Mljekarski list 9-1998

ijte BioAktiv svježe mlijek

s LGG-om...

Znate lizašto jeBioAktiv svježemlijeko s LGG-om pićekojemora biti Vaš trajanizbor? I ne samo Vaš tijekomcijelogaživota!

BioAktiv svježemlijeko s LGG-om ispunjava tri najvećeželje:

Ohlađeno,izvrsno osvježava.

Dajeviše vitamina i minerala od bilo kojegdrugog energetskog ilivitaminskognapitka.

* Aktivno se brine o Vašem zdravlju i ljepoti: kultura LGG-a jača imunitet i skrbi se o skladnom radu probavnihorgana Tako na najprirodniji nacin dajesnagu potrebnu da bi iz dana u dan bili sve aktivniji.Istodobno, u mlijekusadržan kalcij,kojidanas nedostaje vecini žena i djevojaka, Vašim kostima jamčičvrstocu, smanjujeopasnost od osteoporoze, a Vašojkosi i noktima dajesjaj i ljepotu.

Zato svakoga dana pijteBioAktiv svježemlijeko s LGG-om.

Tijelo ce Vam biti zahvalno!

RUJAN, 98

ISSN 0351-9104

Josip Haluška, dipl ing

Str 2-5 Spremanje silaže kukuruza

Siliranjevisokovlažnog zrna kukuruza

Dr StjepanFeldhofer

Str 6-7

Priprema zrnatih krmiva za hranidbu goveda

Dr StjepanBanožić

Str 8 Upala mozga i zglobova u koza aib inose Uf)

Dr Zoran Grgić

Str 10-13 Troškovi različitihnačina nabavke muzne opreme Redakcijski kolegij:

dr Stjepan Banožić dr Ivo Belan

Dr.IvanJakopović ing Mirna Božičević

Str 15-18 Stanjeuzgoja bikova u centrima za umjetno osjemenjivanje dipl ing Stjepan Brlek dipl ing Stjepan Deneš Milka Vida dr Stjepan Feldnofer

Str 19 Osmišljenprogram razvoja dr Ivan Jakopović dipl ing Stjepan Keglević L prof.dr Zvonimir Štafa

Glavni i odgovorni urednik: dipl ing Juraj Čičmak

Redaktorica:

StjepanBrlek, dipl ing

Str 19-20 Stočarska izložba Sveti IvanŽabno

Sti

Keglević,dipl ing

Str 22-23

Kronika čovječanstva dipl.ing. Vera Volarić

Tehnička urednica:

Str 25-26

Stjepan Keglević,dipl.ing ing Mirna Božičević

Lektorica:

Katarina-Zrinka Čičmak

Crteži:

dipl ing. Nikola Božičević

Zagrebačka riznica narodnog ruha

Darko Kantoci, dipl. ing.

Str 26 Cvjetnjak

Dado dipl ing, Vlasnik i izdavač:

Hrvatska mljekarska udruga, Eh

Uprava i uredništvo:

Zagreb, Ilica 31/lIl

tel /fax:01/424-420

Cijena:

3,60 kn

Grafička priprema itisak:

Str 27 Rujan

Str 28 Motorni razvojdjece

ZrinjkaKeglevićStević, dipl odgojitelj

Dr koBelan

Str 29

Upozoravajućisignaliza rak debelog crijeva

Dr Neven Antunac

30-31 Mlijeko Orbis d d , Ilica 65, Zagreb

Ovog mjeseca prosječno ukupno trajanje

189

|

Spremanje silaže kukuruza

Piše: JosipHaluška,dipl.ing.

U hranidbi mliječnih krava silaža kukuruza jednojeod najvažnijih krmiva To mjestoona zauzima zbogsvog dijetetskogdjelovanja, visoke koncentracijeenergije po kilogramusuhe tvari i relativno niske cijene 1 hranidbene jedinice.

Makar krave vrlo rado jedusilažu, ona ne može predstavljatijedinu surovu krmu u obrocima visoko proizvodnih krava Njenojeučešće u obroku izvanredno važno jer uz dodatak malih količina sijena može kravama osigurativelike količine energije u obliku koji u potpunostizadovoljavazahtjeve organizmakrava prinižojproizvodnji. U 1 kgkvalitetne silaže s 33% suhe tvari može biti od 0,28 do 0,36h.j. što znači da se u 1 kg suhe tvari togkrmiva nalazi od 0,84 do 1,08h.j.

Treći,važan faktor,kojijeuvjetovaoširenjekukuruzne silaže jestcijena 1 krmne jedinice u silaži

Prema naprijednavedenim podacima maksimalna jekoličina suhe tvari u stadiju pune zrelosti, ali je od njemogućeefikasno iskoristiti samo 60% (klip),jer40% predstavljakukuruzinac niske hra-

nidbene vrijednosti. U gornjemje slučajubilo u prosjekuproizvedeno 8 744 kgsuhe tvari kukuruznog klipa,odnosno oko 9.936 kgklipakojisadrži oko 11 900 h.j. U slučajupakkada se pristupa proizvodnji silaže u stadiju kada jemogućeiskoristiti kao krmu cjelokupnubiljku(voštanazrioba), tada jekoličina kvalitetne energije kojase proizvodi po ha znatno veća i iznosi oko 13 450 h.j.ili nešto ispod14% više nego kada iskorištavamo klip.

koji se upotrebljava u proizvodnji silaže. Visoko proizvodnihibridi za silažu imajuodnos stabljika + list : klip u stadijupogodnomza siliranje 50 : 50 Kod istogprinosa kukuruznogklipakao u navedenim podacima a tog odnosa list + stabljika : klipimali bi proizvodnju od 15 340 kgsuhe tvari,odnosno 1 990 h.j.više nego u navedenom slučaju.

Kada bismo,dakle imali hibrid koji bi imao istu masu klipakao ona u navedenom primjeru, ali veću masu stabljike i lišća kod košnje za siliranje, bruto bi prirod po ha proizvedene mase za siliranjebio veći

Ako pakusporedimovrijednost proizvedenog zrna s masom upotrebljenom za silažu kukuruza, tada izlazi da se u prednjemslučaju dobijeoko 7 700 kgkukuruznog zrna kojesadrži 10 500 h.j.Kako vidimo proizvodnjomsilaže proizvede se nešto ispod30% neto energije više nego što se dobije kada se proizvedekukuruzno zrno Za proizvodnjukukuruzne silaže upotrebljavaju se hibridi kukuruza koji se inače upotrebljavaju i za proizvodnjukomercijalnog zrna Svaki hibrid kukuruza pogodan za visoku proizvodnju zrna istovremeno jeviše ilimanjepogodan i za proizvodnjusilaže Iz podataka o odnosu stabljike i lišća naprama klipu,izlazida jekoličina stabljike i lišća uglavnommanja u hibridu za zrno nego što bi bila za hibride

Iz navedenogajejasno, da jeizboru hibrida kukuruza potrebno posvetitiposebnupažnju,jeron uvelike utječe na ekonomske efekte proizvodnjesilaže Navedeni podaci sa svojestrane podvlače i značenjekomplementarnosti proizvodnjemlijeka i ratarske proizvodnje.

Pretvaranjezelene mase cijele biljkekukuruza za silažu u krmu kojuće se pohranitistoci vezano uz mogućnostigubitakatakovog nivoa da mogu dovesti u pitanje dobitak na tojkulturi,odnosno da mogu prizvesti čak i gubitak. S obzirom na to mora se osvrnuti na

sam proces spremanja i čuvanja silaže.

Silaža mora biti ispravnospremljena. To znači pravovremeno i efikasno provesti žetvu kukuruzne mase proizvedene za silažu i osiguratiefikasno i uspješnonjeno spremanje i čuvanje. U tu svrhu je potrebno:

a)efikasno ibrzo pobratikukuruz

Problem žetve silažnogkukuruza obuhvaća problemvremena žetve i problemtehnike

Problem vremena određen jebrzinom sazrijevanjakukuruza i vremenom unutar kojeg se mora napunitisilos. U pravilusilos mora biti pun unutar najviše 2-3 dana

Kod neracionalnog i neispravnog rada dolazi do velikih gubitaka. Uzroci gubitakakrmne mase u silosu su:

Gubici previranjem,oticanjem silažnogsoka,truljenjem i disanjem.Gubitak suhe tvari kod kratkogpunjenjakreću se od 1 do 10%,a kod produženogpunjenja od 5 do 25%,što ovisi o postotku suhe tvari ulaznogmaterijala i tipa silosa.

Navedeni podaci o mogućimi stvarnim gubicima na suhojtvari proizvedene mase raspložive na njivi,pružaju nam sve mogućnosti ekonomske valorizacijepojedinih čimbenika kojiizazivajugubitke suhe tvari

Kod brzogpunjenjasilosa,ispravnog rada i transportasvježe mase (kukuruza) sa 33% suhe tvari silirane u višim provoznimsilosima,snepropusnimpokrivanjem, gubi se 12 do 13% suhe tvari Kod istogulaznogmaterijala, ali s propusnimpokrovomsilosa gubi se oko 24% suhe tvari Kod plitkih silosa gubici su za 2-5% veći, a oko 4% veći kod produženogpunjenja silosa

b)osiguratineprekidni ibrzi transport.Postavka da siliranje mora biti gotovounutar 2-3 dana traži preciznuorganizaciju i transport; no tim nijeposao završen Masa mora biti transportirana i odmah nabijena u silosu

c)Da bi se silaža dobro konzervirala zelena se isječkana masa mora dobro sabijati(nagaziti).

d)Silosi morajuosiguratimaksimalno zadržavanjeproizvedene hranjive mase što se postižetehnikom spremanjakrme,zatvaranja silosa i kvalitetom silosa

Račun proizvodnje silaže jesljedeći:

Iz svega izloženogjasnoproizlazi: Silaža kukuruza jeekonomski i proizvodnoizvanredno važna kultura Njezinfinancijski efekat ovisi o: izboru pogodnihhibrida za siliranje, visini prinosa,kakvoći mase kojase silira,sistemima i racionalnosti spremanja i čuvanja silaže

Proizvodnjomkukuruzne silaže i njenimkorištenjem u govedarskoj proizvodnji,gospodarstvo može povećatisvojprihod.

Kao primjerupotrijebit ćemo osnovne podatkeproizvodnje silaže na govedarskoj farmi “Slatine" Ivankovo, u 1977 godini.

ha

H.j. iz kukuruzne silaže je

veća od cijene 1 H.j.zrna kukuruza (0,68),zbogizuzetno niske cijenekukuruza u ovojgodini.

Iako jeHLj.iz kukuruzne silaže skuplja,vrijednostproizvodnje je u korist silaže (za26%), a isto tako ukupnaenergija hrane u H_j.veća jeza 14,4%.

Na ovajnačin gospodarstvo je povećaloprihod sa 6.000,00 na 32.205,00 kuna po ha. Istovremeno, proizvelo je14 638 litara mlijeka po ha

Korištenjemsilaže u hranidbi krava gospodarstvojepovećalo ukupanprihodkroz proizvodnju mlijeka za 3,5puta.

drugestrane upotrebomsilaže u proizvodnjimlijeka,gdjejenavedeno gospodarstvopovećaloprihod za šest puta.

Proizvodnja

Prema tome, dobit u proizvodnji silaže definirana jevrijednošću razlike prihodaizmeđu kukuruznog zrna i kukuruzne silaže i s

silaže na takav način omogućavapovećanjedohotka ratarstva i stočarstva, pa jeeklatantni primjerkomplimentarnosti ove dvijeproizvodnje. m

kukuruza

Piše: JosipHaluška,dip.ing.

Siliranjemvisokovlažnog zrna kukuruza (3040% vlage)omogućuje se brzo i efikasno spremanjekukuruza onog dijelakoji će se upotrijebiti za hranidbu krava,goveda u tovu ilisvinja. Siliranjevisokovlažnogkukuruza jeuspješnokada mu jesadržaj vlageizmeđu 30 i 40%

Da bi se smanjiligubiciprisiliranjuvisoko vlažnogkukuruza ili visoko vlažnih klipovakukuruza masa se silira u zračno nepropusne silose. U prvom redu zato što su kako zrna visokovlažnogkukuruza tako i ostalih žita siromašni na šećerima

Sadržajješećera u suhojtvari jedanod osnovnih elemenata bitnih za uspjehsiliranja.

S obzirom da jesadržajšećera u kukuruznom zrnu, i klipu, pa i

ječmunizak,jasnojeda će proces siliranja teći vrlo sporo Tome doprinosi i loš odnos surovih proteinaprema šećeru Materija se, naime,dobro silira kada jeu njojviše šećera nego surovih proteina,osrednje kada jenjihov sadržajpodjednak, a loše kada je šećera manjenego proteina. U slučajukukuruznog zrna iklipa, te ječmai tajjeodnos loš (1:0,22, 1:0,33,1:0,16).Negativanutjecaj relativno visokogsadržajasurovih proteina u odnosu na šećer proizlazi iz alkaličnogdjelovanja

proteina,odnosno hidroliziranih proteinakojidjeluju kao puferi i otežavajufermentaciju. To jeod vrlo velikogznačenja za stabilnu silažu makar jekritična pH vrijednost za siliranje visoko vlažnog kukuruza relativno visoka

Do istogzaključkadolazimo ako procjenjujemomogućnostsiliranja visokovlažnogkukuruza sa stanovišta odnosa šećernogminimuma i stvarnogsadržajašećera. Šećerni se minimum kreće negdje oko 20-30 g, a stvarni jesadržaj šećera u kukuruzu gotovo identičan tom minimumu, a za dobro siliranje odnos bi morao biti 1:5 ili 1:6

Navedeni faktori postavljaju zahtjev da za uspješnosiliranje viso-

Mogućnostsiliranja

Tablica

Tabela

kovlažnogkukuruza zrak mora biti potpunoisključen. To ne osiguravaju ni silotornjevi, a niti visoki prohodnisilosi, nego samo zračno nepropusnisilosi Ako se silira materijal u prohodnim silosima ili u silotornjevima, tada im strane morajubiti obložene sa polivinilskimfolijama, a vrh vrlo solidno zatvoren Posebno jeto

važno kada se silira neprekrupljenozrno Na iskorištavanjevisokovlažnog kukuruza odnosno visokovlažnih zrna žita (ječam)ima utjecaja i prekrupljivanje.Tajjeefekat, međutim,ovisan o vrsti kojoj se silirana masa hrani i stupnju vlažnosti Ovce npr iskorištavaju

hranjivetvari siliranogneprekrup ljenogvisokovlažnogkukuruza boljenego prekrupljene, ali to nije slučaj s govedima.Mora se računati da govedaiskorištavajuprekrupljenivisokovlažni kukuruz za oko 6% boljeodneprekrupljenog. Sasvojestrane za uspjehjesiliranja pogodnijaprekrupa. m

SERVIS TRAKTORA I POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE

"GJESVISCADT

PRETOKI I,SV.IVAN ZELINA, TEL. 01/860113

* dugogodišnjeiskustvo

* servis specijaliziran za popravaktraktora i prodajuoriginalnihrezervnih dijelova iz programa NEW HOLAND - FIAT za traktore: FIAT-ŠTORE i UNIVERZAL popravak i rezervni dijelovi za traktore: IMT, FERGUSON, PERKINS, TORPEDO dajemosavjete kod ugradnjerezervnih dijelova

* rezervne dijelovešaljemopoštom

PIONEER.

