Mljekarski list 6-1998

A f

Štoje “BioAktiv"?

“BioAktiv" jenova linijaDUKATOVIH proizvoda s > dodatkom probiotičkemljekarskekulture LGG casei (čitaj el ge ge kazei)kojatim proizvodimadajedodatni zdravstveni učinak.

Štojeto “PROBIOTIK"?

Probiotik jemliječniproizvod s dodatkom žive mikrobne kulture bakterijamliječnokiselog vrenja. Ove bakterijepreživljavaju pri prolaskukroz ljudskiprobavnitrakt i obogaćivanjempostojeće mikroflore probavnogtrakta blagotvornoutječu na zdravljekorisnika.

Štoje LGG?

Lactobacillus GG - casei (Lactobacillus rhamnosus GG ATC 53103) jebakterijamliječnokiselog vrenjakoju su iz ljudskogorganizma 1985. godineizoliraliamerički znanstvenici prof.Goldin i prof.Gorbach.

Kratica “GG" izvedena jeiz početnihslova njihovih prezimena.

KakodjelujeLGG?

Lactobacillus GG casei ulaskom u ljudskiorganizam preživljavaprolaskomkroz probavnitrakt i obogaćuje crijevnumikrofloru.

LGG jetipičanpredstavnikprobiotikakoji:

jačaobrambeni sustav organizma održava ravnotežu crijevne_mikroflore ublažava posljedicenakon antibiotske terapije ublažava gastrointestinalneporemećaje, te virusne i bakterijskeinfekcije

Zaštoje LGGboljioddrugihprobiotika?

LactobacillusGGjenajistraženijiprobiotikkojiimanajboljeznanstvenopokrićeodsvihprobiotika na svijetu.|

Djelovanje ove bakterijenajbolje jeklinički BE ispitano i najopsežnijeklinički dokumentirano. ( e 2

LIPANJ, 98

ISSN 0351-9104

Prof dr ZvonimirŠtata

Str 2-3 Spremanjekrmesušenjem

Dr StjepanFeldhofer

4-6 M o o ro joe

du Dr Stjepan Banožić

7 ME OR

Dr StjepanBanožić

Kokcidiozagoveda

Dr IvanJakopović

Tgovitrasplodni fr Redakcijski kolegij:

dr Stjepan Banožić

g ća m govedina

Dr sc.Zoran Grgić dr Ivo Belan

Str 13-14 Meo Eopne aaa ing.Mirna Božičević proizvodnjiobiteljskihgospodarstava dipl.ing Stjepan Brlek dipl ing.Stjepan Deneš Josipka dipl.ing. dr Stjepan Feldhofer

Str 15-16 prego ooo ooperje u 1997 godini

dr Ivan Jakopović StjepanBrlek,dipl.ing. dipl.ing Stjepan eoeve

Str 17 StočarskeizložbeuRepubliciHrvatskoj u 1998 godini prof dr Zvonimir Štafa

Glavni i odgovorni urednik:

Milka Vida

Str 18 dogeotogajmlijekau uzlaznoj liniji dipl.ing.Juraj Čičmak 2 2 DarkoRukovanjski

Redaktorica:

Str 18-19

“Desetjutaradjeteline za15 simentalki dipl ing Vera Volarić

Tehnička urednica: ing.Mirna Božičević

Str 19

Str 19-20

Milka Vida

Prevelikbrojobiteljskihgospodarstava

Milka Vida

Prekodedes mijenarealiziranihkredita raka:

Katarina-Zrinka Čičmak

Sin 20 22 Oza čajz mlijekauk rojproi nji Crteži:

KarmenSinković,dipl.ing.

StjepanKeglević, dipl ing. dipl ing.Nikola Božičević

Str 23-25

Čučerski"bosiljak"darujeradostživljenja

Vlasnik i izdavač: StjepanKeglević,dipl.ing.

Hrvatsko mljekarsko društvo,

Str 25-26

Drugisvjetskirat Zagreb

Str 27

Uprava i uredništvo:

Kogi Sve dipl odgajatelj

Zrnja

Priprema zaškolu Zagreb, Ilica31/Ill DarkoKantoci, dl dipl.ing.

tel./fax:01/424-420

Cijena:

3,60 kn

Grafička priprema itisak: Orbis d.d., llica 65, Zagreb

Tijekomlipnja u Osijekuprosječno

Lipanj

Darko Kantoci, dipl ing

Kompost

Dr. IvoBelan

Začepljenost

Spremanje krme sušenjem

Piše: prof. dr. Zvonimir Štafa U proljećekada ima dovoljno vlage, a temperature jošnisu jako visoke,proizvede se više krme nego su dnevne potrebe. Te viškove proizvedene krme treba spremiti za nepovoljnorazdoblje(suša, zima) na najprikladnijinačin, da bi se sačuvalo što jemogućeviše proizvedenihhranjiva.Spremanjekrme s travnjaka,djetelišta i DTS može se izvršitina nekoliko načina U nas se jošuvijeknajveći dio proizvedene mase sprema sušenjem na tlu,iako danas postoji čitav niz rješenjakojima se može već proizvedena masa i u njojhranjiva,sigurnijespremiti sa znatno manjimgubicimahranjivihtvari. U nekim krajevimagdje su uvjeti za sušenjekrme nepovoljni, da bi se smanjiligubici, krma se suši na raznim napravama (štrklje, kozolci,krovišta,jahači i dr). Na većim se farmama krma dosušuje u sjenicima,hladnim ili toplimzrakom Na tajse način izbjegnu nepovoljnivremenski uvjeti za sušenje, i smanjuju se gubici, a dobiva se na sigurnosti u proizvodnjikvalitetnogsijena.

kada nastupa

Nakon uvenuća gubljenje vode iz stanica je fiziološko Tijekom autolize nastajugubiciprocesima oksidacijedeaminacije i dr Ovim procesimapodložni su ugljikohidrati i bjelančevine, a osobito vitamini i karotin. Osim količine hranjiva u krmi,smanjuje se i njena probavljivost i biološka vrijednost Da bi se smanjiligubici na već proizvedenimhranjivima,potrebno jeprocesom sušenja krme u što kraćem roku smanjitipostotak vode u krmi, na onu količinu kod kojeviše nisu mogućiovi procesi.

Osim što se količina karotina u pokošenojkrmi smanjujefermentacijom,karotin se smanjuje(razgrađuje)podutjecajemsvijetla.

uvenuće Neke vrste bilja venu tek kada se voda u biljci smanji na 45% Sve biljne vrste ne gubejednakobrzo vodu Biljne vrste imajuprilagodbu da sporije gubevodu zbogvoštane presvlake različite dlakavasti,građepuči i sposobnostizatvaranjapuči.Stoga jeza sušenjesijenabitno da se skrati vrijeme od košnjedo fiziološkoguvenuća biljke, kada prestajuprocesidisanja. Kod povoljnogvremena gubici disanjemiznose 2 do 10%,a u manjepovoljnimvremenskim uvjetima za sušenjegubicidisanjem iznose od 5 - 15% pa i više Disanjem se prvo troše jednostavni šećeri, zatim složeni šećeri, a naposljetku škrob i bjelančevine, koje se mogu razložiti čak do aminokiselina.

Prema tome prisušenjusijena potreboješto brže smanjitikoličinu vode u pokošenojmasi na onu, iliispodnje, na kojoj se prekidaju svi procesirazgradnje, i na tajnačin smanjujugubici već proizvedenih hranjivatijekomsušenja.

Tijekomprocesa sušenjanastaju gubici na različite načine, a oni ovise o efikasnosti i brzini procesa sušenja, i u osnovici se mogu svesti na sljedećegubitke:

Sušenjesijenanijesamo odstranjivanje vode iz zelene mase do one vlažnosti kojaomogućava spremanje i čuvanjesuhe krme do vremena uporabe,nego se sušenjemkrme u pokošenojmasi dešava niz promjenakojeovise o vrsti krme koja se suši, kao i o vremenskim prilikamatijekom sušenja.

Nakon košnjebiljkajošuvijek živi, ali procesom fotosinteze ne stvara novu organskutvar, već proizvedenuorgansku tvar i vodu troši disanjem sve do uvenuća

- Gubici kojinastajudisanjem pokošenemase: Pokošena biljna masa jošuvijek diše U njoj se nastavljajuprocesi koji su bili i prijekošnje, osim što jekošnjomprekinutdovod vode i hranjiva iz korijena.Budući da je dovod hranjivaprekinut,pokošena masa za svojživot troši već proizvedenahranjiva:šećere,bjelančevine i drugetvari u ovisnosti o temperaturi i količini vode u biljci. Što jemanjevode u biljci, to su i procesisporiji sve dok vlaga u masi ne padneispod35 - 38%

Ako sušenjedugotraje u masi kojase suši mogu se potrošitigotovo svi šećeri i gotovosve bjelančevine Zbogtogatreba raznim zahvatima skratiti vrijeme od košnje do fiziološkog uvenuća biljaka. - Gubici kojinastajuispiranjem (izluživanjem): Iz svježepokošenemase gubici ispiranjemhranjiva su neznatni, jermembrane živih stanica propuštaju samo vodu, a ne i u njoj otopljenetvari. Gubici ispiranjem nastaju tek kada nastupifiziološko uvenuće,jertek tada kroz membrane stanica osim vode ispiru se minerali i ostala hranjiva manjihmolekula (šećeri i dr.). Gubici kojinastajuispiranjem ovise o vrsti krme i stupnjuosušenosti Štojekrma više osušena to su veći gubiciispiranjem ako sijenopokisne.

Kod dugotrajnogkišnograzdoblja, ako sijenoviše putanakisne, gubicimogu biti čak vrlo veliki. Prema Klappu gubiciispiranja, ovisno o vremenskim prilikama, iznose:

Ovi gubicinastali ispiranjem mogu se smanjitisušenjem na napravama (štrklje,krovišta,kozolci,jahači), a gotovopotpunoizbjećidosušivanjemsijena u sje- nicima

Gubici kojinastajufermentacijom

To su gubici u uvenutojmasi sijena.Intenzivniji su što jenavlaživanjesijenarosom i kišom jače i učestalije. Tim procesimafermentacijenastajurazni eterični spojevikojidajusijenuugodan miris,kojipospješuje tek životinja,ali se zbogfermentacije smanjujekrmna vrijednostsijena. Gubici kojinastajuprocesima fermentacijeovise o vlazi sijena.Što jevlagasijenaveća,procesifermentacije su intenzivniji pa su i gubiciveći. Weignerje utvrdio sljedećegubitkeprirazličitojvlagi sijena.

Mehanički gubicikojinastajupri sušenjusijena.

teline i DTS, ako sušenjeduže traje. Ako vremenske prilike nisu najpovoljnije, tada gubiciiznose 15 - 20 pa i više posto.

Gubici kod sušenjalivadnog sijenanajčešće su od 10 - 20%. Manji su gubici kod sušenjatrava i travnih smjesa.

Mehanički gubicikod sušenja sijena na tlu ovise o vrsti krme koja se suši,stadijurazvoja,florističkom sastavu, vremenskim prilikama i mehanizaciji koja se uporabljujetijekomsušenja. Danas se za okretanje i skupljanjesijena uporabljuje čitav niz ratila manje ili više različitih učinkovitosti.

Tijekomsušenja, krma se mora više putaokretati i sakupljati pri čemu se gubilišće,cvjetovi i mladi izboji i grane u kojimajesadržano najvišehranjiva.Naročito su veliki gubici na lišću,cvjetovima i mladim granama kod sušenjadje-

Gubitakfermetacijom

Tijekomsušenjasijenamijenja se i probavljivost krme koja se smanjuje od 10 - 25% u odnosu na suhu tvar iz zelene mase

Sušenjemsijena na tlu u prosjeku može se računati sa sljedećim gubicima: oko 30 % na suhojtvari, 20 - 40 % na probavljivimbjelančevinama i 30 - 60 % na energiji izraženoj u škrobnojvrijednosti.

Sušenjem na tlu gubese vitamini Naročito su veliki gubici na karotinu,zatim na vitaminu C,ali se povećavaudio D vitamina višestruko u odnosu na udio u zelenoj masi

* servis specijaliziran za popravaktraktoraiprodajuoriginalnihrezervnihdijelova izprogramaNEW HOLAND - FIAT za traktore:FIAT-ŠTORE i UNIVERZAL popravak i rezervnidijelovi za traktore:IMT,FERGUSON, PERKINS, TORPEDO dugogodišnjeiskustvo mo savjetekodugradnjerezervnih dijelovešaljemo Mljekarski

Utjecaj hranidbe na kakvoću i tržnu vrijednost mlijeka

Piše: dr StjepanFeldhofer

češće povezano s vrstom krmiva i sastavom krmnih obroka

Mlijeko na tržištu mora imati tipičnaorganoleptičkasvojstva: boju,miris i okus Mlijekojetekućinas 12-13% suhe tvari,bijele do žućkaste boje, što ovisi o sadržaju karotina,ksantofila,riboflavina i nekih drugihsastojaka. Okus mlijekajeblagosladak zbogmliječnog šećera (laktoze), a nakon kuhanjailijačegzagrijavanjamlijeko postajejošslađe

Miris svježegmlijekapodsjeća na miris krave, a postupno se gubi i mlijekopoprimamiris okoliša ili posude u kojoj se čuva

nu količinu sirove vlaknine, a uz to im se mora u krmnim obrocima povećavatienergetskahranidbena vrijednostkrmiva i količina probavljivih sirovih bjelančevina. (Tablica2).

Tablica 2 Hranidbene potrebe krava za proizvodnju 1 kg mlijeka

Uz pretežituhranidbu krepkim krmivima (koncentratima) u kojima prevladavaškrob i lako probavljiviugljikohidrati dobiva se više mlijeka s nižim postotkom mliječnemasti. Postotak mliječne masti može se poboljšati ako se u hranidbenom obroku dajugruba celulozna krmiva s više strukturnih ugljikohidrata(sirovevlaknine).Na tajse način u buragu mijenjaodnos količine acetata i propionata i povećavakoličina octene kiseline važne u sintezi mliječnemasti. (Tablica 1)

Neposrednododavanjemasti u krmne obroke krava neće poboljšati masnoću mlijeka.Ipak,dodavanjemanjekoličine nekih vrsta masti i masnih kiselina može poboljšatiizlučivanjemlijeka, posebice ako u krmnom obroku nedostajeenergetskihhranjiva.

Tablica I Utjecaj hranidbe na stvaranje masnih kiselina u buragu (po Orht i Kaufmanu)

Tržna vrijednost i kakvoća mlijekaobjektivno se određuje na temeljusadržajamasti,bezmasne suhe tvari,bjelančevina i mikrobiološke čistoće mlijeka(broja bakterija i somatskih stanica u mlijeku).

Mliječnamast

Mliječna mast jevrlo promjenjiv sastojakmlijeka.Mlijekosadrži prosječno oko 3,5%mliječne masti Veći postotakmliječnemasti može biti pasminsko(Jersey pasmine)i individualno svojstvo nekih krava Masnoća mlijeka je pod utjecajemzdravstvenog stanja,dobi,kondicije i stadija laktacijekrava.

Pod utjecajemstresa smanjuje se količina mliječnemasti, a na masnoću utječupromjeneklimatskih i meteoroloških prilika,postupak s kravom,posebicetehnologija mužnje i hranidba.

Općenito se može reći da veću mliječnost krava pratiniža masnoća mlijeka. To je,međutim,naj-

Stoga, da se održi visoka mliječnost krava i dobra masnoća mlijeka,kravama treba davati krmne obroke visoke energetske hranidbene vrijednosti, s određenom količinom bjelančevina, ali morajusadržavati najmanje17-22% vlaknine To znači da krmni obroci krava moraju uz hranidbu kukuruznom silažom i sličnim krmivima sadržavati jošnajmanje 5-6 kgsijena.

Za veću proizvodnjumliječne masti krave morajudobivati određe-

Tako se preporučadodavanjenajviše 350-400 g masti/dan. Veća količina može nepovoljnodjelovati na izlučivanjemlijekajer smanjujeprobavljivost i iskorištavanjedrugihkrmiva.

