 17 sati Krajemmjeseca dan traje od 8 sati do 16 sati i 30 minuta Česta su pojavadugotrajne i gustemagle. Sve su to dovoljnirazlozi da posljednjelijepedane provedete u vrtu iiskoristite ih za obavljanje nekih zaostalih radova. Rad u vrtu pomažeda se osjećamoboljejer u ovo doba godinemnogisu ljudi depresivni.

Presađivanjevelikogdrveća s balom

čine veliku štetu hraneći se lišćem, a nagrizaju i plodove. U borbi protivovog štetnika koristimo ljepljiveprstenovekojena voćke namještamo u studenome Oni će onemogućiti da ženke odlože jajašca.Krajemstudenog prstenoveskinite kako se na njih nebi lijepili i korisni kukci Ako je napadgrbicajači i ženke odlože jaja,potrebnojeuporabitizaštitna sredstva za prskanje.

Gnjezdišta za životinje

Suha stabla valjaukloniti iz vrta, naročito ako su bolesna,međutim ako ne smetajuostalom drveću na okućnici,zadržite ih Takvo će stablo biti idealno gnjezdište za mnoge male životinje. Možda će biti potrebnopobrinuti se za prehranu tih životinja.

Sada jevrijeme

Drveće uglavnompresađujemo u jesen.Najboljirezultati pripresađivanjupostižu se tako da stablo iskopamozajedno s korijenovombalom. Na tajće način sitno korijenjeostati očuvano pa se biljkamože opskrbljivati vodom i hranjivima, te će uskoro početirasti Za iskopavanje će vam biti potrebnaoštra štihača, dok za prenošenjeiskopanog stabla upotrijebite komad stare čvršće tkanine

Vaš agrometeorolog mr Dražen Kaučić

Za studeni1998.

SLI EERELIESIFEZIILNELSINII UEDEEEKA

Tijekomstudenogvrijemeje priličnopromjenljivo, pa se zna dogoditi da nas i bjelina snijegaiznenadi. Štosmo bliži krajumjesecapostaje i sve hladnije, pa se i mogućnost padanjasnijega, a i njegovog duljegzadržavanjapovećava. Iako se to događaprosječno jednom u petgodina,pukih je zapamtio, pa od tuda i Međimurjuizreka: “Sneg na JanUPS TRETISELO UNIELEKEKA

Tijekom ovog mjesecau Zagrebuprosječnopadne83, a u Osijeku60 mm oborine Dakle,više nego u listopadu. Štonavedene količine oborine znače, ne treba posebnonaglašavati.Stanovnicima gradova oborine ne znače mnogo, ali poljodjelcima da To je vrijemeakumuliranjavlage u tlu. Ukoliko jepojavaoborine česta na nagnutimterenima i (Tuk EKIPA PIUDRBEKA DIN(JII zimske,duboke obrade tla je otežano, a gdjejetlo praškasto GJ BVA MOKIKVAKA

Osjetljivebiljkedobro zaštite od mraza Plemenite ruže zagrnite, stabljike ruža zamotajte, a tek posađenetrajnicezagrnitelišćem. Ispraznitevodovodne cijevi u vrtu kao i posude u kojima bi se voda moglasmrznuti i tako ih oštetiti Mlado drveće privežite uz kolac kako ga nebi oštetilivjetrovi. Klijališta sada iskoristite za spremanjekrumpira,mrkve i drugog povrća.Povrće složite u slojeve i zaspitepijeskom.

Prvo ostružite odvojenuzemlju, oblikujteprimjerenuzemljanu kuglu, a zatim štihačom zasijecite okomito prema dolje.Kako biste odvojilidubokoležeće sidreno korijenje, oko bale iskopajtejarak širine štihače. Nakon togamožete odvojitiglavnokorijenje. Stablo s korijenovombalom izvadite iz tla, zamotajte i presadite.