MARKA PROIZVODA

Poljodjelci!

Pioneer sjemed.0.0.,Čulinečkacesta 2B/2 10040 Zagreb,Tel : 01/2888745

PIONEER SJEME d 0 0 i ove godineorganizira već tradicionalne "Dane polja“ u kojimajekroz proteklegodinesudjelovalo više tisuća poljodjelaca iz cijelenaše domovine Proteklih godina započeli smo s održavanjem"Silažnih dana polja“, a ove godinećemo jošintenzivnije raditi na održavanjuupravo tih "Dana polja".

Naime to jeprava prilika da izaberete najbolje i najnovijePioneer hibride kukuruza za sjetvu 1999 godine.

Pridružite nam se i ove godine na Vašim njivamazajedno sa svojimprijateljima. O točnim datumima te mjestimaodržavanja"Pioneer dana polja"bitićete pravodobnoizvješteniputemPioneer plakata.

Tehnologija koja daje više&

Priprema zrnatih krmiva za

hranidbu goveda

Piše: dr Stjepan

Feldhofer

gaženjesilaže Međutim,suho zrelo zrnjemora se obvezno zdrobiti ili samljetijerse u probavnom sustavu govedasamo tako može iskorištavati bez većih gubitaka.

govedarskojproizvodnji, uz veliku potrošnjukrmnih smjesa,često javljajubolesti kiselih indigestija, nadimanje(timpanije) s čestim proljevom.

U ciljusprječavanja kiselih indigestija u intenzivnojproizvodnji preporučamo da se u krmne smjese govedadodaje 1% sode bikarbone (natrijevbikarbonat) ili2,02,5BENURALA S (uzamjenu za dio bjelančevina u krmnim smjesama),odnosno da se u krmnom obroku dajeveće količina sijena. Zrnježitarica sadrži mnogo lako probavljivogškroba, a malo sirove vlaknine koja se većinom nalazi u čvrstojovojnici,odnosno ljusci zrnja.Čvrsta ovojnicasuhogi zrelogzrnjazaštita jei od probavnih fermenata, a za dobru probavljivost zrnjavrlo jevažno da se zrnjezdrobi,samelje ilidobro prožvače.

Žitarice(kukuruz,pšenica,ječam i dr.),sjemenkemahunarki (grašak,grah,grahorica i dr.) i sjemenke uljarica(soje,uljane repice,suncokreta,bundevske koštice i dr.)sadrže mnogo škorba, bjelančevina i ulja,visoke su hranidbene vrijednosti, a u mljevenom obliku imaju i vrlo dobru probavljivost.Međutim,zbogtako lako razgradivih i probavljivih tvari ova krmiva su podložna brzom kvarenju i razvojupijesni, posebice ako su zrna vlažna i u berbi oštećena. Stogase zrnje obvezno mora nakon berbe osušiti tako da sadrži najviše12-14% vlage i mora se čuvati u dobro zračenim i suhim skladištima U takvom obliku to su vrlo dobra krmiva za izradu potpunih i dopunskihkrmnih smjesa(koncentrata).

Zrnježitarica

Ako se veća količina krupno samljevenogzrnjakukuruza daje u napoju s mnogo vode, a uz hranidbu s većom količinom sijena, u izmetu govedabit će čestica neprobavljenogkukuruza

Hranidbom s većim količinama žitarica goveda se morajuviše puta na dan napajativodom Uvijek morajuimati na raspolaganju dovoljnosvježepitkevode (ugrađene samopojilice) jerako jako ožedne,naglouzimajuveću količinu hladne vode,zbogčegase pojačavaperistaltika želuca i crijeva, te ispražnjavanje želučano crijevnogsadržaja, a posljedica je nedovoljnoprobavljanje i iskorištavanjezrnatih krmiva.

Hranidba s većom količinom žitarica zahtijeva da se krmni obroci dobro izbalansiraju i nadopune s potrebnimbjelančevinama, mineralno-vitaminskim dodacima i sočnim krmivima što poboljšava probavljivost i iskoristivost ukupnog krmnogobroka. Dodavanjem bjelančevina, minerala i vitamina popunjava se nedostatak ovih hranjivihtvari u žitaricama, a sočna krmiva dajuvlažnost, omekšavajusuhu masu brašna žitarica i olakšavajuprobavu.

Obzirom na građuzubi,žvačnu površinuzubi i uzimanjehrane, govedažvaču nepotpuno,okruglo zrnjelako izmiče zubima,pa govedagutajuvećinom neprožvakano zrnje.Stogaječesta pojava kod govedakojadobivaju u hrani cijelonesamljevenozrnjekukuruza, da imajumnogo neprobavljenogzrnja u izmetu,atojeveliki gubitakvrijednihhranjiva.

Posebice mnogo neprobavljenog zrnjaizlazi s izmetom ako goveda dobivajunesamljevene zrele žitarice zajedno s voluminoznim krmivima,primjerice s kukuruznom silažom

Zrnježitarica ima visoku energetskuhranidbenu vrijednost(1,11,3h.j.) i visoku probavljivost (8090%). U najvećojkoličini dolazi u sastavu krmnih smjesa(6575%) kao najvažnijeenergetskokrmivo To jeuzrok da se u intenzivnoj

Zrnjekukuruza,kojejeu mliječnojili mliječnovoštanoj zrelosti,dobro jeprobavljivo ako dolazi s kukuruznom silažom jer jeovojnicazrnjamekša, a dobrim dijelomjeoštećena pribranju (silokombajnom), ilistrojem za

Od krava,kojedobivaju u hrani veću količinu kukuruza,maslac obično ima žutu boju,ali jemekane konzistencije. Tvrdoća maslaca može se poboljšatidodavanjemraži,pšenice,ječma,graška isl. u hranidbeni obrok krava.

Govedima ne treba davati veću količinu sitno samljevenogbrašna “bijelihžitarica",posebicepšenice jerse zbogvelike količine lako probavljivog i sitno samljevenog škroba češće javljajunadutost (timpanije).

Žitarice,posebnokukuruz,često su zaražene s plijesni vrste Aspergillus,Penicillium,Fusarium i dr kao i njihovimtoksinima: aflatoksinima,rubratoksinima, ohratoksinima,zearalenone i trihotecene, što predstavlja opasnost po zdravlježivotinja i ljudi. Zaraza počinje već na polju, što znači da kukuruz treba uvijek na vrijemeobrati,dobro osušiti i na odgovarajući način spremiti. Razvojplijesni i njihovihtoksina brzo se nastavlja nakon berbe ako jezrnjenedovoljnozrelo i oštećeno prilikombranja(kombajniranja), slabo osušeno (svlagom iznad 1213%) i spremljeno u skladišta slabo zračena i topla. Suzbijanjeplijesni i njihovih toksina nakon zaraze rijetko kad jeuspješno. Za sanacijumogu poslužitipropionska i neke druge mješavinekiselina (MIKOFARM), zatim lužine,amonijak, UBEA 70 i sl.

manje(timpaniju),alergične reakcije,želučano crijevnaoboljenja i drugeposljediceotrovanja.Stoga treba odabirati i sijati sorte koje na sadrže antinutritivnih tvari, ili ih se mora davati u manjojkoličini da ne bi prouzročileoboljenje. Obzirom da zrnjemahunarki ima visoku hranidbenu vrijednost(1,11,2h.j.)treba poboljšati i povećati njihovupotrošnju u hranidbi goveda.To se može u nekim slučajevimaučiniti tako da se duže drže u vodi (grah,sirak) ili prije upotrebeobraditi kuhanjem, parenjemili prženjem(tostiranjem).

Zrnjemahunarki treba također prijeupotrebe za stočnu hranu samljeti ilizdrobiti, što će povećati probavljivost i iskoristivost krmiva. Govedima ipak ne treba dnevno davati više od 1-2 kgzrnjamahunarki, a treba ih postupnouvoditi u hranidbeni obrok. Dobro jeda se dajuuvijekizmješana s drugim krmivima, a mogu se davati i u krmnim smjesama.

Najslabije su mogućnostiuništenja već razvijenimetabolički proizvodi plijesni(mikotoksini).Toksičnost pojedinihmikotoksina nijejednaka za sve vrste životinja, pa ni za sve dobi iste vrste ovisno o stanjureprodukcije i otpornosti životinja.Mikotoskini su uzrok mnogim akutnim i kroničnim bolestima od oboljenjapojedinih organa, slabijeproizvodnje i reprodukcije do malignihoboljenja.Neki mikotoskini, kao aflatoksini,izlučuju se i mlijekom, pa su opasni za djecu, a i za odrasle Mikotoksini se ne uništavaju siliranjemkrmiva

Zrnjemahunarki

Zrnjeuljarica

6%), a od probavljivihugljikohidrata ima oko 10-12% šećera Ima mnogo vitamina A,E i B skupine, naročito mnogo vitamina B,. Treba upozoriti da se sojino zrno obvezno mora termički obraditi (prženjem,tostiranjem,ekstrudiranjem). To se obično radi na strojevima za prženje(tosterima), na temperaturi oko 100-110"C. Ako se sojinozrnjeprži na temperaturama iznad 110%C,smanjit će se hranidbena vrijednost i probavljivostbjelančevina i šećera Prženjem(tostiranjem)postaju neškodljiveantinutritivne tvari sadržane u sojinomzrnju, a to su ferment ureaza i inhibitor fermenta tripsina.

Antinutritivne tvari, kao što su inhibitor fermenta tripsina i ureaza iz sirovogzrnjasoje,značajno mogu oslabiti probavljivost i iskorištavanjebjelančevina, a ako jeu krmnom obroku prisutna urea može doći i do otrovanja s amonijakom.

Sojinozrno treba također davati govedimazdrobljeno ili samljeveno, a sirovoga ne davati više od

Zrnjeuljaricasadrži mnogo ulja i bjelančevina. Mast u hranidbi govedanema veću važnost, osim kod mlade teladi u vrijeme zamjeneza mlijeko.Bjelančevine iz zrnjauljarica vrlo su visoke biološke vrijednosti jersadrže mnogo esencijalnihaminokiselina: metionina,lizina,cistina,triptofana i dr Stogajeboljeistisnuti ulje iz zrnja uljarica, ili ga kemijskiekstrahirati, a za hranidbu iskoristiti ostatak kao uljanepogačeili sačme u kojima su zaostale bjelančevine,tj.kvalitetno bjelančevinasto krmivo

Za razliku od žitarica,zrnje mahunarki sadrži oko 20-30% sirovih bjelančevina. Neke od njih sadrže uz to više masti (sojaoko 20%), a drugeviše škroba (grašak, grah,grahorica,lupina). Neke vrste i sorte mahunarki sadrže u zrnjualkaloide,glikozide, saponine,gorkei drugeantinutritivne tvari Zbogtogaimaju loš okus,mogu uzrokovati nadi-

Sojinozrno vrlo jevrijedna hranidbena sirovina, ali se više upotrebljava za hranidbu peradi i svinja, pa i ljudi.Budući da je hranidbeno vrijednamoglabi se davati naročito teladi i visokomliječnimkravama,ali jevrlo skupokrmivo

1,0kg/danodraslim životinjama uz postupnoprivikavanje, u krmnom obroku bez uree

Sojinozrnje,sojinesačme i pogače djelujupovoljno na mliječnost, međutim,sojinozrnjezbogveće količine nezasićenih masnih kiselina može uzrokovati dobivanje mekanogmaslaca, a može poprimiti i okus po soji.

Sojinozrnjesadrži oko 20% ulja, nema mnogo sirove vlaknine (oko

Sjemenkesuncokreta i uljane repicesadrže oko 40% ulja, a bundevske koštice oko 46-60% Ove uljaricesadrže imnogo sirove vlaknine, a osobito u vrlo tvrdoj ljusci(3050%). Samljevenozrnje jeupotrebljivo za stočnu hranu, međutim zbogvisokogsadržaja uljagospodarski jenerazumno iskorištavati ga za stočnu hranu, već samo nakon istiskivanja ulja kao sačme ilipogače. U tom obliku se uostalom većinom i iskorištavaju,naročito u hranidbi goveda. m

Upala mozga i

zglobova u koza

Piše: dr StjepanBanožić

intersticijalnaupalapluća, a najčešćeupalazglobovakoja imajutendencijutrajnogpogoršavanja.

kolostrumom i mlijekomprenose uzročnika na jarad.Ponekad se bolest prenosiprekoplacente i spolnimaktom Nakon ulaska u organizamvirus u prvotnojfazi izaziva promjene u središnjem živčanom sustavu, kojeprati intersticijalnaupalapluća.Ako životinjeprežive tu fazu,bolest trajeviše godina u kojimase razvijeupalazglobova,kojanapredovanjempromjenapostaje sve teža.

