ZAGREB SIJEČANJ.
po ri list I GODINA
Živite zdravije
uz još dvije
senzacije
voćne
BioAktiva >
Linijaniskokaloričnih jogurtaBioAktiv s LGG-om bogatija jeza jošdva
nova okusa Voćni užitak uz okus svježejagode i marelice-breskve zadovoljit će sve ukuse, a najprihvaćenijisvjetskiprobiotik LGG učinit će Vas zdravijima i otpornijima. To jamčenajnovijaistraživanja i znanstvenici diljemsvijetakoji su potvrdili LGG kao najdjelotvorniji probiotički dodatak hrani s dokazanim učinkom na ljudskozdravlje.
Dukatovi BioAktiv proizvodi s LGG-om bioterapeutsko su sredstvo s kojimpočinjezdravljecijelogorganizma,jersamo prijateljska mikroflora omogućit će pravilnofunkcioniranjeprobave.
Dolasku novog tisućljećanazdravite jogurtimaBioAktiv s LGG-om!
Mljekarski list
Redakcijski kolegij:
dr Stjepan Banožić
dr Ivo Belan dipl ing Stjepan Brlek
dr Stjepan Feldhofer
dr Zoran Grgić
dr Ivan Jakopović dipl ing Stjepan Keglević prof dr Zvonimir Štafa
Glavni i odgovorni urednik: dipl ing Juraj Čičmak
Redaktorica: dipl ing Vera Volarić
Tehnička urednica: ing Mirna Božičević
Lektorica:
Katarina-Zrinka Čičmak
Crteži:
dipl ing.Nikola Božičević
Vlasnik i izdavač:
Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb
Uprava i uredništvo: Zagreb, Ilica 31/Ill
tel /fax:01/424-420
Cijena: 4,50 kn
Grafička priprema itisak: Orbis d d , Ilica 65, Zagreb
Izuzetno hladno vrijeme s obiljem snijega, karakteristika je vremena tijekom prosinca. Sva nadanja da će se možda sjetva i preostalaberbakukuruza nastaviti ovogmj eca,samo je pustaželjarata
Str 2-3
Str 4-7
ISSN 0351-9104 prof dr ZvonimirŠtafa,
Priprema. za proljetnusjetvui izbor krmnih kultura Dr StjepanFeldhofer
Hranidba krava nakon telenja-uvod u mliječnost | Dr Stjepan Banožić .
Str 9 Utjecajsvjetlosti na zdravlježivotinja Dr StjepanBanožić
Str 10 Spolni ciklus ženki
Str 11-13
Doc dr Zoran Grgić
Zupanijskipregled brojamuznih krava i proizvodnje mlijeka obiteljskihgospodarstava u Hrvatskojdipl ing Josip Haluška“
Str 14-16 Kako povećatiproizvodnjumlijekana obiteljskimgospodarstvima dipl ing Stjepan Brlek
Str 21 ObiteljBeštak iz Kuštana - Sv Ivan Žabno dr sci Petar Bosnić.
Str 22-23 Dinamična obnova govedarstva i proizvodnjamlijeka dipl ing Stjepan Brlek
Str 24 Slavonska međužupanijska stočarska izložba s
StjepanKeglević, dipl ing
Str 25-26 Kronika čovječanstva Stjepan Keglević,dipl ing. .
Str 27-28 Hrvati u Mađarskoj
ZrinjkaKeglevićStević, dipl odgojitelj
Str 29 Mališanišport Dr Ivo Belan
Str 30 Može lise svladati kronični umor?
Darko Kantoci, dipl.ing.
Str 31 Korakpokorak do uspjeha
Darko Kantoci, dipl.ing.
Str 31-32 Priprema za sjetvu
Darko Kantoci, dipl ing.
Str 32 Opasan snijeg
Darko Kantoci, dipl. i
Str 32-33 Radovi usiječn, StjepanKeglević, dipl ing
Str 33 Priča o vinu
mr Dražen Kaučić
Str 34-35 Agrometeorološke prilike istanje usjevatijekom 1998 godine | dr sc LjubicaTratnik |
Str 36 Mlijeko - tehnologija, biokemija imikrobiologija
|
|
Pripreme za proljetnu sjetvu
i izbor krmnih kultura
izvedene krme - u potpunosti moglazamijenitiplaniranukulturu
Rana proljetnasjetvaovisi o zasijanimpovršinamatijekomjeseni, uspjehujesenskesjetve,prezimljenju ozimih kultura sijanih u jesen te o izvršenojosnovnojobradi za proljetnusjetvu,kojutreba izvršititijekom jeseniizime
Piše:prof. dr Zvonimir Štafa
bi se akumuliralo dovoljnovlage u tlu
Da bi se u proljeće što je mogućeranijemoglosijati, uz osnovnu obradu tla treba izvršiti grubupripremutanjuranjem i ispustitisuvišnu oborinsku vodu izjaraka i depresija. Za one koji to jošnisu učinili, a uvjeti tla ivlage u tlu dopuštaju,podsjećam da treba što ranijeizvršitiosnovnu obradu tla i grubupripremu da tlo izmrzne kako bi se rano u proljeće moglozasijati.
Prijeosnovne obrade tlo treba po mogućnostipognojitifosfornim i kalijevimgnojivima, a ako se zaoravajubiljniostaci,dobro je dati malu količnu uree kojaće omogućitiboljurazgradnju organsketvari (kukuruzovina, nezreli stajskignoj,ili neke druge nerazgrađenebiljneostatke.).
Nedostatna opremljenost gospodarstvaodređenom opremom za sjetvu,skidanje i spremanje, može utjecati na izbor kultura, površine, na rokove sjetve i skidanja.
Kakvoći i količini potrebite krme ne pridaje se dovoljno pozornosti Za određenu vrstu i kategorijustoke, te za vrijeme laktacijetreba prilagoditi količinu i kakvoću proizvedene krme kojom će se namiriti potrebe dnevnogobroka Svaka poremetnja u kakvoći i količini krme odrazit će se i na dnevnu proizvodnjukoličine i kakvoće mlijeka.
Budući da jeu jesen u Hrvatskojposijanomalo krmnih kultura, (posebno u zapadnimpodručjimazbog suviška oborina tijekomjeseni), tlo treba pripremiti tijekomjeseni i početkom zime za proljetnusjetvukoju treba kvalitetno izvršiti i što je mogućeranije(napočetkurokova sjetve). Tako se osiguradovoljno krme za namirenjevlastitih potreba(zelena,sijeno,silaža, zrno) u proljeće i tijekomljeta.
Dio krme treba pospremiti kao silažu, a sijeno za ljetnorazdoblje kada zbogsuše nema dovoljno prirastazelene krme
U nas se u pravilu ne vodi dovoljnobrige o prirastu u ljetnom razdoblju,kojiječesto zbogsuše nedostatan za podmirenjepotre- ba kvalitetnom krmom,pa se posiže za drugomkrmom,često slabijekakvoće, ili za kulturama predviđenim za zimu.
Sve vrste i kultivar (smjesekultura)nemajutijekomvegetacije i u svim stadijimarazvojaistu kakvoću. Stogatreba rokove sjetve, korištenja i agrotehnikuproizvodnjepodesititako da većina krmnih kultura kada se koristi bude u optimalnomstadiju razvoja i kada gotovo u potpunosti zadovoljavapotrebestoke na kakvoći i količini.
Količina fosfora i kalijakoja se unosi u tlo trebala bi biti oko polovice od namijenjenebuduće kulture,ovisno o mogućnosti gospodarstva.Gospodarstvima, kojaimajumogućnostdati gnojiva i u osnovnojgnojidbi,predlažemo 200 do 300 kg/hakombinacija s naglaskom na fosfor (P,O.) i kalij (K.O), sa što manjedušika (N).
Prijeosnovne obrade tla (gdje uvjetidopuštaju) treba neposredno predoranjeizvesti stajskignoj ilignojovku da se zaore
Izbor kultura za ranu proljetnu sjetvuovisi o čitavom nizu čimbenika,koji u određenim uvjetima i na određenim gospodarstvima mogu biti odlučujući za izbor u vrijemesjetve.Sjemevrste i kultivara treba na vrijemeosigurati.
Nakon skidanjaranih krmnih kultura siju se kasne,naknadne kulture, a kako bi se s uspjehom mogleuzgajati u našim uvjetima, tijekomjeseniodnosno zime,treba izvršiti duboku obradu tla, da
Na izbor sorte, odnosno smjese za sjetvu, može utjecaticijenasjemena nekih kultura, pa ako tražimo zamjenu,tada valjadobro ocijeniti sve čimbenike kako bi zamjenakultura (kultivar,smjesa) - kakvoćom i količinom pro-
Na kakvoću, ali i količinu proizvedene krme mogu bitno utjecati vrsta (sorta,hibrid,smjesa), rokovi sjetve i uporabe,način iskorištenjakrme, a naročito gnojidba,kojoj se u nas ne pridaje dovoljnopozornosti.Stogapriizboru kulture za sjetvutreba uvažavati sve navedene čimbenike, kao i mogućnostkorekture gnojidbedušikom kojim se može utjecati na kakvoću i količinu proizvedene krme naročito kultura iz porodicetrava i kupusnjača.
Kreirani su posebnigenotipovi (kultivari)kojimabi trebalo dati prednostpriizboru kultura jer imajuodređene gospodarske osobine prilagođeneuvjetimaproizvodnje i načinu uporabe.
Tablica: Rani (jari) krmni usjevi (glavniusjev)
Prirod zelene
Remi mase zelenoj masi (sijena, Suhe > surove = škrobna Vrijeme
i zma) tvari bjelančevinevrijed.
- sadržajne 3 mjesec glave i lišćeprivađenju
8,4 stočni kelj 3. mjesec pa sve po potrebi VIXII do 8.mjesecamjesec, 1-2 otkosa
Proljeća 1998 primjenomraznih izvedenica agrotehnike,proizvedena jekvalitetna krma kojaodgovara povećanimzahtjevimastoke, ali i proizvodnjikojuta stoka daje.
Tako jena jednojfarmi, ovom primjenom,postignutdnevni štalski prosjek - 32 litre mlijeka. m Mljekarski
Hranidba krava nakon
telenjauvod u mliječnost
U zimsko i ranoproljetnogodišnje doba telise veći brojkrava Stogaje potrebnoupozoritigospodare na sustave hranidbe krava kojiće im omogućiti brži oporavaknakon telenja.
Od 2 do 4 mjesecanakon telenjatrajekraće (“normalno")razdoblje, tzv “servis period",odnosno razdoblje do nove oplodnje.
Piše: dr. StjepanFeldhofer
Krave su nakon telenja umorne i treba ih pustiti da se odmore sve dok ne dođe vrijeme da tele siše Obično,ako jebilo lakše telenje, krave se ubrzo dižu i traže tele da ga obližu Gospodartreba pomoći teletu da se nakon porodaoslobodi posteljice i staviti tele ispred krave da ga liže
Na većim farmama,nakon što s>2 tele osuši,stavlja se u boksove za telad u kojima se telad drži i napajamlijekom ilimliječnim zamjenama.
Oteljenoj kravi treba već nakon kraćegodmora ponuditi da popije 3 do 5 litara mlake vode s 1-2 kgu vodi razmućenih posija.
