Mljekarski list 7-1998

GR f

Štoje “BioAktiv"?

“BioAktiv" jenova linijaDUKATOVIH proizvoda s Eo dodatkom probiotičkemljekarskekulture LGG casei (čitaj el ge ge kazei)kojatim proizvodimadajedodatni zdravstveni učinak.

Štojeto “PROBIOTIK"?

Probiotik jemliječniproizvod s dodatkom žive mikrobne kulture bakterijamliječnokiselog vrenja. Ove bakterijepreživljavaju pri prolaskukroz ljudskiprobavnitrakt i obogaćivanjempostojeće mikroflore probavnogtrakta blagotvornoutječu na zdravljekorisnika

Štoje LGG?

Lactobacillus GG - casei (Lactobacillusrhamnosus GG ATC 53103) jebakterijamliječnokiselog vrenjakoju su iz ljudskogorganizma 1985 godineizoliraliamerički znanstvenici prof.Goldin i prof.Gorbach

Kratica “GG" izvedena jeiz početnihslova njihovih prezimena.

Kako djelujeLGG?

Lactobacillus GG casei ulaskom u ljudskiorganizam preživljavaprolaskomkroz probavnitrakt i obogaćuje crijevnumikrofioru.

LGG jetipičanpredstavnikprobiotikakoji:

jačaobrambeni sustav organizma održava ravnotežu crijevnemikroflore ublažava posljedicenakon antibiotske terapije ublažava gastrointestinalneporemećaje, te virusne i bakterijskeinfekcije

ZaštojeLGG boljiod drugihprobiotika?

Lactobacillus GG jenajistraženijiprobiotikkojiima najbolje znanstveno pokriće od svih probiotika na svijetu.

Djelovanje ove bakterijenajbolje jeklinički ispitano i najopsežnijeklinički dokumentirano.

Mijekarski list

Str 2-4

Str 6-7 na svježazelenakrma veni goveda

Dr.StjepanBanožić

Str 8

Preživanjepreživača PUNMLAAK

Dr kida 8

Str 10-13

Značajbikazagenetskisastavpopulacijegoveda Redakcijski kolegij: o dr Stjepan Banožić

ŠKITISanih

Raja i ZoranGrgić

dr Ivo Belan giek jaka. ing.Mirna Božičević govedarskeproizvodnjeobiteljskoggospodarstva dipl ing Stjepan Brlek dipl.ing Stjepan Deneš

StjepanBrlek, dipling. dr Stjepan Feldhofer

Str 16-17 Stočarskaizložbabrodskoposavskežupanije"Sikirevci1998" dr Ivan Jakopović dipl.ing Stjepan Keglević

DamirRukovanjski prof dr Zvonimir Štafa

Str 17-18

CrnobijeliHolstein u izmuzištima

Glavni i odgovorni urednik: ir Ruk nish dipl.ing Juraj Čičmak

Sin 18:19

Ti= 5 Jovolj

Redaktorica: dipl ing.Vera Volarić Sr Milka Vida

Tehnička urednica: ing Mirna Božičević o oj em or hkovanjski

Lektorica:

Katarina-Zrinka Čičmak

Crteži:

dipl.ing Nikola Božičević

Vlasnik i izdavač:

Hrvatska mljekarskaudruga, Zagreb

Uprava i uredništvo:

StjepanKeglević, dipl.ing

Str 22-23 Završetak"Velikogdiktatora"

Str 24-26

StjepanKeglević, dipling.

Preteče Đakovačkihvezova

ZrinjkaKeglevićStević, dipl

Str 26-27 Danidječjihvrtića

Dr ivo Belan Zagreb, Ilica31/Ill ZZ jako tarij b

tel /fax:01/424-420

deca Li :

E DarkoKantoci,dipl.ing ljena:

Str 29-30 Srpanj 3,60 kn

skok ia jaaki

DarkoKantoci, dipl.ing. irafička priprema itisak: Str 30

Sjetvadvogodišnjeg cvi Orbis d d , Ilica 65, Zagreb 2. jeća

Neki

elementi proizvodnje i spremanja najvažn kultura

Piše: dipl.ing.JosipHaluška

ijih krmnih

Košnja u doba minimalnih rezervi može imati ozbiljneposljedice po buduću proizvodnju te kulture, a košnja u nepovoljnomvremenu sa stanovišta sadržajahranjivih tvari za stoku može dovesti do ozbiljnog padanjenogneto prinosa.

utječu na bojusijenakojakod dobrogkvalitetnogproizvoda mora biti zelena, a koja se neće postići ako se pokošenumasu ostavi duže vremena na suncu Vrijednosti sijenalucerne posebnošteti kiša iliradovi sa odviše osušenom masom

Dobro sijenolucerne može sadržavati i 20% surovih proteina, no nakon izlaganja kiši ilipogrešnom radu s njim(kadajepresušeno) može pasti čak na 11 % paiznatno manje.

Vrijemenajnižepričuvehrane jestoko 3 tjednanakon početka rasta, kada jebiljkavisoka od 18 do 24 em, u stadijupredcvatnju, sa 6 ili 7 internodija.Maksimum akumulacijepričuvejest u doba pune cvatnje. No kako jeto stadij manjepogodanza proizvodnju kvalitetne krme mora se naći optimalno kompromisnovrijemeizmeđu optimuma za biljku i optimuma za govedo, a to jekošnja kada jeu cvatu od 1/10 do 1/2

Spremanjekrme predstavlja u stvari posao kojim se proizvedena poljoprivredna kultura pretvara u hranu kojaće se pohranitikravama Tajrad može u vrlo velikoj mjeriutjecati na kvalitet krme, njenupogodnost za potrošnju, ješnost, a i na ekonomske efekte proizvodnje krme i mlijeka. Već smo naveli da se sušenjemsijena lucerne mogu gubicipopeti i na 30 pa i više postoprinosa što jasno ukazuje na ekonomsko značenje spremanjakrme Iz tih ćemo razlogadati osnovne informacije o spremanjunaših najvažnijih krmnih kultura, kako bi time stvorili osnovicu za poduzimanjeodgovarajućihmjera.

LUCERNA

Proizvedena zelena masa lucerne i košena u pravo vrijeme, može biti spremljena kao sijenoilikao sjenažaodnosno silaža

1 Spremanjesijena

biljaka. U to su doba korijenove rezerve blizu maksimumu Zadnji se otkos kosi nešto kasnije.

S obzirom da na financijskiuspjeh kulture lucerne vrlo jakoutječe kvalitet krme,jasnojeda se spremanjulucerne mora posvetiti vrlo velika pažnja. To jeposebnovažno zato što se spremljenom hranom slabijeiskorištavajuprinosi nego sa zelenim hranjenjem. Spremljenomhranom povećava se za 18 % masa pojedine krme u odnosu na onu kojustoka pojede kada se hrani kao zelena.

Prvi posao kod spremanjalucerne jestkošnja i to bez obzira da li će se ona spremati kao sijeno ilisilaža. Košnjulucerne treba obavljati u optimalnommomentu kako s obzirom na pričuvebiljnehrane u biljcikojima se mora osigurati novi rast zelene mase, tako i s obzirom na sastav hranjiva u njojpogodnih za iskorištavanje kao hrane krava u proizvodnjimlijeka.

Sijeno se sprema sušenjem do 20 % vlage.Sušenjesijena do te vlage vrlo ječesto skopčano sa znatnim gubicima u hranjivojsupstanci, pa ga jezato najboljekonzervirati sušenjem do sadržaja od 35 - 45 % vlage u otkosima, ilina polju, a zatim dosušiti u sjenicima,uređajima za dosušivanjehladnim ilitoplim zrakom Kod takvognačina spremanja masa vlažnogsijena za dosušivanje, ne smijeprećivisinu od 1,8do 2,5 m s time da ukupna masa sijena u takvom sjeniku ne smijebiti viša od 5 m

Tip sijena m/potoni | kg/m?

Dugosijeno 12,2-12,35 8182 Baliranosijeno Bl 1 195; Sjeckanosijeno|4,10-4,35 [244-230

Ispravnospremanjelucerne započinje sa pravovremenimkošenjem,kojeje tehnički ispravno provedeno.Neispravnoprovedenom košnjomdolazi do velikog trunjenjališća kojesadrži polovicu suhe tvari i oko 75 % prinosa proteina kao i veći dio minerala i vitamina, dok se u stabljikama nalazi više surovih vlakanaca. Osim toganavedeni tehnički čimbenici

Proizlazi da će nam za spremanje 1200 tona dugogsijenatrebati oko 15.000 m? prostorapodsjenicima s uređajima za dosušivanje sijena,odnosno oko 6 200 m: za balirano ilipakod 5.000 do 5 300 m? sjenika za sjeckanosijeno. U vezi s problemimakoji se javljaju kod proizvodnje i spremanja sijenapostavlja se ozbiljnopitanje koliki su gubici kod spremanja. Mljekarski

Tablica 1 Gubici suhe tvari kod spremanja sijena

Vrstašići s) - |Suhatvar| Gubitak

spremanjasijena i sjenažepotrebno jekravama dati i izvjesnu količinu sijena.

smanjujehranjivuvrijednostsjenaže

Trave 65-70%| 21% Lucerna no sušenanajahačimaj_86% 30% sušenotehniči86 % 16% Gubici kod pripremesijenapod najboljimuvjetima su 12 - 20 %, a mogu iznositi 25 pa čak i 50 %. Normalni su gubici kod čuvanja 26 %. Sušenje u sjenicima,logično, nema utjecaja na gubitke u toku čuvanja ali može reducirati gubitke na polju 30 do 50 % Gnječenje zelene mase smanjujevrijeme spremanja za 1 dan i smanjuje gubitke za 6 - 8 %. Kombinacijagnječenjasa sušenjem u sjenicima smanjujegubitke za daljnjih 6 - 8 % Odatle jasnoproizlazekarakteristike strojevakoji se upotrebljavaju u košnjizelene mase za sijeno.

2 Spremanjesilaže Klimatski uvjetičesto onemogućavajuuspješnospremanjesijena, čak i uz dosušivanjeispod 35 - 45 % vlage. U tom slučajunajbolje rješenjejestsiliranjeprovenute mase sa sadržajemizmeđu 35 i 75 % vlage.

Prava silaža proizvodi se od zelene mase s 30 % suhe tvari U pravilu se takova silaža ne proizvodi od lucerne itrava,jer su visoki gubici kod spremanja, a fermentacioni procesi teku u pravcima kojimase stvara silaža neugodnog mirisa, a i transportmaterijala znatno jeskuplji.

Proizvodnja dobre silaže od lucerne ovisi o ispravnojkoordinaciji košnje i spremanjapričemu se mora ispravnoocijenitisadržaj vlage,stanjezrelosti (stadijsazrijevanja)dužina rezanjabiljke, i ako jepotrebno,dodavanjasredstava za konzerviranje.Duljina rezanja kod silaže s 65 % vlage kreće se oko 12,5 mm

Nakon smještaja mase za siliranje ona se dobro zatrpa i postupa se daljekao sa svakom silažom U pogledusadržajavlagegubici kod pripremanjalucernine silaže od provenjenogmaterijala(lucerna)sa sadržajemvlageiznad 65 % veći, kao i rezultati hranidbe krava s tom silažom općenito su nezadovoljavajući.

Znatno su boljesilaže sa srednjom vlagom(55do 65 %).

Kako jeproizvodnjasijenalucerne i trave vezana sa velikim gubicima postavlja se ozbiljnopitanje dalijemogućehraniti visoko proizvodne krave bez sijena.IstraživanjaCar - Haluška (1997.) su u tom pogledudala vrlo jasanodgovor Istraživanja su provedna na dvijegrupe krava od kojihje jednabila hranjenasilažom kukuruza i koncentratom, a drugasilažom uz dodatak sijena i koncentratom Do krajatreće laktacije 8 od 10 krava grupe kojajebila hranjenasamo sa silažom kao surovom krmom bile su izlučene zbog raznih razloga.Krave grupe koja jebila hranjenasurovom krmom sastavljenom od sijena i silaže kukuruza,bile su sve još u stadu Uza sve velike razlike u gubicima kod

Kada se sprema silaža i sjenaža nastajutakođer gubiciovisno o tehnici spremanja i kvaliteti spremišta u kojemse sprema masa za konzerviranje.

Silaža od provenjenogmaterijala s 65 % vlagegubi u čuvanju 6 - 12 %, a kada se čuva u nepropusnim silosima gubicimogu pasti čak na 4%

Prosječnigubicisuhe tvari na poljukreću se od 2 do 13 % u zavisnosti od postotkavlage, a gubici kod spremanjaiznose 2 do 23 % ovisno o tipusilosa

Kada se proizvodisjenaža s materijalomispod 55 % vlageveći su gubici u toku spremanja(napolju i košnji), a i efikasnost iskorištavanjasuhe tvari kod sjenažeje manjanego kod silaže s 55 - 65 % vlage.Osim navedenogapostoji mogućnost da se kod fermentacije takove mase stvori smeđa sjenaža kojajestvorena povećanomtemperaturom. To povećanjetemperature izaziva promjeneproteina i

Sajmišna 8b, Sv Ivan Zelina, HRVATSKA

Tel : 00385/1/860-920

Fax: 00385/1/860-595

GSM: 098/281-550

SVE

3 Spremanjesjenaže Sjenažajespremljena masa sa sadržajemvlageizmeđu 40 i 50 %. Gubici u čuvanjuiznose svega 1 % za sjenažu s 54 % suhe tvari Tako mali gubiciuvjetovani su ranom košnjom,kratkim sjeckanjem, brzim punjenjemsilosa, te rasporedom materijala u silosima Kada brzim punjenjemsilosa, te rasporedommaterijala u silosima Kada se npr produžipunjenje silosa s 1 na 8 dana gubici se povećavaju za 6 %.

Potpunazamjenasijena sa sjenažom lucerne u proizvodnjimlijeka nijeimala negativnogefekta, hra-

KREDITINA 2 GODINE!

njenja uz dodatak suhogkukuruza i zobi,ali jeistu smanjila kada je bio uz sjenažuhranjensilirani kukuruzni klip.Međutim,naši pokusi su pokazalistatistički signifikantno veću proizvodnjumlijeka krava hranjenihsijenom od krava hranjenihsilažom ilisjenažom lucerne Sjenažalucerne (50,6 % suhe tvari) jeu potpunostizamjenjivalasilažu (26,6 % suhe tvari), ali ne i sijeno.Odatle bi zapravo moglizaključiti da jeza ispravnu hranidbu krava muzara potrebno unjihovobrok uključiti i sijeno uz sjenažu s time da količina surovih krmiva bude najmanje 40 % suhe tvari obroka

Sasvim jejasno da na tok provenjavanjautječe i dnevna temperatura, pa se proces sušenjamijenjatijekomdana.