Upalazglobova i mozga u koza (Virusniartritis - encefalitis) bolest je središnjegživčanog sustava i zglobova, a zahvaća i plućate se pretežnojavlja na većim stadima mliječnihpasmina koza

Uzročnik jebolesti virus (retrovirus)koji se umnožava na kulturama ovce i koze

Izvor zaraze su bolesne koze koje

Klinička slika bolesti ovisi o dobi životinje. U jarićabolest počinje znakovima upalemozga i oduzećem nogu, najprijestražnjih.Životinjagubiravnotežu i nekoordinirano se kreće. Temperatura nijepovišena, osim ako nijedošlo do naknadne bakterijskeinfekcije. Refleks gutanjaostajesačuvan sve do smrti Ponekad se razvijeupala pluća. U odraslih koza javljaju se simptomiupalemozga, ponekad

Razudbom uginulihživotinja mogu se naći znakovi zakržljalih mišića nogu i difuzno crveno prošaranapluća.Zglobovi su otečeni i na njihovimpovršinama talože se vapnene soli Osim toga, u zglobovimajepovećanakoličina sinovijalnetekućine. Histološke promjenevidljive su na plućima, u središnjemživčanom sustavu i na zglobnimhrskavicama Dijagnoza ove bolesti temelji se na epizootiološkimpodacima, na kliničkojslici, na razudbenim promjenamai laboratorijskim pretragama.

Liječenje ove bolesti nijepoznato, a profilaksa se sastoji u isključivanjubolesnih grlaiz stada, a ako to zahtijevaepizootiloška situacija, treba odvajatijaradod bolesnih majki i hraniti ih prokuhanim mlijekomzdravih koza Treba paziti da se bolest ne unese u stado nabavom novih životinja. Zbogtogatreba provoditikarantenu novonabavljenih koza m

ama VI

SVE VRSTE POLJOPRIVREDNE

MEHANIZACIJE ZAVAŠE

GOSPODARSTVO:

-TANJURAČA 36 DISKOVA

PNEUMATSKESIJAČICE

-ŽITNESIJAČICE

- PRIKOLICE 4 t KIPER

RASIPAČI - 600 kg,3 500 kg,6 000 kg

REDITINA

Sajmišna 8b, Sv Ivan Zelina, HRVATSKA

Tel : 00385/1/860-920

Fax: 00385/1/860-595

GSM: 098/281-550

ve

Troškovi različitih načina

nabavke muzne opreme

Piše: dr Zoran Grgić

Mužnjajejedanod glavnihtehnoloških postupaka u suvremenoj proizvodnjimlijeka, pa jemuzna oprema tako vrlo važna za ekonomsku uspješnostproizvodnje mlijeka na obiteljskomgospodarstvu U Hrvatskojjedanas bogataponudarazličitih muznih aparata i sustava za mužnju.Svaki sustav jeprimjerenodređenoj tehnologiji i kapacitetuproizvodnjemlijeka.Najvećapotražnja u nas jeza domaćim i uvoznim muznim aparatima. Samo manji brojgospodarstava“farmerskog" tipaproizvodnjemlijekaodlučuje se za skupe,ali u suvremenim tehnološkim rješenjima,visokoproizvodne i ekonomski opravdane mljekovode i izmuzišta. Namjeraovog rada jedati kratki pregledponudemuzne opreme na domaćem tržištu i temeljnenačine nabavke bez preporukepojedinog proizvođača ilidobavljača.Cijene i proizvodnikapacitetidobiveni su na temeljuankete 10-ak dobavljača i 10-ak obiteljskih gospodarstava koja su nabavljalamljekarsku opremu tijekom1997. i 1998 godine.

cijene su 28-35% veće od osnovne cijeneopreme u mljekarstu. Pojediniproizvođači iliprodavači opreme odobravajukratkoročne

Tablica 1 Troškovi nabavke muznih

Kredit s dvogodišnjom ili trogodišnjomotplatom u praksi se ostvarujeprekoposlovnebanke ili “velikih? mljekarakojetakođer ugrađujutroškove svojesuradnje s bankama. Nabavka opreme u suradnji s mljekaromosobito je zanimljivaobiteljskimgospodarstvima,jeruključujeplaćanje otplatnihobroka mlijekom. Kako se obično radi o nabavci većeg aparata,mljekovoda i izmuzišta

Muzna oprema se u nas može nabaviti izravnim plaćanjemproizvođaču ili trgovačkomdruštvuposredniku po osnovim (“proizvođačkim")cijenamakojesu za kupcanajpovoljnije.Proizvođač domaće opreme ili izravni dobavljač uvozne opreme podmiruje dio troškova PDVa, a trgovačke marže nema ilijeminimalna Nabavka muzne opreme kod posrednika(prodajnacijena) uključujeproizvođačketroškove, troškove transporta,troškove PDV-a i trgovačkumaržu Ove

kredite (36 mjeseci). U konačnu cijenujezaračunata određena kamata ilise kreditiranjeobavlja prekoposlovnebanke kojaima svojukamatnu stopu.Ukupni troškovi nabavke opreme su 4356% veći od osnovne - proizvođačke cijene.

Mogućnostnabavke opreme s kreditom od 1 godinegotovoje uvijekpovezana s poslovnim bankama i kamatnom stopomkoja jeu pravilu veća od 10% Određeni troškovi “obrade kredita" dodatno povećavajudavanjapri kupnjiopreme na kredit. Ukupni troškovi jednogodišnjeotplate muzne opreme s povezanimdavanjima i obvezama čine dodatak od 46 do 60% na proizvođačku cijenu.

broja, npr muzilica,velike mljekare dobivajuodređeni popust, tako da konačna cijena za kooperanta mljekarenijeznačajnoveća od prodajnecijene u trgovačkoj mreži (od1015%). Sveukupni troškovi ovakvognačina nabavke muzne opreme su od 52-66% veći od osnovne cijene muzne opreme. Domaći muzni aparati su cijenom najpovoljniji. Za prosječna osnovna stada naprednijihproizvođača mlijeka u nas (10grla) potrebno je za osnovnu i prodajnu cijenuizdvojiti od 685 do 863 kune po proizvodnomgrlu.Uvozni muzni aparati su prosječne prodajnecijene od 1.504 do 2 069 kuna po muznom grlu.

Osnovna cijenamljekovoda za osnovno stado od 40 muznih grla

7 dioničko društvo

ISKORISTITE POSEBNU POGODNOST KUPOVINE VITREXovih MUZNIH UREĐAJA NA KREDIT OD 3 i12 MJESECI

TEL. 033 721 168 721 352 724 507

PAŽNJA: PROIZVOĐAČI MLIJEKA!

“Koristite VITREX-ov stroj za mužu krava VT-III jerje:

* garancijakvalitete najrasprostranjeniji u Hrvatskoj (oko25 000 kom)

+ najpogodniji za minifarme do 10 krava

* VITREX jediniproizvođačmuzilica u Hrvatskoj kod kojeg su osigurani originalnirezervni dijelovi i jediniovlašteni serviser muzilica muzilica pokretanamonofaznim elektromotorom

* najpovoljniji po cijeni od 4.050,00kuna u trgoviniVitrex-a

ISKORISTITE PRILIKU - NAZOVITE VITREX

Grafikon 2 Troškovi različitih načina nabavke uvozne muzilice - iznosi se dodaju na osnovnu cijenu

Iznos

5grla

DIKredit 5 godina

I Kredit 3godine

IKredit 1 godina

Kredit3-6 mj

OIProdajnacijena Osnovnacijena

20 grla

Grafikon 3 Troškovi različitih načina nabavke mljekovoda - apsolutni iznosi po načinima nabavke

Grafikon 4 Troškovi različitih načina nabavke izmuzišta - apsolutni iznosi po načinima nabavke

kapacitet40 grla kapucitet 60 grla prihoda). Za “prihvatljivo" opte| nabavci izmuzišta potrebno jeveće rećenjegodišnjihprihodapri| osnovno stado od 60 muznih grla i

rok otplatekredita dulji od 5 godina. Za ispitivaneuvjete - rok otplate 3 i 5 godina, te osnovno stado od 40-60 grla,godišnji su troškovi otplatekredita na razini 25,447,6% godišnjegprihoda. Muzna oprema jevažan činitelj uspješnostimljekarskeproizvodnje. U nas se zbogdugoročno nepovoljnogpoložajagovedarske proizvodnje, te relativno malog brojagospodarstva sa značajnom proizvodnjommlijeka,nijedovoljnorazmatrala problematika opremljenostigospodarstvapotrebnom muznom opremom Tehnološka prednostprimjene muzne opreme u mljekarstvu seočituje u kvaliteti obavljanjamužnje i prihvatumlijeka na gospodarstvu, a ekonomski učinak jeposljedica visoke proizvodnosti rada U suvremenojmljekarskojproizvodnjimuzna jeoprema nužno potrebnanašim obiteljskim gospodarstvima. Na temeljunavednog može se zaključiti kako se najpovoljnijecijenemuzne opreme ostvarujuizravnom nabavkomod domaćegproizvođača ili zastup- nika uvozne opreme.

Kvalitetna muzna oprema kojabi se pouzdanokoristila na dulji rok s niskim troškovima održavanja je skupa.Mljekarskuproizvodnju obilježavaneprestanoostvarenje prihodatijekomcijelekalendarske godine.Unatoč dobrim proizvodnim rezultatima i povoljnim otkupnimcijenamamlijeka, ne može se u našim uvjetimaočekivati dovoljnoslobodnih sredstava iz proizvodnjemlijeka da se odjednompodmiresvi troškovi nabavke skupe,suvremene opreme Uobičajenapraksa u suvremenojmljekarskojproizvodnji razvijenihzemaljajeulaganje u proizvodnekapacitetekorištenjempovoljnihdugoročnih kredita Dugoročnokreditiranje

muzne opreme predstavlja značajnomanjeopterećenjeprihoda po proizvodnomgrlu.Nažalost, u posljednjedvijegodinepovoljni su dugoročnikrediti za opremanje obiteljskihgospodarstava u mlje- karstvu priličnorijetki i teško ostvarivi. m

43000 BJELOVAR, Osječka 104, Tel/fax 043/231-182 TRGOVINA SPECIJALIZIRANA ZA PRODAJU TRAKTORA, POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE, REZERVNIH DIJELOVA

Iznašegasortimanaizdvajamo etraktore Universal (kredit),ovlašteni distributerBjelovarskobilogorskežupanije e traktore "Tomo Vinković" e plugove, prskalice,sijačice,tanjurače,okretače sijena,rotokopačice, kose,prikolice, itd e program "LABINPROGRES"motokultivatori + priključci e dijelovi za kose,okretače sijena izbor guma za traktore Barum - ležaji,filteri,remenje + kompletanasortiman rezervnihdijelova za "TOMO VINKOVIĆ", "ŠTORE","UNIVERSAL","FIAT","LABINPROGRES","ACME", "LOMBARDINI"

Rezervnedijelovešaljemoputempošte

HRANIDBA GOVEDA

Knjiga

HRANIDBA GOVEDA zamišljena jekao priručnik za sve stručnjake,tehnologe i stočare u govedarskoj proizvodnji i proizvodnji stočne hrane, a djelomice i kao udžbenik za stjecanje novih znanja iz hranidbe goveda,jer se obrada temelji na znanstvenim dostignućima, iskustvu, tradiciji i našim gospodarskimmogućnostima.

ro na

be STJEKANIFLOBOFER

3" HRANIDBA

GOVEDA

HRVATSKA MLJEKARSKA UDRUGA RENEE. llica 31/lIl, tel /fax:01 424-420

NARUDŽBENICA

Ovime neopozivo naručujemo.......««eaeevsna primjeraka knjige “HRANIDBA GOVEDA" autora dr SEpaneFeldhotera, po cijeniod 150,00 kuna.

i Knjigu možete platiti:

1 Pouzećem

2 Uz narudžbenicu na žiro račun HMD: 30102678.5514

M PREZIME“ 0

Stanje uzgoja bikova u

centrima za umjetno

osjemenjivanje

Piše: dr Ivan Jakopović

Iako jegenetskaosnovica potomka,jedinke,sastavljena od jednakogudjelagenetskeosnovice roditelja u masovnojjeselekciji uzgojnopromatranoznačaj oca daleko veći

Bik jetijekomsvog reproduktivnogvijekaotac daleko većeg brojapotomaka u usporedbi s kravom

najboljemajkenajčešće iz domaće populacije. Za usmjerenoosjemenjivanjebikovskih majkikoristi se sjemenajboljihbikova domaćeg uzgojaili iz drugihpopulacija svijeta.

Nakon otelenjamuško se grlo pratitijekomrasta i razvoja u razdobljuperformancetesta Na krajutesta samo najboljiodlaze u centre za umjetnoosjemenjivanje, gdjese što prijeorganizira uzimanjesjemena i osiguranje dostatnogbrojadoza za obavljanje test osjemenjivanja.Namjenaje test osjemenjivanja što ranije osjemenitidostatan brojkrava da bi se dobio poželjanbrojpotomaka za obavljanjeprogenih testova kako bi se u potpunosti moglaodrediti uzgojnavrijednost svakograsplodnjaka.