S tim u vezi treba naglasiti povoljanutjecajsojine i suncokretove sačme zbogsadržajauljne i linolilne masne kiseline, a također i na konzistenciju maslaca.

Bjelančevine u mlijeku

Za procjenutržne vrijednosti mlijekavrlo jevažna koncentracija

bezmasne suhe tvari i bjelančevina u mlijeku, iako jekod nas još uvijekpostotakmliječnemasti osnova za određivanjecijenemlijeka.

Kravljemlijekosadrži oko 3,23,5%bjelančevina, od čegajeoko 80% kazein,tj.osnovna bjelančevina za preradumlijeka u više mliječnihproizvoda.

Na količinu bjelančevina u mlijeku teško se može utjecatihranom, iako nedostatak hranjivih tvari i slaba krma mogu uzrokovati smanjenjeproizvodnjemlijeka, smanjivanjepostotkamliječne masti i bjelančevina. To znači da krave morajupravilnomhranidbom dobivati sve hranjivesastojke kako bi postizaleproizvodnju i kakvoću mlijekaprema genetskim mogućnostima.Valjaposebice uzimati u obzir probavljivost i pravilanodnos količine i kakvoće bjelančevina i energetskih sastojakakrmiva Kod preživača dodatno treba računati i s djelovanjemburagovihmikroorganizama, naročito ako se želi utjecati na povećanjepostotkabjelančevina u mlijeku.

S hranom iz buragadospijevaju i buragovimikroorganizmikoji se razgrađuju u crijevu kao druga hranjiva.Međutim,buragovi mikroorganizmi - posebicebakterije - imajučvrste opne kojeih čine teže probavljivima. Uz to bakterijesadrže oko 20%,a protozoi 10% nukleinske kiseline Probavljivostbakterijskihbjelančevina stogaiznosi samo 5574%, i imaju malo esencijalnih(nezamjenjivih)aminokiselina (samo24-27% od ukupnihaminokiselina).

Boljajeprobavljivostburagovih protozoa(nižihživotinjskih vrsta mikroorganizama)koja iznosi oko 8091%, kao i sadržajesencijalnihaminokiselina (3344%). Međutim, uz intenzivnu hranidbu krava krepkimkrmivima malo ima protozoa u buragovusadržaju

Dakle, za krave s visokom proizvodnjommlijekanisu dovoljne samo mikrobne bjelančevine, jer ne zadovoljavajukakvoćom aminokiselina Uz to pojačanodavanjeveće količine bjelančevina u krmivima neće pomoćida se poveća količina bjelančevina u mlijeku.Veći postotakbjelančevina u krmnom obroku može biti čak i štetan po zdravljekrava,jermože uzrokovati oboljenjabubrega i jetre, kao i slabijeplodnosti krava, a zbogpovećanekoncentracije amonijaka i uree u krvi (koja se povećava i u mlijeku).

Mikroorganimi u buragurazgrađujuoko 50-90% bjelančevina primljenihhranom sve do aminokiselina, uree i amonijaka. Iz ovih sastojaka i masnih kiselina dobivenih razgrađivanjemugljikohidrata,mikroorganizmi u buragu izgrađujusvojebjelančevine i obnavljajusvojureprodukciju. Na tajse način mnoge lakoprobavljive i kvalitetne bjelančevine pretvaraju u mikrobne bjelančevine lošijekakvoće, ili se kao urea i amonijakizlučuju iz organizma.

Samo mali dio bjelančevina iz krmiva izbjegnemikrobnu razgradnju u buragu i dospijeva u tanko crijevo,gdje se nakon fermentativne razgradnjeresorbiraju.Služe za izgradnjutkiva, rast i prirasttjelesnetežine te za proizvodnjumlijeka.

Nove tehnologijehranidbe goveda ipakmogu utjecati i na postotakbjelančevina u mlijeku. Goveda morajudobivati osnovna krmiva kojaodgovarajuuzdržnim potrebamaživotinja i buragovim mikroorganizmima. To su krmiva kojasadrže potreban dio voluminozne krme i lako razgradivebjelančevine. Slabije su biološke vrijednosti (iniže cijene), s određenom količinom nebjelančevinastogdušika (NPNPrimjericespojeva). to su: paša,trava i zelena krmiva graška,grahorice i slično,suncokretova i repičina sačma ili NPNspojevi u obliku “vezane uree",BENURALA S i slični proizvodi. Uz ova krmiva, posebice ako sadrže više NPNspojeva, u krmnom obroku mora biti dovoljnolakoprobavljivih energetskihkrmiva (kuxuruza i sličnih krmiva), te prema potre- bama odgovarajućakoličina sijena Uzvisoku proizvodnjumlijeka preporuča se sijenodjeteline ili lucerne

Za visoku proizvodnju, tj.veću proizvodnjumlijeka,mliječne masti i bjelančevina,intenzivniji rast tkiva i prirasttjelesne mase, potrebnojegovedimadavati više hrane dobre biološke vrijednosti kojaće se fermentirati i resorbirati u tankom crijevu.

Posebice jeto značajno za vrijedne bjelančevine(soje) i esencijalneaminokiseline kojetreba u buraguzaštititiod razgradnje buragovihmikroorganizama. To se postižeposebnimfizikalno-kemijskimnačinom zaštite (protektiranjem ilipeletiranjem) iliodabiranjemteže probavljivihbjelančevinastih krmiva kojasadrže biološke vrijedneaminokiseline kao: peletiranobrašno lucerne, sojinuljusku s 15-20% sirovih bjelančevina i slično.

Potrebe buragovihmikroorganizama se ne smijuzanemariti u hranidbi preživača.Buragovi mikroorganizmimorajudobivati sva hranjivapotrebna za njihovu reprodukciju i sintezu mikrobnih bjelančevina, a s voluminoznom krmom treba održavati rastresitost buragovasadržaja što će još više omogućitinjihovrazvoj i boljeiskorištavanjevoluminozne krme

Zaštititi se mogu i pojedineaminokiseline, kod preživača, posebice krava u proizvodnjimlijeka, to se odnosi na aminokiselinu

metionin,kojaje limitirajuća aminokiselina u mlijeku. Nema je mnogo ni u bjelančevinama buragovihmikroorganizama,uljanih sačmi,kukuruza i drugihžitarica, dakle u krmivima koja su najčešća u obrocima goveda.

Na tržištu se za tu svrhu nalaze primjericeproizvodiMEPROM M 85 (Degusa) i SMARTAMIN (Rh6nePoulenc)kojisadrže aminokiselinu metionin zaštićenu od buragovihmirkoorganizama i stoga povoljnodjeluju na mliječnost povećavajućimliječnebjelančevine

Uporabazaštićenogmetionina je posebicekorisna za krave u proizvodnjiimlijeka za sirarstvo. I dodatak niacina,vitamina B skupine, uz energetskakrmiva češće je utjecao na povećanjemliječnosti, na postotakmasti i bjelančevina u mlijeku.

Higijenskakakvoća mlijeka

vanjezdravih krmiva i kvalitetne silaže Pljesnjiva i pokvarena krmiva mogu prekoprašine,nečistih valova i izmetina onečišćavati mlijeko i na tajnačin smanjiti uporabnu i tržnu vrijednost mlijeka.

Dobro mlijekosmijeimati 50 000 do najviše100 000 mikroorganizama u ml mlijeka, a somatskih stanica najviše do 300 000 Pljesnjiva i pokvarenakrmiva su velika opasnost, pa mogu čak uzrokovati oboljenjakrava.

Higijenskakakvoća mlijekaje uvjetovanaopćimzdravljem krava, posebicevimena,zdravljem muzača,čistoćom vimena,pribora za mužnju,hranilica i okoliša Posebice treba upozoriti na da-

Pioneer sjemed.o.o.,Čulinečkacesta 2B/2 10040 Zagreb,Tel.: 01/2888745

u prošlombrojuMljekarskog listaobjavili smo da će rezultatiPioneer nagradneigrebitiobjavljeni u Mljekarskomlistu od 1 lipnja1998 godine.

No zbogtogašto jezadnji rok za predajuoglasa za tajbroj 15 svibanj, a izvlačenjedobitaka će biti26 svibnja, nismo u mogućnostirezultate izvlačenjaobjaviti u tom broju.Stoga,rezultati će biti objavljeni u Mljekarskomlistu od 1 srpnja1998.

Molimo Vas da uva'ite ispriku.

PIONEER. Poljodjelci, Poljodjelci,

Za sjetvukukuruza u lipnjuposlijekošnjekrmnoggraškaili“etve ječma,ovisno o načinu korištenja,mo'emo Vam preporučiti ove naše hibride:

HELGA i CLARICA iz FAO grupe 200

MONALISA iz FAO grupe 300

Tehnologija koja daje više

Krvavo mokrenje goveda

Piše: dr StjepanBanožić

otrovanje i kronično otrovanje ili krvavo mokrenje.

Akutni oblik nastaje ako se krave hrane velikom količinom bujadi u obroku Tada nema krvavog mokrenja i tijekbolesti jebrz i uz visoku temperaturu, a životinje brzo ugibaju.

Krvavo mokrenjegovedajedosta često u našojzemlji,naročito u planinskim i kraškim predjelima. Najčešćepogađagoveda, ali i konje i ovce

Bolest se u govedaočituje mokrenjemcrvene mokraće,odnosno krvomokrenjem,teškom slabokrvnošću,mršavosti, a u ovaca slabokrvnošću,mršavljenjem i sljepilom, u konjanekoordiniranim pokretima,drhtanjem, napadajemgrčeva i velikom mršavošću

Nešto više od pedesetgodinanije se znao praviuzrok tom oboljenju koje se jejavljalo u stanovitim krajevima;negdjeviše u brdskim, a negdje i u nizinskim,doduše manje.Pomišljalo se da jeuzrok u raznim oboljenjima, pa onda u raznim boljkamazbogoštrih tvari itd.

Sada jedokazano da hranidba voluminoznom hranom,kojasadržava bujad u većojkoličini, dovodi do krvomokrenja ne samo u goveda,nego i u konja i ovaca Štoje više bujadi u obroku,promjene u organizmu bit će teže,kao i tijek bolesti Bolest često završava smrtno.

Kod ovog oboljenjarazlikuju se dva klinička oblika i to: akutno

Krvomokrenje jezasada neizlječivo. Veterinar će liječenjem samo poboljšatistanježivotinje. Liječenje se sastoji u zaustavljanju

krvarenja u mokraćnom mjehuru, zatim poboljšanjuopćegstanja organizmapomoćuvitamina, minerala i odstranjivanjembujadi iz hrane

Bolest se suzbijauništavanjem bujadi na pašnjacima i livadama

Kronični oblik se očituje kada se govedahrane manjimkoličinama bujadi u obroku i to u duljem vremenskom rasponu (1 - 2 godine).Bolest se razvijapolagano, a od mokraćnih organa strada samo mokraćni mjehur;njegovasluznica odeblja i mjestimično se na njoj javljajučirevi i čvorasta odebljanjakojakrvare U tom obliku dolaze do izražajaspomenuti tipičniznakovi bolesti: krvavo mokrenje,slabokrvnost,mršavost, te eventualno naknadne bakterijske infekcije.Mokraća jeu početku manje, a razvojembolesti veoma crvena Zato se prije ova bolest zvala kronično krvomokrenje goveda.

Nestankom bujadi s površina za proizvodnju trave i sijenanestat će i krvomokrenjegoveda i drugih biljojeda. Budući da bujadnije lako odstraniti s tla,potrebnoje primijenitirazličite metode

Jedna od metoda borbe protiv bujadijeuzastopnakošnja u tijeku vegetacije u razmacima od 2 - 3 tjedna, pa će te otrovne biljke nestati za 2 - 3 godine.

Drugametoda se sastoji u dubokom kopanju i preoravanju u razdobljuvegetacijepovršinazakorovljenih od bujadi.

Kako bujad ne podnosidušik, on je veoma djelotvornosredstvo protivtogakorova, te jenužno obilno i neprestanognojenje površinaobraslo bujadistajskim i umjetnimgnojivima,kojasadržavajudušik (npr.urejom i drugimNPK gnojivima).

Katkada životinjapočinjekrvavo mokriti prekonoći,što vlasnika veoma zabrine jermisli da će krava brzo uginuti,međutim bolest je tipičnokronične naravi,trajemjesece i godine, a prognoza nije povoljna.Budući se prisvakom mokrenju s mokraćom izlučuje i određena količina krvi,životinja postaje sve više slabokrvna, postupnomršavi i eventualno obolijeva od sekundarnih infekcija mokraćnih puteva, što jošviše pogoršava bolest Doduše mogućejeda govedoozdravi i bez liječenja i to ako hranu s bujadinijeprimalo dugovremena i ako jebilo premješteno u krajgdjenema bujadi. Ipak u većini slučajeva malo je vjerojatno da će životinja ozdraviti

Bujadse može uništavati i različitim kemijskimsredstvima tijekom duljegvremenskograzdoblja.

Treba biti uporan i dosljedan, inače će se bujadtrajnojavljati i razmnožavati

Na pašnjacima s dosta bujadi stoku se može napasivatinajdulje tri dana

Zbog mogućnosti da govedai drugeživotinje zimi u nedostatku voluminozne krme (sijeno)pojedui bujad s poda,trebalo bi bujad kao steljupotpunoizbaciti iz upotrebe.

Kokcidioza goveda

Piše: dr StjepanBanožić

Kokcidioza je uglavnombolest mladih govedakojase očituje pojavomsluzavogproljeva, često s primjesamakrvi Bolest uzrokujuprotozoi iz roda Eimeria, a u našim krajevimauglavnom E zurni i E. bovis,kojiparazitiraju u epitelnimstanicama tankog,slijepog i debelogcrijeva, ili u endotalnim stanicama limfnih kapilara Najvećaoštećenjasluznice podnjihovimutjecajemnalaze se u slijepom i debelom crijevu.

crijevima i razvojnihstadija parazita utvrđenih mikroskopskom pretragom.

na godišnjedoba,obično nakon formiranjatovnih skupina. Pri slobodnom držanjugovedabolest se brzo širi jerživotinjekojepate od proljevapriblaćenju šire uzročnike bolesti kojilako dospijevaju u hranilice i pojilice, te ih govedamogu hranom i vodom unijeti u probavneorgane

Bolest se liječikokcidiostaticima koji se daju u vodi za pićeili u hrani na početkubolesti, kada je apetitjošočuvan. Kao lijekovi služe sulfonamidi, npr sulfadimidin i drugi.

Znakovi bolesti pojavljuju se uglavnomsamo u mladih goveda u dobi od polado dvijegodine.

Oociste - razvojnioblik parazita izuzetno su otporne,mogu dugo preživjeti u nepovoljnojsredini, a otporni su prema mnogimstandardnim dezinficijensima. Djelomično ih uništava vruća voda, plamen,pregrijanavodena para, formalin (2%),kaustična soda (3%)(agresivnidezinficijensi) i jačeotopineklornih preparata.

Vlaga i temperatura od 25 - 30 *C pogodujusporuliranju oocista

Goveda se invadirajuhranom ili vodom u kojima se nalaze uzročnici bolesti Kad oociste dospiju u crijeva,oslobađaju se ovojnice i počinju se razmnažati uništavajućisluznicu crijeva.Razaranjem sluznice u crijevimaremeti se probava i resorpcijahrane, a kroz povrede na sluznici različiti mikroorganizmi mogu ulaziti i prouzrokovati upale.Kokcidioza se najčešćepojavljujetijekompašne sezone U vrijemetova goveda bolest se može pojaviti bez obzira

Prvi znak jeproljev,kojipostepeno postaje sve jači.Balegajeu početkusluzava i kašasta s primjesamasluzi i odljuštenih stanica, a kasnijetekuća,postaje krvavocrvene do čokoladne boje, a izmiješana jes krvavim ugrušcima Katkada se samo na kraju normalne defekcijepojavinešto krvave sluzi ilikrvavih ugrušaka, što jekarakteristično za tu bolest Životinjejakožeđaju,isprva im je apetitdobar a kasnijeslabo jedu, napinju se i tiskajuprilikom blaćenja.Uskoro klonu,postajuslabokrvne te dolazi do općeslabosti Tjelesnatemperatura je u granicama normale, no može se povisiti u slučajevimasekundarnih bakterijskihinfekcijacrijeva. U starijihgovedatok bolesti jeblag, bez posebnihznakova bolesti, osim što životinjerapidnomršave Takva starijagovedamogu biti kliconoše - izlučivači parazita.