Tablica 3 Utjecajdoba dana na proces sušenja is o Porast

Dob u danu Sat suhe tvari

Podne

Poslije podne |13,30-16,30 1,00

| 0,30

Noć 19,306,30 0,01

U tokujednoglijepog dana u roku od 6,30do 19,30sati može se očekivati povećanjesuhe tvari u pokošenojmasi od oko 13 % Sušenjeje u noći neznatno U toplimdanima može dnevni porast suhe tvari porasti čak do 16 % u masi koja se suši

Pripremanjesjenaževrši se uobičajenimmetodama košnje(uz eventualno gnječenje i kidanje, što za 24 sata ubrzava postizanje stanjapogodnog za siliranje). Nakon košnjeostavlja se masa dva do petdana (uovisnosti o klimatskim prilikama) na polju.Može se računati da se suha supstanca kod provenjivanja suši za 1 %/sat Krma se kod togamože okretati, posebno jeto potrebno kod debelog otkosa. U slučajuneprevrtanja takovogotkosa gornji se slojjako suši, a donjineznatno, lišće jeprovenuto, a stabljika jošžilava. No, da bi se izbjeglegreškenajbolje je kontrolirati stanjeprovenutosti utvrđivanjem suhe tvari pa kada suha tvar dostigne oko 50 % (4050 %) početi sa siliranjem.

S obzirom da su temperatura zraka i relativna vlažnost, kao i insolacija uz vlagutla osnovni faktori sušenja, to jerazumljivo da se brzina povećavanja suhe tvari provenjavanjemmijenja u toku sezone

Tablica 4 Promjene nakupljanja suhe tvaritijekom sezone

Navedeni podacivrijedeopćenito,jer, u stvari,predstavljaju prosječnevrijednosti za niz kultura Lucerna kao lišćem bogataleguminoza,sporijeprovenjava, pa se smatra da lucerna u nedirnutom stanju(negnječena)povećava na sat suhu tvar za 0,33%. Odatle i zahtjev za objektivno utvrđivanjesadržaja suhe tvari u procesu provenjavanja. U slučajevima,pak,kada dođe do povećanjasuhe tvari do 60 - 70 % može se nastaviti siliranje no tada moramo biti oprezni,jerse ta posušena masa može siliratisamo u nepropusnimsilosima U propusnim se silosima ona može zapaliti. Osim toga, gornjislojsilaže mora biti od svježe mase i silos se mora odmah nepropusno zatvoriti Da bi se izbjegliproblemikod provenjavanjapotrebnoje,na osnovu meteoroloških predviđanja predvidjetibrojkišnih dana po razdobljukošnje i po mogućnosti kositi kada se očekujerelativno lijepovrijeme.

Niske oborine, i pojedinačni kišni dani, ne utječu u većojmjeri na kvalitet sjenaže,poduvjetom da se objektivnokontrolira nakupljanje i masa nakupljenesuhe tvari

SERVIS TRAKTORA I POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE

NSJESVISRANT

PRETOKI I,SV.IVAN ZELINA, TEL. 01/860113

popravakirezervnidijelovi za traktore:IMT,FERGUSON, PERKINS, TORPEDO

Pioneer sjemed.o.o.,Čulinečka

PIONEER, 10040 Zagreb,Tel : 01/2888745

cesta 2B/2

PIONEER NAGRADNA IGRA '98

REZULTATI IZVLAČENJA

26 svibnja1998. godine,Komisija u sastavu: gđaNada Ćuk,predsjednicakomisije, Mr Dubravko Maćešić,dopredsjednikkomisije, Mr. JosipLeto,član, te Mr. Marko Jukić,član, izvukla jedobitnike Pioneer nagradneigre'98.

Dobitnici su:

1 nagrada: OLT ČETVEROREDNA PNEUMATSKA SIJAČICA

IVAN ROŽIĆ,Vinkovačka 38, 32280 JARMINA

2. nagrada:MLIN ČEKIĆAR

FRANJO ĐUREC,Đurci 15, Kamešnica, 48269 KALNIK

3. nagrada:MINI WASH

KREŠOBEZROK, Zgališće17, 10342 DUBRAVA (VRBOVEČKA)

4 - 8 nagrada:PIONEER ZIDNI SAT

PREDRAG GVOZDENOVIĆ, Suha Mlaka 106, 33507 CRNAC, ĐURO SORČIK,Nikole Tesle 62, 32271 ANDRIJAŠEVCI, VITOMIR FOFONJKA, Dežanovac 263, 43506 DEŽANOVAC,ZLATKO JAJETIĆ, Zagrebačka 112, 44318 VOLODER, MIROSLAV PREDAVEC, Predavčeva 10, 10310 IVANIĆ GRAD

9 - 15 nagrada:PIONEER PRSLUK

ŽELJKO SEVER, KraljaTomislava 60, 40319 BELICA, KATARINA GRDAN, Bana Jelačića 135, 48350 ĐURĐEVAC, MATO LONČAREVIĆ,Majstorska 3, 34334 KAPTOL, STJEPAN PULEKOVIĆ, Gušće 226, 44203 GUŠĆE,DALIBOR GRGIĆ,Dubravski Markovac 26, 10342 DUBRAVA, STJEPAN MIKLEČIĆ, Mokrice 5, 48268 G RIJEKA, DRAGICA RIPLIN, G Marinkovac 15, 10342 DUBRAVA 16 - 20 nagrada:PIONEER KIŠOBRAN

TIHOMIR ŠIMUNĐIJA,Preloščica 29, 44202 TOPOLOVAC,JOSIP MATEŠIN,Bojana 102, 43245 GORNJI DRAGANEC, PERO MIHALJEVIĆ,Kutanija256, Potok, 44317 POPOVAČA,IVICA NATER, M Gupca 91, 33000 VIROVITICA, ZDRAVKO DREVEN, Varaždinska 58, PoljanaBiškupečka, 42201 BERETINEC 21. - 50 nagrada:PIONEER KAPA

JOSIP FUNTEK, UI Oslobođenja 20, 48322 DRNJE, BLAŽ MATEK, Dalmatinska 15, 33515 ORAHOVICA, ĐORĐE JELIĆ,Bolč 105, 10344

FARKAŠEVAC,KREŠIMIR BENDEKOVIĆ,Medven Draga 6, 10455 KOSTANJEVAC, JOSIP RUKAVINA, Šartovac 108, 44320 KUTINA, DRAŽEN HORVAT, P Miškine 166, 48316 ĐELEKOVEC, MARIO LUKIĆ,Crnačka 5, Šaptinovci, 84511 ĐURĐENOVAC, MARIJAN BABEC, Mitrovica 174, 48326 VIRJE, BRANKO OSMANOVIĆ, V Nazora 12, 33405 PITOMAČA,ŠTEFICA

DVANAJŠČAK,Vugrišinec 79, 40306 MACINEC, FRANJO ŽEĐA,Lalići 6, 43203 KAPELA, ŽELJKO ŠUVELJAK, Nova Diklenica 14, 43203 KAPELA, MIRKO POŽGAJEC, V Nazora 51, 42206 PETRIJANEC, IVAN ĐOPAR, Farkaševac 22, 10344

FARKAŠEVAC,MAJAPINTARIĆ, B Radić 115, 48321 PETERANEC, MARIJAN SLATINSKI, Hrgetička 12, Igrišče,10297 JAKOVLJE,VESNAKRIŽAN,FranjeMraza 17, 48000 KOPRIVNICA, ZLATKO KAFKA, Donji Sređani 55, 43552 BADLJEVINA, KARLO VINCER, Novi Mihaljevci 61, 34000 POŽEGA,ZLATA BELOVIĆ,Zvonimirova 84, 43270 VELIKI GRĐEVAC, MILAN OSKORUŠ, Ribnjačka 59, 43273 BULINAC, DAMIR TURALO, Čađavac 10, 43271 VELIKA PISANICA, ANICA HORVATIĆ,Obrankovec 3, 42233 SVETI ĐURĐ, NIKOLA PETEK, Velika Pisanica 552, 43271 VELIKA PISANICA,MILANDIMIĆ,Narta 280, 43247 NARTA,STJEPANKUČEK,Stara Ploščica 63, 43232 BEREK, TIHOMIR ČUDINA,Lasovac 182 A, 43273 BULINAC, JOSIP SABOLEK, Gorica 30, 31540 DONJI MIHOLJAC, ZLATKO TUČKORIĆ,Križci 81, 10312 KLOŠTAR IVANIĆ, MILAN BOROJEVIĆ,Stjepana Radića 22, Trojeglava,43506 DEŽANOVAC

Priprema krmiva s posebnim osvrtom na svježa zelena krmiva u hranidbi goveda

Piše: dr StjepanFeldhofer

Goveda imajuspecifičnugrađu probavnogsustava i fiziologiju probave. Za hranu uzimaju samo biljnuhranu (biljojedi), često krmiva grubegrađe,smnogo celuloze i teško probavljivih tvari Imajuslabo pokretneusnice, a jezik jeglavniorgan za uzimanje hrane. Umjestosjekutića, u gornjojčeljustiimajuzubnu ploču, a kutnjaci su oštri,građenitako da boljesijekunego što žvaču hranu

Jezik jeu govedadugi vrlo pokretan Gornjapovršinajezika je vrlo tvrda i hrapava, a zupci su nagnutiunazad Goveda jezikom obuhvaćajuzalogajkrmiva ili stručak trave, uvuku ga između sjekutićadonječeljusti i zubne ploče, a zatim pokretomglavetravu otkinu i uzimajuzalogaj u usta

poremećaje,nepovoljneuvjete držanja, lošu i pokvarenuhranu i slično

Može se računati da odrasle zdrave krave uzimajuprosječno oko 23 kgsuhe tvari krmiva/100 kgtjelesne mase, a krave visoke proizvodnjemlijeka, kao i krave holštajnfrizijskepasmine,troše i3,5 kg suhe tvari krmiva/100 kg tjelesne mase

(Opturatiooesophagi),primjerice komadima kukuruznogklipa, repe, krumpira,jabukeislično, ili dolazi do oboljenjazbogstranih tijela u buragu(Traumatskireticuloperitonitis). Treba dakle upozoritigospodare da krmiva koja se dajugovedima morajuuvijekbiti čista, bez stranih tijela, tvrdih i oštrih predmeta kojimogu začepitiprolaze ili ozlijeditiprobavneorgane, a krupnijekomade krmiva treba uvijek usitniti.

Više krmiva troše dobro razvijene krave, s dobro razvijenim buragom, što znači da treba već u razdobljurasta junicadavati odgovarajućakrmiva kojarazvijajuburag i probavu u buragu, ne debljaju, a potičurast životinja.

Životinježvakanjemmehanički usitnjavajuhranu,ali jeto ujedno i podražaj za izlučivanje sline koja omekšava hranu i sadrži neke enzime s kojimaveć u ustima započinjekemijskarazgradnjakrmiva Slina ima alkaličnu pH vrijednost istvara vrlo povoljneuvjete za rast buragovihmikroorganizama i mikrobiološkurazgradnjukrmiva Kod goveda se dnevno izluči oko 50 - 60 kgsline (10% tjelesne težine), što jevelika količina tekućine kojajepotrebna već u ovom početnomdijelu za probavu i resorpcijukrmiva To ujednoupozorava na potrebupostavljanja samopojilica u blizini hranilišta, jeruz dovoljnovode za pićepoboljšava se tek i volja za uzimanje hrane,povećava se potrošnja i iskorištavanje hrane

Tvrda biljnahrana zahtijeva izdašniježvakanje i stogaje u goveda gornjačeljust od donje,kojaje vrlo pokretljiva ustranu Zbogoštre žvačne površinekutnjaka, goveda priuzimanjuhrane mnogo ne žvaču, već samo zubima sasjeku krmiva i malo ih usitne, a potpuniježvaču tek prilikompreživanja.Pri tome pomažei tvrda, oštro nazubljenapovršinajezika kojasprečavaispadanjehrane iz usta Međutim,takva površina jezikadovodi goveda u opasnost da ne mogu ispljunuti strane ili oštre predmetekoji se mogu naći u krmivima, već ih gutaju.

Sve jeto uzrok da se kod goveda javljaju često začepljenjajednjaka krupnijimkomadima — krmiva

Za dobro uzimanjekrmiva važna jevrsta, fizički oblik i priprema krmiva Krave boljeuzimajusvježa i sočna krmiva,manjesilirana i suha krmiva,odnosno,krepka, lako probavljiva i samljevena krmiva (koncentrate), nego voluminozna krmiva

Primjerice, za uzimanje 1 kgmljevenih ilipeletiranihžitarica, krave utroše 2,40 - 3,40min., za sjeckanu ilipeletiranudjetelinu4,40 min, a za 1 kgdjetelinskogsijena 10,10min. Duže uzimanjehrane i žvakanjepovezano jei s većom potrošnjomenergije.

Pripremasvježihzelenih krmiva u hranidbi goveda

Trava i svježazelena krmiva odgovarajuanatomskojgrađi i fiziološkim sposobnostimauzimanja, žvakanja i probave u goveda.Stoga ova krmiva u pravilu ne trebaju posebnuobradu prihranidbi goveda i daju se kao prirodnapašaili svježepokošenazelena krmiva

Poticaj za uzimanjehrane ovisi o sitosti,odnosno gladi i hranidbenim potrebamaživotinja. Zdrave životinje s visokim proizvodnim mogućnostimauzimajuviše hrane, a loš tek upozorava na bolesna stanja,fiziološke i metaboličke

Paša je mješavinatrava, lepirnjača i drugihsamoniklih biljnih

vrsta (zeljastihbilja i korova). Goveda na paši u hodu uzimaju ovisno o vrsti, okusu i kakvoći najboljutravu Stoga na lošim pašnjacima krave mnogo hodaju,mnogo ugaze površinupašnjaka,troše mnogo energije i slabiji jeučinak hranjenja(sitostživotinje i proizvodnjamlijeka). Na pašnjacima ostajetvrdo,bodljikavo,gorko i otrovno bilje, te ostarjela trava S obzirom na različitu kakvoću pašnjakatreba na lošije i udaljenijepašnjakepuštatijalovekrave, govedaniske proizvodnje i junad, a krave visoke proizvodnjemlijeka,visoko gravidne i mlađu telad treba puštati na bliže pašnjake s kvalitetnom travom visoke hranidbene vrijednosti.

većim potrebamadodavanjavitamina A,D i E u dopunskimkrmnim smjesama.

punskimkrmivima prema potrebama životinja.