Zeleni savjet

Sve folijekojevam neće trebati spremite. Na tajće način dulje trajati i iduće će vam sezone biti priruci

Biljke u stakleniku morajuimati dovoljnosvježegzraka, a korijenovabala mora biti primjereno vlažna

Sakupljenosjemečuvajte na suhom i hladnom mjestu.Sobno biljekojetraži puno svijetla osvjetljavajteposebnomsvjetiljkom kako zbog nedostatka svijetla nebi brzo rasle

Grbica ječest štetnik na voćkama. Ženkeovog leptira ne lete i u jesenskimmjesecimahodajupo stablu tražeći pukotine u kojeće odložiti jajašca.Ženkaobično izleže oko 300 jajašaca. U proljeće se iz njihrazvijajugusjenicekoje

Kasne jesenske i zimske mjesece iskoristite za sređivanjevrtlarskih iskustava i planiranjeradova za narednu sezonu m

Štojeto erozija? To jeproces trošenja, a i razaranja zemljinekore djelovanjem ne samo vode,već i vjetra te vode Posljediceerozije su brazde, jaruge pa i goleti.Vrijedno je istaći da se samo iz Afrike i Azijevjetromtransportira godišnje i do 800 milijuna tona površinskogsloja tla

OTA ENIDTS SIINIKSKKE i mi spriječimoerozijunašeg HUEREOIE II TESLRICETIE Tri dimo pokojestablo na terenima za kojeveć unaprijed

AEK BRA I IPA KIKVATIA

Zumbuli za zimske dane

Piše: dipl.ing.Darko Kantoci

zdrave i pripremljenelukovice u cvjećarni jersu one već obrađene tako da ranije cvatu Mjesto i vrijeme

Ako sada posaditenekoliko zdravih lukovica zumbula različitih boja, oni će osvježitiprostor za sumornih zimskih dana.

Za stvaranje pravog ugođajapotrebno jeposaditilukovice u male lonce kojećete kasnijearanžirati u skupinama po volji.Posude za sadnju trebale bi biti promjera 8 cm u vlažnu zemlju.Lukovice se sade tako da joj jevrh malo izvan zemlje.Ukoliko imate osjetljivu kožu na rukama,pri sadnjilukovica nosite gumene rukavice Kako biste imali duljiperiod cvatnje,lukovice sadite u nekoliko navrata u razmacima od dva tjedna. Razdobljesadnjetraje od krajarujna do krajaprosinca.

Pravi proljetnicvjetoviosvježit će vaše prostorije, a za njihovuzgojnije potrebnočekati proljeće. Uz malo znanja i truda cvjetniugođajmožete stvoriti i zimi, a najpogodniji za uzgoj su zumbuli Njihovelukovice na otvorenom miruju ilise na vrhu mogu uočiti prviznaci budućih listova, a zumbuli u stanu mogu i mirisati Za uspješanuzgojnajbolje je kupiti SAVJETILIJEČNIKA

Lukovice smjestite na hladno i tamno mjestopritemperaturi od 10*C,kako bi se cvjetovirazvili prijelistova Povremeno provjerite rast, a zemlju u lončićima zalijte kada podprstima osjetite da jesuha

Oko 8 tjedananakon sadnjelukovica, izdanci dostižu veličinu od 4-5 cm, a cvjetnipupovipokazujuboju.Tada lončiće iznesite na svjetlomjesto, no ne na direktno sunce Važno jeda se

lukovice ne iznose prijeovog stadija jer će u protivnom ubrzo izrastilišće i potpunozakloniti cvijet. Sada možete kombinirati biljeprema boji. Iako zumbuli podnose i topliju prostoriju,boljejedržati ih u hladnijoj prostoriji. Nakon cvatnje,lukovice zumbula su iscrpljene i najbolje jeza iduću sezonu nabaviti nove Pokušajte s narcisama

Na sličan način mogu se uzgajati i narcise koji su također lijepukras prostorija u zimske dane Razlika jejedino u tome što narcise uzgajamo u hladnojprostoriji i traže više svijetla.

A što je snama nepušačima?