Kada se pojavibolest potrebnoje pojačanočistitistaju,zatim onemogućitigovedimada izmetom zagađujuhranilice i pojilice,zbog čegajasle i valove treba postaviti tako da goveda ne moguu njih defecirati, te paziti da ne jedu stelju s poda.Nadalje,potrebno je podmladakuzgajatiodvojeno od odraslih goveda.Djelotvorna zaštita protivkokcidioze jerešetkasti pod,kroz kojibalegaodmah propada u kanal za balegu i mokraću,tako da se drugeživotinje ne mogu invadirati Pojavombolesti podi sav pribor u stajitreba temeljitooprativrelom vodom nekoliko puta, a nakon sušenja poprskatiotopinomformalina (2%),kaustične sode (23%) ili jakomotopinomklornih preparata Preboljenjebolesti ostavlja određeni imunitet Potrebno je izbjegavatinapasivanjegoveda na vlažnim i prenaseljenimpašnjacima

Mali preživači, ovce i koze,zarazuju se na sličan način kao i goveda.Znakovi bolesti su: proljevbez primjesakrvi,slabokrvnost, općaslabost te živčani simptomi,naročito kod ovaca Janjad ugiba u visokom postotkučesto već za nekoliko sati

Za života bolest se dijagnosticira na osnovi kliničkih znakova i koprološkepretrage, a nakon uginuća,koja su rijetka od te bolesti, na osnovi rasudbenognalaza u

Liječenje i suzbijanjebolesti je kao i kod goveda. =

-

Grabnerovravnivez

Niski privez s krmnom pregradom SISTEMI ZA Pomogao TV

Pena

Sistemza izgnojavanje “EKONOMIK"

MUZNI APARATI POZNATIH EUROPSKIH PROIZVOĐAČA

VEZOVI ZA STOKU (4 tipa)

Trgovina rasplodnim

govedima

Piše: dr Ivan Jakopović

Svakom jeuzgajivačukojijeozbiljnijeprišaouzgojustoke i proizvodnjigovedarskihproizvoda, od interesa imati u stadu grladobroggenetskogpotencijala, jer promjenomtehnoloških uvjeta, što se može učiniti relativno brzo, postiže se viša razina proizvodnje što bi trebalo doprinijeti i njezinoj višojisplativosti.

Ukoliko međutim nema grlavisokoggenetskogpotencijala razina proizvodnje ostat će niska, a svi napori u promjenitehnoloških uvjetaproizvodnje neće značajno promijenitivrijednostprofita.

sredstava koja su određena za ovu namjenu.

Kriteriji izbora rasplodnih junica

Izbor rasplodnihjunicaprikupnji obavlja se na temeljuprikupljenih podataka(dokumentacija) o rasplodnimgrlima, te na temelju stvarne ocjenevanjštinegrla. Osim procjeneosobina samog grlaznačajno jeda se priizboru raspolažeuzgojnimpodacima o zemlji i regiji iz kojegrlodolazi, a ako je mogućedobro je znati uzgojne i proizvodnepodatke o stadu iz kojegagrlopotječe.

Nemajuvremena postupnoizgrađivati genetskipotencijalsvojega novog stada, već rješenje vide u nabavi visoko vrijednihgrla,prije svega steonihjunicakojeće uključiti u stado i kojeće biti osnovica za kasnijivlastiti uzgojni rad Posljednjihgodina u Hrvatskoj uzgajivači u svojemstadu žele imati grlavisokoggenetskog potencijala pa kupujurelativno veliki brojrasplodnihjunica iz drugih zemalja.Ponekad se pritome ne vodi dovoljnobrigeoko izbora grla, što rezultira nižom proizvodnjomod očekivane

Temeljniprincipitrgovine rasplodnimgrlima

Genetski jepotencijalgrlaosnovica na kojoj se temeljimoderna govedarskaproizvodnja.Izgrađujese tijekomstvaranja novih generacija, čemu uveliko doprinosi pravilanizbor roditelja. U goveda jestvaranje novih generacija dugi složen proces budući jeova vrsta životinjauniparnatj.dajesamo jednogpotomka, a razmak između dva telenjajegodinadana ili više Kaže se da jegeneracijski interval kod govedadugačak, pa je genetskaizgradnja u govedasustavan posao kojitraži puno znanja,volje i strpljenja. Danas se u nas javljaveći broj uzgajivačakojižele govedarskoj proizvodnji,posebiceproizvodnji mlijeka,pristupiti na nov, moderan način Oni žele osigurati povoljneuvjeteiskorištavanja genetskogpotencijamliječnosti grla, s namjeromda na tajnačin dođu do više isplativosti, budući im proizvodnjamlijekapostaje gotovojediniizvor prihoda.

U trgovinirasplodnomstokom vrijedeosnovne zakonitosti koje se odnose i na trgovinudrugimproizvodima.Želja za kupovinom što jeftinije, a prodajomšto skuplje,ovdjejejošnaglašenija jer se radi o životinji kod koje se uzgojna kakvoća može mjeriti na više načina U trgovinirasplodnom stokom vrijedipravilo da treba kupitiuzgojno što bolje, a prodati uzgojno ono što nije od posebnog interesa za vlastiti uzgoj.Kaže se, da praviuzgajivačgotovonikada ne prodaje ono najbolje, ali bi trebao kupitiupravo ono što jest najbolje. U ovim krajnostima treba tražiti sredinu, pa uz odgovarajućucijenudobiti i odgovarajućukakvoću,jervećina grla ipakima svojucijenu.Budući da svaka uzgojnakakvoća ima svoju vrijednostznačajnojeda se kod kupovineprepozna što više uzgojnih i proizvodnihosobina grla kako bi se moglaizabrati najbolja u okviru planiranihnovčanih

Procjenauzgojnevaljanostigrla iz uzgojnedokumentacije Prodajarasplodnihgrlaorganizira se: prodajom na farmi ilidogonom, te prodajom na aukciji. Brojraspoloživihpodataka u jednom ilidrugomslučaju jerazličit Najvećibrojpodataka o ponuđenim rasplodnimgrlimamože se dobiti kod prodaje na aukcijijer se svakom kupcuranijedostavlja katalogprodaje u kojemse nalazi veliki brojpodataka o svakom grlu.

Kod prodaje na dogonu,izabranom mjestu na kojemse nalazi veći brojrasplodnihgrlakoja uzgajivačidovode,također jena raspolaganju veći brojpodataka o svakom grlu. Ti se podaci u većini slučajevadajukupcu na dan izbora.

Kod prodaje na farmi najčešće se raspolaže s manjimbrojempodataka iako jeu tom slučajuprednost kupca u tome što može dobiti jasanuvid u uzgojnukakvoću stada iz kojegagrlopotječe. U uzgojnomsmislu promatano najboljakakvoća grlajena aukcijskojprodaji,zbogvećegbroja kupacaono dostiže veliku vrijednost Na aukcijama se kupuje najčešćemanjibrojgrlaposebne uzgojnekakvoće, dok su dogoniili

farme mjesta za kupovinuvećeg brojagrla, što jedanas slučaj i u nas.

Pri kupovinirasplodnihgrlatreba uzeti u obzir slijedećepodatke:

Datum otelenjagrla,jer se temeljemnjegamože utvrditi dob grla u trenutku kupovine, te dob u trenutku oplođivanja.

Podrijetlojejedanod najznačajnijihkriterijaizbora rasplodnih grla. Iz raspoloživedokumentacijemogu se vidjetipodaci o uzgojnim i proizvodnimosobinama roditelja(majka i otac).

Kod majke se vodi računa o razini laktacijskeproizvodnje, a posebna se pozornost treba pridati izračunatojuzgojnojvrijednosti ove osobine Laktacijskuproizvodnju treba uvijekpromatrati u odnosu na vrijednostipopulacijekojoj majkapripada.

Datum pripustakojim se utvrđuje dob kod pripusta i trajanje steonosti do dana kupovine.Temeljemovoga podatkamože se pla- nirati očekivano telenje. Pri tome treba računati da steonost grla ne treba biti vrlo visoka,posebice ako se radi o uvoznim grlima. U svakom slučajugrlutreba dati mogućnostprilagodbenovim uvjetimadržanja i smještaja. Kod uvezenih grlavaljaračunati sa trajanjemkarantene,kojase ponekad može produljitizbogzdravstvenih ispitivanja. U tom slučaju ponekad se može dogoditi da se junicaoteli u karanteni što izaziva štetne posljedice kako za zdravlje junicetako i za tele, a da se o utjecaju na proizvodnjumlijeka i ne govori.

U razmatranjuovoga problema valja s drugestrane uzeti u obzir ekonomske razloge,tj., da se kupljenogrločim prijeoteli kako bi ranijezapočelonjegovoiskorištavanje(tele i mlijeko),zbogčega će kupacizabratigrločim više steonosti.

Tablica 1 Laktacijskaproizvodnja kravasimentalske pasmine u Njemačkoj Paritet Mlijekokg Mast% Bjelančevine%

Očevi kojipripadajuskupini bikova za prirodnipripust od manjeg su interesa te bi i cijena rasplodnoggrlatrebala biti manja. Osim direktnih roditeljavaljapri izboru voditi računa i o ranijim generacijama,posebice po majčinojstrani Tu se prijesvega misli na majčinog oca i majčinemajke oca Njihovedobre uzgojnevrijednosti su garancija da se radi o uzgojnoustaljenomgenomu, te da će njihovepozitivneosobine utjecati i na osobine grlakojekupujemo.

Iz tablice jevidno da jedanas prosječnaproizvodnjamlijekasimentalske pasmine u Njemačkoj relativno visoka. Pri izboru stoga treba voditi računa da laktacijska proizvodnjamajkiizabranih junica bude što bliža tim vrijedno- stima iz prosjekapopulacije, jerje tada veća vjerojatnost da će i ova grlatakođer imati genetski potencijal na takvoojrazini To,međutim,nikako ne znači da će se ta proizvodnjaostvariti ako se za to ne osigurajuodgovarajućiuvjeti iskorištavanja.

Zbog togajevažno da se prije izbora promisli o najpovoljnijem vremenu telenja,odnosno o poželjnojsteonosti na dan kupovine grla.

Valjameđutimistaći da je ovo jedanod uvjetakoji se dijelom može i mijenjati ako priizboru postojedrugi,posebiceznačajni, razlozi da se neko grloipakkupi. Kod kupovinevećegbrojagrla za jednufarmu važno jeuzeti u obzir i činjenicu da nije od interesa telenjesvih grla u kratkom razdoblju, budući to može izazvati velike tehnološke probleme.Zbogtogavaljaplaniratikupovinugrlauzimanjem u obzir trajanjesteonosti

Bitnojei podrijetlo bika kojimje junicaoplođena. Tele kojeće ona dati može ostati u uzgoju, te jeod interesa da ješto boljegpodrjetla. Ovdjetreba dati prednostoplodivanjuumjetnimosjemenjivanjem dok jeoplođivanjeprirodnimpripustom, a posebiceprirodnimpripustomu grupi(tzv.haremski skok),manjepoželjno.

Procjenauzgojnevaljanostigrla gledeocjenenjegovevanjštine Izbor grlaprema vanjštinizavršni jedio izbora grla za kupovinu. Grla namijenjenaaukcijskoj prodajiocjenjuje na dan prodaje stručno povjerenstvo.Svrstavaju grla u uzgojneklase kojesluže kupcimapriizboru dok to kod grla

na dogonuilina farmi nijeslučaj. Grla na dogonuilifarmi prepuštena su ocjenikupcakojemusu togatrena predvedena.

Ocjenavanjštinegrlamajkenalazi se često u podacima te jetreba koristi Posebna se pozornostpri tome treba dati podatku o ocjeni vimena majke,jer se ova osobina očekuje i kod kćeri.

Pozornost treba pridati i uzgoj- nim vrijednostima oca Poželjno je da otac junicebude bik iz umjetnogosjemenjivanja,pozitivno testiran za sve osobine One su u podacimadane uzgojnim vrijednostima za svaku osobinu, a ponekad i zajedničkomuzgojnom vrijednošću.

Ako se radi o mladom netestiranom biku valjavoditi računa o izrazito pozitivnimpodacimaproizvodnosti njegovihroditelja.

U svakom od ovih slučajevakupcu jeod interesa da se valjanoocijeni vanjštinagrla. Pri ocjeni se posebna pozornost pridajeuzraslosti grlapripadajućojdobi,uzimajući pritome u obzir i trajanje steonosti. Osim togavaljaocijeniti općisklad životinje te pojedine dijelovetijela.Posebna se pozornost treba dati ocjeninogu te obliku,veličini i rasporedusisa, pa i onda kada vime nijerazvijeno,uvažavajući pritome stadij steonosti Iz izloženogaproizlazi, da se prikupovinirasplodnihgrla treba uzeti u obzir velik brojčimbenika kako bi se od ponuđenog brojamogloizabrati najbolje sukladno novčanim sredstvima koja su zatu namjenuodređena

VITREX

NOVO IZ "VITREX"-a

telefoni:

033/721 168

721 352

724 507

KORISTITE VITREXOVE MUZILICE

JER SU HRVATSKI

PROIZVOD EUROPSKE KVALITETE

STROJ ZA MUŽNJU KRAVA VT-5/2k

KoristiteVitrexovumuzilicusa pulzatoromivakuum pumpom:

- jeropslužujefarme do 20 krava

- jerjegarantiranokvalitetnakao i

muzilice

sve

- jerjojjeosiguranservis isključivokod Vitrexa

- jerjepokreće monofazni elektromotor

- jerjojjecijena8.600,00kuna u trgoviniVitrexa

Mjere povećanja

ekonomičnosti u govedarskoj proizvodnji

obiteljskog gospodarstva

Piše: dr. Zoran Grgić

sada čine osnovu obroka. U dvogodišnjemrazdoblju jedošlo do značajnogpovećanjamuznosti krava, te približavanjapotencijalnom proizvodnomkapacitetu.

kazateljiekonomičnosti prikazani su u tablici 1

Osnovne mjerekojima se može djelovati na povećanjeekonomičnosti proizvodnjemlijekaobiteljskih gospodarstava,usmjerene su na zadržavanje iste razine proizvodnjemlijeka sa smanjenjem troškova ilipovećanjemproizvodnjemlijeka uz zadržavanje, odnosno blaži porasttroškova proizvodnje.

Pretpostavljeno jekako sustav ishrane grlapredstavljatemeljni čimbenik ograničenja u iskorištenjuproizvodnogkapaciteta. Uobičajenisustav ishrane krava temeljio se na livadnom sijenu i prekrupižitarica Promijenjen je uključivanjemkukuruzne silaže i djetelinskotravnih smjesakoje

Proizvodnjamlijeka po kravi je nakon dvijegodinepovećana za 24%. Godišnjaproizvodnja oko 3 350 litara jeoko 96% pretpostavljenogtehnološkogkapaciteta S obzirom na povećanjemliječnemasnoće,veću državnu premijui premijumljekare,porast vrijednostiprodanogmlijekajoš jeizraženiji(26%).Troškovi proizvodnjemlijeka su povećani za oko 2% Navedena kretanja su uzrokovala ekonomičnu proizvodnjumlijeka(Ek>1) u gospodarstvu Ekonomičnost :ovedarske proizvodnje,odnosno ukupTablica 1: Proizvodna obilježjaobiteljskog gospodarstva

Kako jejednood osnovnih obilježjaproizvodnjemlijeka u našim obiteljskimgospodarstvima niska muznost, prva mjerapovećanja ekonomičnosti u smislu prihoda treba se odnositi na povećanje proizvodnjemlijeka po kravi Pritom se nastojiproizvodnjom što više približititehnološkom potencijalu muzne krave. Pretpostavljeni tehnološki potencijalvećegdijelamuznih krava simentalske pasmine u Hrvatskoj jeoko 3 500 litara no više od 40% obiteljskih gospodarstavakojaposjeduju ova grla - ima stupanjiskorištenosti manjiod 75% (manjeod 2 600 litara po kravi godišnje).