Oporavakkrava nakon telenja obično traje 1 do 3 mjeseca i za to vrijeme se porođajniorganivraćaju u stanjesposobno za novu oplodnju i novu gravidnost. Očiti znak oporavkajepojavagonjenja (estrusa), a nakon pripustaoplodnja(koncepcija) bez preganjivanja.
Češćojpojavigonjenja i koncepcije u razdoblju90-110 dana nakon telenjapomaže i fiziološki pad mliječnosti krava što omogućavalakše usklađivanje hranidbe i hranidbene vrijednosti krmiva s potrebamaorganizma.
mjesecunakon telenjanaglo povećatiizlučivanjemlijeka. S obzirom da prvihdana zbog ruminointestinalne staze krave ne uzimajudovoljnopotrebnih krmiva, a potrebe su vrlo velike, smatra se da jemršavljenje krava nakon poroda“normalno"
Manjipadtjelesnetežine nakon porodanema veće važnosti, ali ako krave smanjetjelesnu težinu više od 1015%, treba računati sa slabijomplodnošću, zakašnjelimpojavamagonjenja (estrusa),kasnijomoplodnjom (koncepcijom), a tzv “servis period",razdoblje do novog začeća, produljuje se na 4 i više mjeseci.
Pothranjenost krava nakon telenjamože dakle biti jedanod uzroka slabijeplodnosti i jalovosti krava bez očitih patoloških promjena na genitalnimorganima
Već prvihdana nakon telenja potrebekrava za hranom su velike Zbogoslabljenog rada probavnih organa (ruminointestinalna staza nakon telenja) krave ne smijudobivati mnogo krmiva, posebice ne teže probavljiva krmiva kojamogu izazvati probavneporemetnje,indigestije i atonije buraga.
Sijenouvijek mora biti u jaslama da ga krave uzimaju po volji, a ostala krmiva (posije i krepka krmiva)dodaju se postupno sve više tijekomprvih 6 dana (1do 4 kg/dan).
Uvijek mora biti dovoljnopitke vode
Ako su krave prijetelenja na vrijemebile presušene(2 mjeseca),obično će već u prvom
Izlazak iz razdobljapothranjenosti mora se postići kod krava već u prvom mjesecunakon telenja. To će omogućiti da krave nakon telenjadobivaju po vrsti i kakvoći ista krmiva kao posljednjih 7 do 14 dana prijetelenja, jer su u buraguveć prisutniprilagođenimikroorganizmi(bakterije i protozoi)potrebni za probavu i iskorištenje te vrste krmiva
Nakon telenja mogu se javljati hranidbeni nedostaci ne samo u količini i hranidbenojvrijednosti krmiva, već i uslijednedostataka pojedinihhranjivihtvari: nekih aminokiselina,minerala (kalcija, fosfora,selena,kobalta i dr.), vitamina (posebice u masti topljivih - liposolubilnih - vitamina A, DiE)i drugihmikrosastojaka. Nepovoljno na plodnost i reprodukciju krava mogu djelovati i neke tvari u hrani kojeimajufarmakodinamično djelovanje: pesticidi, teški metali (kadmij), antitireoidne (strumogene)tvari,biljni hormoni (fitohormoni), metaboličke tvari,plijesni(mikotoksini) i slično, a naročito treba naglasitinepovoljanutjecaj mikroklimatskih uvjeta na loše držanjekrava
Plodnost i redovno telenje uvjetjeza proizvodnjumlijeka. Hranidbom treba nastojati da se uvijekpotpunozadovoljefiziološke potrebekrava u reprodukciji. Najpovoljniji je razmak između telenja i zadovoljavajućeg iskorištenjamliječnosti krava u ciklusima 12 do 13 mjeseci.
To treba imati na umu već pri hranidbi krava u presušenju, posebice u tjednimaprijetelenja. Prijetelenjatreba kravama davati ista krmiva kojaće dobivati i nakon telenja.
Razmak između dva telenja u kojemse krave muzu naziva se laktacija.Laktacijapočinjetelenjem, a završava zasušenjemtj.
Mljekarski list
TO. MUZNA OPREMA d.0.0.
TELFAX 043/878034, TEL.:043/878059 O MOBITEL:099416 081
PRODAJAMONTAŽA
Žabjak 7e - Rovišće
- SERVIS
£: Alfa Laval Agri
- MALI MUZNI UREĐAJI KOMPLETNA OPREMA U ŠTALI
- MLJEKOVODI
- IZMUZILIŠTA
- KOMPJUTERSKO
- VEZOVI
- LIGEN BOKSOVI HRANJENJE STOKE
- KOMPJUTERSKO
HRANJENJE TELADI
- SISTEMI ZA IZĐUBRIVANJE
- SKREPOVI ZA LAUF STAJE
- LAKTOFRIZI - TOPLI PODOVI
Žitnjak bb ha
10 000 Zagreb EBV. oročene
INTERNATIONAL faks:01/246 179 Čestitamo Božić i želimo, sretnu i uspješi
Novu 1999. godinu.r&đlakcijskom kolegij suradnicima i čitateljima Mljekarskog:
atiizbortravnihsmjesa za parkove i kućnativorišta;za -
godinu
proizvodnjom
prestankommužnje60 dana prije slijedećegtelenja.Zasušenjeje obvezno potrebnojerplod u posljednja 2 mjesecagravidnosti nagloraste i veće su hranidbene potrebe, a potreban jei odmor vimena Stoga bi svaki gospodarmorao zapisati datum pripustakrava ivoditi brigu o kravama tijekomgravidnosti
Laktacija bi trebala trajati 305 dana. Laktacijskakrivulja ima svojkarakterističan tijek.Nakon telenjaproizvodnjamlijeka se brzo povećava, a najvišaproizvodnja(vrhlaktacije)postiže se krajemprvog i u drugommjesecu, što se teško može pratitiodgovarajućomhranidbom. (Grafikon1.)
Za to razdobljedajuse i posebne uputekao: Uvod u mliječnost - razdoj(Tablica 1 i 2.).
Uvod u mliječnost - razdoj
Uvod u mliječnostjepostupak brzoguvođenjakrmiva u hranidbene obroke s ciljemzadovoljavanjahranidbenih potreba u visokojproizvodnjimlijeka.
Prvih 6 dana nakon telenja rečeno jeda krave ne smijudobivati veću količinu krmiva,jer su u stanjurekonvalescencije i postupnog obnavljanjatjelesnih funkcija.Krave smijudobivati samo dobro sijeno i 1 do 4 kgposija s više tekućine ukoliko su potrebe organizmavrlo velike s obzirom na gubitakhranjivihtvari telenjemi naglimpočetkomizlučivanjamlijeka.
Uvod u mliječnost,razdoj i avansiranje krmnih obroka, mora stogazapočeti što prije, kako bi se dostiglarazina najvišemliječnosti krava s dodavanjempotrebnih hranjiva. Pri tome treba računati da će krave do 21 dana laktacije dostići vrh laktacione krivulje i davati 25-30% više mlijeka od količine izmužene 6 dana Prema tome, do te vrijednostiizmuženog mlijeka mora se tijekomslijedećih 15 dana raspodijelitipostupno
povećanjehranidbene vrijednosti krmnih obroka (Tablica 1 i 2.).
Ako se pravilno vodi razdoj i s hranidbom se pokrijupotrebe najvišeg vrha laktacione krivulje, to će se očitovati i na višojkrivulji godišnjeproizvodnjemlijeka.
Uvod u mliječnost mora obuhvatiti dodavanjekvalitetnih voluminoznih osnovnih krmiva i dopunskihkrepkihkrmiva (koncentrata).
Mliječnepasminekrava (holštain pasmine), tim se sustavom hranidbe uvoda u mliječnost teško mogu zadovoljitipotrebe za oporavak krava i za najvišuproizvodnjumlijeka(preko 35 I/dan),jer obično nedostajukvalitetna voluminozna krmiva, a veće količine krepkihkrmiva (koncentrata) mogu biti štetne po zdravlje i reprodukciju krava.
U našim gospodarstvima ima krava s većom genetskom mogućnošćuproizvodnje: 3 500 do
krmnih obroka sve do stvarne mliječnosti,odnosno sve dok krava “odgovara" s većom proizvodnjom mlijekazbogdodanih krmiva
Ukoliko se pokažeda krava proizvodimanjemlijeka od očekivanog, a krmiva su odgovarajuće hranidbene vrijednosti, nema svrhe daljepovećavati(avansirati) krmne obroke jerkrava već dobiva dovoljnokrmiva
6 000 1 mlijeka/godinu. Na toj razini proizvodnje može se lako s dobro odabranim krmivima spriječitiveća pothranjenost krava nakon telenja, aveć 21 dan nakon telenjalako se postižehranidba kojaodgovaragenetskimmogućnostima proizvodnje krava
Primjerice: ako krava daje 6 dana 20 1 mlijeka, može se očekivati da će proizvodnjamlijeka 21 dana iznositi oko 261 iliprosječno povećanje oko 30% (0,41/dan).
Hranidbene potrebekrava s visokom proizvodnjommlijekalakše se mogu zadovoljiti ako se daju kvalitetna zelena krmiva (trava i sjenaža), Teže se to može postići uz davanjekukuruzne silaže, a gotovojenemoguće uz davanje veće količine livadnogsijena.
I tijekomlaktacije treba nastojati da hrana količinom i kakvoćom bude na razini potrebaorganizma krava i proizvodnje, odnosno treba uvijekdavati nešto više krmiva hranidbene vrijednosti. U tu svrhu je potrebnoprovoditi i mjesečnekontrole muznosti krava.
Za postizanje ove proizvodnje mlijekatreba postupnopovećava- ti krmiva (svakitreći dan)do odgovarajućerazine krmnih obroka
U visokojproizvodnjimlijeka obvezno treba imati sijenodjetelinsko travnih smjesa i lucerne
Ako se 21 dan nakon telenja
ustanovi da krava dajeviše mlijeka od očekivanog(30%više od izmuženog 6 dana),treba idalje povećavati hranidbenu vrijednost
Na taj će se način poticati i održavati najvišaproizvodnjamlijeka tijekomlaktacije, a ujednopomaže održavanjukondicijekrava, bržem oporavkunakon poroda, boljojplodnosti,pravilnom razvojuploda i na krajudobrojpripremi krava za novo reprodukcijsko razdoblje i laktaciju. m
telefoni:
033/721168
721 352
722 440
722 550
KORISTITE VITREXOVE
MUZILICE
JER SU HRVATSKI
PROIZVOD EUROPSKE KVALITETE
PREPORUČAMO VAM "VITREX"ove MUZILICE ZA DOMAĆINSTVA SA 5
DO 20 KRAVA SA PULZATOROM |VAKUUM PUMPOM, POKRETANE MONOFAZNIM ELEKTROMOTOROM,
SERVIS IGARANCIJA OSIGURAN
ISKLJUČIVO KOD "VITREX"a VIROVITICA.
Utjecaj svjetlosti na zdravlje
životinja
Sunčana svjetlost i njenintenzitet vrlo su važni za živi organizam.
Piše: dr StjepanBanožić
otpada na infracrvene zrake, 39% na vidljivi dio spektra, a samo 1% na ultraljubičaste zrake
spolnihhormona, pa time utječe na razmnožavanježivotinja.Zivotinje izložene svjetlostiboljerastu, snažnije su, kosti su im jače i bolje iskorištavaju hranu Sunčana svjetlost podražuježivčani sustav i cjelokupnibiotonus organizma životinje.
