Mljekarski list 12-1998

LinijaniskokaloričnihjogurtaBioAktiv s LGG-om bogatija jeza jošdva nova okusa.Voćniužitak uz okus svježejagode i marelicebreskve zadovoljit će sve ukuse, a najprihvaćenijisvjetskiprobiotik LGG učinit će Vas zdravijima i otpornijima. To jamčenajnovijaistraživanja i znanstvenicidiljemsvijetakoji su potvrdili LGG kao najdjelotvorniji probiotičkidodatakhrani s dokazanim učinkom na ljudskozdravlje.

DukatoviBioAktiv proizvodi s LGG-om bioterapeutsko su sredstvo s kojimpočinjezdravljecijelogorganizma,jersamo prijateljskamikroflora omogućit će pravilnofunkcioniranjeprobave.

Dolaskunovogtisućljećanazdravite

jogurtimaBioAktiv s LGG-

Redakcijski kolegij:

dr StjepanBanožić

dr ivo Belan

dipl ing Stjepan Brlek g

dr Stjepan Feldhofer

dr Zoran Grgić ri Ludbreg, naizložbi

IvanJakopović

ing.Stjepan Keglević

Glavniiodgovorniurednik: Peči Sit eia proizvođačmlijeka dipl ing JurajČičmak ak dipl.ing.Stjepan Brlek

Redaktorica: PoljoprradnogospodarstvoBrankoFunjedizMarenića

dipl.ing.Vera Volarić keke bo se KG

Tehnička urednica:

ing MirnaBožičević šik 1KO

Lektorica:

Katarina-Zrinka Čičmak

Crteži:

Prosinac-najveselijimjesec u godini dipl.ing.Nikola Božičević PIII

Vlasnik I izdavač:

Hrvatska mljekarskaudruga, Zagreb

Uprava | uredništvo:

Zagreb, Ilica31/11

tel /fax:01/424-420

Cijena: 3,60 kn

Grafička priprematisak: Orbis d d ,Ilica65, Zagreb

'epanKeglević, dipl

E

Priprema tla za sjetvu ranih

jarih krmnih kultura

Piše:prof. dr. ZvonimirŠtafa

Ove jeseni su nepovoljniklimatski uvjeti(viševlage)onemogućili sjetvuplaniranih krmnih kultura u nižim predjelima i u Zapadnim područjimaHrvatske, a u višim predjelimaotežali i odužili sjetvu ozimih žitarica i mahunarki i njihovih smjesa. Da bi se proizvelo dovoljnokrme za podmirenje potreba slijedećegodine,treba rano u proljećezasijatiplaniranepovršine ranim jarimkulturama (zelena masa, sijeno,silaža i koncentratzrno).

gućeranije, a nakon oranjatreba izvršiti grubupripremutla tanjuranjem.Tako će pripremljeno tlo nakon izmrzavanjaomogućiti ranijupripremu za sjetvu u rano proljeće. U našim područjima tijekomzime ima uvijekdužih suhih razdoblja kada se može obaviti osnovna obrada tla i grubapriprema. Ta razdoblja treba iskoristiti za osnovnu obradu tla,kojusada nijemogućeizvršitizbogprevelike zasićenosti tlavodom.

dužinu života Ako se tijekomzime zaoravajunerazgrađenibiljni ostaci ilinezreli stajskignoj,tada je dobro za brzu i boljurazgradnju organsketvari dodati uree prije zaoravanjaorganskenerazgrađene mase U tu se svrhu dodajeoko 100 kg/hauree na ha (možeiviše).

Da bi se što je mogućeprije prosušilo tlo za obradu,potrebno je odmah ispustitisuvišnu vodu u kanale i vodotoke iz jaraka i depresija na tabli.

Ispuštanje

Za sjetvu u rano proljeće(kraj veljačepočetakožujka)treba tlo poorati već tijekomjeseni i početkom zime (pomogućnosti što ranije) i grubopotanjurati da se nakon izmrzavanja što lakše i što ranijemože pripremiti tlo za sjetvu ranih jarihkultura kojima će se proizvestipotrebitekoličine krme Budući da sve kulture ne tjeraju jednakoduboko korijenje, dubina osnovne obrade će ovisiti o kulturi za koju se tlo ore, ali io osobinama tla kao i o mogućnostimaraspoložive mehanizacije.

Djeteline u širem smislu,prodiru korijenjemdublje u tlo od većine kultura (osimbijele).Stoga za djeteline treba dubljeorati tlo (30do 40 cm), a za lucernu još i dublje.

Lucerna dobro reagira i na podrivanje tla. Tada duže traje i daje veće i sigurnijeprinosenaročito na težim i vlažnijim tlima manjepovoljnihfizikalnih osobina

Za ostale krmne kulture koje se siju rano u proljećedovoljna jeobrada tla na 25 do 30 (35) cm Dublja obrada tla jeu pravilu na lakšim propusnim(pjeskovitim) tlima. Kasno jesenskuilizimsku duboku obradu tla treba izvršitišto jemo-

Za osnivanjedjetelišta,prije osnovne obrade tla,daje se polovina do dvijetrećine fosfornih ikalijevih gnojiva.Prijeosnovne obrade tla izvozi se i stajskignoj. Za djetelišta treba osigurati 100 do 120 kg/ha kalija.Prema opskrbljenosti tla navedenih hranjivimarazliku do potrebnekoličine treba dodati. Na tlima gdje ne postojiopasnost od vezanjafosfora i kalija u teže topive spojeve(lakšatla)fosfornih i kalijevihgnojiva može se u osnovnojobradi dodati i više nego što su godišnjepotrebe(gnojidba na zalihu). U nekim slučajevima, ako mogućnostidopuštaju, može se dodati i dvogodišnjapotreba na navedenim hranjivima.

suvišne oborinske vode iz jaraka i depresijatijekomjeseni, kaošto jeova, vrlo jevažno, alise u praksitome ne pridajedovoljno značaja,zbogčegatlo ostajeduže prezasićenovlagom, pa često ne dopuštapovremenu obradu, a u nižim i ravnim predjelima čak onemogućavaosnovnu obradu tijekomzime. U takvim slučajevima osnovna obrada obavlja se u proljećekada se tlo prosuši.Kasna obrada omogućavakasnu sjetvu, a time kasnijeprispjevanje kultura za korištenje, niže prinose, a kod nekih kultura (djeteline, trave i DTS)čak i gubitakjednogotkosa, jačezakorovljavanje,slabijezakorjenjivanje i propadanjedijela komponenatatijekomsušnograzdoblja.Kasnijasjetva u pravilu ne osiguravadovoljnokrme,često niže kakvoće u odnosu na ranu sjetvu, a što se sve negativnoodražava na dohodak gospodarstva.

Za ostale krmne kulture tlo se gnoji prema potrebama,uzevši u obzir opskrbljenost tla hranjivima, visinu i kakvoću prinosakojise želi postići. U tu svrhu se najčešćegnoji s80do100kgfosforai100do180kg kalijaovisno o kulturi za kojuse gnojitlo Korjenaste i gomoljaste kulture trebajupuno kalija, a mahunarke više fosfora uz dobru opskrbljenost tla kalijem.Dobra opskrbljenostfosforom i kalijem povoljnoutječe na zdrastveno stanjeusjeva,povećavajuopornost na nepovoljneutjecaje, a kod višegodišnjihkultura na prizemljenje i

O mogućnosti i kakvoći osnovne obrade tla tijekomjeseni(odnosno zime)ovisi i izbor ranih jarih kultura odnosno njihovihsmjesa.

Rano u proljeće(krajveljače, početak ožujka)mogu se sijatijare žitarice za krmu (ječam,zob) krupnozrnemahunarke (grahorica, grašak, bob i dr.) u čistojkulturi ilismjesi,ljuljevi(talijanski, westerwoldski,engleski) u čistojkulturi ili smjesi s djetelinama ili grahoricom,djeteline i DTS,te čitav niz drugihkultura prema potrebama gospodarstva. m

Poljodjelci,iskoristiteposebnu ponudu!

Poseban popustna sjeme kupljeno u ranojpredsezoniod 12 %

Poljodjelci, po prviputa u HrvatskojPioneer Vam nudi posebanpopust na sjemekukuruza kupljeno u predsezoni.

Za sjemekupljeno do 31 12 98 dajemopopust od 12% na cijenu iz pune sezone

Za sjemekupljeno od 1 01 99 do 28 02 99 dajemopopust od 7% na cijenu iz pune sezone

Za novu sezonu nismo mijenjalicijene.Cijene za visokorodne Pioneer hibride kukuruza u novojsezoni ostajuiste kao i ove godine(uDEM).

Kao i prošlegodine u prodaji ćemo imati 3 cjenovnegrupe:

GrupaStandard

Standarna Pioneer genetikastandarna Pioneer kvaliteta

Ova grupa jerodnija od službenih standarda *Sortne komisije" za 15% Za one koji sa

GrupaElita

Elitna Pioneer genetika - visoki profit

Ova grupa jerodnija od službenih standarda za 21% Za one koji na uloženo žele vratitišto jemoguće

GrupaSuperelita

SuperelitnaPioneer genetikaza najnaprednijepoljodjelce

Ova grupa jerodnija od službenih standarda za 25% Za što manjeulaganja žele ostvariti | više.

manjacijena. -

one kojiuvijek teže najnovijoj genetici i tehnologiji. U odnosu

na hibride iz grupe Elita 12% skupljagrupa

FAO 200 - FELICIA

FAO 300 - MONALISA

FAO

Poljodjelci, Potražite Pioneer hibride u najbližojapoteci već sadal Iskoristite popust!Uštedite novac!

Maloprodavači, Javite se najbližemPioneer distributeru Nabavite visokokvalitetno Pioneer sjemeodmah! Pružite prilikupoljodjelcima da uštede novac!

Pioneer distributeri:

“Oranica" Osijek

tel: 031 / 124-144

“Veterinaria" Zagreb

tel: 01 / 2390-533

*Đakovština" Đakovo

tel: 031 / 813-444, 813-363

*Agrokuća"Koprivnica

tel: 048 / 642002, 865-280

*Ivaprom"Ivanić Grad

tel: 01 / 2881-758

"Gorup"Zabok

*Tina" Vinkovci

tel: 049 /550770, 550-753

tel: 032 /331-604

*Poljopromet"Sikirevci

tel:035 /444-287

*PoljoopskrbaBilogora" Bjelovar

tel: 043 / 241-326

*Poljostroj" Vinkovci

*Agrocroatia"Zagreb

tel: 032 /332460, 332-308

tel: 01 /3712422, 3712-433

Pioneer distributeri uključeni u distribuciju od ove godine: “Kutjevo" d.d.

tel: 034 /255-081

*ABM" Koprivnica

tel: 048 / 621-102, 621-104

Tehnologija koja daje više!m“

Pioneer sjeme d o 0 ,Čulinečka cesta 2B/2, 10040 Zagreb, Tel : 01/2988-745, Fax: 01/2988-746

Mliječna mast s posebnim

osvrtom na hranidbu krava

Piše:dr. StjepanFeldhofer

njekrava naših pasminatrajetijekom 1.-4. laktacije ili do 5. ili6. godineživota. Nakon što krave prijeđuzrelu dob,mliječnost se postupnosmanjuje, a razlog jepostupnainvolucijamliječnežlijezde Ove promjenemanjeutječu na smanjenjemasnoće mlijeka.

Izlučivanjemlijekazapočinje porodom (telenjem), a postotak masti u mlijekumijenja se ovisno o stadijulaktacije. Odmah nakon telenjaizlučuje se gustomlijeko zvano gruševina ili kolostrum. Gruševinasadrži veći postotak suhe tvari(2036%), bjelančevina (1017%) i masti (57%), što teletu dajeveliku energiju i hranjiva za intenzivan rast i otpornost u prvimdanima života

Mliječna jemast, poredbezmasne suhe tvari i bjelančevinanajvažnijipokazateljkakvoće i vrijednosti mlijeka.Međutim,masnoća mlijekajevrlo promjenjivsastojakmlijeka i podložanmnogim utjecajima, tako da gospodari morajuupoznati sve utjecajekoji mogu mijenjatimasnoću i cijenu mlijeka.

Postotak mliječnemasti jeu prvom redu pasminsko i individualno,genetskiodređeno svojstvo.

Kod naših pasminakrava,masnoća mlijeka u prosjekuiznosi najmanje3,24,0 %. Na te vrijednosti utječuzdravstveno stanje, dob i kondicija krava

Nakon telenjanaglo se povećava mliječnost, a postupno se smanjuju postotakmasti,suhe tvari i bjelančevinamlijeka.Padom laktacijskekrivulje i smanjivanjem mliječnostiponovo se povećava masnoća i bjelančevinemlijeka.

Bolesne krave prirodnosmanjuju mliječnost i masnoću mlijeka, a posebiceako je bolesno vime. Zdravljekrave i vimena jeprvi i najvažnijiuvjet za proizvodnju mlijeka.

Vime jemliječnažlijezdakojaje u krava podijeljena na 4 potpuno odvojenečetvrti Mliječnost ovisi o razvojualveola žljezdanog tkiva u kojima se skupljamlijeko.Stoga krave dobre mliječnostiimajudobro razvijenovime,meko i elastično,kojenakon mužnjevidno splašnjava.Dakle, ne smijebiti “mesnato vime"

Sva ova razdobljaživota i reprodukcijekrava,gospodarmora pratitishranidbom,takoda krave dobivaju sve potrebnehranjive sastojke za sintezu mlijeka i novu reprodukciju, te da se sačuva zdrav organizam.

Tehnologija i način mužnjeimaju veliki utjecaj na dobivanjemlijeka s većim postotkommasti. Češćom mužnjomdobiva se razmjerno više mlijeka i mliječnemasti. Stoga jeopravdano da se krave kojedaju iznad 20-25 | mlijeka/dan trokratno muzu

Sa sazrijevanjem i dobi krave povećava se mliječnost.Sazrijeva-

Često se spominjerazlika u sadržajumasti i bjelančevinajutarnje i večernjemužnje.Razlike mogu postojati, ali uzrok treba tražiti u

vremenskomrazmaku između mužnje i stresnimpodražajima. Tako primjerice, ako jekraće vremensko razdobljeizmeđu mužnje,dobiva se manjakoličina mlijeka s većim postotkommliječne masti. Naravno, i to jeu vezi s tehnologijomhranidbe ikrmnim obrocima, a posebicetreba istaknuti tehnologijumužnje.Naime, vime se uvijekmora izmusti do kraja,jer se time sprečavajuupale vimena, a posljednjiizmužaji su i s najvećimsadržajemmasti. Pod utjecajemstresa,naglihklimatskih i meteoroloških promjena smanjuje se mliječnost i masnoća mlijeka.Stogakrave treba čuvati od grubosti,buke,nevremena, loših uvjetadržanja i mikroklimatskih promjena.Hladnoća,propuh,vlaga,visoki postotak amonijaka i nedostatak kisika, mogu utjecati na smanjenjemliječnosti i masnoće mlijeka. Na masnoću mlijekamogu utjecati godišnjadoba i sezona klimatskih promjena.Ljeti, za velikih vrućina,često se smanjuje količina mlijeka i postotakmasti u mlijeku.Zimi,zbogvelike hladnoće može se smanjivatikoličina mlijeka, ali češće se povećava postotakmasti i bezmasne suhe tvari u mlijeku. Uzrok ovih promjenasvakako je stresne naravi zbogpodražaja na vegetativniživčani sustav i izlučivanjehormona,ali ne treba zaboraviti da jepovezan i s promjenama tehnologijehranidbe, vrstom, kakvoćom i količinom krmiva,napajanjavodom u različitim godišnjimdobima i nastalim vremenskimpromjenama. Općenito se može reći da veću mliječnostpratiniža masnoća mlijeka.Međutim,količina i masnoća mlijeka su neposrednovezani uz određenu količinu i kakvoću hrane i na njih se može neposrednoutjecati.