U konkretnom siučajuobiteljskog gospodarstva u Središnjopanon-skojpodregijiHrvatske prosječna muznost krava bila jeprijeprovedenih mjeraoko 2.800 litara po kravi U gospodarstvu se prihod ostvaruje i tovom junadi(45 grla) iz vlastitoguzgoja.Proizvodnja mlijeka,prihodi i troškovi, te po-

Grafikon 1: Troškovi proizvodnje mlijeka

nog poslovanjagospodarstva povećanajeza 5% (s1,04 na 1,10). U troškovima proizvodnjemlijeka smanjenjeudio kupljene, a povećan udio vlastite stočne hrane U strukturi troškova materijala povećan jeudio ukupnihtroškova hrane Pritom je značajnopovećan udio vlastite hrane

S Ba

Organizacijaproizvodnjevlastite stočne hrane i racionalizacija rada osnovne su mjere u područjusnižavanjacijenekoštanjamlijeka u obiteljskomgospodarstvu. U navedenomprimjerupremapodacima iz tablice 3vidljivojesmanjenje cijene koštanjauzrokovano većom proizvodnjommlijeka i nižim prosječnim troškovima Cijenakoštanjamlijekajes2,04smanjenana1,68kn/litra. Pritom jemnogo veći utjecajpovećanjaproizvodnjemlijeka,nego ušteda u troškovima proizvodnje.

Primjenanovih tehnoloških rješenja u govedarskojproizvodnji takođerjejedna od temeljnihmjerapovećanjaekonomičnostiproizvodnje mlijeka.Zamjenaosnovnog stada (ukojemu su sada grlasimentalske pasmine)grlimafrizijskepasmine zbogvećegtehnološkogpotencijala

omogućila bi ostvarenje većih prihoda Isto tako,adaptacijastaje i postavljanje suvremene muzne opreme pridonijelabismanjenju utrošaka rada, te povećanjustupnja iskorištenjatehnološkogpotencijala i ekonomičnosti proizvodnjemlijeka. S obzirom na relativno malo osnovno stado i visoke troškove ulaganja,usadašnjimuvjetima jetakva brza promjenatehnologijeikapaciteta govedarskeproizvodnje u ana-

liziranom gospodarstvuekonomski neopravdana.Mjeramapovećanja ekonomičnosti ostvaren jegodišnji prihod po kravi od 6 010 kn, a dobitak 383 kn Dobitak gospodarstva odproizvodnjemlijekaje2.688kn ukupnidobitak oko 5.967 kn Navedena popravljanjaekonomske učinkovitosti obiteljskoggospodarstva nisu dostatna za značajnije prenamjenesadašnjetehnologije proizvodnje.

43000 BJELOVAR, Osječka 104, Tel/fax 043/231-182

TRGOVINA SPECIJALIZIRANA ZA PRODAJU TRAKTORA, POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE, REZERVNIH DIJELOVA

Iz našegasortimanaizdvajamo etraktore Universal (kredit),ovlašteni distributer Bjelovarskobilogorskežupanije e traktore "Tomo Vinković“ + plugove, prskalice,sijačice,tanjurače,okretačesijena,rotokopačice, program "LABINPROGRES"motokultivatori + priključci e dijelovi za kose,okretačesijena izbor guma za traktore Barum - ležaji,filteri,remenje e kompletanasortiman rezervnih dijelova za "TOMO VINKOVIĆ", "ŠTORE","UNIVERSAL","FIAT","LABINPROGRES","ACME",

kose,prikolice, itd "LOMBARDINI"

Rezervne dijelovešaljemoputempošte

Tablica 3 Račun dobiti i gubitka u proizvodnji mlijeka

2: Strukturatroškovamaterijala u proizvodnj u kunama

Brojno stanje rasplodnih

goveda u RH u 1997. godini

Piše: dipl.ing.JosipHaluška

tako da je62.205 krava ili28,21 % podselekcijom ili ukupno s velikim farmama 65 807 krava

Prosječanbrojkrava po kontroliranom stadu iznosi 3,25krava, odnosno 19 160 uzgajivača drži 62.205 krava pod selekcijom. U RH 690 uzgajatelja drži više od 10 krava u stadu Uzgajatelja s većim brojemkrava od 15 ima 188. Oni drže 3 791 kravu iliprosječno po gospodarstvu20,16krava.

Prema podacimaHrvatskog stočarsko selekcijskog centra broj krava u RH 1997. godineiznosio je233 207 Od toga su obiteljska gospodarstva imala 229.605, velike farme 3 602 krave, a brojplotkinjaiznosio je276 632

Osječkobaranjskoj županiji. Vlasnik 98 krava jeDragoKelemena iz Beljevine.

Najvišeuzgajateljaposjedujejednu do tri krave, a ima ih 12.613 ili 65% od brojakrava pod selekcijskomkontrolom

Svake godineraste brojgospodarstava kojadrže veći brojkrava u stadu U RH jošuvijek ima oko 150.000 gospodarstavakojadrže jednudo dvijekrave i nisu obuhvaćene selekcijskim radom

17 uzgajatelja ima više od 30 krava obuhvaćenih uzgojnoselekcijskim radom, s ukupno698 krava, ili u prosjeku 41 krava po uzgajatelju.

Obiteljskogospodarstvo s najvećim brojemkrava u RH nalazi se u

Tabela: 1

Ukupnibrojsmanjenjeu odnosu na 1996 godinuza 270 krava. Prijerata (1989.g.) u RH bilo je 383 000 krava i 81 000 rasplodnih junicaili ukupno464 000 plotkinja. U odnosu na 1990 godinu, 1997 godinebrojkrava jemanji za 135 335 U posljednjih osam godinasmanjenoje187 000 plotkinja.Uslijedratnih razaranja izgubljeno je120.000 plotkinja. Od 1991 do 1995 godinebrojkrava se smanjivao, da bi se 1995. godine povećao za 9.169, a u 1996 godini opetdolazi do padaza 1 923 krave U 1997 godini na obiteljskim gospodarstvimapovećava se brojkrava za 260, a na velikim mliječnimfarmama smanjenjeza 530,što jevidljivo iz tabelarnog prikaza(tablica1.).

Uzgojnoselekcijskim radom povećan jebrojkrava na obiteljskim gospodarstvima za 13 958 Udio matičnogdijelapopulacije zadržao jeporast iz ranijihgodina,

Proizvodnjamlijeka po kravi još jeuvijekniska u zemaljskom uzgoju i iznosi 2.600 - 2.800 litara godišnje.Laktacijskaproizvodnja mlijekaveća jekod krava pod selekcijskimnadzorom, a dostigla jerazinu od 3 740 kgmlijeka sa 3,83%mliječnemasti, a kod holstein pasmine5.580 kgsa 3,58 % masti. Čak67 % krava simentalske pasmineima proizvodnju nižu od 4 000 kgmlijeka. Neke obitelj-

Tabela 3 Kretanje brojnog stanja i prosječna proizvodnja mlijeka po kravi crnošare holstein pasmine

ske farme ostvarujuproizvodnju

5.500 - 6.000 kgmlijekagodišnje po kravi

Svake godinepovećava se broj proizvođačakojigodišnjeproizvode preko100.000 kgmlijeka. U pasminskojstrukturi dominira simentalska pasmina te čini 77%, smeđa (alpska)5%,crno-šara 2% i razni križanci 16%. Štose tiče remonta krava u 1997. godini izlučeno je10.720 krava ili22% od krava podselekcijom na obiteljskim gospodarstvima, a na mliječnim farmama 1 218 krava ili 31,0%od ukupnogbrojakrava Ukupnapopuna stada jeizvršena sa 24 688 krava,junicamavlastitoguzgoja,kupnjomjunicaikrava i obuhvatom grlaiz populacije. Uvezeno jeoko 10.000 rasplodnih junica.

Prosječnotrajanjeservisnog razdobljakod simentalske pasmine iznosilo je115 dana, a kod crno-šare pasmine163 dana

Potrebno se osvrnuti na padbrojnog stanjakrava na velikim mliječnimfarmama u RH koje doživljavaju sudbinu kombinata.

krava iz rasploda, (akreće se 30 do 50 %),kao i dugoservisno razdoblje.

Razlozi smanjenjabrojakrava na tim gospodarstvima su: ratno stanje,nestanak kombinata,vlasnička transformacija i privatizacija.

U odnosu na predratnostanje brojkrava na tim gospodarstvima manjijeza 71%. Prijerata bilo je30 velikih mliječnihfarmi sa 12 500 krava holstein pasmine. Brojkrava u strukturi ukupnog brojaiznosio jetri posto, a na tržištu mlijekasudjelovao je s 20%

Proizvodni kapaciteti ove pasmine stvarani su dugodišnjimselekcijskimradom na bazi uvoza holstein genoma iz USA i Kanade. Sada tajgenom nestaje, a istovremeno se kupuju i uvoze holstein junice iz europskihzemalja. Prosječnagodišnjaproizvodnjamlijeka na tim farmama iznosila jeoko 6 500 litara po kravi, dok jesada znatno niža Obiteljskagospodarstva koja se žele specijalizirati za visoku proizvodnjumlijekasvakako trebajudržati ovu mliječnu pasminu. Sada ima 13 mliječnih farmi (nepopunjenihkapaciteta) u 10 gospodarstava sa 3 600 krava.

Prosječnastarost krava jeispod četiri godine.Umjetnoosjemenjivanjekrava zastupljeno jesa 77%, a prirodnipripust sa 1%,dok se jošuvijek22% krava nekontrolirano osjemenjuje.

HRANIDBA GOVEDA

Te farme i poredsolidnih prodajnih cijenamlijekaostvaruju loše ekonomske učinke zbogskupe, neracionalne i neučinkovite proizvodnje te lošeggospodarenja. Imajuvisoke troškove proizvodnje,nisku djelotvornostrada,probleme hranidbe,slabijuplodnost i sl.

Na krajutreba konstatirati da smanjenjebrojagoveda u RH posljednjih 30 godinaiznosi u prosjeku 5% godišnje.

NajvišejegovedaHrvatska imala 1911 godine,tj. 1 268 300 grla. Tada jeHrvatska bila najveći izvoznik stoke od Austrougarskih zemalja u Europi.

I dalje se smanjujebrojkrava na tim farmama Veliko jeizlučenje

U svijetu se već duže vrijeme primjećujesmanjenjebrojakrava i povećanjeproizvodnje po kravi Istodobno,smanjuje se brojmalih farmi, a povećavabrojfarmi s većim brojemgoveda.

KnjigaHRANIDBA GOVEDA zamišljena jekao priručnik za sve stručnjake,tehnologe i stočare u govedarskoj proizvodnji iproizvodnji stočne hrane, a djelomice ikao udžbenik za stjecanje novih znanja iz hranidbe goveda,jer se obrada temelji na znanstvenim dostignućima, iskustvu,tradiciji inašim gospodarskimmogućnostima.

HRANIDBA GOVEDA

Stočarske izložbe u Republici

Hrvatskoj u 1998. godini

Piše: dipl.ing.StjepanBrlek

Hrvatski stočarsko selekcijski centar podpokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RepublikeHrvatske, u organizacijižupanijskihpoljoprivrednosavjetodavnih i selekcijskih službi, i ove godineorganizira nekoliko stočarskih izložbi Stočarske izložbe u Hrvatskoj imajudugutradiciju, s većim ili manjimprekidima u bivšim sistemima.

* 7. lipnjaŠljivoševci,Osječko-baranjska županija

- krave sa životnom proizvodnjom

14.lipnjaVrbovec,Zagrebačka županija

21 lipnja Sv Ivan Žabno,Koprivničkokriževačka županija

* 27.i28. lipnjaVinica,Varažinska i Međimurska županija

18 119 srpnjaSunja,Sisačkomoslavačka županija

* 3. do 6 rujnaGudovac,Bjelovarskobilogorska županija.

Na svim izložbama izlagat će se sve vrste stoke osim u Sunji,gdje

U posljednjevrijemevlada sve veće zanimanjestočara i stručnjaka. Ove godine od 15 svibnja, prema podacimaHrvatskogstočarsko selekcijskog centra organizirat će se slijedećeizložbe:

24 svibnja:Sikirevci,Slavonsko-brodska županija

OBAVIJEST

će se izlagati samo konji.

Na nekim izložbama poredstoke izlagat će se poljoprivredna mehanizacija za proizvodnju i spremanjestočne hrane,reprodukcijskimaterijal i drugepotrepštine namijenjenepoljoprivrednim proizvođačima,stočarima,stručna literatura, tisak i drugo. U okviru nekih izložbi organizirat će se stručna predavanja i drugi razgovori.

Najzanimljivija jesvakako izložba u Gudovcu - Bjelovarkojaveć godinamaima međužupanijski, a u zadnjevrijeme i međunarodni

karakter

Zanimljive su izložbe u Vrbovcu, Svetom Ivanu Žabnoi Vinici, kao i sve ostale

Na ostalim izložbama bit će najzastupljenijagoveda, a predstavljat će ih kolekcije

- rasplodnejunica

- krave prvotelke

- krave sa završenim rastom

- bikovske majke

Vrijeme je za upis u školu

Na nekima od spomenutihizložbi organizira se i aukcijskaprodaja rasplodnihjunica, za čijukupnju vlada veliki interes

Organizatoriizložbi pozivaju čitatelje da posjetenavedene izložbe

Srednjagospodarsko škola u Križevcima svakom naraštaju učenika ukazujepotrebnu pažnju Zato i putem javnog priopćavanja u ovom popularnomopćeprihvaćenom listu nudi zainteresiran informaciju o mogućem upisu u školu za zanimanjeMLJEKAR

im potencijalnimučenicima i roditeljima poljoprivrednu školu u jugoistočnoj tako da ovoga ljetazavršni ispit

Iako škola djeluje u naprekidnom nizu od 1860 godine i predstavljanajstariju Europi, obrazovni profilmljekararealizira se u ovoj školi ponovo tek 1994. godine, polaže tek druginaraštajučenika Želja nam jeda ovo zanimanjeodaberu svršeni osmoškolci kojivole mljekarstvo, žele vanja u postojećimmljekarama svoga kraja ilinamjeravaju

se baviti ovim poslom i imajustvarne mogućnosti zapošlja!

imati svoju mljekaru.Srednjagospodarska škola Križevci,ijezapočelaformiranjemMljekarskog centra Ovajprojekt je nastao kao rezultat dogovora Vlade RepublikeHrvatske i Vlade KraljevineNizozemske, a predviđa izgradnju i opremanje prostora za vježbe,praktičnu nastavu i stručnu praksu iz mljekarstva, razmjenu učenika na praktičnoj nastavi u Nizozemskoj i Hrvatskoj,usavršavanjemnastavnika i prilagodbupostojećeggovedarskogapraktikuma novim uvjetima u obrazovanjumljekarskih kadrova.

Obrazovni profilmljekara ima isti odnos općeobrazovnih i stručnih sadržaja kao i ostala zanimanja u trogodišnjem obrazovanju u područjuprehrane(mlinar,pekar,konditor, mesar, rukovateljprehrambenim strojevima i pivar). Polaznici tijekom školovanjaovladaju svim tehnologijama u mljekarstvu, te po završetku obrazovanja mogu obavljati sve poslove u mljekari.

Nastojimo pružitiučenicima što više stručnih i praktičnih znanja Zato praktičnu nastavu u prvom razredu učenici realiziraju u govedarskom praktikumuŠkole, u proizvodnji iprimarnoj obradi mlijeka. U drugoj i trećojgodinipraksa je isključivomljekarska,dijelom u mljekarskompraktikumu škole, a dijelom u velikojmljekarskojproizvodnji.

Razmislite o budućem zanimanju i tražite dodatne obavijesti. Ako se odlučite zamljekarstvoova škola vam u tome može omoći

RAVNATELJ SREDNJE GOSPODARSKE ŠKOLE: mr sci Franjo Marek

#

Govedarska farma “Slatine?