Mlade životinje u tamnojstaji, naročito predkrajzime,lakše obole od rahitisa.
Na živi organizamživotinjanajviše utječevidljivi dio spektra: cirkulacija krvi jepojačana kao i stvaranjekrvnih zrnaca i hemoglobina, dalje se povećavasadržina kalcija u krvnom serumu i baktericidna snaga krvi. Cjelokupnadjelatnost tkiva i organa jestimulirana,otporne snage organizma su pojačane. Životinjeizložene svjetluzdravije su i otpornije, te dajuviše mlijeka.
Sunčani spektarpodijeljen jeu tri osnovna područja:ultravioletne zrake,kojeimajukemijskiučinak, zrake vidljivogdijelaspektraimaju kemijski i termički učinak, a infracrvene zrake imajusamo termički učinak. Od ukupnekoličine svjetlosti kojadopire na zemlju60%
SJEMENARNA
Poznata jebaktericidna snaga sunčane svjetlosti, ali se ne smije precjenjivati. Ipaktreba priznati da jeona važan faktor. Naime djelotvorne zrake sunca djelujuuglavnom na površinu.
U tami su oslabljeniprocesi izmjenetvari zbogčegajeu tovilištima slabijeosvjetljenje. U veoma osvijetljenimstajamaživotinje postajunervozne i uzbuđene.
Pod utjecajemultravioletnih zraka provitamin A i D pretvaraju se u vitamin A i D,koji su veoma značajni za održavanjezdravlja životinja i pojačavajuprocese izmjenetvari i boljeiskorištavanje hrane Reprodukcijadomaćih životinjauvelike jepodvrgnuta sunčanojsvjetlosti. U mladih životinja svjetlostregulira rast, a u odraslih rad spolnihorgana i izlučivanje
Količina svjetla u stajamamjeri se na dva načina: omjeromčiste površineprozora prema ukupnoj površinipoda,kao i aparatima luksometrima, a tada jeintenzitet osvjetljenja izražen luksima
U stajamagovedapotrebna je količina svjetla od 20 do 30 luksa, a zaovčarnike ikozarnike od 20 do 60 luksa (1x). m
m
PJ. VINKOVCI,kralja
tel.:(032) 33 23 92
Zagreb,trgkraljaTomislava 19
tel : (01) 43 44 46,48 19265
fax: (01) 43 18 03
Zvonimira 80
tel ifax: (032) 31 65 84
SKLADIŠTEVELIKA GORICA
TrgkraljaTomislava 9
tel. ifax: (01) 72 20 65
PROIZVIDIMO,DORAĐUJEMO, IZVOZIMO | UVOZIMO TE PRODAJEMO NA
VELIKO I MALO sjeme: ratarskog,krmnog i industrijskogbilja, a osobito stočnikelj,trave,djetelinsko travne smjese, sudansku travu,stočnumrkvu,stočnigrašak,grahoricuozimnu i jaru,crvenu, bijelu i švedsku djetelinu,inkarnatku,lucernu i smiljkitu, te trave za ukrasne tratine i športsketerene Zatim najširi izbor sjemenapovrća,cvijeća i začinskogbilja.
Vrtne alate i zaštitnasredstva
NAŠE
SJEME, VAŠ USPJEH!
Spolni ciklus ženki
Piše: dr StjepanBanožić
Spolnimsazrijevanjem ženki na njihovimspolnimorganimaciklički se u određenim vremenskim razmacima ponavljajurazličite promjenesve do nastupa bređosti Svrha promjena na spolnim organimajepriprema tih organa za parenje,oplodnju i razvoj oplođenogjajeta,odnosno mladunčeta u maternici Najznačajnijiznak u tijekuspolnogciklusa je gonjenjeili estrus, kada je ženka spremna na parenje. Ni u jednojdrugojfazi spolnogciklusa ženka se neće paritiniti može ostati bređa U domaćih životinja se tijekomgodinegonjenje pojavljuje više puta i ponavlja se u određenim vremenskim razmacima sve dok ženka ne zabređa
cakljeneoči,trajnoosluškuju, te reagiraju na najmanji šum Krava ugibaleđa priglađenju po leđima, neprestanomuče,zaskakuje na susjednekrave, pa i na čovjeka u blizini ako ne pazi.Zatim se opaža smanjenjemliječnosti,slabije uzimanjehrane i nemir. Krave držane na pašiimajudobro izražene znakove gonjenja. Tako one zaskakuju na krave, ali podnose i skok drugihkrava Za vrijeme estrusa, tjeranja, iz stidnice se cijediobilna sluz,čista,prozirna, staklasta, veoma rastezljiva, često se rasteže od stidnice do zemlje.
Pri tihom gonjenju nema spomenutih znakova, a jediniznak gonjenja jesluzav iscjedak iz stidnice
Gonjenje kod krave Spolniciklus krave traje pretežnotri,rijetkočetiri tjedna, a sam esterus (gonjenje)traje 16 do 36 sati U tijekugonjenja dolaze do izražajarazličiti znakovi,prema čemu gonjenje može biti vidljivo s dobro izraženim znakovima i tiho bez vidljivih znakova (češće u krava kojese neprestano drže u staji).
Krave držane u štali, u kojih se gonjenjedobro očituje,imajuza-
SVEVRSTEPOLJOPRIVREDNE
dok ne ostane bređa U jesenje mrkanjeboljeizraženo i uglavnom se iskorištava za oplodnju. Mrkanjetraje 1 - 2dana, a rijetko do 4 dana. Znakovi mrkanjaveoma su dobro izraženi: koze su nemirne,neprestanoosluškuju i ogledavaju se, reagiraju na svaki šum,slabo jedučak i onu hranu kojuinače veoma rado uzimaju, onjuškujustidnicu drugimkozama i rado zaskakuju.Tijekom mrkanjakoza neprestanomekeće,a veoma je karakterističan znak mrkanjaneprestanovrtenje repom u vodoravnom smjeru. Ipakjekao i kod drugihvrsta životinjanajvažniji znak da koza trpiskok i opasivanjejarca. Ponekad jojjestidnica zacrvenjena. U plašljivih koza i prveskinja refleks opasivanjanijedobro izražen.
U krava se ovulacijadogađa 116 sati nakon prestankagonjenja. Ovulacija se događapredvečer ili noću Krave treba pripustiti ili umjetnoosjemeniti 1316, a najkasnije 18 sati nakon početka gonjenja. Ako jeotkriveno da se krave tjerajuujutrotreba ih pripustitipredvečer, ako se otkrije poslijepodne,pripuštaju se drugog dana ujutro.
Gonjenje(mrkanje) koza
Koza se goni(mrče)obično u proljeće i jesen u pravilnim vremenskim razmacima od 21 dan
Sajmišna 8b, Sv Ivan Zelina
HRVATSKA
Tel : 00385/1/860-920
Fax: 00385/1/860-595
GSM: 098/281-550
Do ovulacije dolazi potkraj mrkanja, pa kozu treba pripustiti u drugojpolovicimrkanja. I u koza dolazi do tihoggonjenja. Na svakih 25 - 30 koza treba držati jednogjarca.
Mrkanjeovaca
Ovce se mrču dva putagodišnje: u proljeće i jesen.Znakovi mrkanjaovaca slabo su izraženi: ovce postajumirne i apatične. Za otkrivanje ovaca u mrkanjukoriste se ovnovi probačikojima se stavljapregača da ne osjemene ovcu. m
GRADSKA BANKA Osijek kredit bez učešća na 6 godina s počekom od 2 godine.
godišnjakamata 5%
5% kamata na poček(2god.)ide u glavnicu
do 50000 kn: 3 jamca
MEHANIZACIJE ZA VAŠE osiguranjekredita 1,5%
GOSPODARSTVO: KREDITI od 50000 kn: hipoteka na stambeni objekt
-TANJURAČA 36DISKOVA NA 8 3 jamca
- PNEUMATSKE SIJAČICE
ŽITNE SIJAČICE GODINA!
- PRIKOLICE 4t KIPER
- RASIPAČI - 600 kg, 3 500 kg, 6 000 kg
-SIPOVE PRIKOLICE ZA STAJSKI GNOJ
-CREINA
-MALČERI
TRAKTORSKE FREZE OD 0,90 - 2,20
Potrebna dokumentacija:
1 gruntovniizvadak za kuću ilizemlju,
2 fotokopijadomovnice,
3 fotografijakuće,
4 mišljenjesavjetodavneslužbe iz općine. Ako zemlja nijena osobu koja traži kredit,treba priložitipotvrdu o zajedničkomdomaćinstvu
Županijski pregled broja muznih krava i proizvodnje mlijeka obiteljskih
gospodarstava u Hrvatskoj
Piše:doc dr Zoran Grgić
Nakon pregledastanja i kretanjabrojagoveda i muznih krava u Hrvatskojposljednjihnekoliko godina(Mljekarski list br 10/98. i 12/98.),potrebnojepojasniti značenjestrukture osnovnog stada, brojamuznih krava i količine namuženogmlijeka po našim Županijama. U šest hrvatskih Županija,početkom1998 godine, preko60% ukupnogbrojagoveda i muznih krava jevlasništvo obiteljskihgospodarstava u nas U ovim Županijamagotovo i nema muznih grlau poslovnim subjektima,odnosno poljoprivrednim poduzećima i zadrugama. Oko 40% ukupnogbrojasteonih
ničkokriževačkoj, Bjelovarskobilogorskoj i Varaždinskojžupaniji u vlasništvu obiteljskih gospodarstava su oko 3 grla na 10 ha obradive površine.
Sličan jeodnos, i županijski udjel,brojamuznih grla i proizvodnjemlijeka u 1997 godini. Na prvom mjestujeZagrebačka županija s prosječnommuznošću od 2 214 litara po grlu i 39 750 grla. U Koprivničkokriževačkoj županiji u vlasništvu obiteljskih gospodarstava bilojenešto manjeod 35 tisuća muznih grla, a prosječna proizvodnjamlijeka po grluje 2 371 litra, što je najveća za-
bilježenamuznost po županijskoj usporedbi.Ostale izdvojeneŽupanijebilježeprosječnumuznost veću od 2 000 litara, osim Krapinskozagorske u kojojobiteljska gospodarstvaprosječno godišnjepostižuoko 1 600 litara mlijeka po muznom grlu.Tako slaba iskorištenost kapacitetaprijesvega jeposljedicapasminskog sastava i kvalitete osnovnog stada,te relativno malogbrojakrava po gospodarstvu u kojemse ne provodedosljednomjerei postupcisuvremne tehnologijemljekarske proizvodnje.
Brojmuznih krava se posljednjih4-5 godina u našim gospodarstvima smanjio sa 322 na oko 273 tisuće grla.Nakon početnog porasta1995 i 1996 godineponovo se smanjio u Zagrebačkoj županiji, a slično jei u Bjelovar-
skobilogorskoj županiji.Drukčijekretanje je u Koprivničkokriževačkojžupaniji, no nakon stagnacije 1995 i 1996. godine sadašnjibrojjetek na razini 1994 godine.Najlošijiprimjerje Varaždinska županijagdje se u promatranom razdobljubilježistalni pad brojamuznih krava Još izraženijipad,uzrokovan posljedicama domovinskog rata i okupacijebilježikretanjebrojamuznih krava u Sisačkožupaniji.moslavačkoj Slično kretanjubrojamuznih krava,mijenjala se i količina namuženogmlijeka u promatranim Županijama.