To osobito dolazi do izražaja u slučajukorištenjarasplodnjaka za umjetnoosjemenjivanje. Dok se u prirodnompripustugodišnje po jednomrasplodnjakuoplođuje oko 100 krava,proizvodnjasjemena u centru za umjetnoosjemenjivanjeosiguravavišestruko veći brojdoza što pruža u tom slučaju mogućnostosjemenjivanjavelikog brojakrava sjemenomjednog rasplodnjaka.Godišnje se od jednograsplodnjaka može dobiti i 20 000 doza sjemenašto znači, uzme lise u obzir dugiživotni vijek takve životinje(ponekad i više od 10 godina),proizvodnjuvelikog brojadoza sjemenaza oplođivanje.Korištenjem tako velikog brojadoza sjemena u osjemenjivanjudobije se veliki broj potomaka od jednograsplodnjaka, te jestoga od posebnoguzgojnog interesa voditi briguda su rasplodnjaci za umjetnoosjemenjivanjegenetskinajvrijednija grla. Zbogtoga se u svakom uzgojnom programu uzgojurasplodnjaka pridajeposebnabriga.Ona započinje već kod izbora roditelja budućegrasplodnjaka;biraju se

Centri za umjetno osjemenjivanje

rješenjetogaproblema.Kako se u međuvremenu uvodio postupak dobivanjaduboko smrznutog sjemena, to jeimanjibrojcentara bio dostatan da u potpunosti udovoljiučinkovitojorganizaciji umjetnogosjemenjivanja, što je izazvalo smanjenjebrojacentara za umjetnoosjemenjivanje. U Hrvatskojdanas postoje tri centra za umjetnoosjemenjivanje. Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske najveći jecentar u Hrvatskoj.Smještenjeu Zagrebu i Križevcima. OvajCentar drži bikove simentalske, smeđe i sive pasmine.Ukupnodrži više od 67% svih bikova za umjetnoosjemenjivanje u Hrvatskoj.Sjemenom snabdijevanajvećidio Hrvatske

Centar za unapređenjestočarstva Osijekdrži bikove simentalske i holstein pasmine.Jedini jeCentar u kojemusu bikovi holstein pasmine Sjemenombikova simentalske pasminesnabdijevaistočni dio Hrvatske (Slavonija), dok u potpunostinamirujepotrebe u Hrvatskoj za sjemenomholstein pasmine.

I u razdobljučekanjarezultata testa i dalje se pratirazvojbika, te se svake godineobavljajuocjene i razvrstavanje u klase Kako dolaze rezultati progenihtestova, raste pouzdanostodređivanjaklase rasplodnjaka što osiguravakorisnicima sjemenamogućnostboljeg izbora grla za osjemenjivanje.

Umjetnoosjemenjivanjezapočelo jeu Hrvatskoj1948. godine. Tada se za osjemenjivanjekoristilo jedinosvježesjemerasplodnjaka. Zbogtogaje u prvom razdoblju bio veći brojcentara za umjetno osjemenjivanje.Vijektrajanja svježegsjemenabio jevrlo kratak, pa jeveći brojcentara u kojima se proizvodilosjemebilo jedino

Centar za stočarstvo Veterinarske stanice Sl Brod drži bikove simentalske pasmine, a sjemeosigurava za područjeBrodskoSlavonsko-posavske, požeške i dijelom Vukovarskosrijemske županije. Značajgodišnjegpregleda bikova u centrima za umjetnoosjemenjivanje Temeljemodredbi Zakona o stočarstu propisano jeda se jednom godišnjeobavi pregled rasplodnjakakoji se koriste za proizvodnjusjemena u centrima za umjetnoosjemenjivanje.Ovaj pregledobavljaposebnopovjerenstvo kojeimenujeministar poljoprivrede i šumarstva, a sastoji se od znanstvenih i stručnih djelatnika s Agronomskog i Vete-

rinarskogfakulteta, te Hrvatskog stočarsko selekcijskog centra i Ministarstva poljoprivrede i šumarstva U radu povjerenstva sudjeluje i predstavnik centra kod kojeg se obavljapregled.

Stručno povjerenstvo ima zadaću utvrditi uzgojnostanjesvakog rasplodnjaka te ocijenitinjegov razvoj u odnosu na dob kod pregleda.Temeljemtogakao i podataka o testovima povje-

renstvo određuje za svakograsplodnjakaocjenu i uzgojnuklasu.

klasiranja dani su u tablicama 14

Rezultatiocjenei klasiranja rasplodnjaka u 1998 godini

Dakle,uzgajivači u Hrvatskoj za rasplodkoriste 68 bikova simentalske pasmine, 19 bikova holstein, 4 smeđe i jednogbika sive pasmine

Godišnjipregledcentara, te ocjenai klasiranjerasplodnjaka, obavljeni su tijekomlipnja1998. godine.Temeljemtih pregleda utvrđena jeocjena i klasa svakom rasplodnjaku.Rezultati ocjene i

Od ocijenjenih bikova simentalske pasminejedanjebik izlučen (Diesel)zbogslabijegrazvoja, a ostali su svrstani u klase kojedozvoljavajunjihovouzgojnokorištenje.

1 Ocjene i klase rasplodnih bikova u 1998 godini - simentalska pasmina

Od

rasplodnjakasvrstana su u klasu IA dok jebik Markiz i daljeostao u klasi elita

Samo jemanjibrojživih bikova progeno testiran

mesa i progenitest mliječnosti).

U tablici 6 dani su rezultati progenog testa na osobine mliječnosti kod holstein pasmine.

Iz tablice 5 jerazvidno da je progenitest na tovne osobine i kakvoću mesa obavljen kod 15 bikova,dok jeprogenitest na mlijekoobavljenkod svega 5 bikova Pri tome su samo četiri bika potpunotestirana (progeni test na tovne osobine i kakvoću

Na raspolaganju su podaci za 6 bikova testiranih na osobine mliječnosti. Kako jepodrijetlo ovih bikova iz različitih zemalja to se i raspoloživi testovi odnose na izračun uzgojnevrijednosti iz podataka o laktacijskojproizvodnjiovih populacija. Pri tome valjaistaći da su tri rasplodnjaka iz našeguzgojnogprograma: Ge-

nius jeveć ranijezbogvisoke uzgojnevrijednostisvrstan u skupinuelita, dok su Roy i Mel po rezultatima progenog testa na osobinu mliječnosti za sada gotovo u prosjekupopulacije. Veći broj kćeri čija će laktacijskaproizvodnjabiti na raspolaganju u idućem razdobljupružit će mogućnost točnijeprocjeneuzgojnevrijednosti za ove rasplodnjake. Valjaposebiceistaći da je na ovogodišnjempregledu bik Cedar ostvario jedininajvišuklasu, svrstan jeu elitu

Osmišljen program razvoja

Piše: Milka Vida

Kooperantimažupanjske mljekarske industrije “Domil? u prošloj i prvoj polovici ove godineisporučeno 1985 junica

Da su seljaci živo zainteresirani za proizvodnjumlijekapotvrdilaje, između ostalog,svojedobno, provedena anketa na područjuVukovarskosrijemske i Brodskoposavske županije. U sedamdesetak sela seljaci su potvrdilizanimanje za stočarsku proizvodnju, za nabavku junica i to u količini kojajetada impresionirala. Pokazan jeinteres za čak tri tisuće steonih junica.Nakon ponuđenih uvjeta za kupovinujunica, a koji su bili više nego povoljni, interes jebio jošveći Anketu jepočetkom1997 godineprovelažupanjskamljekarska industrija“Domil" u suradnji sa "Županjskombankom" d d kojaje, također, u svemu tome našla i svoj interes Prva grlastoke podijeljena su u kolovozu 1997 godine“Domilovim? kooperantima u zapadnom dijeluVukovarskosrijemske i istočnom dijeluBrodskoposavske županije. Prema podacimakojesmo dobili od Martina Matasovića, tehnologa za stočarsku proizvodnju u sirovinskoj službi “Domila", svojim proizvođačima “Domil? jete, 1997 godine,isporučio 1738 junica, što je u ovojgodinirezultiralo povećanju otkupamlijeka.Najvišejunica, čak 916, raspodijeljenojeseljacima u Vukovarskosrijemskoj županiji, od čegasu kooperanti u Bošnjacima dobili najviše, 100 junica,zatim u Starim Mikanovcima 86, u Račinovcima 73, u BabinojGredi 71 itd Kooperantima na područjuBrodskoposavskežupanijeraspodijeljeno je 696 junica, u Požeškoslavonskoj 120 i Osječkobaranjskoj 6 junica. U prvihpet mjeseci ove godine, seljacima na područjuVukovarskosrijemskežupanijeisporučeno je190 junica,visokosteonih simentalske

jebiti veća od četiri tisuće litara na godinu.

Da jeuvoz junica, radi osiguranja dostatnih količina mlijeka, bio pravi potez potvrđujupokazateljikojima raspolažeMljekarskaindustrija

pasmine. Od tog broja 50 jeraspodijeljenoseljacima u hrvatskom Podunavlju i srijemskomtrokutu, u Petrovcima, Mohovu, Nijemcima, Bapskoj,DonjemNovom Selu i Apševcima Kooperantima u Brodskoposavskojžupanijipripalo je57 komada junica. Do sredine lipnja ove godineisporučenojeukupno247 komada. Iznoseći ove podatke,Martin Matasović, tehnolog za stočarsku proizvodnju u sirovinskoj službi “Domila" Županja,naglasio jeda su sve isporučenejuniceodgovarale strogo postavljenimkriterijima i da s tim u svezi ne bi smjelobiti određenih insinuacija. Itekako se vodilo računa o težini,starosti i mliječnosti. Junice su morale biti teške 550 kilograma, nisu smjele biti starije od dvije i pol godine i proizvodnjamlijekamorala

“Domil? Županja.Zahvaljujući povećanjusirovinske osnove “Domil? je 1997 godinepreradio 18 milijuna litara mlijeka, a predviđa se da će ove godinepreraditi 25 do 27 milijuna litara Još uvijek jeto priličnoispod količine kojuje“Domil? prerađivao prijeDomovinskograta, a riječ jeo 55 do 60 milijunalitara Neka sirovinska područjakoja su zbograta bila izgubljena vraćena su, i to jeutjecalo na količinu kojajezabilježena, dok su nekada područja(Bosanska Posavina)zauvijekizgubljena. Bitno je istaknuti da se unatoč određenim problemimaipakkrenulo s mrtve točke, da postojizajednički interes da se unaprijedistočarska proizvodnja

a vezano uz to i proizvodnjamlijeka, i da se u tim nastojanjima kontinuirano ide uzlaznom linijom.[|

Akcijskaprodajarasplodnihjunica Stočarska izložba

Sveti Ivan Zabno 1998.

Piše: StjepanBrlek,dipl.ing.

i šumarstva RH kojijei otvorio ovu značajnumanifestaciju.

Povodom devedesete obljetnice formiranjajedne od prvihmarvogojskih udruga za uzgojsimentalskoggoveda (1908.),podpokroviteljstovm Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RepublikeHrvatske i Koprivničkokriževačke županije, u organizaciji Hrvatskogstočarsko selekcijskog centra - selekcijskaslužba, stočarske udruge i općineSveti Ivan Žabno, 21 lipnjaorganizirana jeIII stočarska izložba s aukcijskomprodajomjunica.

Na područjuŽupanije ima 36 636 plotkinja od kojih se umjetnoosjemenjuje 30 688 ili 84%, od čega na područjuĐurđevca 98, Koprivnice 85 i Križevaca 73%

Od 1993 godine u stalnom jeporastu brojgrlapodselekcijom. Tako jeod 32.420 krava selekcijomobuhvaćeno

5 757 ili 17,67%, a 1997 od 30 408 krava selekcijom jeobuhvaćeno 9 400 ili31,20%

U tom razdobljupovećanjebroj bikovskih majki od 78 u 1992 na 130

O značajuizložbe, rezultatima i mjerama za unapređenjestočarstva govorili su V Oguman,načelnik općineSveti Ivan Žabno, M Ernoić, dipl.ing.,ravnatelj HSSC i mr Zlatko Dominiković, ministar poljoprivrede

u 1997

Na područjuŽupanije ima 28 proizvođača s više od 15 krava, 10 proizvođača s 20 i više krava, 3 proizvođača s 30 i više krava, a jedan čak 44 krave

Nabava junicautjecala na povećanjeproizvodnjemlijeka

Tijekom ovog stoljeća u Svetom Ivanu Žabno održano jeviše izložbi nego u bilo kojemmjestu u Hrvatskoj.

Za ovu izložbu odabrane su sljedeće kolekcije:

5 junicasimentalske pasmine, domaći uzgoj,čijihjemajkiproizvodnja u 305 dana laktacije iznosila prosječno 5 355 kgmlijeka,

5 krava prvotelki,simentalske pasmine,domaći uzgoj, od kojih su 4 u 100 dana laktacijeproizvele prosječno 2 345 kgmlijeka, a jedna u prvojkontroli 20,6 kg mlijeka,

5 krava prvotelkisimentalske pasmine iz uvoza, od kojih su dvije u 100 dana laktacijeproizvele prosječno 2.470 kgmlijeka a tri u prvojkontroli 21,5 kgmlijeka.

Laktacijskaproizvodnjamlijeka krava podselekcijom na područjuŽupanije

u 1997 godiniiznosila je3 934 kg mlijeka i 3,84% mliječnemasti, što je za 194 kgviše od republičkogprosjeka (kojiiznosi 3 740 kg s 3,82% mliječne masti).

* 5 krava simentalske pasmine, domaći uzgoj,koje su u 305 dana laktacijeproizveleprosječno 5 000 kgmlijeka,

potomaka. U 12 laktacija proizvela je40.000 kgmlijeka. Uzgajivač jeMato Habijanec, Habijanci, Sveti Ivan Žabno,

5 junicaholstein-frisian pasmine, domaći uzgoj,čijihjemajkiproizvodnja u 305 dana laktacije iznosila prosječno 6 994 kgmlijeka,

5prvotelkiholstein-frisian pasmine, domaći uzgoj, od kojihjejedna u 100 dana laktacijeproizvela

2.042 kgmlijeka, a četiri u I kontroli proizveleprosječno 29 kg mlijeka,

1 prvotelkaholstein-frisian pasmine iz uvoza, kojaje u 100 dana laktacijeproizvela 3 024 kgmlijeka,

* 5 krava simentalske pasmine iz uvoza koje su u 305 dana laktacije proizveleprosječno 4 842 kg mlijeka,

* 5 krava - bikovske majke,simentalske pasmine - domaći uzgoj,koje su u 305 dana laktacije proizveleprosječno 5 307 mlijeka,

* 5 krava - bikovske majke,simentalske pasmine iz uvoza, koje su u 305 dana laktacijeprizvele prosječno 5 941 mlijeka,

pionskozvono uručio je mr

Zlatko Dominiković ministar poljoprivrede i šumarstva republikeHrvatske

Nikola Kučera iz Hrsova za prvotelku HANI simentalske pasmine iz uvoza, oteljenu 1995 U 100 dana laktacijeproizvela je2 782 kgmlijeka,

* FranjoFuček iz Đurđevca za kravu LASTA, oteljena1994 , kojaje u 305 dana laktacije proizvela 5 394 kgmlijeka,

* Ivo Vrabec Majurec - Križevci,za kravu BUCI, oteljenu1991., simentalske pasmine iz uvoza, u trećojlaktacijiproizvela je5 253 kgmlijeka,

4krave holstein-frisian pasmine iz uvoza, koje su u 305 dana laktacije proizveleprosječno 7 006 kg mlijeka.