Svježazelena krmiva ne smiju se nakon košnjedugoostaviti na hrpi,jerse zbogoksidacijezagrijavaju i brzo kvare Nitrati,kojih ima mnogo u zelenim krmivima, pretvaraju se u otrovne nitrite, razgrađuju se bjelančevine i druge organsketvari, te se stvaraju mnogiotrovni spojevi.

Zelena krmiva za duže čuvanje moraju se konzervirati odgovarajućimtehnologijamasiliranja iliih treba osušiti

Biljkemogu i mehanički nepovoljnodjelovati na životinje. Oštre dlake,trnje,neke oštre sjemenke i slično,mogu odbijati životinje od uzimanjatakve hrane, a zabadanjemmogu ostavljati ozljedekože i sluznica usta, jezika,ždrijela i drugihdijelova probavnih i dišnih organa. Na ozlijeđenimmjestimalako nastaju infekcije,upale,gnojenja i mnoge drugekomplikacije(primjericeAntinomikoza).

Krmiva kojamogu ozlijediti životinju ne treba davati za hranu ili ih jepotrebnopripremitisjeckanjem,mljevenjem,kuhanjemili omekšavanjemparom

U ciljuodržavanjapašnjakaipoticanjarasta kvalitetnih trava, potrebno jena pašnjacimaorganizirati pregonskonapasivanje, redovitu kosidbu i uklanjanje korova, odgovarajućugnojidbu i dosijavanje.

Svježepokošenutravu i druga svježazelena krmiva,govedatakođer dobro uzimaju, kao i travu na paši. Pri tom ne troše energiju na kretanje, ali nemajuni mogućnost većegprobiranjakrmiva, već morajuuglavnomuzimati ono što je u valovu ponuđeno.Ipakmože se primijetiti da govedabrže jedu i više uzimajudobra i ukusna zelena krmiva, dok loša i neukusna krmiva slabijejedui više ostavljaju u valovu

Treba pripaziti i na neke štetne i otrovne biljkekojesadrže više toksičnih i antinutritivnih tvari kao: alkaloide,glikozide,saponine, tanine,eterična ulja i dr Biljkemogu biti otrovne ilištetne samo u pojedinimdijelovima(lišću,sjemenkama,korijenu),najčešće kad su u punom razvoju vegetacije, u nekim godišnjim dobima,ili samo za pojedineživotinjezbogindividualne osjetljivosti ili gravidnosti. Veća količina takvih krmiva može biti vrlo opasna po zdravlje i život životinja i ne smije se davati za hranu U nekim slučajevimatoksičnost krmiva se može ukloniti sušenjem,siliranjem,kuhanjemiliparenjem.

Krmni obroci u kojimaprevladava trava i zelena krmiva moraju se nadopunjavati češće s energetskim (ugljikohidratnim) krmivima, kao kukuruznom prekrupom ilidrugimžitaricama, a zbogveće količine kalija u zelenim krmivima i nedostatka natrija i magnezija, te nekih vitamina (posebice u hranidbi krava s visokom proizvodnjommlijeka),treba u krmni obrok dodavati i mineralno vitaminski dodatak ilisol za lizanje.

Kod hranjenjagovedapokošenom travom i drugimzelenim krmivima (grašak,grahorica, sirak,repinlist,zelene žitarice i sl.) o gospodaruovisi da li govedima dajezdrava i ukusna krmiva, dobre kakvoće i hranidbene vrijednosti Posebice treba voditi brigu “da se uvijekdajusvježa i zdrava krmiva, a uz to treba računati s

U koliko su zelena krmiva kasnije košena (prezrela)imajuotvrdnutu stabljiku, niže su hranidbene vrijednostizbogvećegsadržaja sirove vlaknine (posebicedjetelina, lucerna,zeleni kukuruz i druge žitarice, zelene mahunarke i sl.), igoveda ih slabijeuzimaju. Za boljeuzimanjeprezrelih i tvrdih zelenih krmiva, i boljuprobavljivost, dobro jeda se takva krmiva sasjeckaju na dužinu 3 - 5 cm i da se tako pripremljena krmiva miješaju s energetskim i drugimdo-

U slučajupromjenesastava i kakvoće krmiva,posebice ako se mijenja i okus krmiva,govedačesto neko vrijemeslabijeuzimajuhranu Na promjenukrmiva moraju se prilagoditi i buragovimikroorganizmi.Stogakod svake promjenei davanjanovih krmiva životinje se morajuneko vrijeme privikavati na novu hranu tako da se dajetijekom 7 - 10 dana manja količina, jermogu nastupiti i probavne smetnje(indigestije). U slijedećembrojumožete čitati o "pripremi suhih voluminoznih isočnih krmiva u hranidbi goveda".

Preživanje preživača

Piše: dr. StjepanBanožić

Evo nekih važnijihpodataka o preživanju(premaS. Forenbacheru)

Preživanje jerefleksno uvjetovan proces u specifičnojprobavipreživača, a od životnogjeznačaja za životinje. Ono omogućuje da ponovnim žvakanjem i slinjenjem sadržajaburagaiskoristi velike količine celulozne hrane kojajeteško probavljiva.Preživanjepredstavlja i vrlo osjetljivomjerilo zdravstvenogstanjaživotinje.

Iz podataka u tabeli vidljivo jeda oni dosta variraju.Uzroci tome leže u hranidbi životinja. Tako npr. preživanje iza obroka zelene hrane počinjeprije, a iza obroka suhe hrane kasnije.

Preživanje se sastoji od tri faze: U prvojfazi dolazi do povrata sadržaja iz buraga u usta, što je vidljivo i izvana pažljivimpromatranjemživotinje, a ponekadje praćeno i prigušenimzvukom Drugufazu predstavljažvakanje togsadržaja i njegovoobilno miješanje sa slinom, a u trećojfazi dolazi do gutanjatogprožvakanog sadržaja.

Nakon što se jedantakav ciklus preživanjazavrši,slijedikratka pauza, te se potomčitav proces ponavlja.

trajenešto duže,ozbiljan jeznak bolesti (najčešćepredželudaca), dok jeponovno pojavljivanje preživanjaprognostički vrlo povoljan

znak Poremetnje u preživanju mogu se očitovati kao mlitavo preživanje,isprekidanopreživanjeili potpuninedostatak preživanja.

Osim kod bolesnih predželudaca poremećenopreživanje se javlja kao simptom(uzostale simptome) kod nekih oboljenjamozga, kod trovanja, kao i kod ketoze goveda, te može doći do nenormalnog,učestalog ilineprekidnog preživanjapraznimustima, uz obilno slinjenje i mljackanje, te škripuzubi

Goveda kojasu 24 sata postila, počinjupreživati tek nakon 2 - 3,5 sata iza obroka Radna goveda mogu se naučiti preživati i za vrijemerada Ukoliko se životinje hrane samo sijenom,preživanje trajekraće. Tako npr ako se hrane samo sijenom,preživanjetraje i prekoosam sati dnevno, a ukoliko se hrane prekrupomzrnovlja ono dnevno trajenešto više od jednogsata

Prilikom svakogznatnijegpreživanjauputnojepotražitisavjet veterinara

Preživanježivotinje treba promatrati u miru i tišini

Zdrava životinjauvijekpreživa jednakomjerno i pravilno. Svako remećenje u preživanju, ako po-

Značaj bika za genetski sastav populacije goveda

Piše: dr sc Ivan Jakopović

Genetski sastav populacijepredstavljasveukupanskupgena koji sadrže sve životinjejednepopulacije.Genetski se sastav mijenja tijekomsvake generacije na način da nove generacijeroditelja preko svojihpotomakadoprinosetoj promjeni.Izmjenajegenetskog sastava veća kod domaćih životinja,jer u tim uzgojimačovjekima presudanutjecaj,budući on svojimizborom odlučuje o tome koje će životinje i kojeggenetskog sastava biti roditelji nove generacije.

najsnažniji u stadu,oni koji su zbogtoga dominantni jersu se nametnuli stadu odnosno skupini životinja. Na ovajnačin u značajnojmjeridjelujeprirodnaselekcijakojaosiguravaopstanaknajboljih, te se brine da vitalnost i otpornostdivljihživotinja bude uvijek na zavidnojrazini Grla slabijihosobina značajnih za preživljavanjenemajustogamogućnost ostavljanjasvojeggenetskog sastava na potomstvu.

Pri stvaranju novih generacija doprinosspolovanijesiti Tako u divljojprirodigotovo sva ženska grlakoja su sposobna za oplođivanjeimajumogućnostbiti oplođena, te prekopotomstvautjecati na genetskisastava populacije kojojpripadaju.

Kod uzgojadomaćih životinja uzgajivačiodlučujukojeg će rasplodnjakakoristiti u stadu,imajućipri izboru svojeposebneuvjetekoji se vrlo često ne mogu poistovjetiti sa uvjetimakojeodređujepriroda kod divljihživotinja. U ovom slučaju su presudneproizvodne osobine;grlakojaimajuvisok genetskipotencijal za poželjne proizvodne slučajeva u većini pri osobine imajuprednosti

U uzgojudomaćih životinja kod ženskogdijelapopulacije,čovjek čini izbor onih kojeće koristiti kao roditelje nove generacije. Od raspoloživogbrojagrlabira ona kojasu po njegovimuzgojnim prosudbamanajbolja. Na tajje način doprinosženskogdijela populacijegenetskojpromjenikod domaćih životinjamanjiako se promatra po varijabilnosti.

Kod muških grlasituacija jeznačajnodrugačija. Samo neki od muških rasplodnjaka u divljih životinjaimajumogućnostoplođivati ženska grla. To obično čine

izboru roditelja nove generacije u odnosu na grlasnažnijevanjštine i drugihosobina vitalnosti i otpornosti, ali nižih proizvodnih mogućnosti.Stoga se ponekad i događada intenzivna selekcija usmjerena na manjibrojosobina kojeprijesvega određujuproizvodnost grla,doprinosigubitku konstituacijskih vrlina U takvim slučajevimauzgajačmora kroz više generacijanastojatiizborom roditeljapopraviti ova narušena svojstva.Značajizbora roditelja posebicedolazi do izražaja kod onih vrsta životinjakojeimaju dugirazmak između poroda, te onih kod kojih se porodomdobije mali brojpotomaka. U tim slučajevima kod domaćih životinja gotovonajveći dio ženskogdijela populacije ili stada sudjeluje u izgradnji novih generacija.Najočitijiprimjertogajereprodukcijskiciklus u goveda.Razmak izmeđutelenjajenajmanjegodinu dana a pritome se dobijegotovo uvijekjedanpotomak,pričemu polovicapripadamuškom, a

Sunny Boy - uzgojno najvrijednijibik Holstein populacije Nizozemske s rekordnom proizvodnjom sjemena

polovicaženskom dijelu.Muški dio roditelja,međutim,zastupljen jeznačajnomanjimudjelom. Na jednograsplodnjaka dolazi relativno velik brojženskih grla.Stoga se genetskojizgradnjimuškog dijelapopulacije kod domaćih životinjapridajeposebnapozornost Svaki uzgojniprogram u središnjemjestostavljaizgradnju muškogdijelapopulacije.Programom se planira da se nova generacijarasplodnjakaizgrađuje na načindasebirajunajboljiroditelji. Kod togaženski dio roditelja budućegrasplodnjakapotječeobično iz postojećepopulacije, dok se za muški dio roditeljabiraju uzgojnonajbolji očevi čijesjemepotječe iz najvrednijihpopulacija.

Najveći dio populacije u nas, kao i drugimzemljamarazvijenog stočarstva,koristi u oplođivanju prednostiumjetnogosjemenjivanja.Genetski se napredak u populacijiostvaruje brže primjenom umjetnogosjemenjivanja.Prije pojaveumjetnogosjemenjivanja mušku stranu roditelja u stvaranju novih generacijapredstavljali su rasplodnjacikojisu se koristili putemprirodnogpripusta. Na taj način može se po jednomrasplodnjakuoploditi oko 100 plotkinja, što znači da jepotrebanrelativno veći brojovih grla, te jestoga selekcijska razlika izabranih grla i populacijemanja.

U nas se godišnje po jednom rasplodnjaku,kojise koristi za proizvodnjusjemena,može dobiti

U nas se genetskaizgradnja muškogdijelapopulacijetemelji na istim osnovama Iz rasploživog dijelamatične populacijebiraju

se najbljekrave,bikovske majke, a za muški dio roditeljakoriste se očevi čijesjemepotječe od najboljihpopulacijapojedinihpasmina goveda u svijetu.Rezultat sparivanjabikovskih majki i očeva predstavljaju muški potomci, od kojih se, temeljemrezultata testa na vlastiti razvoj,birajuoni najbolji i daljekoriste u oplodivanju,bilo putemumjetnogosjemenjivanja iliprirodnogpripusta.

Tablica 1 Sinovi bika Suny Boy te rezultati testova na početku 1998 godine

Uzgojni

Korištenjemumjetnogosjemenjivanjamogućejeod jednograsplodnjakadobiti veliki brojdoza sjemenakojim se oplođujuplotkinje. U ovom sustavu najbolji se rasplodnjacikoriste kroz duže razdobljekojemože trajati 10 i više godina.Tijekomtograzdobljadobivaju se na raspolaganje podaci o rezultatima progenih testova, te se može na objektivan način procijenitiuzgojnavrijednost svakog od njih za veći broj osobina Na tajnačin svaki od njih može se koristiti planski,zavisno od njegovihuzgojnihvrijednosti.

10 000 - 15 000 doza sjemena, a u nekim slučajevima i znatno više Promatra li se to po većem broju godinakorištenja,proizlazi da se ponekadmože raspolagati s bikom od kojegjedobiveno i nekoliko stotina tisuća doza sjemena. Do sada jeprema raspoloživim podacimanajvećibrojdoza sjemena jednograsplodnjakatijekom njegovaproizvodnogvijeka dobiven u Nizozemskoj.Njihov do sada najboljirasplodnjak, Skalsumer SunyBoy,kojijebio oteljen 26 svibnja1985 godine i ostao u korištenju do 27 prosinca 1997 godine,kada je izlučen, proizveojeukupno 2 070 000 doza sjemena.Uzme li se da jeproizvodno razdoblje u ovom slučaju trajalonešto više od 11 godina, onda jeprosječnagodišnjaproizvodnjaiznosila nešto više od 188 000 doza. Ovo je izuzetno visoka proizvodnjakojase može tumačiti posebnodobrom kakvoćom ivelikom količinom sjemena, ali vjerojatno i smanjenjimbrojem spermatozoida u dozi u usporedbi s našom tehnologijom obrade sjemena.