Najvećirast proizvodnje mlijekapo grlujeu Koprivničkokriževačkojžupaniji(od 1 550 na 2 371 litru).Unatoč porastu muznosti,najlošijerezultate bilježe gospodarstva u Krapinskozagor-skojžupaniji(samo1 614 litara mlijeka po grlu).Sporijipozitivni pomakjeu Bjelovarskobilogor-skojžupaniji, a u Varaždinskoj županiji jedošlo do neobjašnjivog manjeg pada muznosti 1997 godine.Porast muznosti u Sisačkomoslavačkoj županiji, iznad granice od 2 tisuće litara,nije se značajnijeodrazio na ukupnu proizvodnjumlijeka u Županiji zbogvećegsmanjenjabrojamuznih grla.
Zaključno se može istaći kako prema brojugrla,potencijalnoj obnovi stada i proizvodnji po muznom grlu u vlasništvu obiteljskihgospodarstava“najmljekarskija"područja u nas obuhvaćajuZagrebačku,Koprivničkokriževačku, Bjelovarskobi-
Mljekarskilist
logorsku i Krapinskožupaniju.zagorsku Brojgrlapo hektaru obradive površine u nas je, i u tim područjima,značajnomanjiod onih u razvijenimzapadnoeuropskimzemljama. To ukazuje i na veću zastupljenostbiljneproizvodnje u obiteljskimgospodarstvima Ona obično nisu dovoljnodobro povezana s govedarskom proizvodnjom, iako je dobro poznatoda međusobna povezanostbiljneproizvodnje i proizvodnjemlijekarezultira većim prihodima i dohotkom obiteljskoggospodarstva.
Zabrinjavajući je sporiji porast, izražena godišnjakolebanja iličak smanjivanjeproizvodnje po grlu u našim mljekarskimpodručjima. Isto tako,prosječna muznost po grlujeznačajnomanjaod tehnološkogpotencijalapasminskogsastava muznih grla u navedenim Županijama.Najčešće isticani razlozi takvom kretanju su nedovoljnakvaliteta i nepravilan obrt osnovnog stada kod većegdijelaproizvodača, te neodgovarajućiuvjetismještaja, načina držanja i hranidbe stoke i sl. Tome treba pridodati nespremnostjednogdijelaproizvođača da promijenisvojeuobičajenoponašanje u držanjustoke, što gledano u cjelini za domaće govedarstvo može imati značajne tehnološke i ekonomske posljedice Naime,danas jepasminski sastav na ovom područjuraširenog simentalca proširenznačajnijimuvođenjempasmineholstein-frisien kojatraži potpuno
drukčijipristup u tehnologiji
izvodnjemlijeka.
Kako povećati proizvodnju
mlijeka na obiteljskim gospodarstvima
Piše: dipl.ing.JosipHaluška
Govedarstvo jenajvažnija grana stočarske proizvodnje i čini glavnuosnovicu razvojupoljoprivrede u cjelini.Vrijednost govedarske proizvodnje jeoko 40% ukupne vrijednostistočarske proizvodnje u RH Preko 80% govedai98% plotkinjauzgoja se u obiteljskimgospodarstvima. Naša gospodarstva s usitnjena,imaju mali brojkrava i nisku proizvodnju po kravi. Oko 200 000 seoskih gospodarstava drže jednu do tri plotkinje.Genetskikapaciteti krava koriste se 50 do 70%, tako da postojevelike rezerve u proizvodnji.
proizvodnje i boljeekonomske rezultate Postoji više komponenata koje su neophodne i utječu na visinu proizvodnje,uspješnost i ekonomičnost
Povećanjebrojakrava i proizvodnjepo kravi ne može se ostvariti u kratkom vremenskom razdoblju. Bit će potrebnavelika poticajnasredstva i ulaganja. Proces okrupnjavanjaobiteljskih gospodarstava bit će dugi težak.
Problem niske proizvodnje mlijekanije u genetskimkapacitetima, već u nedovoljnomiskorištavanju istih. Za iskorištavanje genetskihkapacitetakrava zadužena je poljoprivrednosavje- todavna služba,kojamora raditi na poboljšanju i primjeninovih tehnologija, novim saznanjima o proizvodnji stočne hrane i hranidbi, o boljimuvjetimadržanja, najboljemizboru sistema mužnje i davanjustručne potporeobiteljskim gospodarstvima radi poboljšanjaukupnogstanjagovedarske proizvodnje. Tu jei služba reprodukcije i brige o zdravlju životinja.Veterinarska služba treba voditi brigu o zdravstvenim problemima i utvrđivanju uzroka bolesti,prevenciji i liječenja. Selekcijska,poljoprivrednasavjeto- davna i služba reprodukcije morajuusko surađivati na terenu
Brojnostanjemliječnih krava u 1997. godiniiznosilo je233.500 grla. Od 1991. godinepovećava se udio krava podselekcijom. Ukupna proizvodnjamlijeka u 1996 godiniiznosila je oko 590 mil litara. Prosječnagodišnjaproizvodnjamlijeka po kravi jeniska i iznosi oko 1.800 - 2 000 litara, a s mlijekom za telad 2.400 - 2 600 litara Tržišnost proizvodnje mlijekajeniska i kreće se od 25 do 40%. Potrošnjasvježegmlijeka po stanovniku iznosi 101 litru, maslaca 0,6kg,sira 11,9kg,te 13,6kg goveđegmesa Proizvedena količina mlijeka ne može podmiriti osnovne potrebestanovništva, pa RH mora uvoziti mlijeko i mliječneproizvode.
Čimbenicivisoke proizvodnje mlijeka
1. Genetika jeprvineophodan čimbenik u postizanjuvisoke proizvodnjemlijeka. O proizvodnim kapacitetima krava ovisi očekivana proizvodnja, a realizirana proizvodnja ovisi o stupnjuiskorištavanja tih kapaciteta.Važnoje odabrati bikove koji će dovesti do povećanjaproizvodnje.Odabir bikova mora se temeljiti na značajkamapotrebnim za poboljšanjekrava Stvaranjevisokih proizvodnihkapacitetakrava je dugotrajanproces Provodi se putemizbora najboljihroditelja iz vlastite populacije, uvozom muških rasplodnjaka, uvozom sjemena progenotestivnih bikova iz drugihpopulacijakoje su dostigle visoku razinu proizvodnje i uvozom ženskograsplodnogpodmlatka Na izgradnjigenetskih kapaciteta i podizanjuproizvodnog nivoa krava,radi selekcijska služba Selekcijska služba na terenu treba veterinarskoj službi pripremitiprogram vanjakrava po pasminama i uzgojnimvrijednostima bikova Ova služba mora vršiti kontrolu proizvodnosti krava što čini osnovu selekcijskograda,provoditi biološke i progenotestove.
osjemenji-
Krajniciljproizvođačamlijeka jepovećanjeproizvodnje, a time i dobit Proizvodači visoke proizvodnjeimajuniže troškove
2 Reprodukcijapredstavlja biološku osnovicu intenzivne proizvodnjemlijeka i preduvjet je ekonomične proizvodnje. Proizvodni vijekdavanjamlijekakrava je usko vezan za reprodukciju. Bez podmlatka nema obnove sta-
Mljekarski list
da. Dobra plodnostjegarancija veće proizvodnjemlijeka i dovoljnogbrojapodmlatka za zamjenukrava Mnoga obiteljska gospodarstvaimajuvelike poteškoće s plodnošću.Veliki broj visokoproizvodnih krava izlučuje se rano iz proizvodnjezbogjalovosti. Da bi raspolodnaproizvodnjabila uspješnapotrebne su određene predradnje. Nakon telenjatreba pregledati krave i po potrebiliječiti svaku infekciju. Treba uočavati krave koje se tjeraju, te ih na vrijemeosjemeniti.
Krave jenužno oploditi do 110 dana poslijetelenja. Nakon osjemenjivanjapregledati kravu do 60 dana Po utvrđivanjusteonosti treba zabilježitiočekivani datum telenja. U sredini laktacijepotrebno jeocijenitikondicijukrave i po potrebikorigiratihranidbu
Kravu treba zasušiti točno 60 dana prijetelenja.Suhostaj jevrlo bitan jerima utjecaj na visinu proizvodnje u idućojlaktaciji. Krave se mogu zasušiti naglo. Dva tjednaprijetelenjatreba prijeći na “prijelaznu"hranidbu. Međutelidbeno razdoblje treba iznositi 390 - 400 dana ili12 do 13 mjeseci.
telad hraniti punomasnimmlijekomilimliječnomzamjenicom, kojamora biti kvalitetna Do dva mjesecastarosti teladima treba davati mlijekoili mliječnu zamjenicu, s tim da se postepeno smanjuje.Koncentrat za telad, kvalitetno sijeno i voda po volji morajubiti dostupni. Kod uzgoja teladi treba voditi brigu o prehrani i zdravlju.Problem u uzgoju teladi uzrokujubakterije, virusi i paraziti.Zdravstveni problemi odnose se na crijevne i dišne bolesti U dobi do mjesecdana pojavljuju se češće proljevi, a iznad mjesecdana bolesti dišnih organa Upalaplućaočituje se visokom temperaturomikašljem. Telad treba liječiti brzo i ispravno. Telad treba držati u suhim i prozračnimprostorijama.Stelja mora biti čista i suha. Kod starijeg rasplodnogpodmlatkahranidba treba osiguratiprirast od 650 -700 g na dan U zavisnosti od starosti i težine starijegrasplodnogpodmlatka potrebe na hranjvim tvarima su:
značajanutjecaj na visinu proizvodnje i troškove. Ishrana je presudančimbenik u iskorištavanjuproizvodnihkapaciteta krava U strukturi troškova hrana sudjeluje s 50-60% svih troškova i zato jojtreba posvetitiposebnu pažnju.Količina hrane kojukrava može pojestiovisi o potrebama krava,visini proizvodnje,kvaliteti hrane,učestalosti hranjenja, probavljivostihrane,energetskom nivou obroka,količini vode i učestalosti defeciranja.Program hranidbe mora zadovoljiti potrebe krava na energiji,bjelančevinama,mineralima i vitaminima. Posljediceneizbalansiranih obroka jepad proizvodnje mlijeka,reproduktivne i zdravstvene poremetnje.
Suha tvar jeključničimbenik u postizanjuvisoke proizvodnje i održavanjutjelesnogstanja. Krava mora dobiti 2,5 - 3,5kgsuhe tvari na 100 kg.tjelesnetežine, ovisno o visini proizvodnje mlijeka.Hrana mora biti kvalitetna i prihvatljiva za kravu,mora biti
3 Uzgojupodmlatkatreba posvetiti najvećubrigu.Prijetelenja treba kravu premjestiti u čistu posebnupregradu za telenje. Ako jepotrebno,kravi treba pomoći pritelenju. U prvih 12 sati poslije telenjatele mora dobiti kolostrum jer se u prvimsatima života absorbirajuantitjela za imunitet iz kolostruma Tele treba dobiti oko dvijelitre kolostruma svakih tri do četiri sata Do petogdana starosti davati kolostrum i prijelaznomlijeko. Od 6 do 14 dana
Oplodnjajunica
obiteljskimgospodarstvima ima
ukusna i probavljiva.Mliječna krava jepreživač i potrebnoje voditi računa o odnosu voluminozne i koncentrirane hrane u obroku Kod veće proizvodnje troši se više koncentrata Obroci krava trebaju se sastojati od što
više komponenata.Hrana mora biti dostupnakravama cijeli dan. U razdobljusuhostaja krave troše 10 do 11 kgsuhe tvari (1hj/1kg). Koncentrata treba davati oko 0,70kgna 100 kgtjelesnetežine
Visokoproduktivnim kravama u laktaciji, u obrocima treba osigurati 18 do 20 kg suhe tvari krmiva s 1,70 M cal/kg neto energije,15-18% sirovih bjelančevina, 110 g kalcija i 80 g fosfora. Pored togaobroci krava morajusadržavati vitamine,pogotovoA,D i E.
potrošnjahrane će pasti.Krave pijuvodu više od 10 puta na dani troše oko 5 litara po jednom uzimanju.Boljejehraniti krave kompletnimobrocima. Krave trebajudobiti 10% više hrane od potreba.Ocijenaishrane može se procijeniti po kondiciji i po boji gnoja.