Izložena jei krava CVETICA, oteljena 1994 , otelila dvojeteladi U I laktaciji u 305 dana proizvela je4 506 kgmlijeka.Njenvlasnik jepoznatistočar Ivan Cesar iz SvetogIvana Žabno.Cvetica je šesnaesti potomakkrave LISE oteljene 1904 u Bavarskoj,čiji je vlasnik bio Mirko Kovačević iz NovogGloga, a slijedećipotomak bila jeBuba, oteljena 1911

Iz svake od kolekcijadodijeljene su po tri nagrade, prva 1000,00 kuna, druga600,00 kuna i treća 400,00 kuna, a proglašenaješampionkaizložbe, kojajenagrađena s 2.000,00 kuna U fondu nagradaporedŽupanije koprivničkokriževačke sudjelovalo je prekošezdeset sponzora novčano i naturalno

Prvonagrađeni su:

* 4krave po majciSUMMA, bikovska majka oteljena 1992 , u II laktacijiproizvela je6 846 kg mlijeka, sa svojimkćerima Jagodom, oteljenom 1995 , kojaje u 100 dana laktacijeproizvela 2 725 kgmlijeka(šampionkaizložbe), Sarom, oteljenom 1996 , pripuštena 17 4 1998 Uzgajivač ove vrijednekolekcijejeDragutin Beštek, Kuštani 55, Sveti Ivan Žabno. krava DAMA, oteljena1982 , simentalske pasmine,otelila je13 teladi od čega S ženskih i 5 muških

DragutinBeštek iz Kuštana za junicuSARA oteljena 1996 godine, čijajemajka u 305 dana laktacijeproizvela 6 846 kgmlijeka,

DragutinBeštek iz Kuštana za kravu prvotelkuBISERKA oteljenu1995 kojajeu 100 dana laktacijeproizvela 2 443 kgmlijeka,

Nikola Kučera iz Hrsova za kravu GRETA, oteljena 1995 ,bikovska majka. U 305 dana laktacije proizvela je 5 299 kgmlijeka.

IvanHodalić iz Đurđevca za kravu KORDA, bikovsku majku,oteljenu1991., simentalske pasmine iz uvoza, u 305 dana proizvela je 6.636 kgmlijeka, DragutinBeštek iz Kuštana za junicuholstein-frisian pasmine domaći uzgojkojajeu drugoj laktaciji u 305 dana proizvela 5 532 kgmlijeka,

Milan Ferenčina iz Sv Petra Čvrstec za prvotelkuholsteinfrisian pasminedomaći uzgoj,koja je u prvojkontroli proizvela 34 kg mlijeka, MarijanHartman iz SvetogIvana Žabnoza kravu holstein-frisian pasmineoteljenu 1994 , iz uvoza, kojaje u prvojlaktaciji u 305 dana proizvodnjeproizvela 8 214 kg mlijeka.

Vlasnicima prvonagrađenihgrla ravnatelj HSSC, M Ernoić, uručio je prigodnediplome.

Za aukcijskuprodajubilo jeponuđeno 23 junice, od kojihjekod 21 proizvodnjamajki u 305 dana laktacije iznosila 4 244 kgmlijeka.

Prodane su 22 junice po prosječnoj cijeni od 9 089 kuna

Na izložbi su izlaganekolekcije ovaca, koza, svinja i konja.

DragutinBeštek, Kuštani 55 za JAGODU, prvotelkuoteljenu 1995, kojaje u 100 dana laktacije proizvela 2 725 kgmlijeka i proglašenaješampionkom, a šam-

Upiturednika Mljekarskog lista: Je li korektno nagrađivatijunice i prvotelke iz uvoza? Nisu li upitna(ako postoje)pravilanagrađivanja? [|

*

*

D

*

Obitelj i dom

Kronika čovječanstva

Piše: dipl.ing.StjepanKeglević

Uvod

Nakon što smo završili opisivanje glavnihdogađajatijekomDrugog svjetskog rata i stigli tako do 1945 , odlučili smo nastaviti s opisivanjem povijesnihdogađaja u sljedećoj 1946 godini.

slomovima, a oslobodilački pokreti za nezavisnost u njihovimkolonijama još su im pogoršali i onako tešku situaciju.

U spomenutojkronici opisuju se događajikako su ih doživljavali onodobni suvremenici To jeknjiga poraza i pobjeda,sjaja i grozota, patnji i radosti čovječanstva. Ona izvješćuje o političkim, kulturnim i gospodarskimdogađajima sa svih pet kontinenata

Krenimo dakle u godinu1946 , pa će GospodinBog,naše uredništvo i vi dragičitatelji odrediti do kojećemo godinestići

U godinama iza te, rodila se većina naših današnjihčitatelja, pa će biti zanimljivo znati što se odigravalo na pozornicisvijeta kad ste vi na nju stupili. Osim toga to razdoblje od 1946 opisivalo se u nas samo s gledištakomunističkogjednoumlja, pa će biti korisno upoznati tu povijest i iz drugihobjektivnih izvora

1946. - godinaprvih sučeljavanja

U našim opisimaslužit ćemo se knjigomKRONIKA ČOVJEČANSTVA koja se u originalu na njemačkom jeziku zove: “Chronik der Menschheit" Izdana jeu Dortmundu 1984 , a urednikom jojjeBodo HARENBERG Za nadopunjavanje podatakakoristit ćemo se enciklopedijamaLeksikografskog zavoda “Miroslav Krleža" u Zagrebu. Ponegdjećemo utkati i po kojuvlastitu misao kako bi događaje što više približilishvaćanjima naših čitatelja.

Prisjetit ćemo se, iz naših prošlih članaka, s kakvom su se radošću rukovali američki isovjetskivojnici 25 travnja 1945 u gradićuTorgau na rijeci Elbi i kako jetajdogađajpostao simbolom novog mira za čovječanstvo kao i buduće suradnje među pobjedničkimsilama Tajsimbol je međutim ubrzo nestao jer su nastala sučeljavanja ili konfrontacije između SjedinjenihAmeričkih Država i Sovjetskog Saveza koje su jedine od saveznika izrasle iz rata kao nove svjetskesupersile. Stare kolonijalne sile,Velika Britanija iFrancuska, bile su završetkom rata predfinancijskim

I tako se plemenitaideja o međunarodnojsuradnji i miru izopačila u svojukrajnjusuprotnost - u HLADNI RAT, kojijepotrajalo sve do šezdesetih godinaovog stoljeća.

Dvanaest smrtnih presuda u Niirnbergu

Međunarodni vojni sud u Niirnbergu (grad u Bavarskoj)počeojeprocesom protiv 24 glavnaratna zločinca već 14 11 1945 i nakon 403 javnesjednice proglasiojepresude 1 listopada 1946 Presude su izrečene za počinjena sljedećanedjela: zločin protiv mira što uključujeorganizaciju i provođenje agresivnog rata, zatim zločine u samom ratu, te zločine protiv čovječnosti kao što su: proganjanje i ubijanjecivilnogstanovništva zbog

Sukobile su se dvijesasvim različite ideologije i dva sasvim različita privredna sustava SAD su zastupale demokratske ideje kao što su: samoodređenjenaroda, razoružanje, odustajanje od sile u rješavanjima problema,slobodno poduzetništvo, privatnovlasništvo,sloboda trgovine i međunarodna suradnja na svim područjimaljudskedjelatnosti. SovjetskiSavez jepakželio i dalje “izvoziti svojuboljševičkurevoluciju? sa svim ograničenjima za slobodu pojedinaca i naroda Staljin jeosim toga već 1945 izjavio kako se na područjimakojajeosvojila Crvena armijatreba odmah započeti sa stvaranjemtakvog političkog i gospodarskogsustava kakav postoji u Sovjetskom Savezu Na tom principu, nedemokratske i nazovi socijalističke vladavine (režimi)uspostavljeni su u cijelojIstočnojEuropi, na cijelom Balkanu izuzev Grčke te uskoro i u istočnom dijeluNjemačkekojaje potpala u sovjetskuokupacionu zonu U tojsvakojdržavi našle su se dobre slugenovih gospodara.

Suđenje ratnim zločincima u Niirnbergu

rasne, religiozne i političkepripadnosti.

Za 24 optuženapresude su izrečene 12 na smrt vješanjem

3 na doživotni zatvor

4 na vremenske kazne zatvora

3 oslobođeni optužbe

2 izuzeta od suđenja

stara rimska poslovica: “Jao pobijeđenima!"

želio je u svijetupostići neku “treću poziciju?

Japanskicar nijevišebog

Od onih na smrt osuđenih spominjemoneke poznatije: Martin BORMAN Hitlerov tajnik(ubjegstvu),Alfred JODL generalpukovnik, Wilhem KEITEL generalfeldmaršal, Joachim von RIBBENTROP ministar vanjskihposlova, a Herman GORING uspio se u zatvoru otrovati noć prijesmaknuća Vješanje jeizvršeno 16 listopada, leševi su kremirani, a pepeo bačen u neku rijeku.

Pod pritiskomameričkih okupacionih snaga japanski car HIROHITO jena Novu Godinu 1946 putem radija objavionarodu da se odriče svog božanskog prava nego jecar samo po voljinaroda iz kojegaproističe sva, pa i njegova vlast U tom smislu donesen jenovi ustav 31 studenog iste godine kojimcar postajeustavni vladar prema engleskomsustavu te jesamo “simbol države i jedinstvanaroda" Car i njegovaobiteljpočeli su se pokazivati u javnosti a uslijedila su i postupna putovanja u inozemstvo Car se privatno bavio biologijom mora u čemu jeimao zapaženihznanstvenih uspjeha.

Na doživotni zatvor kojeg su proveli u Spandaubili su osuđeni Rudolf HESS nekadanjiHitlerov zamjenik, te FUNK i READER

Od kažnjenih na vremenske kazne zanimljivo je, da jeveliki admiral Karl DONITZ dobio 10 godinazatvora, te jena slobodi poživio do 1980 Među oslobođenima bio jeveleposlanik

između kapitalizma i komunizma To su bili prvipokušajikoje jekasnijerazvio predsjednik socijalističkeJugoslavije JOSIP BROZ - TITO Želiojetakođer svojojzemlji Argentiniizboriti položajvodeće sile na kontinentu

Zbogcjelovitijeg uvida navodimo da jeta Peronova vladavina trajala do 1955 kad jemaknut vojnimudarom i otišao u progonstvo. Njegovastranka jeostala i ponovno će ga jednom vratiti na vlast

Charlesde Gaulles odstupa

Proslavljni

S tim carevim postupkom kao da se za mnoge Japancesrušio sav njihov svijet u kojemsu država, vjera i društvo sačinjavalinedjeljivo jedinstvo Mnogobrojniljudiizgubili su svaku svrhu i smisao života te je uslijedio čitav val samoubojstava.

Peronova pobjeda na izborima

Franz von Papen.Izuzeti od procesa bili su Robert LEY, vođa Njemačke radne fronte kojijeveć prijepočinio samoubojstvo, a starog ibogatogveleindustrijalca oružjaGustava KRUPPa oslobodili su zbogbolesti Umro je tek 1950

Osim pojedinaca bile su osuđene razne nacionalsocijalističke organizacije, ali začudo Državni kabinet te Generalštab i Vrhovno zapovjedništvu oružanih snaga (Wehrmacht) bili su slobođeni krivnjejerih se smatralo redovitom vojskom. Hrvatsko domobranstvo bilo jetakođer redovita vojska ali nijebilo lišeno krivnje.

Mnogoratnih zločinaca razbjeglo se svijetom, ali jemnoge ipakstigla ruka pravde.Međutim, pojedinci iz pobjedničkihvojski, a naročito oni pod crvenom zvijezdompočinili su također ratne zločine za koje se odgovaralo u Niirnbergu, ali pobjednicima se nijesudilo, već jei daljevrijedila

borac za slobodu Francuske od nacizma vratio se iz Alžira u Paris 9 09 1945 burno pozdravljen od naroda, priznat od svih stranaka i izabran za predsjednikaprivremene vlade

Međutim, slava je u demokratskom svijetukojiputa brzo prolazna. Naime, već 20 veljače iduće 1946., kada jeNarodna skupštinaodbacila De Gaullov prijedlog da se predsjednikurepublikedajuveća ovlaštenja u izvršnojvlasti,on jeodmah odstupiovrativši se na svojposjed. Francuska demokracija se prepala jakeruke svog predsjednika. U tom jesmislu izglasantijesnomvećinom

Kontinent Južna Amerika bio je pošteđenratnih razaranja, ali je najveći dio pukapatio od strašnog siromaštva Tako jebilo i u Argentini, drugojdržavi po veličini i broju stanovnika na tom kontinentu Ona se rasprostire na površini od 2,778 412 km?

13 10 novi ustav kojimjezapočela svojlabavi život ČETVRTA REPUB-

LIKA Dalje su se smjenjivale razne koalicione vlade a golemokolonijalno

Stogajerazumljivo da je50godišnji general Juan DomingoPERON uspio na predsjedničkimizborima 25 veljačepostići 56% glasovajer se oslanjao na sindikate,na bezkošuljaše i vojsku. On jeubrzo poslijeizbora uveo državno upravljanjeprivredom, čime jepoticaoindustrijalizaciju zemlje, a time poboljšaopoložaj radničke klase Podržavao ježeljeznice, mnoge tvornice i otvarao javneradove što jesmanjivalo nezaposlenost.

