Mljekarski list 10-1999

Mljekarski list

LISTOPAD, 99.

ISSN 0351-9104

dipl.ing.Darko Uher

Str 2-5 Ozima smjesa krmnog graška i pšenice -

Dr sc Stjepan Feldhofer

Str 5-8 Hranidba krava |iskorištavanjekrmiva u gravidnosti i visokojmliječnosti

Dr sc StjepanFeldhofer

Str 9-10 Uzroci zagrijavanjakukuruzne silaže

Str 11-12

Redakcijski kolegij:

Dr sc Stjepan Banožić

Dezinfekcija- raskužba

dipl.vet Antun Kostelić

Str 12-13 Razlika između umjetnog osjemenjivanja i umjetne oplodnje dipl ing Nikola Jagačić

Str 13 Čistoća krave, njega vimena i muža

dr Stjepan Banožić dipl ing Nikola Jagačić

dr.IvoBelan

Str 14 Pripustisteonost krava

dipl.ing.Stjepan Brlek Dr se Zoran Grgić

dr Stjepan Feldhofer

dr Zoran Grgić

Str. 15-16 Mogućnost okrupnjavanjaposjeda obiteljskihgospodarstava dipl ing Darko Kantoci dipl ing JosipHaluška dipl. ing Stjepan Keglević

Str 17-18 Okrupnjavanjeobiteljskihgospodarstava koja se dipl ing Karmen Sinković bave proizvodnjom mlijeka prof.dr Zvonimir Štafa Dr sc Petar Bosnić

Glavni i odgovorni urednik:

Str 19-20 Zakonska agrarna regulativa dipl.ing. Juraj Čičmak dipl.ing. Karmen Sinković

paf

knHiVolarić

Str 21 Druga aukcijskaprodaja jaricapostigla svoj zapaženi uspjeh

dipl ing Karmen Sinković

Str 21-23 Uspjeh u kozarskoj proizvodnjiuvjetovanje pravilnimodabirom

Tehnička urednica: rasplodnih grla ing Mirna Božičević dipl.ing Vesna Bulić

Lektorica:

Str 23-25 VII međunarodni stočarski i gospodarski sajam

Katarina-Zrinka Čičmak dipl.ing Vesna Bulić

Str 26 IV stočarska izložba "Molve '99"

Crteži: dipl ing St Koglave

dipl ing Nikola Božičević pi Ing: stjepan SegeMi

Str 27-29 Kronika čovječanstva

Vlasnik i izdavač: dipl ing Stjepan Keglević

Hrvatska mljekarska udruga,

Str 29-31 Izložba ženskih oglavljaiz županjske posavine

Zaj dipl ing Darko Kantoci

Uprava i uredništvo:

Str 32-33 Sjetva matovilca /Bijeljenjevoćaka

Zagreb, llica 31/\ll dipl.ing Darko Kantoci

tel.:01/ 424-420

Fikus

fax: 01 dra dipl ing StjepanKeglević

Starohrvatska crkva sv Spasa

4,50 kn

Cijena: dipl odgajateljZrinjkaKeglevićStević

U gostima kod bake Kate Grafička priprema i tisak: dr Ivo Belan

Ozima smjesa krmnog

graška i pšenice

Piše:dipling.Darko Uher

Značenjeozime smjese krmnoggraška i pšenice

kg/haškrobnih jedinica(Uher, 1998.),zavisno od varijantepokusa Bakterizirana varijanta jeu ovim pokusimadala najvećeprinose probavljivih surovih bjelančevina i škrobnih jedinica po ha, što ukazuje na mogućnostuštede na mineralnom dušiku (KAN)koji se obično koristi za prihranu navedene smjese u proljeće.

orijentacijigospodarstva, može posijatikukuruz za zrno, šećerni sirak za zelenu krmu ilipresaditi razne presadnicepovrća(rajčica, paprika,kupus i dr.).

Ozima smjesakrmnoggraška i pšenicekao zelena masa daje izuzetno visoke prinosekvalitetne krme. Nažalost, osim u rijetkim slučajevima, ta se smjesajakomalo iliuopće ne sije. Može se iskoristiti za zelenu krmu,višak se može silirati, a može se zrela ovršiti za zrno (koncentrat).

Ozima smjesakrmnoggraška i pšenice za zelenu masu daje, poredizuzetno visokih uroda zelene mase po jedinicipovršine, = i

Sjetvomozime smjesekrmnog graška cv Maksimirski ozimi i nekogkultivara ozime žitarice niskograsta, čvrstogbusa,omogućuje se dobivanjekvalitetne stočne krme rano u proljeće. Osim toga,nakon preoravanja strni ove smjeseostavljaju80-160 kg/ha dušika u tlu,kojiostajesljedećoj kulturi na raspolaganju, a potječe od simbiotskogvezivanjadušika iz zraka kojesu vezale kvržice,tj. bakterijekoježive na korijenu graška.

smjesagraška i pšenice u početkucvatnje

i vrlo kvalitetnu krmu Jako dobri rezultati postignuti su na Agronomskom fakultetu u Zagrebu sa smjesomozimoggraška cv Maksimirski ozimi i pšenice cv Sana Navedena smjesajedala od 1573 do 2094 kg/haprobavljivih surovih bjelančevina i od 7880 do 11070

Žitaricakojasluži kao nosač graškumora imati čvrstu stabljiku i niski bus da bi izdržala grašakkoji poslijecvatnjejošraste i može povalitižitaricu, a time dovesti u pitanjekakvoću i mogućnost uporabesmjese u kasnijemstadiju razvoja(proizvodnjazrna).

Smjesaozime pšenice i krmnog graškadajeviši prinoszelene mase i suhe tvari od smjesegraška s raži zbogkasnijegkorištenja i većeg udjelagraška u masi. Osim toga, dolazi za korištenje iza smjese s raži, pa se tako nadovezuje na tu smjesukorištenjem u zelenom stanju. Ona se i najdužemože koristiti jergrašakdugocvate, a cvatnja mu uglavnomduže traje (slika2).Ova smjesajena Agronomskom fakultetu u Zagrebu dala urod zelene mase u količini od 55,65do 65,20t/haodnosno 12,62do 17,44t/hasuhe tvari (Štafa i sur 1998.).

Uvjetiuzgoja

Sjemekrmnoggraškaklije na temperaturi od 2-4%C sporo, a na temperaturi od 5-6%C klije i niče. Ozimi grašakniče za 8-10 dana U nicanju i nakon njegapodnosi temperaturu i do -14"C, a pod

Tablica 1. Krmna vrijednost ozime smjesegraška sa žitaricama u zelenoj masi u % (Štafa i sur , 1993)

Smjesagraška i pšeniceprispjeva na iskorištavanje u drugoj polovicisvibnja, ali i ranije(slika 1). U početkukorištenjadajeniske prirodezelene mase, ali se može dugoiskorištavati za zeleno - sve do mliječnezriobe žitarice kada se može silirati Nakon skidanja usjeva na tu se površinu,ovisno o

Tablica

Slika 1: Ozima

snijegom i niže Jari grašak u klijanju i nicanjupodnositemperaturu i do -4 (-6) *C Optimalna temperatura za rast i razvojgraška je12-

18%C, a za cvatnju16-22%C Visoke temperature i suhi zrak nepovoljnoutječu na cvatnju graška. U suhim uvjetimaprestaje cvasti, au mahuni se smanjujebroj sjemenki, ali i krupnoćasjemena. U suhim uvjetimasmanjuje se i masa lišća, a pojačava se voštana presvlaka. Za rast i razvojgrašak traži dosta vlage.

kultura kojenešto ranijeostavljaju tlo (kukuruz za silažu,krumpir i dr.), a jariusjevnakon kultura iza kojihjeujesenobavljenozimsko oranje i grubapriprema tla da bi se u proljeće što jemogućeranije posijao. Kao postrniusjevsije se najčešće u smjesi s kukuruzom, sirkom,sudanskom travom, rauolom te žitaricama i ljuljevima, što jemogućeranijenakon skidanja repicaili ječma,ali dajedobre prinose i nakon pšenice, ako ga nakon sjetve ne zahvati suša

U vezi s tlom grašaknema velikih zahtjeva.Najboljeuspjeva na dubokim,plodnimlakšim, prozračnimtlima slabo kisele do neutralne reakcije. Dobro uspjeva ina lakšim pjeskovitimilovačama, ako ima dovoljnovlage i hranjiva. Ne podnosijakozbijena,vrlo teška,zamočvarena tla sa stagnirajućom i visokom podzemnom vodom,kao ni jakokisela i jako alkalna tla (preko8,5pH).Optimalni pH tla za uzgojgraškaje5,57,0 i 7,5-

8,0.Grašak jebiljkadugogdana Za kratkogdana raste uglavnom vegetativno,stvarajućiuglavnom veliku masu s malo cvijeta iliuopće ne cvate (ozimeforme).

Agrotehnikauzgoja

Slika 2: i u punojcvatnji

Osnovna obrada i priprema tla slična jepripremi tla za žitarice za ozimi jariusjev, a zimska obrada za rani jariusjev. Za postrniusjev ore se na dubinu kojaomogućuje unošenježetvenih ostataka u tlo i pripremu, a to jenajčešće15-20 cm, po mogućnosti istidan nakon žetve da se ne zasuši tlo

Predsjetvenapriprema jeslična pripremi za žitarice i izvodi se istim ratilima, ali nešto dublje(610 cm).

Zbogdobro razvijenogkorijenovog sustava i zasjenetla,krmni jegrašakvrlo dobar predusjev za većinu okopavina, ali i za žitarice. Nijedobar predusjev za mahunarke. Nakon skidanjausjeva ostavljaznatnu masu lakorazgradivogkorijena i strni Preoravanjemstrni nakon skidanjazelene mase graška, u tlu ostaje100, pa i više kilogramadušika po hektaru,uslijedčegasljedeća kultura dajeprinosveći za 1030, pa i više posto.

Sije se kao ozimi usjevnakon

Ozimom usjevutreba osigurati manjukoličinu dušika ujesen(30 kg/ha), ali i u kretanjuvegetacije (3040 kg/ha)kada je tlo još hladno, a bakterijejošnisu aktivne Usjevugraškatreba osigurati70-90 kg/hafosfora, a kalija 80-120 kg/ha.Fosfor i kalij unose se u osnovnojgnojidbipolovica, a drugapolovica u predsjetvenoj pripremi tla

Sjetva

Grašak se može sijatitijekom vegetacije, kao ozimi usjevkrajem rujna i u listopadu, kao rani jari usjev u proljeće,krajemveljače, tijekomožujka i početkomtravnja, a kao postrniusjevkrajemlipnja, u srpnju i početkomkolovoza Količina sjemenaovisi o roku sjetve,kultivaru,načinu uzgoja (samiliu smjesi), i masi 1000 zrna

U čistojkulturi za proizvodnju zrna sije se 100-125 zrna na m? (niskeforme), a za proizvodnju krme u ozimom roku,kao i u ranom jaromroku sjetve,sije se 80-130 (150)zrna/m?,ovisno o kultivaru,grananju i gustoćikoju se želi postići.

Ako se sije s raži kao ozimi usjev, za ranijeskidanjesije se više raži (200300 zrna/m?) i oko 100 zrna/m?graška. U smjesi s triticale sije se 100-120 zrna graška i 200250 zrna triticale U smjesi s ozimom pšenicomsije se 100-150 zrna graška i 150-250 zrna pšenice po m" Na početkuroka sjetvesiju se niže norme sjemenajerse do zime dobro razvije i potjeranekoliko grana prileglih uz tlo. Štosu kasnijirokovi sjetve,sije se veća količina sjemena(navedene norme sjetve).

Gnojidbaovisi o potencijalnoj plodnostitla,predkulturi i njenoj gnojidbi,ciljuproizvodnje(zelena krma,silaža,zrno),načinu uzgoja (čistiusjev i smjesa), te kakvoći i visini proizvodnje. Dobro razvijenim korijenovimsustavom grašak dobro iskorištava hranjiva iz tla, a kvržićnim bakterijama veže atmosferski dušik. Budući da grašak tijekomvegetacije veže atmosferski dušik,potrebno mu jesamo prilikomnicanjaosiguratimanju količinu dušika (3040 kg/ha).

U ranom jaromroku sjetvesije se jarigrašak(mogui fakultativni kultivari) s jaromzobi,pšenicom, ječmom,bobom i ljuljevima, a u

Mljekarski list

kasnijimrokovima sjetve i postrno s kukuruzom,hibridnim sirkom, sudanskom travom, kupusnjačama,suncokretom i drugim kulturama. Udjelgraška u smjesi ovisi o sastavu smjese,kultivaru, roku sjetve,cilju i namjeravanom načinu uzgoja.Najbolji se rezultati postižusjetvom80-150 zrna graška po m? U jarimrokovima sjetve, naročito u postrnomroku sjetve, treba sijatigušće(većenorme sjetve).

Njegačistogusjevagraškaili smjese

insekticidima protivgraškovog žiška

Ako jeusjevgraškaili smjesa na osnovici graškanamijenjena za prizvodnju mase za krmu (zelena, silaža) u pravilu se ne treba tretirati herbicidima, a za proizvodnjuzrna usjev se prilikomnicanja korova tretira BASAGRAN-om.

Ako jeciljproizvodnje zrno, tada nakon cvatnje(uformiranju mahuna)treba tretirati sistemičnim

Hranidba krava i iskorištavanje

krmiva u gravidnosti i visokoj mliječnosti

Piše: dr. sc StjepanFeldhofer

Poticaji za većeuzimanje hrane

Životinjskiorganizamprema potrebamapojedinihorgana i tkiva sam regulira i raspodjeljuje odnose hranjivih tvari i energije u organizmu,ovisno o količinama kojedobiva s krmivima,tako da povećava ilismanjujeprobavljivost i iskoristivost hranjivihtvari iz krmiva Ukoliko neka krmiva ne sadrže sve potrebnehranjivetvari, životinje su ih prisiljene uzimati iz zaliha svog organizma, a ako ih dobivajusuviše tada stvaraju zalihe u organizmu.

Od mjeranjegaprimjenjuje se samo prihranadušikom, i to ozimogusjeva u kretanjuvegetacije sa 30-40 kg/hadušika (100150 kg/haKANa) i u vlatanju žitarice u smjesi s istom količinom dušika Isto vrijedi i za jarusjetvu. U postrnojsjetvignoji se dušikom prilikomsjetve40-60 kg/ha.

energije unutar samog organizma. Čestojeto slučaj u odnosima visoke gravidnosti i mliječnosti krava Organizamjetada prisiljen uskraćivati hranjivajednoj, a usmjeravati i povećavatidrugoj djelatnosti u organizmukrava (homeoreza).