Kada jeu pitanju i spremanje i skladištenje stočne hrane,treba poštovatiodređena pravila. Treba žeti i ubirati stočnu hranu na prvom stupnjuzrelosti,priispravnom % vlage,silose punitibrzo i dobro pokriti,hranit krave nakon fermentacijehrane,zrnastu hranu treba samljeti.
Kravama treba u krmnim obrocima osigurati oko 18% sirovih vlakana Krave najvišetroše hrane 70 dana nakon telenja. Krave koje se muzu tri puta na dan,daju oko 20% više mlijeka i troše 5 do 6% više hrane Krave najbolje
konzumirajuhranu poslije mužnje.Ako ne daju očekivanu proizvodnju treba provjeriti nivo bjelančevina u hrani Ako visoka proizvodnjanaglopadnei oscilira,treba provjeritienergiju.
Najvećuproizvodnjukrave daju40-70 dana poslijetelenja. Bitno jeda zadrže visoku proizvodnju što duže jerće biti veća proizvodnjatijekomcijelelaktacije. Za svako povećanje proizvodnje u početkulaktacije za jednulitru,može se očekivati povećanje od 0,80litara kroz cijelih 305 dana
Visoko mliječnekrave jedu brže i više hrane od krava sa niskom proizvodnjom.Dnevno krava jedeoko petsati i može pojesti oko petkghrane po satu Ako su temperaturepreko24 *C
slati na mikrobiološku analizu. Da bi se izbjeglimastitisipotrebno jeodržavanjedobre higijene primužnji.Treba pravilnokoristiti uređaje za mužnju.Potrebno jevoditi brigu o stabilnom vakumu Opremutreba uredno održavati,čistiti i dezinficirati. Kronično oboljelekrave treba izdvojiti i liječiti.Održavati higijenu u štalama Mastitis utječe na smanjenjemlijeka, a time i na ekonomske efekte proizvodnje.
Uvjetidržanjakrava su bitni u postizanjuvisoke i kvalitetne proizvodnjemlijeka.Kravama treba osiguratiudoban smještaj za odmor i čistu svježuvodu Štale morajubiti suhe, sa dosta svijetla, prozračne,optimalnevlažnosti i temperature.Ležišta morajubiti udobna, a valovi dobro izvedeni
Osnovni preduvjetracionalne proizvodnjemlijeka u obiteljskim gospodarstvima je proizvodnja vlastite stočne hrane. Najveći izvor hrane za mliječnagovedačini hrana s oranica,koja se uglavnom koristi u konzerviranom stanju (sijeno,silaža,sjenaža), i vlastiti koncentrat (kukuruz).Obrocima sastavljenim od vlastite krme treba u pojedinimrazdobljima dodavati vitaminsko-mineralne i proteinskedodatke
Zaključak
Uspješanproizvođačmlijeka u budućnosti mora pratititržište i mora predviđati i analizirati. Proizvođači morajuupotrebljavati najbolještojepotvrđenoupraksi i koristiti nova saznanja o proizvodnji.
5 Zdravljevimena i kvalitet mlijeka
Za ostvarenjevisoke proizvodnjemlijekapotrebno jezdravo vime. Postojiveliki problemlatentnih mastitisa, koji su češći od kroničnih slučajeva.Mastitis smanjujedavanjemlijeka i kvalitet Svaki proizvođač mora poznavati kvalitet mlijekakojegproizvodi. Uzorke mlijeka mora uzimati i
Proizvođači "mlijekamoraju proizvoditikvalitetnu sirovinu po što nižim cijenama. U mnogimzemljamaproizvođačkecijenemlijekaformiraju se na bazi ne samo sadržajamliječnemasti u mlijeku, već i sadržajaproteina i broja bakterija u mlijeku.Mljekarska industrija traži visokokvalitetnu sirovinu po što nižim cijenama, a potrošačželi dobiti siguran i kvalitetan proizvod po što nižim cijenama. m
Sir Mnoštvo mirisa okusa, boja i oblika Neophodansastojakbrojnihjela.Predjelaisleseni, > Možete lizamisliti život bezsira ?
Potrebno je mnogo znanja i iskustva da bi se proizveo sir vrhunske kvaliteta Uzizvorne recepte i suvremenu tehnologijivu
Sirelito uspijevamo već više od polastoljeća. S ponosomističemo da koristimo mlijekoisključivo hrvatskih kooperanalu. Sirela.je danas najveci proizvođač sira u Hrvatskoj. U svojojpaletiSirela ima više od 30 vrsta sireva i to svježih mekih, pra rdih, tvrdih i topljenih sireva Podravec,Trapist, Gouda. Edamac, Bjelovarac,Livanjski sir, Ribant parmezan, Graničar, Dimsi i Feta najpoznatiji su Sirelinisirevi Sigurni smo da su već pronašlimjesto na Vašem obiteljskom stolu: Dobar tekželi Vam Sirela
icieie sirela hr
MLINOVIMJEŠALICE STOČNEHRANE “AGREX"
Mlinovimješalice
stočne hrane iz proizvodnog su programa firme AGREX, jednog od najpoznatijih i najkvalitetnijiheuropskih i svjetskihproizvođačarasipačamineralnih gnojiva,mlinova čekićara,mješalica i mlinovamješalica stočne hrane, sušara za žitarice i mlinova za proizvodnjuprehrambenog brašna
Mlinovimješalice
stočne hrane konstruirani su na način da povežuproces mljevenja iproces miješanja u jednomjedinstvenomstroju s mogućnošćustavljanjazajedno s mljevenom masom ostale upotpunjujuće sastojke(mineralne soli, posije,sojinobrašno i drugo).
Predviđeni su za mljevenje svih vrsta žitarica (kukuruz,ječam, zob i druge) s mogućnošću 4 različitefrakcije meljavezamjenomsita koja se isporučuju u kompletu sa strojem. Sita mlina imajurazličitemjererupa (24- 8-11 mm), a na zahtjev mogu biti isporučena u mjeramakoježeli uporabnikstroja. Samljevena masa može ostati u stroju sve dok se ne ukaže potreba za pražnjenjem radi prihrane stoke ili spremanja u silose
Vrlo kvalitetnom izradom, minimalnih mjera,uklanjanjemprašenjaprilikom rada stroja(komoramlinovamješalicajezatvorena) i vrhunskom kvalitetom miješanja i mljevenja ovi su se strojevipokazali nezamjenjivim i neophodnim na svim modernim farmama
Tehnički podaci
Kapacitet = Kapacitet Vrijeme PotrebnaMjere stroja miješanja
SILOSI I ELEVATORI
visina/promjer
Silosi kapaciteta od 1 do 32 tone za sve vrste žitarica,krmnih smjesa, brašna,šećera,soli,kemijskihproizvoda,umjetnihgnojiva itd
Silosi iz stakloplastikeimajuvijek trajanja duži od 30 godina,otporni su na promjenetemperature, velikih izolacijskihmogućnosti,nepropusni za vlagu.
Ne stvarajuproblemezbog kondenzacijejerstakloplastika sprečavaprodiranjeultravioletnim zrakama te istovremeno sprečava da toplinauzrokujepromjene u žitaricama
Lijepog su izgleda ijednostavni za montažu i postavljanje. Elevatori svih veličina i kapaciteta za punjenje i pražnjenje silosa iliza druge namjene.
Obitelj Beštak iz Kuštana -
Sv. Ivan ŽabnoPiše: dipl.ing.StjepanBrlek
Obiteljskogospodarstvo Marije i DragutinaBeštak,spada u mlađe gospodarstvo u proizvodnji mlijeka.
Posjeduju 22 k.j.zemljišta od čegasvega 2 k.j. u zakupu.Siju 4 k.j.kukuruza za zrno, 2-3 k.j. za silažu, po 3 k,j.pšenice, zobi i ječma.Pod djetelinasto travnim smjesamanalazi se 5 k.j., a jedan jutarkoriste kao pašnjak.
Posjeduju svu potrebnumehanizaciju; dva traktora od 45 do 65 KS,silokombajn,kombajn za kukuruz i žitarice
njen, a među kravama nalazi se 6 bikovskih majki,čijimuški podmladak redovno završava u testnojstanici Varaždin Pored silosa, trave spremaju u bale sjenaže. Balirali su 36 bala s oko 700 kg sjenaže. U sjenažu su spremljena dva otkosa,treći otkos sušen i baliran, a četvrti je korišten za sijeno.Obrok za muzare sadrži silažu - sjenažu i kvalitetno sijeno, a količina ovisno o mliječnosti pojedinogagrla.Takvom ishranom postižuproizvodnju po grlu i do 35-45 litara dnevno
Dnevni boravak Beštakovih krasi 19 diploma, tri šampionska zvona i dvijezlatne medalje što su ih dobili na spomenutimizložbama Primili su mnoge novčane i naturalne nagrade,među ostalim i steonu junicu od LURA-GROUP i 3.000,00kuna za prvonagrađenuprvotelku, te 2.000,00 kuna za drugonagrađenu junicu od Centra za reprodukciju u stočarstvu Zagreb,centar Križevci
Jedno od pitanjaBeštakovima bilo je:"Što vi osobno mislite da bi trebalo učiniti da se zaustavi pad govedarskeproizvidnje i da se oslobodimo uvoza stoke, mlijeka i mesa, te mesnih i mliječnih prerađevina?"
Za takvu proizvodnju i spremanjehrane (izbalansiraniobrok) te postignutuproizvodnjumlijeka, zahvalni su agronomskoj i veterinarskojstanici iz savjetodavne službe Koprivničkožupanije.križevačke
Objekti za govedaizgrađeni su za12kravai11 grlapodmladka, a sistem držanja su vezovi Vrše klasično izgnojavanje, a izgrađena jeseptičkajamamanjeg(3700 litara)kapaciteta, dva silotornja po 42m? 84m' U objektu su instalirane pojilice, a mužnjaje strojna.Objektjegotovopopu-
Već šest godinaBeštakovi sudjeluju na izložbama u Goli, Gudovcu,Đurđevcu i Sv Ivanu Žabno.