U politici jeimao izrazite protuameričke i protubritanske stavove i

carstvo se raspadalo.

De Gaulles je osnovao vlastitu stranku s kojomje1958 osvojio položajministra predsjednika i taj puta postigaoposebnaovlaštenja za svojuvlast jerjevjerovao da samo njegovaosobnost može spasiti Francusku

Evo, to bi bili najvažnijipovijesni događaji u 1946 godini, iako su i mnogidrugibili veoma važni

Javite se, dragičitatelji, uredištvu našeglista da liste voljni da na slične načine prolazimo i daljetrnovitim putevimapovijestičovječanstva. Il

DJETELINE, TRAVE |

TRAVNE SMJESE

Vrsta

Lucerna ELGA SRA 27,50 smo nekoliko receptura

Pakir | VPC/kg U suradnji sa stručnjacima Agronomskogfakulteta razradili

Lucerna ELGA | 10/1

Lucerna OSJEČKA 66

Bijela djetelina MILKA

26,00 djetelinskotravnih smjesa za pojedinenamjene (košnja,

PRA Ro ispaša) i glavnazemljišno-

1 | KPA klimatska područja.

Crvena djetelina REICHERSBERGER Ez) KV) uže

Sav navedeni asortiman

Vlasnjača livadna BEATA VA 4 cijenjeniproizvođači mogu dobiti

Vlasuljalivadna BELIMO [TA 23,50 u našemDISKONTU na Žitnjaku/Zagreb iipo

Vlasulja nacrvena KOS VA 241 maloprodajnimcijenamakoje su Klupčasta oštrica BARAULA 20,50 za svega 15% više od veleprodajnih epak PRONTO ie ti

Novost

MA

EPINA

JAVITE

MLJEKARSKI LIST

UPRAVA I UREDNIŠTVO

GLAVNI UREDNIK 30.06.1998.

Poštovana gospodo!

S osobitim zanimanjem i velikim zadovoljstvompročitali smo

članak gospodinadipl. inž STJEPANA KEGLEVIĆAu

Vašem listubr 6, o našem društvu “BOSILJAK"

H KP D BOSILJAK kroz stogodišnjupovijestpostojanja svojimdjelovanjem, čuva i promičevrijednostitradicijske narodne kulture našegkraja, a uspješno smo predstavljali

Domovinu na raznim festivalima širom svijeta.

Nažalost o tome se ne zna dovoljno, kao ni za mnoge slične “ambasadore? i čuvare hrvatske izvorne baštine

Vaš suradnik jevrlo stručno,ali i s puno osjećajaopisao rad i nastup našegDruštva

Vaš listjedobio u Čučerju nove simpatizere i čitatelje. Mišljenja smo da bi slični članci osobito vezani za život na selu i ubuduće bili čitateljstvujakozanimljivi.

Zahvaljujemouredništvu,kao i autoru članka u ime svih naših članova i simpatizera.

Primite izričajenašegosobitogpoštovanja

HKPD “BOSILJAK"

Čučerje - Zagreb

Predsjednik: Ante Kordun

Zagrebačka riznica

narodnog ruha

Piše: dipl.ing.StjepanKeglević

Sve se češće, hvala Bogu, u našem društvenom i kulturnom životu susrećemo s veselim skupinamamladih i starijihljudiobučenih u narodne nošnjesvoga kraja.Tojpojavidoprinijelajetijekom ove i prošlegodine i TVemisija “LIJEPOM NAŠOM" kojomjeprolazilo na stotine izvođača i natjecatelja u prekrasnimnarodnim nošnjama.

Za uspješnoočuvanje,obnovu i promicanjenarodnih nošnjizaslužne su mnogobrojnekulturnoumjetničkeudrugediljemHrvatske, narodna sveučilišta, zavičajnimuzeji,Etnografskimuzej u Zagrebu,Hrvatsko etnološko društvo, Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, a posebnupraktičnuuloguima među njimaPOSUDIONICA I RADIONICA NARODNIH NOŠNJI U

vezu zlatnom niti čarobne cvjetove iz narodnih bajki. Danas jeta ustanova podružnicaMeđunarodnog centra za uslugu u kulturi u Zagrebu.Gradski ured za kulturu jedanjeod glavnih njenihsponzora kojemu se podnose prijedlozi za program rada Njeneglavnedjelatnosti su, kako piše u programu rada: “ iznajmljivanje, prikupljanje, izrada novih i stručna zaštita postojećihnarodnih nošnji, te odgojnoobrazovno prezentiranje različitih mogućnostinjihovescenske i praktičneprimjene." Ona surađuje sa zagrebačkimkulturnoudrugama,umjetničkim televizijom, školama i đačkim domovima Osim toga surađuje i sa svim takvim udrugama u cijelojHrvatkoj, pa im posuđuju nošnjeprema područjima u kojima se održavaju smotre i priredbe. Vrlo je važna njenasuradnja s folklornim skupinama naših iseljenika, sa znanstvenim ustanovama i privatnim zbirkama

ZAGREBU Ustanova s pravom nosi naziv “Zagrebačkariznica narodnog ruha", kako su jenazvali na izložbi njenogblaga od 12-18 svibnjaprošle 1997 godine.

Ta zanimljiva i nesvakidašnja Ustanova nalazi se danas u Ulici baruna Trenka br 1 Ustanova zapošljava šest osoba a na čelu jepoznatietnolog g prof.JosipFORJAN, rođen u Čazmi, a posudionicomupravlja od 1990 Tajnica, kojasve zna, jestgđa.Vlasta

KRUHONJA upravna pravnica, a i sama jefolklorna plesačica. Upravitelju i njojzahvaljujem za svu pomoćoko sastavljanja ovog članka Kada se uđe u spomenute prostorije, ne zna se što bi se gledalo: da li plakateizložbi, lutke, dijelove narodnih nošnji,knjige,fotografije ili diviti se marljivimrukama tihih gospođakojesavršenom strpljivošću

svojimtijelom,nogama, rukama, glavom i sl Narodna kola i drugi narodni plesoviplešu se prema sjećanjima u narodu, kojaiz generacije u generaciju prenose “kazivači" svojimusmenim kazivanjima. Da steknemo uvid u veličinu djelatnosti te ustanove kažimo da ona iznajmljuje čak 14 000 pretežno originalnihilirekonstruiranih dijelova nošnji. Tu jemnogo ženskih oglavlja, obuče, nakita te raznih potrebština za folklorne priredbe.Voditelji folklornih skupina mogu dobiti praktične savjete o načinu korištenjapojedinih djelova, te kako se čuvaju, čiste i slažu, što nijeuvijekjednostavno i lako

Doprinos Posudionice u Domovinskom ratu

Ne možemo zaobići časnu ulogu Posudionice u prohujalom ratu jerje i ona pridonijelahrvatskoj nezavisnosti Velikosrpskinapadačhtio je uništiti sve što bi moglopodsjećati da neko područjepripadaHrvatskoj. Narodne nošnje su itekakav dokaz pripadnostihrvatskom narodu

Kao što vidimo, u svakidašnjem životu folklorna umjetnost sve se više razvija što jeposljedica i stjecanjavlastite državnosti,pa se uz narodnu glazbu i plesove nose i pripadajućenošnje čime se postižepotpuni sklad hrvatske pučketradicije.Prisjetimo se samo sklada glazbe,plesnihpokreta i narodnih nošnji u završnom kolu opere “Ero s onoga svijeta" Jakova GOTOVCA, gdjezvukovlje, ples te oblici i bojenarodnih nošnjipršte svi zajedno od životne radosti hrvatskog puka u DalmatinskojZagori. Posudionica se tako od običnogservisa razvila u uslužnu, ali stručnu ustanovu u kojoj se svaki postupak s nošnjom, bilo da juse nabavlja,popravlja ili novu izrađuje,temelji na iskustvima naše etnološke i etnokoreološke znanosti Pod nazivom grčkeriječi “koreografijarazumijeva se sustav znakova kojimse bilježeplesni pokretikojeplesačitrebajuizvoditi

Svojuplemenituakciju za očuvanje narodnogruha započela jePosudionica u studenom 1991 , zapošljavanjemseoskih žena prognanica koje su bile vične izradi narodnih nošnji. Među njimabilo jei dotadašnjihsuradnica Posudionice. U siječnju 1992 radilo jeveć 35 žena iz raznih krajeva, ali najviše sa slavonskosrijemskog područja. Program njihovograda podržali su novčano Gradski sekretarijat za obrazovanje, znanost i kulturu, Gradski fond za kulturu te Centri za socijalni rad Bilo jeprognanicakoje su u času protjerivanjaponijele narodne nošnje, kao što su to učinile Savica SUKNOVIĆ iz Bapske i Eva FERKOVIĆ iz Nijemaca, što je Posudionici poslužilo za uzimanje uzoraka kod izrade novih nošnji. To jezapošljavanjeprognanicama osobno mnogo značilo kako zbogzarade za osnovne životne potrebe,alijošviše zbognjihovogosjećaja da su potrebne i korisne društvu

U tom razdoblju, kad jebilo teško nabavljatipotrebnetkanine, konce i drugo,izradile su te marljive žene: kačkanih čipki 122 metara, 30 pari muških i ženskih čarapa,mnoge šlingeraje,utkanice, pružanke,aplicirale vrpce, šljokice i svašta drugog. Težište jebilo stavljeno na izradu nošnji iz okupiranihiiseljenih sela kao što su: Bapska,Nijemci, Draž u Baranji,Kijevo kod Knina, DonjeJame u Baniji i Ćilipi u Konavlima Izrađeno jemnogo ženskih oglavlja, na primjer: pletenice iz Bapske, vezene zlatareoglavlja za snaše iz Nijemaca,šokačke pletenice iz Draža i dr

s Filozofskogfakulteta u Zagrebu te se Posudionica uključila i u tu akciju pruživši na raspolaganjesvojeprostorije i opremu za čuvanje. Ovom akcijomdopremljeno jeiz privatnih zbirki s okupiranogpodručja u Zagreb 154 predmeta s vinkovačkog područja, 50 iz BrodskogPosavlja i Lipika.Također jesnimljeno dosta videomaterijala, diapozitiva i fotografijapredmeta od etnografskog značaja.

bila gđaSlavica KOŠUTIĆ, a zatim gđa

Kataria TURKALJ U tu posudionicu bilo jezacijelo utkan i rad “SELJAČKESLOGE" kojajeod 1925 organizirala, putem svojih 250 ogranaka,mnoge smotre seljačkih pjevačkihdruštava u kojima su članovi nosili narodne nošnje.

Svim djelatnicima koji su spašavali kulturnu baštinu,hrvatski narod treba biti trajnozahvalan i ne zaboravljati olako njihovezasluge.

Posudionica jeosim toga otkupina 85 raznih dijelovanošnji iz Posavine, zapadne i istočne Slavonije i Srijema te time spasila te predmetekoje su vlasnici bili prisiljeniprodavati. Radove spomenitihprognanicavidjeli smo i na izložbi “Iz baštine Hrvata Bunjevaca? o čemu smo pisali u našem listu

U isto ratno vrijemeveliku akciju spašavanjanarodnogruha organizirala jegđa. Mr Manda SVIRAC

50godišnja obljetnica Rad Zagrebačkeriznice narodnog ruha nijemogao izrasti samo iz nekoliko godinarada, nego proizlazi iz njenog50godišnjeg neprekinutog postojanja. Ta jeustanova preuzeta iz privatnogvlasništva 1948 i bila je smještena u Dežmanovojulici 9 u skromnim prostorijama, ali jeimala svojulični izlog. Prva jeupraviteljica

Proslava te zlatne obljetniceobilježit će se u jesenkoncertom, zacijelo u Hrvatskom narodnom kazalištu, na kojemće sudjelovatiistaknuti zagrebački folklorni ansambli, kao “Ivan Goran Kovačić", “Dr Ivan Ivančan", “ZagrebMarkovac", “Venčac", “Sljeme?" i dr Biti će tiskana i prigodna monografija,tj.knjiga o cjelokupnom radu ustanove u prošlosti i sadašnjosti. U ime “MLJEKARSKOG LISTA", kojiima stalnu rubriku “Narodni

članovi folklornih skupina od srca čestitamo 50ti rođendan Hrvatskoj riznici narodnog ruha sa željom da ga i daljetako zdušno čuva i promiče u našem narodu, a predočima svega kulturnogasvijeta. m

ZA VAŠVRT

Cvjetnjak

dig

Piše: dipl.ing.Darko Kantoci

Vrijemesadnje

Do kraja mjeseca treba saditi lukovice otporne na zimu, crnogoricu, ukrasno grmlje i biljkeza živu ogradu

koje su ljeti bile smještene u suhoj i tamnojprostorjiji,potrebnojeiznijeti, pregledati i za sadnjuodabrati samo zdrave Oštećene lukovice bacite kako ne bi zarazile ostale

Trajnicekoje su do sada procvale mogu se dijeliti i ponovno saditi na planiranomjesto. Za sadnjuovog cvijećanajvažnija jedobra priprema tla,jer one ostaju na istom mjestu više godina.Trajnicekoje su jošuvijek u cvatu, pažljivookopajte i po potrebi zalijte.