Krave,kojeidu na pašu i dobivaju zelena ili sočna krmiva,povećavajuizlučivanjemlijeka, ali je mlijeko s manjimpostotkom masti ibjelančevina(imaviše uree u mlijeku).Trava i zelena krmiva nemajudovoljnoenergije, ali sadržemnogo lako topljivih i razgradivihbjelančevina.Imajui malo suhe tvari Sve to povoljno je za izlučivanjemlijeka, ali ne i za sintezumliječnemasti i bjelančevina.

sadržavati i određenu količinu i kvalitetu potrebnihbjelančevina.

To znači da krave moraju u krmnimobrocima dobivatinajmanje 4-6 kg sijena/dan, a za krave u visokojproizvodnjimlijekadobro je da je to sijenodjeteline ili lucerne,zbogvisokogsadržaja bjelančevina ikarotina.

Neke vrste masti u krmnom obroku mogu poboljšatimliječnost i masnoću mlijeka, samo ako se dajudo 350 g/dan, i ako kravama nadopunjavajunedostatak energetskihkrmiva. Veća količina masti u krmnom obroku preživača može smanjitiprobavljivost i iskoristivostdrugihkrmiva, što se može očitovati samo slabijom proizvodnjommlijeka.

Stanje se može popraviti tako da se uz pašu i zelena krmivadodaje dnevno4-6 kgsijena, što će poboljšati suhu tvar krmnih obroka, i krepkakrmiva kojaće sadržavati dovoljnoenergetskihhranjiva i teže probavljivihbjelančevina dobrog aminokiselinskog sastava Krepkakrmiva treba davati u količini prema mliječnosti krava Uz pretežituhranidbu krepkim krmivima (koncentratima) u kojimaprevladavaškrob i lako probavljiviugljikohidrati, također se dobiva više mlijeka,jersu to krmiva s mnogo energije. I s ovim krmivimadobiva se mlijeko s manjimpostotkommliječnemasti Slično jeikod krava kojedobivaju za hranu svježesporedneproizvode iz prehrambene ili alkoholne industrije:pivskitrop,šlempu (džibru),siroverepinerezance i slična krmiva kojapodstičuizlučivanjemlijeka, ali s manjimpostotkom masti.

Općenito,postotakmasti u mlijeku može se poboljšati ako se kravama daje u hranidbenom obroku više grubih,celuloznih krmiva, s više strukturnih ugljikohidrata (sirovevlaknine). S takvim krmivimapovećava se u buragukoličina acetata (octenekiseline)koja jevrlo važna za sintezu mliječne masti

tajse način dobiva za fermentaciju u crijevuviše kvalitetnih. bjelančevina, što jepovoljno za veće stvaranjetkiva (prirasttjelesnemase),proizvodnjumlijeka, mliječnemasti i bjelančevina. Uljanesačme su skupljakrmiva, ali cijenuopravdavakakvoća krmiva i poticaj za višu proizvodnju. U hranidbi preživača mogu zadovoljavati i uljanesačme niže kakvoće s više sirovevlaknine i slabijeprobavljivosti, što treba bitipovezanoisnižomcijenom. U takva krmiva može se ubrojiti i sojinaljuska, od jačeljuštenog sojinogzrna, s 15-20 % sirovih bjelančevina.

Uljanesačme mogu povoljno djelovati i na kakvoću mliječne mastiikonzistencijumaslaca, što ovisi o nezasićenimmasnim kiselinama u krmivu.Tako primjerice:

S tim u vezitreba posebnonaglasitipovoljanutjecajuljanihsačmi na proizvodnju i kakvoću mlijeka. Uljanesačme (sojina,suncokretova,uljanerepice)sadrže veći postotakbjelančevina vrlo dobrog aminokiselinskog sastava potrebnog za sintezumlijeka i mliječnihbjelančevina(kazeina). Bjelančevine iz krmiva su potrebneiza sintezu mliječnemasti, jerse bjelančevine nalaze u ovojnicama masnih kuglica(lipoproteinski kompleks).Stoga za bolju masnoću mlijekamora se kravama davati ivišebjelančevina i energetskihkrmiva.(Tablica 1) Uljanesačme imajuvrlodobru energetskuhranidbenuvrijednost (0,951,1 h.j.), a s bjelančevinama pripadajameđu stabilnije,teže razgradive u buraguod buragovihmikroorganizama. Na

- normalnu konzistenciju maslaca dajukrmiva: sojinesačme i pogače,suncokretova sačma isačma uljanerepice,ječmene i pšenične klice,sijeno,kukuruznasilaža;

- mekanu konzistencijumaslaca dajukrmiva: suncokretove ibundevske pogače,sojinozrno, suhi pivskitrop,paša i livadna trava;

Tablica 1 Hranidbena vrijednostkrmiva za 1 kg mlijekapremapostotkumliječne masti

- tvrdu konzistenciju maslaca daju krmiva:raž,pšenica,grašak,zrnje leguminoza,stočna repa, kelj. Uz mliječnumast vezani su i vitamini (umasti topljivi) A,D i E Sadržajvitamina jeneposredno vezan sa sadržajemvitamina u krmivima. Uz hranidbu pašomi zelenom krmom,kao i kretanjem krava na suncu, značajno se povećava koncentracijavitamina u mlijeku i mliječnojmasti,što je očigledno po žutojbojimlijeka i dobivenogmaslaca

Stogakrmni obroci krava u visokojproizvodnjimlijekamoraju sadržavati krmiva visoke energet- ske hranidbene vrijednosti, ali i najmanje18-22% sirove vlaknine Uz to krmni obrocimoraju

MlijekoProbavljivih s masti =bjelančevina Energetska vrijednost % % hj. (Nehring, 1972)

Ipaktreba upozoritiproizvođače da jedobrodavati kravama svakodnevno,posebice u visokojproizvodnjimlijeka,vitamineA,D,i E u dopunskimkrmivima, i to: vitamina A 30 000 ij.ljeti, a 50.000-70.000 i.j.zimi,vitamina D, 5.000-6.000 i.j., a vitamina E 260-390 mg m

Nedostaci hranjiva u zimskoj hranidbi krava

Piše: dr StjepanFeldhofer

Velike su razlike u vrsti i raspoloživosti krmiva u zimskom i ljetnomrazdoblju, što se očituje na mliječnosti, u količini i sadržajumlijeka(mliječnojmasti, bezmasnojsuhojtvari i bjelančevinama mlijeka). U svakom slučajutreba spriječiti da se značajnijesmanjikoličina ilipogorša kakvoća mlijeka u zimskom razdoblju.

(sjenažu).Gospodari za zimu spremaju i nešto sočnih krmiva (krmnu i šećernu repu), a u blizini prehrambenepreradjivačke proizvodnjeiskorištavaju ostatke i sekundarneproizvodeprerade.

slučajevima može i ketogenodjelovati, a sve to utječe na zdravlje i proizvodnju krava

Na tajnačin treba se i zimi održavati visoka mliječnostkrava, i ako pod mnogo nepovoljnijim uvjetimadržanja,zoohigijenskih prilika i hranidbe.

Hranidbakrava s većom količinom sijenaznačajnosmanjuje hranidbenu vrijednost krmnih obroka,jerse zbogkasne kosidbe dobiva gruboi tvrdo sijeno, a sušenjem se često izgubi do 50% pa i više hranidbene vrijednosti trave

U godišnjimdobima od proljeća, prekoljeta do jeseni,poljodjelska gospodarstvaobično imajuzelenihkrmiva,često i u većoj količini (pašai livadna trava), Hranidbazelenimkrmivima pogodujeizlučivanju veće količine mlijeka, ali često s manjimpostotkom masti,bezmasne suhe tvari i bjelančevina. U tom razdobljukrmiva sadrže više lako probavljivih i topljivihbjelančevina i mineralnihsastojaka, posebice kalcija(12% u suhojtvari). Od vitamina ima dosta u vodi topljivihvitamina(vitamina_B kompleksa ivitamina C),dok u masti topljivivitamini,vitamini A, D i E, dolaze većinom u razvojnimoblicima kao provitamini: karotin,ksantofil,ergosterol,dehidrokolesterol i sl. Vrlo jepovoljan i utjecajSunca na metabolizamživotinja, što izostajekod zimskogštalskogdržanja.

Za zimsku hranidbu krava gospodari suše i spremajusijeno,silirajuzelena krmiva ispremajunajčešće kukuruznu i travnu silažu

Uz loše sijeno isilažu često se zimi nalaze pljesniva i pokvarenakrmiva Toksične metaboličke tvari plijesni(mikotoksini) i raspadajne tvariorganskihsastojaka krmiva mogu biti uzrok patološkim promjenamaizdravstvenim poremećajima,smetnjama u plodnosti i reprodukciji,pobačajima, smanjenjuproizvodnjemlijeka i prirasta tjelesnetežineživotinja, slabijemiskorišćivanjukrmiva, a u težim slučajevima i uginućuživotinja.

Zdravstveniporemećaji,slabija plodnost i proizvodnjamlijeka mogu nastati i uslijednedostatka nekih hranjivihtvari u silaži i suhim zimskim krmivima,jerza dobro zdravlje i proizvodnjumlijekavrlo jevažno da su zadovoljene sve općepotrebeorganizma sa svimodgovarajućim hranjivima.

Često isilaža (travna i kukuruzna silaža) ima ograničenuhranidbenu vrijednostovisno o tehnologijisiliranja i kakvoćisilaže Silaže sadrže veću količinu kratkolančanih masnih kiselina, mliječne i octene, a nekad ivrlo lošu maslačnu kiselinu, što može utjecati na loš okus krmiva,mikrobiološke procese u buragu, a djelomice i na neke promjene u krvi (acidemije i glikemije). U nekim

Nedostatak energetskehranidbene vrijednosti krmiva

Sušenjem i siliranjemnajviše se odorganskihtvarigubelako probavljiviugljikohidrati, koji se u silaži većinom pretvaraju u mliječnukiselinu, a razmjerno tome

uz isparavanje,oksidaciju i istjecanjeiscjetka(efluenta)gubise energetskahranidbena vrijednost silaže

Nedostatak energijeposebice se osjeća uz hranidbu travnom silažom (sjenažom), a zatim uz hranidbu voluminoznom krmom,sijenom,kukuruzovinom, slamom i sl (Tablica1.)

Hranidbena vrijednost suhe tvari krmiva ovisi o probavljivosti, odnosno o postotkusirove vlaknine u krmivima Koeficijentprobavljivosti je niži kod krmiva koja sadrže više sirove vlaknine. Manja odstupanjakoeficijentaprobavljivosti mogu bitiu vezi s vrstom sirove vlaknine u krmivima (postotkom lignina), a probavljivost se može malo poboljšati nakon tehničke obrade krmiva (sječenjem, mljevenjem,kuhanjem,drobljenjem,peletiranjem), iliako se uz to dajunekasočna krmivakao: stočna repa, sirovi repinirezanci, džibra (šlempa),malasa,vinasa i sl

spodarnema dovoljnodobre kukuruzne ili travne silaže,stočne (krmne)repeilisličnihsočnih krmiva, ivrlo dobroglivadnog sijena.Naime,zbogslabijeg energetskogsastava osnovne krme u zimskim uvjetimahranjenja, mora se dodavati više dopunskih krepkihhranjivaprema mliječnosti krava, a tada uzmanjkaju i potrebnebjelančevine,minerali, vitamini i drugehranjivetvari.

(1,02,0 kgsojinesačme), a krmni obroci morajusadržavati sve hranjivetvari potrebne za odgovarajućuproizvodnjumlijeka. Minerali i vitamini u zimskoj hranidbi krava

Nedostatak bjelančevina u zimskojhranidbi krava Nedostatak bjelančevina u zimskojhranidbi krava javlja se uz hranidbu grubomvoluminoznom krmom,lošim livadnim sijenom, kukuruzovinom, slamom i sl Obično su to krmiva kojasu i slabe energetskehranidbene vrijednosti.Stoga u nedostatku bjelančevina upotrebljavaju se kao dopunskakrmiva potpunekrmne smjeseveć prema potrebi s 12% do 19% sirovih bjelančevina, ili dopunskekrmne smjese s 30% sirovih bjelančevina.

Nedostatak energije u krmnom obroku krava može se popuniti dodavanjemžitarica Sastav žitarica za hranidbu preživača mora sadržavati najmanje5060% kukuruza

Energetskakrmiva (žitarice) moraju se dodavati uz travu i travnu silažu (sjenažu) da se popuni nedostatak energije u odnosu na veći postotakbjelančevina u travi (izbalansiratikrmniobrok), a zatim se dodaju uz ostala krmiva (u krepkimkrmivima-koncentratima)da se održi mliječnost krava na višojrazini

Visoku mliječnost krava ipakje teško održavati,posebice ako go-

Potpuneidopunskekrmne smjese s većim postotkomsirovih bjelančevina upotrebljavaju se ako gospodarima vlastitih žitarica (kukuruza), a dajuse u količini prema mliječnosti krava Manjinedostatak bjelančevina javlja se uz pretežituhranidbu krava s kukuruznom silažomšto se uz nižu mliječnost može poboljšatidodavanjemposija, manjekoličine suncokretove ilirepičine sačme ilidodavanjemsijena kojesadrži više djeteline.

U zimskojhranidbi krava nedostajumnogiminerali i vitamini, a posebicenedostajukravama koje dajuveću količinumlijeka, Među važnijimmineralima za potrebekrava nalaze se kalcij i fosfor,natrij i magnezij.Kalcija može nedostajati uz hranidbu kukuruznom silažom, a fosfora uz hranidbu livadnim sijenom i sjenažom Natrija imagnezijaopćenito nedostaje uz sva osnovna krmiva za goveda,jersva zelena krmiva sadrže mnogo kalijakojije antagonistnatriju i magneziju i potičenjihovoizlučivanje. Količinaminerala u krmivima mnogo ovisi o vrsti krmiva, ali se mnogo mijenjaovisno o zemljištu s kojeg se krmiva ubiru, o gnojidbi,klimatskim i meteorološkim uvjetima,načinu sušenja,konzerviranja,skladištenja i sl.