POLJOPRERADA
Odgovor
“Hrvatskojnijepotrebno uvoziti mlijekoniti meso, kao ni mliječne i mesne proizvode,jer stočari neznajukuda sa tovnom stokom
Hrvatska ima rodna polja, vrijedneratare istočare i moglabi izvoziti meso, mlijeko i njihove proizvode." m
01/6552-333 01/6524-449
Potpuna
Potpuna
Dopunska
A Dinamična obnova s govedarstva i proizvodnja
Piše: dr sci Petar Bosnić
Stanjegovedarstva
U poslijeratnomperiodu u procesu obnove stočarstva najsloženijejebilo stanjegovedarske proizvodnjezbog bioloških specifičnosti reprodukcijegoveda i dužine trajanjageneracijskog intervala Ovo ogranočavamogućnost brže proizvodnje i većeg brojauzgojakvalitetnih junica za popunu stada Tijekomrata velike su štete nanesene gospodarstvu Hrvatske,poljoprivredi, stočarstvu, a posebno u govedarskoj proizvodnji.Direktno je u ratu uništeno iliotuđeno 120 000 krava i steonih junica, te se jenarednih godinasmanjivaobrojgoveda, pa tako proizvodnja i otkup mlijeka.
cionalnu hranidbu,intenzivnim reprodukcijskimiskorištavanjem grla, te uz primjenupreventivnih mjera i zdrastvene zaštite grla.
Obnova stada krava (domaći uzgoj,uvoz)
stein frizien,smeđa,manjered holsein). Pored navedenih količina uvezenih bređih junica i uzgojenihjunica iz domaćeguzgoja putemMinistarstva poljoprivrede i šumarstva plasirani su tijekom 1997 i 1998 godinekrediti za otkup19 950 ženske teladi kojaće se uzgajati do spolnezrelosti i garantiranebređosti
Već sada se može zaključiti da je kritična faza govedarstva i proizvodnjemlijekasanirana i da predstojisloženijiperiodrazvoja i intenzivne govedarskeproizvodnjekojijevezan na specijalizaciju obiteljskihgospodarstava i investiranje u izgradnjufarmi većih kapaciteta (od30 do 60 krava).
Proces obnove i razvitka govedarstva ubrzan jeodgovarajućim državnim mjerama i poslovnom politikomnekih mljekaraputem osiguranjasredstava za uvoz junica i kreditiranjeuzgojadomaćim junica.
U odnosu na uvoz i kvalitetu junica u javnosti su često iznošeni problemikojisu ukazivali na neodgovornoponašanjeuvoznika,da kvaliteta junicanijezadovoljavajuća, da jemliječnost u I laktaciji niska Prema stanju o uvozu bređihjunicamljekara LU-
Kroz relativno kratko vrijeme (19961998. god.) u proizvodnju jeuključeno 44 870 bređih junica i to iz uvoza 39.929 grla, u odnosu na pasminskisastav junica iz domaćeguzgojazastupljena jesimentalska pasmina, dok su iz uvoza podjednakozastupljene simentalska i drugepasmine(hol-
U periodu1989 -1997 godina smanjenjebrojgoveda za 372 000 grla, za 205 000 krava i steonih junica,smanjenajeproizvodnja kravljegmlijeka za 339 mil litara i otkupmlijeka za 68 mil litara Najvećipadu proizvodnjimlijeka bio jeu 1995 god,(572mil lit.), a otkupmlijeka u 1993 godinikada jeotkupljenosvega 214 mil lit mlijeka.
Tablica 1: Karakteristični trendovi promjenastanjagovedarstva (1989-1997 god.)
Pored složenih gospodarskih i drugihuvjeta u govedarstvu je ostvaren pozitivanproces povećanjaproduktivnostikrava, u godišnjojproizvodnji i otkupumlijeka.Unatoč velikom padubroja krava povećanomproduktivnošću proizvodnjemlijeka u 1998 godini ostvarit će se prijeratni nivo otkupamlijeka(1989.god.)od 383 mil litara
U govedarstvuHrvatske postojeznačajnineiskorišteni genetski proizvodnipotencijali krava koji se sustavno mogu aktivirati kroz poboljšanjeuvjetadržanja i zoohigijene, uz kvalitetnu i ra-
Zadar), ova su iskustva pozitivna iz razloga što uvoz nijeobavljen kao klasična uvozna aktivnost. U ovom slučajuuvoz junicakao veoma kompleksan i odgovoran stručni posao jeu funkcijidugoročne zajedničkeposlovnesuradnjesa kooperantimaproizvođačima mlijeka. Da bi se zaštitili kupcistočari uvoznih junicaMinistarstvo poljoprivrede i šumarstva donijelojeRješenje(N.N.br. 37/98)i propisalominimalne uvjetelaktacijskeproizvodnje (III laktacija)mlijeka za majke junicasimentalske,holstein i smeđe pasmine.
morajutemeljiti ne samo kroz otkupmlijeka već i kroz poticanje i unapređivanjedomaće proizvodnjemlijeka.Daljnjafaza intenziviranjaproizvodnjemlijeka na privatnimposjedima jesložena i dugoročna.
se nova godišnjaproizvodnja mlijekaod 37 mil litara
Prema državnim proizvodnopotrošnimbilancama za mlijeko ukupnegodišnjepotrebeproizvodnjekreću se oko 900 mil. litara godišnje.
Na primjeru LURA Gruperazvidno jeda ovakvi odnosi sa kooperantimadajupozitivnerezultate i mljekare ove grupe od sredine ove godine ne uvoze sviježe mlijeko - opskrbljene su mlijekom iz domaće proizvodnje. Sada su u tijekupripreme za realizaciju izgradnje 200 obiteljskih farmi za proizvodnjumlijekakojeće poboljšatiekonomski položajproizvođača, a mljekaramaracionalizirati otkup,povećatikoličine i kvalitetu mlijeka. Ovim programom izgradnje 200 farmi dobiva
LURA Grupajetijekom1997 i 1998 godine iz Njemačkeukupno uvezla 9.704 kom. bređih junica, te je u svim fazama (transport, karantena,preuzimanje i proizvodnjakod stočara)imala uobičajeneminimalne gubitke i reklamacije.Junice su isporučene za 3 447 koopreanata na području 16 županija, te se s obzirom na velik brojkooperanata,junica i različita proizvodna i klimatska područjagdje su preuzete i smještene junicejavljajusporadičniproblemi i reklamacije se rješavaju shodno ugovoranimobavezama
Prognozarazvoja
U 1997 godiniukupnojeu Hrvatskojpotrošenoprerađeno 565 mil. litara mlijeka(315mil litara domaći otkup,250 mil litara uvoz).Ovi podaci i bilance ukazujuna stanjegovedarskeproizvodnje i na veliki deficit proizvodnjemlijeka.Ubuduće se treba nastaviti i po svim osnovama intenzivirati razvojgovedarstva, a posebiceodgovarajućimvladinim mjeramaregulirat uvoz mlijeka i mliječnihprerađevina i time dugoročnostvoriti stabilnost u domaćojproizvodnjimlijeka. m
Tablica 3: Ugovoreniuvjetikvalitete bređih junica iz Njemačke
U odnosu na sadašnjeekonomsko stanjepoljoprivrede i stočarstva,govedarskaproizvodnjai proizvođačimlijekaimaju relativno stabilne uvjeteposlovanjaposebice jestimulativna prodajnootkupna cijenamlijeka. Vladine mjeregospodarske politike (novčanipoticaji,kreditiranjeudrugeženske teladi kupnje bređih junica,sredstva za izgradnjuproizvodnihobjekata)uglavnom su eliminirale negativne ratne posljedice i dajuosnovu za daljnirazvoj i unapređivanje specijaliziranihobiteljskihgospodarstva proizvođačamlijeka.
Bitan faktor daljnjemrazvoju proizvodnjemlijeka su dugoročni odnosi mljekara i mljekarske industrijeprema stočarima koji se
Slavonska međužupanijska
stočarska izložba s aukcijskom prodajom
Piše: dipl.ing.StjepanBrlek
prvojkontroli iznosila 1795 kg mlijeka
U okviru 4. međunarodnog specijaliziranogsajma_AGRO ZEMLJA, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RepublikeHrvatske, u organizacijiStočarsko selekcijskogcentra i selekcijskih službi: Osječkobaranjske, Vukovarskosrijemske,Brodskoposavske, Požeško-slavonske i Virovitičkopo- dravske županije, u BIZOVCU je 11 listopadaodržana 1 slavonska međužupanijskastočarska izložba s aukcijskomprodajomrasplodnihjunica.
Sponzoriizložbe: BC Institut Zagreb,Poljoopskrba VT Zagreb,“Vindija"Varaždin,ŽupanijaOsječkobaranjska. Na izložbi su poredgoveda izloženi konji,ovce, svinje.
- 4 krave simentalske pasmine
- 4 krave simentalske pasmine čijajeprosječnaproizvodnja u 305 dana laktacijeiznosila 4382 kg mlijeka
- 4 krave prvotelkeholstein-frisian pasminekojesu u prvoj kontroli proizveleprosječno 2135 kgmlijeka
- 3 krave prvotelkeRed-holstein (crveniholštajn)čijajeprosječnaproizvodnja u prvojkontroli iznosila 2987 kgmlijeka.
god. U prvojlaktacijiproizvela je 4063 kgmlijeka.
3 Milomir Glavašić - za kravu prvotelkuholsteinfrisian pasmine, oteljenu1996 god.U prvoj kontroli proizvela je219 kg mlijeka.
4 Đura Vesić - Ivanov za kravu prvotelku red - holstein pasmine, ANITA - oteljena 1995 god. u prvojkontroli proizvela je 32 kg mlijeka.
5 Ivan Končarević - Štitnjak za kravu br. 77032431 simentalske pasmine,oteljena1991 god.U prvojlaktacijiproizvela je4490 kg mlijeka. Ova jekrava proglašena ŠAMPIONKOM.
Pored novčanih i naturalnih nagrada za sva nagrađenagrla, vlasnicima prvonagrađenihgrla i kravi šampionki,Hrvatski-stočarsko selekcijski centar dodjelio je tradicionalne diplome.
Za svaku od kolekcijadodjeljene su po tri nagrade:prva, druga i treća, a predložena je i šampionska
Prvonagrađeni su vlasnici:
1. MatijaAlasić - Oprisavci 225 za prvotelkusimentalske pasmine, DRAGICA - oteljenu1995 godine,kojajeu prvojkontroli proizvela 18 kgmlijeka
2 MijodragGrujić - Japaga za
U okviru ove manifestacije organizirana je i aukcijska prodajarasplodnihjunica. Za aukciju bila je predbilježena 41 junica. Majke37 junicaimale su prosječnuproizvodnju, u 305 dana laktacije, 4432 kgmlijeka.
Prodano je 29 grlapo pročijaje prosječnaproizvodnja u kravu br 77011386 oteljenu 1991 sječnojcijeni9.447,00 kuna
"ZO-NA"
SESVETE, Bjelovarska75
tel.01/2002142
REZERVNI DIJELOVI ZA: emuzilice e kosilice e utovarne prikolice e prikolice za gnoj e cisterne e prskalice e plugove e tanjurače e drljače e sijačice e prevrtačesijena i balirke e berače kukuruza i kombajne e klinasto remenje, kotrljajućiležaji i simerinzi egalovilanci i spojnicegalovihlanaca e kardani i dijelovi kardana e pojilice za stoku e oprema i pribor za stočarstvo i mljekarstvo
KUPUJEMO SVE VRSTE
ITIPOVE MUZNIH UREĐAJA (RABLJENE | NEISPRAVNE) I PRODAJEMO RENOVIRANE (UZ GARANCIJU)
Javitenam se radi prodaje,nabave iliposredovanja na adresu Hrvatskamljekarskaudruga Zagreb Ilica 31/III, tel.01/424420
list
Kronika čovječanstva
Piše:dipl.ing.StjepanKeglević
1910., a krajemDrugogsvjetskog rata odlučiše juosloboditi saveznici: Sovjetski savezi SAD Prvi su prodrli u Korejusa sjevera, a drugi s južnemorske strane te su se sastali na kobnoj38 paraleli sjeverneširine i tu se utaborili
Godine 1950.i1951.