Prema tome homeostazom se održavajufiziološki odnosi pojedinih sastojaka krvi i izvanstanične tekućine kojiutječu na život i rast stanica Na svaku promjenunormalne koncentracije u krvi homeostaza mora brzo djelovati, jersvaka značajnija i dugotrajnijapromjena u krvi i tkivnim tekućinama, nedostatak ilisuvišak nekih hranjivih tvari,ugrožavaživot stanica i može biti uzrok organskimpromjenama i oboljenjimaorgana ili tkiva (atrofije,degeneracije i slično).

Budući da su zalihe hranjivih tvari u organizmuživotinja ograničene, uz preraspodjeluhranjivih tvari (homeorezu)javljaju se nove povećanepotrebeživotinja za hranom Kod životinja se javlja osjećajgladipa uzimajuveće količine hrane i određene vrste krmiva

Na taj se način održava stalna koncentracijahranjivih tvari u krvi (homeostaza), a utvrđeni su standardi prosječnihfizioloških vrijednosti koji se provjeravajulaboratorijskimpretragama krvi

U nekim životnim i fiziološkim razdobljima(intenzivnomrastu, visokojgravidnosti i mliječnosti) značajnije i na duže vrijemepovećavaju se potrebeorganizma za nekim hranjivima. Ako jepritom uvjetnoograničenakoličina i kakvoća krmiva ilikrmnih obroka (veličinomburaga),potrebnaje preraspodjelahranjivihtvari i

U težim slučajevimanedostatka hrane i većih potreba,životinje mogu pokazivatiželju“nastranog apetita" ili “kanibalizma Pri tome ližu ili grizupredmeteili drugeživotinje oko sebe,jedu izmetine,dlaku,žbuku,zemlju, drvo i koru drveća,napadajudruge životinje i grizu im uši,repove i slično, mogu obolijevati od raznih “uvjetnih"bolesti pa i uginuti.

S ovim pojavama i ponašanjem životinjaupravljaju centri za glad i sitost u središnjemživčanom sustavu (SŽS),koji se nalaze u

HRANIDBA

ZA _KISELJENJE Poštovani korisnici!

Poštujućiekološkestandardečuvatesebei svojezdravlje. ZA Kada sprematekupusilidrugopovrće,radite to u specijal-

nim vrećamakojenose znak “EKO PROIZVOD" (poznajuse po slici i natpisu).

Nudimo Vam dvijedimenzije: - 60 x 105cm (za30 kg) - 50 x 75 cm (za15kg)

Važno:vrećesu izrađene sa dva vara čimejepostignuta potpunasigurnost.

Potražite u prodavaonicama naše EKO vrećeza

donjemdijelumozga, i prirodni su nagoniživotinja u borbi za opstanak.

biraju i uzimaju(ilimorajudobivati od gospodara)krmiva određene količine i kakvoće Prevladava mišljenje da su centri za glad neprestanoaktivni, a centri za sitost samo nakon uzimanja dovoljnohrane, kad ježivotinja sita

Centri za glad i sitost djeluju prekokemijskihreceptora i živčanohormonalnog sustava na temeljupodataka o:

1. koncentracijiglukoze i nekih kemijskihspojeva u krvi i tjelesnim tekućinama,

2. zalihama aminokiselina i ugljikohidrata u tjelesnimtekućinama i tkivima,

3 zalihama energetskih tvari

ma i drugimorganima,

4 pH vrijednosti, količini solne i mliječnekiseline u želucu i drugimdijelovimaprobavnog sustava,

probavnogsustava i iskorištavanju hrane

3 izmjenutvari (metabolički i hormonalni sustav)kojistvaraju uvjete i omogućavaju da krave dobivajuprema stanjureprodukcije i proizvodnje sve potrebne tvari za rast fetusa i sintezu mlijeka.

To jetakođer prirodninagon za održavanježivota u prirodi, a može se korisno iskorištavati i u intenzivnoj,visokojproizvodnji mlijeka i mesa, pa treba nastojati da životinjeuzimaju što veću količinu hranjiva u krmnim obrocima

5. broju i vrstama mikroorganizama u probavnomsustavu

6. specifičnimefektima kao što su tjelesnatemperatura i temperatura okoliša (toplinasmanjuje, a hladnoća povećavauzimanje i iskorištavanjehrane).

Podatke o potrebama za nekim krmivima šalju i mehanički receptori u vezi s ispunjenosti iliispražnjivanjuželuca i crijeva. Nedovoljnoispunjenželudac i crijeva, nedostatak suhe tvari i sirove vlaknine (celuloze)pojačavaju peristaltiku,javljaju se “gladne kontrakcije" i potičuživotinju na uzimanjehrane

Prema tome se preporuča da su: krmniobroci sastavljeni od više različitih voluminoznih i krepkih krmiva određene kakvoće ovisno o potrebamaživotinja, krmiva zdrava i ukusna, a davati u manjimobrocima više puta na dan, uz ponuđenakrmiva uvijek na raspolaganjudovoljnekoličine pitkevode.

U prvimmjesecimagravidnosti poboljšava se uzimanjehrane, izmjenatvari i iskorištavanje hrane Poboljšava se zdravstveno stanje i kondicijakrava Napredovanjemgravidnostipostupno padamliječnost,naročito u posljednjojtrećini gravidnosti, jerse pojačavakrvni optok u gravidnoj maternici,proširuju krvne žile i kapilarekojesve više usmjeravaju krv i opskrbljujuhranjivimtvarima gravidnumaternicu i fetus

Sama maternica postajepri krajugravidnosti 15 do 20 puta teža,unutarnjivolumen maternice povećava se oko 400 puta, a fetus naraste 40 do 50 kgtjelesne mase

Sve će to poticatiješnost i uzimanjeveće količine hrane potrebne za postizanje visoke proizvodnjemlijeka i povoljno će utjecati na rast, zdravlje,plodnost i donošenjezdravogpotomstva.

Uvjetiprehrane u gravidnosti i visokojproizvodnjimlijeka

U posljednjojtrećini laktacije krave počinjuskupljati sve više energije za telenje i novu laktaciju, što se vidi po mirnijem i polaganijemkretanju, a viškove ugljikohidrata,masti i bjelančevina pretvaraju u zalihe masti

Gravidnost ivisoka proizvodnja mlijekafiziološki su usko povezani, ali su u nekim razdobljima u homeoretičkojsuprotnosti s obzirom

Kratkoročno mogu poticati željuživotinja za uzimanjemhrane ilinekih krmiva perifernireceptori tzv limbički sustav kao što su osjetilavida,mirisa i okusa, što je također vrlo značajno u visokoj stočarskojproizvodnji.

na:

1. razvojkrvotoka kojisnabdijeva s krvi i hranjivimtvarima reproduktivne organe i rast fetusa u maternici ili vime i visoku produkcijumlijeka.

Na temeljupodataka o zalihama i potrebamaorganizma za hranjivimtvarima,prekocentara za gladi sitost u središnjem živčanom sustavu, životinjetraže,

2 hranidbu i potrebeproduktivnih i reproduktivnih organa za odgovarajućimkrmivima, a ograničene su fiziološkim mogućnostima uzimanjahrane,stanju

Smanjivanjemliječnosti treba upozoritigospodare na obvezno zasušivanje vimena dva mjeseca predtelenje,jerse i mliječna žlijezda mora odmoriti i pripremiti za novu laktaciju.

Zbognaraslogfetusa i velikog proširenjamaternice smanjenje prostorprobavnimorganima u trbušnojšupljini.Stoga se visokogravidnekrave tijekomzasušenja morajuhraniti manjomkoličinom krmiva kojemora biti vrlo dobre probavljivosti i hranidbene kakvoće,dobrim sijenom, a prema potrebi s 2 do 4 kgkrepkihkrmiva,

s dovoljnobjelančevina,dobrog aminokiselinskog i mineralnovitaminskogsastava Energetska hranidbena vrijednostkrmnih obroka treba biti u visini potreba krava kojedajuoko 7 do 101 mlijeka.

Krave morajuveć predzasušenjebiti u dobrojtjelesnojkondiciji, ne mršave ni suviše debele jerto može biti uzrok teškom telenju ili nepravilnomrazvojuploda.

Međutim,probavniorganizbog širenja u trbušnojšupljini jošnisu u tonusu, tako da krave ne smiju dobivati veću količinu krmiva, posebice teže probavljivih. Krave morajustogatijekom 21 do 30 dana poslijetelenjaprolaziti hranidbeni uvod u mliječnost (Mljekarski list br. 1,1999. god.).

Sve hranidbene potrebemuznih krava su i daljepod kontrolom centara za glad i sitost, ali više usmjerene na sintezu i izlučivanje mlijeka što jeza hranidbu mnogo zahtjevnije nego u stanjugravidnosti.

Tijekomgravidnosti krave morajudobivati krmiva kojasadrže: energetskuhranidbenu vrijednost oko

Tijekomgravidnosti sve do telenjavrlo su složeni hormonalno-živčani odnosi u organizmu krava koji su određeni svezama između hipofize,štitnjače i nadbubrežnih žlijezda,jajnika,maternice,posteljice(placente) i fetusa. Krvotok i izmjenahranjivih tvari usmjereni su prvenstveno na rast maternice i fetusa, a potomna telenje.

Hormonalno-živčani sustav neposrednopredtelenjemijenja se i usmjerava na jačirazvoj arterijskog, a posebicevenoznog krvotoka oko vimena. U vime se zatim homeoretički usmjeravaju hranjivetvari iz reproduktivnih organa koji se smanjujubudući da je u maternici završen tajdio reprodukcije.

Zbogvisoke mliječnostiivelikih potreba za hranjivimajavlja se u prvojtrećini laktacijegotovo obvezna pothranjenostkrava Energetskinedostatak hrane obično iznosi oko 9 Mcal/dan što se može za neke krave u ukupnom razdobljupothranjenosti usporediti s energetskomhranidbenom vrijednosti oko 50 kg mast Ovaj energetskinedostatak moraju krave uzimati iz svojihtjelesnih zaliha, a zboggubitkatekućine iz organizmaposlijetelenja veći je padtjelesnetežine krava Uz jače mršavljenje mogu se jošjavljati metabolička oboljenja(degeneracijejetre,acetonemije i ketoze), kašnjenjepojavagonjenja(estrusa),slabijaplodnost i slično.

8,510,0 h.j.,probavljivih bjelančevina 600-900 g, kalcija 5060 g i fosfora 35-40 g, uz druge hranidbene i mineralno vitaminske dodatke.

U prvojtrećini laktacijemliječnost krava obično dosiže 25-30 i više litara mlijeka/dan, a za takvu proizvodnjupotrebnojeda krave dobivajukrmiva s najmanjeoko 18,021,0 h.j.energetskehranidbene vrijednosti,1.800-2.100 g probavljivihbjelančevina, 100-110 g kalcija, 70-80 g fosfora na dan i drugehranidbene dodatke Ova razina krmnih obroka često se ne ispunjava pa se iscrpljuju zalihe iz organizma što odgađanovu pojavu gonjenja i oplodnju(koncepciju), a u težim slučajevimadovodi do jalovosti krava.

Nakon telenja mora se, dakle, najvećabrigaposvetitihranidbi krava i načinu mužnje.Krave morajupostupnodobivati veću količinu krmiva visoke energetske hranidbene vrijednosti, s visokim sadržajembjelančevina i kvalitetnih aminokiselina, minerala i vitamina

Neposrednopredtelenje vime se nalijevamlijekom za prehranu plodanakon telenja.Mlijekojeu prvom mjesecuživota jedinahrana teleta,zbogčega se poslijetelenja naglopovećavamliječnost krava

Tada se javljaju veće teškoće u hranidbi krava Budući da je nakon telenjaoslobođen veći prostor u trbušnojšupljini, proširuju se i povećavajuprobavni organi, a zbognaglogporasta mliječnostipovećavaju se ipotrebe za uzimanjemhrane

Ako se dobro provodihranidba krava u uvodu mliječnosti ne nastupeprobavnaoboljenja, uz visoku mliječnost i dobru kakvoću krmiva poboljšava se iskoristivost hranjiva, a hormonalno-živčanim putemusmjeravaju se hranjive tvari većim dijelom u vime za sintezu mlijeka.

Jalovost krava, uz visoku proizvodnjumlijeka,najčešće se može dovesti u vezu s nedostatnom hranidbom nakon telenja, te u prvojtrećini laktacije (ukoliko su telenje i pueperijnakon telenja protekli u redu).Pojavagonjenja (estrusa) 2 do 3 mjesecanakon telenja i dobra koncepcija(oplodnja)najbolji su znak uspostavljene ravnoteže i zadovoljenihpotreba organizma s hranjivimsastojcima.

To najboljeobjašnjavačeste pojavejalovosti i slabijekoncepcije(oplodnje)visoko mliječnih krava nakon telenja.

Uzroci zagrijavanja

kukuruzne silaže

Piše: dr sc StjepanFeldhofer (Odgovor na pitanjeproizvođača Branka Bišćan Cerovac,Barilović)

Efluentom se iz silaže gubi velika količina lako topljivih hranjivihtvari, a zbogvelike vlažnosti silaža sadrži više maslačne i octene kiseline, pa ju stoka slabije i nerado uzima Dakle,previše vlažna silaža ima nižu hranidbenu vrijednost.

va dobre hranidbene vrijednosti s kojima se može postizati visoka i jeftinijaproizvodnja.

Kukuruzna silaža se u pravilu dobro silira, jersadrži dovoljno ugljikohidrata(škroba)koji se anaerobnim vrenjem(bezprisutnosti zraka)pretvara u mliječnu kiselinu Mliječnakiselina snižava PH vrijednostsilaže (pH 4,04,5),konzervira silažu,dajedobar okus i čuva silažu od kvarenja. Mliječnukiselinu stvarajubakterijemliječnokiselogvrenja u anaerobnim uvjetima,zbogčega se silaža mora dobro ugaziti i tiještenjem iz silaže istisnuti zrak To jemogućepostići samo ako je silažna masa dovoljnovlažna i ako jesitno sasjeckana.