Velika količina minerala gubise efluentom (iscjeđivanjem) iz silaže,ako se silirajujakovlažna krmiva (smanjeod 30% suhe tvari).

Posebicečesto nedostajumikrominerali u krmivima,jerdolaze u krmivima u vrlo malim količinama, vrlo su podložnipromjenama, a značajni su za metabolizam krava,plodnost,reprodukciju i proizvodnjumlijeka, To su: cink, bakar,mangan, jod,željezo, kobalt i selen. (Tablica2.)

Kravama kojedajuvišemlijeka (iznad20-25 l/dan)treba uz energijudavati potrebnebjelančevine dobrogaminokiselinskog sastava

Vitamine u pravilugovedamorajusvakodnevno dobivati hranom Neke vitamine mogu preživači sami sintetizirati u buragu

pomoćuburagovihmikroorganizama i na taj su način djelomično neovisni o uzimanjuhranom. To su vodotopljivivitamini B kompleksa i vitamin C. Međutim u masti topljivevitamine A, D i E mora se davati kravama u svim krmnim obrocima, a uz krmiva u zimskojhranidbi u dvostruko većim količinama

Sušenjem i siliranjemkrmiva gube se velike količine vitamina što treba nadopunitidavanjem u krmnim smjesama.Tako treba u zimskojhranidbi davati kravama najmanje50.000-70.000 i.j.vitamina A, 5 000-6 000 i.j.vitamina D i260-390 mg vitamina E,neovisno o sadržajuvitamina u krmivima.

Vitamini, kao i minerali dodaju se u krmne obroke s dopunskim krmnim smjesama,odnosno vitaminsko-mineralnim dodacima (VAMpremiksima).

Tablica 2. Pregledosnovnih potrebagoveda za nekim mineralima

u kgsuhe tvari krmiva Junad Krave

Sumpor Željezo

Bakar

Cink

Jod

Molibden

Kobalt

Selen

* Magnezijprema mliječnosti krave (0,63g/llitrumlijeka).

U zimskojhranidbi krava,prema izloženom, vrlo jeograničena raspoloživostosnovnih krmiva za visoku proizvodnjumlijeka. Takodjerjekakvoća i hranidbena vrijednostkrmiva mnogo smanjena, što zahtjevaveće dodavanje dopunskih i krepkihkrmiva, a time se povećavaju i troškovihranidbe iproizvodnje.

Unatoč tome, s obzirom da su krave u zimskomrazdobljuizložene hladnoći i lošim vremenskim uvjetima,često su gravidne ilise tele, velike su potrebekrava za kvalitetnim krmivima. Stogaveliku pažnjutreba posvetitihranidbi da se ne oslabi otpornostorganizma ida se ne izazovu poremećajizdravlja, plodnosti i reprodukcije.

HRANIDBA GOVEDA

Knjiga

HRANIDBA GOVEDA zamišljena jekao priručnik za sve stručnjake,tehnologe i stočare u govedarskoj proizvodnji iproizvodnji stočne hrane, a djelomice ikao udžbenik za stjecanje novih znanja iz hranidbe goveda,jer se obrada temelji na znanstvenim dostignućima,iskustvu,tradiciji inašim gospodarskimmogućnostima.

M4

DL VOSOITS VITREX

7 Run"

dioničko društvo

VIROVITICA

Zbora narodne garde 3

ISKORISTITE POSEBNU

POGODNOST KUPOVINE VITREXovih MUZNIH

UREĐAJA NA KREDIT

OD 3 MJESECA

TEL. 033 721 168

721 352

722 440 722 550

2. PAŽNJA: PROIZVOĐAČI MLIJEKA!

Koristite VITREX-ov stroj za mužu “krava VIII jerje:

* garancijakvalitete najrasprostranjeniji u Hrvatskoj (oko25 000 kom) najpogodniji za minifarme do 10 krava

* VITREX jediniproizvođačmuzilica u Hrvatskoj kod kojeg su osigurani originalnirezervni dijelovi ijediniovlašteni serviser muzilica

* muzilica pokretanamonofaznim elektromotorom -

* najpovoljniji po cijeni od 4.050,00kunau trgoviniVitrex-a

ISKORISTITEPRILIKU - NAZOVITEVITREX

Broj i struktura goveda u

obiteljskim gospodarstvima

Piše:Doc dr Zoran Grgić

Brojgoveda u Hrvatskojdanas ovisi većim dijelom o uzgoju u obiteljskimpoljoprivrednim gospodarstvima,jerje brojrasplodnihgrla u poduzećima zanemariv Veća važnost poslovnih subjekata je privlastitoj proizvodnji i poslovnojsuradnji s obiteljskimgospodarstvima u tovu grla.Posljednjihnekoliko godina doneklejepopravljen gospodarskipoložaj u govedarstvu (proizvodnjamlijeka i tov junadi), pa jeu prošledvijegodine zaustavljenjačipadbrojagrla i proizvodnjezabilježentijekom razdoblja19911995. godina. Osnovnirazlozi takvom kretanju su prijesvega određivanje relativno povoljneotkupnecijene i državne premije za otkupmlijeka, te različitioblicikreditiranja obnove irazvitkaosnovnog stada u vlasništvu obiteljskihgospodarstava Unatoč čestim odstupanjimaod normativa suvremene tehnologije,proizvodnjamlijeka se čini najisplativijompoljoprivrednom granom većini obiteljskih gospodarstava.Narušenimeđuodnosi cijenasirovina i proizvoda u cjelokupnojpoljoprivredi djelovali su nepovoljno i na proizvodnjumlijeka.Ipak,isplata proizvođačima za predanomlijekojezbogstalne državne premijei međusobnekonkurencije

mljekara na većem dijeluotkupne mreže relativno visoka, i što je proizvođačima vrlo važno,redovita i česta (mjesečna), pa omogućava obnavljanjeproizvodnje i zadovoljavajućidohodak obiteljskim gospodarstvima.

Vidljivo jeda je u promatranom razdoblju u obiteljskimgospodar-

stvima porastaobrojsvih kategorijagoveda, a smanjenjebroj muznih krava U prve trigodineje smanjenjemuznih grlavećim dijelomuzrokovano neprihvatljivo niskim otkupnimcijenamamlijeka i neredovitomisplatomproizvođačima Isto tako dio obiteljskih gospodarstavaprestao se baviti intenzivnomproizvodnjom mlijeka. Za posljednjedvijepromatrane godinesmanjenjebroja muznih krava nešto jeblaže zbog

Izvor:

Izvor:

zamjenestarijih i neproizvodnih grla.Sveukupnipadbrojamuznih krava uvjetovanjeznačajno većom prosječnomdobigrla u osnovnom stadu no što jeto tehnološkipotrebno, tako da se vlastito obnavljanjestada odvija znatno sporije. Nisu rijetke pojaveobnove stočnogfonda kupnjomselekcioniranih grlapovoljnim kreditom s istovremenim rashodovanjemvlastitog stada veće prosječnedobii niske proizvodnosti. Sve jeto na državnoj razini rezultiralo daljnjimsmanjenjembrojamuznih krava u 1997. i početkomove godine,iako se povećaobrojostavljenogpodmlatka

Odnossteonihjunicaigrla,dobi oko 2 godine,prema brojumuznih krava jeoko 1:10,što jenedovoljno za uobičajenuzamjenu proizvodnihgrlasvakih 5-6 godina.

Prema svemu navedenom može se zaključiti kako u našim obiteljskim gospodarstvimajošnijeuspostavljenazadovoljavajuća ravnoteža između rasplodnogpodmlatka i proizvodnihgrla, te nisu stečeniuvjeti za značajnije povećanjeukupnogbrojagoveda.Tako će i ubuduće jedanod osnovnih načina povećanjastočnogfonda u nas biti uvoz grla. Za očekivati je kako će mjerenadležnih ustanova omogućitiunošenjetuđih rasplodnihgrlavisoke kvalitete, što će dodatno povećatiproizvodnju mlijeka u nas Tome će svakako pridonijetiodluka Ministarstva poljoprivrede i šumarstva o najnižojrazini mliječnostiuvezenih junica(prilogtablica 2). m

Zagađenje stajskog zraka

prašinom i

mikroorganizmima

Piše: dr StjepanBanožić

Mikroorganizmi u zraku staje. Na podu,zidovima,stropu,stajskim uređajima,opremi i u zraku nalazi se mnogo različitih mikroorganizama, među kojimaima i mnogo veoma patogenih.Štoje većibrojrazličitih mikroorganizama u zraku staje, veća jevjerovatnost da će životinjeoboljeti. Oni su često uzrok sporadičnim, ali imasovnih uginućaživotinja(zaraznebolesti).Životinjekoje kašljumogu izbacivati klice i 4 do 5 metara daleko

lika),toksičko i infekciozno. Velike čestice prašinebrzo padaju na pod i zapravo su najmanje štetne Česticeprašineveličine od 25 do 5 mikrometara lebde u zraku i prodiru u gornjedišne puteve,ali samo do dušnika Najsitniječestice veličine 5 do 0,5 mikrometara prodiru u plućado bronhiola i alveola i tamo se talože,otapaju i resorbiraju. Ulazom u plućaprašinamehanički ometa disanje(izmjenuplinova), otapanjem i resorpcijomtruje organizam i uzrokujealergijske reakcije u životinja.

Prašina jekao barka u kojoj se nalaze različiti mikroorganizmi, kojizajedno s prašinomulaze u dišne organe, tamo se razmnažaju i uzrokujubolest

Prašina u zraku stajeigraveoma važnu ulogu.Sadržajprašine je vrlo različit.Prema porijeklu, prašina može biti organskog i anorganskogporijekla.Štetnodjelovanjeprašinemože biti mehaničko (zbogveličine,težine iob-

Prašina se u stajistvara tijekom hranjenjasuhom voluminoznom hranom (sijeno,otava,slama), zatim prilikomhranidbe prašnjatim koncentratima, te čišćenjemstaje iživotinja(timarenjem).

Zbog velikograzvojaindustrije prašinapoprimasve veće poremećaje s obzirom na svojkemizam Pogotovo su opasne tvornice koje ne pročišćavaju svojdim

Spolna i fizička zrelost

Piše: dr StjepanBanožić

Pored togakoličina prašine i broj mikroorganizama u zraku staje u velikojmjeriutječe i na kvalitetu mlijeka kod muzne stoke. Brojmikroorganizama u zraku stajeodređuje se postupkom sedimentacije na neutralnomagaru,a brojklica na podu,zidovima i na stajskojopremimože se odrediti metodom briseva Količinu prašine u zraku stajemjerimo aparatomkonimetrom, a može se i brojanjemčestca prašinepod mikroskopom.Veličina čestica prašinemjeri se također podmikroskopom.

Zbog različitih metoda određivanjamikroorganizama i prašine u zraku nema usvojenihsvjetskih standarda. m

Životinježenskogspolamogu ostati bređetek kad spolnosazriju - s pojavompuberteta. Sa spolnom zrelošću spolniorgani,jajnici i maternica,počinjunormalno funkcionirati. Na jajnicima se stvarajumjehurići, tzv Grafovi folikuli,kojipucaju, te se u jajovodubacujejajašce ilijajašca, tj.ženske spolnestanice, sposobne za oplodnju. Samo su jajnici spolnozrelih ženki sposobniproizvoditi ženske spolnestanice.

Pojavljivanjespolnezrelosti može ovisiti o klimatskimuvjetima u kojemborave životinje, te prehrani i njezi.Junice spolnosazriju,odnosno dođu u pubertet, u dobi od oko 9 mjeseci, a to može varirati od 5 do 15 mjeseci. Kod ovaca i koza je to od 6 do 8 mjeseci.

Međutim,kada životinježenskog spolastupe u spolnuzrelost,njihov organizamnijefizički dovoljnorazvijen da bi bez štete po zdravljemogao podnjetibređost, porođaj i laktaciju.

S nastupomsplnezrelostivlasnici morajuodvojiti muške od ženskih životinja, kako ne bi došlo do oplodnježenki dok one jošnisu fizički razvijene i spremne za bređost Ženskeživotinje zrele su za rasplodtek kada se fizički potpunorazviju i dosegnuprosječnuveličinu za svojupasminu kojojpripadaju.Važno je da kostur životinje bude potpuno razvijenkako bi porođajtekao bez poteškoća.Junice naših pasmina i uvjetaproizvodnjenaj-

REPORTAŽE

povoljnijejepripuštati u dobi od

15 do 18 mjeseci i u težini blizu 400 kg.U odlučivanju o prvom pripustutreba u prvom redu voditi računa o razvijenosti tjelesne mase, a tek ondao dobi junice.

Ranijipripustomogućavaduži proizvodni život krave i veći broj telenja,poduvjetomdobro organizirane ishrane i držanja. Više se preporučuje za junicemesnih pasmina ijunicekombiniranih pasmina nižegkapaciteta za mliječnost.

Ako nisu zadovoljeniuvjetiranijegpripusta,opasnost jeod teških telenja i gubitkateladi. Prerano pripuštenanedovoljnorazvijena junicamože se popraviti u svom razvitku, ako nakon prvogtelenja produžimovrijeme do ponovnog pripusta(servisperiod)itakoju odmorimo prijedrugebređosti Nepovoljanje,osobito u ekonomskom pogledu,kasni pripust, kojiuzrokujekraćiproizvodni život krave,iako može produžiti njenukupniživot m

Obiteljsko kućanstvo Zvonka Švec

iz Struge - Ludbreg, na izložbi u

Vinici *98. izložilo šampionku

ZVONČICU

Piše:dipl.ing.StjepanBrlek

ZVONČICA jeoteljena1993. Do sada jeotelila četvero teladi. U trećojlaktacijiproizvela je7 304 kgmlijeka.

Izgrađena su idva silosa odpo 320 m',kao i dva objekta za mehanizaciju od 150i126 m?

Prijetri godinekoristili su kredit Agroobrtničkebanke, s čijomvisokom kamatom nisuzadovoljni. Zadovoljni su kreditom za nabavu rasplodnihjunica.

Koriste premijuprekoMinistarstva poljoprivrede za oteljene prvotelke iz vlastitoguzgoja.

Cijenamlijeka im odgovara, a posebno jerse na vrijemeisplaćuje, kao i premijazamlijeko.