Proizvodnja mlijeka u uzlaznoj liniji

Piše: Milka Vida

Trenutno je na ovojfarmi 420 muznih krava

Najvećagovedarskafarma na područjuVukovarskožupanijesrijemske može se reći i čitave Slavonije,svakako jefarma “Slatine" Kada jepočela s radom, 1979. godine,objektikapaciteta 1200 muznih krava s pratećim objektima,useljeni su kvalitetnim grlimaholsteinfriesien pasmine uvezenim iz Kanade Unatoč određenim primjedbama da farma predstavljasvojevrsnihotel za krave, da su uvjetidehumanizirani, u proizvodnjumlijeka se krenulo s optimizmom i nastojanjemda se cjelokupnoslavonsko područjesnabdije s dovoljnim količinama mlijeka.Prvih nekoliko godinazabilježena jeuzlazna linijaposlovnosti.Raspadom PIKa, gigantakojegaje tada činilo više osnovnih organizacija udruženograda, i odvajanjem stočarske od ratarske proizvodnje, farma dolazi u nezavidan položaj. Veliki brojgoveda,standardan brojuposlenih i bez zemlje na kojojse proizvodila hrana za krave,rezultirao je negativnim poslovanjem,potomstečajem, da bi prijepetgodinabila provedena privatizacija.

Zahvaljujućianagažmanupojedinaca iz rukovodstva farme ona je konačno postalastabilna pa će se u godinamakojepredstoje o ovoj farmi tek čuti,naravno u pozitivnom smislu Da tako zaista i bude u interesu jevlasnika farme: zagrebačke“Glumina" banke, malih dioničara i Fonda mirovinskog i invalidskogosiguranja, te svih kojiostvarujudohodak u farmi “Slatine".

U prošlojgodinizabilježena jepovećana proizvodnjamlijeka, zau-

stavljenoopadanjebrojamuznih krava, što jeprvipokazatelj opravdanosti izrečenih,očekivanih, tvrdnji.Trenutno jena farmi 420 muznih krava, 205 rasplodnih junica i oko 130 teladi Kako prosječnadnevna proizvodnja mlijekaiznosi 16,6litara po kravi lako se da izračunati da se dnevno proizvede 7000 litara mlijeka. To svakako nijezanemariva količina, no nastojanja su usmjerenapovećanjuproizvodnje,prvenstveno prosječnednevne proizvodnje po kravi, a potom,naravno i ukupne, čemu će u budućnosti pridonijeti i povećanjekapaciteta farme “Slatine".

Kapacitetfarme “Slatine? će se postupnopovećavati.

U posjetugospodarstvuDavida i Joze Jezidžića,doseljenika iz Slankamena, u Livanu kod Osijeka.

Deset jutara djeteline za 15 simentalki

Osim sijenadjeteline, lucerne ili livadskih trava, u obroku koriste i pivskitrop,kukuruz i suncokretovu pogaču,alii svježerezance šećerne repe

Piše: Darko Rukovanjski

Odmah nakon preseljenja iz Slankamena (Srijem) u Livanu kod

Osijeka,David Jezidžić i njego brat Jozo uhvatili su se u koštac s novim izazovom,podizanjem obiteljskoggospodarstva.

Naglasak su dali na ratarstvo, ali i na proizvodnjumlijeka, kako bi što boljeiskorišćivali urod ratarske proizvodnje. Danas u svojoj štali,kojuupravo i proširuju, imaju15 muznih krava Devet su ih uzeli na kredit od osječkemljekare Kredit je,kažu,povoljanjer jena petgodina sa šest mjeseci počeka. U štali obiteljiJezidžić muža se obavlja dva puta na dan, i po jednojkravi pasminesimen-

talac-holstein prosječno se dobije približno 15 litara Zasad u mužnjikoriste muzni uređaj “Vitrex", a nadaju se da će uskoro nabaviti i modernijuopremu za mužu. Svu izmuzenu količinu predajuosječkojmljekari od koje sudobili i laktofriz, što je dokazom koliko kao kooperanti znače ovojmljekari. Osim sijena djeteline,lucerne ili livadskih trava, u obroku koriste i pivski

trop,kukuruz i suncokretovu pogaču.

nutačno imamo približno 20 hektara u zakupu.

- U vrijemepreradešećerne repe u osječkojšećerani, u obrok dodajemo i svježirepinrezanac - kaže David Jezidžić Ove godine sijali su i 10 jutaradjeteline, ali i 25 jutarakukuruza - Imamo tek dva hektara svojih ratarskih površina, ali zato smo prisiljeni ići i u zakupkako bismo podmirilipotrebeimanja.Tre-

Aktualna problematika u poljoprivrednojproizvodnji u Vukovarsko srijemskojžupaniji

Prevelik broj obiteljskih

gospodarstava

Piše: Milka Vida

Poljoprivrednaproizvodnja jeopterećena brojnimproblemima, a na područjuVukovarskosrijem- ske županijekojojjepoljopriv- reda osnovna djelatnostijedan od oslonaca razvojaukupnoggospodarstva,opterećena jei nekim dodatnim problemima. Rat i ratna razaranjaostavila su veliki trag i optretili je.Jedan od najvećih problemajei prevelikbrojobiteljskih gospodarstava, jerna pod- ručjuŽupanije od poljoprivrede trenutačno živi 27 tisuća obiteljskih gospodarstava što jeiznad

optimalnogbrojaiupravo će se na tom sljedećihgodinaučiniti pomaci

Iako je s novonabavljenim visokosteonim junicamabilo velikih problema,jer se od devet visokosteonih junicaotelilo samo njihšest, Jozo i David kažu da ne odustaju od poboljšavanjaproizvodnje. Odnedavno su u hranidbi krava s velikom proizvodnjommlijeka počelikoristiti i mineralni dodatak “Sano HS 1000".

većavala pa su seljaciostali bez kupaca.Dio njihjekroz stočarstvo vratilo uloženi novac, ali većina ih jeostvarila gubitak na toj kulturi

Drugiveliki problemjerješavanje imovinskih odnosa na poljopriv- rednom zemljištukojejeu vlasništvu države, pa jeu tijekupriprema potrebnedokumentacije kako bi počelaprodajatogzemljištaobiteljskimgospodarstvima. Niz problemapoljoprivredi jenanijelo i tržište poljoprivrednih proizvoda, ali kada nečegaima više,logično jeda mu cijenapada. Najboljiprimjer za to jeproizvodnjakukuruza kojase, unatoč višku togaproizvoda,uporno poPoticajnemjere,odnosno premije i regresi, te krediti,plasirani na područjuVukovarskosrijemske županije,jošuvijeknisu dovoljni za oživljavanjepoljoprivredneproizvodnje

Preko dvadeset milijuna realiziranih kredita

Piše: Milka Vida

- Značajnasredstva osigurana su za nabavku rasplodnihjunica - Poticaji su davani za kravlje, ovčje i kozjemlijeko, te drugo S ciljemsaniranjapostojećeg stanja i stvaranjapreduvjeta za kva-

litetniji idinamičnijirazvojpoljoprivrede, u proteklihnekoliko godina Vlada i Hrvatski državni sabor donijeli su određene poticajnemjere.One se poglavito odnose na odobravanjenamjen- skih kredita (podpovoljnim uvjetima) za razvojpoljoprivrede, te na premije i regrese za određene

S obzirom na strukturu gospodarstva u Vukovarskožupanijisrijemskoj poticaji su u prošloj go-

Nadalje,"Vukovarskožupanijusrijemsku opterećuje i problemtrihineloze No, sudeći prema aktivnostima kojese poduzimaju, realno jeočekivanje da će poljoprivreda u ovojŽupanijipočet- kom trećegtisućljeća imati trećinu manjeobiteljskihgospodarstava, te da će se povećatibrojpoljoprivrednih tvrtki izadruga, što znači da će biti mnogo više onih kojimogu na sebe preuzetikreditne obveze Također, do tada će barem polo- vina sadašnjegdržavnogzemljišta biti prodanaprivatnimposjedni- cima što će,kako se očekuje, rezultirati sasvim drugačijimposlovanjem u poljoprivredi. proizvode,odnosno reprodukcij- ske materijale i goriva.Tako je Zakonom o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi iz prošlegodineutvrđena vrsta i visina novčanih poticaja i naknada u poljoprivredi, osobe kojeostvaTujupravo na novčane poticaje i naknade za određenu poljopriv- rednu proizvodnju ili određene proizvode, te način osiguranja i korištenja tih novčanih poticaja i naknada

dini davani za kralje,ovčje i kozje mlijeko, za kvalitetni rasplodni podmaladak, za selekcionirane matice pčela, za rasplodnagrla hrvatskih izvornih pasmina, te za pojedineratarske industrijske kulture. Naknade su davane i za kvalitetno poljoprivrednosjeme, za NPK-a gnojiva i za diesel gorivo. Do krajarujnaprošle godine u Vukovarskožupaniji,srijemskoj posredstvomStočarske selekcijskeslužbe, u uzgojnose- lekcijski rad u govedarstvuuključena su 802 obiteljskagospodarstva, s ukupno 2 663 krave Putem Selekcijske i Poljoprivredno savjetodavneslužbe tijekom 1997 godinekreditirana je nabavka stoke,poljoprivredne mehanizacije, te nasada jabuka. Sredstva za kreditiranjeosiguralo

je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, te Hrvatska banka za obnovu i razvitak Tako su u prošlojgodini na području Vukovarskosrijemske županije dodijeljenikrediti u iznosu od 20 milijuna i 355 tisuća kuna Najviše kredita odobreno je za nabavu traktora “Torpedo" u iznosu od gotovo 12 milijunakuna. Značajnijakreditna sredstva bila su osigurana i za nabavku 133 rasplodne junice, 620 rasplodnihženskih teladi, 467 grlatovne teladi, 555 grlarasplodnihnazimica itd U spomenutih 20 milijuna i 335 tisuća kuna ostvarenih kredita uračunati su i krediti za rasplodne neraste, rasplodnekonje,rasplodneovce, ali i krediti za plastenike,sušare za žitarice, a značajniji iznos odnosi se i na mje-

Značaj kozjeg mlijeka u kozarskoj proizvodnji

Piše: dipl.ing.Karmen Sinković

Kozarskojproizvodnji u nas, na žalost,jošuvijek se ne posvećuje ona pažnjakojubi trebala imati ta grana stočarstva, s obzirom na njezinugospodarskuvrijednost. Osnovni problemkojipratikozarsku proizvodnjujeneriješenplasman mlijeka, te nekontroliran plasmanjaraca ijarica. Naime,uzgajivači koza najčešće sami prave mliječneproizvode i plasiraju ih na tržište Problem je i prodajajaradi,jerje jarenje uglavnompočetkomgodine, te se pojavljuje velika populacijajaradi odjednom.

šaonicu stočne hrane i repro centar za uzgojsvinja.

Iz podatakakojesmo spomenuli, očito jeda Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva kao i hrvatska Vlada poduzimajuodređene mjere za saniranjepostojećeg nepovoljnogstanja u agraru. No još uvijekstojipitanje: da li su sredstva za naknade,poticaje i kreditiranjedovoljna za oživljavanje poljoprivredneproizvodnje, posebice na područjuVukovarskosrijemkežupanije u kojojpoljoprivredatreba biti i okosnicom ukupnoggospodarskograzvoja. malo jeonih koji su zadovoljni agrarnom politikom, a pritužbe se mogu čuti sa svih strana, pa se i uvjeravanjaministra kako se dosta učinilo u tom pogledu,prihvaćaju sa sumnjom.

“Vindija"bazira na kozjemi ovčjemmlijeku.

Tijekomsiječnja,veljače,ožujka i travnja ove godineregistrirano je ukupno3 596 ženske jaradi od kojihje2 000 grlanamijenjeno za prodaju i formiranje novih stada koza

pasminskigledano,najveća zastupljenostmliječnepasminealpinana kojuotpada60,13%od ukupnogbroja.Pasmina alpinaje u našu zemljuuvezena 1982 godine iz Francuske Izuzetno je zahvalna mliječnapasminakoja se uzgajailičistokrvno iliza oplemenjivanjedomaćih koza sa svrhom poboljšanjamliječnosti. Vrlo jeprilagodljivaklimatskim uvjetima U laktaciji od 210-180 dana proizvede u dobrim uvjetima oko 900 litara mlijeka.

Treba napomenuti da će se nabava ovih jaricamoći realizirati na kredit priMinistarstvu za poljoprivredu i šumarstvo, te se za sve željeneinformacijezainteresirani mogu obratiti županijskim područnimselekcijskimslužbama VARAŽDIN/tel.042 212 050

Prema podacimapoljodjela za ovčarstvo i kozarstvo Hrvatskog stočarsko selekcijskog centra pod selekcijskimobuhvatom registrirano jeukupno263 uzgajivača s ukupno11.200 koza od kojihje,

Najvećijebrojkoza podselekcijskim obuhvatom na području Varaždinske,Krapinskozagorske, Medimurske i dijelomKoprivničko-križevačke županije,jerjena tom područjuriješenplasman kozjegmlijeka u “Vindiju",koja jejedanod osnivača kozarske proizvodnje u ovom dijeluHrvatske Mali dio svojeproizvodnje

KRAPINAftel 049 371 914 ili u poljodjel za ovčarstvo i kozarstvo u HSSC,/tel. 01 4846 655. Ovim načinom želimo ponuditi kvalitetan rasplodnipodmladak onih grlakoja su podselekcijskim obuhvatom i kojaimajupotrebne podatke o porijeklu.

Kozjemlijekojeprobavljivije od kravljegmlijeka, iako su po sastavu vrlo slična. Najvažnijisastojci su mliječna mast i bjelančevine.

a Milk Master - slolč

Bomšiytersko stoke.)hragjenje j

Nudimo:

* maleaparate za dojenje,temljekovode8

buredajizadojenje:uikantu šo i izmuzištaVarioTandem

* originalnerezervne dijelove,tesredstva za pranje

* automate za kompjuterskohranjenje idezinfekciju,kaoisvu ostaluopremupotrebnu stokeinapajanjeteladi u staji.

£&. Alfa Laval Ag

Prosječnigodišnjisadržajmliječne masti jeod 3,54,5%, dok je bjelančevina2,73,7%. Hranjiva vrijednostkozjegmlijekaovisi o slijedećimčimbenicima:

na kazein kozjegmlijekanastaje koagulum,kojienzimi probavnog sustava brže i lakše razgrađuju.

Sve su to prednostikojeima kozje mlijeko, te se preporuča u prehrani djece,bolesnih i starih ljudi, a i svima kojižele živjetizdravo U novijevrijememnogisu istraživači utvrdili da kozjemlijeko ima antikancerogenasvojstva.

- energetskojvrijednosti, koja ovisi o količini mliječnemasti, bjelančevina i laktoze, - količini esencijalnihsastojaka/ masnih kiselina,aminokiselina, vitamina,mineralnih tvari Mliječnamast kozjegmlijekasadrži dostatnu koncentracijuviših, nezasićenih masnih kiselina /linoIna,linolenska,arahidonska/ potrebnih za ljudskuishranu Bjelančevine kozjegmlijeka u potpunosti ispunjavajuprehrambene potrebekako količinski tako i aminokiselinskim sastavom - probavljivost i apsorpcijapojedinih sastojakamlijeka,jerse kozjemlijekoprobavi za 40 minuta dok jeza kravljepotrebno2,5 sata Mast kozjegmlijeka jeprobavljivija od kravljegazbogmanjegpromjeramasnih kuglica, što uz veći postotakkratkolančanih masnih kiselina omogućujebrže djelovanjelipazetijekomsame probave.Djelovanjemkimozina

Najmanjajemuznost u prvojlaktaciji, a najvećaje u trećoj i četvrtojlaktaciji. Nakon sedam godinastarosti životinje muznost naglopada.

Na dužinu laktacijeutječupasmina koze,hranidba,higijenski uvjetismještaja,dob,zdravstveno stanje,klima, te pravilnatj.potpuna mužnja.

Sadržajsastojakamlijeka se tijekom godinemijenja. U vrijeme kada količina mlijekaopada, sadržajmliječnemasti raste, a sadržajbjelančevinauglavnom ostajeisti

Na sastav kozjegmlijekautječu ishrana i genetika.