Pitanje:Posljednjihgodina intenzivnije se bavim stočarstvom i spremam kukuruznu silažu Silažu otvaram u studenom, a tada su boja,okus i miris silaže sasvim u redu Kakvoća jevrlo dobra sve do sredine ožujkakada zatopli i započnejužina.Silaža se počne zagrijavati, ana otvorenojpovršini brzo poprimaplijesan tako da je ne stignemtrošiti brzinom kojom se kvari Silaža nijeviše sipkanego s većim ili manjimgrudicama unutarkojih se može naći plijesan. Steta jevelika jerjedo togvremena potrošenatek polovina silirane mase

Kod spremanjasilaže upotrebljavam samo oko 10 kgsoli na 25 m ugaženesilaže Siliranje obavljamlakšim Potingerkombajnom, a gaženjesilaže traktorom Ferguson 539. Bio bih izuzetno zahvalan ako bi mi do slijedećeg siliranjapomoglioko ove problematike,odnosno da u samom početkunešto poduzmemkako do ovoga ne bi dolazilo

Kukuruzna silaža s više suhe tvari sadrži više zrelijeg zrna kukuruza i ima višu hranidbenu vrijednost.Međutim,zbognedovoljnovlage(ispod70%)ima više poslaoko gaženjasilaže Zbog togase kukuruz mora sitnije sasjeckati, silažnu masu što svježiju dovoziti u silos,raširitijeu silosu, i u tanjimslojevimaodmah i neprekidnogazitiposebnimtraktorom

Treba pripaziti da se dobro ugaze naročito rubni dijelovi silaže uz stijenesilosa i posljednjigornji dijelovisilaže,jertu obično najprijepočinjezagrijavanje silaže zbogvanjsketopline i sunčeva zračenja.Silosi stogamorajubiti široki najmanje3,5m ili točnije, morajuimati najmanjedvostruku širinu gaza strojakojigazisilažu

Prisutnost zraka u silaži može biti uzrok zagrijavanjusilaže,jer se oksidacijomrazgrađujuorganske tvari i pričemu se oslobađa toplina. U takvim uvjetima ne stvara se u silaži dovoljnomliječne kiseline,silaža nijestabilna i lošijeg jeokusa Čim u proljeće vrijememalo zatopliponovo se pojačavarazgradnjaorganske tvari,stvaranjetopline i razvoj plijesni, što jetijekomzime bilo značajnosmanjeno.

Kukuruz se stogatreba silirati u mliječnovoštanoj zrelosti, s vlagomzelene mase oko 6570%, a silažna masa mora biti što sitnijesasjeckana, u komadiće 1 do 3 cm, što se postižeoštrim noževima kombajna.

Taraktor kojigazisilažu mora se kretati samo u silosu, kako se ne bi unosila zemljai druge vanjskenečistoće u silažu, a s time i štetni mikroorganizmi:listerije, klostridije,bakterije E coli i druge. Sve to može utjecati na loše vrenje i kvarenjesilaže, a može biti i uzrok raznim oboljenjima goveda

Odgovor:Opravdanojenastojanjeda se intenzivnije bavite stočarstvom,jersamo visoka stočarska proizvodnja ima uvjete ostvarenjagospodarskoginteresa. Dobit se ostvaruje samo dobrim držanjem i hranidbom stoke.

Intenzivno držanjekrava i rasplodnihgovedamogućeje uz hranidbu na pašiili s drugim zelenim krmivima, a u krajevima i u razdobljimakada nedostaje zelene krme treba sprematisilažu. Tako gospodar ima za svojustoku cijelegodinesočna osnovna krmi-

Sitno sasjeckanasilažna masa može se boljeugaziti i na tajnačin se boljeistisne zrak iz silaže, posebice ako jeuz to dovoljno vlažna Međutim,nijedobro ako jeveća vlagaod 70%,kao kod trave i ranijekošenogzelenog kukuruza,jer se javljajačiiscjedak silažnog soka (efluenta).

Ako jekukuruzna silaža previše suha i ne može se dobro ugaziti, često se pokušavadobiti vlagu tako da se silažna masa polijeva vodom To nijeuvijekdobro jer se voda slijeva u niže dijelovesilosa, zadržava se više u nekim dijelovima silaže (“džepovima")zbog čegase u tim dijelovimanalaze nakupinegnjile i pokvarenesilaže

Mnogo jeboljeda se suha kukuruzna masa u slojevima izmiješa s drugimprirodnovlažnijim krmivima,primjericesirovim repinimrezancima,otpadomi

lomom iz preradešećerne repe, glavama i lišćem šećerne repe, jabučnim i drugimvoćnim komom, pivskimtropom,ilida se polijeva s melasom,vinasom,svježom sirutkom i sličnim otopinamakoje sadrže ugljikohidrate i šećere te mogu biti poticaj za mliječnokiselo vrenje. Sve to može olakšati gaženjesilaže i omogućitidobivanjedobrih anaerobnih uvjeta za razvoj i djelovanjebakterijamliječnokiselog vrenja i stvaranje mliječnekiseline

silaži povećatipostotakmaslačne i octene kiseline što dajeloš okus silaži pa justoka nerado uzima

Zagrijavanje silaže pojačava se nastupomtoplijegproljetnog vremena, a naročito prilikom otvaranjasilosa Jače se očituje kod silaže kojasadrži manjipostotak mliječnekiseline i višu pH vrijednostsilaže, kod slabije ugaženesilaže, a naročito ako se silaža ne uzima iz silosa siječenjem u ravnojpovršini, već trganjem i izvlačenjem.Trganjem i izvlačenjemrazvijaju se i rastresuju slojevisilaže, što povećavareznu površinu, otvara šupljine i prostore za novi ulazak zraka u dubinu silaže Tako se stvarajuuvjeti za ponovnu oksidaciju i sagorijevanje organsketvari, što jepraćeno jačimzagrijavanjem i razvojem plijesni u silaži

Nakon što jesilaža dobro spremljena u silosu,silos treba zatvoriti tako da se spriječi naknadno ulaženjezraka i vode u silažu Za pokrivanjesilaže i izolacijustijenasilosa obično se upotrebljavajuplastičnefolije, a gornjapovršinamože se jošpri- tisnuti težim predmetima(stare traktorske gume), da vjetar ne bi pedignuofoliju.

Ako se silaža ne pokrivafolijom,dobro jena ugaženojpovršini silaže posijati neke od bijelih žitarica,kojeće nakon klijanja busenom stvoriti gornjizaštitni i nepropusnisloj za zrak i vodu

pomažustvaranjumliječnekiseline kao primjerice:PLATANAZE (KRKA), INOKULANT PIONEER 1188,SILO-BAC i slično

Ova sredstva za siliranje sadrže amilolitičke i celulolitičke enzime i neke bakterijekojesudjeluju u stvaranjumliječnekiseline Više se upotrebljavaju za krmiva koja imajumalo ugljikohidrata(šećera) i kojase teže siliraju, kao primjerice za zelena krmiva,travnu silažu i sjenažu, a rjeđe su potrebna prisiliranjukukuruza

U svakom slučajutreba nastojati da se u najvećojmjeri postignudobri uvjetisiliranja, a to su u prvom redu: siliranje u dobrim i čvrstim silosima nepropusnim za zrak i vodu,odabiranjeodgovarajućekrmne mase i košnja u najpovoljnijevrijeme za siliranje, sitno sasjeckanasilažna masa ili mljevenjeklipa i zrna kukuruza, dobro gaženje i pokrivanjesilaže s tim da se što boljeistisne zrak i spriječinaknadno ulaženjezraka u silažu.

Takva silaža naglogubina kakvoći i hranidbenojvrijednosti, postajeneukusna, a zbogplijesni može biti i štetna po zdravlje životinja. Silaža nijeviše sipka, već se nalaze manjeiliveće nakupine pljesnivesilaže

Na silažu može vrlo nepovoljno djelovativisoka vanjskatemperatura i sunčano zračenje, naročito ako se silaža sprema i čuva u slabo izoliranim ili metalnim silosima kojiimajuvelike površine izložene jačemneposrednom sunčevom zračenju.Optimalna temperatura za siliranje je25-35 *C (hladnosiliranje), a zbog topline i zagrijavanja može se u

Ako silaža nijedobro tehnički načinjena, ako se silira masa koja ne sadrži dovoljnougljikohidrata i ako su loši anaerobni uvjeti, obično se dobiva loša i neukusna silaža Dodavanjesoli natrijeva klorida (kuhinjskesoli) ne sprječava kvarenjesilaže i vrlo malo pomaže bakterijamamliječno kiselogvrenja.Međutim,uspješnijejesiliranje ako se (prilikom siliranja)dodajusredstva koja

Jačina,kapacitet i rad strojeva kojisudjeluju u siliranju ovisit će u udaljenosti,veličini,tipui kapacitetusilosa Ako su lakši strojevi,manjihradnih mogućnsoti,mogu se upotrebljavati u manjimsilosima, jer se silosi sporijepune, a silaža se mora duže gaziti u tanjimslojevima.Svakako treba nastojati da se poslovi siliranja što savjesnije obave i silos zatvori u što kraćem vremenu (1do 2 dana).

KUPUJEMO SVE VRSTE ITIPOVE MUZNIH UREĐAJA (RABLJENE INEISPRAVNE)

IPRODAJEMO RENOVIRANE (UZ GARANCIJU)

Javitenam se radiprodaje,nabaveiliposredovanja na adresu Hrvatskamljekarskaudruga Zagreb+ Ilica31/III, tel.01/4812410

Dezinfekcijaraskužba

Piše: dr sc StjepanBanožić

baktericidno djelovanjesunčevog svjetla.

velika otkrića Pasteura i Kocha Semmelves jeprimjenomklora u ginekologiji(1847)znatno smanjio smrtnost rodilja, a ipakjeostao neshvaćen Tek jeLister (1865) uočivši značajneradove svojih prethodnika,proveo antisepsu, dezinfekciju, a konačni i asepsu pri kirurškim zahvatima

Otkriće sulfonamida i antibiotika je u izvjesnojmjeriumanjilo prvobitnoznačenjedezinficijensa na živom organizmu, ali su ta sredstva nenadoknadiva u raskuživanjuobjekata i tla

Dezinfekcija,raskuživanje je postupakuništavanjapatogenih klica,uzročnika različitih bolesti na organizmima i na predmetima: u nastambama za stoku,stajskom priboru,uređajima,prijevoznim sredstvima koji su bili u dodiru s bolesnim životinjama i njihovim izlučevinama.

Dezinfekcijska sredstva ubijaju mikroorganizme i onemogućuju prijenoszaraze Sredstva koja samo sprečavajurazvitak mikrooganizama su bakteriostatička, a ona kojaubijajuklice su baktericidna Sterilizacija se postiže sredstvima kojališavajupredmete svih oblika života, bilo korisnih ili štetnih mikroorganizama i njihovih vegetativnih oblika i spora Sterilizacija se primjenjuje samo u raskuživanjupredmeta.

Metode dezinfekcije su biološke,mehaničke,fizikalne i kemijske. S obzirom na svrhu razlikujemopreventivnu ili profilaktičku dezinfekciju, dezinfekciju u tijekubolesti (tekuću) i završnu dezinfekciju.

Prirodni utjecajikoji uništavajumikroorganizme

Razrjeđenje.Brojklica potrebnih da izazove bolest zavisi od otpornostinapadnutogorganizma i od količine i virulencije uzročnika. Premalen brojklica ne može u vlastitojokolini proizvesti dovoljnoenzima potrebnih za bakterijskimetabolizam, pa prema tome i samo razrjeđivanjezaraženog materijala može spriječiti infekciju.Dezinfekcijarazrjeđivanjem ipaknijepouzdana,jerjeprismanjenojotpornostiorganizma i manjibrojklica može izazvati bolest.

Filtracija.Prirodna filtracija ovisi o količini oborina i propustljivosti tla. Obično jefiltracija kroz zemlju i šljunakdovoljna da ukloni iz vode patogenebakterije.

Sedimentacija. U stajaćoj vodi mikroorganizmi se talože na dnu i postepenopropadaju.Iako je sedimentacija spora i nepouzdana njomse najčešćeprovodičišćenje stajaćih i sporo tekućih voda.

Produkt bakterijskog metabolizma. U svijetumikroorganizama odvija se neprekidno borba za opstanak. U vlazi,povoljnojtemperaturi i na hranjivoj podlozi,mikroorganizmi se brzo razmnažaju, ali doskora ugibaju zbognagomilanjatoksičkih produkata vlastitogmetabolizma. Ta pojavauvjetujerazvitak drugih vrsta kojesu sposobneda se prilagodenovim uvjetima.

Povijest. U osvit pisanehistorije bilo jepoznatokonzerviranje sušenjem,salamurenjem i dimljenjem. Kod balzamiranja leševa upotrebljavalo se vino,ocat, hlapljivaulja,med,razne smole i balzami Zasićena vodena otopina vapna se nastavila upotrebljavati kroz čitav srednjivijek, a tek početkomXIX stoljeća uvodi se kritičko provjeravanjerazličitih dezinfekcijskih sredstava Usprkos velikom protivljenjujavnosti, pa i medicinskih krugova, utrt jeputza

Vrijeme.Svaka populacijakoja se razmnaža mora s vremenom propasti.Dužina života mikroorganizamazavisi od temperature okoline i o snabdjevenosti kisikom. Bakterije žive u nepovoljnim uvjetimaduginiz godinazbog veoma sporog metabolizma

Sušenje.Oduzimanjevode podnosemikroorganizmirazličito, te jedezinfekcijaisušivanjem na normalnojtemperaturinesigurna.

Sunčevo svjetlo.Kemijsko i fiziološko djelovanjesunčevog svjetlaovisi o dužini vala i intenzivnosti zračenja.Najjačebaktericidno djelovanjeposjedujeultraljubičastozračenje.Umjetniizvori svjetlajednako su baktericidni ako proizvodeenergijuodgovarajućeg intenziteta i duljine vala Nazočnost organskogmaterijala, kao što je sluz i sl.,znatno smanjuje

Fizikalna dezinfekcija

Prilikom fizikalne dezinfekcije koriste se mehanički postupci, toplina,hladnoća,ventilacija, itd Mehanički postupci, kao što je čišćenje,struganje,metenjei pranjepojedinihploha u prostoriji,jedanjeod postupakakojim se može ukloniti veliki brojmikroorganizama. Za potpunuspjeh

sterilizacije treba prvenstveno ukloniti organsketvari, kao što su gnoj,krv i sl., u kojimauzročnici mogu preživjetiuobičajenovrijeme sterilizacije.

Dobrom se ventilacijom uvelike smanjujebrojmikroorganizama u stajskomzraku Ventilacijom se izbacujevelika količina zagađenog zraka i prašine, a u njoj se obično nalaze i mikroorganizmi.

banjamikroorganizama zavisi od prisutnevlage i vremena ekspozicije.Nazočnost i malih količina bjelančevina znatno povećava otpornostuzročnika prema top- lini Sporekojesadržavajunajmanjevlagenajotpornije su prema toplini.

rublje,ispodglačala za kratkotrajnovrijemepostiže se temperatura više od 200%C,kojaima jak učinak na mikroorganizme i ubija ih bez obzira na njihovuvrstu Učinak glačanjapovećava se ako se krpaza glačanjenamoči u 5 postotniformalin

Kada se mehanički postupci dezinfekcijeujedine s drugim fizikalnim činiteljima, npr top- linom ili kemijskimdezinficijensima,djelotvornostdezinfekcije može se uvelike povećati i poboljšati.