ZapočeoKorejski rat
Korejski jenarod mongoloidne rase ali govore posebnimjezikom. Nesretno je smješten na svom poluotokukojise izdužuje iz mandžurskogkopna i pruža u dva mora: Japansko i Žutomore, te je tako stalno na udaru svojih grabežljivihsusjedaJapanaca i raznih vladavina u Kini i Mandžuriji.
Cijelipoluotokzauzima prostor od 220 801 km? i brojinešto više od 45 milijunaljudi.
Nesretnostpoložajaodražava se i u činjenici da jetajmarljivi narod joši danas podijeljen u dvijedržave: Narodnu Republiku
Svaki osloboditelj htio jesačuvati stečene pozicije i našao u svom dijeluodane političke stranke,pa jetijekomkolovoza i rujna 1948 osnovana na sjeverukomunistička država, a na jugudemokratska republika s liberalnom strankom na čelu Te godinepovukle su se iz Korejesovjetske i američke snage, ali su zbognjihovih interesaizmeđu dvijedržave suprostavljenih sustava izbijali sve češći graničniincidenti Napokon u noći na 25 lipnja 1950 postrojbeSjeverneKorejeprešle su u općinapad na Južnu Koreju i najvećimdijelomjeubrzo osvojile.
Koreju na sjeverupoluotoka i RepublikuKoreju na njegovujužnom dijelu. Ta podijeljenost jeposljedicasukoba dvajusuprostavljenihdruštvenih i političkih sistema: komunističkog i kapitalističkog,odnosno jednopartijskog i demokratskog.
Patnjekorejskognaroda počele su kadajeJapanosvojioKoreju
Tako su se ofanzive smjenjivale po popaljenojzemlji do kraja 1951.,kadajedošlo do primirja, a tek u lipnju1953. do mira, s time da je sve ostalo po starom, tj. granica na 38 paralelikojajoši danas postoji. Dakle za vraćanje granice na početakplatilo ježivotom 333 777 vojnika iz 16 zemalja pod zastavom UN-a i 1,540.000 sjevernihKorejaca i Kineza - Neshvatljiva jezaluđenost komunističkih vođa kojizbogsvojeteorije o “izvozu revolucije"hladnokrvno žrtvujumilijunemladih ljudskih života
Tibet gubinezavisnost
Tibet jeogromna visoravan u CentralnojAzijismještenizmeđu gorostasnihHimalaja s juga i gorjaKvenlu sa sjevera. Iako se Tibet čini kao plato, ima u njemudubokih udolina poputlonaca s plodnim tlom kao i usamljenihplanin-, skih masiva Srednjanadmorska visina je3 500 m Tu su izvorišta velikih indijskih i kineskih rijeka kao na pr Jangce. U stočarstvu prevladavagovedojak, te koze i ovce
U odbranu Južne Korejestupiše Ujedinjenenacijeuglavnom s američkim snagama kojimajezapovijedaogeneralMacArthur 30 rujna u protunapadu,stigli su na 38 paralelu, a 20 listopada osvojilisjevernokorejskiglavni gradPyongyang.Komunistička Kina nijemoglasvoga satelita ostaviti na cjedilu, nego jes golemim snagama pritekla u pomoć, pa su uskoro ušli u Seul,glavni gradJužne Koreje.
Od11 stoljeća to jesvećenička država budističke vjere, s mnoštvom bogatihsamostana Vjerski poglavarjeDalajlama. Dalajla- mom postajedječakkoji se rodi 49.tog dana nakon što jeumro prethodnidalajlama jervjeruju da se u dječakainkarniralo budističko božanstvoAvalokiešvara Tibetjeod 17 stoljeća bio unutar kineskogcarstva, a oslobodio
Mljekarski list 25
se 1914 Kao što su i ruski komunisti ostvarivali osvajačketežnje svojihcareva tako jei komunistička Kina željelavratiti Tibet “Majcidomovini", pa su njene snage prodrle u Tibet listopada 1950 i tijekomgodinepotpuno ga okupirale.
nalazilo njihovonajvećesvetišteZID PLAČA.
Proglašenje
Jeruzalema izraelskim glavnimgradomnije i međunarodno priznato, a arapske zemljeorganizirale su gospodarski bojkotIzraela
Protukineske ustanke 1956 i 1959 kineska jevlada krvavo ugušivala, a Dalajlama izbjegao u Indiju.Generalna skupština UN izrazila jetada većinom glasova svoježaljenjezbogdogađaja u Tibetu i zatražila od Kine poštivanje osnovnihljudskihprava To su bile lijeperiječi, ali okupacijaTibeta trajejoš i danas
Ta se pokrajina, s djelomičnom samoupravom, rasprostire na 1,221.600km?, a ima 1,5milijun stanovnika Glavni gradjeLhasa sa 70 000 stanovnika kojijei dalje hodočasničko središte lamaizma, jednegrane budizma
U Palestini nema mira
Osim ovoga događajazbio se je jošjedan,ali ovajputa u korist Arapa.Nakon svog povlačenja iz Palestine Englezi su 1964 osnovali iz dijelaPalestine jošjednu državu zvanu KraljevinaTransjordanija. Ta jedržava uspjelanešto kasnijedobiti i područjezapadno od rijekeJordana (kojautječe u Mrtvo more), a bilo je Istočna Palestina 24 travnja1950. proglašenajeHašemitska kraljevina Jordan koja i danas postoji. Hašemidi se smatrajupotomcima Muhamedova djedaHašima Od 1952.,nakon umorstva tadašnjeg kralja,zemljomvlada Husein II kojijeprigodomstupanja na djedovo prijestolje imao samo 17 godina.
Prigodomosnivanjadržave Izrael (očemu smo pisali u br 11 našegalista)židovske vojnesnage okupirale su i zapadnidio grada Jeruzalema,kojega sve tri jednobožačke vjeroispovijestismatraju svojimsvetim gradom:kršćanska, židovska i muslimanska
Istodobno se nastavilo s gospodarskim ujedinjavanjemdržava ZapadneEurope, pa jenjihšest (Francuska, SR Njemačka,Belgija,Italija,Nizozemska i Luksemburg) u Parizu 18 travnja1951 potpisalougovor na 50 godina o osnivanju
EUROPSKE ZAJEDNICE ZA UGLJEN I ČELIK.
Začetnici togaplanabili su Francuzi, a iznio ga jefrancuski ministar vanjskihposlovaRober SCHUMAN (1886.-1936.), te je po njemui dobio ime “Schumanov plan". Za sjedištezajednice bio jeodređen Luksemburg.
Dokinuo jeparlament,rastjerao političkestranke i sada vlada osobno zemljomveličine 97 730 km?is oko 2 milijunastanovnika Glavni gradjeAmman
DaljnjeujedinjavanjeEurope
Izraelski parlament, zvan Kneset, proglasio je23 siječnja 1950. tajdio Jeruzalema svojimglavnim gradomi tako ostvario stari san židovskoganaroda, a ogorčio arapskisvijet. Tom prilikom je sjeverni dio grada s prigradskim predjelimadobila država Jordan, ali samo 1967.,kada su Židovi osvojili i tajdio grada u kojemu se
SređivanjuzapadneEurope pridonijelo je pravno ukinuće ratnogstanjaizmeđu saveznika i Njemačkešto se zbilo potpisivanjemugovora tijekomlipnja 1951 Time jezavršeno okupaciono stanje, te jeSavezna RepublikaNjemačka sa sjedištem u Bonnu postala suverena država, a poseban ugovor je potpisan za stacioniranjeameričkih vojnihsnaga na njenompodručju.
Bitno je u tom planuda su ukinute uvozne i izvozne carine za ugljen i čelik između država potpisnica. Osim togauvedena su količinska ograničenjanjihoveproizvodnje, a zabranjene su državne pomoćitim granama, podjela tržišta, te iskorištavanjepotrošača Zajednicomupravlja tzv VISOKA VLAST,tj. 9 osoba koje nisu delegatidržava Postojizatim VIJEĆE MINISTARA država članica,SKUPŠTINA i SAVJETODAVNI ODBOR (ukojiVijećeministara imenujejednaki brojpredstavnikaradničkih organizacija,proizvođača i potrošača ugljena i čelika) te SUD OD SEDAM SUDACA
Odluke Zajedniceprimjenjuju se neposredno na područjima zemaljačlanica bez odobrenjanjihovih vlada, što znači da su se ove odrekle nekih prava svojedržavne suverenosti Ova Zajednicaje prva pojavanaddržavne nadležnosti koja se u današnjemrazvoju ujedinjavanjaEuropesve više pojavljuje. m
Hrvati u Mađarskoj
Piše: dipl.ing.StjepanKeglević
pedesetakmjestakojestručnjaci dijele u ovih sedam većih etničkih skupina:
U prošlombrojunašegalista opisali smo božićne običajeGradiščanskih Hrvata koji su do 1919 živjeli u okviru mađarske polovice ondašnjeAustrougarske monarhije, a ovajputaposvetit ćemo dužnu pažnjuostalim Hrvatima koji i dalježive na zapadu,jugu, istoku i sjeveruMađarske
Gradiščanski Hrvati su među prvimaveć krajem15 stoljeća došli u zapadnuUgarsku, te ih je nakon spomenutihgraničnih promjenaostalo ovdjenajprije u 20 sela, a danas ih ima jošsamo u nekoliko,ukupnooko 12-15 000 duša.
“Kratku povijestHrvata u Mađarskoj"napisaojeprigodomproslave njihovogdana u Hrvatskoj 1998 g prof.Dinko ŠOKČEVIĆ
sa Sveučilišta u Pečuhu, pa ćemo se poslužiti u pisanjuovoga članka tim vrijednimpodacima.Njegova jeosnovna misao da su “Hrvati u Mađarskojnajraznovrsniji i najsloženijietnitet od svih hrvatskih manjinakoje su bile tijekomburne povijestinašeganaroda otrgnute od hrvatskogmatičnogprostora."
Nema naše pokrajine iz kojese Hrvati nisu doselili na mađarske panonskeprostore što se joši danas čujeu vrlo raznolikim dijalektimakojima se služe. Prema procjenama,danas ima u Mađarskojoko 90 000 Hrvata u
pijekako bi povećaobrojkatolika u odnosu na protestantekoji su se sve više širili Danas ima tih Hrvata oko 16 000 Brižno čuvaju svojidentitet i baštinu
HRVATI ŠOKCI dolazili su iz Slavonije i Bosne krajem17 i početkom 18 stoljeća, a naselili su se u istočnojBaranji i Bačkoj. U prošlomstoljeću bili su većinsko stanovništvo u Mohaču
Pomurski Hrvati naselili su se uz desnu obalu Mure na području županijeZala i to poslijeoslobođenjaUgarske i Hrvatske od Turaka što znači nakon 1690 godine Svi oni potječu iz kajkavskih krajeva, iz Međimurja i HrvatskogZagorja. Tu jebilo Hrvata veleposjednika kao i u susjednoj Podravini Seljaci su se uspješno bavili uzgojem i trgovinomteških pasminakonja.