Postojimogućnost, a vjerojatno će se i ostvariti adaptiranjeprostora za proširenje farme

U kućanstvu su uz Zvonka,supruga Vesna i sinovi Nikola i Martin Posjeduju 7 ha vlastitog zemljišta i u zakupu13 ha zemljišta. U strukturi sjetvenajzastupljeniji jekukuruz za zrno - 18 ha,silaža - 4 ha Pšenica i ječam zauzimaju po 1,5ha, a djetelinsko travne smjesetakođer 1,5ha Proizvodne livade zauzimaju 3 ha Od objekata za govedaadaptiran jedio bivšegobjekta za tov svinja. Sistem izgnojavanja jeklasičanručni, ali se koristi septičkajama od oko 90 ms.U objekt su uvedene pojilice. Za mužnjukoriste suvremenu opremu, kao ibazen za mlijeko od 500 litara,nabavljen kreditom od“Vindije".

U postojećimobjektimauzgajaju 23 krave od kojih su dvijebikovske majke i dvijepredviđene za bikovske majke.

Krave simentalske pasminepostižu proizvodnju od 6 do 7.000 litara mlijeka, a holstein-frisian pasmineod 8 do 10.000 litara mlijeka.

Nezadovoljni su stalnimrastom cijenareprodukcijskogmaterijala i velikim disparitetomcijena na štetu seljaka.

Inače,obiteljŠvecsudjeluje na svim izložbama područjaVaraždinske županije s više grla, od kojih su neke prvonagrađene, a ZVONČICA je ove godine u Vinici proglašenašampionkom.

Tijekom1997. godineisporučili su “Vindiji" 98 000 litara mlijeka.

Za prvihšest mjeseci ove godine isporučili su 77 000 litara i predviđaju da će u 1998 isporučiti preko150.000 litara mlijeka.

Na 6 Međunarodnom sajmu u Bjelovaruizložene su juniceholsteinfrisian pasmineMELITA i VIKTORIJA i nagrađenedrugom i trećom nagradom.

Zadovoljni su poljoprivrednom, selekcijskomiveterinarskom službom

Švecovi su često domaćini mnogih delegacija,uključujući i delegaciju iz Nizozemske m

Obiteljsko gospodarstvo Ivan

Soda-Marenić - značajni

proizvođač mlijeka

Piše:dipl.ing.StjepanBrlek

Posjeduju 32 kj.vlastitoga i u zakupu25 k.j. U strukturi sjetve najzastupljeniji jekukuruz 12 kjj. zazmoi13k..zasilažu,pšenica je zastupljena sa 15 kjj., a djetelinskotravne smjesezauzimaju 6 k.j. Od poljoprivrednihstrojeva posjedujupraktično svu mehanizaciju(istinadjelomičnozastarjelu) za obradu navedenih površina. Gospodarskiobjekti su izgrađeni i adaptirani za 30 krava i 20 grla podmlatka.Grla su vezana, postavljene su pojilice, a sistem izgnojavanjaje:rešetke i gnojna jamaod 235 m. Uveden jenaj-

novijisistem strojne muže WESTFALIA i rashladni uređaj za mlijeko.Posjedujusilos za zrno kukuruza od 60 tona i za silažu stabljikazrno 590 m?.

Posjeduju 26 krava Sva grla su podselekcijom, a dvije su bikovske majke i 16 grlaženskogapodmlatka

Laktacijskaproizvodnja u 305 dana prelazi4500 kg.U 1997. godiniisporučili su 78.000 litara mlijekaDukatu, a za 6 mjeseci ove godine67 000 litara Dnevno isporučuju 350 litara.

Podigli su kredit kod Dukata 1991. godine u iznosu od 53 000 DM za adaptaciju,novogradnju, opremanje,nabavu rasplodnih goveda.

Gosp.Ivan pozdravljamjereVlade i Ministarstva poljoprivrede u svezi premiranjamlijeka i podmlatka od vlastitogauzgoja. Krediti i ako ih ima nisu za seljaka prihvatljivi niti isplativi.Previsoke su kamate i kratak rok otplate.

Više su nego zadovoljni s poljoprivrednom,veterinarskom i selekcijskomslužbom

Nezadovoljan ješto se uvoze razni poljoprivredniproizvodikojise mogu kod nas proizvesti te što je došlo do velikogdisparitetacijena svih proizvoda što ih prodaju seljaci i visokih cijenarepromaterijalapotrebnogapoljoprivrednicima Zabrinjavajućejestanje mehanizacijekojajena izmaku, a nabava nove, ovakvim disparitetom,praktičnojenemoguća.g

AB

AGROBILO

43000 BJELOVAR, Osječka 104, Tel/fax 043/231-182

TRGOVINA SPECIJALIZIRANA ZA PRODAJU TRAKTORA, POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE, REZERVNIH DIJELOVA

Iznašegasortimanaizdvajamo etraktoreUniversal(kredit),ovlaštenidistributerBjelovarskobilogorskežupanije e traktore "TomoVinković" e plugove, prskalice,sijačice,tanjurače,okretačesijena,rotokopačice, kose,prikolice,itd.e program "LABINPROGRES"motokultivatori + priključci e dijelovi za kose,okretačesijena e izborgumaza traktoreBarum - ležaji,filteri,remenje e kompletanasortimanrezervnihdijelova za "TOMOVINKOVIĆ“, *ŠTORE","UNIVERSAL","FIAT","LABINPROGRES","ACME", “LOMBARDINI"

Poljoprivredno gospodarstvo Branko

Hunjed iz Marenića, vlasnik je

šampionke u Vrbovcu 1998.

Piše:dipl.ing.StjepanBrlek

S cijenommlijeka jerelativno zadovoljan, ali ne u odnosu cijena repro materijalapotrebnogapoljodjelcima.GospodinHunjedsmatra da su previsokekamate, rok otplate za većinu kredita što ih nude pojedinebanke.

vanjem,uređene pojilice,strojnu mužnju.

Na izložbi 14 lipnjakrava Mica (oteljena1994.) u I laktaciji proizvela je5842 kgmlijeka - objavljenojeu Mljekarskom listu 8/98.

Gospodarstvosačinjavaju: supruga Ljubica, sin Vlado,snaha Ana,te unuci Dean i Alen.

Popunjenostobjekata jena svega 5 matičnih krava i tri grlaženskoga podmlatka. Do sada su koristili kredit za nabavu jednerasplodne junice iz Austrije.

Godišnjaproizvodnjamlijeka dostiže 35 000 litara, a laktacijska preko5000 kgpo grlu.

Govedarstvom i proizvodnjom mlijekabave se već preko20 godina. Obrađujupreko20 kj.zemljišta djetelinskotravne smjese i livade zastupljene s oko 7 kj.,pšenica i kukuruz po 3 kj.,zob s 1-2 kj. Posjeduju svu potrebnumehanizaciju,stajskeobjekte za deset goveda, na klasičnim vezovima iizgnoja-

"2žO-NA"

SESVETE, Bjelovarska75

tel.01/2002142

REZERVNI DIJELOVI ZA:

e muzilice e kosilice e utovarne prikolice e prikolice za gnoj e cisterne e prskalice e plugove e tanjurače e drljače e sijačice e prevrtačesijena i balirke

e berače

kukuruza i kombajne e klinasto remenje, kotrljajućiležaji i simerinzi e galovilanci i spojnicegalovihlanaca ekardani idijelovi kardana e pojilicezastoku e oprema i pribor za stočarstvo i mljekarstvo

Kad se usporedecijenemlijeka i stoke u odnosu na anuitete,seljak se teško odlučuje na kredit U nastavku razgovora gospodin Hunjedse kritički osvrnuo :na velike neobrađene poljoprivredne površine, a mi jošuvijekuvozimo što bismo mogli u zemljiproizvesti. Seljačkamirovina je danas socijalnapomoć, a čitav život jeradio u poljoprivredi.

Zadovoljni su selekcijskom i veterinarskom službom, te poljoprivrednosavjetodavnom. GospodinBranko pozdravljamjere što ih poduzimaSabor,Vlada i Ministarstvo poljoprivrede u svezi premiranjamlijeka i teladi prvotelki iz domaćeguzgoja.

Uzgojiojepetbičića i predao ih u testnu stanicu u Varaždinu, od kojih su nakon pozitivnoga testa tri otišla za umjetnoosjemenjivanje u Križevce, a dva u Slavonski Brod Sudjelovao jena svim izložbama u Vrbovcu te bližoj i daljojokolici bjelovarskobilogorske i koprivničko-križevačke županije. m

Sajmišna 8b, Sv Ivan Zelina

HRVATSKA

Tel : 00385/1/860-920

Fax: 00385/1/860-595

GSM: 098/281-550

SVEVRSTEPOLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE ZA VAŠE

GOSPODARSTVO:

“ TANJURAČA 36 DISKOVA

- PNEUMATSKE SIJAČICE

ŽITNE SIJAČICE

- PRIKOLICE 4tKIPER

- RASIPAČI - 600 kg,3 500 kg,6 000 kg - SIPOVE PRIKOLICE ZASTAJSKI GNOJ

- CREINAMALČERI

- TRAKTORSKE FREZE OD0,90 - 2,20

GRADSKABANKA

Osijek

kredit bez učešća na 6 godina s počekom od 2 godine godišnja kamata 5% 5% kamata na poček(2god.) ide u glavnicu do 50000 kn: 3 jamca osiguranje kredita 1,5% hipoteka na stambeni objekt 3 jamca

od50000 kn:

Potrebna dokumentacija: 1 gruntovniizvadak za kuću ilizemlju, 2 fotokopijadomovnice,

3 fotografijakuće,

4 mišljenjesavjetodavne službe iz općine. Akozemljanijenaosobukojatražikredit,trebapriložitipotvrdu ozajedničkomdomaćinstvu.

Novo pravno i

organizacijsko ustrojstvo

LURA GROUP

Pripremio: dr sci Petar Bosnić

1 UVOD

U uvjetimatržišnoggospodarstva poduzeća i dionička društva trebajuse prilagođavatinastalim tržišnim i gospodarskimpromjenama, te dugoročno, u okviru razvojnihkoncepcija,realno sagledavati i planiratisvojrazvoj. Hrvatsko gospodarstvo u uvjetima privatnevlasničke strukture relativno jemlado gospodarstvo, u procesu restrukturiranja, opterećeno ranijimdruštvenimvlasništvom poduzeća i samoupravnom dogovornomprivredom.

postupkauključivanja tih pogona u proizvodnju i na tržište. Hrvatsko gospodarstvo jeotvoreno i za inozemneulagačekojimogu steći pravo vlasništva, te pozitivni zakonski propisizaštićujuino-ulagačeinjihovkapital.

definiranjaefikasnijegmodela organiziranja i poslovanja.

Mljekare u sustavu LURA GROUP (DUKAT Zagreb,SIRELA Bjelovar,MLJEKARA Zadar) predstavljaju dugivremenski kontinuitetorganiziranogmljekarstva Hrvatske,starogvišeod sto godina.DUKAT Zagrebutemeljenjedavne 1912. godinekao gradskamljekara iu svim fazama razvojaimaojedominantnuulogu u odnosu na lociranost,kapacitete i asortiman proizvoda.

Pored toga,privatizacijapoduzeća započela jeu veoma složenom ratnom vremenu, te se - kao iu svimzemljama u tranziciji - nisu mogleizbjećirazličite pogreške i nepravilnosti u postupkuprivatizacije.

Došlo jedo zastoja iu privatizaciji bivših poljoprivrednihkombinata jerje društvenopoljoprivredno zemljištedobilo državu kao novog titularavlasništva, a to znači da kombinati za korištenjedržavne zemljemorajuplaćatigodišnju zakupninu.Ranijenijebilo manjihpoljoprivrednihpoduzeća, a poljoprivrednezadruge su u spe- cifičnom položaju u odnosu na zadružnovlasništvo. Veliki jeinteres bioza restrukturiranje iprivatizaciju za kapaciteteprehrambene industrije(klaonice, mesne industrije,uljare,šećerane,vinarije,mljekare,mlinovi,silosi, tvornice imješaonestočne hranei dr.), što jei razumljivozbogbrzog

Mljekare i mljekarskaindustrija uglavnomjezavršila procestranzicije, a s obzirom na vlasničku strukturupostojerazličiti oblici vlasništva,organizacijskog modela ipravnog statusa mljekara. Po brojuzaposlenih i organizaciji naše mljekarenisu usporedive s vanjskimmljekaramajergotovo 10 - 15% zaposlenih radi na različitim poslovimaodnosa sa selom i proizvođačimamlijeka. U Hrvatskojjeveliki kapitalmljekarauložen u infrastrukturuotkupa, sabiranja,održavanjakvalitete mlijeka,transporta do mljekarakaoi sufinanciranjarazvoja i unapređivanjagovedarstva i proizvodnje mlijeka. U gospodarskirazvijenim državama mljekare su organiziranekaoprehrambenamljekarska industrija bez potrebeulaganja u selo i u razvojprimarne proizvodnjemlijeka.

2. LURA GROUP

Na razini ove grupacije više se godinaobavljajustručne analitičke procjenepostojećegposlovanja,proizvodnogprograma, organizacijskifunkcionalnih sustava u svrhu sagledavanja i definiranja dugoročnograzvojagrupacije. Uz redovito obavljanjegodišnjih revizijaposlovanja,poznatevanjske konzultantske kuće uključene su u proces valoriziranja firme kao i

SIRELA Bjelovarformalnoje utemeljena1950.godine, dok njezini počecisežu u 1901.godinu, kada su na tom područjudjelovale male mljekare. Tamo jeosnovana Prva mljekarskaudruga.Novijeg jedatuma MljekaraZadar (osnovana 1959 godine),kojaza LURA GROUP ima izuzetan značaj jerovu grupacijupovezuje u tržišnom dijelu s turističkim područjem, a u proizvodnom s mediteranskim proizvodnimpodručjem.Iako mljekaraLivnonije na područjuHrvatske, ona se uklapa u integralnitehnološki proces prerade i proizvodnjemliječnih proizvoda, te u marketinškom pogledudjeluje na vanjskomtržištu. Sve članicegrupacije sada djeluju kao samostalnipravnisubjekti, te postojećaorganizacija LURA GROUP predstavljaograničenje za primjenunove razvojnestrategije. U mljekaramačlanicama zaposleno je1875 djelatnika. U 1997 godiniostvaren jeukupni prihod od 1,4milijarde kuna Nabavljeno jei prerađeno 229 mil. litaramlijeka,odčegajedomaći otkupzastupljen s 86%. Proizvedeno je159 mil kg/litmlijeka, sireva i drugihmliječnihprerađevina. Za razvojgovedarstva na obiteljskimgospodarstvima uvezeno je9.540komadabređih junica, U razvojnovih tehnologija i

obnavljanjepostojećihkapaciteta tijekom1997 godineuloženo je 154 mil.kuna.Značajni su rezultatipostignuti u unapređivanju kvalitete proizvoda,komunikaciji s kupcima, te na razvojumarketinških modela plasmanaproizvoda.

e Nabavljatimlijekodomaćeproizvodnje.