Suha toplinamože se koristiti na više načina: u obliku spaljivanja, žarenja i opaljivanja, te glačanja i vrućegzraka. Spaljivanjejenajjednostavniji način uništavanja mikroorganizama, jertada klice potpuno sagore Primjenjuje se kod manjevrijednihpredmeta,slame i općenitostelje,ostataka hrane i manjihstrvina.

Od fizikalnih oblika dezinfekcijetoplina ima veoma važno mjesto i primjenu u praksi.Mikroorganizmi,naročito vegetativni oblici, veoma su osjetljivi na povišenjetemperature, a na niske su priličnootporni.Hladnoća usporava biološke procese, ali su mikroorganizmi, za razliku od viših životinja, veoma otporni na niske temperature i zbogtoga uklanjanjemikroorganizama, npr s namirnica,nijedovoljnopouzdano.

Dezinfekciono djelovanjetop- line osniva se na koagulaciji stanične protoplazme, a brzina ugi-

VETERINARSTVO (GG

S obzirom da jevlažna toplina djelotvornija od suhe i mnogo prije ubijaklice, ona se u praksimnogo primjenjuje u obliku kuhanja, strujanjavodene pare i vodene pare podpritiskom.

Žarenje i opaljivanje u praksi se koristi kod metalnih dijelova nekih predmeta, a može i kod betona Budući da otvoreni plamen može izazvati požar, ovu metodu treba vrlo oprezno koristiti za dezinfekciju u stočarskim nastambama i na priboru, a lako upaljivepredmetenijedobro opaljivati.Opaljivanje se najčešće koristi u sterilizacijipribora.

Koristi se i letlampa i druge naprave (bacačplamena).

Glačanjemrubljaubija se mnogo mikroorganizama, a ako je rubljevlažno djelotvornost je mnogo veća. Kada se glačavlažno

Prokuhavanje stvari i predmeta najjednostavniji jenačin ubijanja mikroorganizama i najrašireniji je u praksi.Materijalkoji se kuha mora biti 2-3 cm ispodrazine vode u posudi. Za prokuhavanjeje najboljekoristiti mekanu vodu (kišnica,destilirana voda).Posudu s materijalom za sterilizaciju treba se grijati 25 do 45 minuta računajući od vremena kada voda provrije, da bi se postiglapotpuna sterilizacija. Učinak sterilizacije kuhanjem u vodi može se poboljšati dodavanjem u vodu 2% boraksa ili 0,1%formalina i drugih. Nakon kuhanja u dezinficijensima materijaltreba ispratidestiliranom vodom i ponovo prokuhati u destiliranoj vodi

Razlika između umjetnog osjemenjivanja i umjetne oplodnje

Piše: dipl. vet Antun Kostelić

U brojnimčasopisima i televizijskimemisijama u kojima se govori o stočarstvu i razmnožavanjugovedačesto se rabi pojam

ske spolneorgane, s ciljem da dođe do oplodnjejajnestanice. Oplodnjajespajanjemuške spolne stanice (spermija) sa ženskom spolnomstanicom (jajašcem).

umjetnaoplodnja. Moram odmah naglasiti da veterinari na terenu provodeumjetnoosjemenjivanje, a ne umjetnuoplodnju.

Pod pojmom osjemenjivanje smatra se ubacivanjemuških spolnihstanica (spermija) u žen-

Osjemenjivanjegoveda i drugih životinja može se provesti na dva načina: prirodnimputem(pripust, skok bika na kravu)iliumjetnim načinom pričemu veterinar pomoću posebnihinstrumenata ubacuje spermu u spolneorgane ženke

Umjetnoosjemenjivanje

Ova metoda se danas najčešće koristi u razmnožavanjugoveda zbogbrojnihprednosti u odnosu na prirodninačin osjemenjivanja. Jedna od prednosti jeda se sperma od kvalitetnog bika dobivena uz pomoćumjetnevaginemože razrijediti, te tako od kvalitetnog bika možemo dobiti više doza sperme, a time i veći brojkvalitetnijih potomaka.Spermadobivena uporabom umjetnerodnice nakon pregleda i razrijeđivanja duboko se smrzne te se na tajnačin može koristiti kroz duže vremensko razdoblje(teoretskineograničeno).Sperma se smrzava pomoću tekućegdušika i pohranjuje u specijalnimkontejnerimakoji omogućavajunjentransport na velike udaljenosti. U kontejnerima kojekoriste veterinari na terenu nalazi se duboko smrznuta sperma različitih bikova te se tako omogućavafarmerima da birajubika za osjemenjenje krava ilijunica. Također,umjetnimosjemenjivanjemsprečavamoširenjezaraznih i parazitarnih(protozooarnih) bolesti kojese prenose spolnim aktom,znači s muških spolnih organa na ženske i obrnuto.

Umjetnaoplodnja

spermijspecijalnomiglomdirektno u jajašce i time dobiva oplođena jajnastanica kojapotom bude prenijeta u rog maternice ili duboko smrznuta U humanoj medicini ta metoda oplodnje uspješno se koristi u Hrvatskoj već desetak godina.

U reprodukcijigovedaumjetna oplodnja se uspješnoprovodi u nekim zemljamasvijeta, a također jeuspješnoizvedena i na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu.

Prednost umjetneoplodnje u govedarstvu jeda možemo oplođene jajnestanice (embrije), od kvalitetnih roditelja, staviti u velik brojkrava te tako krava teli tele drugekvalitetnije krave i bika Pomoću dubokogsmrzavanja oplođenihjajnihstanica (embrija) omogućenonam jetransportirati cijelastada pojedinih vrsta životinja s kontinenta na kontinent u specijalnimkontejnerima, uz minimalne troškove transporta,

Cistoća krave, njega vimena i muža

Piše:dipl.ing.Nikola Jagačić

isto vrijeme, jerveć na zvuk muzilice proradihormon oksitocin kojitraje kratko vrijeme, a pospješujemužnju i količinu mlijeka.

Da bi dobili što više zdravog i higijenskiispravnogmlijeka i da takvo stigne do sabirališta, treba poznavati neke postulate, odnosno zahtjeve u pogledučistoće krave, njegevimena i poznavanjamužnje.

Najmanjejedanputa dnevno treba kravu četkom očistiti, što naročito vrijedi za krave koje u “čeredi“ koriste pašnjake na močvarnim terenima

Najboljajemužnjacijelom šakom, a ne s 2 prsta ili podvinutim palcem.

Muze se uvijekdvije po dvije četvrti s 2 ruke, a dobro jemusti u križ da mlazovi teku naizmjenično sad iz jednesad iz drugečetvrti Takva muža najboljegodikravi

Muze se u muzilicu s poklopcem na koju se sa strane prikvači čašica za izmuzivanje prvog i drugogmlaza mlijeka, čime se odstrane eventualne bakterije i nečistoća iz sisa

Zamazana mjesta po bokovima treba opratitoplomvodom i sapunicom, što jenajbolje činiti prilikom prozračivanja štale izbjegavajući propuhnaročito zimi Vimenu treba posvetiti osobitu pažnju i posebnu njegu,jer ono mora biti uvijekčisto.

Kako jeveć napomenutocilj osjemenjivanjajeoplodnja,odnosno spajanje muške spolne(spermija) sa ženskom spolnomstanicom (jajašcem), a samim time dobivanjenove jedinke(ploda).

Prijemužnjeprvo operemo vime, toplomčistom vodom i prosušimo ga lanenom krpomkoja se mijenja svaki dan

Muzač mora biti u pregači s opranimrukama u sapunici.

Osobito jevažno dobro izmuzivanje jer su zadnjimlazovi mlijeka najmasniji, a slabo izmužena krava se vremenom zapušta te opada mliječnost.

Ranjavo i ispucano vime treba iza mužnjepremazivatiborvazelinom ili s masti na bazi sulfopreparata. Prije mužnjevaljavime izmasirati tzv “namladiti“ uzduž i poprijeko svaku četvrt,posebnokorijene sisa i dna cisterne u koje se mlijekoslijeva iz žlijezda.

Umjetnaoplodnja(fertilizacija in vitro) jedanas jedna od metoda koja se koristi u humanojmedicini da bi se omogućiloneplodnim parovima da imajudjecu.Takva metoda se jošslikovito zove začeće u epruveti.Princip ove metode je da se uz pomoć mikroskopa i specijalnihinsturmenata ubacuje

Masaža traje 2-4 minute, a radi se ručno kod ručne mužnjekoja se prakticira joškod većine krava Ako tele siše nijepotrebno masiranje. Vrlo jevažno da se muze u

Još bih na krajunaveo da u Švicarskoj krave farmera imaju u štali povezane repove na uzici koje su okačene na jednupovišenu uzdužnu traku, pa kad krava legne rep jeiznad ležišta oko polametra, te se ne može zamazati Obzirom da jeuzica na traci pokretna, krava može mahati repom što jenjoj prirodniinstinkt,ali se ne maže Tajsustav jevrlo lako provesti svakom našem farmeru gdjejeviše grla u staji i vrlo jejeftin, a efikasan za održavanje čistoće krava

Pripust i steonost krava

Piše: dipl.ing.Nikola Jagačić

Pasmina,genetskaosnova, zdravlje,hrana,kondicija,klima, smještaj i držanje,važni su čimbenici za rasplod i proizvodnju mlijeka kod krava Uz nabrojene čimbenike ispravnostpripusta vrlo jevažan faktor od kojegazavisi reprodukcija i proizvodnja mlijeka.Neki stručnjaci navode da bik dajenaslijeđe za masnoću, a krava za količinu mlijeka.

g starosti ako se pravilno i redovito tjeraju te ostajubređe,tele se i dajuispravanplod.

bacima*, a u stadu kojepase isto otkrivaju mladi bičići kojihuvijek ima u “čeredi" te jepastirdužan vlasnika krava po dolasku iz paše obavijestiti o tjeranju.

Ako se junicatjera 2 iviše puta, valja na to pripaziti te kao prvo promijeniti hranu kojapomažei stimulira plodnost, kao što su zelena krma,slatke klice,ječam, zob i sl.,jer to pretjeravanje može biti uzrokovano nedostatkom vitamina i minerala.

Junice za rasplodranozrelih pasmina, ako su dobro uzgojene, sposobne su za oplodnju sa 16-18 mjesecistarosti s oko 400-420 kg težine Ako jekrava zdrava tjera se gotovoredovito svaka 3 tjedna, a tjeranje,“vodanje",“gonjenje" traje30-48 sati. Kod nekih grla trajesvega 16-24 sata zbogčega treba izvršiti pripustprikraju prvog dana tjeranja.Govedarima su više manjepoznatiznakovi tjeranja kao što su: skakanje na drugekrave,nemir,cijeđenje sluzi iz crvene i nabrekle stidnice, gubitakvolje za jelom i dr

Postoji i tiho tjeranje bez vidljivihznakova, a otkriva se u velikim zapatimabikova “pra-

Steonost traje oko 9 mjeseci, a po telenjukrava traži ponovno bika unutar 40-50 dana, i ako ne ostane bređa to traženje se ponavljasvakih 18-21 dan

Steonost može izostati iz više razloga(osimonih kojesmo naveli):

- Poremetnja i bolest jajnika i stvaranjeciste;

- Nijeodgovarajućareakcija sluzi (pH),tj.kiselost odnosno lužnatost;

Predebele i premršavekrave isto se često pretjeravaju. Vrlo je važno da pripripustukrava mirno stoji, što jeznak optimalnog momenta za uspjehoplodnje, a sjeme ide dublje u kanal da se ne iscijedi.

- Pregustasluz, pa ne može sjemeući dublje u kanal,što se događaako bik ima veliku puzdru;

- Preopterećenost bika koji treba dnevno oploditi 2-4 putaako se dobro hrani, a ne više;

Neke se krave nakon pripusta napinju u željiizbacivanjasjemena Takve krave treba desetak minuta prošetati,štapomjeprotrljatiprekoleđa ilijepokriti po bokovima vlažnim pokrivačem.

- Prerani iliprekasnipripust.

Pripust se vrši sve više umjetnim putem,a prirodni se pripust obavlja samo s čistokrvnim bikom što jereguliranozakonom

Krava je steona ako se iza pripusta ne tjera3-6 tjedana. Računa se da jesteonost vrlo dobra ako je81%,a kreće se od 70-90%

Krave se drže u rasplodu8-12 godina, a matične krave od 10-16

Na koncu se preporuča, naročito onima kojiimajuveći broj krava, da pripustprilagodetokom godinetako da nakon telenja imajumlijekočitavu godinu, a ne samo periodično, što jeneekonomično za radnu snagu u staji i za mljekarskuindustriju.

Mogućnost okrupnjavanja

posjeda obiteljskih

gospodarstava II.

Piše:doc dr sc Zoran Grgić

Kao druga,česta mogućnost okrupnjavanjaposjedaobiteljskih gospodarstava s govedarskom proizvodnjomjekorištenjekreditnog programa koji se realizira iz sredstava promjenenamjenepoljoprivrednogzemljišta.

2 Okrupnjavanjeposjedakorištenjemkreditnogprograma za uređenjezemljišta

agromelioracije, izrada geodetskih podloga i kupnjapoljoprivrednog zemljišta u svrhu grupiranja zemljišta u veće i pravilnije čestice radi njegovogekonomičnijegiskorištavanja.

Najvišiiznosi kreditnih sredstava koji se mogu odobriti u svrhe uređenjazemljišta su:

Kamata za vrijemekorištenja kredita i razdobljemirovanja obračunava se u visini redovne kamate i dodajeiznosu iskorištenogkredita te zajednočine osnovicu za utvrđivanjeanuiteta Razdobljemirovanjaotplatedodajese na gore navedene rokove otplate.Zatezna kamata za dospjele, a nenaplaćeneobveze po kreditu obračunavaju se u visini zakonom propisane.Ukoliko program predviđa više namjenaulaganja,primjenjuje se rok vraćanja kredita prema namjeni za kojuje rok vraćanjapovoljniji.

za hidromelioracije 23 000 kn/ ha, za agromelioracije 18 000 kn/ ha, * zaokrupnjavanje 10 000 kn/ha. Učešće sredstava kredita u predračunskojvrijednosti iznosi do 100% Maksimalni iznos kredita koji se može odobriti fizičkim osobama je230 000 kn, a pravnim osobama 460 000 kn Kreditiranje programa uređenjazemljišta sredstvima naknade odobrava se uz sljedećeuvjete: razdobljemirovanjaotplate je tri godine, * kamatna stopautvrđuje se u visini eskontne stopeHrvatske narodne banke (57%), najmanjiiznos kredita je 15 000 kuna, otplatajeu godišnjimanuitetima, krajnji rok za korištenje kredita je90 dana, krajnji rok za završetak radova iznosi jednugodinu,

Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu(54/94,48/95) kada građanin,građanskaili društvena pravna osoba mijenja s pravnom osnovom namjenupoljoprivrednogzemljišta tako da se ono više ne iskorištava za poljoprivrednuproizvodnju,plaća jednokratnunadoknadu zbog umanjenjavrijednosti i površine poljoprivrednogzemljišta kao prirodnogbogatstva. Iz dijela sredstava kojase plaćajuzbog promjenenamjenepoljoprivrednog zemljišta(ugrađevinske, poslovne i drugesvrhe)punise proračun za kreditiranjeuređenja poljoprivrednogzemljišta. Pravo korištenjasredstava naknade imajusve pravne i fizičke osobe vlasnici poljoprivrednogzemljišta kojese bave poljoprivrednom proizvodnjom sa sjedištemodnosno prebivalištem u Republici Hrvatskoj.