Za razliku od bikova koji se koriste putem prirodnogpripusta, gdjese godišnjemože oploditi oko 100 plotkinja i gdjese rasplodnjakkoristi tek nekoliko godina,kod umjetnogosjemenjivanjase dobiva mogućnostoplođivanjevelikogbrojaplotkinja, što rezultira velikim brojempotomaka,posebice u slučajukada su rezultati progenihtestova visokih vrijednosti.

Na primjeruovog rasplodnjaka najjasnije se prepoznajeznačaj rasplodnjaka za genetskisastav populacije. Može se procijeniti da se u ovom slučaju od navedenog brojadoza sjemenadobilo oko 1 000 000 potomaka, od čegaje polovicaženskogspola, te se većim dijelomkoriste u proizvodnji i rasplođivanju, što znači da dalje prenose svojgenetskisastav na nove generacije.Valjapritome

telefoni:

033/721 168

721 352

724 507

dioničko društvo

PAŽNJA: PROIZVOĐAČI MLIJEKA!

ISKORISTITE PRILIKU - KUPITE VITREX-ov

STROJ ZA MUŽU KRAVA VTIll UPLATOM

DO 31.07.98. PO GARANTIRANOJ CIJENI

OD 3.700,00KUNA A OD 01.08.98. PO

CIJENI OD 4.050,00KUNA

Koristite VITREX-ov stroj za mužu

krava VTIII jerje: garancijakvalitete

* najrasprostranjeniji u Hrvatskoj (oko25.000 kom)

* najpogodniji za minifarme od 10 krava

* VITREX jediniproizvođačmuzilica u Hrvatskoj kod kojeg su osigurani originalnirezervni dijelovi i jediniovlašteni serviser muzilica muzilica pokretanamonofaznim elektromotorom

imati u vidu da cjelokupnakoličina sjemenanijeutrošena na populaciju u Nizozemskoj, već i u drugimHolstein populacijama svijeta. Prema nizozemskim izvorima,danas jeu Nizozemskoj sedam pozitivnoprogeno testiranih bikova sinova SunnyBoya,što daljeznači da će se ovajgenetski sastav jošširitipo muškojstrani

rati voditi računa o srodstvu te ih planskikoristiti

Sužavanjembrojamuških rasplodnjaka na manjibrojnajboljih, javlja se potrebapridavanja veće pozornostimogućojpojaviparenja u srodstvu To jeslučaj i u nas, jer se po pojedinom ocu u centrima za umjetnoosjemnjivanje koristi veći brojpotomakaistog oca iliiste linije.

Iako je i dalje na raspolaganju veliki brojsinova ovog bika koji i po rezultatima testova pokazuju svojunatprosječnost,uzgajivači će u populacijama u kojimajeintenzivno korišten SunyBoy mo-

Iz izloženogproizlazi da jeznačaj bika za genetskisastav populacije izuzetno velik,posebicenakon uvođenjaumjetnogosjemenjivanja u sustav oplođivanja. Na muš-

kom se rasplodnjakutemeljinajveći dio genetskognapretka pojedinepopulacije. Štose u populacijikoriste bikovi višeggenetskogpotencijala, to se postiže genetski napredakšto u uvjetima proizvodnje znači postizanje i više isplativosti, a to jerazlogzbog kojeguzgajivači drže goveda. Valjameđutim na krajuistaći da se primjenomgenetskihmanipulacija, kaošto su prijenosembrija i slično,povećavaznačajženskog dijelaroditelja u genetskoj izgradnji.

43000 BJELOVAR, Osječka 104, Tel/fax 043/231-182

TRGOVINA SPECIJALIZIRANA ZA PRODAJU TRAKTORA, POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE, REZERVNIH DIJELOVA kose,prikolice, itd

[ "LOMBARDINI"

Iznašegasortimanaizdvajamo etraktore Universal (kredit),ovlašteni distributerBjelovarskobilogorskežupanije e traktore "Tomo Vinković" e plugove, prskalice,sijačice,tanjurače,okretače sijena,rotokopačice, program"LABINPROGRES"motokultivator + priključci e dijelovi za kose,okretače sijena e izbor guma za traktore Barum - ležaji,filteri,remenje + kompletanasortiman rezervnih dijelova za "TOMO VINKOVIĆ", "STORE","UNIVERSAL","FIAT","LABINPROGRES","ACME", +

Rezervnedijelovešaljemoputempošte

Rentabilnost kao mjerilo uspješnosti poslovanja govedarske proizvodnje

obiteljskog gospodarstva

Piše: dr sc Zoran Grgić

dohotka ostvareno na jednunovčanu jedinicuangažiranihsredstava

Rentabilnost je osnovno mjerilo poslovnoguspjehakojeodređuje odnos ukupnokorištenih sredstava prema ostvarenom dobitku Rentabilnost u biti predstavljaposlovanje s dobitkom

U obiteljskomgospodarstvu jeprema već ranijeobjavljenoj shemi (Mljekarski list 2/98, str 1821) dobivena cijenakoštanjamlijeka.

Tablica I Struktura cijene koštanja mlijeka ugospodarstvu

U obiteljskomgospodarstvu teško jegovoriti o dobitku kao ekonomskojkategoriji.Naime,dobitak je dio prihodakojipreostaje nakon podmirenjatroškova materijala i rada,amortizacije, obveza po kreditima, te poreza i doprinosa. Neke od ovih ekonomskih veličina ne pojavljuju se u našim obiteljskim gospodarstvima.

Isto tako,gospodarstva u pravilu ne vode evidencijeposlovnihdogađaja.Utrošci i cijenarada članova kućanstva, pa tako i naknada za rad u obiteljskomgospodarstvu vrlo se teško mogu realno utvrditi Zbog navedenog,prirazmatranjupojma rentabilnosti u obiteljskom gospodarstvu, kao mjerilo za rentabilnost često se ne koristi dobitak nego dohodak gospodarstva u nekojpoljoprivrednojproizvodnji. Dohodak jeekonomska veličina koja se dobiva kada se od ukupnihprihoda oduzmu troškovi proizvodnje(tuđe usluge,materijal,energija, amortizacija), ne uključujući rad ljudi (članovakućanstva).

Tako se općaformula za rentabilnost proizvodnje d

PR=2 +100, gdjejed - dohodak, As - angažirana sredstva, u proučavanjurentabilnosti poljoprivredneproizvodnje naših obiteljskihgospodarstava zamjenjujeizrazom kob a=2 gdje se u brojnikukoristi dohodak (D).Izraz Ra pokazujekoliko je

Bez uračunatogljudskograda,članova kućanstva, troškovi su 1,62 kn politrimlijeka.Nepromjenjivi troškovi (amortizacija,osiguranje i općitroškovi govedarskeproizvodnje) za ispitivanogospodarstvo su oko 0,43kn/litra mlijeka.Troškovi stočne hrane i ostalogmaterijala 1,19kn/litra mlijeka. U gospodarstvu su ukupnitroškovi proizvodnje mlijeka oko 36,291kuna. Gospodarstvoposjeduje 8 muznih krava simentalske pasmine, s prosječnommuznošću oko 2 800 litara mlijekagodišnje.Ukupnigodišnju dohodak govedarskeproizvodnje (mlijeko + prodajateladi prosječne težine 120 - 130 kg)jeoko 54 142 kuna Za vrijednostosnovnog stada,kao vrijednost muzne krave uzet jeiznos od 8,165kuna (2.300 DM). Od namuženih 2 800 litara mlijeka po grlu, po prosječnoj se cijeni od 2,14kn/litra prodaje oko 2 520 litara mlijeka.Gospodarstvo prodaje oko 5 teladi po prosječnoj cijeno od 2.220 kuna po grlu. Ukupniprihodigospodarstva iz govedarskeproizvodnje su 54,142 kn, a troškovi oko 36 291 kn godišnje.Vrijednostosnovnog stada, staje,spremnikahrane, te govedarske opreme je261 320 kuna.

Prema navedenom izrazu rentabilnosti, u obiteljskomgospodarstvu stoparentabilnosti govedarske proizvodnjeispitivanoggospodarstva je6,87 % Na temeljunavedene vrijednostipokazatelja može se zaključiti kako gospodarstvo govedarskom proizvodnjomostvaruje oko 0,07kuna po 1 kuni angažiranih osnovnih sredstava, odnosno 6,87kuna po 100 kuna vrijednosti korištenih osnovnih sredstava Na rentabilnost općenitodjeluju činiteljikojipovećavajudohodak ili smanjujuveličinu angažiranih sredstava Na dohodak gospodarstva u govedarskojproizvodnjudjelujučiniteljikojipovećavajuprihode, a smanjujutroškove. U govedarskojproizvodnjinajvažnijiutjecajna prihodegospodarstva ima količina proizvedenogmlijeka. Muznost grlakojaje značajno manjaod tehnološki moguće(drži se da jetehnološki potencijal muznih grlasimentalske pasmine u nas oko 3.500 litara mlijeka po laktaciji),smanjit će prihode i dohodak u govedarskojproizvodnji. Slabijakvaliteta i neodgovarajuće količine (više ili manjeod tehnoloških potreba) u hranidbi muznih krava djelujuizravno na količinu proizvedenogmlijeka, pa tako na prihode.

S drugestrane, proizvodnja krmiva po jediniciobradive površineispod tehnoloških normativa, te loša kvaliteta krmiva povećavajutroškove hranidbe, a time smanjujudohodak gospodarstva. U govedarskojproizvodnjiobiteljskihgospodarstava često staje ipomoćniobjekti(silosi, spremnicisijena), te strojevi i oprema (muznaoprema i dr.)svojim tehničkim obilježjima ne odgovarajubroju i kvaliteti (pasmina) muznih grla.

Jedan od najvažnijihčinitelja rentabilnosti govedarskeproizvodnje u našim obiteljskimgospodarstvima jestupanjiskorištenjakapa-citeta Stupanjiskorištenja se odnosi na proizvodnjumlijeka po muznom grlu, te brojgrla po korištenim objektima. Kako stupanj iskorištenjakapacitetadjeluje na rentabilnost govedarskeproizvod-

njeispitivanoggospodarstva vidljivo jeprema podacima u tablici 3 Ispitivanogospodarstvoposjeduje 8 muznih grla u stajikojaima tehnički kapacitet 10 grla s rasplod-

nim podmlatkom.Prosječnaproizvodnjamlijeka po grluje700 litara ispodprosječnogtehnološkog potencijalasimentalske pasmine od 3 500 litata Simulirano jekretanje

prihoda,troškova,dohotka i rentabilnosti u uvjetimasmanjenjabroja grla na 5 i 6 muznih krava, te povećanjeosnovnog stada na 10 grla,koliko jekapacitetstajeobiteljskoggospodarstva. U uvjetimasadašnjegposlovanja gospodarstva(cijenakoštanja1,62 kn/litra mlijeka) s punimtehnološkim potencijalomgrla od 3 500 litara po kravi godišnje,mogućeje ostvarenjedohotka od 25 656 kn i stoparentabilnosti od 9,82 % Sa sadašnjimprosjekom od 2.800 litara mlijeka po grlu s manjimbrojemgrla(5 - 6)vidljivojesmanjenje dohotka, ali i rentabilnosti, jerje rentabilnost opterećenavisokom vrijednošćuobjekata i opreme Smanjenjevrijednostiosnovnog stada u uvjetimaproizvodnje s 5 i 6 grlanijebitnijeutjecalo na ukupnu vrijednostangažiranihosnovnih sredstava Značajnopovećanje dohotka i rentabilnosti postiže se kada se količina proizvedenogmlijeka po grlupribližavatehnološki mogućempotencijalu.Maksimalna je rentabilnost gospodarstva u sadašnjimuvjetimaposlovanja od 10,49 7%,kada se uz iskorištenjepoten- cijalagrla u punojmjerikoriste kapacitetstaje(10grla) i pratećih objekata, te opreme m

KnjigaHRANIDBA GOVEDA

zamišljena jekao priručnik za sve stručnjake,tehnologe i stočare u govedarskoj proizvodnji i proizvodnji stočne hrane, a djelomice i kao udžbenik zastjecanje novih znanja iz hranidbe goveda,jer se obrada temelji na znanstvenim dostignućima,iskustvu,tradiciji i našim gospodarskimmogućnostima.

HRANIDBA GOVEDA

Tablica 2 Rentabilnost govedarske proizvodnje u gospodarstvu

HRANIDBA GOVEDA

REPORTAŽE

Stočarska izložba brodsko posavske

županije “Sikirevci 1998.

Piše: dipl.ing.StjepanBrlek

godine, na 10 540 u 1993. ili za 24,14 %. Brojplotkinja u blagom jeporastu.

U Sikirevcima je pod pokroviteljstvomMinistarstva poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske i brodskoposavske županije, a u organizacijiHrvatskog stočarskogselekcijskog centra 24. svibnjaodržana prva stočarska izložba Stočarstvo na ovom područjuima dugutradiciju.

Uzgojnoselekcijskim radom kod 1 231 domaćinstva obuhvaćeno je 3.945 krava s 1 379 grlaženskog podmlatka ili44,95 % svih krava, što ovu županijusvrstava gotovo u vrh obuhvaćenih govedapod selekcijom u RepubliciHrvatskoj.

Prva stočarska izložba organizirana jeu NovojGradiški daleke 1894 godine, a 1906. formirana je u NovojGradiški jednaod prvih marvogojskihudruga za uzgojsimentalskoggoveda.

Stočarske izložbe održane su na ovom područjukako slijedi:

1970. u Starom Petrovom Selu sa 69 grlagoveda,

1975. u NovojGradiški sa 101 govedom, 1976 povodomotvorenja nove Veterinarske stanice u Slavonskom Brodu, uz sudjelovanje stočara iz N. Gradiške,Požege, Đakova,Vinkovaca,Županje i SlavonskogBroda.