Piše:dr. IvoBelan => e Pušenjejeodjednompostalo tema dana Prijedvijegodine,Ministarstvo zdravstva RepublikeHrvatske donijelojepropis o zabrani pušenja u zatvorenim prostorima, ali ga se nitko ne pridržava.

Tako jes pušačima, a što jes nama nepušačima?

Ako živite u uvjerenju da ste kao nepušačzaštićeni od zdravstvenih opasnosti kojeizazivajucigarete, savršeno ste se prevarili.Stručnjaci tvrde da rad u uredu gdjeima pušača, znači

isto kao da popušitečetiri cigarete dnevno, a rizik da ćete oboljeti od raka povećan jetriputa U zadnjevrijemejavnost u svijetu sve više obraća pažnju na opasnosti od dima cigarekojem su izloženi ljudi u okolini pušača.Postoječvrsti dokazi O nastanku plućnihoboljenja kao rezultat izlaganja dimu cigareta. Kemičar Lowrey,kojiradi u istraživačkom laboratoriju američke ratne mornarice, u studijikojujenedavno objavio u časopisu“Science", tvrdi da jenivo zagađenja zraka dimom cigarete u zatvorenojprostoriji, veći nego zagađenjeatmosfere na autocesti u Los Angelesu, u špiciprometa. On svoju studijuzaključujeupozorenjem, da takvo zagađenjesobnogzraka dimom cigaretepušačapredstavlja veoma ozbiljan rizik za zdravlje ne-

pušačakoji su prisiljeni udisati isti dim, to jestpasivnopušiti. Japanskiznanstvenik Hirayama, tokom 14 godinapromatrao je91 000 žena nepušača (udobi od 40 iliviše godina)čiji su muževi pušili. Štosu njihovimuževi više pušili, time se povećavao rizik njihovih žena da obole od raka pluća.Rizik se kretao od 2 puta više za žene čiji su muževi pušili jednukutijucigaretadnevno, do čak 4,5puta više kod žena čiji su muževi pušilidvijeiliviše kutija na dan. Ovaj istraživački rad pružiojetočnije podatke od nekih dobivenih u Americi, jer se zna da japanske žene više proborave u kući nego Amerikanke

Liječnici su odnedavno počeliispiti- vati i zdravstveno stanjedjecečiji roditeljipuše.Rezultati mnogihstudija pokazuju da takva djecačesto pate

od raznih oboljenjadišnogsustava, kao na primjerbronhitis itd Dijete će prijeoboljeti ako jemajkapušač, što jei razumljivo, jervećina djece provode više vremena s majkama nego sa svojimočevima Najvećoj opasnosti izložena su mala djeca kod kuće Njihjenajtežezaštititi,jerzbog manjetjelesne težine i manjihpluća, efekti nikotina,katrana,raznih smola,ugljičnogmonoksida i drugih(čak 30 otrova iz cigareta) su veći Svatko ima pravo na čisti zrak Danas smo svjedociširenjapokreta nepušača u svijetu.Osnivaju se broj-

ča Donose se i zakoni kojizabranjujupušenje na javnimmjestima, a i na mnogimradnim mjestima. U avionima, vlakovima i drugdjepušači se odvajaju u posebneodjeljke. U Americi je1971 godinedonesen zakon o zabrani reklamiranjacigareta na televiziji i radiju; 36 američkih saveznih država ima danas zakon o ograničavanjupušenja na javnim mjestima, dok jeprijedeset godinatakve zakone imalo samo 5 država Nitko nema pravo na ugrožavanjezdravlja drugog. Svatko ima pravo na čistizrak Očito da se stav društva ucjelini pre-

kojajemnogo važnija i veća nego zakonodavstvo

ReginaCarlson,predsjednica organizacije za borbu protivzagađenjapušenjem u New Jersejukaže: “Otkuda pravo bilo kome da odlučuje što će ući u mojorganizam? Mi ne dozvoljavamoalkoholičarima da ulijevajupiće u usta drugihljudi, mi ne dozvoljavamodrugima da stavljaju ruke u čašu iz kojepijemo.Zašto bismo mi dozvolili da nečijiispuhnuti dim prodre u naše tijeloprotiv naše volje?"