Sredstva naknade koriste se za programe i mjereosposobljavanja neplodnogzemljišta i povećanja proizvodnjesposobnostiostalog poljoprivrednogzemljišta. Pod programom uređenjazemljišta smatraju se hidromelioracije,

Zahtjev za kreditiranje programa uređenjazemljištapodnosi se Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva Poziv za podnošenje zahtjeva za odobrenjekredita objavljujeposebnoPovjerenstvo. Zahtjev za kredit za uređenje zemljišta mora sadržavati: podatke o investitoru, predmetulaganja i predračunsku vrijednost, * mišljenjeHrvatskogzavoda za poljoprivrednusavjetodavnu službu, dokaz o vlasništvu poljoprivrednogzemljišta za čijiprogram uređenja se traže sredstva Ocjenuprograma uređenja zemljišta i odluku o odobravanju kredita donosi Povjerenstvo od pet članova Povjerenstvoimenuje ministar poljoprivrede i šumarstva Na temeljuodluke o odobrenjukredita,korisnik sredstava s ovlaštenom bankom sklapaugovor o kreditu Korisnik kredita kod zaključivanja ugovora o kreditu prilažesljedećedokumente za sklapanje

ugovora:

I. Fizičkeosobe: osobnu iskaznicu,dokaz o vlasništvu nekretnina

* rokovi otplatekredita su sljedeći: Agrome- Okrupnja- Hidromelioracije

lioracije vanje i okrupnjavanje

s hidromelior

II Pravne osobe: izvod iz registra ovjeren po nadležnom Trgovačkom sudu odluku uprave o prihvatu kreditnogzaduženja,potpisni karton ovjeren po nadležnoj službi za platni promet, šifru djelatnosti i matični brojsubjekta.

Isto tako,potrebnojepriložitiinstrumente za osiguranjevraćanja kredita:

Sredstvima naknade podmiruju se ibankarski i administrativni troškovi vezani za odobrenje i korištenje ovih sredstava kao i troškovi platnog prometa. Korisnik kredita dužan je odobrena sredstva koristiti isključivo za namjenu za koju su odobrena, a za korištenjekredita dostavljati izvorne dokumente Kontrolu namjenskogkorištenja kredita obavlja Ministarstvo

I Fizičke osobe: izvadak iz zemljišneknjige za provedbuzaložnog prava na nekretnine u korist Repu- blike Hrvatske - Ministarstva poljoprivrede i šumarstva za kredite veće od 40 000 kuna Za kredite čijiiznos jemanji od 40 000 kuna ne provodi se založno pravo; četiri (4)bianco mjenicepotpisane od korisnika kredita,solidarnog dužnika i dva (2) jamca.Solidarni dužnik i prvijamac morajubiti u radnom odnosu ili registriranipoljoprivrednici.

II Pravne osobe: solidarno i neopozivojamstvoposlovnebanke s izjavom “na prvipoziv" u korist Ministarstva s važnošću do konačne otplatekredita zajedno sa sporednim potraživanjimailizaložno pravo na nekretnine;akceptnenalogekorisnika kredita - za svaku godinu otplatejedanakceptninalog.

SJEMENARNA

Povjerenstvojezaključilonatječaj za ovu kreditnu liniju 31 05 1999 godine, no očekuje se novi poziv za predaju zahtjevakoji bi se realizirao do kraja tekuće godine.

U prošlomčlanku o okrupnjavanju posjedaobiteljskihgospodarstava korištenjemkredita za kupnjudržavnogpoljoprivrednogzemljišta navedene su prosječnepočetnecijene oranica,livada i pašnjaka u “mlje- karskim" područjimaHrvatske. Tržne cijenepoljoprivrednihpovršina u vlasništvu gospodarstava su u pravilu slične ili čak niže od navedenih To znači da s maksimalnim iznosom kredita za fizičke osobe (gospodarstva kojanemajuprijavljen obrt ili poljoprivrednopoduzeće) od 230 tisuća kuna naša gospodarstva mogu nabaviti najmanje15-20 ha poljoprivrednihpovršina što jesasvim dostatno za ekonomski potpuno uspješnugovedarskuproizvodnju i zasnivanje prave farmerske proizvodnjemlijeka i mesa

Z27d/ 400

tel :(01) 43 21 43,48 19 265

fax: (01) 43 18 03

Čitateljima“Mljekarskog lista" se kao posebnapogodnost nudi mogućnostpomoćipriizradi Poslovnog planaili Razvojnogprograma koji se prilažezahtjevu za kreditiranje, odnosno kojim se opravdavakupnja poljoprivrednihpovršina za potrebe povećanjagovedarskeproizvodnje u gospodarstvu. U dogovoru s djelatnicima područnihjedinica(uŽupaniji) Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu i savjetodavnu službu može Uredništvo našegiVašegčasopisa“Mljekarski list" organiziratiposjetgospodarstvima koja su zainteresirana za povećanjeposjeda, te bez posebnihnaknada (spodmirivanjemosnovnih troškova materijala i putovanja)izraditi potrebniposlovni plan,razvojniprogram ili plan opravdanostikupnjepoljoprivrednih površina. Od naših čitatelja se očekuju određeni podaci o dosadašnjoj i planiranojgovedarskojproizvodnji koji bi se prerađeniobjavili u “Mljekarskom listu". Tako bi širem krugučitatelja prikazalimogućenačine unaprjeđenja proizvodnjemlijeka i goveđeg mesa u obiteljskimgospodarstvima. m

PJ VINKOVCI,KraljaZvonimira 80

tel : (032) 33 23 92

tel ifax: (032) 31 65 84

SKLADIŠTEVELIKA GORICA

Trgkralja

Tomislava 9

tel ifax: (01) 72 20 65

PROIZVODIMO,DORAĐUJEMO, IZVOZIMO I UVOZIMO TE PRODAJEMO

NA VELIKO I MALO sjeme: krmnogi industrijskogbilja, a osobito stočnikelj,trave,djetelinsko travne smjese, sudanskutravu,stočnumrkvu,stočnigrašak,grahoricuozimnu i jaru,crvenu, bijelu i švedsku jetelinu,inkarnatku,lucernu i smiljkitu, te trave za ukrasne tratine i športsketerene Zatimnajširiizborsjemenapovrća,cvijeća i začinskogbilja.

Vrtnealate i zaštitnasredstva

Svese to možedobiti u veleprodaji na gornjojadresiili u vlastitojmaloprodaji i poljoprivrednim

apotekamaširomHrvatske

Okrupnjavanje obiteljskih

gospodarstava koja se bave proizvodnjom mlijeka

Piše:dipl.ing.JosipHaluška

Karakteristike naših obiteljskih gospodarstava su ove: usitnjena su, niskoproduktivna i neracionalna. Poljoprivrednastruktura obiteljskih gospodarstava mora se mijenjati.Zemljišnikapaciteti nisu dovoljnoiskorišteni. Genetski kapacitetistočnogfonda koriste se 50-70%. Proizvodnja se odvija najčešćepoluintezivno i ekstezivno. Proizvodnja jeniska

Prosječnaveličina zemljišnog posjedajeniska (3,5ha).U RH ima oko 530 000 obiteljskih gospodarstava, od toga230 000 gospodarstava posjeduje 0.5 do dva hektara zemlje, a drže jednudo dvijekrave. Najvišeuzgajatelja posjedujejednudo tri krave (65%). U RH tri gospodarstva posjedujupreko100 krava i tri obiteljskagospodarstva drže 50100 krava. Obiteljskihgospodarstava kojadrže više od 15 krava je260 ilisvega 1%. Prosječanbroj krava po obiteljskomgospodarstvu koja su podselekcijomiznosi 3,74 krave. Unazad par godinapostoji laganitrend rasta obiteljskih gospodarstavakojadrže više od 10 krava (1015), a posjeduju50-100 i preko100 ha zemlje(zakup).

U brdskoplaninskim i primorsko-mediteranskim područjimaradi ograničenihzemljišnih površina imat ćemo manjaobiteljska gospodarstvasmanjimbrojem krava. U ovim ekstenzivnijim predjelima više će se koristiti pašni sustav držanjagoveda.

vodnjaodvija. Za brži razvojpoljoprivrede mora postojatisnažno unutarnjetržište i velika kupovna moć. Povijesnonaslijeđe i gustoća stanovništva imajutekođer važnu ulogu u razvojupoljoprivrede. Obiteljskagospodarstva ne mogu se okrupnjavati i specijalizirati u nerazvijenoj i seljačkojproizvodnji.Razvojobiteljskih farmi ovisit će i o ekološkim uvjetima, ekonomskim činiteljima i tradiciji govedarskeproizvodnje. U početku će biti svih modela obiteljskih gospodarstavakojaće se razlikovati po načinu i veličini proizvodnje,uspješnosti i dobiti. Mala obiteljskagospodarstva će nestajati(odumiranjeseljaka).

Govedarska prizvodnja u budućnosti će se sastojati od malih, srednjih i velikih obiteljskihfarmi, ovisno o pojedinimpredjelima. Naša obiteljskagospodarstva trebajutežiti modelima srednjih obiteljskih farmi kakve su u Austriji iNjemačkoj.

Općiizgledi za razvojobiteljskih gospodarstavakojase bave proizvodnjommlijeka su povoljni. Naša obiteljskagospodarstva trebaju se prilagoditisvjetskom tržištu. Zato jepotrebno da RH što prije uđe u WTO i EU.

Za brži razvojobiteljskih gospodarstava trebat će osiguratipovoljne uvjetekreditiranja.Primjera radi; EU otplaćuje dio kredita farmera u nekim zemljama. U Njemačkojfarmeri dobijukredit sa 6% kamata na 7 godina, a od toga3,4%(60%)otplaćujeEU, a 2,6%(40%)farmer ZemljeEU zbogizjednačenjauvjetafarmera unutar članica EU subvencioniraju proizvodnjuiliizvoz.

Veličina obiteljskihgospodarstava u RH ovisit će o pojedinim predjelima. U ravničarskim-kontinentalnim područjima(Slavonija), gdjese odvijaintezivna biljna proizvodnjapostojedobri uvjeti za razvojvelikih obiteljskih gospodarstava kojaće imati preko100 ha zemljišta i 50 do 100 krava. Glavni izvor stočne hrane u ovim predjelima bit će proizvodnja krme s oranica. Biljna bi proizvodnjatrebala biti u funkciji stočarske proizvodnjekojaće se specijalizirati za proizvodnju mlijeka ili mesa s visokim tehnološkim imputima. Mala obiteljska gospodarstva morat će se orijentirati na više vrsta proizvodnje, odnosno više izvora prihoda iliće morati ići na radno intezivne proizvodnje(povrtlarstvo, voćarstvo).

Pored malogbrojakrava naša obiteljskagospodarstvaimaju i nisku proizvodnju po kravi (2600 lit.), tako da postojevelike rezerve u ovojproizvodnji.Okrupnjavanje obiteljskihgospodarstava bit će dugotrajanproces, koji će trajati nekoliko desetina godina.Prijelaz sa seljačkog na farmerski tip proizvodnje bit će težak. O tom prijelazu ne odlučujeseljak, već niz okolnosti u kojima se ta proiz-

U nekim europskimzemljama manjaobiteljskagospodarstva udružuju se u razne udrugezbog zajedničkogkorištenjamehanizacije,zajedničkenabave repromaterijala, pa čak i zajednički rad i investiranje u objekte što pojeftinjujeproizvodnju.

Za govedarskuproizvodnju u budućnosti potrebnojeiznalaziti nove tehnologijekojimaće se postićivisoka i rentabilna proizvodnjamlijeka.Potrebno jedefinirati pasminegovedakao sredstava za postizanjeproizvodnih ciljeva. Za naše uvjetenajpovoljnija jesimentalska pasmina dvojnihproizvodnihsvojstava.

Naš jeciljostvariti krupna, specijalizirana i tržno orijentirana obiteljskagospodarstva u odnosu na gospodarstvaseljakradnik, kojihsada ima najviše.

Farme kojese žele specija- lizirati za visoku proizvodnju

mlijekatrebajukoristiti holstein pasminu.

Štose tiče sistema držanja krava veće obiteljske farme trebajutežiti slobodnom načinu držanja,mužnjomu izmuzištu s multifunkcionalnim štalama. Obiteljskagospodarstvamorajusvladati tehnologijuproizvodnje stočne hrane i morajubiti opremljena potrebitommehanizacijom. Agrarnopolitičkim i ekonomskim

mjeramatreba osiguratibrži razvojobiteljskihgospodarstava i uravnoteženi demografski i socijalnirazvitak sela.

U Europisu prevladana seljačkagospodarstva.Europski farmer ima posjedčijaveličina se kreće 20 do 100 ha sa 10 do 80 grla.

kreće se od 7 grla(Portugal) do 85 grla(Engleska) s prosjekom 42 grlaili21 mliječnakrava

U Engleskoj ima farmera koji posjeduju 300 ha zemlje i drže 100 do 200 krava. Veličina farmerskih posjeda u SAD iznosi u prosjeku 200 ha,od čega60% čine posjedi preko400 ha zemlje, a ima posjeda preko2000 ha U Australiji veličina posjedaiznosi 1000 ha.

Govedarska proizvodnja u EU sastoji se od malih i srednjih obiteljskih farmi kojaproizvode mlijeko i meso Prosječnaveličina

Prosječnaproizvodnjamlijeka za 15 država EU iznosi 5600 kg godišnje po kravi Najvećuproizvodnjugodišnje po kravi ima Švedska(7000kg), a najmanju Grčka (3650kg).

Potrošnjamlijeka u EU iznosi ekvivalent od 300 kgmlijeka, dok u Irskoj i Danskojgodišnjapotrošnja po stanovniku iznosi više od 500 kg ekvivalent mlijeka, a u Grčkoj 96 kg.

Hibrid Ime i prezime Mjesto

IRAND

listopadupočinju

za zrno!

Pioneer dani polja

Dođite na Pioneer dane polja.Izaberite sami najboljisortiment za sjetvu 2000. godine!

Desetak dana prijesvakogDana polja po selima će biti izvješeniplakati s točnim datumima održavanja Dana polja.

Točna mjestaodržavanja Dana polja bit će označena putokazima.