Ishrana koza naročito utječe na sadržajmasti u mlijeku. Tu je bitno naglasiti da ishrana sijenom - kojesadrži celulozu - u buragu

životinjepotpomažeodvijanje procesa važnih za proizvodnju mlijeka. Kada se sa sijenapređe na ishranu ispašomkoličina masti u mlijekuopada.

Vremenske priliketakođer utječu na količinu mlijeka: promjenavremena, naglipad temperature, velike vrućine - naglosmanjujukoličinu mlijeka. Mlijeko se stvara u žljezdanom tkivu /alveolarne stanice vimena/ Mliječnišećer i kazein stvaraju se isključivo u žljezdanomtkivu, a mast jednimdijelom u žljezdanom tkivu od masnih kiselina koje potječu iz buraga/uslijedbakterijske fermentacijeceluloze/, a drugimdijelom/manjim/ od neutralnih masti krvne plazme.

I naslijeđe ima utjecaj na sastav mlijeka, pa za rasplodtreba ostavljatijarce ijarice onih roditeljačiji jesastav mlijeka bio dobar

KUPUJEMO SVE VRSTE ||

TIPOVE MUZNIH UREĐAJA (RABLJENE I NEISPRAVNE)

| PRODAJEMO RENOVIRANE (UZ GARANCIJU)

Javitenam se radiprodaje,nabave

Kozjemlijeko se koristi za dnevnu ishranu, te za proizvodnjuraznih prerađevina:sireva,kefira, itd Od devet litara mlijekamože se dobiti jedankilogramsira

NARUDŽBENICA

Neopozivonaručujem primjerakaknjige prof.dr. Pava Caputa"GOVEDARSTVO" po cijeni od 200 kn.

Ime i prezime:

Poduzeće/ustanova: diliposredovanjana adresu Hrvatskomljekarskodruštvo

Zagreb* Ilica31/1, tel.01/424420

Adresa/tel./faks:

Iznos u kunama uplaćujemo na račun: "CELEBER" d o o Zagreb, Sv Mateja 7, žiro-račun 30101-603-30832

Čučerski “bosiljak" daruje radost

življenja

Piše: dipl.ing.StjepanKeglević

ski narod u inozemstvu: Mađarskoj,Austriji,Slovačkoj,Bugarskoj,Makedoniji,Njemačkoj, Nizozemskoj i na mnogimMeđunarodnim smotrama folklora u Zagrebu. O tojslavnojprošlosti izdana jeknjiga:»100 obljetnica HKPD “BOSILJAK"«,1996 i može se nabaviti u Osnovnojškoli Čučerje.Dragocjenipodaci iz te knjigeposlužili su mi kod pisanja ovoga veselogsvadbenogizvješća. Danas društvo broji130 aktivnih članova razne životne dobi koji ne žale,nakon svojihsvakodnevnih poslova i obiteljskihobveza, pokloniti društvu nekoliko sati zdušnog vježbanja i nastupanja.

Vrlo staro, živopisno selo ČUČERJE stislo se u plodnojudolini između vinorodnih brežuljaka sjeveroistočneMedvednice Sa svojomgotskobaroknom župnom crkvom “PohođenjaBlažene DjeviceMarije"postojijošod 1201 godine.Prvu školu jeotvorilo u zoru Hrvatskoganarodnog preporoda1835 godine.Nijestoga čudo što se tu razvila kulturna tradicijakojaseljački narod oplemenjuje i razveseljujepjesmom, glazbom,plesom,glumomi narodnom nošnjom.

Koncert i Čučerskasvadba 25 travnja1998

loženi tamburaši,njihdeset, od kojihnajmanji ima 11, a najveći oko 16 godina. Te mladiće uči g. prof.MarijanBUJANIĆ nekadašnjiprvakzagrebačkeopere kojiim dirigirasustegnutim ali energičnimgestama, a oni mu poklanjajuiskreno povjerenje. Izveli su četiri skladbe u raznim ritmovima i zaslužili pljesak.

Folklornu skupinuvodi gđa.Jasenka BlažonPIŠKORIĆ poznata plesačica u ansamblu LADO, te jes 15 članova izvela plesove iz Baranje u tamošnjimnošnjamavezenkama s pregačicama u raznim bojama.Sudjelovalojepet parova i petdjevojaka. Na kraju su pjevali“Volem diku? i u pustopašnomkolu uz ijujuškanjeotplesali s pozornicepraćenivelikim pljeskom u istom ritmu.

Te proljetnevečeri priredili su “Bosiljke i Bosiljci"lijepupriredbu uglavnom za svojesumještane koji su u veselom žamoru napunili dvoranu Doma kulture u Čučerju.

Pri ulazu dobili smo grančicu ružmarina kako bi se osjećali kao pravisvatovi na Čučerskojsvadbi.

Za ovu prilikuskraćeni prikaz svadbe postavila jevrlo umješno na pozornicugđaprof.Barbara FERLAK, ravnateljicatamošnje

Te plemenitetežnjestvorilesuprije100 godina,točno 1896., HRVATSKO KULTURNO-PROSVJETNO DRUŠTVO “BOSILJAK" Zaslužni za njegovosnutak bili su: učiteljBogomirŽUGEC,župnikFranjoMATOŠIĆ i općinskinačelnik Marko MILEUSNIĆ.Nov zamah društvu dao je prviputa1926 i drugiputa1970 učiteljMilan DRAŠKOVIĆ svestrani kulturni i umjetničkidjelatnik kojije,među ostalim,postavio na scenu slavnu “ČUČERSKU SVADBU", kojajekao i druge izvedbe,proslaviladruštvo ihrvat-

škole i dopredjednicaDruštvaU cijelojpriredbisudjelovalo je oko 70 izvođača,koji su na pozornici “kao doma"

Sve prisutnejenajprijepozdravio predsjednikdruštva g. Ante KORDUN koji tu tešku ičasnu dužnost obavlja već 10 godina.Njemuzahvaljujemo za mnoge zanimljive podatke iz prošlosti i sadašnjosti Društva kojespadameđu najstarije u Hrvatskoj.

Na pozornicuukrašenu raspelom i ručnicima, ušli su prvo raspo-

Spletnarodnih i umjetničkihpjesama izveo jezbor od 11 ženskih i devet muških članova pod vodstvom # prof.JosipaPERIĆA. Bile su to skladbe R Matza i E. Cosseta Od pjesamazapisali smo “Oko mojeplavo i garavo" sa pripjevom:“Hop žicažica, drma mi se kabanica“, pa onda “Lijepo li jeljubitistarije - al jeslađe poljubiti mlađe" Bile su tu bećarske pjesme:“Mene dika zove večerati", “Tri sam dana kukuruza brala", pa pripjev:“Savio se ružmarin diki za šešir", i na kraju: “Ej,veselo veselo,veselo jesve selo" za što su bili nagrađeni obilnim pljeskom. Za vrijeme te točke posebnosmo uživali u narodnim nošnjama sa bogatim crvenim vezovima na bijelimkošuljama,rukavima,suknjama i fertunima,kao i u crvenim poculi-

cama na glavamažena obrubljenim širokim bijelimčipkama.

snuboki se sretno završe,mladenka kaže svojDA, a Danek dobije krasno vezeni ručnik.

Folklorna skupina od 14 plesača ujedno i pjevačaopet se pojavila i izvela PRIGORSKE PLESOVE s poznatimpripjevom:“Dunaj, Dunajve, tijavodo ladna" Veliki pljesak jedobila “Sokačica pile peče, iz pileta voda teče". Momci su nosili prekoramena prebačenu tamnosmeđu surinu s crvenim ukrasima i šeširiće s hrvatskom trobojnicom.

Završili su točku kolom “Kriči,kriči tiček" burno pozdravljeni od publike. Nakon odmora uključili smo se na željenu:Čučerskusvadbu

Ovovečernjasvadba sastojala se od tri dijela:Snuboki,Poziviče i Svadba kod mladenke.

U slijedećemdijeluskupljaju se uzvanici,obavljaju se zadnjepripreme i svi pjevaju: Nikaj na svetu lepšegani, Negogoricakada rodi, Kumek mojdragi,daj se napi, Dugonas nebu daj se ga vži!

U mladenkinoj kući sve jespremno za dolazak svatova, svečano je prostrtdugačkistol na kojega djevojkestavljajuzemljanevrčiće zelene boje.Prvo ulaze mužikaši sa svirkom, a na čelu im jenaočit barjaktar s velikim barjakombogatoukrašenim vrpcama svih boja.Otac mladenkin im veli: “Hote, vu Ime Božje".Pojavljuje

Prizor Snuboka bio je u skromnoj seljačkojsobi,tih,ali pun nekog napetogiščekivanja. Buduća mladenka Marica,kojuglumiAnica MARKOVIĆ, skromno prebire po ručnom radu, a tu su i brižni roditeljikojeglumesupruziLjiljana i Krešo ŠTURLIĆ.Konačno dolazi stari kum vodeći sa sobom plašljivog i lijepogmladića Daneka (u osobi DamjanaŠUŠKOVIĆA)s logožarom u ruci,noseći darove, i neizbježne crvene jabuke. Nakon duhovitih razgovora

se mladenka, na glavijojšarena kruna puna svjetlucavihukrasića. S njomjei sretni Danek u svojoj surini. Skupilo se prekodvadesetak svatova a muzikaši,“Gospoda veselniki" žustro sviraju, pa se razvijeveliko kolo i drmež sa stihom?Tancali smo celu noćkupojeli smo celu kvočku "

Mladenkin otac proglašava da svu vlast predaje u dobre ruke svojega prijateljaŠtefakojijetime postao DOMAĆI JAPICA,a veselniki mu odmah zaigraju i zapopevaju: “Kolko kaplictolko let". Ovu

ulogu s najvećimtekstom odlično jei sa sigurnošću donio g. Stjepan ŠUŠKOVIĆ. Tada se posebna pažnjaodala krsnom kumu i kumici kojadonosi veliki jastuk i sjeda do djevera. Konačno dolazi juhana stol, ali i to ne može bez ceremonije, pa Domaći japicanaređuje da se svira i pjeva:“ANGELSKE POZDRAVLJENE", osjećajna molitva koja se izvodi na svim stvarnim čučerskim svadbama. Poslije juhenapija se zdravica mladencima koje se naziva “GOSPODA MLADIĆI" i zapjevaim se: “Mnogo ljetasretni bili,bilimnogo ljetaživili" ! Želiim se puno potomstvanajprijesvako, a onda svako drugoleto. Mladenci tada plešusvojples,kojega i drugi prihvaćaju na pjesmu: "Ja posijah repu, repu - žena veli mak! Haj, hajženo mojanek se vrši volja tvoja: nek od repe bude mak!"

Nema kod nas seljačkihsvatova bez maškara, pa se i ovdjepojavljujenjihpet i pjevajuciganske pjesme.Zatim se hoće ugoditi starijima pa se pjeva:“Lijepenaše Čučerjezelene" i “Lijepamoja gorica,gdjemi raste lozicaDragiBog jeprav imal,kad je nama vince dal!"

Večera ide svojimredom,jerstižu žene noseći na glavamazdjele s puranima i gibanicom, pa se pjeva

“Reži ga, reži ga Domaći japica!"

račićima na jednommjestu.Tresu

Kad su malo pojelipočinjePLES S METLOM, kojaje najčešće ostala u rukama onog jakogbarjaktara,jernijebio brz u hvatanju plesačica u času kada metla padne na pod.Iza togadođe dirljivo darivanjemladenke, pa se novčani darovi stavljaju na iskićene jastuke U njenoime svima se zahvali Domaći japica.

Veseljemeđutim raste, pa se izvodi poznatičučerski drmež DROBNIČICA kojizahtijeva silnu spretnostplesača u sitnim ko-

se dobro mladi i stari držeći se za ramena i oko struka

Kada Domaći japicaproglasi: “Dobri su gostial! jenputjedosti", svi raspale:“Nejdemedime, dime,nejdemedime do zore" Veselje ide prema vrhuncu,barjaktarmaše barjakom, a svi pjevajuoso glasom: učerje jenaše sele

Vu njemsve jevesele, Kad nam rodi naše polje, Mi smo odmah dobre volje.

Lepesu nam hiže naše, Još su lepšesnaše naše

Svi se drmaju,ijujuču uz stihove: “Laku noć,laku noć,braćo moja, moramo sad iti,nejtenikaj zameriti"

Uz dugački,burni pljesakodu zadihani izvođači iza kulisa, pa je veselo završila jošjedna,bogzna kojapo redu Čučerskasvadba.

“Bosiljak" jetako opetjednom darivao radost življenja sebi i drugima.

Vraćajući se kroz svježuproljetnu noć,nadošla nam jemisao: “Bože, sačuvaj nam naša sela i njihove normalne ljude! m

Ratna godina 1945. Drugi svjetski rat

Piše:dipl.ing.StjepanKeglević

lano Roosevelt (većteško pokretan)kao predsjedavajući Konferencije,Winston CHURCHIL i J V. STALJIN Uz njih su bili njihovi ministri vanjskihposlova: W Stetinius, A. Eden i V. Molotov, te vojni i civilni stručnjaci.

- U Njemačkoj,kojamora bezuvjetnokapitulirati, saveznici će organiziratisvojeposebneokupacione zone time da će SAD i Vel BritanijaodstupitiFrancuskoj nešto od svoga dijela, kako bi i ona u tom kontrolnom sustavu ravnopravno sudjelovala.

Konferencija na Jalti

Nakon mnogihjavnih i tajnih pregovaranja za zelenim iliprostrtim stolovima donešeni su mnogizaključci od kojihnavodimo slije- deće:

Tijekommjesecasiječnjasovjetska armijajesnažno napredovala prema zapaduoslobodivši Varšavu i Krakov te veliki dio Poljske.Poljski komunistički komitet odan SSSRu preseljava se iz Lublina u Varšavu gdje se proglašujevladom, što će prouzročiti mnoge nesuglasice među saveznicima

- Sovjetski savez se obvezuje da će dva do tri mjesecanakon kapitulacijeNjemačkeući u rat protiv Japana Za nagradu će dobiti Kurile (nizvulkanskih otoka na sjeveru Japana),Južni Sahalin inadzor nad željezničkomprugom u južnoj Mandžuriji;

U isto vrijemepripremala se grozničavom brzinom Saveznička konferencijana vrhu u Jaltiodržana od 4 do11 veljače u palači“Libadija? bivšem carskom ljetnikovcu. Jalta jegradi luka s oko 54.500 stanovnika na južnomdijelupolu- otoka Krima gdjejezbogblage klime nastalo lječilište i morsko kupalište.

Tu, u proljetnomugođaju,sastala su se velika trojica:Franklin De-

- Nepokolebivo će biti uništen nje- mački militarizam i nacizam, kako ne bi više nikada ugrozilisvjetski mir Tek kada to bude postignuto moći će se njemačkinarod nadati svom časnom daljnjempostojanju; Raspravljalo se o njemačkimreparacijama(plaćanju ratne odštete), te jeStaljinzahtijevao 10 milijardi dolara tješećiAmerikance da jeto tek 10% od njihovoggodišnjeg proračuna.

- Poljska će izgubiti dio svojihistočnih pokrajina i gradLavov u korist SSSRa, a za odštetu dobitipodručjaistočne Pruske i Šlesku, te će granice ićiuz rijeke Odru i Nysu; Staljin jeuporno zahtijevaosigurnostsvojihzapadnihgranicakojeje u jednomstoljećuNjemačkadva putapregazila, te da mu država bude okružena “demokratskim? zemljamanjemuodanima. Kao što znamo u tome jeuspio.Održalo se to sve do 1990

- Na posebnizahtjevChurchila preporučujuVelika trojica da se u život provedeSPORAZUM TITO -ŠUBAŠIĆod 2 rujna1944 s time da u skupštinuAVNOJ-A budu uključeni i narodni zastupnici izabrani na izborima 1939., a kojinisu surađivali s okupatorima.Zakone pakkojejedonio AVNOJ da naknadno potvrdibuduća Ustavotvorna skupština. Kao što jepoznato KP] jeizigralatajSporazum u svojukorist i uspostavilasvojjedno-

partijski sustav kojijetrajao 45 godina.