Dinamika porastaotkupamlijeka (1998.-2002.god.)

e Razvijatipartnerskiodnos s kooperantimaproizvođačima mlijeka,povećatiotkupmlijekakroz ulaganja u primarnugovedarsku proizvodnju.

e Unapređivatipostojećeproizvodeipoznaterobne marke Dukata, Sirele iMljekareZadar.

Ciljeviposlovanja i potreba za promjenamadefinirani su u poslovnojmisiji LURA GROUP: Uspjeh i razvojzasniva se na vrhunskojkvaliteti proizvoda, snažnojusmjerenosti na potrošača i razvijenomsistemu distribucije. Posebna se pozornostpridaje razvojusuradnje sa seoskim gospodarstvima. Želi se postićiizvrsna suradnja u svim područjimadjelatnosti.

3. ODREDNICE STRATEGIJE 1 PRAVCI

RAZVOJA LURA GROUP

e Reorganizacija LURA GROUP u jednupravnu osobuomogućava maksimalno korištenje svih materijalnih i ljudskihresursa i poslovat će podimenom LURA d.d.

e Održavatistalnukvalitetu proizvoda,razvijati nove proizvode, unapređivatioperativnisustav kontrole kvalitete mlijeka kod kooperanta, u fazi prerademlijeka i proizvodnjemliječnihproizvoda

e Efikasnijekorištenjeraspoloživih resursa, povećanjekonkurentnosti na domaćem tržištu i na izvoznim tržištima,posebno u odnosu na ulazak Hrvatske u europske i svjetskeintegracije.

Godišnji rast otkupamlijeka

U 2002 godini iz domaće proizvodnjebit će otkupljeno 359.609.000 lit mlijeka što predstavljapovećanje za 161.609.000 lit u odnosu na 1997. godinu.

U okviru strategijerazvojaLURA

GROUP razrađena jei donesena

e Usmjeravanjemnapora i ulaganja u marketing, te izgrađivanjem distribucijskih centara poboljšava se distribucijaproizvoda i jača ulogalokalnih dobavljača.

4. ODNOS SA SELOM,OTKUP 1 UNAPREĐENJE

e Centralizacijazajedničkih funkcijadonosiosim financijske uštede i smanjenjetroškova poslovanja,boljepraćenjefinancijskih tokova i brzo reagiranje na tržišne promjene.

PROIZVODNJEMLIJEKA

e Do 2002 godinepovećat će se ukupanprihod s 1,4milijarde kuna (1997.godine) na 2,2milijardekuna, s udjelomuvoza u ukupnomprihodu od 30%.

e Izvršiti će se racionalizacija i specijalizacijaproizvodnjemliječnih proizvoda u okviru ukupnog sustava,ulaganje u: suvremenu tehnološku opremu, transport, informatiku,opremu u otkupumlijeka, za zaštitu okoliša, te u sustav održavanjakontrole kvalitete proizvoda.

e Održativodeću poziciju na tržištu Hrvatske ipovećatiizvoz

STRATEGIJA RAZVOJA PRIMARNE PROIZVODNJE MLIJEKA (19992008. god.)kojase zbogkaraktera i specifčnosti govedarske proizvodnje i proizvodnjemlijekaodnosi na desetogodišnjiperiod.Prva faza razvoja proizvodnjemlijeka na obiteljskim domaćinstvima temelji se na poslovnomciljudnevnogotkupa od 1 milijunlitara, te ravnomjernog godišnjegporastaotkupamlijekado 2008. godine.

U temeljnimodrednicama dugoročnogstrateškograzvojaLURA GROUP dominantan značajiulogu imajupartnerskiodnosi s kooperantimaproizvođačima mlijeka i orijentacija na domaću proizvodnjumlijeka,razvojpoljoprivrednihgospodarstava i poboljšanjekvalitete mlijeka. Bez kvalitetnogmlijekanema kvalitetnogmliječnogproizvoda. Tijekomove godineostvaren jedio ciljevastrategije u odnosu na nabavu mlijekadomaće proizvodnje.Povećanjemposlovanja i ukupnogprihodakroz petogodišnjerazdoblje(19982002. god.) za 63,64%te će se paralelno povećavatigodišnjiotkupmlijeka prosječno od 1018%.

4 1 DUGOROČNA

STRATEGIJA RAZVOJA

PRIMARNE PROIZVODNJE MLIJEKA (1999.-2008.god.)

Dugoročnastrategijarazvojaprimarne proizvodnjemlijekatemelji se na domaćojproizvodnji i razvojuobiteljskihgospodarstava Kriterijirazvoja su specijalizacijaproizvođača,povećanjeproizvodnih kapaciteta i brojakrava, povećanjeproduktivnostiproizvodnjemlijeka, te proizvodnja kvalitetnog i higijenskiispravnog mlijekaprema propisimaEuropske zajednice.

Dugoročnaposlovnarazvojna orijentacija

LURA GROUP u područjuprimarneproizvodnje

mlijekatemelji se na odrednicama:

e Poslovniodnosiskooperantima, proizvođačimamlijeka,značajan su faktor unapređivanjairazvoja poljoprivrednihdomaćinstava.

Institucionalnoorganizirano obrazovanje(Edukacijski centar).

D FINANCIJRANJEKREDITIRANJE

Unapređivanjeuvjetaotkupa, kontrole kvalitete i transporta otkupljenogmlijeka.

e Rasplodnejunice;

e Repromaterijal; e Štalskaoprema;

e Osiguranjekapitala u izgradnju - adaptacijuobiteljskihmliječnih farmi na konceptumoderne i efikasnetehnologijedržanjakrava i proizvodnjemlijeka, te proizvodnjestočne hrane na imanjupoljoprivrednika.

Osposobljavanje i educiranje proizvođača za vođenjefarmi većih kapaciteta.

A. STRATEŠKICILJEVI

e Orijentacija na domaću proizvodnjumlijeka;

e Godišnjirast otkupamlijeka preko10%;

e Kvaliteta mlijeka,kriteriji EZa;

e Jedinstvena stručna služba odnosa sa selom LURA GROUP

B OTKUP MLIJEKA

Poboljšanjetehničkih uvjeta;

e Racionalizacija u otkupu;

e Diferencijacijaproizvođača mlijeka;

e Racionalanefikasan transport.

C PROIZVODNJAMLIJEKA

* Izgradnjamliječnihfarmi. Otkupmlijeka u okvirusistema LURA GROUP (DUKAT Zagreb,SIRELA Bjelovar,MLJEKARA Zadar)organiziran jena području 14 županijainjimeje godišnjeobuhvaćeno 33.00035 000 obiteljskihdomaćinstava koja se bavegovedarstvom i proizvodnjommlijeka. U otkupumlijekacca 56% kooperanata godišnjeisporučisvega 10 000 litara «mlijeka.Postojećestanjeproizvodnje i otkupamlijeka ne zadovoljava.Međutim,nakon domovinskograta i periodaobnove govedarstva na nivou Hrvatske ostvaruju se pozitivnirezultati Naredno razdobljerazvojaproizvodnjemlijekausmjeravat će se na farme mliječnih krava kojeće svojimkapacitetima moći ostvarivati prihod za pokrićetroškova poslovanja i za servisiranje kredita uloženih u izgradnjuštalskih kapaciteta i opreme.

1 Specijalizacijaproizvodnje, okrupnjavanjedomaćinstava, poticajrazvojaobiteljskih domaćinstava;

2 Unapređivanjepostojeće proizvodnje:

Tehnologija - hranidba, Proizvodnjavlastitekrme, Genetskikapacitetigrla, Štalskaoprema - izmuzišta.

3 Izgradnjanovih obiteljskih mliječnihfarmi;

jednojfarmi,projektiranom suvremenom tehnologijom, = štalskom opremom, opremom za mužnju i održavanjekvalitete izmuženogmlijeka i s modelom proizvodnjestočne hrane na vlastitim poljoprivrednimpovršinama Programomizgradnje obuhvaćena su razvijenaimanjerazvijena poljoprivrednapodručja, te će se projektirealiziratiovisno o proizvodnimuvjetimaipratećoj infrastrukturi, kaoikod kooperanata koji se nalaze na područjima od posebnedržavne skrbi.

Programizgradnje 200 obiteljskih farmipredviđa da LURA GROUP bude nositeljizgradnje 100 farmi, a 100 farmi bi se realiziralo prekonadležnih ministarstava i Vlade RepublikeHrvatske. Posebna se pozornost u razvojupridajeobrazovanjupoljoprivrednika i potrebnojrazini znanjastručnih referenata itehnologarazvoja kojiće biti operativninositelji realizacijerazvojnihprograma

Edukacijskistočarski centar za proizvođačemlijekaizgraditi će se u Novigradu na Dobri sa svim potrebnimsadržajima i farmom krava kapaciteta 60 krava

Obučavanjestočara obuhvatit će sve tehnološke faze proizvodnje mlijeka i to kroz nastavu i vježbe. Planiran je boravak i smještaj polaznika u Novigradu, a program osposobljavanja će se realizirati u grupama po 30 polaznika.

Limitirajući faktori razvoja i investicijskogulaganja u opremanje i izgradnjunovih farmi nedostatak je poljoprivrednog zemljišta i povoljnihkreditnih sredstava

Koncepcijarazvojaodnosa s kooperantimatemelji se na partner- skom odnosu, pa se u razvojnom investicijskompogledumoraju osiguratiodređeniuvjeti i pretpostavke za realizacijupojedinačnih programa izgradnje ili adaptacija štala kooperanata mlijeka.

4 Obrazovanjepoljoprivrednika Svakodnevna komunikacija s kooperantima;

Programizgradnje 200 obiteljskih farmi za proizvodnjumlijekaprosječnogjekapaciteta: 33 krave po

Izgradnjomfarmi u okviru sustava LURA GROUP ili izgradnjom vlastitominicijativomikapitalom poljoprivrednika,započinjeproces diferenciranjapostojećih i stvaranja većih proizvođača u sustavu otkupamlijekakoji se prilagođavajutržišnim uvjetima poslovanja.Sustav razvoja u poslovnom dijelupovoljnodjelujekroz veće količineotkupljenogmlijeka po jednomdomaćinstvu,mogućnost primjenesuvremene efikas> Q Qo GZv

i

ne tehnologije kao ina kvalitetu mlijeka.

Grupeproizvođačamlijeka s manjimgodišnjimkoličinama otkupljenogmlijekatakođer će morati ući u proces restrukturiranja uvjetovanimobjektivnimsocio-ekonomskim stanjemsvakogpojedinačnogdomaćinstva, i obvezama primjenesanitarnoveterinarskih uvjeta.

Potreba dugoročnogpartnerskog odnosa izmedu proizvođača mlijeka i mljekarauvjetovano jeulaskom Hrvatske u europske i svjetske integracije, gdje se moraju zadovoljiti veoma složeni i striktni kriterijikvalitete mlijeka i mliječnih proizvoda. U sustavu stvaranjamliječnogprehrambenog tržišnogkonkurentnogproizvoda veoma jevažna i odgovornauloga proizvođačamlijeka,jer o kvaliteti mlijekaovisi budućnost i perspektivapartnerskogodnosa i poljoprivrednikaimljekara. U sustavu nove organizacije LURA GROUP značajnomjesto imajupartnerskiodnosi s kooperantima, te jena adekvatan racio-

nalan način postavljenaslužba otkupa i unapređivanjaproizvodnjemlijeka.Svaka od mljekara (DUKAT,SIRELA,ZADAR) i dalje će na proizvodnompodručju prekosvojihstručnihslužbi - kao do sada - otkupljivatimlijeko, surađivati s poljoprivrednicima i ostvarivati programesuradnje i financijskiharanžmana Položaj mljekara se ne mijenja,njihovi tržišno prepoznatljiviproizvodi bitće uz nove proizvodemarketinška osnovica na našem ilivanjskim tržištima.Proizvodni program i planrazvojamljekara temelji se na specijalizaciji unutar jedinstvenog sustava uz podršku centraliziranih sužbi Promjene uvažavajuspecifičnosti agrarne strukture privatnogposjeda na pojedinimproizvodnimpodručjimaitradicijuposlovnesuradnje kooperanata s mljekarama. Eliminirana jemogućnostrazličitih odnosa i poslovnepolitikeprema kooperantima,razlike u otkupnim cijenama i uvjetimaotkupa mlijeka, kod kontrolekvalitete

mlijeka,obračuna mlijeka i isplatefinancijskihsredstava. Određenepromjenekojeće nastati u racionalizaciji mreže otkupamlijeka,održavanjakvalitete mlijeka kao itransporta, neće utjecati na položajkooperanata i status otkupnihmjesta.Poboljšat će se međusobnisustav informiranja,uvodi se jedinstvena dokumentacija ivodenjematerijalnih i drugihevidencija.

Ove su promjene u javnosti već objavljene, te su prema mišljenjimastručnjakapromjeneracionalne,primjerenetrendovima organiziranja suvremene kompanijemljekarskeindustrije i prilagođene specifičnostimaproizvodnjemlijeka i brojnostikooperanata Daljniintenzivnijirazvoj sela uvjetovanjeodgovarajućim mjeramadržavne politike i o ekonomskom položajuhrvatskog gospodarstva.

Reorganizacija, novi pravnistatus i strategijarazvoja

LURA dd u cjelinijačapoziciju i perspektivu proizvođačamlijeka. m

MEHANIZACIJE "SJESVJSCA NT

PRETOKI I,SV. IVAN ZELINA, TEL. 01/860113 servisspecijaliziran za popravaktraktoraiprodajuoriginalnihrezervnih dijelovaizprogramaNEW HOLAND - FIAT za traktore:FIAT-ŠTORE i UNIVERZAL popravakirezervnidijelovi za traktore:IMT, FERGUSON, PERKINS, TORPEDO dugogodišnjeiskustvo dajemosavjetekod ugradnjerezervnihdijelova rezervne dijelovešaljemopoštom

a

Nudimo:

* maleaparatezadojenje,temljekovode i izmuzištaVarioTandem

* originalnerezervne dijelove, te sredstva za pranje

* automate za kompjuterskohranjenje i dezinfekciju,kaoisvu ostaluopremupotrebnu stokeinapajanjeteladi u staji,

Kronika čovječanstva

Piše:dipl.ing.StjepanKeglević

Godina 1949.

OsnovanoVijećeEurope

OstvarivanjevelikogciljaujedinjeneEuropenijestalo osnivanjemEuropskezajednice od pet država nego se krenulo dalje,paje 5. svibnja1949. osnovano Vijeće Europe u kojejeušlo 10 država

To jesveeuropskaorganizacija za zaštitu ljudskihprava, političkih sloboda te obrazovnu i kulturnu suradnju.

Prvo jeosnovana Savezna Republika Njemačka(24.svibnja) kada su zapadnisaveznicinekezakonodavnenadležnostiprenele sa okupacione zone na parlament i vladunove države Ova republika zauzimala je247 978 km? sa 61. milijunstanovnika, a glavnigrad postaojemanjigradBonn na Rajni. U rujnuizabran jeKonrad Adenauer za prvogkancelara, a Theodor Heuss za predsjednika republike.