Florencia Ivica Matasić Otočac -Čovići PS.

Landia MarijanMarković |Nova Rača

Landia Milan Arić Crnogovci

Tehnologija koja daje Pioneersjemed.0.0.,Čulinečka cesta 2B/2,Zagreb 01/2088-745,.2989531, Mobiteli:099/431620, 090/431621, 099/454507. PIONEER

18 Mljekarski list

Zakonska agrarna regulativa (nastavak IV)

Piše: dr sc Petar Bosnić

poljoprivrednihproizvoda.

Liberalizacijatržišta,smanjivanjecarina i carinskih barijera omogućavajuslobodnu međunarodnu razmjenuroba,kapitala, radne snage i usluga. U ove procese uključuju se ravnopravno one zemlječijiprizvodi i robe ispunjavajuveoma strogemeđunarodne standarde kvalitete Razvijenisvijetdominira u međunarodnojtrgovini i formalno se zalažu za “fer" trgovinu uz ispunjavanjekriterija o kvaliteti.

Do sada iznijetapodručja zakonske agrarne regulativeukazuju na činjenicu o kompleksnimpravnim okvirima uvjetaproizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvodakojise koriste kao ljudskahrana. O stupnjurazvijenosti određene zemljeovisi i razina donešene pravne regulative kao nacionalnih propisa te njena usklađenost s međunarodnim zakonodavstvom. U liberalizaciji i globalizacijisvjetsketrgovine postojipotreba za članstvom u različitim integracijama i međunarodnim organizacijamazbogpotrebe usklađivanjanacionalne regulative s međunarodnim standardima i kriterijimakvalitete i uvjetaproizvodnje.

Hrvatska se ne može izolirati i biti izvan ovih integracijskih procesa jerpunopravno članstvo, posebice u Svjetskojtrgovinskoj organizaciji za poljoprivredu, daje dobru razvojnuperspektivu. U početnojfazi ekonomske i tržišne konsolidacijepoljoprivrede dolazi i do određenih socijalnih posljedica. U procesu restruktuiranja poljoprivrede ove su posljedice neizbježne ali se one ekonomskim mjeramadržavne politikekompenzirajukroz realizaciju investicijskihprograma, mjeramasubvencija i poticaja i povoljnijim kreditnim uvjetima. U tim promjenama brojgospodarstava se smanjuje.Gospodarstva se specijaliziraju i okrupnjavaju i teži se osiguravanjuvisoke kvalitete

Za proizvodnju i prometpoljoprivrednimproizvodimaizrađen je zakonodavni sustav kojijesložen, a svrha mu jeda se kroz primjenu u praksi s ispravnomhranom čuva zdravljeljudi. U prilagodbi nacionalnih propisamoraju se prihvatiti općanačela međunarodnih kriterija i uvjetakoji se odnose,kako na pojedinapodručjagospodarstva, tako i za poljoprivredne proizvode.

Svaka od navedenih organizacija ima veoma široko područje djelovanja te se njihoviprijedlozi međunarodnih standarada i norme kvalitete proizvodamoraju prihvaćati i ugrađivati u nacionalna zakonodavstva Priprema i donošenjeovih propisajekompleksno, ali bitno jeda li postoje proizvodni i tehnološki preduvjeti za njihovuprimjenu. U ovom slučajuradi se o mogućnostima razvojapojedinihgospodarskih grana i ulaganja u nove suvremene tehnologije.Stogajeproces ulaska s aktivnim ulogamau svjetske integracijedugotrajan i zahtjevan. Potrebno jeulagati u infrastrukturu, proizvodneobjekte i educiranjestručnih i menadžerskih kadrova za stjecanjeznanja i iskustva za nove tehnologije u proizvodnji.

Za poljoprivredu i prehrambenu industriju od značaja su sljedećidokumenti,sporazumi, propisi i direktive:

1. Sustavi normi kvalitete u proizvodnji,preradi i metode standardizacije,

2. Zakonodavstvo Europske zajednice,

Iz ovog područjanajznačajnije su sljedećemeđunarodne institucije:

3 Codex alimentarius - Zbornik propisa i sporazuma za prehrambenu industriju,

Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO)

Svjetskatrgovinskaorganizacija(WTO)

* Svjetskazdravstvena organizacija(WHO)

* Europskazajednica(EZ)

4. HACCP - Uvjeti i kriteriji za analizu rizika kritičnih točaka kontrole u proizvodnjiprimarno prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda,

5 Pojedinačninacionalni propisi o kvaliteti,fitosanitetskoj ispravnostiproizvoda i o sanitarnim uvjetima.

Generalni sporazum o carinama u vanjskojtrgovini (GATT)

* Organizacija za hranu i poljoprivredu(FAO) priUjedinjenimnarodima (UN)

1 Sustavi kvalitete obuhvaćaju veoma široka područja i odnose se na proizvodnapodručja,kvalitetu proizvoda,osposobljenost iefikas-

LURA GROUP

nost kontrolnih inspekcijskih organa, posebnona kontroli u međunarodnjtrgovini.Međunarodna organizacija za standardizaciju(ISO)jesvjetskafederacija država članica gdjejeHrvatska ravnopravan član ISO standardi odnose se na upravljanje kvalitetom tj.osigurava se pouzdanost tehnološkogprocesa kroz oštre kontrole u svim fazama Ovi standardi obvezuju u suradnji i partneredobavljačesirovina i repromaterijala za tehnološki proces proizvodnje hrane Prednost ovih sustava i standarda jeu tome što se svaki proizvodkoji se proizvodi u pogonimai tvornicama s ISO standardima može uključiti u međunarodnu trgovinu. Za sada su u Hrvatskoj ove standarde,sistem upravljanja u proizvodnji(ISO9000), postiglemljekare “Dukat" Zagreb,“Sirela" Bjelovar te “Vindija?Varaždin

se općipropisi, zatim ipojedinačni za određene robe i proizvode. Uz njihovepreporuke,definiraju se norme kvalitete i globalno se usklađujurazlike,propisidaju sigurnost u proizvodnji hrane i zaštite zdravljaljudi.

Za proizvodnjumlijeka i mljekarsku industriju kroz Codex Alimentarius putemOdbora za mlijeko i mliječneproizvode donose se veoma važni standardi U ovim stručnim strukturama ima 158 zemaljačlanica i do sada je doneseno preko50 različitih standarda. Odbor i stručne radne grupe surađujuprekoCodexa Alimentariusa smnogimmeđunarodnim organizacijama i institucijama(IDF - Međunarodna mljekarskafederacija, WHOSvjetskazdravstvena organizacija, FAO - Organizacija za poljoprivredu i hranu Ujedinjenihnaroda).

2 Europskazajednica sa svojim organima i njenozakonodavstvo posebnoima reguliranopodručje poljoprivrednihproizvoda i industrijskeprerade i proizvodnje hrane Ovi propisi,direktive i smjerniceznatno doprinoseuklanjanjupreprekaizmeđu međunarodnih i nacionalnih propisa i standarda Europskazajednica obvezujetreće zemljeda se u trgovini i poslovnimodnosima s državama članicama primjenjuju propisizajednice.

praćenja i postavljeni su veoma rigoroznipostupcikontrole praćenja i registriranja svih bitnih podatakakritičnih faza kojemogu biti uzrokom narušavanjakvalitete Praćenje - monitoring, obveza jeproizvađačakojimora ispunjavati sve zadane uputeod inspekcijskihorgana Ova kontrola primarnojeu funkcijipreventive zdravstvenogsanitarnogaspekta ispravnosti hrane.

Hrvatska jeveoma aktivna i uvažena članica ali na nacionalnoj razini ovo područje(mlijeko, mliječniproizvodi)nijeregulirano i usklađeno s međunarodnim

normama kvalitete

Kada jeu pitanjuproizvodnja mlijekaHrvatska ima obvezu da surađuje s međunarodnim kontrolnim veterinarskim organima. Kroz ovakve programe u praksi i temeljemrezultata kontrole, donose se zaključci i stavovi o podobnostiproizvoda i prerađevina za stavljanje u međunarodni promet i prodaju.Sadašnja razina opremljenosti štala i higijenskiuvjetiproizvodnjemlijeka, pogotovo kod malih proizvođača, su nepovoljni i negativnoutječu na kvalitetu mlijeka i to posebno na higijenskuispravnost.

4. HACCP - Analiza rizika i kontrola kritičnih točaka. Sustav kakvoće u industrijihrane,koji se sa stajalištapreventivnogdjelovanjauklapa u integralni sustav upravljanjakvalitetom HACCP je komplementaran s ISO standardima i on ima veoma široku primjenu i odnosi se na skladišta, opremu i njezinoodržavanje, edukacijuosoblja, a od osobitog značaja su higijenskosanitarni programi.

3 Načelo međunarodnih propisajeda se eliminirajubarijere u trgovini i suradnji i ono se sustavno razvija od 1971 god.Codex alimentarius su međunarodni propisi,preporukekojesluže kao osnovica za izradbu zakonodavstva na nacionalnojrazini,izrađuju

Za određena područjaproizvodnje,prerade i čuvanjahrane propisanajemetodologija i način

U mljekarama se također putem HACCP-a obavljainspekcijskakontrola svih faza od prijemamlijeka,prerade,skladišenja gotovihproizvoda te transporta. Ovajvid inspekcijskekontrole veoma jezahtjevan i njegamogu uspješnozadovoljiti samo dobro tehnološki i kadrovski organizirane mljekare.

5 Hrvatska ima glavnepropise iz područjapoljoprivrede i prehrambene industrije, međutim još uvijekneki od njihnisu novelirani sa odrednicama o kvaliteti prema međunarodnim kriterijima i standardima

Druga aukcijska prodaja jarica

postigla svoj zapaženi uspjeh

Piše:dipl.ing.Karmen Sinković

Uspješniuzgajivači koza više neće imati problemakako prodati rasplodnipodmladak, a budući uzgajivači će moći kupiti“najbolje od najboljeg" na organiziranim aukcijskimprodajama.Druga aukcijskaprodajarasplodnih jaricapokazala jeda su ovakvim načinom prodaje i kupnjezadovoljni i prodavatelji i kupci.

PodručjesjeverneHrvatske je područje na kojemrazvojkozarske proizvodnjepoprimasvojznačaj i postajejednaod značajnihgrana stočarstva.

jariceizrazito mliječnefrancuske alpinapasmine i sanske pasmine koza

Sva grla za aukcijskuprodaju ocijenilojePovjerenstvo za ocjenu rasplodnihjarica.Temeljemocjene uzgojnevrijednosti(pasminskitip, boja,podrijetlo,konstrukcija, zdravlje i uzraslost), zatim ocjene ekstrijera te ocjeneproizvodne vrijednostimajke(plodnost i mliječnost)formirana jepočetna cijena za svako grlopojedinačno.

stočarsko selekcijskicentar, u suradnji s Udrugomuzgajivača koza i ovaca Varaždinske županije i Udrugom RUKA (regionalna udrugakozara i ovčara iz Oporovca, kojaza sada djeluje na područjuMeđimurske županije), odlučili su organizirati DRUGU AUKCIJSKU PRODAJU JARACA,kojajebila održana 6 08 1999 u Varaždinu na sajmištu u Biškupcu.

Najnižaprocijenjenapočetna cijenarasplodnejaricebila je920 kuna, a najviša 1070 kuna

Za ovu aukcijskuprodajuMinistarstvo poljoprivrede i šumarstva osiguralo jenovčana sredstava za 500 grlakoja se mogu kupovati isključivo na aukcijskimprodajama. Na tajnačin omogućenoje formiranje novih 20-25 stada koza

Osnovni problemkojiprati kozarsku proizvodnju ovog kraja jeneriješenplasmanrasplodnih jarica i jarčeva.

Tijekomevidencijejarenja i evidencijerasplodnogpodmatka, kod svakoguzgajivačaostavljaju se najboljagrla za daljnjirasplod.

Ukupnojeprodana401 rasplodnajarica.Najnižaprodajna cijenajaricebila je1060 kuna, a najviša 1560 kuna

Kupcisu došli iz 15 županija diljemcijele

Za uspjeh ove aukcijske prodajesvojdoprinos dao jei Hrvatski zavod za poljoprivrednusavjetodavnu službu kojijeokupio sve zainteresirane kupce - buduće uzgajivačekoza diljemcijele RepublikeHrvatske

Velika ješteta što se tajrasplodni podmladak ne može zadržati, i daljekoristiti za razvojkozarske proizvodnje, već je“osuđen" za klanje.

Da bi na neki način pokušali spriječitiklanjekvalitetnog rasplodnogpodmlatka,Hrvatski

Hrvatske: Primorskogoranske,Koprivničkokriževačke,Međimurske,Osječkobaranjske,Zagrebačke, |Požeškoslavonske,Karlovačke,Šibenskokninske,Brodsko-posavske, Sisačkomoslavačke,Bjelovarskobilogorske,Varaždinske,Vukovarskosrijemske,Virovitičkopodravske i Splitskodalmatinske županije.

Bilo jekupacakoji su kupili jarice i za gotovinskoplaćanje,jer, kako kažu,žele popravitisvoja stada koza kvalitetnijimgrlima.

Ovom aukcijskomprodajom rasplodnihjaricapokazalo se da će i kozarstvo u Hrvatskojbiti nalik kozarstvu u razvijenim zemljama,gdjekozarska proizvodnja ima svojznačaj i tradiciju, kao i aukcijskeprodajerasplodnihgrla.

Na aukcijskojprodajibilo je ponuđenoukupno432 rasplodne

Uspjeh u kozarskoj proizvodnji uvjetovan je pravilnim odabirom rasplodnih grla

Piše:dipl.ing.Karmen Sinković

Dolazi vrijemepripusne sezone iželimo vas podsjetiti što jevažno

Zbog interesa, kako kupaca tako i prodavatelja, nadamo se da će tijekom ove godinebiti organizirana jošjednaaukcijskaprodaja rasplodnihjarica o čemu ćemo vas na vrijemeinformirati m

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA

jeterasplodnagrla,potrebno jena samom početkupostaviti si nekoliko pitanjakojaće potvrditi da li ste donijeli pravu odluku

1. Daliželimo uzgajatimliječnu ilimesnu pasminukoza?

kod pravilnogodabira rasplodnih grla,jerjeto jedanod ključeva uspješneproizvodnje.

Ako se počinjetebaviti kozarskom proizvodnjom i ako kupu-

2 Da li u obiteljskomgospodarstvupostojeuvjeti za kozarsku proizvodnju - da li postoji kozarnik, da li imamo pripremljenoizmuzište za mliječnupas-

minu koza, da li imamo pripremljenuhranu za koze, da li imamo osiguranepašnjačkepovršine?