Glavni posao u vrtu ovoga mjeseca je sadnjalukovica otpornih na zimu, kao što su anemone, šafrani, zumbuli, tulipani,narcisi,ljiljani i irisi Lukovice ovog omiljenogproljetnogcvijeća,

Krajljeta i početakjeseni može se iskoristiti za razmnožavanje božura Ova trajnicakoja na istom mjestu ostajedesetak godina,razmnožava se dijeljenjempodzemnogstabla Za to su najpogodnijebiljke stare 3 do 4 godine,koje su u punom razvoju i koje su se dobro razrasle Podzemno stablo starijihbiljakaodrveni i nije pogodno za razmnožavanje. Odmah nakon dijeljenjaobavlja se sadnja. Odvojeni dio korijena sadi se sasvim

plitko u tlo i pokrivaslojemzemlje debljine 3 prsta Ovako posađena biljkaprocvate za 3 do 4 godine. Ako božur nakon rasađivanja ne procvate, to jeznak da jepredubokoposađen. Ocvali cvjetovi ne djelujulijepo i redovito se režu, osim ako ne želimo sačuvati sjemeza iduću godinu. Zadnjejevrijeme da se oreže ocvala hortenzija.Ovajukrasni grm se orezuje u jesen,jerbi proljetnom rezidbom uklonili cvjetnepupove Poznato jeda se crnogorica može saditi u jesen i u proljeće.Prednost se dajesadnji u ranu jesen, dok je zemljajoštopla.Ukoliko jetemperatura zraka niža, odnosno tlo hladnije, utoliko se presađenebiljke teže ukorjenjuju. Već na temperaturi zraka od oko 5 stupnjeva C, korijen u tlu prestaje biti aktivan Još jejedna prednost rane jesenskesadnje. Sadnice posađenesada, uz redovito zalijevanje, do zime će se dobro ukorijeniti i u idućojsezoni boljenapredovati. ši

kšije Egidi,takša bo jesen?

Piše agrometeorolog: mr Dražen Kaučić

U kopnenimse krajevima

Hrvatske upravo ovog mjeseca najčešćedogađada kiše nema i po 10 dana Vjerojatnost da kiša tijekom ovog mjeseca pada5 uzastopnih

10% 1

dana iznosi samo

grmljavina je ovog mjeseca vrlo malo Razlogješto se temperatura zraka nad kopnom brže snižava n

) nad

morem svježiprodori

zračnih masa u našim krajevimaviše nisu popraćeni bljeskanjem i tutnjavom munja.Nakon prodoraciklona vrijeme se ovog mjeseca uglavnom ustaljuje. Iako je rujan od kolovoza prosječno hladniji za nešto više od 3

DUJE KOLICE NELSE

malne temperature zraka primjerice u Bjelovaru m narasti i do 33 stupnja C zijusa(1982. godina). Tako visoke maksimalne temperature zraka posljedica suatmosferskih strujakoje u naše krajevedovode topli suptropskogpodručja. No, krajem mjesecamože naglo zahladiti i eto nam prvog mraza

GLSEKA

Rujan

Piše: dipl.ing.Darko Kantoci

Dani postaju sve kraći Ljetotraje do 23 rujna, kadau 6 hi

možete ove plašljiveživotinje naseliti i u svome vrtu Skrovište će ove životinjezasigurnopronaći,ukoliko u vrtu imate kamenjaru.

Rijetkovoće - krupnišipak

Sada jevrijemesazrijevanješipka, plodadivljeruže (Rosacanina). Najboljeplodove za ukuhavanje ima krumpirova ruža (Rosarugosa)jer ima mnogo mesa, koje se lako odvaja od koštica Plodovi šipkaosobito su bogativitaminom C Krumpirova ruža, koju u proljeće krase veliki crveni cvjetovi,otporna jena hladnoću i bolesti, a podnosi i sol te ne zahtijeva nikakvu posebnunjegu. Zaštita osjetljivihbiljaka u loncima

38 min kalendarski počinjejesen, a nekoliko dana nakon toga prelazimo

na zimsko računanje vremena Tako dani postaju sve kraći Dok u prvom tjednurujnaSunce izlazi oko 6 sati i 24 min, a zalazi oko 20 sati i 22 min, zbogprelaska na zimsko računanje vremena i prirodnoggodišnjeg ritma u posljednjemtjednurujna,Sunce vidimo na nebu samo od 6 sati i 20 min do 18 sati i 03 min Stoga nam uveče preostaje malo vremena za radove u vrtu

Međutim, kako u rujnuprevladava vrijeme s visokim zračnim tlakom, unatoč kraćim danima možemo pravovremeno obaviti sve poslove u vrtu To se odnosi na berbu voća i povrća, te sadnjudrveća, trajnica i lukovica. Uvele trajnice i trave treba redovito rezati ilikositi Sadnjadrveća bez korijenove bale

Sredinom rujna u rasadnicima se mogu dobiti sadnice drveća bez lončastih korijenovih bala. One su jeftinije od kontejnerskihbiljaka i pogodnesu, naročito ako vam je potrebno više biljaka, npr za živicu, gredice s ružama iliza voćnjak.

Prije46 godina u »rebu je pojavaprvog jesenskog mraza zabilježena

IYVURI EURE

A kakvo nas vrijeme očekuje tijekom ovog mjeseca neka nam to k sveti Egi

Naime, jednapu kaže: “Kakši zgidi, takša bo jese imtimo

Sadnice drveća bez bale potrebno je

znatno obrezati Mladice i oštećeno korijenjeskratite otprilike do polovice

Korisna životinja - gušter

Pojedinebiljke u loncima, kao što su eleander, smokva ili maslina, mogu podnijetislabiji mraz i prema tome mogu jošneko vrijemeostati na otvorenom Većini drugihbiljaka naškodit će već temperatura od 0*C Zato, ako jenajavljen noćni mraz, osjetljivobiljepoput geranija,fuksija, aralije i druge, na vrijemeunesite u zatvorenu prostoriju ili ih zaštitite folijom.

Sada jevrijeme

U kući:

Od rujna do veljačevećini jebiljaka potrebnomanjevode i gnojiva nego u doba vegetacije. To se osobito odnosi na kaktuse kojezalijevamo vrlo rijetko i koje se ne smijegnojiti. Biljke na prozorskojklupicitreba češće prozračivati, jerće ih štetnici manjenapadati.

Pod staklom i folijom:

Mali staklenik uredite za zimovnik otpornijimbiljkama u loncima Zaštitna folija dobro će zaštititi osjetljivo povrće na otvorenom od štetnog djelovanja mraza

Na otvorenom:

Gušteri su bez sumnjekorisni stanovnici vrta Hrane se raznim crvima, kukcima i puževima pa na tajnačin prirodnouništavaju razne štetnike Nažalost, ovi su gmazovi u vrtovima vrlo rijetki, između ostalogstoga što u vrtovima više ne nalaze prikladna skloništa, a imaju i mnogo prirodnih neprijatelja. S malo sreće i upornosti

Sada jevrijeme za sadnjudrveća, trajnica, trava i lukovičarki Lukovičasto povrćeberite zajedno s lišćem i jošneko vrijemeostavite ležati na gredici da potpuno sazrije i osuši se Suncokrete zaštitite mrežama kako ptice ne bi pojelesjeme.Posađeno drveće podupritekolcima kao biste ga zaštitili od jesenskihvjetrova. Pripremitekompostište, gdjećete odlagatiotpalolišće i odrezano granje. Il

PRETJETI STOJITUEI cijelog ovog mjese

ODGOJ NAŠIH MALIŠANA

Motorni razvoj djece

Piše: ZrinjkaKeglevićStević dipl.odgajatelj

Motorni razvojdjetetapratimo od samog rođenjakada ono kao novorođenče miče ručicama, nožicama,pokrećeglavu,pravi grimaselicem, a ni očice mu ne miruju. Svi ti pokretipokazuju da živci koji ga podražuju i pokreću dovoljnorazvijeni.Pokreti koje vidimo kod novorođenčeta mogu biti urođeni,nesvjesni i svjesni, odnosno voljni.Poznato jenekoliko vrsta refleksa koji su tipični i vrlo važni za tek rođenu bebu Prvi i neusporedivonajvažniji refleks jeurođeni refleks sisanja. On djeluje onda kada se djetetu nešto nađe u ustima, iliako mu nečim dodirnemo obraz ono će okrenuti glavicutako da mu taj predmetdođe u usta Tako je nezaobilazan prizortek rođene bebice kojasiše svojemale prstiće ili prstsvojemajke, a naravno i ono najvažnijemajčinubradavicu ilidudicu s bočice. Urođeni refleks sisanja,dakle,omogućujebebi opstanak i napredovanje na samom početkuživotnogputa. Sljedećirefleks jeonajkojeg se naziva Darwinovim jerga jeprirodoslovac Charles Darwin prvi ispitao i objasnio, a odnosi se na pokrethvatanja.Dotaknemo li nekim predmetombebin dlan ona će čvrsto uhvatiti tajpredmet, a ako se predmetpodigne u zrak beba će ostati visjeti na njemu nekoliko minuta (čak i onda ako

padneli mu jastuk na lice ono ga ne može i ne zna maknuti, pa se podnjimmože ugušiti.

predmetdrži samo jednomrukom).Po mišljenjuspomenutog prirodoslovca(poznatog po teoriji postankaljudi od majmuna) to je ostatak iz vremena kad ječovjek jošživio kao majmuni kada se malo majmunčemoralo čvrsto držati za krzno svojemajkekoja jeskakala po drveću hvatajući grane ili plodove.Sličan spomenutom jei refleks nožnoghvatanja kojise očituje na ovajnačin: dodirnemo li nekim predmetom bebin taban doći će do pokušaja hvatanjatogpredmeta.Suprotan ovom refleksu jerefleks Babinskoga(nazvan po ruskom znanstveniku) jer se očituje tako da se beba na podražajtrgne, a prsti na nogama jojse rašire Nadalje, novorođenče “zna? i hodati, naime prisutan jerefleks hodanja jerdržimo liga uspravno, a da mu noge dodirujupodono će nogama izvesti nekoliko pokretakoji nalikuju na hodanje.Svi spomenuti refleksi, osim prvog refleksa sisanja,izgube se za nekoliko tjedana.Postojijoši refleks plivanja,jerako novorođenče stavimo u kadu s vodom ono neće bespomoćnopotonuti, nego će izvoditi pokrete kao priplivanju. Ovajse refleks za razliku od drugihmože očuvati, pa i razviti ako se dijetečešće stavlja u vodu Motorne aktivnosti novorođenčeta u budnom stanjuuglavnom su neusmjerene i neodređene Dodirnete li bebinu ručicu ona neće pokrenuti samo tu ručicu nego cijelotijelo. Ako bebi primjerice stavimo maramicu na lice ona će mahati i rukama i nogama, ali neće nikako moći maknuti maramicu sa svoga lica

Upravo u ovakvojnemogućnosti novorođenčeta da usmjerikretnju na određeno mjestokrije se i velika opasnost za njegasamog, jer

Fazu novorođenčeta nakon prvih mjesecdana života zamjenjuje faza dojenčetakojatrajedo navršene prve godine.Dojenčese, uvjetnorečeno,puno ne kreće Većinu vremena provodi u svom krevetiću,kolicima ili ogradicivrtiću. Ako jezdravo i normalno se razvija i raste, napredak i novi pokretividljivi su gotovo svakodnevno. Sigurno se svi roditelji dobro sjećaju onih prvihpokušaja dizanjaglavicesvojebebe,kada leži na trbuhu pa smiješnokima i sve trajenekoliko sekundi, i glavicapadapa uslijedeponovni pokušaji. S navršena trimjeseca(u prosjeku)dojenčeće sigurno podići,ležeći na trbuhu,glavicu i ramena te se osloniti na podlaktice i promatratiokolinu Ležeći na leđima beba će se igratisvojim ručicama,micati prstićima i promatrati ih Sa četiri mjeseca pokušavaležeći na leđima uhvatiti predmetešto vise iznad njenekad će ti pokušaji biti uspješni, a ponekad ne Počinje se prevrtati, dizati stražnjicuuvis,podupirati se o nožice i na smiješannačin se preokrene i dospije na drugu stranu Stoga,roditelji OPREZbebu staru 4 mjesecanemojte ostavljati bez nadzora na krevetu, kauču ilinaslonjaču, a naročito ne na stolu za prematanjejerće se prevrčući naći na podu.Sa šest mjesecidojenčesjedi, a sjedi li za stolom,hvatat će predmete za stolom cijelomšakom. Od 7 mjesecanadaljedojenče se kreće u prostoru, i to tako da “baulja" odnosno pužeili u sljedećoj fazi hoda četveronoške Neka djeca preskoče tu fazu ijednostavno, bez da su ikad puzala,prohodaju.

m

VAŠ LIJEČNIK

Upozoravajući signali za rak

debelog crijeva

Piše: dr. Ivo Belan

otpadne 25 ilimanjeposto.

2 Smanjite unos crvenog mesa Nadomjestite ga mesom peradi(bez kože) i ribom

3 Jedite bar dva puta dnevno voće i

3-4 puta povrće.

4 Svakogdana konzumirajte hranu bogatuvlaknastim komponentama (npr.kruh od cjelovitih žiratica itd.)

5. Redovito jeditepovrće, kao što je kupus,prokulica,cvjetača.

Osim toga, postojijošjedandobar razlog.Kontrole mogu otkriti također polipe(izrasline slične tumoru) na unutarnjojstijencidebelogcrijeva. Mnogipolipi su dobroćudni Neki pak polipi,poznati kao adenomatozni polipi, mogu se pretvoriti u zloćudne nakon što narastu do određene veličine Tajproces trajebarem pet godina Budući da današnjemetode pretraga mogu utvrditi polipemnogo prije tih promjena,liječniciimaju odlične šanse zaustaviti rak debelog crijevaprijenego ti nastane

Tko se treba podvrćipregledu?

Svatko tko ima veliki rizik što znači svatko od nas, prije ilikasnije.Ipak, glavnerizične grupe su:

6 Uključite u svojuprehranuredovite obroke bogatekalcijem(salata, mahunarke, grah,grašak)

Posjetite svog liječnika ako imate bilo koji od sljedećihsimptoma, a kojitraje duže od dva tjedna:

Promjene u stolici,kao što jeiznenadna začepljenost ili proljev bez nekogočitoguzroka

Vrlo tamna, mahagoni crvena ili svijetlo crvena krv u, ilina stolici

Stalna neugodnost u trbuhu

Neuobičajeno “tanka" stolica

Hitan, bolan osjećaj da trebate isprazniti stolicu

7 Prebacite se na one mliječne proizvodekoji ne sadrže masnoće ili ih sadrže malo, a u isto vrijeme su bogatikalcijem.

8 Hodajtepolasata dnevno

9 Ako imate prekomjernutjelesnu težinu, smanjite ju na unutar 5 kilograma od vaše idealne težine

Osjećajnepotpunog ispražnjenja crijeva nakon izlaska iz nužnika

Neobjašnjivgubitaktjelesne težine, anemija iliumor

10 Ako ste stariji od 40 godina, redovno posjećujte svog liječnika radi testova za rano otkrivanje raka Redovni pregledinajboljaprevencija

Neki od navedenih upozoravajućih simptomamogu ukazivati i na druga oboljenja ali ne morajuznačiti ništa ozbiljno, međutim samo liječnik može o tome presuditi.