na udruženja i organizacijenepuša|ma pušenjumijenja. To jeona snaga | Ima pravo, zar ne? m

NAGRADNA KRIŽALJKA

Priredio:dipl.ing.ŽeljkoLovošević

VODORAVNO:

Trebariješitikrižaljku i samokuponposlati do 5 prosinca na adresu Hrvatska mljekarskaudruga,Ilica 31/III,Zagreb, sa naznakom ZA NAGRADNU KRIŽALJKU

1 Fizikalna osobina mlijeka, na osnovu koje se može orijentaciono ustanoviti patvorenjemlijeka, 14 Nalog psu da donese lovinu,(množ.), 15 Brodovlasnik, (prematal.), 16 Pijanica,bekrija, 17 Stegno,bedro, natkoljenica, 19 Obasuti,20 Inicijali glumice Vere Zime, 21. Mirisno kozmetičko sredstvo (franc.), 24 Drugo ime za pivo, 25 Inicijali akademske slikarice Alme Orlić,26 Antički grad u južnojItaliji,sjedište elejskefilozofske škole,27 Ime pjevačaRahimovskog, 29 Konj u narodnoj pjesmi, 30 Kratica za "narodna republika", 31 Oružani sukob među narodima, 32 Ljudikojiizlaze na glasanje, 34 Dva jednakasamoglasnika,35 Inicijali našeg skladatelja Ive Brkanovića, 36 Otočna država u jugoistočnomdijeluKaripskog mora predobalom Venezuele (... iTobago), 37 Inicijalipredsjednika HSS Zlatka Tomčića, 38. Rastavni veznik, 40 Kemijski znak za gadolinij, 41 Naziv mljekarskeindustrije u Zadarskojžupaniji.

PRnnnnnnpnam

ujejasanmonanamm

1

su za rješenjanagradnekrižaljkeMljekarskog lista 9/98.,kojujesponzorirala Tvornica mlijekaOsijek.

OKOMITO: 1 Nauka o električnojstruji, (po imenu talijanskog liječnika i prirodoslovca

Galvanija 17371798), 2 Čovjekkojinekog upozorava, 3. Slani začin jelu, 4 Lovci nakrznaše u SjevernojAmerici, 5 Slovo stare glagoljice, 6 Šibica sumporača,(turc.), 7 Ime nekadašnjeg boksača Parlova, 8 Inicijalinašegnobelovca Lavoslava Ružičke, 9 Rijeka u delti Nigera u Nigeriji, 10 Kremeni crvene boje,služe za ures, (množ.), 11 Korice za naočale, (franc.), 12 Pribor za uzimanjeuzoraka mlijeka, 13 Staroatenski državnik s nadimkom "pravedni", simbol pravednosti i nesebičnosti,18. Rijeka u Rusiji na Uralu, 22 Rijeka u saveznim državama Alabama i Georgia,(SAD), 23 Štetna,pogubna, zločudna, opaka,(premalat.), 28 Muško ime, ("bijeli", "čisti"), 32 Kratica za "gradski", 33 Marka pisaćeg strojaadlerice,36 Mirna, bezglasna,nečujna, 39 Prazan hod motora, (premanjemačkom), 42 Kemijski znak za renij, 43 Kratica za SAD države Oklahoma, 44 Slovo staroslavenske azbuke, 45 Autooznaka za Karlovac KUPON

e

mliječna zamjenica za hranidbu telad

VITELA jemliječnazamjenicaza hranidbuteladido 2 mjesecastarosti

VITELA sadržiobrano mlijeko,sirutku u prahu,sojinobrašno,masnoće, glukozu,vitamine iantioksidans

VITELA se miješasa vodom u omjeru1:7(jedantežinskidioVITELE isedam djelovavode).

SLS NETEJELJERGIFT RIJ IIEE RUNELE =USER kru

VITELA se koristiprema uputama navedenim na vreći

VITELA omogućuje isteprirasteteladi uz manje troškove