Odabir rasplodnihgrlaprema vanjštini

3 Da lismo kod odabira mliječne pasminekoza spremni na mužu dva putadnevno - ujutro i uvečer?

4 Da li znamo što i kuda s kozjimmlijekom?

5 Da li znamo što i kuda s “viškom" jaradi?

6 Da li smo se spremnižrtvovati za tu proizvodnju 24 sata dnevno?

Kod odabira rasplodnihgrla prema vanjštinipotrebno jeobratiti pozornost da odabrana grla morajuodgovaratipasminikojoj pripadaju.

dubok s razvijenimmišićjem, noge da su pravilne,mišićave i čvrste, pravilnorazvijenepapke,trbuh proporcionalantijelu. Važno jei obratiti pozornost na pravilno razvijenispolniorgan i spuštene testise u mošnji.

Kod izbora ženskih grlatreba biti posebnopozoran

Ako na sva pitanjaznamo odgovor i ako jeodgovorpozitivan,krenimo u kozarsku proizvodnjukojaima i lijepih i manje lijepih dana

Možda danas ona nema onaj značajkojibi trebala imati obzirom na svojugospodarskuvrijednost, a kojuima u drugimrazvijenimeuropskimzemljama.Ipak njezinznačajpostoji i tijekom vremena će doći do izražaja.

Na samom početku, bez obzira da li se radi o jarcima ilikozama ili jaricama, kod odabira rasplodnihživotinja mora se obratiti pozornost na vanjštinu ili izgled životinje. Tu gledamoveličinu i građukostura,razvijenost životinje,povezanostpojedinihdijelova tijela, oblik i građuzglobova, papaka,mišića,tetiva, stav životinje i kretanježivotinje. Zatim gledamoeksterijerživotinje, odnosno pojedinedijelovetijela, glave,vrata, leđa itd

Na što trebamo obratiti pozornost prikazuje i crtež 1

1 glava,poželjno jeda jemala, uska,lagana sa širokim čelom

2 pogled, mora biti živahan

3 vrat, dugi tanak

4 prednjenoge, pravilnog stava

5 papci,čvrsti i pravilnooblikovani

6 grudnikoš,dobro razvijen

7 trbuh,dobro razvijen

Najpouzdanija metoda za pravilnu ocjenugrlajemjerenje,koje se obavljalitinovim štapomi mjernomvrpcom Kod koza mjerenje se može obavljatitijekom cijelegodine.Mjerise visina grebena,dužina trupa,dubina prsiju,dužina prsiju,širina prsiju, obujamprsiju,širina karlice, težina grla.

Ključniproblemikojipratekozarsku proizvodnju u Hrvatskoj su neriješenplasmanmlijeka i mliječnihproizvoda,neriješen plasmanjarećeg mesa te otežan plasmanrasplodnihjarica i jarčeva

Nadajmose da će se problemi, kojisu istaknuti u kozarskoj proizvodnji, u doglednovrijeme riješiti i da će i kozarstvo postati važnom granom stočarstva

Metode kojimaćemo se poslužiti kod odabira rasplodnihgrla

su:

1 odabir rasplodnihgrlaprema vanjštini(vanjskomizgleduživotinje)

2. odabir rasplodnihgrlaprema porijeklu

8 vime,mora dominirati žlijezdano tkivo nad vezivnim, s dobro razvijenimkrvnim žilama,pravilno,dobro razvijeno,podijeljeno u dva režnja,elastično, s finim dlačicama, s pravilnorazvijenim sisama usmjerenim malo naprijed

9 stražnje noge, pravilnorazvijene 10. zdjelica, široka i duga

11 leđni i slabinski dio,dobro razvijenemišićavosti

Kod odabira jarcaprema tjelesnom razvoju,tražimo da ima skladan tjelesnirazvoj.Leđna linija mora biti ravna, leđa čvrsta, mišićava i široka,grudnikoš

Crtež 1: Važni dijelovitijela na koja jepotrebnoobratiti pozornost prilikomodabira ženskih grla za rasplod

12 leđna linija,poželjno da je ravna

13 dlaka,sjajna,glatka,dobro prilegnuta uz tijelo

Najčešćegreškekoje se uočavaju kod rasplodnihgrla su:

1. velika dugai uska glava

2 tanak vrat

3 visok greben

4 leđna linijauleknuta ili ispupčena

3 odabir rasplodnihgrlaprema proizvodnimrezultatima - performance test

4 odabir rasplodnihgrlaprema potomstvu - progenitest

5. plitakprsnikoš

6. loša povezanostlopatica s prsnimkošem

7. trbuh obješen i širok

8. zdjelica uska i strma

9 vimeveličina vimena nije i znak dobrogvimena,jerveliko vime može biti “mesnato? i u pravilutakvo vime dajemalo mlijeka.Dodatne sise nisu poželjne kod rasplodnihgrla te od takvih koza ne treba ostavljati mušku jaradza rasplodjertu manu prenosi na potomstvo otac 10 nepravilan stav nogu može se smatrati kostitucijskompogreškom

Odabir rasplodnihgrlaprema proizvodnimrezultatima (Performancetest)

roditelja

na osnovu osobina potomstva Testiranjempotomstva od jednogroditeljadobivaju se rezultati kojipokazujukolika je moć roditelja u prenošenjusvojih osobina, a da bi se one u proizvodnjinajboljeiskoristile.

Pomoću performancetesta, za grlakoja se biraju,ocjenjuju se rast i razvitak odabranih grla do spolne zrelosti te njihoverepoduktivne sposobnosti.

Odabir grla za progenitest je temeljempodataka iz pedigrea i podataka iz performance testa

Temeljempodatakavlastite proizvodnje - porodnatežina, težina kod odbića,rast, dnevni prirast,konformacija i tip,kao i temeljemuzgojnihvrijednosti roditelja vrši se odabir najboljih grla za daljnjiuzgoj.

11. papcimogu biti mekani,rožnati dio može imati nepravilan rast uslijedčegadolazi do pucanja, raznih infekcija,upalailinekroza

Odabir rasplodnihgrlaprema porijeklu

Dobro jepoznato da roditelji kojiimajudobru proizvodnjudaju potomke s istim karakteristikama.

Za ovakav odabir rasplodnih grlapotrebni su podaci iz matične evidencije ili iz pedigrea.

Progenotestiranjeprovodi se:

1. za tovne osobine i kakvoću mesa

Testiranje može biti u testnim stanicama ili u farmama na obiteljskim gospodarstvima. Podaci koji se prate u testu su: prirast,vanjski izgled,reprodukcijske odlike i uzgojnavrijednostroditelja(proizvodnjamlijeka - osobina mlijeka, proizvodnjapodmlatka,plodnost).

2. na vanjštinu

3. za mliječneosobine

4 za reprodukcijskasvojstva

Progenitest baza jeza procjenu uzgojnevrijednostiživotinje.

Pri tome su važni pokazatelji standardi pasmine i proizvodni rezultati pojedinihstada iz kojih grlapotječu.

U pedigreejepotrebnoevidentirati, uz osnovne podatke o identifikacijipredaka, i njihove proizvodnerezultate, kako u pogleduproizvodnosti tako i u pogleduplodnosti.

Za dobar odabir potrebnoje imati podatkeza najmanjetri generacijepredaka.

Ovim testiranjem za rasplod odabiru se grla s najboljimrezultatima.

Odabir rasplodnihgrlaprema potomstvu(progenitest)

Progenitest predstavlja test

VII. međunarodni stočarski i gospodarski sajam

Piše:dipl.ing.Vesna Bulić

Od 2 do 5 rujna1999 godine održan jeVII međunarodni stočarski i gospodarskiBjelovarski sjam u Gudovcu Izložba jeodržana podpokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva

Ocjenauzgojnevrijednosti kod muških grla po proizvodnimosobinama potomaka,posebnojekorisna za one osobine koje se javljaju kod ženskih grla - količina mlijeka, sadržajmasti i proteina u mlijeku itd.

Progenitest pružamogućnost odabira najboljihrasplodnjaka i poboljšanjaodređenogstada Izbor najboljihrasplodnjaka obavlja se temeljemizračunatog selekcijskogindeksa.

OBAVIJESTI

dinska,Osječkobaranjska

i Istarska. Sajamjeprigodnimgovorom otvorio mr Ivan Đurkić,ministar poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske

RepublikeHrvatske, a u organizacijiHrvatskogstočarsko selekcijskogcentra, Bjelovarskobilo-gorskežupanije i gradaBjelovara. Županijesudionice u govedarskom dijeluizložbe bile su: Bjelovarskobilogorska, Koprivničkokriževačka,Zagrebačka,Varaž-

Bjelovarskobilogorska županijazaključno s 31 12 1998 godine ima 2547 uzgajatelja, 4111 krava pod kontrolom rasplodneproizvodnje, 7011 krava podkontrolom mliječnosti,ženskogpodmlatka do 1 godine3802 i ženskogpodmlatka preko 1 godine3090. Ukupanbroj plotkinja na kraju1998 godinebio

je33881 od čegaje11112 obuhvaćeno uzgojnoselekcijskim radom što čini 39,55%.

Simentalskapasminalaktacijskaproizvodnja (31.12.1998.):

brojzaključenihstandardnih laktacija 4688 prosj.proizv.mlijeka(kg)3940 prosj.proizv.mliječ. masti (kg)

151

prosj.proizv.masti (%)3,83 prosj.proizv.proteina(kg)129 prosj.proizv.proteina(%)3,28

Holstein-friesian pasmina govedalaktacijska proizvodnja(31.12.1998.):

brojzaključenihstandardnih laktacija 491 prosj.proizv.mlijeka(kg)5004 prosj.proizv.mliječ. masti (kg)

188

prosj.proizv.masti (%)3,75 prosj.proizv.proteina(kg)159 prosj.proizv.proteina(%)3,19

Brojkrava po uzgajatelju:

1-3 krave - 1235 uzgajat.(49%)

4-6 krava - 816 uzgajat.(32%)

7-9 krava - 278 uzgajat.(11%)

10-12 krava - 93 uzgajat.(4%)

13-15 krava - 43 uzgajat.(2%)

Brojgrla:1144 (1071 za nizinske i 73 posebnedržavne skrbi)

Iznos poticaja:1.731.080,00 kn.

Na izložbi jepredstavljeno dvanaest kolekcija s ukupno91 grlom. U sklopuizložbe održana jei aukcijskaprodaja na kojojje prodano119 steonih junica s prosječnomcijenom od 10.383,00 kn.

Na izložbi su predvedene sljedećekolekcije:

16 i više krava - 48 uzgajatelja (2%)

Novčani poticaji za kvalitetna rasplodnagrlaostvareni u Bjelovarskobilogorskoj županiji u 1998 godini

Brojgrla:1838

Iznos poticaja:2.810.200,00 kn

Novčani poticaji za kvalitetna rasplodnagrlaostvareni u Županiji u periodu od siječnja 1999 godine do 30 06 1999 godine:

laktacijiprosječnoproizvela 6 079 kg mlijeka i dva grla s prosječnommaksimalnom mliječnosti od 8 900 kgmlijeka,

* kolekcija mladih krava holstein - friesian pasmine sa šest grla, od kojih su petgrla u prvoj laktacijiprosječnoproizvele 27,86kgmlijeka i jednogrlo kojejeu prvih100 dana proizvelo 3 324 kgmlijeka,

* kolekcijaostalih krava holstein - friesian pasmine s petgrla, od kojihjejednogrlo u prvoj laktacijiprosječnoproizvelo 6.484 kgmlijeka i četiri grla s prosječnommaksimalnom mliječnosti od 8.503 kgmlijeka,

kolekcijasteonih junicasimentalske pasmine s dvanaest grla čijihjemajkiprosječnamaksimalna mliječnostiznosila 6137 kgmlijeka, kolekcijamladih krava simentalske pasmine s devet grla od kojihjejednogrlo u 200 dana laktacijeprosječnoproizvelo 4.231 kgmlijeka,četiri grla u 100 dana prosječnoproizvela 2.104 kgičetiri u prvojkontroli prosječno22,0kgmlijeka, kolekcijaostalih krava simentalske pasmine s trinaest grla čijajeprosječnaproizvodnja mlijeka u 305 dana za sedam grla u prvojlaktacijiprosječno iznosila 4.808 kg mlijeka, a četiri grla su imala prosječnu maksimalnu mliječnost 6 116 kgmlijeka, kolekcijabikovskih majki s petnaestgrla od kojih su trigrla u prvojlaktacijiprosječno proizvela 6 640 kgmlijeka, a dvanaest grlajeprosječno u maksimalnojlaktacijiproizvelo 6 318 kgmlijeka, 2 rasplodna bika simentalske pasmine(bik - SALDIN i BEL) iz Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.0.0., Zagreb - Križevci, kolekcijasteonih junicaholstein - friesian pasmine s pet grla, od kojih su tri grla u prvoj

* kolekcijaostalih krava red-holstein pasmine sa šest grla, od kojihjejednogrlo u drugoj laktacijiprosječnoproizvelo 6.786 kg mlijeka i petgrla s prosječnommliječnosti u prvoj laktaciji od 6.424 kgmlijeka

* kolekcijakrava Slavonsko srijemskogpodolskoggoveda (SUZIMb 18 i MIRNA Mb 12)iz Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o., Zagreb - Križevci, kolekcijasteonih junicahereford pasmine sa sedam grla, vlasnik: Belje d d Poljoprivreda Brestovac,Grabovac, * Istarsko goveda s petgrla u vlasništvu Maria Udovčića, Alde Štifanića i Branka Rojnića

Pored brojnihrobno-novčanih nagrada od sponzora izložbe, za istaknuti jeda su prvonagrađena grla po kolekcijamadobila steonu junicu(9junica)simentalske pasmine od Lura Groupi diplomu Hrvatskogstočarskogselekcijskog centra kojujeuručio ravnatelj MiljenkoErnoić

Prvonagrađeni su: Milan Latinović,Cugovec, za steonu junicuFANA Žb

Mlada krava Sara Žb 06004752

17026943,oteljenu28.12.1997., kojojjemajkamax mliječnost imala u drugojlaktaciji od 10 415 kgmlijeka, DragutinBeštek,Kuštani, za mladu kravu Žb.06004752, oteljenu13.10.1996.,kojajeu prvih100 dana proizvela 2 316 kgmlijeka, Ivan Šoda,Vrbovec, za kravu FLORENS Žb.17001417, oteljenu02.10.1994.,kojajemax mliječnostimala u drugoj laktaciji od 7 708 kgmlijeka, Nikola Kučera,Hrsovo, za bikovsku majskuGOLUBA Žb.80117412,oteljenu 08 02 1992.,kojajemax mliječnost imala u četvrtojlaktaciji od 5 402 kgmlijeka, Tomo Bukal,Farkaševac, za šampionskogrloizložbe RALLE Žb.72062310,oteljenu 02 10 1994.,kojaje max mliječnostimala u drugoj laktaciji od 5739 kgmlijeka, DragutinPiškorić, Sv. I. Žabno, za steonu junicu HF pasmine LANA Žb.26000692, oteljenu19.09.1997.,kojojje majkamax mliječnost imala u drugojlaktaciji od 9 029 kg mlijeka, MarijanHartman, Sv I Žab-

no, za mladu kravu HF pasmineDUMECO Žb. 26000268,oteljenu11.02.1997., kojaje u prvojkontroli prizvela28,2kgmlijeka, FranjoMaciček,Roviće, za kravu HF pasmine CIFRA Žb 57150115,oteljenu28.05.1994., koja jemax mliječnost imala u drugojlaktaciji od 8745 kgmlijeka.