Prosječnaproizvodnjamlijeka u 305 dana standardne laktacije krava podselekcijom u 1997 iznosila je3.566 kgs 3,76 % mliječne masti U zadnjevrijeme ima 15 proizvođačakojiposjeduju 15 i više krava (15 - 40). U tijeku je nabava i obnova govedarskog fonda

Za ovogodišnjuizložbu u Sikirevcima izabrane su slijedeće kolekcije:

- 5 ostalih krava simentalske pasmine od kojih su dvije u 305 dana laktacijeprosječnoproizvele 4.056 kgmlijeka,jedna u 100 dana laktacije 1 662 kgmlijeka i dvije u jednojkontroli 12 kgmlijeka, - 5 krava prvotelkiholstein frisian pasminedomaći uzgoj, od kojih su dvije u 100 dana laktacije proizvele prosječno1.403 kgmlijeka a tri u prvojkontroli prosječno 14,3kgmlijeka, - 5 mladih krava holstein frisian pasmine, uvoz iz Nizozemske, kojesu prosječnoproizvele 5.811 kg mlijeka, - Veterinarska stanica Slavonski Brod izložila je5 ovaca i jednog ovna, pasminecigaja.

Iz svake kolekcijenagrađena su po tri grla.

Prva nagrada500,00kuna,druga 300,00kuna i treća 200,00kuna.

Svi izlagačidobili su utješnu nagradu od 120,00kuna po grlu.Priznanje za učešće na izložbi dodijelio jeHrvatski stočarski selekcijskicentar

- 10 junicasimentalske pasmine, domaći uzgoj od kojihjeza četiri, prosječnaproizvodnjamajki u 305 dana laktacijeiznosi 4.375 kg mlijeka,

- 10 krava prvotelkisimentalske pasmine od kojihjesedam u jednojod kontrola proizvelo11,8kg mlijeka i dvijekoje su u 305 dana laktacijeprosječnoproizvele 3 362 kgmlijeka,

Na područjužupanije ima 10 840 plotkinja od kojih se 8 275 umjetnoosjemenjuje(Veterinarske stanice Nova Gradiška,“Orivet? i Slavonski Brod).1.073 plotkinje osjemenjene su bikovima poznatogpodrijetla(upripustu 13 bikova) a nekontrolirano ili neoplođenoje1 492 plotkinja ili13,8 7.

Za vrijemerata smanjenjebroj plotkinja od 13 880 goveda1989.

Vlasnici prvonagrađenihgrlaprimili su diplomuHrvatskogstočarskogselekcijskogcentra, kao i vlasnici kolekcija: za kolekciju

ovaca Veterinarska stanica Slavonski Brod i kolekcijumladih krava Borislav Bićanić iz Oštrog Vrha.

- 6 ostalih krava simentalske pasmine domaći uzgojkoje su u 305 dana laktacijeproizvoleprosječno 4 613 kgmlijeka,

su:

Prvonagrađeni

- za junicusimentalske pasmine

ŠARA - Ivan Nikolić iz Sikirevaca,

- 5 krava prvotelkisimentalske pasmine iz uvoza, koje su u jednoj od kontrola proizveleprosječno 11,2kgmlijeka,

- za kravu prvotelkuDRAGICA simentalske pasmine - Matija Alanić iz Oprisavca,

- za kravu FRAJLA simentalske

pasmine,koja je proglašena ŠAMPIONKOM izložbe,kojaje u 305 dana laktacijeproizvela 4 086 kg mlijeka,vlasnik Antun Živić iz Sikirevaca

Šampionsko zvono predaojevlasniku šampionkeMirko Tomac, župan Brodskopanije.posavske

žu-

Posebnu nagradu za kravu šampionku,žensko tele holstein frisi-

an pasminedodijelilajemljekarska industrija“DOMIL", did., Županja.

- za kravu prvotelkuŠOJKA simentalske pasmine iz uvoza, koja je u prvojkontroli proizvela 10 kg mlijeka,vlasnik Đuro Živić iz Sikirevaca,

- za kravu RUMENKA simentalske pasmine iz uvoza, u prvoj laktaciji u 305 dana proizvela

4 100 kgmlijeka,vlasnik IlijaŠiškić iz Gundinca, - za kravu prvotelkuholstein frisien pasminedomaći uzgoj, u prvojkontroli proizvela 13 kgmlijeka,vlasnik Vid Brkljača iz Zbjega. U fondu nagradaporedžupanije brodsko posavskesudjelovalo je dvadesetak organizacija i institucijanovčano i naturalno

Austrijskaiskustva u držanjumliječnihkravau obiteljskim gazdinstvima

Crno bijeli Holstein u izmuzištima

Osobitost austrijskihobiteljskihfarmi za proizvodnjumlijeka u slobodnom držanjukrava i korištenjuizmuzišta Krediti za podizanjemodernih štala s rokom otplate od 10 do 25 godina i kamatama od 1,8do 2,5posto

Piše: Damir Rukovanjski

AustrijskapokrajinaKoruška sigurno jejednaod najnaprednijih svjetskihpodručjauzgojamliječnih krava. Sve su to odreda male obiteljske farme na kojimaje uposlenacijelaobitelj. I kako su se nedavno prilikomsvojeposjete uvjerilipredstavniciHrvatskog stočarskogselekcijskogcentra, Hrvatskogzavoda za poljoprivredno savjetodavnuslužbu, u organizacijiAgronomskogfakulteta iz Zagreba, te djelatnici Gumex farm agrara. Na takvim farmama s 20 do 50 krava postižu se izvanredni proizvodnirezultati, jerpo jednojlaktacijipostižu mliječnost od sedam do deset tisuća litara mlijeka.

nose koristi izmuzište tipatandem ili ribljakost. Drugitipsu novoizgrađene štale Također se koristi izmuzište Treći tip,koji se prema riječimadomaćina iz austrijskogpredstavništva tvrtke Westfalia sve manjekoristi, su adaptirane stare štale s kravama na vezu i mljekovodom.

Svi oni imajuod 30 do 60 hektara oranica i livada ali i 30-tak hektara šume,pa jeto i razlog što u novim i starim štalama kao

građevnimaterijalprevladava drvo Prosjekmliječnostinajčešće jeod osam do deset tisuća litara mlijeka,kojese odvozi svaki drugidan Cijenalitre mlijekaje4,60šilinga ili2,30kuna Primjerice,cijenautovljenih bikova je45 šilinga(32,50kn) po kilogramužive vage. Farmeri postižuispod5000 mikroorganizama po ml mlijeka,masnoća u prosjekuiznosi od 4,3posto, a proteini3,4.Mljekareisplatu vrše 10 do 14 dana nakon isteka mjeseca.Proizvodnja jesvake farme limitirana, pa tako kod ove farme s 45 muznih krava godišnjilimit iznosi 120 tisuća litara mlijekakojemora predati mljekari. Još 70 tisuća litara mlijekaproizvođačproda na

Kada jeriječ o farmama s 20 i više grlamože se zaključiti da postoje tri tipaštala Kod svih tipovaštala instalirana jevrhunska oprema s kompjuteriziranommužom,ali i hranidbom. Prvi, i najčešćitipje onaj u kojemu su izvršene adaptacijestarih štala U njimaprevladava slobodni način držanja.Obvez-

Izmuzište tandem

no pripremaju svu potrebitu krmu za svojekrave.

Slobodninačindržanja

dvorištu. Koncentrirani dio obroka uvijekjeograničentrenutnom proizvodnjommlijekašto kod većine obavljakompjutor.

Silaža i sjenaža su idealno zastup-

ljeni u obroku. Sve farme, na kojimasmo bili,imajunajmodernijeuređaje za čuvanjemlijeka. Svi su udruženi i u takozvane strojneprstenove, pa tako uspješ-

U posjetiuzgajivačimamliječnihkrava u seluPodvrško

Tradicija nije dovoljna

Iako jemnogo mladih otišlo,jedandio mlađih obiteljiodlučilo se intenzivnije baviti proizvodnjommlijeka

Piše: Damir Rukovanjski

Posebno jevažno istaći da su svi farmeri kojesmo posjetili korisnici kredita od približnomilijun njemačkihmaraka za podizanje ovakvih farmi Za razliku od Hrvatske,austrijskiseljaci mogu računati na stvarno afirmativne uvjetedobivanjakredita Kamate iznose petposto, ali seljaciplaćaju svega 2,5posto,jerostatak subvencionira vlada Nepovratni dio kredita je20 posto.Rok za vraćanjekredita jeod 10,pa čak i do 25 godina. Uz sve to proizvodnja hrane ima i povlaštenutarifu od 10 postoporeza na dodanu vrijednost.Inače je u Austrijivažeća stopa 20 posto. zadovoljnijeruglavnomkasni, ali vjeruju u svojumljekaru i bolje dane

40 litara mlijekakojepredaju Mljekari“Slavija" Staro Petrovo

Selo Podvrško,podnoPsunjadugo jepoznato po naprednimstočarima. No,odvojenost i loša povezanost s većim središtima utjecala jeda selo napušta sve više mladih Neki se od njihuspijevaju othrvati zovu velikih gradova. ObiteljiDukanović i Mikanović ostale su uz svojustoku i zemlju.

Selo. Tvrde kako isplatomnisu

Sedmeročlana obiteljSuzane Mikanović jednaje od podvrških obiteljikojaobrađuje 50 jutara zemlje. U svojojnovojštalidrže 22 grlagoveda. Uz mliječnekrave

Gazdinstvo JagiceDukanović živi isključivo od poljoprivrede. Na 15 katastarskih jutarasijupšenicu, ječam,zob i kukuruz, a nešto jei livada. Sve jerezervirano za vlastite potrebe i potrebenjihove stoke Pored prasaca drže i 11 muznih krava Dnevno dobiju po

ObiteljMikanović tradicionalno se bavi poljoprivredom

simentalske pasminetove i junice Goveda su smještena u suvremenom objektugdje se mužnjaobavljaelektričnom muzilicom. Krave su na vezu u jednom redu s kratkim ležajevima. U radu na njivamaveliku pomoć gazdinstvupružajupoljoprivredni strojevi i njihovipriključci, jer

su u mehanizacijuuložena velika sredstva, kaže Suzana Mikanović I ona jekooperantMljekare“Slavija" iz StarogPetrovogSela Gotovo svaki dan im predaje oko 100 litara mlijeka. Bave se i ovčarstvom. Drže 100 komada ovaca kojeuglavnomprodaju na širem novogradiškomtržištu. Iako im

Stanjeu stočarstvu na područjuVukovarskosrijemske županije

Gotovo poluprazni kapaciteti

- unatoč poboljšanimuvjetima za razvojstočnogfonda,stimulativnim mjeramakojejepokrenuloMinistarstvo poljoprivrede i šumarstva

Piše: Milka Vida

život ne pružabaš mnogo slobodnog vremena, sve poslove od poljoprivrednih do stočarskih obavljaju s ljubavlju i zadovoljstvom. “Naša se obitelj već godinama bavi poljoprivredom. To nam je tradicija. Moramo puno raditi, ali trud nam se isplati", kaže mlađahna Suzana Mikanović.

i u državnom sektoru. Kapaciteti postoje,poglavito u govedarstvu, ali se ne koriste u potpunosti.

Hrvatsko jestočarstvo u Domovinskom ratu veoma stradalo Posljedice su jošvidljive iako se na razini države dosta čini da bi se ono oporavilo.Povoljnimkreditima za nabavku rasplodnog materijala želi se povećatisirovinska osnova za pratećuindustriju. Što se tiče naše Županije, u tijeku je realizacija kredita kod Ministarstva poljoprivrede i šumarstva za nabavku tovne junadi za obiteljska gospodarstva.

U odnosu na statističke podatke iz 1991.,brojrasplodnihgrlai ostalih kategorija stoke znatno se smanjio, i to ne samo u obiteljskimgospodarstvima, po kojimasmo bili poznati u državi, već

Najilustrativniji su primjergovedarske farme u Ivankovu,Bošnjacima,Privlaci,Vukovaru i Strošincima, na kojimaod mogućih

3.800 krava trenutno ima samo

1 289 grlaili 33,92postood izgrađenihkapaciteta. Od mogućih

proizvodnje, kao što jeto učinila farma “Zib" iz Posavskih Podgajacakojasvojekapacitetenamijenjene za rasplodnekrave adaptira za proizvodnjukunića. Ilustracije radi navodimo i podatakprema kojemjekapacitetfarme “Slatina? Ivankovo za rasplodne krave popunjen sa svega 27,66posto Da u govedarstvu ima i svijetlihtrenutaka,pokazujeprimjerfarme “Stočar" iz Bošnjaka, u kojoj su kapaciteti za rasplodne junice,telad i tovnu junadpopunjeni.

2 030 grlatovne junaditrenutno se u spomenutimfarmama nalazi 1.223 tovljenika.Postojibojazan da bi se uz trend kojibilježimo proteklihgodinatakva organizirana proizvodnjamoglaugasiti. Da se to ipakne bi dogodilo, predlaže se popunjavanjepostojećih kapaciteteta. Za nabavku mliječnihgrlatrebalo bi osigurati oko

7 milijuna DEM U protivnom, farme će se orijentirati na druge

Osječkobaranjska županijskapodružnicaHrvatskog zavodaza poljoprivrednosavjetodavnu službupostiže zavidnerezultate u oživljavanjugovedarstva ove županije Mnogo je praznih smještajnih kapaciteta

Piše: Damir Rukovanjski

Kvalitetnijimuzgojnoselekcij- skim radom stočarskoselekcijske

Velike korake u poboljšanju govedarstva na područjuVukovarskosrijemske županijepoduzela je Mliječnaindustrija“Domil? Županjakojakreditira nabavku rasplodnihjunica za svojekooperante Otplatapriličnopovoljnih kredita omogućenajekroz isporuku mlijeka.Nažalost,stimulativne mjerekojejepokrenulo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva da bi se povećaomatični broj krava,jošuvijek ne dajupotrebite rezultate.

3,76rasplodnihkrava, a taj se broj neprekidnopovećava.

službe obuhvaćeno je ukupno 4 212 krava, ili44,65postoukupnog brojakrava. Danas ima 1.120 uzgajateljakojidrže prosječno

Osječkobaranjska županija jetijekomDomovinskograta pretrpjelavelike gubitke u govedarskoj proizvodnji, budući da jeuništen velik dio stočarskog fonda Strateško je opredjeljenježupanije žurno oživljavanjegovedarstva i proizvodnjamlijeka, pa su sve

djelatnostiusmjerene ka tome cilju.