Istočni blok na čelu sa Sovjetskim savezom ne zaostaje za Zapadom i 7 listopada iz sovjetskeokupacione zone stvara NjemačkuDemokratsku Republikukoja se rasprostirala na manjempodručjutj. tek 108 298 km?iimala 17 milijuna stanovnika. Glavni gradpostao je IstočniBerlin. Prvim predsjednikomizabran je Wilhem Pieck, a ministrom predsjednikom Otto Grotewohl. Dvijenjemačke države počele su surađivati tek1972. i postojale su sve do naših dana tj.1990 kada su se velikom zaslugomkancelara Helmunta Kohla konačno ponovno sjedinile u jednudržavu Međutim,svjedoci smo ovih dana da je“Kancelar - ujedinitelj"izgubio na izborima za savezni njemački parlament.

Vrijednoje navesti članove te prve jezgreširegujedinjavanja: Belgija,Danska,Francuska, Irska,Italija,Luksenburg,Nizozemska,Norveška,ŠvedskaiVelika Britanija. Nešto kasnijepristupile su: Austrija,Cipar,Grčka, Island,Malta i Sav.Republika Njemačka.Danas je u tom Vijeću učlanjeno 40 europskihdržava, a Hrvatskajeprimljena 1996 SjedišteVijećajeu francuskom graduStrasbourgugdje se sastaje savjetodavniparlament i Vijeće ministra u kojesvaka zemljačlanica dajepo jednogčlana. Stvorene dvijenjemačkedržave Zaoštravanjeodnosa izmeđuzapadnogiistočnogbloka urodilo je stvaranjemdvijunjemačkihdržava: za svaki blok po jedna. To je razjedinjenjejednaod najtežih posljedicaDrugogsvjetskog rata za njemačkinarod

ProglašenaNarodna RepublikaKina

Povijestunutarnjihborbi u Kini između pristalicagrađanskih na-

cionalista zvanih Kuomitang i seljačko - radničkih pokretavođenihKomunističkom partijom duga jei teška Nakon zbacivanja kineskog cara 1911 i proglašenja republike,stranke su isprvasurađivale, ali godine1921. počinje prvirevolucionarno - građanski rat kojitraje do 1927 kada jevođa KuomitangageneralČang KaiŠek naredio velika pogubljenja komunista. Iste godinepočinje drugigrađanski rat kojitraje do 1936 kada jeDrugimarš prema sjeveruorganiziraonovipredsjednik KP Kine Mao TseTung (1893.-1976.)

U vrijemejapanskeagresije na Kinu (19371945) objestrane su prekinulesvojemeđusobne borbe i svaka se sa svojimposebnim postrojbamaborila na različitim frontovima protivagresora. Po istjerivanjuJapanacakomunističke snage su već toliko porasle da su vladale područjem s oko 90 milijunaseljaka.Tada,tj.1946. započele su trećirevolucioni rat, protivKuomitangakojeg su pomagaleSAD i Velika Britanija. Odlučujućabitka kod Huai-Hai trajala jeod studenog1948 do sječnja1949 u kojojje komunistička armijaizgubila550.000 vojnika, pa jekomunistima bio otvoren putna istok do Nankinga iŠangaja.

Dakle, 1. listopada 1949 proglasiojeMao TseTung na vratima Nebeskogmira u PekinguNarodnu RepublikuKinu kojom i danas uz izvjesneprilagodbe i krvava suzbijanjademokratskih pokreta

i daljevlada KP Kine ČangKaiŠek se s preostalimsnagama i izbjeglicamapovukaona otok Tajvan(Formosu) i niz otočića ukupnepovršine 35 961 kmž i tu osnovao republikukojai danas postoji, a jestalan povodpolitičkih napetostiizmeđu Kine i zapadnihsila.ČangKaiŠek umro je1976. u dobi od 88 godina.

OsnivanjeNATO pakta

Europukojojpripadajukomande: za središnjuEuropu, za sjevernu, za južnu i posebnakomanda za sredozemlje.

Ugovorjepotpisanprvotno na 20. godina, a znamo da postoji eto već 49. godina i predstavljanajveću vojnusnagu na svijetu.Današnjim svojimproširenjem na istokEurope stvara Rusijiosjećajnesigurnosti.

Vrhunac hladnograta i blokovske politike bilo jeosnivanje NATO pakta 4 travnja1949 u Washingtonu Skraćenica NATO dolazi od cjelovitihnaziva na engleskom jeziku:North Atlantic TreatyOrganisation. Na hrvatskom jeziku to se obično prevodikao: “Sjeverno atlantski obrambeni savez" Svrha togvojno - političkog saveza bila jeobrana demokratskih država od komunističkih prisvajanja.

Sovjetski savez posjeduje atomsku bombu

Američki predsjednikHary S Truman izvjestiojesvjetskujavnost 23 rujna1949.dajekrajem kolovoza u Sovjetskom savezu izvršen pokuss atomskom bombom.Ta činjenica i nijebila zapravo neočekivana novost jerje već 1947 sovjetskoministarstvo vanjskihposlovaizjavilo da jenjima također poznatatajnaproizvodnjeatomske bombe Pokusi su stvarno izvršeni negdje u Sibiru, pa jetako iSSSR postaosvjetska super sila, što se danas više ne smatra,iako Rusija ineke druge nove države posjedujuatomsko oružje.

Pakt jepotpisaloslijedećih 12 država: SAD,Kanada,Velika Britanija,Francuska,Italija,Portugal, Belgija,Nizozemska,Luksemburg,Norveška,Danska iIsland Tijekom1952. pristupile su Grčka iTurska, a 1955. Savezna Republika Njemačka.Ugovorom su obuhvaćene trinajvažnijetočke:

- Napadna jednuzemljučlanicu smatra se napadna sve zemlje članice;

- SAD će isporučivatioružje zemljamačlanicama;

- Suradnju i nadzor izvršavati će Sjevernoatlantsko vijeće i Vojni komitent.

Nakon njegovogodreknuća (abdikacije)došli su kraljevi iz danske dinastijeGliksburg(iz kojejebio i Pavao I.), od 1947. NakonistjerivanjaNjemaca1945, ljevičarske snage nazvane ELAS su pod vodstvom komunističke partije i njenoggeneralaVafijadis Markosa (rođ.1909),organizirale otporprotivuvođenjamonarhije, napose u sjevernojGrčkoj. Sa 30 000 vojnikaisprva su imali uspjehadok su od Titove Jugoslavije i prekonjedobivali pomoć u naoružanju.Monarhističke snage su pakdobivale od SAD-a i Velike Britanijeveliku financijsku pomoć.

Kad su grčkikomunisti u rascjepu između Jugoslavije i SSSR-a stali na sovjetskustranu,Jugoslavija im jeprekinulasvaku pomoć i isporukuoružja.Zbogtogaje9 studenog1949 prestaooružani otporkomunista prema grčkoj kraljevini, a Markos jeizbjegao u Rumunjsku.Sjećamo se mi stariji kasnijegvelikogprijateljstva grčke kraljevskeobitelji i obitelji Broz

Posjedovanjetogoružja u SSSR-u potaklojeSAD na daljnjeusavršavanje i u nesagledivuutrku, pa je 1952 konstruirana hidrogenska bomba pokusnobačena na središnjemPacifiku

KraljPavao jeumro u zemlji1964. jošza postojanjakraljevine, ali već njegovsin,KonstantinII., 1967. napustiojezemljunakon vojnogudara, s kojim se nijeslagao Do sada se jošnijevratio Vojnirežim ukinuo jekraljevinu 1973 Stranka monarhista i dalje postoji, ali s malim brojempristalica.

Sjedište NATO paktabilo je u Parizu, a od 1967. u Bruxellesu. U svrhu lakšeg i bržegdjelovanja osnovana jeposebnaKomanda za

Pobjedamonarhista u Grčkoj Monarhisti su pristalice monarhiješto znači kraljevine. Grčka je postalakraljevinom kad se oslobodila od Turske 1832, a za kralja su velike sile postavile Otta iz bavarske dinastijeWittelsbach.

Događaji u 1949 godininisu davali,kao što smo vidjeli, neku nadu da bi iduće godinečovječanstvo mogloodahnuti od napetosti i prijetnji. LJ

=

LUTRASILiemoregulato folija

Žitnjakbb,10 000 Zagreb;tel: 01/246 182,faks: 01/246179

Poljoprivredniciproizvođačipovrća,

Pred nama su sve hladnijidani mraz će = uskorostići na Vaša poljaivrtove.Zaštitite

ž Vaše usjeveod mraza na vrijeme,koristite

LUTRASIL termoregulatorfoliju.

Tip:17.130glm2 |

# PROFI PROGRAM u širinama:2 4-6,5-8-10,5-—12112,75 m.

# HOBI PROGRAM dimenzija1,5x10 m(15m/) za kućne vrtove.

Kupovinompreko 1.000m postajetečlan

KLUBA KORISNIKA LUTRASIL FOLIJE

što Vam omogućuje = kupovinu pod povoljnijimcijenama. ka \

17 SpavajmaliBožićubui,bui,buj

Spavajnebakraljicetuj,tuj,tuj. tuj,tuj,tuj,tuj,tuj.

XA

Sretan Bašić ć Nova

2

Tankopivasaddivica Teifaludajemobui,bui,buj /9990. želi U, SinkaBožjegporodica. Iz svegsrcakažemotuj,tuj,tuj.

gadina (12 Tu,tu,tu,tu,4.

Dabi s tobomradovati U trnjavojštalicibuj,buj,buj uvikkralja uzivati, nahladanojslamicituj,tuj, tu tuj,tuj,tu,tuj,tu,tuj

doni, SL DE js= Pes 3-5 rio dd, Ma

2 py |

NAŠIH

Prosinac - najveseliji mjesec u godini

Piše:dipl.odgajateljZrinjka KeglevićStević

strah kojipojavakrampusa(crnog i bučnog s lancima)izaziva kod djece i nije za zanemariti. On upozorava, osvješćuje i naglašava razliku dobra i zla,poželjnog načinaponašanjaodnepoželjnog.

jezdu.Također jeobičaj u Slavoniji da se na tajukrasni kolač stavi dukat kako bi obiteljtijekom dolazeće godinebila bogata.Tako ukrašen litnjak na početkuprosincastoji na stolu sve doBožića, a zatim ga se sprema i čuva do idućegBožića

O konačno nam jedošaotajdugo očekivani mjesecprosinac, prepun veselih doživljaja za maše mališane, ali ine samo za njih. Ni u kojemmjesecu(jerrođendan je samo jedandan u mjesecu) ne dobivajudjecatoliko poklona od dobrih,starih djedica i nisu toliko razdraganaveselim ozračjem u svom domu,vrtiću iširojokolini I neka je tako,jerje nadasve potrebno za život iz djetinjstva ponijetinajljepšeuspomene i najtoplijasjećanja na obiteljske blagdane.

Za posjetdobrogSV NIKOLE djeca se tradicionalnopripremaju čišćenjemsvojihčizmica i stavljanjemistih u prozor Oni čvrsto vjerujukakodobri starac cijelu noć od 5 -6 prosincaobilazi sve kuće gdježive djeca i ostavlja im poklončiće. No,uz male skromne dariće on stavi i zlatnu šibu s malimkrampusom na vrhu. On je simbolkojipotičedjecu na razmišljanje:"Da li sam uvijekdobar i zaslužujem li uvijeksvojimponašanjempohvalu i dar Nijeli moje ponašanjeili nemar ponekad za pokudu,kaznu" Stoga,

Pripreme za blagdanrođenja malogIsusa - BOŽIĆ imaju u našim domovima posebnudraž radosnog isčekivanja. Svaka obitelj unosi poneštoosebujno u svoj dom,jertajjeblagdanprvenstveno obiteljski i treba ga takvim i očuvati Lijepojeprenositi s koljena na koljenostare običaje svojihpredaka,njegovati ih i održavati. To se može očitovati u ukrašavanju doma (kuće i dvorišta); u izborublagdanskihpjesama (pjevanjeisviranje);darivanjudjece i odraslih,zajedničim odlaskom u crkvu,pa sve do pripremehrane,određenih vrsta riba, mesa i kolača.Naravno da su običaji u obitelji usko povezani s običajimaodređenogkrajagdje se živi Primjerice u Slavoniji, na Žumberku ioko HrvatskeKostajnice,održao se običajpriprave kruhakoji se naziva LITNJAK. Postojejošmnoginazivi za taj kruh: godišnjak,letnjača,Iketnica, kićenjak i božićnjak. Pravi ga se početkomprosinca, od tijesta za kruh u obliku torte dokjena vrhu ukrašen obilježjima svih godišnjihdoba.Tako se ljetopredočujesuncem s velikim zrakama; jesenbačvom za vino igrožđem; zima prasetom i zvijezdomrepaticom, a proljećepilićima u gni-

U nekim obiteljima ne mijenjaju se svakogBožića ukrasi za božićno drvce već su i oni dio obiteljske tradicije.Spomenimoukrase od licitara kojivrlo lijepo iskladno izgledaju ako samo svojimdivnim crvenilom ukrašavajuzelene grane bora.Stogaeto naputka za izradu licitarskog nakita:

Potrebno je:50 dagbrašna, 50 dag kuhinjskesolii 3-4 dcl hladne vode Od tih se sastojakazamijesi tijestokojese stavi u plastičnu vrećicu i ostavistajati 12 sati. Nakon togatijestorazvaljtivalj-, kom na debljinu od 1-4 cm Izrezivati kalupom u razne oblike: srce, zvijezda,mjesec,kuglice. U izrezaneoblike utiskivati komadiće stakla,ogledala ilifolije. Pri vrhu ukrasa probušitirupicu za končić Oblike ostaviti na sobnoj toplini oko tridana uz okretanje da se osuše Osušene i dovoljno tvrde,bojatitemperama,polikolorom ililak bojom.To jejedna božićna radost za velike i male

U božićnim večerima zapjevajmo i staru uspavanku iz Dalmacije “SPAVAJMALI BOŽIĆU".

OBIČAJI

Božićni običaji

Piše:dipl.ing.StjepanKeglević

Gradišćanskih Hrvata

Tada su počelaprva iseljavanja Hrvata izLike,Gacke,Krbave i Kninske županije u zapadnu Ugarsku,DonjuAustriju sve do današnjeSlovačke.