- Razrađen jeplanbuduće međunarodne organizacije za održanje mira i sigurnosti, danas poznata OUN sa sjedištem u New Yorku TijekomKonferencije sve jeviše došlo do izražajausuglašavanje SAD-a i SSSR-a dok jeVel Britanija bila potiskivana, što se događaloina Teheranskojkonferenciji. Konferencija na Jalti jestvorila dalekosežne zaključke od kojih neki i danas postoje, a njihova nepravednostnijeuklonjena.

juda je s vojnoggledištanapad na Dresden bio sasvim bezrazložan Pobjedasaveznika bila jetada potpuno sigurna, pa jeubijanjecivila i uništavanjekulturnih vrijednosti bilo isključivo iz mržnje i osvetoljubivosti. Bio jeto hladnokrvno smišljeninapadjerjetrebao uslijediti već 4 veljače, ali jezbogloših vremenskih prilika bio odgođen.

Da bude zlo jošveće,Dresden je bio pun brojnihizbjeglica iz Šleske pa se i zbogtoganijemogao odrediti brojžrtava

Zbog mnoštva lešina nastala je opasnostodširenja zaraza, pasuna starom trgunapraviliogromne lomače,gdjejeu vatri nestajalo tisuće neidentificiranih žrtava Bjegunci su sa sobom vukli teške ranjenikekojisu putemumirali Zakapali su ih uz ceste bez ikakovih znakova

Grad Drezden - suvišna žrtva Drezden jejedan od najljepših njemačkih gradovasmješten s obje strane rijekeElbe (Labe). Do godine 1918 bio jeglavnigradugljenokopimabogateKraljevine Saske stisnute između Češke,Poljske i Prusije. Grad jepun prekrasnih crkava raznih vjeroispovijesti, zatim dvoraca od kojihjenajljupkiji barokni Zwinger iz 18 stoljeća. Tu su zatim muzeji,galerije,kazališta, znanstvene ustanove, spomenici itd.,zbogčega se naziva Njemačka Firenca. Pred rat je imao oko 642 000 stanovnika

Od 13. na 14 veljačespustila se na Dresden noć obasjanastrašnim svjetlom.

snagom duha i živim optimizmom borio se protivteških posljedica bolesti inijepustio da mu smanjuju radnu sposobnost. Za predsjednika SAD izabran je prviputa 1932. kada jecijelisvijet bio opterećen gospodarskomkrizom. Onje uz veliko protivljenjebogatih uvodio ekonomskosocijalne reforme poznatepodnazivom NEW DEAL (č.NjuDil)što znači Novo poslovanje.Zbog spasavanjanajugroženijihdijelovadruštva biran jezapredsjednikajoš tri puta, što je jedinstvenislučaj u povijesti SADa Bio jeoženjenEleanorom,književnicom,djelatnicom u prosvjeti i socijalnojzaštiti, te kasnijepredstavnicom SAD-a u Generalnoj skupštiniUjedinjenihnacija.

Predsjednik se iz Jalte vratio umoran, iscrpljen,upaloglica i drhtavih ruku. Svojizvještaj u Kongresu čitao jesjedeći,slabijimglasom, ali misli su mu bile i daljesnažne, pune vjere u novo mirno doba čovječanstva.

Pošto su Sovjeti ušli u Dresden 8. svibnja,gradjebio uključen u Njemačku Demokratsku Republiku koja ga jeobnovila

Krajjednogoptimista Riječoptimistdolazi od latinske riječi“optimum? što znači najbolje.

Dakle optimistječovjekkoji nastoji o svemu imati najbolje mišljenje, i usprkospostojećeg zla uvijekse nada da će biti bolje.

Britanski bombarderi su u dva navrata noću, a američki danju,izvršilinajžešćizračni napad od kako su počeli1942 rušiti njemačke gradove. U prvom valu napadnutojestambeno naselje oko starogsredišta kojega su zapaljive bombe pretvorile u vatreno more Drugival jegranatiranjemspriječio gašenjepožara i presjekaobjeguncimajediniizlaz iz grada. Jutarnjimnapadomporušeni su još nedirnuti dijelovigrada.

Naslov ovoga poglavljapreuzeli smo iz knjige“Drugisvjetski rat" napisane od mnogihautora, izdane u Amsterdamu 1975 i nešto kasnijeprevedene na hrvatski Poglavljegovori o smrti predsjednika SAD-a Franklina Delana

ROOSEVELTA kojaga jenaglo zadesila 12 travnja1945 u 63 godiniživota, ne dočekavši tako veliku ratnu pobjedusvoga naroda i svojepolitike, a kojajebila tupredvratima

Smatra se da je u vatrenom paklu izgorjelonajmanje 60 000 ljudi, ali procjene idu i do 245 000 žrtava Dresden jetih dana bio bez odbrane, jersu sve snage bile premještene u Francusku i Nizozemsku gdje su zapadnisaveznici nastupali s velikom snagom i brzinom Zbog toganjemačkipovjesničari smatra-

Još ježelio putovati u San Francisko na osnivačku sjednicuUjedinjenihnaroda, ali nijemogao, nego su ga otpremili na obiteljsko imanjeWarm Spring(Toploproljeće) u Georgiji. Tu su se skupilistari prijatelji izmladih dana, a jedna ga jeslikaricaportretirala. U jedansat poslijepodneuhvati se za sljepoočice s riječima:“Strašno me boli glava" - i srušio se Umro jeza nekoliko sati Bila jeto velika bol u cijelojzemlji kao imnogih u svijetu za čovjekomkojijeusprkosvelikih ratnih neprijateljstava i međusobnog uništavanjavjerovao da će opetsvijetomzavladati razum i moral, a po tome mir i pravda. Bio jeOPTIMIST!

Predsjednik jerođen 20 01 1881 u HydeParku,državi New York, u bogatojobitelji. Završio jepravne nauke i postaosenator, a kasnije podsekretar za ratnu mornaricu Bio ječlan Demokratske stranke Godine 1921 obolio jeod dječje paralize, te ostao hrom Velikom

Naslijedio ga ješezdesetjednogodišnjipotpredsjednikHarryTRUMAN kojijepoživio do 1972.

Ta 1945 godinabilajejošprepuna ratnih ali imirnodopskihzbivanja, nastavak

Piše: ZrinjkaKeglevićdipl.Stević,odgajatelj

Priprema za školu

završetkom predškolskog razdoblja(snavršenih šest godina) završava i pripremadjeteta za školu

Kako odgojiteljiposebnopripremajudjecu za školu u starijoj dobnojskupini?Većina vrtića u sklopusvoga programa ima od razvojnopedagoške službe, odnosno stručnogtima pripremljeneRADNE LISTOVE za uzrast djece od 5-6 godina.Radni listovi su zbirka zadataka, a svojimsadržajemmorajuispunjavati nekoliko uvjeta:

Priprema za školu dugotrajan je proces kojitrajekroz cijelopred- školsko razdoblje i odvija se na svim onim mjestimagdjedijete boravi To znači prvenstveno u obitelji, pa u vrtiću i širem okruženju. Za djecukojanisu pohađala jaslice i vrtić od velike jevažnosti barem godinudana predpolazak u školu provesti u predškolskoj ustanovi Dijetemože biti uključeno u primarniprogram (10 satni) ili u program male škole pri vrtiću iliosnovnojškoli Boraveći u vrtiću dijete se navikava na rad, zadatke,disciplinu i život u grupi vršnjaka, a to su sve zahtjevikoje i škola stavljapreddijete.Nadalje, kroz programe predškolskog odgojadijetestječe nova znanja,vje- štine i navike,spoznaje,važnost razumijevanja i suradnje, što su socijalnevještine kroz kojedijete doživljava punu afirmacijuvlastite osobe Osim s odraslim stručnim osobama dijeteostvarujesvakodnevne i intenzivne odnose s drugom djecompa tako nastajuprva prijateljstva. Oko šeste godinedešavaju se i ona mala zaljubljivanja pa se mijenjaju“curice i dečki?" ili jeviše dječaka“zaljubljeno" u istu popularnudjevojčicu. Uz sve spomenuto, dijete u vrtiću ima mnogo mogućnosti za ostvarivanjesvoje neprestane potrebe za igrom,pokretom i stvaranjem na svim područjimaumjetnosti(likovna,glazbena,dramska,plesna).Znači, sa

1 zanimljivost za djecu

2 prilagođenostsuvremenom pristupuodgoja i obrazovanja predškolskogdjeteta

no “,a za netočnoOsim tih oznaka koje se upisuju na sam radni list da ih dijetevidi,odgojitelj vodi itablicu praćenja u kojuunosi rezultate = svakog= pojedinog djeteta. Na krajupedagoške godine psiholog i pedagogposebno analiziraju učinak na radnim listovima i obavještavajuodgojitelje o rezultatima njihovihskupina. Prijenego što roditeljispišedijete iz vrtića dobit će radni listtako da može imati uvid u postignuća svoga djeteta,odnosno može još i prekoljetaprovježbati s djetetom teže zadatke Naprednadjeca nakon jednogarješenogaradnog lista mogu u vrtiću dobiti i drugi, pa te i te teže zadatke rješavati uz uputeodgojitelja.

3 težina zadataka u potpunosti primjerena dobi djece.

Zadaci kojitrebajubiti birani i poredanitako da obuhvaćajunajbitnijapodručjapripremedjece za školu su sljedeći:

- općainteligencija

- spoznaja

- percepcija

- prostorniodnosi

- grafomotorika

- elementarna matematika (skup, podskup,geometrijskioblici)

Evo konkretnogprimjeraprimjene radnih listova u starijojskupini zagrebačkogdječjegvrtića “Vrbik" Radni listovi sastavljeni na temeljustručnih znanjastručnog tima i odgojiteljadjece u dobi od 5 do 6 godinanose naslov “Pripremamo se za školu". Rad na njimaodgojiteljiprovodedva putatjednoindividualno ili u malojskupini.Vrednovanje uratka u svakom pojedinomzadatku VIši se ovim oznakama: za potpuno točno +, za djelomično toč-

Osim zbirke radnih listića djeca imaju i posebnemale bilježnice za grafomotoričkevježbe.Odgojitelj u te bilježnicezadajedjetetu linije,slova i male crteže koje dijeteispisujeobičnom olovkom u vrtiću, a i kod kuće Domaće zadaće također predstavljaju vid pripreme za školu, pa jednamala zadaća prekovikenda ilidva puta tjednonije na odmet Dapače, predškolci su vrlo ponosni i važni kada nose kući zadaću, pa jetada svakako važna podrškaroditelja i njegovozanimanje za to što i kako dijeteispisuje.

Preporuča se roditeljima, a u smislu što boljepripreme za zahtjevni školski program, dodatno djeci ponuditibojankepod nazivom “Igrajmo se i crtajmo“, u izdanju “Znanja" iz Zagreba. Te bojanke sadrže sljedeće teme: - životinje, boje,brojeve,tijelo i bajke.Također su dijetetuzanimljivi i prihvatljividječjičasopisi:“Dječji klub",“Igroteka", “Klaun Nino" te “Disney i mi" m

Zašto hranite telad

Vašim dobrim i skupim mlijekom ?

Prodajteradijevašeskupo ivrijednomlijekomljekari, štetaga jetrošiti za telad.

za ishranu Vaše teladipostojisada na tržištumlijekou prah pakirano u vrećepo 25 kg,pod nazivom ŠinosKašo i jednostavno se primjenjuje

Kabo se može davati teladi odmah poslijeporoda

Već

Kabo poslije4. tjedna starostiteleta

obroku

ČTONIJE

9 OVO TELE A cijena g 1 litraSanoKabo košta samo pola litre vašeg mlijeka

Prednost primjene Kabo odbijanju od mlijeka dvostruka ušteda kravljegmlijeka boljazaradaodmlijeka otporna i dobro razvijena telad lijepa,vitalna i zdrava telad nadopunjava i zamjenjuje puno

* manje proljeva mlijeko kao idealno mlijeko za

* boljiprirast,jer telad prijepočinje telad jesti hranu za odrasle preživače, nema zaostajanja u razvoju pri/“ SADA CamPO!

SRETAN, JER jednostavno BAHVALJUJUČI KABO MOGU

sa vodom zagrijanom PEOBAVAN SVOJE

na 50*C umiješati a napajati sa napitkom na 38%C (temperatura tijela). - tako jenostavno !

1

Piše: dipl.ing.Darko Kantoci

Lipanj

Zalijevanje

rasli Krajemlipnjazavršava rast proljetnih izdanaka drveća i grmlja, te jesada pravo vrijeme za orezivanježivice

U ZNAKU RUŽA

Lipanjjemjeseckada cvate “kraljica cvijeća“, ruža Brojniljubitelji ovoga cvijeća sada mogu uživati u raskošnim cvjetovimabrojnih vrsta Ako Vas put odvede u inozemstvo, tada posjetiteparkruža. Jedan takav ružičnjak nalazi se u Dortmundu i sadrži čak 140 000 različitih ruža RužičnjacipostojeiuBerlinu,Miin- chenu

Ljetiobično nema dovoljnooborinskih voda za normalan rast biljaka. Zato se za vrijemesušnogljetnog periodaprovodizalijevanje.Preporučuje se uređenjeprikladnog sistema za zalijevanje kao i priprema zaliha vode. Za tu jesvrhu prikladna kišnica koja se može sakupljati u cisterne ilibačve Vodovodna voda jedobra, no prijezalijevanja trebali bismojutemperirati ili koristiti fini raspršivač.

Najboljejebiljkezalijevati neposredno po korijenu, tako da se ne namoči lišće Zalijevanje se provodi uranojutroili uvečer,kako ne bismo napravili više štete nego koristi Bilj- ke koje su osjetljive na peronosporu zalijevamoisključivoujutro. Za sušnavremenaobičnojedovoljnojedno obilno zalijevanje dnevno

Ulipnjucvatuidrugecvjetnevrste, a tijekommjesecapočinjedozrijevati razno povrćeivoće Općenito,biljke su u vrhuncu vegetacije. U lipnjupočinje i ljeto. Ove godine početakljetanastupa 21 6 u 15hi 04 min Tojenajduži dan u godini.

Vlaga će se duže zadržati u tlu ako zemljuokopavamoili malčiramo Balkonsko bilje i bilje u sandučićima, prema potrebi,zalijevamo i više puta dnevno

U određenim uvjetimaisplati se postavitiautomatski sistem za zalijevanje.

Vrtni alat - čvrsta lopata za sadnju Za radove u vrtu mala lopata za sadnjujednako jevažna kao i dobra štihača. Mala lopaticanajčešće se primjenjuje za sadnjulukovičastog bilja i trajnica, a može se upotrebljavatiiprilikomsadnjebilja na balkonima, tezadrugeradove zakojeje štihača prevelikainepraktična. Ako kupujete malu lopatu,izaberite onu kvalitetniju.Boljejeplatiti i više nego svake godinenabavljati alat slabijekvalitete.

Otpaliplodovi

Vrijeme jeza

U kući

“Naša vremenska

[UKUUITIA NA

LSD IE KV ETUTGTJENNIMATLANIRH u voćnjacima i vinogradima traju od ranoga jutra pa sve do sumraka Trud i novac uložen u bilo koji od segmenata poljodjelske

[UKDFAKVITII DNETNBAJRTJITIMI seljak ne pita za svoje radno v me već uživa u prekrasnom izdu kukuruza pšenice. ječma prvom otkosu sijena i svojoj stoci Pogledom u nebo raspoloženje se poljodjelca mijenja U ove lipanjske dane kad toplina Sunca treba osušiti pokošeno sijeno, vremenska prognoza postaje “n HAIR stvar UBRIKI OTETI STARI nam prognostičari Hidrometeorološkog zavoda najave sunčano i toplo vrijeme No ljuti sr-o kada UR EBE U ILTOTI [IKORTKI

UBIT

[UKV TIPAY

Upravo pokušajmo sami »me Eto vam ne-

Sada jevrijeme kada možemo razmnožiti različite sobne biljke. Neke sobne biljkepodnoseboravak na otvorenome i dobro im jepripremiti zaštićeno mjesto i iznijeti ih u vrt, dakako ako imate uvjete.Sobne biljke u vrtu ipakzaštitite od jakog sunca, propuha ikiše

Pod staklom

Sadajevrijemekadabolesniplodovi voća i povrćapadaju na zemlju. Takvi su plodovičesto zaraženi nekim štetnikom Na tlu se ličinke učahure,razviju se u kukca i izlaze iz ploda.Stogajevažno redovito sakupljanjeotpalihplodova i njihovo uništavanjeprijenego se razviju novi štetnici

Trganjecvjetova

Mnogebiljne vrste sada cvatu Nakon cvatnjeuklonite ostatak cvijeta kako se ne bi zametnule sjemenke, što inače slabi biljke, a na tajnačin produljujemocvatnju.