Analiza proizvodnje i drastičnog padabrojakrava na obiteljskim gospodarstvimaunatragtridesetak godinapokazala jeda se držanjerasplodnih krava na obiteljskim gospodarstvimaneprekidno napuštalo,kazala nam jedipl. inž Draženka

Gutzmirtl,pročelnica županijskepodružniceHrvatskog zavoda za poljoprivrednosavje- todavnu službu Osječkobaranj- ske županije. Uzrok jetome otuđenjeodređenih površina od privatnogposjedaputemnacionalizacije, agrarne reforme,eksploatacije i drugihreformi, na štetu seljaka i obiteljskihgospodarstava Jasno jeda se otuđivanjem zemljekao osnovnog elementa i okretanjemseljaka s ruralnog na urbani način života i razmišljanja smanjio i brojrasplodnihkrava. Primjerice,godine1988 na 100 hektara državne zemlje u koriš-

tenjukombinata uzgajale su se prosječno3,3krave, a u obiteljskim gospodarstvimagotovosimboličan brojkrava Stogajetendencijasmanjenja u izrazito nepovoljnimgodinama od 1980 do 1990 u Županijiiznosila pet i više posto.Utemeljenjemnaših službi te angažiranjemžupanijskog Ureda za gospodarstvo, od 1994 znatno se povećaobrojrasplodnih krava, a posebicekrava pod selekcijom, tako da se danas na područjuDonjegMiholjca i Đakova drži više krava nego primjericegodine1990. Kvalitetnim uzgojnoselekcijskim radom stočarskoselekcijske službe obuhvaćene su ukupno4 212 krave ili 44,65postood ukupnogbroja krava Danas ima 1 120 uzgajateljakojidrže prosječno3,76grla rasplodnihkrava, a tajse broj neprekidnopovećava. To jetakođer i posljedicastrateškog opredjeljenjahrvatske države da se

primjerenostimulira proizvodnja mlijeka, tako da cijenalitre mlijekapratitečajnjemačkemarke, a dodatno premiranjemlijeka prema kakvoći također stimulira proizvođača. Očito jeda jezbog sigurnijeg i redovitogprihoda zanimanje za proizvodnjumlijeka povećano u cijelojŽupaniji, a s obzirom na postojećeprazne smještajnekapacitete,brojbi se krava mogao povećati uz više kreditnih sredstava, za što se djelatnici ove službe posebno i angažiraju.

Programomkreditiranja teladi realizirana su 82 zahtjeva za mušku telad (499komada)u iznosu od 1,247.500kuna,te 632 zahtjeva za žensku telad (1.505 komada) u iznosu od 3,762.500 kuna Realizirana su i 102 kredita za rasplodnejunice u iznosu od 969.000 kuna

NARUDŽBENICA

Neopozivonaručujem "GOVEDARSTVO" po cijeni od 200 kn.

primjerakaknjigeprof. dr. Pava Caputa

Govedarstvo

Ime i prezime:

Poduzeće/ustanova:

Adresa/tel./faks:

Iznos u kunama uplaćujemo na račun:

"CELEBER" d o o Zagreb, Sv Mateja 7, žiro-račun 30101-603-30832

1 Opće osobine govedarstva

2 Postanak goveda

Knjigajepisanau obliku udžbenika, ina 409 stranica sadržava 129 tablica,59 grafikona,61 crtež i 28 fotografija,što omogućava jednostavan uvid u problematiku U namjeri da ovo djelo služi generacijama čitatelja,opremljena je najkvalitetnijimplastificiranimukoričenjemna visokokvalitetnom papiru Ovaknjiga -udžbenik jerezultat dugogodišnjega znanstvenoga, stručnoga i nastavnog rada autora u području stočarstva, osobito govedarstva

Knjiga je podijeljenana 9 poglavlja, u kojima obrađuje teme bitne za govedarstvo, a to su:

3 Prirodna svojstvagoveda

4 Pasmine goveda

5 Razmnožavanje goveda

6 Uzgoj podmlatka

7 Proizvodnja mlijeka

8 Proizvodnja goveđeg mesa

9 Osobitosti u genetskoj izgradnjiproizvodnih kapaciteta goveda

Knjigu možete naručiti izravno kod izdavača na tel (01)688500, (01)315-799, faks (01)315-799, iliputem narudžbenice

1945.- godina rataimira Završetak “Velikog diktatora"

Piše: dipl.ing.StjepanKeglević

“Veliki diktator",podsprdnije naziv za Vođu TrećegRajha Adolfa HITLERA, kojipotječe od poznatogposlijeratnog velefilma istognaslova,gdjejetog zločinca glumioproslavljeni komičar CharlyCaplin(1889.1977.). No prijeđimo na stvarne događaje!

Početkom 1945. Hitler jesve više upadaou svojoptimistični nestvarni svijet,izgubivši moć svake samokritike Bjesniojevičući po stožeru u bunkeru: “Izdaja i sabotaža" Napadaojesve i svakoga, te je čak svog feldmaršala Goringaosudio na smrt, što je predložio da njemupredavlast Gčring mu nijeviše bio na dohvat ruke jerjeboravio negdje u južnoj Njemačkoj.Nikako nijemogao prihvatiti poraz svojevojnesile, pa jeu svojojludosti 3 travnja izdao “Flaggenbefehl? što znači “Naredba o zastavama“,kojom naređuje da u kućama gdjevise bijelezastave prema kojimanadiru savezničke snage, treba sve muškarce ustrijeliti. Hitler jedakle postao i direktni ubojicavlastitoganaroda. Međutim postoje snimke malih njemačkihgradića, gdje na kućama vise bijelezastave u očekivanjuameričkih jedinica.

Tek 30. travnjaspoznao jeda je sve izgubljeno i da se ništa neda spasiti,jerjeCrvena armijajurišala na sam Berlin. Tog dana odredio jeda Veliki admiral Karl DONITZ (1891. - 1980.)bude njegovnasljednik kao predsjednik države, a JosephGOEBBELS državni kancelar, što odgovara funkcijipredsjednika vlade Napisaojesvojizvještačenopotresan testament, ali ni tada nije došao k pametinego jei dalje uporno zahtijevao da rasistički zakoni morajuostati na snazi, a posebnooni protivŽidova.Time jepokazaoda mu jošnijebilo dovoljno što jena najgorenačine poubijao 6 milijunanedužnih pripadnikatognaroda

znat po bogatimnalazištima kamenog uglja,Kruppovihčeličana i postrojenja crne metalurgije. Tu se nalazi glavnaluka Duisburg-Ruhrort, gradEssen i drugiveliki gradovi.

Britanske jediniceprodrle su sjeverno u njemačkunizinu,osvojile Bremen i jošsjeverniji Liibeck Hamburg,kojije bio već vrlo razrušen,proglašen jeotvorenim gradom, pa se zacijelospasio od daljnjihrazaranja.Francuzi su u isto vrijemeosvojiliKarlsruhe, Stuttgart iUhIm

Dan prijevjenčao se sa svojom dugogodišnjomživotnom pratilicom Evom Braun s kojomjetog 30 travnja u bunkeru negdje u središtu Berlina počiniosamoubojstvo u 56 godinisvoga života Po njegovojnaredbi njihovatijela bila su polivenabenzinom i spaljena u parkudržavne kancelarije.

Sutradan jei J GOEBBELS otrovao sebe,suprugu i petorodjece.

Veliki sijačismrti i sami su postali njenimplijenom.

Njemačkajeosvojena

U tim danima velikih uspjeha došlo je,kao što se često događa, do nekih razmimoilaženja među saveznicima. Naime,između shvaćanjaciljeva rata američkog generala D. EISENHOWERA i britanskogpremijera W CHURCILA,bila jebitna razlika. Churchilu je bilo prvotnovažno da zapadnisaveznici zauzmu što veći dio Europe, da u tome predusretnu Sovjete, kako bi smanjilinjihove velike poslijeratnezahtjeve za proširenjesvojegutjecaja. EISENHOWER jepak kao tipičan vojnikslušao samo svojepolitičko vrhovništvo kojejepodilazilo STALJINU,kako bi ovajšto prije navijestio rat Japanu,jošuvijek Boy

Početak završetka osvajanjaNjemačke može se smatrati 6 ožujak kad su američke snage iz Nizozemske iznenadnim napadomosvojile most na Rajnikod gradića Remagen, i time stvorile prvi mostobran na desnojstrani rijeke. S te točke osvojenje u idućim tjednimacijeliRurski okrugu sjeverozapadnoj Njemačkojpo-

Američki vojnici plešu sa sovjetskim djevojkama, koje su u vojničkim odorama

Američki vojnicirukuju se sa sovjetskim kolegama kod gradića Torgau, 24 travnja 1945

opasnom američkom neprijatelju u IstočnojAziji i Pacifiku EISENHOWER ječak izjavio da Berlin nije za njega od nikakvogstrateškogznačenja, pa gajeprepustio Sovjetimakojimaje to bilo od ogromne političkevažnosti. To se vidjelo ipo veličanstvenojproslavi osvajanjaBerlina u Moskvi.

CHURCHIL jesvim tim bio vrlo nezadovoljan i strepiojeposebno za poslijeratnu sudbinu svojihprijatelja, a osobito baltičkih državica, Poljske,Čehoslovačke i KraljevineJugoslavije. Uskoro se pokazalo da su njegovestrepnje bile opravdanejer su te države pale u komunistički blok Nepovoljan za Britance bio jei sovjetski ulazak u Beč 13 travnja i potpunoosvajanjeBerlina 2 svibnja.Svijet je obišla slika kako jedancrvenoarmejacstavljasovjetskuzastavu na gotovoporušenuzgradunjemačkogdržavnogparlamenta - Reichstaga!

Međutim slogasaveznika morala je za javnostpostojati, pa se u povijesnimknjigama i danas često nalazi snimka od 24 travnja, kad su se kod gradićaTORGAU (na rijeciElbi)(češki:Labi),sastali američki i sovjetskivojnici, pa se

radosni srdačno rukuju. Ima također slika kako američki vojnici plešu sa sovjetskimdjevojkama kojesu u vojničkimodorama Mladi ljudibili su sretni što su se spasili i nisu bili opterećeni zakulisnim političkimpotezimasvojih vođa.

Bezuvjetnakapitulacija

Njemačke

štojebilo i učinjeno u Karlshorstu na područjuBerlina, 9 svibnja. PobijeđeneNijemcepredstavljao je generalfeldmaršal_

—WilhemKEITEL kojijedao potpis na akt o bezuvjetnojkapitulaciji, s tragičnomgordošćušto se vidi na slici

Formalnopravno

Saveznici su se početkomrata dogovorili da pobijeđenojNjemačkojneće dati nikakve ustupke mirovnim pregovorima, nego će provestinjenubezuvjetnukapitulaciju. Tako su i postupili u noći 7 svibnja 1945 u graduReimsu na sjeveruFrancuske u Glavnom stožeru generalaEisenhowera. Od strane Nijemacasveukupnukapitulaciju svih oružanih snaga potpisaojepo naloguDčnitza general pukovnikAlfred JODL,u ime mornarice admiral H. G. von FRIEDENBURG, a u ime zrakoplovstvageneral W OXENIUS Potpisanapredaja i obustava neprijateljstvastupili su na snagu 9 svibnja u 00,01sati Staljinnijebio sasvim zadovoljan činom kapitulacije, nego jezahtijevaoda se to jošjednomobavi pred njegovimpredstavnicima, >: g,

Njemačkajeizgubiladržavu 23 svibnja, a u tom vremenu jeDčnitz jošuspiostotine tisuće njemačkihvojnikaspasiti od sovjetskogzarobljeništva i predati ih Britancima ili Amerikancima.

Međutim,proces kapitulacije još nijebio završen jerjenjemačkih jedinica bilo na područjuDanske, Nizozemske i u sjeverozapadnoj Njemačkoj(Saksoniji), pa je u britanskom stožeru u graduLuneburgu,južnood Hamburga, potpisana i treća kapitulacija, kojuje potpisaoadmiral von Friedenburg. Tako jeNjemačka imala tri kapitulacije čime su zasigurnobili sačuvani ponosisvih trijusaveznika

Članovinjemačke

vlade bili su uhićeni i raspuštena jeNacionalsocijalistička stranka Njemačka jepodijeljena u četiri okupacijske zone sa zajedničkimupravnim povjerenstvom u Berlinu

I takojenakon 69 mjesecistrašnih razaranjazavršio rat za Njemačku,kojegjetako pobjedonosno započela, a tako sasvim jadnozavršila. Stajalo jeto ludo zanesenjaštvonjemačkinarod 4 750 000 života vojnika i oko 500 000 građanskih osoba Njemačkijenarod ispiovrlo goraklijek, ali se za vazda izliječio od pogubnognacionalizma, pa se danas svestrano razvija u parlamentarnojdemokraciji.Teško jebilo pomisliti 1945. da će ta opustošenaNjemačkaveć u drugojpoloviciistogstoljeća postati čežnja i ciljmilijunasvjetske sirotinje svih rasa željnenormal-

Generalfeldmaršal Wilhem Keitel potpisuje akt o kapitulaciji

nih uvjetarada i života. m

Gflrereće

Prtovaćkk

Piše: dipl.ing.StjepanKeglević

Priyećama 24, Magi ČUaZe daImoproštegodineul sAnašegsla pisali a lnaesal godišujiciUZIVA E veselih

Dakovačkih vezova Jo e V22 godišnjicaprema godini njitevogpočetkalj.1967 all

jedne ratne godinenisu VIZA ievedeni, pra se ove 1998 slave Zrideselijubavi Vbron.

ć, Mara Z01

Gizela Bruck

SadašnjilajnihDatovačkihvezova ; oduševljenisakupljačnarodnogloga, gospodindosl čag.Jesu Vitetevićljulaznonaje izvijestiodaćete ovegodinelule odležati od 4 - 4 Ugre. Prjurema še ijajanprogram u kojemućedominiralipreda Europapeše jerćena

Dakovačkevezovedoć,olovne skupineizšestzemalja:Rancuske,ČeškoNjemačko,Musbrije Kamunjite i Halije.Bit će kao i prijekoncertdulovneglazbeu katedralinastupi Mullunounjetničkikduštava u kojinaće le ovegodineilaći i julilavolizDačana pola

Zapelal Bu depovorkasratovskihkola,utkaponomit ljutcanaca,imeupustopadnomdulu irulu logateSokadijekojoj u veu lojitiskupskoDakovo.

Bošt mo godineu latu pišat prveDakovačkevezovea 2vogapulaneštojošizdalje eešlastiHo smo naši u obiteljskomalamu 3 kajaprošlogstoleća.Radi še o onolijeloj Peograftišestdjevojaaobučenih u staredakovačkenošujekako jedeik stoje u pollikugu čemeđu olandaa Napolediniklaeojednaaga rukazapitala:Gejela jedneproslaveu čast Zalapa s Slomajera 789 godine.“U toJu napisanainenai jveeinenaZi lakova Jemodđica.Bin logazapisapoznatoname ineštooče o tondogađajujerljevoptakojaljedi 4 nedinije lakapo majcipiscaovihredaka,Mora Zulor kaje udataStažinir žu ZuhokojtarostiradojepričalakakoJu semlad,veseldakovčankeodlačitnegdjeokoble u

kola.lekamu še staračkeoč i ulije?naužčivajuhrvatskognarodnogMega za kojete uvijek Krinuo.Bilomuje tadaZgodna.