Sljedećiodlasci iz Domovine, u kojoj se više nijemogloopstati, bili su nakonporaza na Mohačkompolju(1525),zatim prodora Turaka u zapadnuSlavoniju (1537), te nakon padaKostajnice 1556.,kada se odselionarod područjaizmeđu Une i Kupe. Drugivažan razlogiseljavanja bio jeod gospodarskogznačaja.Ogromna imanjahrvatskih velikaša ostala su pustanakon što su se

HRVATSKA SELA GRADIŠĆA

Turcinakon pohoda na Beč vraćali današnjimGradišćem. Tako su rodovi kao Erdčody, Zrinjski,Drašković i Batthyany odvodilisvojekmetove s popa- ljenihimanja u Hrvatskoj na svoja takođerpustaimanja u spomenuta područja, ali kojanisu bila podTurcima Narodsu odvodili organizirano, s dozvolama vlasti, pa su krenuli i mali plemići, i svećenici s crkvenimknjigama. KnezoviFrankopanisuprotstavljali su se timiseljenjima.Povjesničariprocjenjuju da se preselilo 100 - 150 000 ljudi i u novimkrajevimaosnovalo iliobnovilo oko "sa o Kg Aa,

GradišćanskiHrvatikao dio našegnarodnogbića već četiriipol stoljećaživi u susjednoj nam Austriji.Zbogživih osjećaja naše uzajamnepripadnosti,prisjetit ćemo se povodomBožića naših sunarodnjaka, i posvetitiovajčlanak njihovimlijepimbožićnim običajima u kojimasu osobito očuvali duh svojestare Domovine Na čas ćemo se prisjetitiprošlosti njihovihpredakakoji su biliprisiljeni na put daleko od svojih ravnica i planina.Osnovnirazlog preseljavanja Hrvata bila su turska osvajanjanaših zemalja započeta u drugojpolovici 15 stoljeća. Tada su Turcipustošilipodručjaizmeđu Drine i Vrbasa odvodeći mlado i staro u sužanjstva iz kojihuglavnomnijebilo povratka Vrhunac naše tragedije bila jebitka na Krbavskom polju9. rujna1493.,kada jehrvatska vojska pod banom Emerikom Derenčinom,bila do nogu potučena.

KLI

šTAJER

SLOVENIJA

200 sela,kojasu tvorila obrambeni lanac u viduunutarnjevojne granice.

Danas se Hrvati uglavnomnalaze u austrijskojpokrajiniBurgenland,hrvatski Gradišće,gdjeih ima oko 50 000 u 80 mjesta. U samom Beču ima ih oko 10.000. U današnjojMađarskojHrvati se nalaze u 12 sela, a u Slovačkojjoš samo u šest.

mikule s krampusima.Biskupima kapu,palicu,bijelubradu i u ruci nosi "vriću s dari za dobru dicu". Vragimamasku,rogove, obučen u neke canjke, s lancem i pletenim korbačem u rukama s "kim šiba zločestu dicu" Mikula daruje s jabukama,šljivama,skalicama (suhe jabuke),orasima,sladkarijama, a danas i čokoladama. Dica kao i kod nas stavljajuočišćenu obuću na ublak, pa ujutronađu darove Ako su bila zločesta nađu krumpire irepu.

jaloje prastarovjerovanje da blago te noći progovara ljudskim glasom.

Po povratku s ponoćnicehižni gospodaruzme svetu vodu i poškropistan ričima: “Va ima Boga, Sina i Duha svetoga!Jezuš,Marija,Jožef čuvajte naše stanje i sve imanje." Kao dobri stočari jošiz stare domajeodu opetu staju i blagujave:"Jezuš se j'narodil" i svako dobi zalogajkruha i meda i okade staju.

Na sv Lucijusijuneki pšenicu, ali za drugeobičaje na tajdan nismo saznali, iako ih zacjelo ima Divojke na Tominjeispisuju na 12 papirićaimena svojihjunaka (mladića), pa po jednudnevno spaljuju;kojijenapisan na zadnjoj biti će njen.

Badnjak i Božić

Unutar Gradišća dijele se Hrvati na: Haci,Poljanci,Dolinci,Vlahi i Štojci.Preteže čakavsko narječje s ikavskim govorom U pitanjuvjere ostali su nepokolebivovjerni svojojrimokatoličkojcrkvi,iako jebilo smišljenihpokušaja da ih se prevede na protestanizam.

Predbožićni običaji

TijekomAdventa pukjeredovno u šest sati izjutrapolazio na omiljenezornice, a posebnopobožne obitelji molile su svaku večer “Prihodu Gospodinovamu".Adventski vijenac u današnjemobliku nisu poznavali, ali su imali četiri svijećeomotane modrom trakom. Svake nedjeljepalila se po jedna.

Na dan sv Barbare posije se na pladanjpšenica, a u sredini pladnjajemetalnakafrčica ukojuse na Badnjakstavlja svića ilinalijeulje.

Na tajdan otrgne se kita,tj. grančica s trešnje,istavi uvodu, pa ako do Božića prolista udati će se divojka iz te kuće Dan predMikulinjom(5.prosinca) idu po selu

Na Badnjak se jestrogopostilo, a žene su pripravljale razna jela koja se nazivaju:savnice od orihi, savnice ziš ripom,ziš siromgibanice,vrtanj i pletenice. Hižni gospodarpo prastarimhrvatskim običajimaprirediveliki tvrdi panj kogasu zvali Badnjak, te ga stavi u pećda mu iskre što boljefrcaju. U starojdomovini se tom prilikom dobrano iz kubura pucalo. Po austrijskomobičaju kite Kristinglj što je božićno drivo,ali sa starim nakitom tj.jabukama,pozlaćenim orasima,licitarskim srcima i bombalačami - poddrivo stavi se zelena pšenica, a oko njezlatna traka. Na božićnom stolu jesavnica na kojoj su ležali Očenasi Na posebnompladnju ima zrnjasvake vrste žita,kukuruza i hajde. Pod stolom nijeslama nego sijeno - u novijedoba poddrivom su i jaslice. U obiteljimagdjejebilo male dice došao jeMali Jezuš, obični djevojka u bijelojhaljini s plaštem i zvoncem u ruci. Dica su klekla ipjevaladvijebožićne jakče(pjesme):“Čaj*to,Bože,okolo Betlema" i preuzetunjemačku “Tiha noć,sveta noć" U šest sati uvečer počinje se kadit stan sa žeravkom na lopatici i kitom posve- ćenom na Tijelovo. Pred ponoć- nicu baca se blaguhrana, a posto-

Na Božić ujutrožene podaju kokošima od onog zrnjašto jebilo na božićnom stolu, ali u okviru jednogobruča, da nebi tijekom godineišle nesti jajapo susjedstvu Dica idupo kućama čestitati Božić govoreći:"Na “vo Kristuševo porođenjeBogVam dajzdravlje i svega ča siod Bogaželjite, a po smrti va nebo " Kao i u našim krajevimavrlo je važno da na Božić u kuću prvo dođemuško,jer žene nose nesreću Za Stjepanjenemamo podataka kako se slavilo, ali na Ivanjeišlisu od svakogstana va crikvu da bi posvetilivino.Ako jeu kući bilo bijelog i črljenogvina,nosilo se črljeno.Tijekomtjedna do Nove Godine također je bilo običaja koji su podsjećali na njihovo porijeklo. Na Novu Godinu čestitaju si “Srićno novo ljeto", a pritome se kušnu!

O razlozima i uvjetima za očuvanjehrvatskognarodnogidentiteta,jedanod najistaknutijih austrijskihpovjesničaraGradišćanskih Hrvata,Josef Breu,napisao je 1970. “Kao temeljnonačelo vrijedi, da ni jednoselo ne bi ostalo hrvatsko da nijeimalo službe božje na hevatskomjeziku.? Ovajčlanak priređenje prema knjizi“Povijest i kultura Gradišćanskih Hrvata" u izdanju“Globusa", a glavniurednik jeg sveuč prof.dr. Ivan Kampuškojemuse ovim putemnajljepšezahvaljujem.Isto tako zahvaljujem se za pomoćg HrvojuSalopeku,voditeljuOdjela za manjineHrvatske matice "SRIĆANiseljenika. BOŽIĆ I SRIĆNO NOVO LJETO!" m

Prosinac

Piše:dipl.ing.Darko Kantoci

ručna pila s uskimpodesivimlistom. Pomoću takve pilemožemo svakugranu otpiliti tik uz stablo, i pod istimkutem pod kojimje grana izrasla. To se postižetako što list možemo otpustiti i namjestitipodpotrebnimkutem

Označite ugaženestaze

Dolazak zime

Uskrs u snijegu - Božić u zelenilu

Vaš agrometeorolog mr Dražen Kaučić

Vrijeme u prosincu

“Kakše Barbarije,takši Božić"

Već tijekom prvih dana u mjesecu htjeli bismo znati kakvo nas vrijeme očekuje ovog mjeseca No, kako su vremenske prognoze

OGI AEGEPI KOELDIUGKRALE)

unaprijedrezultat statističkih metoda, te još uvijek nisu dovoljno pouzdane, rado se prisjetimo pučkihizreka Jedna od

U vrtu su staze obično uređene premanacrtu, no ako plannije dobar,počinju se stvaratiprečice. Kako su zimi one najuočljivije, sada ih je potrebnotočno označiti, pa kada ulovite priliku, uredite stazu po tojtrasi.

Korisne životinjemikroorganizmi

Ova pomalo neobičnaizreka često =odgovaravremenskim prilikama. =Kalendarski zima počinje 22 prosinca u 02 sata i58 minuta, a prava zima nam dolazi tekpočetkomgodine. U prosincu je jošuvijekblagovrijeme, i umjestosnijegačesto padakiša. Ipak,sada jekrajnjitrenutak da sve u vrtu spremno dočeka zimu, jer svakoganas dana može iznenaditi Kada su osjetljive biljkezaštićene, može nastupiti i relativno toplo i mirno vrijeme. U svakom slučaju, neće vam biti dosadno ako već sada budete počelipriprematiplanoveza iduću sezonu

Vrtni alat - pila s podesivim listom

ILIRE KINE RE EUEKGBLINA

PRIDATEKUPO d EIRTI PILANA takši Božić" Dakle, zapamtimo kakvo je bilo vrijeme 4 prosinca, takvom se vremenu možemo na-

GENE DENELEHJAIEA

22 prosincakalendarski počinje

zima No, za poljoprivrednike pa tako i za nas agrometeorologe zima počinje mnogo ranije,tj.od A ETOTIE BL ST BIEL ETIA LTS LIK)

Osim glista,stonoga i drugih sitnih životinja u vrtu se nalaze i nevidljive vrste - mikroorganizmi. Oniimajuosobito važnu ulogu u pretvaranjuotpada u kompost.

Većina mikroorganizamaaktivna jesamo u povoljnimuvjetima, a razvoj i aktivnost traže mnogo topline i vlage.

Rijetkovoće - ukrasna dunja

Svojimoblikom ukrasna dunja bitno se razlikuje od prave dunje.

temperetura zraka manja od 0 stupnjeva Celzijusa. Kako se temperatura zraka nije tako nisko spustila do pisanja ovog članka, za očekivati jeda će se to ipakdogodititijekomposljednje dekade studenog. Primjerice,

EVERETT ATILINA KICIE

IDITE KIKO TII ST RJE VO LUT

Brodu prvidan sa srednjom dnevnom temperaturom zraka manjomod 0 *C bio je21 studenog, 1996 godine u Zagrebu je bio 25, a u Osijeku 29 studenog.

Zima jeprošlegodine počela ranije, odnosno u Zagrebu, Varaždinu, Daruvaru i u Osijeku

IPRNUNIIITJA

MOT ETENIJE DENE SISZKLLIU ovogodišnja zima No, kako jejoš prerano da bismo to znali, podO GUEVIINE TDK ERIE NOIKLLIi dvije zime bile hladnije od pro-

To jegrm s oštrimtrnjem,sjajnim lišćem i svijetloružičastim do tamnocrvenimcvjetovima.Ovaj grm cvate u travnju i svibnju. Raste i na vrlo siromašnom tlu.

Sada je pravo vrijemeza obrezivanjeukrasnogdrveća i voćaka Uklanjamograne koje smetaju ilisu bolesne,pritomu se služimo pilom za grane Najbolje će nam poslužitijednostavna

Ne hodajte po ledu

Ako u vrtu imate jezercekojeje dovoljnoduboko da se ne zaleđujedodna,led neće naškoditi živim bićima u vodi. Ako su u

DREK II DTAUPICKEDEEE snijegom na tlu Oborine od treće dekade kolovoza pa sve do konca UOONANENI CENE HU ZLE za očekivati je da će nastupiti i jednosušijerazdoblje. Možda će to upravo biti tijekom zimskih mjeseci, a što ipak nebi bilo po voljipoljodjelaca. Naime, štete od golomrazice dobro su nam po-

LA BICA

jezercuribe,tada ne hodajte po ledukako nebiste probudili ribe koje se nalaze u zimskomsnu U najgoremslučajuribe bi se ugušile,jeru strahu trabajuviše zraka, a ispodleda ga nema u dovoljnimkoličinama.

loše podnoserez starogdrveta Obrezujte grm po grm Grane režite u rašljama, tikiznad mjesta izdanka ilipupa

Sada jevrijeme

Pomladđite stare živice Za obrezivanježivica najprikladnijejeljetnovrijeme, i to kraj lipnja. Za zapušteneživice koje godinamanisu njegovanepotrebno jepobrinuti se zimi kada sokovi miruju.Sada ih treba urediti i oblikovati,jerljetibiljke

ISKUSTVA DRUGIH

snijegakako unutrašnjost ne bi bila zamračena Klijališta i staklenikekoji vam sada služekao zimovališta za biljke,dodatno zaštitite folijom, u slučajujače studeni Tlo prekrivenosnijegom ne prekopavajte,jerbise snijeg podzemljomsabio i ostao sve do proljeća. Sada uzmite reznice s ukrasnih grmova i grmolikih voćaka.Spremite ih u hladnu i tamnu prostoriju u vlažan pijesak. U proljeće ih utaknite u vrtnu zemljukakobiseukorjenileina taj način dobitćete mlade biljke.

Sobnoimladobilje kojetražidosta svijetlasmjestite uz prozor ili ih osvjetlitespecijalnimsvjetiljkama zabiljke Voditeračuna dabožićno drvce u loncu ostane u stanu samo kratkovrijeme,odnosnotijekom blagdana.Svakodnevno ga zalijte, a prostoriju uveče prozračite. Ako imatestaklenik,očistite ga od

Poljoprivreda u Nizozemskoj

Piše:dipl.ing.DarkoKantoci

malim farmama, sa malo najamne radne snage Samo6% od ukupnog brojazaposlenih radi u poljoprivredi.

Prispomenu Nizozemskeobično jeprva asocijacijanajnaprednija poljoprivreda.Spomenimostoga nekezanimljivepodatke.