10 načina smanjivanjarizika od raka debelogcrijeva

1 Smanjite unos masnoće u organizam. Od ukupnekoličine dnevno primljenihkalorija neka na masnoće

KUPUJEMO

Nakon što ste smanjili rizik raka debelogcrijeva kroz promjene životnih navika, najvažnijasljedeća mjerakojumožeta poduzetipostajući stariji - jepodvrgavati se redovnim kontrolama 85 posto pacijenata kod kojihjerak uočen u svojojranojfazi, preživljavaju već poznat period od pet godina.Međutim, tajpostotakpada na 55, kada se rak već počeoširiti To jevrlo dobar razlog da odlazite na redovne kontrole

Ljudistariji od 40 godina. To je dob kad neki ljudipočinjudobijati polipe,premda su stvarni slučajevi raka rijetki. Nakon 50 godina starosti preporučuje se stroži pristup kontroli,jer93 posto svih slučajevaraka debelogcrijevapojavljuje se u ljudikoji su prošli tu dob Ljudi s obiteljskompoviješću raka debelogcrijeva. Ako jetu bolest imao netko biliži u obitelji(roditelj, brat ili sestra, tetka, stric, djedilibaka), vaš se rizik povećava tri do četiri puta

Ljudi s kroničnim ulcerativnim kolitisom ili Crohnovom bolešću Rizik od raka jeposebnovisok ako se te bolesti razvijaju u vrijemedjetinjstva, ako traju duže od 10 godina ilizahvaćaju čitavo debelo crijevo. Ovisno o ozbiljnost tih oboljenja, rizik jekod tih bolesnika 5 do 11 puta veći nego kod zdravih ljudi.

Ljudi kod kojih su prethodno bili dijagnosticirani polipi ili rak debelogcrijevatrebaju biti redovno kontrolirani radi eventualnog ponovnog javljanja tih oboljenja. IB

DOBRO JE PRISJETITISE...

Gustoća mlijeka

Piše: dr Neven Antunac

i sadržajmasti u mlijeku, može se orijentaciono izračunati količina suhe tvari u mlijeku.

Prosječnavrijednostgustoćenepatvorenog, skupnogkravljegmlijeka iznosi 1,030 g/cm?(1,028 do 1,032) ili

Gustoća jefizikalna osobina mlijeka, na osnovu koje se može orijentaciono ustanoviti patvorenjemlijeka.Općenito se gustoćadefinira kao omjer mase neke tvari ivolumena koji ta tvar zauzima Do 1981 koristio se izraz specifičnatežina, nakon čegaje uvedena nova mjernajedinicagustoća.

Definicija:

Kako se određujegustoća mlijeka?

30*L (laktodenzimetara).Variranja gustoćeskupnogmlijekamanja su u odnosu na individualno mlijeko,čija gustoćaiznosi u prosjeku od 1,026 do 1,034 Gustoća obranogmlijeka jeviša od “normalnog?mlijeka i iznosi u prosjeku1,0325 (1,031 do 1,034).

Uzrok tome jeizdvojenamliječna mast, najlakši ijedinisastojakmlijeka koji ima gustoćumanju od 1,0

O čemu ovisi gustoćamlijeka?

Gustoća mlijekapredstavljabrojkoji pokazuje za koliko jemlijeko teže ili lakše od iste zapremine vode Postoji jošjednamogućnostdefiniranja gustoćemlijeka,podkojompodrazumijevamotežinski odnos istih zapreminamlijekazagrijanog na 20%C i vode zagrijane na 4*C Drugim riječima, 1 litra mijekagustoće1,030, teži 1,030 kg.

Jedinice:

Prema Međunarodnom sustavu mjernih jedinica, osnovna jedinica za gustoćujeg/cm?, a dozvoljena je uporabasljedećihjedinica:kg/dm?,kg/ m?,g/ml,kg/l.

Određivanjegustoće:

Za određivanjegustoćemlijeka potreban jelaktodenzimetar (areometar za mlijeko), slika 1, stakleni cilindar ilimenzura i uzorak mlijeka. Da bi se izbjegaoutjecajagregatnog stanjamliječne masti na vrijednost gustoće,preporuča se zagrijati uzorak mlijeka na 40C, ohladiti na 20%C ili temperaturu kojajeza 2 viša iliniža od 20% U tom jeslučajupotrebno provestitemperaturnu korekciju. Sam postupakodređivanjasastoji se u sljedećimradnjama:

Gustoća mlijekaovisi o nekoliko čimbenika (fizikalnomstanjutvari, temperaturi,pasmini, sastavu mlijeka, stadijulaktacije).Neposredno nakon mužnjegustoćamlijeka jeniža nego 4-5 sati nakon mužnje,zbogpromjene agregatnog stanjamliječnemasti, porasta hidratiziranosti bjelančevina.

Radi toga se gustoćamlijekaodređuje tek nakon 4-5 sati po završenoj mužnji.Dodatkom 10% vode, gustoća mlijeka se smanjuje za 3 kg/m?iliza 3"L (laktodenzimetra). S drugestrane obiranjemmlijekapovećava se gustoća mlijeka. S porastom temperature gustoćamlijeka se smanjuje. Radi toga se uvijek mora navesti temperatura prikojoj se izmjerilagustoća mlijeka ili se mora provestitemperaturna korekcija.

Određivanjegustoćemlijekazasniva se na fizikalnom zakonu (Arhimedov zakon),prema kojemsvako tijelo uronjeno u tekućinu prividnogubi od svojetežine onoliko koliko teži istisnuti dio tekućine Pri tome vlada sila uzgon, kojatjeravertikalno uvis svako tijelouronjeno u tekućinu Gustoća mlijekapredstavlja rezultantu količina i gustoćapojedinih sastojakamlijeka(voda 1,0; mast 0,93; protein1,45; laktoza 1,61; suha tvar bez masti 1,61;soli 2,86-3,00; suha tvar 1,37).

Gustoća mlijeka se povećava s porastom količine proteina,laktoze i mineralnih tvari,a smanjuje s povećanjemkoličine mliječnemasti

U čemu jeznačaj određivanjagustoće mlijeka?

Slika 1

na unutarnjustijenku suhe menzure, polako se ulijevamlijekokojejeprije toga dobro promiješano itemperirano na 20% Uroni se laktodenzimetar u menzuru, pričeka 1 minutu da se ustali temperatura i vrši očitanje na mjestugdjemlijeko(vrhmeniskusa) presijeca skalu laktodenzimetra

Poznavanjevrijednostigustoće mlijekaomogućuje nam orjentaciono utvrđivanjepatvorenostimlijekakoje preciznomožemo utvrdti metodom krioskopije(određivanjem točke ledišta mlijeka). Gustoća mlijekanije siguranpokazateljkvalitete, te je potrebnoprovesti i drugeanalize na osnovu kojih se može utvrditi da li se radi o “normalnom? ili patvorenom mlijeku. Uz poznatu gustoćumlijeka

Treba najprijeočitati cijeli, a zatim desetine stupnjeva. Rezultat gustoće dobije se kada očitanim stupnjevima pribrojimo ili oduzmemo temperaturnu korekciju.

Procjenarezultata: Mlijekogustoće:ispod28*L, sumnjivo jena razvodnjavanje, ispod26"L, sigurnojerazvodnjeno, iznad 34"L, sumnjivo jena obiranje. m

Uzimanje uzoraka mlijeka

Uzimanjeuzoraka mlijekasastavni jedio analize Svrha analiziranjamlijekajeutvrđivanje kvalitete mlijekaodgovarajućim metodama. Rezultati analiza mlijeka u velikojmjeriovise od pravilnoguzimanjauzoraka, te je potrebnoda to obavljakvalificirana,stručna osoba Neispravno uzeti uzorci ne dajupravu sliku vrijednostimlijeka u pogledu sastava i osobina Uzorak mlijeka mora biti reprezentativan, a to znači da u momentu analize po svojemsastavu i osobinama mora biti potpunoisti kao i ukupnakoličina mlijeka od kojejeuzorak uzet Prosječan uzorak mlijeka mora sadržavati

dovoljnukoličinu mlijeka za određenu analizu,imati potrebnu trajnost i mora biti pravilno pripremljenprijeizvođenja same analize

Prosječanuzorak dobiva se miješanjemmlijeka(prelijevanjem). Stajanjemmlijeka u posudi,izlučit će se na njegovojpovršinisloj mliječnemasti (vrhnja),zbog manjegustoće u odnosu na ostale sastojkemlijeka. Ako jeprelijevanjemlijeka iz jedneposude u druguonemogućeno,tada se miješanjeobavljaperforiranom mješalicom,vertikalnim pokretanjemmješalice od dna prema vrhu,najmanje10-12 puta(ovisno o količini mlijeka). Odmah nakon

Q m

završenogmiješanjauzima se uzorak mlijeka. Na tajse način dobiva prosječanuzorak od pojedinačnemužnjejednemuzare Uzorkovanjemlijeka iz rashladnih uređajavrši se prethodnimuključivanjemprogramatorskemješalice kojamora biti uključena najmanje 5 minuta prijeuzimanja uzorka mlijeka.

Prosječnidnevni uzorak mlijeka nastajesastavljanjemuzoraka mlijekauzetih od svih mužnji istogadana Pri svakojmužnji uzima se nakon pravilnogmiješanja,količina mlijekakojajeproporcionalnakoličini namuženog mlijeka. Takav se uzorak naziva i proporcionalni dnevni uzorak

Važne napomene:

U slučajumikrobioloških analiza sav pribormora biti steriliziran Količina mlijeka za analizu ovisi o vrsti analize. Bočice za uzorke morajubiti čiste (kao i sav ostali pribor), bez oštrih rubova,izrađene od materijala(staklaili plastike)koji ne utječe na promjenuokusa,mirisa i sastava uzorka. Bočice se ne pune mlijekom do samoga vrha,već 2-3 cm ispod ruba čepa.Volumen posudai količina mlijeka mora biti takva da onemogućistvaranjegrudica maslaca tijekomtransporta i da omogućipravilnomiješanjeprije analize. Najmanjivolumen bočice iznosi 50 ml

Potrebanpribor:

Za uzimanjeuzoraka mlijeka potrebanjesljedećipribor: mješalica s perforiranompločom (1),kutlača (2),bočice za uzorke s odgovarajućimčepom(3),stalci i kutije za bočice (4),putnihladnjak(5),termometar (6),etikete za obilježavanje uzoraka (7). I

NAGRADNA KRIŽALJKA

Priredio: dipl.ing.Željko

Lovošević

VODORAVNO: 1 Najpoznatijimljekarskiproizvod mljekare IPK iz glavnog gradaSlavonije pod 6 okomito, 13 Talijanskanovčana jedinica(množ ),14 Učenjak koji se bavi astronomijom, zvjezdoznanac, 15 U našoj narodnoj pjesmi naziv za Malu Aziju, 17 Žensko ime od milja,18 Čekanjenekoga tko dolazi u posjet, 19 Pripadnikroda nekadašnje austrougarskevojske,također pučki naziv za lovačku kobasicu, 21 Mjesto u Slovenijikod Ljubljane, 22 Kemijski znak za erbij,23 Poslužavnik, plitkaposuda,25 Nena bez posljednjegslova,26 Rusko muško ime, (bivšidržavnik Hruščov),27 Osobna zamjenica,30 Vrh,vis,glavica(pučki),32.Dječje predškolskeustanove, također mali vrtovi,34 Oslobođenje od zavisnosti,podčinjenostii ugnjetavanja,(prema latinskom),37 Visoka građevinapodignuta na maloj osnovi, kula,38 Gornji dio čizme, 40 Strano žensko ime, (njemačka književnicaPolka),41 Obmana

Nagradnukrižaljku iz Mljekarskoglista broj 7/98.sponzorirala je MljekaraSlavija iz Starog PetrovogSela

Čestitamosretnim dobitnicima:

1 IVAN TRBUŠIĆ Lišnica 43,DUGA RESA

2 BRANKA POŠTA Repaš167,ŽDALA

3 MIHAEL IVANOVIĆ

M Ploščica 62,VELIKA TRNOVITICA

Treba riješitikrižaljku i samo kuponposlatido 5 listopadana adresu Hrvatska mljekarska udruga, Ilica 31/III,Zagreb, sa naznakom ZA NAGRADNU KRIZALJKU

OKOMITO: 1 Mlado od domaće životinje, 2 Vrst voštanog saga za podove, 3 Žiteljka Iraka, 4 Pučka riječza uže, povodac, 5 Kratica za “kaloriju", 6 Glavni grad Slavonijesjedišteindustrijskog poljoprivrednog kombinata, 7 Prisiljavanjenaplate, 8 Glavni grad Češke, 9 Grčko slovo, 10 Ličko žensko ime, 11 Predvorje javnihzgrada,(hal),12 Žitelji Umaga, 16 Vrsta riječneribe,bulješ,20 Pristaša etatizma, 24 Odgajivačii trgovcivoćem, 27 Prastanovnici Balkanskog poluotoka,28 Kratica za “Turističko-rekreacioni centar", 31 Ime književnikaKovačića, (“U registraturi"), 33 Osmi mjesecžidovske godine,(ima 29 dana),35 Stara mjera za dužinu, (26 mm), 36 Najvjernijadomaćaživotinja,39. Ini miceAneKarić

se miješasa V

VITELA prilikomnapaj

VITELA se

koristiprema uputa

VITELA omoguć