Menki o Pa ajoj soo mein dodušeu Aromnom oltiku,otačilau naPBostike te ske darovao5an Posudionici i radionicinarodninošnji u ŽZagelu,eje njen rave, gogoda profJenjuSojan prosudeda leradioivomoj dakovačkojnošuje gle lu nisu nosit.Pegače Ju im svile,samo devojkasasvim evo nonisuknenu.Ke vala su im

K7)vezom od ovvenogkoncazvanim Rapuštanapručanka“ Kašesu im olateneiza ua i ukrašeneovjjećem. Oe vata injenisa oddakata.Urukana dže zendjaneKoševićeća 2odu.Lea djevojaka u ozliljnajernijeondabelamalastvarsjeditipredvelikimGparatom, a zopodna; Sogana ima Svojupovijesnuvrijednostzaelnografitkustrukuipolravenaje u jejpovomarhivu.

Mavestićemoimena irezimenadjevojakakakolipretečeDakovačkihvezovazadolilojošveću vjvodostonot.Slijevana dejmo:Zlata Salaritučiteljica,Danica SalarićMara Zuber Pula Bin, Puica SalavićiGizelaBuck

Gopođine Salanićcve,kćerke su dakovačtogodujetnitaMalei Dragicerod Cane Njetove

slikenalazete u dakovačkommuzeju.Danica te udalalakođerza odijetnitaKijpevjera a Baricaza ištatnutogoječkoggraditeljaShatunaKavičeka.Odnjitpostojilonepotonatve istaknutihudi međakojenaspomenimokazališnuredateljcugogođapvok JeicuHorshutaBolan. Nena majta ica takođervjevnočuvajedanprinjerakisteste. Bla nalogprijedlogapa akomjerodavni u Dakovačkimvecovima mise zavrijedaim,rado ćemo impoblonitijedanjvestiina im možei danadposlužitiza romicanjeIvojitonih amt oinenihnastojanjakojaju odin togai ukorijenjena u dakovačkojprošlosti. m

ODGOJ NAŠIH MALIŠANA

KI] F1 va 7 Dani dječjih vrtića

Piše: dipl.odgojitelj:Zrinjka | svakidašnjidoživljajzajedničkog | m igrokazi i dramatizacijedjece i KeglevićStević druženja. Osim što jevažna za | = odgojitelja djecu, ova manifestacija važna je djelatnicimapredškolskogodgoja jerjeto prilika da širojjavnosti prezentirajuodređena postignu| program na stranim jezicima ća uradu sdjecomi za djecu.Vrlo | dječjaritmika i kreativan ples bogati raznolik program obuhvaćao jesljedećadogađanja:

likovno stvaralaštvo djece i odProšle godine u Zagrebu se po gojitelja prviputaodržala manifestacija podnazivom “Dani dječjihvrtića gradaZagreba" s namjeromda postanetradicionalna. Tako su ove godine,drugi po redu “Dani

stručne radionice kojese odnose na određena praktična dječjihvrtića gradaZagreba? | dječjifolklor postignuća u praksipredškoltrajali od 17 -22 svibnjapodpo- | = dječjeglazbenoizražavanje skogodgoja i naobrazbe kroviteljstvomPoglavarstva grada Zagreba.Mnogobrojnisponzori pomogli su održavanje manifestacije, a spomenutćemo samo nekoliko: tvornice “Dukat",“Ledo",“Klara",“Vindija te popularni lanac restorana “McDonald's"

Zadatak organizacijskog odbora (sastavljenog od desetak odgojitelja i ravnateljadječjihvrtića) je promoviratipredškolskiodgoj kao važan početnisegmentodgoja i naobrazbe Svrha ove manifestacijejeprvenstvenopružiti djeciprilikuiskazivanjastvaralačkih i kreativnih sposobnosti, jačanjasamopouzdanja i sigurnosti u nesvakidašnjojsituaciji i ne-

Evo dijelateksta profesora Gorana Kneževića o dječjemfolklornom stvaralaštvu tiskanog u katalogu“Dani dječjihvrtića grada Zagreba".

“Dječjifolklor predstavljavrijedan i važan dio našegkulturnog dobra,prema kojemse treba odnositi s poštovanjem i dostojanstvom Već od predškolskog perioda kod djece se može pobuditi i njegovatiinteres za kulturnu narodnu tradiciju. Dio dječjegfolklornogstvaralaštva, koji se odnosi na brojalice,rugalice,igru, ples i običaje,osobito jezanimljiv današnjemdjetetu,jerjeprimjer njegovuizvođačkom senzibilitetu, te jetime vrlo inspirativan i atraktivan u svakodnevnoj, odnosno scenskojreprodukciji. Kao takav,zaokupljapozornostčitaVOg bića i duše djeteta;potiče ga na pokret i individualnost, istodobno razvijajućiosjećajpokreta, govora, sluha,ritma

Naš je narod imao izvanredan osjećaj za lijepo,stvorio je i zadržao samo one tradicijske vrijednostikojesu cjelovito zado-

voljavalevjerske,moralne,društvene i estetske kriterije.Stoga možemo kazati da bogat i šarolik svijetdječjegfolklora ima sve atribute umjetničkogdjela,koje u svojojdobi otvara neograničene mogućnostidječjegspontanog individualnogizražavanja".

Ove godinejebio posebnovelik interes za folklorno stvaralaštvo, pa jetako brojsudionika bio čak oko 500 djeceiz 23 zagrebačka vrtića, 45 odgojiteljavoditelja i tamburaški sastavi iz osnovnih škola i KUD-ova Tako velik broj prijavljenihfolklornih skupina zahtjevaoje, za razliku od drugih programa, čak dva dana prikazivanja: 17. svibnja, na sam dan otvorenja i 22. svibnja, na dan zatvaranja. Na dan otvorenja okupilo se 11 folklornih skupina ispredHrvatskognarodnogkazališta, te je održan mimohod djece u narodnim nošnjamaSavskom ulicom do velike kino dvorane Studentskoga centra Zatim je u prepunojdvorani održan dvosatni program. Djecasu prikazala običaje,pjesme i plesove iz

Lijekovi i starije osobe

gotovosvih dijelovasjeverne Hrvatske, i naravno, bliže okolice Zagreba.Tako je gledateljstvo moglouživati u raznolikim narodnim nošnjama iz Međimurja, Podravine,Zagorja,Slavonije i Turopolja.Djecasu veselo i razigrano,sigurna u nastupu i dobro uvježbana,prikazivala običajekao što su Prigorskasvadba, “Jurjevskesvečanosti" (izBrezovice krajZagreba),“Ivanjski običaji" iz Podravine, te “Jurjevski običaji" iz Turopolja.Posebno iznenađenjegledateljstvupružioje nastupromske djece(izvrtića romske populacija), kojasu plesala specifična“Romska kola". Svi dječjivrtići bili su nagrađeni srdačnim i razdraganimpljeskom. Najponosniji i najdirnutiji dio gledateljstva bili su svakako roditeljičija su djecanastupala.Veliki trud i entuzijazamkoji su odgojiteljiuložili u pripremanje nastupasvojihskupina,vrijedan je pažnjesvekolike javnosti i za svaku jepohvalu.

VAŠ LIJEČNIK

Piše: dr. Ivo Belan

ke lijekova. Jetra i bubrezi igraju glavnuulogu u odstranjivanju većine lijekova iz organizma.Starenjemti organipostajumanjeefikasni - čak i u inače zdravih osoba. Zbog togase kod starijihljudi može dogoditinagomilavanjelijekova u organizmu.

Jedan priličnoveliki zdravstveni problemima premalopubliciteta. uzimanjelijekova često prate nepovoljnenuspojave u starijihljudi,ali ti problemiponekadprolaze neprepoznati.

Zašto se lijekoviposebniproblem za starijeljude?

Samim procesom starenjapovećava se osjetljivost osobe na učin-

vanje.Općenito,promjenekoje nastajustarenjempridonose da se pojačajuučinci mnogihlijekova, koji su inače uzeti u uobičajenim dozama

Starenjemčovjekaodređeni organi,posebnomozak i srce, postaju više prijemljivi za lijekove.Stoga se loši učinci mogu uočiti čak i onda kada su razine lijekova u krvi u onim granicamakojesu inače sigurne za mlađu osobu Veličina tijela,količina masnog i mišićnogtkiva,također utječu na pretvorbulijekova u organizmu, njihovouskladištenje i odstranji-

Kako ljudipostajustariji, povećava se vjerojatnostoboljenja od većegbrojabolesti, pa prema tome raste i brojpropisanihlijekova Štoviše lijekova osoba uzima, tim su veće mogućeinterakcijemeđu njima, kao i nepovoljne nuspojave.Zaista,rizik se jako povećava sa svakim dodatnim lijekom ilibolešću. Štoviše, kako istovremeno doziranje svih tih lijekovapostaje sve kompliciranije, šanse da će se pogriješiti(npr. uzeti istu dozu dva puta)također

se povećavaju. Ova tendencija je najčešća u onih starijihljudikoji pateod smetenosti ili im jeoštećeno pamćenje.Kada se radi o lijekovimakojisami po sebi ometajuproces mišljenja, tada su inače normalne osobe također izložene riziku da naprave opasne pogreške,kojeponekadmogu biti fatalne.

da obolim od iste stvari". To je opasna praksa. Od takvih povremenih pregleda i kontrola “najlon vrećice u kojoj se čuvajulijekovi? najvišekoristi mogu imati oni pacijentikojimapropisujulijekove dvojeili više liječnika, jer jedanliječnik možda ne zna što je propisaoonajdrugi.

4 Jednostavnaterapeutska shema Kad godjeto moguće,preporučljivoje, u dogovoru s liječnikom odstraniti lijekovekojinisu strogopotrebni i odabrati lijekove kojise mogu uzimati samo jednomilidva putadnevno, a ne više puta na dan

ma?

Nažalost,velik brojliječnikanije za vrijemestudijadobio dovoljno znanjaniti prakse o primjenilijekova u starijih osoba Posljedice togasu da neki liječniciodabiru neodgovarajućelijekove za takve pacijente,propisujuprevišetakvih lijekova ili kombinirajulijekove koji se međusobno ne slažu Veličina ovog problema ne bi smjelabiti podcijenjena.Stariji ljudiuzimajumnogo tableta ZanimljivjeprimjerAmerike: premda je samo 11 postopopulacije

SAD starije od 65 godina,tajsegment troši 25 postood svih propisanihlijekova. U prosjeku te osobe uzimaju od 4 do 12 lijekova dnevno

2 Opravdanostuzimanjapsihoaktivnih lijekova Bilo kojavrsta psihoaktivnihlijekova opravdavaposebanoprez starijihljudi.Dobro jezapitati se da li su takvi lijekoviuopćepotrebni određenom pacijentu i da li ih treba uzimati stalno ili povremeno (recimo, za vrijemenesanica ili nekih zabrinutosti). Psihoaktivni lijekovipreviše se često propisujustarijima, kao pokušaj da im se olakšajuživotni problemi: usamljenost,izolacija ili izgubljenost. Neki drugipokušaji, kao što su češći izlasci bolesnika iz kuće,održavanjedruštvenih kontakata ili razvijanje novih interesa, moraju se uzeti u obzir kad godjeto moguće.

5. Kontrolirati i lijekovekoje se dobijubez recepta.Tablete za spavanje,lijekprotivprehlade, tablete za mršavljenje,tablete za čišćenje(laksativi) samo su neki od preparatakojestarijibolesnik može kupiti bez receptaibez liječničkogznanja.Međutim, i ovi preparati mogu također izazvati nepovoljneučinke ili loše reagirati s drugimlijekovimakoje pacijentuzima. I te lijekove u “najlonvrećici" treba kontrolirati liječnik.

Ima li načina da se zaštite stariji ljudi?

Postojinekoliko mjerakojese mogu poduzeti.Ovdjesu neke koje se mogu uzeti u razmatranje:

1 Povremena kontrola “najlon vrećice" Treba redovno, u nekom vremenskom intervalu,pregledati sve lijekovekojepacijenttroši. Bolesnici često čuvajui one lijekovekoji su im bili propisani prijenekoliko godina, “za slučaj

3 Kontrola uzimanjalijekova. Ako jepacijent u konfuznom stanjuili gubipamćenje,mogu pomoći posebnetehnike za postizanjeredovnoguzimanjalijekova. Jedna o tih mogućnosti jeda se upišulijekovi na kalendar ijednostavno ih se križa nakon što ih se uzme Najnovijariječtehnike na ovom područjujeposebnokonstruirano pakiranjelijekakoje, unaprijedprogramiranim vremenskim intervalima,počnezujati podsjećajućipacijenta da je vrijeme za uzimanjetablete.

6. Češćeposumnjati na nuspojavu lijeka. Bilo kojinovi simptom, posebnoneke nespecifične tegobe,kao umor, gubitaktjelesne težine,poteškoće u trbuhu ili smetenost - moglebi prijebiti nepovoljniučinak lijeka,nego znak neke strašne bolesti ilijednostavno “popratnapojavastarenja".Uvijekjekorisno uzeti u obzir i takvu mogućnost.

Brižljivo i na odgovarajući način primijenjenilijekovi mogu poboljšatikvalitetu života starije osobe Međutim, ti istilijekovi su također u mogućnostiizazvati i suprotneefekte Zato postavljanjeliječniku i farmaceutu pravih pitanja u pravo vrijeme,može olakšati problemi situaciju u kojoj se nalaze starijibolesnici.

KUPUJEMO SVE VRSTE 1 TIPOVE MUZNIH UREĐAJA | (RABLJENE I NEISPRAVNE) I PRODAJEMO RENOVIRANE (Uz PAPA o

Srpanj

Piše: dipl.ing.Darko Kantoci

Pravilno zalijevanje

pospješujeožiljavanje. Uz dovoljno vlage i topline,reznice će se ukorijeniti za 6 do 8 tjedana, i nakon togamožete ih presaditi u lončiće ilina otvoreno stalno mjesto. Zimi mlade biljkeipaktreba zaštititi, a idućegproljećazaštita više nijepotrebna.