Hrvati Bunjevci su iz svojedaleke postojbine na obroncima Dinare i Svilajedospjeli na plodna područjaizmeđu Dunava i Tise već početkomprovaleTuraka, ali najvišeizmeđu 1606 i 1620. Zadnjavelika seoba bila je 1687 , kada su naselili trokut BajaSu- boticaSombor, te ih jeveći dio nakon I svjetskog rata ostao u bivšojJugoslaviji.
Podravski Hrvati od Barsca na istok izvjesna su posebnostjer neki povjesničarismatraju da su oni autohtono (starosjedilačko) stanovništvo kojejeu tim šumovitim i močvarnim područjima uz desnu obalu Drave zaostalo možda jošod seobe Hrvata na jug. Nakon oslobođenja od Turaka došlo je do useljavanja novih obitelji iz Slavonije i Bosne Bili su dobri uzgajivačisvinja i dobri ribari
Hrvati Bunjevci su u društvenom smislu najrazvijeniji dio hrvatskognaroda u Mađarskojjer su se iz seljačkogstaleža uspjeli razviti u građanskistalež obrtnika i trgovaca te intelektualce, osobito svećenike,odvjetnike i liječnike, a nastalo jei brojnonjihovo plemstvokoje se istaklo u borbama protivTuraka. Bili su to imućni ljudikoji su velikodušno darivali crkve, a posebnofranjevačke samostane
Hrvati Bošnjacižive u mađarskom dijeluBaranje,najviše ih je oko gradaPečuha kamo su stigli iz Bosne tijekom 16 i 17. stoljeća. Pečuški biskupMatijaIgnacije RADANOVIĆ poticao jedolazak Hrvata na područjesvojebisku-
Podunavski Hrvati čine uglavnom dvijegrupe Jedna jeu okolici Kalosce kojagovoristaroštokavskim ekavskim govorom jer su došli već u 16 stoljeću iz Slavonije.Drugagrupa išla jesjeverno uz Dunav i naselila neobično plodnotlo otoka Csepalkojega na
jeziku. Tako se stvara opethrvatska inteligencija u Mađarskoj. Narodne nošnjeHrvata u Mađarskoj
Narodnim nošnjama i običajima Hrvata u Mađarskojbavi se i o njimapišegđa.prof.Ruža BEGOVAC, suradnica Kluba “AugustŠenoa" u Pečuhu, pa smo slobodni izvjestiti naše čitateljstvo o nekim rezultatima njenog rada
a može biti i kraća Vele, da su suknjebile kratke zbogmočvarnog podravskogkraja.Obliku poculica na glavižena,autorica posvećujeveliku pažnju pa ih ovako opisuje:
Narodne nošnje,smatra autorica,stvara više čimbenika: životna sredina s krajolikom i klimatskim prilikama, vrsta gospodarske proizvodnje,cjelokupnapovijest i kultura, ali i pojedinačne želje, ukus i vještina žene kojaju stvara Pravljenjenošnjijeu seljačkimzajednicama bio ženski posao kao preradbalana i konoplje, pa predenje,tkanje,šivanje i ukrašavanje.
domak Budimpeštečine dva vodotoka Dunava, a njihovdolazak zabilježen jeveć za vrijemekralja Bele IV. u 13. stoljeću.Hrvati se nalaze u okolici Budima, u samom Budimu i gradićuSzentendre Govor im jenovoštokavski ikavski, a povijesniizvori ih različito nazivaju kao Bunjevci,Bošnjaci pa i Dalmatinci. Gradsko hrvatsko stanovništvo sebe je u prošlosti rado nazivalo Ilirima ili Dalmatama
U povijestiHrvata u Mađarskoj,najtragičniji jezavršetak Prvog svjetskog rata jer su raspadom Austrougarske ostali u novoj mađarskojdržavi i tako postali odvojeni od svojepradomovine Hrvatske kojaje pripalanovoosnovanojJugoslaviji. Kratko vrijeme poslije II svjetskog rata dobili su Hrvati nešto više slobode, ali nakon izbijanja Kominforma sva su im prava opetoduzeta, a nešto kasnijedošlo jedo poistovjećivanja sa Srbima Nova demokratska vlast u Mađarskoj od 1990 dajemanjinama sva prava, pa su tako i Hrvati dobili: svoje školstvo, kazališta,kulturnoumjetničkadruštva,novine,časopise,radio i TVemisije na svom
U izradi nošnježene su se strogopridržavalenepisanih pravila koja se prenose s koljena na koljeno.Kroz nošnju se zrcali spol,životna dob,bračno stanje, bogatstvo kao i svrha nošnje: radne,svečane, ilione u kojima se ide na vječnipočinak.
Osnovna nošnjapodravskih Hrvata, po autorici,jebijela, a ukrašava se uzorcima crvene, crvenocrne ili crne bojeovisno o dobi osobe kojajenosi. Rubačaje uvijeksniježnobijeleboje.Svečana pregačaili frtun jeod tvorničkogmaterijalašarenih boja. Najljepši dio nošnjejesurukavi i oplećakojane sežu do struka. Rukavi su bogatoukrašeni Suknja se sastoji od petdošestpola, a na donjemdijeluprve poleje utkan ukras Struk je nabran i povišen, a suknjaseže do koljena,
“Poculica jestezalica pravokutnog oblika,pričvršćena na debeli karton obložen domaćim platnom od kudelje,širine ljudskogdlana. Poculica se stavljaodostraga na pundjuiseže od jednog do drugog uha Sitan,fini vez, uzorci i boje vrlo su raznovrsni, za šivanje poculice bila jepotrebnavelika vještina jermotivi nisu bili nacrtani, nego jebrižljivoslaganjeuzoraka zahtijevalo veliku pažnju,koncentraciju i dobar ukus" Autorica jeopsežanopisposvetila šokačkojnošnji u mađarskoj Baranji.Najvažniji je dio bijela rubina od lanenogtkanja u jednom dijelu, kao nabrana košulja koja se navlači prekoglave.Rubina jenabrana oko vrata i pojasa. Rukavi počinju na naboru oko vrata i pojasa.Rubine se ukrašuju vezom po žici u crnim,plavim i crvenim bojama, već prema svrsi, tj. za koju se prilikurubina sprema Svaka šokica jeimala i pedesetak rubina. One su se nosile u ljetnodoba, a zimi vunena suknja i na njuobojak,kojijekao široka pregača bez resa, sašivena od dvije pole.
I na kraju, sa žalošću gđa.Ruža Begovackonstatira da narodne nošnje u svakodnevnom životu nestaju, a nalaze se jošuglavnom u kulturnoumjetničkim društvima. Pisac članka se, međutim,nada da će političkasloboda Hrvata u Mađarskoj i njihovrodoljubni zanos oživjetiprimjenunarodnih nošnji i u svečanimprilikama. Il
Mališani i šport
Piše: dipl.odgajateljZrinjka KeglevićStević
u školi)možete sami potaknuti dijete na vrlo popularnokoturanjeu jesen i proljeće.Ljeti na plivanje u bazenu,jezeru,rječici ili moru Za male koturaljkaše važno jeuz koturaljkenabaviti i štitnike za koljena i laktove, kaciguza glavuzbogmogućnosti ozljedapripadu.
Zimski športovi
Kada započeti sa športom?
Tijekomjesenskihnapisa o motoričkom razvojupredškolske djeceupoznali smo se s osnovnim tjelesnimpotrebamadjece, te njihovim stvarnim mogućnostima u ovladavanju svim pokretima.
Zdrav i spretančetverogodišnjak,prosječnoznatiželjan i željanisprobavanja novih pokreta i vještina, može se početibaviti nekim športom.Treba imati na umu da za tako male predškolce nisu pogodniekipni,odnosno momčadski
športovi.Nogometili hokej,primjerice,zahtijevaju veću zrelost kako psihičkutako i fizičku Uskladiti vlastiti napor i vještinu s drugima u momčadi, hrabro se nositi s porazom, očekivanjimatrenera i sl mogu starijadjeca od 6 i više godina.
Redovno se bavljenješportom i kod odraslih i djeceveže uz trenutno godišnjedoba. Mališani aktivno, svaki prema svojojdobi, sudjeluju u raznim zimskim igrama i atraktivnim športovima. Od veseloggrudanja s roditeljima na livadi ili parku,prekokoračanja po neugaženomsnijegu,“slikanja" - bacanja na leđa u duboki snijeg,sanjkanja,kotrljanjasnježnih gruda za snjegovića, pa sve do klizanja,hokeja na ledu,boba i skijanja, te skijaškogtrčanja. Boravak na svježemzraku i snijegu jačaotpornostdječjegorganizma, naravno uz umjerene“doze" Nakon jednogsata na -5 do O*C godit će svakom malom športašu ili igraču na snijegušalica toplog čajailiobrok svježeg voća bogatog vitaminima
Zato, vođeni prvenstveno interesom i željomvlastitogdjeteta, možete mu omogućitibavljenje gimnastikom(ritmičkagimnastika jeposebnolijepšport za djevojčice),plivanjem,tenisom,klizanjem. To su športovi u kojima djecajačajusvojorganizam,učvršćujuvelike mišićne skupine, razvijajuspretnost i vježbajuusklađivati vlastite pokreteruku i nogu A,mnogimjeroditeljima važno i to da djecatakvim aktivnostima potroševišak energije, pa su nakon treningazdravo umorna, dobrogapetita.
Ako u vašem mjestunema mogućnosti ili nikakvogorganiziranog športskogkluba (ni u vrtiću ni
zaljkama) te većina djece u dobi od 4 do 6 godinasavlada osnove toglijepogšporta. Uz led su često i treneri juniorakoji,zapaze li talentiranogmališana,preporuče roditeljimaupis na redovni treningumjetničkogklizanja, te hokeja za dječačiće. Osim togvida bavljenjašportomdjeca iz vrtića mogu otputovati sa svojomskupinomi tetom na sedmodnevno zimovanje. Takav program uključujeprijevozautobusom,sedmodnevni punipansion u pansionu ili planinarskomdomu, tečaj skijanja,sanjkanje(opremase posuđuje),šetnje u prirodi, te vesele igre u večernjimsatima pod nadzorom odgajatelja. Voditelj,odnosno odgajatelj, može povesti8-10-ero djece i svih 7 dana odgovoran jeza djecu. Nažalost,naši skijaškicentri i zimovališta, zbogvisokih cijena ne odgovarajuroditeljima, pa većina zagrebačkihvrtića odlazi u Sloveniju(KranjskaGora,RogaškaSlatina),Austriju(Villach), a rijetko u Gorski Kotar (Nacionalni parkRisnjak,Platak,Petehovac, Skrad ) i Liku (Plitvice, Bjelolasica).
U Zagrebu se već nekoliko godina provodiorganiziranišportsko-rekreativni program za predškolsku djecu.Tako mališani iz zagrebačkih vrtića polazetijekomzimskih mjesecidvotjedne tečajeveklizanja na otvorenom, u Zagrebu najstarijem klizalištu, u Športsko-sklopu rekreativnog centra ProfesoriŠalata. tjelesne i zdravstvene kulture trenirajudjecudeset dana po 45 minuta na ledu (nakon15 minutnogzagrijavanjana poduu kli- trenerom