LGIKLR [UKVUTVATKITEY, koliko sa

- Kada se predveče pokaže gusta magla, noću će biti kiše

i crveni oblaci tijekom izka Sunci gurno pad

Za lijepa vremena dobro jeskinuti sve zaštitne pokrovekako se uslijed visoke temperature i vlagezraka ne bi pojavile razne gljivične bolesti U staklenicima koji su ostakljeni običnim staklom UV sunčane zrake mogu izazvati opekline na listovima biljaka. U tom slučajustaklo premažite vapnom ili nekim pokrovom. Većina biljaka loše podnositempe« rature iznad 40 “C, a u zatvorenom prostoru temperatura može biti i viša Zato vodite računa o provjetravanjustaklenika,plastenika isl Na otvorenom

Izbojeukrasnoggrmlja idrveća sada možemo korigirati ako su krivo iz-

ELETIKESTI svoje I požurimo

znak su da će si[NISTA ke s pilićima bježe na a ujutro kasnije izlaze, a spremanjem sijena, jer eto nam kiše

- Kiše će biti i kada vrane na drveću lamatajukrilima

- Ukoliko u ribnjacima prin mo da ribe iskaču vode ili plivaju na površini, nadajmo se skoroj pojavi kišnih kapi

- Vrijeme će se sigurno promij kada zdrav čovjek postane aspoložen i osjeća klonulost a grometeorolog: Mr Dražen Kau

Piše: dipl.ng.Darko Kantoci

remen

Stara vrtlarska mudrost kaže: Mi nismo zemljunaslijedili od naših očeva, već jeposuđujemo od naše djece!

MJESTO

Kompost

ZA KOMPOSTIŠTE

Ukoliko jošnemate uređeno kompostište u vrtu, svakako to učinite. Kompostištesmjestite u sjenoviti diovrta,apritomegamožeteurediti na više načina

ZRAK - Za stvaranjekomposta potreban jedovod zraka, pa su najbolja ona kompostištakojaomogućujuslobodan protok i cirkulacijuzraka sa strane

VLAGA - S vremena na vrijeme kompostjepotrebnozaliti Zbog zadržavanjavlage,dobro ga jeprekriti No,nikako se ne smijekoristiti plastičnafolija, jerse pod njomkondenzira vlaga i kompost postajeprevlažan.Najbolje jekompost prekritijutenomvrećom ili sličnim poroznimmaterijalom.

Bitno jeda se otpad za kompostiranjeslaže na zemlju, a stranice kompostišta možete načiniti od dasaka, opekeilisličnogmaterijala. Danas već postoje i posebnikontejneri za kompostiranjeotpada. Kompostište možete odijeliti i pomoću sadnjedrveta iligrma koji će ga sakriti.

ŠTO SVE UZAZI U KOMPOST

Želimo li sačuvati prirodniokoliš i osloboditi se kemije,kojaje u našem životu i previšeprisutna, moramo se u vrtlarstvu vratiti uzgoju koji će ostaviti čistu i nepatvorenu prirodu. Jedan od načina da to učinimo jekorištenjeisključivoprirodnih gnojiva u kojimagotovo i nema nikakvih štetnih tvari,odnosno da za gnojenje i poboljšavanje tla u našem vrtu ili na okućnici koristimo kompost.

Dopušteno:ostaci hrane,ljuske od jaja i povrća,uvelo cvijeće,grančice, lišće,treset, slama,sijeno, drveni pepeo, muljiz kanala,neupotrebljiva stočna hrana i silaža, otpaci pripreradigrožđa ivoća, životinjski ostaci nakon klanja,ostaci čaja, talogkave,vapno, kokošji i zečji gnoj

TOPLINA - Radom bakterija stvara se unutar kompostatoplinakoja jevrlo važna Naime u središtu kompostnehrpetemperatura dosiže i preko50% € i tako se uništavaju razne spore i štetni mikroorganizmi. Ipakkompostnuje hrpu potrebnojednomdo dva puta i prebaciti. Tako se snižava njegova temperatura što ima i dobru stranu, jer na životu ostajumikroorganizmi kojistvarajukompost.

Zabranjeno:zaraženi biljniostaci, plastika,staklo,metalni predmeti, boja,kamenje,papir, voda kojasadrži deterdžente, strojnoulje,piljevina i ostaci crnogorice

Kompostjeidealno prirodno gnojivokojeupotrebljavamoprisadnji voćaka,uzgojucvijeća,proizvodnji povrća i uzgojuukrasnoggrmlja.

PRAVILA I SAVJETI

Osim navedenih sastojaka za proizvodnjukompostamoramo se pridržavati i nekih pravila i savjeta.

Kompostommožemo oplemenjivati travnjake, živice i slično Ukratko, kompostima najširumoguću primjenu.

Osim toga, kompostjenajjeftinije sredstvo za poboljšanjekvalitete tla, no ipakmoramo biti svjesni da nije vrhunsko hranjivo.No,pomoćunjega glavninaostataka i otpadakapri uzgojucvijeća,povrća i voća bit će korisno iskorištena Stvaranjem kompostarješavamo se hrpesmeća i otpadaka.

VAPNO - Ono se mora dodavati u tankim slojevima kako bi se smanjilakiselost koja ne odgovara razvojubakterija.

DOZRIJEVANJE KOMPOSTA

VRTNI OSTACI - Za pripremu kompostamožemo koristiti praktično sve

BAKTERIJE - obavljaju sav posao, a ima ih dovoljno na biljnimostacima kojekompostiramo.Ipak,ponekad jepotrebanaktivator za stvaranjedušika kojijeneophodana za njihovorazmnožavanje. U tu svrhu najbolje jedodavati stajskignoj.

Sajmišna 8b, Sv Ivan Zelina, HRVATSKA

Tel : 00385/1/860-920

Fax: 00385/1/860-595

GSM: 098/281-550 SVE

Sazrijevanjekompostauvijekteče polagano.Prosječnotrajenajmanješest mjeseci.Stogajeidealno imati dva spremišta za kompost, pa dok se jedanpuniotpadnimmaterijalom, u drugomveć imamo zreli kompost.

Postoje i preparatikojiubrzavaju raspadanje i fermentaciju. Osim takvih preparatamožemo koristiti posebanstroj za mljevenjeotpadaka. Na tajnačin kompostna masa jeusitnjena i tako se brže raspada.

ZEMAT

Piše: dr Ivo

Belan

ZAČEPLJENOST

Ženakojajepromijenilasvoju

dnevnu rutinu, to jest s radnog vremena od 7 do 15 sati prešla jena radno vrijeme od 9 do 17 sati,poremetila jestolicu i postalazačepljena;

* Poslovni čovjekodlaže odlazak u WC zbogniza sastanaka, iako ima potrebu za ispražnjenjemcrijeva;

Mnogiljudipate od začepljenosti. Začepljenost jeveliki privatni problem i u borbi protivtoga trošimo pozamašne svote novca na kupovinu različitih sredstava za čišćenje. Tako, na primjer, samo Amerikanci potroše u tu svrhu više od 250 milijuna dolara svake godine.

Gradski mladić naučen na engles- ki WC dođe u vojsku i tu ga dočeka WC čučavac Zbogpoložaja za vrijemenužde na kojinijenaviknut, mladić se suoči s opstipacijom;

Otišli ste na more, na bezbrižni godišnjiodmor, međutim, na vaše iznenađenje i očaj i vaša crijeva su odlučila prestati raditi i otići na svoj “odmor" Zašto?

Začepljenostnastaje kada debelo crijevo(kolon) ne potiskuje više otpadnefekalne mase tako lagano i glatko kao što bi trebalo biti Nešto od tih masa zaostaje u crijevu pa ih se odstranjuje iz tijelaprevišesporo ili previše teško i bolno jer su pretvrde, a zbogsporog pomicanja kroz crijevo iz njihjeodstranjenopreviše vode S drugestrane, čovjek može imati stolicu svaki dan (ilisvaki drugi ili treći dan, ako jeto normalno za određenu osobu), a da se ipak ne osjećaugodno zbogmale količine stolice,slabe učestalosti ili zbogteškoće njezine eliminacije (diofecesa može zaostajati u crijevu). U oba slučaja može se smatrati da osoba ima začepljenost ili opstipaciju.

Štouzrokujezačepljenost?

Djelomičnozbog promjene vode i hrane, ali uglavnom zato što ste istovremeno poremetilisvojedrugeuobičajene, dnevne navike - spavanje,prehranu, rad, igra- njeitd

Štoopstipacija može pričiniti?

Postojemnogobrojniuzroci, od kojihneki mogu biti sasvim ozbiljni(tu- mori ilineke drugepromjene na crijevima).Zbogtoga, u slučajuzačep- ljenostikojatraje više od tjedna a bez nekogaočitoguzroka, treba se konzultirati s liječnikom.Začepljenost može biti i posljedicaporemetnje funkcije nekih žlijezda, nekih neuroloških oboljenja i uzimanja nekih lije- kova

Kratkotrajnazačepljenost, sama po sebi,neće vam pričiniti ništa strašno Međutim, čak i blaga,kratkotrajna opstipacija, učini da se osjećate neugodno,obično vas prisili da dugotrajno sjedite u WC-u i da se naprežete, što ipakmože izazvati neke posljedice Tako, na primjer, za vrijemejačih napinjanja mogu se pojavitibolni, krvareći hemoroidi, može se naglo povisiti krvni tlak,a bilo jeslučajeva da su neki u tim trenucima doživjeli i srčani infarkt ilimoždani udar S drugestrane, kronična opstipacijajeozbiljnijiproblem. Osim upravo spomenutihmogućihneugoda, osoba kojapati od takve opstipacije može se

čim jeproblem s crijevimariješen ili se utvrdi da to sredstvo nijeefikasno Valjaimati na umu da se sa često ponavljanomupotrebomlaksativa smanjujesposobnostdebelogcrijeva da reagira na prirodne,normalne pod- ražaje. Ako se ovakva praksauzimanjalaksativa nastavljadugovremena, privremenicrijevniproblem može postatikroničan Laksativi jednostavno nisu zamišljeni za stalnu, redovnu primjenu, jer u takvom slučaju mogu pričiniti više štete nego koristi Treba spomenuti da čestim čišćenjemcrijevačovjekgubidosta hranji- vih komponenti i vitamina, jerse zbogbržegprolazasadržaja kroz crijeva te tvari nisu uspjeleresorbirati Kad sve to trajedugovremena mogu nastati ozbiljninedostaci tih tvari u organizmu

Kako spriječitizačepljenost?

Osigurajte si u hrani dovoljnu količinu vlaknastih komponenata, a to znači mnogo voća, povrća i crnoga kruha (mekinja!).Pijtedosta vode!

Kada se pojavinagon za pražnje-njecrijevanemojteodlagatiodlazak u WC, bez obzira što toga trenutka možda imate neke drugeobaveze

Osjećatosjećatipriličnoneugodno.

Medutim,većina slučajevazačeplje- nosti uzrokovana jejednostavno nekom vrsti poremetnje - fizičke,emotivne, okolišne - u mirnom, uobičajenomtoku našegživota Evo nekih primjera za to:

će težinu u trbuhu, a može gotovo i neurotički usredotočiti paž- njusamo na svojacrijeva. Neki se počnupribojavati da takva dugotrajna začepljenost može izazvati i rak Premda nema dokaza za takvo nešto, ipakpostojedokazi da u krajevimasvijetagdjeljudiuzimajuhranu bogatu vlaknastim strukturama (voće i povrće)imajuredovite i obilne stolice,pa jerizik od raka debelog crijevaznatno manji.

Obično ljudiposegnu za nekim sredstvom za čišćenje(laksativ). Danas ih

na tržištu ima čitav niz Svi su oni sigurni i obično djelotvorni,poduvjetom da ih se uzima kakojepropisano, dakle, za povremenu začepljenost, s tim da ih se prestane primjenjivati

Pokušajtepriviknuticrijeva na redovito pražnjenje, s time što ćete u svojojdnevnojrutini osigurati dovoljnovremena za boravak u WCu, u približno isto vrijemesvakoga dana Provodite redovne sportskorekreativne aktivnosti Održavajte tonus trbušnih mišića Mnogokretanja!

Štosemože učiniti protivopstipacije?

Za mnoge ljudejutarnja šalica kave ili čajajedovoljna da pokrene poželjni rad crijeva. Slični učinak može postići i tanjurjuhe,zobeno brašno ili čaša topleobične vode Kod svih ovih stvari jeu pitanju nervni refleks koji se prenese na crijeva.Mnogipušačitvrde da i jedna cigareta nakon doručka može isto učiniti To jeistina,ali s obzirom na to da postojeočito boljinačini borbe protivopstipacije - začepljenost ne može biti izgovor za pušenje.

NAGRADNA KRIŽALJKA

Priredio: ŽeljkoLovošević,dipl.ing.

VODORAVNO: 1 Mjesto kod Daruvara, 11 Istjeratiod sebe, prognati,12 Veznik u kajkavskom narječju,14 Prostorija u kojojse proizvodisir,15 Japanska duljinska mjera, 16 Sprat, 18 Dio ruke, pest, 19 Riječnitijek,20 Glavni grad Norveške, 22 Grad na jugu Španjolske južno od Valencije, 23 Nejako, slabašno, 25 Sitan srebrni novac, kovan od XVI do XVIII stoljeća(u slovenskim krajevimapoznat pod nazivom belič),26 Kemijski znak za lantan, 27 Poznata tvornica mliječnihproizvoda iz mjesta pod 1 vodoravno, 30 Kratica za “račun", 31 Grad u talijanskojpokrajini Kalabriji,33 Autooznaka za Našice, 34 Oznaka za biljke u biologiji, 36 Vjerovnik,zajmodavac, 39 Protivnik komunizma

Treba riješitikrižaljku i samo kupon poslati do 5 lipnja na adresu Hrvatsko mljekarskodruštvo, Ilica 31/III,Zagreb, sa naznakom ZA NAGRADNU KRIŽALJKU

OKOMITO: 1 Žensko ime, Slavka, 2 Talijanskigramatičničlan, 3 Kratica za Istarski demokratski sabor, 4 Remen, pojas,5 Jedan od oblika ljudskedjelatnosti, 6 Oznaka, obilježje,znamen, 7 Narodno žensko ime, Darinka, 8 Sedmo slovo grčkog pisma, 9 Kemijskiznak za nikal, 10 Nepripadnost nekom kolektivu, samašnost, 13 Mliječni proizvod,putar, 15 Mlijeko ukiseljeno s pomoću naročitog fermenta, 17 Zemljište,(množ.), 19 Kratica za “tehnički ekonomski biro", 21 Poštovanje moralnih normi, (množ.),22 Strop,svod, tavanica, 24 Naš prijedlog,25 Inicijaliglumice Ane Karić, 28 Japanski reprezentativac u sportskojgimnastici,Yukio, (1937),29 Muslimansko muško ime, 32 Kratica za “rimokatolički", 35 Grad na jugu Južne Koreje, 37 InicijaliknjiževnikaEugena Kumičića, 38 Ovdje.

VALLI

mliječna zamjenica za hranidbu teladi

A jemliječnazamjenicaza hranidbuteladi do 2 mjeseca starosti sadrži obrano mlijeko,sirutku u prahu,sojinobrašno,masnoće, glukozu,Mielnili

BELL &SIKELEJ

A se miješasa vodom u omjeru 1:7 (jedantežinskidio MISE STE Ko (EE 71(5)

Prilikom napajanjateladi temperaturaVITELE treba biti KI oj

\_se koristi prema uputama navedenim na vreći

omogućuje iste prirasteteladi uz manje troškove