Ljetnim se reznicama može razmnožavati kalina,žutika,šimšir, ukrasna dunja,bijelisvib,mušmula,vrtna mirta,forzicija, hortenzija,jasmin,vatreni trn, ribiz, glicinija, ladolež i bršljan. Za razmnožavanjezimzelenih biljaka pogodnijejevrijeme u rujnu i listopadu.

Uslijedvremenskih prilika, u srpnjuima mnogo poslaoko biljaka u vrtu Ako ih pravilno i redovito ne zalijevamo, lišće će omlohaviti i ubrzo uvenuti Zbogtogapravovremeno se moramo pripremiti za opskrbuvrta vodom i pripremiti zalihe vode

Osim vrućine,opasnost za biljke predstavlja i nevrijeme,vjetrovi i jakipljuskovi. Nakon nevremena, nastala oštećenja na biljkama odmah sanirajte.

Razmnožavanježivice

Mijenja li se vrijeme?

Piše: agrometeorolog

en Ka čić

Kako nas ovog mjes pšen

virnograda i voćnj, Li

onim cr tuče može nas zadesiti Nekoć

orolozi koji svakodnevno pratimo promjene vremena, ne mislimo da se me promij Meteorološka mj MI IKuNANU počela su prije pedeset godik nedovoljno da bismo mogli tvrditi kako je na prostoru Hrvatske došlo do klimatskih promjena iP znanstvel Svjetske meteorološke org zacije predviđaju, vjerujte nam, vrlovelike promjenevremena do 2030 godine Zb anja prizemnog

Rezanjeruža Ruže vrlo dobro podnose rez Bez većegće se problemaoporaviti ako za vazu odrežete nekoliko cvjetova. Čakće se na tom mjestu razgranati, pa će se jošiste godine razviti nove mladice Najbolje je ruže orezati iznad pupa, jerće iz njihizrasti zdrava ijakamladica

Ako vam jepotrebnaveća količina bilja, npr za živicu, sada je vrijeme da se prihvatite škara Naime,većina vrsta drveća i grmljalako se i jednostavno razmnožavajuljetnimreznicama Za tu svrhu sa zdravih matičnih biljaka uzimaju se poput prstadugemladice sa vrhova grančica.Odrežite ih koso ispodpupa, i na donjoj trećini skinite lišće Kako bi se ukorijenile, reznice do jednetrećine stavite u mješavinupijeska i humusa Razmak između reznica mora biti 2 do 3 cm Radi održavanjavlagereznice pokrijtefolijom.Za što boljeukorjenjivanje možete koristiti fitohormon koji

Ljetnijorgovan

(UD RIUREVOS VV TAU KNANNIJH tui aka porasti za 2 do 3 stupnja Celzijusa Na prostoru cijele južne Europe očeku, većanje evapotranspi

UOTUANVU loja atmosse znantno pocije, tj ispaUBER BETJILSGHOZUSTOJRTIJIRI

CIUELI] se za 15 do 25 %, dok će se razina mora podići za 30 do 100 ci

Pitamo si što išto je tome Čovjek je tajkoji s mijenja klimu Zemlje Svi »mnih količina u

m sebi i ne misleći odnevnim

ljena, nafte i prirodnog plina raste količina ugljikovog dioksida u atmosferi, te će ukoliko se to spaljivanje nastavi doći do “globalnog zatopljenja“ jeni raspored vjetrova i obor ao bi se iz temelja proUITITS HIS prilagodba klimatskim pro [U UKYUDEIIH

Ako tražite grm kojicvjetaljeti, ugodnomiriše i ne zahtjeva posebnu njegu,slobodno izaberite ljetnijorgovan(Buddleiadavidii).Ljeti,kada su cvjetovi na različitom grmljuocvali,ljetnijorgovan cvate punom snagom i stalno donosi nove cvjetove.Ljetni se jorgovan može uzgajati i kao lončanica, a sada se može uzgojiti pomoćureznica

Sada jevrijeme

U sobi

Ako jezrak suh,sobno bilje svakodnevno =poprskajtevodom Lončanice koje su prevelike sada

DIZALI KE ZIU nim

LTA] na Hrv nos maksimalnim temperatu 1

zraka većih od 25,

ske prosječno ima 21 dana s maksi-

KUVILITUJ

KIESTITI mjeseca kišom Oborina je mnogomanje 1 lipn like mnogo

LETTENI pet uzastoj

je zato isparavanje

Sunce u prosjeku tijekom mjese

PRATI TEK LICU SITO ATI odnosno čak 10 pai više di kiše

izdoblje suši a neće biti

možete orezati. Biljkekojerastu u manjim loncima,zalijevajte češće od onih u velikim Mrlje od vodenogkamenca sa lišća ćete najlakšeočistiti mekom krpom natopljenomvodom Ne koristite sredstva kojališću dajusjaj,jer začepljuju lisne pore

Pod staklom

U zaštićenom su prostoruizrasle mlade biljkepovrćakojejepo-

ZAVAŠ VRT

trebno presaditi na gredice s kojih jeprvo povrćeveć obrano Koristite sistem za zalijevanje staklenika,jerse tako znatno olakšava njegabilja,štedi se voda i vrijeme. Ako jevrijemekišovito i kiša duže pada,unesite biljke u loncima u zatvoreni prostor.

Na otvorenom

Na slobodnim površinama možete posadititrajnice ilipokrovne biljke,odnosno mulčirajte tlo Na taj se način čuva vlaga u tlu Na većim površinamamožete posijatibiljke za zeleno gnojivo. Nakon što jeprocvao, kokotić orežite i ponovo će procvasti u kasno ljeto.

Nakon kiše,zemlju u vrtu prekopajtekako bi razbili pokoricu.

Sjetva dvogodišnjeg cvijeća

Piše: dipl.ing.Darko Kantoci

Sadajevrijeme da se pobrinete za vaš cvijetnjak za iduću godinu,jer počinjesjetvadvogodišnjegcvijeća Navesti ćemo najčešćevrste naših vrtova

Maćuhice

sada jevrijeme za to Maćuhice sijemo u srpnju i kolovozu na gredice na otvorenom Nakon sjetve tlo se poravna i pokrije tankim slojemzrelogstajskoggnoja. Nakon nicanja i pojavenekoliko listića,biljčicerasađujemo na gredice na razmak od 20 em Na stalno se mjestopresađuju u jesen, obvezno s busenom,iliu proljeće, na veći razmak, od 30 cm Često se dešava da maćuhice procvatu već u jesen, no preporučljivoje ukloniti cvjetnepupove kako bi se u proljećerazvile biljke s većim cvjetovima.Maćuhice se mogu razmnožavati i reznicama, osobito ako želite dobiti cvjetove čistih boja. To se obavljakrajem ljeta ilipočetkomjeseni.

Šeboj

Maćuhice su vrlo rasprostranjene i omiljene, a mogu se uzgajati za ranu proljetnucvatnjuilikao ljetno cvijeće.Otpornajei skromna biljka, a uspijeva na svim tlima i staništima Ipak,najvišejojodgovara rastresito i plodnotlo i sunčan položaj. Ne odgovarajojvišak vlage u tlu

Maćuhice razmnožavamo sjemenom, vršnim reznicama ili dijeljenjembusena Najboljirezultati postižu se uzgojem iz sjemena, a

tijekuljeta.Sije se od lipnja do kolovoza vani na gredice,odakle se presađuje na razmak od 30 cm Na stalno mjestorasađuje se u jesen, da bi cvala u svibnju. Zijevalicajeosjetljiva na vrstu tla, traži dobro obrađenu zemlju i sunčani položaj. Pri izboru sorata valjavoditi računa da ima visokih (1m),srednjevisokih (50cm) i niskih sorti (25cm).Zimi dobro izdrži na otvorenom

Tratinčica

Ova se biljkasije u srpnju na gredice, a zatim se rasađuje na razmak od 10 do 15 cm Dobro razvijenrasad sadi se na stalno mjesto u listopadu ili studenom Tratinčica traži plodnotlo s dosta vlage.Otpornajena hladnoću i prezimljava vani Za tratinčicu je značajno da se presađujesvake godine,jer u protivnomedegenerira,zakržlja i cvate sitnim cvjetićima, iako potiče od krupnocvjetnih vrsta

Ako smo šebojzasijali u lipnju, sada ga rasađujemo na razmak od 20 do 25 em U rujnu se rasađuje na stalno mjesto, na razmak od 30 do 50 em Sjemenomrazmnožavamo sorte s dvostrukim cvjetovima Šebojječesto cvijeće,koje će nakon prezimljavanja u ožujku ili travnjucvasti raznobojnim mirisnim cvjetovima.

Zijevalica

I ova se cvjetna vrsta razmnožava sjemenom i zatim rasađivanjem u

Nove biljketratinčice jednostavno se mogu dobiti dijeljenjem busena Za tu svrhu matične biljkeodabiru se u cvatnji, vade se i rasađuju na gredice.Buseni se dijele u kolovozu i rasađuju na nove gredice, za sadnjuiduće godine m

Zašto hranite telad

Vašim dobrim i skupim mlijekom ?

Prodajteradijevašeskupo ivrijednomlijekomljekari, štetagaje trošiti za telad.

za ishranu Vaše teladipostojisada na tržištumlijekou prahu, pakirano u vrećepo 25 kg,pod nazivom Sano-Kabo i jednostavno se primjenjuje

Kabo se može davati teladi odmah poslijeporoda

Već

Kabo poslije4. tjedna starostiteleta

U 3 do 4 litrevode zagrijane na 50" € dodajte 400 grama Kabo i tako napajajte telad dva puta dnevnol K tomu možete ponuditi teletu sijena i smjese obogaćene Sano mineralnim dodatkom za telad, te vodu

ČTONIJE OVO Tele A cijena ?

1 litraSanoKabo košta samo pola litre vašeg mlijeka

Prednost primjene Kabo dvostruka ušteda kravljegmlijeka odbijanju

od mlijeka

* boljazaradaodmlijeka otporna i dobro razvijena telad lijepa,vitalna izdrava telad nadopunjava i zamjenjuje puno

mlijeko kao idealno mlijeko za telad oak JER

4%

g

5

na 50*C umiješatia napajatisa

* napitkom na 38.C(temperaturatijela).

- tako jenostavno !

--------

Ime:

1

Vaš kupon bu PitajtePas

Prezime: imijeRkaru o :'Sano-Kabo

Mjesto: Telefon: |Pokažite ovaj oglas

Ovime.naručujemjednuvreću Kabo !Uostalom:

i Trebam kantu za napajanje,pjenji dudu i kantu za mjerenje

ne ako on na Va

Želim da me posjetistručnjak tvrtke Sano radi savjetovanja preporuku pc

Sano Zagrebd.o.o. za proizvodnju i trgovinuJakuševečka 49 HR-10020 ZagrebTel/Faks01-6609-728

NAGRADNA KRIŽALJKA

Priredio: ŽeljkoLovošević,dipl.ing.

VODORAVNO: 1 Polutvrdi masni sir bez kore proizvod mljekare pod 21 okomito iz Starog Petrovog Sela,13 Izvršavanje obračuna, 14 Sukob, sudar, 15 Siguran, temeljit,pouzdan, postojan,valjan,16 Trajna zeljastabiljkaiz porodice glavočika, (pučkinazivlopur),18 Skraćeno žensko ime, (Natalija), 19 Čokot vinove loze, 22 Muslimanski svećenik, 24 Ruda, proizvod prirodnih kemijskih procesa, 26 Kratica za “visoka stručna sprema", 28 Naselje u Izraelu (hebr.),30 Ponos, čast,31 Konac, pređa, (množ ),33 Briga za zdravlje,njega,liječenje, 34 Inicijali našeg glumca irežisera Andrije Fijana,(18511911), 35 Inicijali zagrebačkogglumca Oto Levaja,36 Polutvrdi masni sir proizvod mljekare pod 21 okomito, 38 Otporni protivzaraznih bolesti,40 Pučki naziv za glazbalo koje svira,42 Naseljekod Drežnice u Gorskom kotaru, 43 Dugačka fraza,odlomak izgovora,44 Brački brod (prema talijanskom)

Treba riješitikrižaljkui samo kupon poslatido 5 kolovoza na adresu Hrvatska mljekarskaudruga, Ilica 31/11, Zagreb, sa naznakom ZA NAGRADNU KRIZALJKU

OKOMITO: 1 Odgovornost u poslovanju, 2 Rijeka u sjeverozapadnom dijelu Pirinejskog poluotoka, 3 Vrsta sira nazvan po opatiji LaTrappe u Francuskoj,4.Pamet, um, razbor,5. Početna slova očaja,6 Kratica za nekadašnji“Vjesnikusrijedu", 7 Rijeka u sjeveroistočnojMongoliji desni pritokŠilka, 8 Marinat, pac, (naš izraz), 9 Ime od miljaza Evitu, 10 Naš književnik Tomislav, (1932),11 Ime glumice ŠovagovićDespot, 12 Aparat zavrcanje meda (množ.),17 Kratica za “Hrvatski autoklub", 20 Riječna i morska životinja, 21 Naziv mljekareiz Starog Petrovog Sela,23 Dalmatinski naziv za Nikolu, 25 Tvrdi polumasni sir bez kore proizvodmljekare pod 21 okomito, 27 Talijanskafilmska komičarka, Lilia,(1922),29 Osnivač Budizma u Indiji,32 Jedan od oblika ljudske djelatnosti,zabava, ples, 37 Kratica za “Organizacijaameričkih država", 38 Četa,konjanički odred, eskadron, 39 Mogranj, 41 Kemijskiznak za iridij, 42 Kratica za “broj".

Nagradnukrižaljku iz Mljekarskoglistabroj 5/98.sponzoriralajeRSD d d izVaraždina. Čestitamosretnimdobitnicima:

1 IVAN PEIĆ

Bodovaljci24,35422 ZAPOLJE

2 DANICA KOSTELAC

Prozor246,53220 OTOČAC

3 ANA BOCEK

Turnišće 26,49282

mliječna zamjenica za hranidbu telad

TELA jemliječnazamjenicaza hranidbu teladi do 2 mjeseca starosti

VITELA sadrži obrano mlijeko,sirutku u prahu,sojinobrašno,masnoće, glukozu,vitaminej "MEL i antioksidans

A se miješasa vodom u omjeru1:7 (jedantežinski dio VITELE i sedam djelovavode

\ Prilikom napajanjateladi temperaturaVITELE treba biti 35%C

ELA se koristi prema uputama navedenim na vreći

Lii omogućuje iste prirasteteladi uz manje troškove