Nizozemskaimaoko 15 milijuna stanovnika kojižive na površini od 41000km?,od čega9% čine vodenepovršine. Na kvadratnom kilometruživiviše od 440 stanovnika.Mala Nizozemska jetreći svjetskiizvoznik poljoprivrednih proizvoda, dok je na području povrća,rezanog cvijeća i proizvodnjesira prva u svijetu. Radi tržišnoggospodarstvakonkurencijajejaka,tako da nesposobni brzo propadaju, a sposobni opstaju.Poljoprivrednaproizvodnja ostala jeZI na relativno

U Nizozemskoj se nalazi jedan svjetskipoznatipoljoprivredni fakultet i tridesetakjednakopoznatih znanstvenih instituta.Uspjesi proizvodnje usko su povezani s radomtih instituta.

Povrće se proizvodi na oko 5000 ha podstaklom, a na sličnim se površinamauzgaja i cvijeće. Oko 80% proizvoda se izvozi.Prodaja robe odvija se na dražbama što mnogo doprinosiunapređivanju proizvodnje.Katalozi takvih dražbi sadrže stotine sorti pojedinih biljnih vrsta Brojni su i rasadnici slobodneprodaje.

Stočni proizvodi čine 65% vrijednostiPoprad el

Godišnje u klaonicamazavrši oko 21 milijunsvinja, od čega se 60 do 70 % izvozi.Govedaima nešto manjeod 5 milijuna, od oko 2 milijunamliječnihkrava. Prosječnaproizvodnjamlijekakreće se oko 6000 litara godišnje.Peradi ima oko 85 milijardi, a proizvodi se oko 10 milijardijaja. Glavniratarski proizvod jekrumpir.Ratarski proizvodi čine oko 10 % vrijednostiukupnepoljoprivredneproizvodnje. Osnovna značajkapoljoprivrede u Nizozemskojjenjezinapovezanost sa znanošću i brzina prilagođavanjazahtjevimatržišta. To jeomogućilo da vrijednostpoljoprivredneproizvodnjeiznosi oko 30 % ukupnevrijednostiproizvodnje.

ZK RABLJENE! j NEISPRAVNE). I PRODAJEMO RENOVIRANE. (Uz GARANCIJU) | a Javite. nam se radi!prodaje,nabave.iliposredovanja: na (adresu ska.udruga+ Zagreb+lica31NI, tel. 0124420.

Piše:dipl.ing.Darko Kantoci

Božićna zvijezda

Božićnu zvijezdusmjestite u normalno grijanojprostoriji, ali dalje od izvora topline.Osjetljiva jena hladnu vodu iz vodovoda. Nakon nekoliko tjedanaotpast će obojeni pokrovnilistovi,zeleni će listovi požutjeti i na kraju će ostati samo golastabljika.Kadapostane tako gola,prekinite sa zalijevanjem.

Početkom travnjaprikratite stabljiku na 10 cm visine i biljkupresadite u svježuzemlju.Smjestite

Božićna zvijezda ilipoisetija(Euphorbiapulcherriama)raširena je biljka u Europi iAmericiimože se kupitikrajemprosinca u predblagdanskedane kao tradicionalni božićni ukras Naročito su lijepicrveni pokrovnilistovi, a zadnjihjegodinaselekcioniranim uzgojemstvoren čitav niz ovih biljaka s listovima u nijansama crvene boje,bijele ili bež boje. Danas već postojitoliko varijanti da bi nam bio potrebanmikrospektrometar kako bismo uočili razliku u nijansiboje.

PODSJETNIK

Ljeti i zimi ova biljkatraži puno sunca Nakon nekogvremena na biljci će se pojaviti mladi izboji od kojihostavite samo dva, a ostale uklonite Od sredine svibnjabiljku zajedno s loncem možete ukopati u vrt na sunčano i zaštićeno mjesto.Redovito zalijevate i prihranjujtebiljku.Krajem rujnaunesite jeu negrijanu prostoriju, a zatim u toplijuprostoriju.

Na ovajnačin vaša će božićna zvijezdabitiukras kroz nekoliko godina. m

Priprema povrtnjaka za slijedeću sezonu

Piše:dipl.ing.Darko Kantoci

tla

pH vrijednosti

Tlo u pripremi za iduću sjetvenu sezonu trebaobavezno preorati, odnosno preštihati i obavitignojidbu.Jesensku bi pakgnojidbu bilo najboljeobaviti nakon kemijske analize tla koja se u najgorem slučaju može obaviti i prijesjetve odnosno sadnje u proljeće. Nepoznavanjepotreba tla ibiljaka za hranjivimastvorit će nepotrebne troškove i poremetiti već poremećenu ravnotežu u sastavu tla, a rezultati željenihuroda će izostati Obradom tla u jesen, zaorana mineralna i organskagnojiva će se razgraditi i pretvoriti u oblike hranjivadostupnebiljci. Dobro obrađeno tlo sačuvat će i rezerve vlageakumulirane u zimskim mjesecima.

Gnojidba i obrada

Vrtno tlo može biti kiselo, neutralno ilialkalno, a pH vrijednost tla važna jepriodabirupovrtnih kultura kojeće se uzgajati. Većina povrtnogbiljanajbiljeuspijeva na tlu s neutralnom reakcijom, kada jepH vrijednost od 6,8od 7,2. Kiselatla vole kupus,krumpir, rajčica i kelj.Slabo kiselo tlo traži grašak,keljpapučar,mrkva i salate Kiselu do neutralnu reakciju traže celer i špinat.Neutralnu do slaboalkalnu reakcijutražicvjetača,korabica,luk,paprika,patlidžan,krastavci,endivija igrah. Za rani uzgojpovrćanajbolja su srednjelaganatla, dok su teža tla pogodnija za uzgojkupusnjača.

U jesenjepotrebnoobaviti prihranjivanjestajskim ili mineralnim NPK gnojivomformulacije 10:20:30 u količini 12 do 15 dkgpo četvornom metru za uzgojkrumpira,cvjetače,kelja,paprike,rajčice,patlidžana i poriluka. Nešto manjegnojivaiste formulacije, 8 do 12 dkgpo kvadratnom metru potrebno jeza uzgojluka,mrkve, cikle,blitve i peršina. Za objeskupinepovrća u proljeće se jošprihranjujeKAN-om Priuzgojučešnjaka,graška,krastavaca, mahuna, rotkvica,salata išpinata dodaje se gnojivoiste formulacije u količini 8 do 10 dkg po metru kvadratnom, a gnojenjestajskim gnojivomnijepotrebno.

SAVJETILIJEČNIKA

Smanjite rizik od raka debelog crijeva

Piše:dr. IvoBelan

UPOZORAVAJUĆISIGNALIZA

RAK DEBELOG CRIJEVA

Posjetiteliječnika ako imatebilo koji od sljedećihsimptoma, a trajuduže od dva tjedna:

2. Smanjite unos crvenog mesa Nadomjestite ga s peradi(bez kože) i ribom

3 Jedite bar dva putadnevno voće i 3-4 putapovrće

4 Svakogdana konzumirajte hranubogatuvlaknastimkomponentama (npr.kruhod cjelovitih žitarica itd.).

5 Redovitojeditepovrće, kao što jekupus,prokulica,cvjetača.

belogcrijeva.Mnogipolipi su dobroćudni Neki polipi,poznati kao adenomatoznipolipi, mogu se pretvoriti u zloćudne,nakon što narastu do određene veličine. Tajproces trajebar petgodina. Budući da današnjemetode pretragamogu utvrditi polipemnogo prije tih promjena,liječniciimaju odlične šanse zaustaviti rak debelogcrijevaprijenego što uopće i nastane.

6 Uključite u svojuprehranu redovite obrokebogatekalcijem (salata,mahunarke,grah,grašak).

7. Koristite one mliječneproizvodekoji ne sadrže masnoće ili ih sadrže malo, a u isto vrijeme su bogatikalcijem.

* Promjene u stolici, kao što su iznenadnazačepljenost iliproljev bez nekogočitoguzroka

* Vrlotamna,mahagonicrvena ili svijetlo crvena krv u ilina stolici.

Stalna neugodnost u trbuhu

e Neuobičajeno“tanka" stolica.

e Hitan,bolan osjećaj da trebate ispraznitistolicu

8 Hodajtepolasatadnevno.

9 Ako imate prekomjernutjelesnu težinu,smanjiteje do 5 kilograma od vaše idealnetežine.

Tko se treba podvrćipregledu što se tiče raka debelogcrijeva? Svatko tko ima velik rizik, a to značisvatko od nas, prijeilikasnije.Ipak,glavnerizične grupe

su:

Ljudistariji od 40 godina. To je dob kad neki ljudipočinjudobivati polipe,premdasu stvarni slučajevi raka rijetki. Nakon 50 godinastarosti preporučuje se stroži pristupkontroli,jer93 postosvih slučajeva raka debelog crijevapojavljuje se u ljudikoji su prošli tu dob

10. Ako ste stariji od 40 godina, redovito posjećujte svog liječnika radi testova za rano otkrivanje raka.

* Osjećajnepotpunogispražnjenjacrijevanakon izlaska iz nužnika

REDOVITI PREGLEDINAJBOLJA INTERVENCIJA

e Neobjasnjivgubitaktjelesne težine,anemijailiumor Neki od navedenih upozoravajućihsimptomamogu ukazivati i na drugaoboljenja iline moraju značitiništa ozbiljno,međutim samo liječnik može o tome prosuditi.

DESET NAČINA

SMANJIVANJARIZIKAOD RAKA DEBELOG CRIJEVA

1 Smanjiteunos masnoće u organizam. Od ukupnekoličine dnevno pripremljenihkalorija ne-

Nakon što ste smanjilirizik raka debelogcrijeva kroz promjeneživotnihnavika,najvažnijasljedeća mjerakojumožete poduzetije podvrgavati se redovitim kontrolama kako postajetestariji. Čak 85 postopacijenata kod kojihje rak uočen u svojojranojfazi preživljavaju već poznatiperiod od petgodina.Međutim,tajpostotak padana 55 kad se rak počeoveć širiti To jevrlo dobar razlog da odlazite na redovne kontrole

Osimtoga,postojijošjedandobar razlog.Kontrole takođermogu

* Ljudi s obiteljskompoviješću raka debelogcrijeva. Ako jetu bolestimao netko bliži u obitelji (roditelj, brat ili sestra, tetka, stric,djedili baka),vaš se rizik povećavatri do četiri puta.

* Ljudi s kroničnimulcerativnim kolitisom iliCrohnovom bolešću. Rizik od raka jeposebnovisok ako se te bolestirazvijaju u vrijemedjetinjstva, ako trajuduže od 10 godinailizahvaćajučitavo debelo crijevo.Ovisno o ozbiljnosti oboljenja, rizik jekod tih bolesnika 5 do 11 putaveći nego kod zdravih ljudi.

Ljudikod kojih su prethodno bili dijagnosticirani polipi ili rak debelogcrijeva. Oni trebajubiti redovitokontrolirani radi evenka na masnoće otpadne 25 posto | otkritipolipe(izrasline slične tu- |tualnogponovnog javljanja tih ilimanjeod toga. moru)na unutrašnjojstijenci de- |oboljenja. m

NAGRADNA KRIŽALJ KA

Priredio: dipl.ing.ŽeljkoLovošević

Treba riješitikrižaljku i samo kuponposlati do 5 siječnja 1999 na adresu Hrvatska mljekarskaudruga,Ilica 3I]/III, Zagreb, sa naznakom ZA NAGRADNU KRIŽALJKU

VODORAVNO: 1. Nazivmljekare u mjestupod38 vodoravno, 12 Industrijski grad na sjeveruSlovenije, 13. Pokazna zamjenica, to, 14 Podržavljenje, 16. Grčki otok u Egejskom moru, (Rod), 17 Inicijalipjesnikahrvatske himne Antuna Mihanovića, 18 Inicijalidopisnika izBonna Drage Čuline, 20 Inicijali kantautora Ivice Percela,21. Podrška, podupiranje, 24 Granična veličina,(lat.),27. Kemijski znak za bizmut,28. Blizu,pokraj, uz, 29 Kukacžalčar sličan pčeli, 30 Pećnica,(premanjemačkom), 32 Pjesnički nazivza konjadorata,33. Široka seoska ulica,35 Pilotaža,upravljanjezrakoplovom, 38. Mjesto u Međimurjusjedištemljekarepod 1 vodoravno.

KrižaljkuMljekarskoglista 10/98.sponzorirala je

mljekara"Antun Bohnec"

p

38 Barilović,PARI Krimi “th

3. KLARA BRLEKOVI!

Greda Sunjska,SUNJA : Štovaničitaoci!

3.

Znamo,današMlljekorskitisttreba stalnoosuvremenjivati,dabibiostručan,aktualan iVama što korisniji.

Osjećamonedostatakinformacijaizpojedinihmljekarainjihovihotkupnihpodručja.

Pokušali smo to nadomjestitiizvješćimalokalnihnovinara.Uspjehjepostignut samo djelomično.

Odlučili smo stoga,ponovno otvoritirubriku - prostor, u kojembise saktualnostima sa svog područja javljalipredstavniciizmljekara,proizvođači,prerađivači te potrošačimlijeka.

Vašiprijedloziisugestije bitće nam putokazVašihzanimanja za pojedine teme

OčekujemodakleVašodaziv i suradnju.

Uzčestitku za BožićiNovuGodinu

pozdravljaVasUredništvoMlijekarskoglista

OKOMITO:1 Priborza mjerenje, 2. Godišnjak, anal, kronika, 3. Muslimansko muško ime, 4 Organski kemijskispoj,(množ), 5. Vrsta začina, 6 Kratica za “Radioindustrija Zagreb", 7 Aviokod za gradAcapulco, 8. Stavljatina kocku, kladiti se, 9 Formacija kukaca u letu, (n pr pčele), 10 Dizanjebroja na kvadrat (prema latinskom), 11 Dva jednakasamoglasnika, 15 Kratica za“imperativ", 19 Grad na sjeveru Međimurja,sjedišteMeđimurske županije, 22. Skupit poljoprivredneproizvode i plodove, također preokret u množini, 23. Mekan istočnjački divan s jastukom,kanable, 25 Autooznaka za Makarsku, 26 Kontaktna sprovodna motka na trolejbusu, lira, 31 Životinjskiporod, 33 Mliječniproizvod(nalazi se u nazivu mljekare iz križaljkepod1 vodoravno), 34 Nekadašnji igračzagrebačkog“Dinama", Ivica,36. Kratica za “porezna vrijednost", 37. Autooznaka za Rijeku.

mliječna zamjenica za hranidbu telad dea mo KANro eva

VITELA jemliječnazamjenicaza hranidbuteladido 2 mjesecastarosti

VITELA sadržiobranomlijeko,sirutku u prahu,sojinobrašno,masnoće, glukozu,vitamine iantioksidans

VITELA se miješasa vodom u omjeru1:7 (jedantežinskidioVITELE isedam djelovavode).

USNE EJELJEROIET EČINITIE GNU TE=(CIER Iki6

VITELA se koristiprema uputama navedenimna vreći

VITELA omogućuje isteprirasteteladi uz manje troškove