* Mihael Puškadija,Valpovo, za kravu red-holstein pasmine,KRATKOREPA Žb.61020263,oteljenu 13 04 1994.,kojajeu drugojlaktacijiproizvela 6 786 kgmlijeka.

Diplomom za sudjelovanjenagrađeni su od

Krava HF pasmineCifra Žb 57150115

Hrvatskogstočarskogselekcijskog centra:

Počasna zvona ovom prigodom dodjeljena

Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d o o Zagreb - Križevci za sudjelovanje s rasplodnimbikovima simentalske pasmine i kolekcijom krava Slavonsko srijemskog podolskoggoveda, Beljed.d.,Poljoprivreda Brestovac, Grabovac za sudjelovanje s kolekcijomsteonih junicahereford pasmine, Mario Udovčić,Aldo Šfitanić i Branko Rojnićza sudjelovanje s kravama Istarskog goveda.

su:

Tomi Bukal iz Farkaševca, za šampionskokgrloizložbe RALLE Žb.72062310, zvono je uručio mr MiljenkoErnoić, ravnateljHrvatskogstočarsko selekcijskog centra, Nikoli Taritaš za dugogodišnju suradnju u uzgojnoselekcijskomradu od Saveza uzgajateljasimentalskoggovedaiz Rida, Nikoli Kučeri iz Hrsova, za prvonagrađenubikovsku majku GOLUBA Žb.80117412, zvono jeuručio Mirko Devčić, direktor Gumex farm agrara

IV. stočarska izložba “Molve ?99.?

Piše: dipl.ing.Vesna Bulić

Dana 10 kolovoza 1999 godine održana jeIV stočarska izložba “MOLVE 99 " u Županijikoprivničkokriževačkoj. Izložba je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RepublikeHrvatske, a u organizacijiHrvatskogstočarsko selekcijskog centra i Općinskog poglavarstvaOpćineMolve Na izložbi su predstavljene tri kolekcije s ukupno15 grla. U sklopu izložbe održana je i aukcijska prodaja na kojoj su prodane34 steone junice s prosječnomcijenom od 9.788,00 kn prekoPrivredne banke, 14 junicakreditom OpćineMolve s prosječnomcijenom od 10.142,00 kni jednajunica za gotovinu.

ŽUPANIJAKOPRIVNIČKOKRIZEVAČKA

Simentalska pasminagoveda (31.12.1998.)

- matične krave: 175 - “Z" krave: 11 Kravepodkontrolom mliječnosti: 620 Ženskipodmladak do 1 god.: 286 Ženskipodmladakpreko 1 god.: 260

Laktacijskaproizvodnja: - brojzaključenihstandardnih laktacija 235 - prosječnaproizv.mlijeka(kg)5786 - prosječnaproizv.mliječ. masti (kg) 228

- prosječnaproizv. masti (6)3,95 - prosječnaproizv.proteina(kg)180 - prosječnaproizv.proteina(%)3,21 Rekapitulacija (31.12.1998.)

Ukupanbrojuzgajatelja: 2936

Prosječnalaktacijskaproizvodnja simentalske pasmine za prethodnu godinu od ukupno159 laktacijskih zaključaka bio je:4105 kgmiljeka sa 3,80% masti odnosno 156 kgi 3,45% proteinaodnosno 142 kg.

Na izložbi su predstavljene sljedećekolekcije:

* kolekcijasteonih junicasimentalske pasmine s petgrlačijih jemajkiprosječnaproizvodnja mlijeka u 305 dana iznosila

Krave pod kontrolom rasplodne proizvodnje: 4562

matične krave: 3026

“Z" krave: 1536

Krave podkontrolom mliječnosti: 6548 Ženskipodmladak do 1 god.:4781 Ženskipodmladakpreko 1 god.: 3571

Novčanipoticaji za kvalitetna rasplodnagrlaostvareni u Koprivničkokriževačkoj županiji u 1998 godini

Brojgrla: 1793

Brojuzgajatelja: 2731 Krave pod kontrolom rasplodne proizvodnje: 4376 - matične krave: 2851 - “Z" krave: 1525

Iznos poticaja: 2 730 020,00 kn

Novčani poticaji za kvalitetna rasplodnagrlaostvareni u Đurđevcu u periodu od siječnja 1999 godine do lipnja 1999 godine

Krave podkontrolom mliječnosti: 5928

Ženskipodmladak do 1 god.:4495 Ženskipodmladakpreko 1 god.: 3321

Laktacijskaproizvodnja: - brojzaključenihstandardnih laktacija 3056

- prosječnaproizv.mlijeka(kg)4152 - prosječnaproizv.mliječ. masti (kg) 161

- prosječnaproizv. masti (%)3,88 - prosječnaproizv.proteina(kg)135 - prosječnaproizv.proteina(%)3,24

Holstein-friesian pasmina goveda(31.12.1998.)

Brojuzgajatelja: 205

Brojgrla 98

Iznos poticaja:145.040,00 kn Brojkrava po uzgajatelju:

1-3 krave - 1542 uzgajatelja(55%)

4-6 krava - 820 uzgajatelja(29%)

7-9 krava - 278 uzgajatelja(10%)

10-12 krava - 79 uzgajatelja (3%)

13-15 krava - 27 uzgajatelja (1%)

16 i više krava - 43 uzgajatelja (2%)

Kretanjebrojagovedaza OpćinuMolve Bre jeMbe|'"2?

Krave pod kontrolom rasplodne proizvodnje: 186

4.240 kgmlijeka, kolekcijaprvotelkisimentalske pasmine s petgrla od kojih su tri grla u 200 dana laktacije prosječnoproizvele 3 157 kg mlijeka,jednogrlo u 100 dana proizvelo1.920 kg i jedno u prvojkontroli 16,2kgmlijeka, kolekcijaostalih krava simentalske pasmine s petgrlačija jeprosječnaproizvodnja mlijeka u 305 dana iznosila 4 176 kgmlijeka.

Pored robno-novčanih nagrada od sponzora izložbe prvonagrađena grla po kolekcijamadobila su diplomuHrvatskogstočarsko selekcijskog centra kojujeuručio pomoćnikravnatelja za stočarstvo Nikola Kostiha

Prvonagrađeni

su: JosipTot,Repaš,za steonu junicuZRINKA Žb 06013566, oteljenu07.11.1997.,kojoj je majka u trećojlaktacijiproizvela 4378 kgmlijeka, Đuro Tuba,Molve,za prvotelku VILMA Žb.06006173, oteljenju25.12.1996., kojaje u prvih200 dana proizvela 3.147 kgmlijeka, JosipHontić,Repaš, za kravu CVETA Žb.06000614,oteljenu 22 11 1995.,kojajeu prvojlaktacijiproizvela4.019 kgmlijeka, JosipTot,Repaš, za šampinsko grloizložbe VILMA Žb. 80074560,oteljenu15.05.1995., kojaje u drugojlaktacijiproiz. vela 4 670 kgmlijeka. m

Obitelj i dom

Kronika čovječanstva

Priredio: dipl.ing.Stjepan Keglević

GODINA 1963.

27. travnja

Godina 1963 bila jevrlo bogata značajnimdogađajima od kojihje, nama dostupna“Kronika čovječanstva" na njemačkomjeziku, zabilježila čak trideset, a francuska kronika još i više. Nijedoduše bilo novih ratova, ali jesmrt kosila velike politike,religije,znanosti i umjetnosti i 1200 malih ljudi smrtno jestradalo u potresu u Skoplju. U novim nezavisnim državama odigravale su se borbe za vlast, ali odigrale su se ljetne i zimske olimpijskeigre, pa su se tako jedniveselili, a drugiplakali. Od tih mnogihzbivanjaizabrali smo samo neke kojećemo izložiti kronološkim redom

9. siječnja:

nacija,putovao

u Južnu Ameriku i Aziju.

Godine 1962. otvorio jeprelomni II Vatikanski kocil u kojem jedjelatnosudjelovaousprkos svojojopakojbolesti na želucu sve do zadnjihdana ovozemaljskog života. Povijest mu jedala pridjev DOBRI,a njegovaveličina odražava se i u tome što su dva njegova nasljednikapreuzela i njegovo papinskoime.

Castro stigao u Moskvu. Tom značajnomdogađajuprethodio je trgovačkiugovor između Kube i SSSR-a od prosinca1960., a tijekomtogposjetasklopljen jei novi ugovor o preuzimanju kubanskogšećera po povišenim cijenama i poboljšali su se kreditni uvjeti za Kubu Na krajuposjeta izjavio jeFidel Castro da Kuba od sada pripadasocijalističkom bloku,kojemjeostala vjerna i do danas kada njegaviše nema

16 lipnja:

3 lipnja:

Umro jeSv. Otac PapaIvan XXIII. Tajdobri Papa,građanskim imenom AngeloGiuseppeRONCALLI, rođen je u seljačkoj obitelji25.11.1881. u selu Sotto il Monde kod gradaBergamou sjevernojItaliji.Papomjeizabran nakon Pavla VI,28.10.1958., a

Spriječenulazak Velike Britanije u EEZ. Podsjetimo se da je šest zapadniheuropskihdržava sklopilo u Rimu 1957 ugovor o stvaranjuEuropskeekonomske zajednice u kojunijeušla V Britanija jersu vodeći političari zazirali od gospodarskih veza s Francuskom i Njemačkom. Oni su čak kao protutežu tom ugovoru 1960. osnovali i danas postojeću EFTA u kojujeušlo devet država tvoreći zonu slobodne trgovine.

Prva žena u svemiru. Nakon što ječetvrti muški sovjetskiastronaut P. Popović1962 obletio Zemlju, došla jena red i prva dama svemira u osobi Valentine Vladimirovne TEREŠKOVE. Ona je u svojoj 26. godinipoletjelasvemirskom letjelicomVOSTOK 6 na putoko Zemlje i obletila je48 putatijekom 71 sata Slala jesvojslavni signal na Zemlju“This is Seagull" što znači “tu jegaleb".

PapaIvan XXIII prijetogabio jevenecijanski patrijarh.

Pregovori za ulazak V Britanije u EEZ su se ipaknastavili, ali je na gore navedeni datum francuski predsjednik De Gaulle spriječio njenulazak u EEZ. V Britanija učlanjenaje u EEZ tek 1973. Usprkosdobrih političkih veza, gospodarskiinteresi imajusvoje zakonitosti

Valentina

Vladimirovna

TERESKOVA

Valentina jerođena 2. ožujka

Za vrijemesvog kratkogpontifikata mnogo jeučinio za smirivanjepolitičkihnapetostiobjavivši svojuencikliku PACEM IN TERRIS (štoznači Mir na zemlji) zadobivši priznanjecijelogsvijeta. Otvarao jekatoličku crkvu za dialog(razgovor) sa svijetom, a osobito se zalagao za jedinstvo svih kršćana, te se sastao s carigradskim pravoslavnimpatrijarhom. Govorio jeu sjedištu.Ujedinjenih

1937. kod Jaroslava na Volgi, te je tamo i završila tekstilnu školu i radila u predionici. Bila jerevna članica mjesnogzrakoplovnog kluba, te jekao takva bila izabrana da nakon kratkogtreningapoleti u beskrajnevisine Udala se također za astronauta, Adriana

NIKOLAJEVA, ali se kasnije rastala Diplomirala jena Zrakoplovnojinženjerskojakademiji i bila nastavnica u astronautskoj školi.

ČOVJEČANSTVA

26 lipnja:

John KennedyposjetioSaveznu RepublikuNjemačku. Za vrijeme svog trodnevnogboravka,gdje mu jedomaćinom bio 87godišnji kancelar Konrad Adenauer,održao jeviše govora predoko 2 milijunaNjemaca, a predmnoštvom studenata izrekao jeproročansku misao da će Njemačka opetjednom biti ujedinjena. Posjetio jei Berlinski zid gdjeje doživio vrhunac slavlja kad jena njemačkomjezikuuzviknuo “Ja sam Berlinčanin!" Uz poklike oduševljenja i radosti nitko nije slutio da će ga uskoro pratiti zvuci žalobnih koračnica.

Tijekomkolovoza:

Crnačke vođe odlučile su mirnim demokratskim sredstvima postizatisvojeciljevepoputindijskogvođe Mahatme Gandhija.Taj pokretjeveć 1961. imao 70 000 članova od kojihjeipak 3 600 bilo po zatvorima

Predstavnike kolovoških mirnih demonstracijaprimiojeu Bijeloj kući predsjednik J FEKENNEDY kojijenjihovezahtjevesmatrao opravdanima i obećao im svoju pomoć,alijerasnih nemira ižrtava bilo jošmnogo. Navesti ćemo zbog cjelovitog uvida u te teške borbe da su crnački ekstremističke vođe, kao CRNI MUSLIMANI i CRNA SNAGA, organiziraliubojstvo M. L. Kinga za vrijemejednoggovora u graduMemphis4.04.1968. To je izazvalo valove pobunau 125 gradova u 29 država

Marš slobode na Washington. 200.000 demonstranata,većinom crnaca, došlo je u Washingtonpred Lincolnov spomenikgdjejenadahnuti govor održao crnački

22. studenog:

baptističkisvećenik,34godišnji Martin Luther KING doktor filozofije.Njegovgovor ušao jeu povijestpod naslovom (uprijevodu)SANJAM RAVNOPRAVNU AMERIKU

Trijumf i smrt JohnaF. Kennedya.Velikan svijeta, 35. predsjednikSADa, demokrata i katolik,ustrijeljenjeprigodomsvog državničkogposjetaTexasu u graduDallasu Trijumfalna predigratom krvavom činu tekla je ovako:

Ž AR bee) Kennedy u Njemačkoj

Nakon doručka krenuli su zrakoplovom za Dallas gdje se skupilo oko 5.000 ljudi.Predsjednički par sjaojeod radosti na tom sunčanom danu, a Jackie jedobila kitu crvenih karanfila i žutih astra Oni su se jedvaprobili kroz razdraganomnoštvo do automobila “Linkoln" sigurnog od metaka. Vrijemejebilo toplo, pa su spustili sigurnosti krov od pleksiglasa.

21. 11. sletio jepredsjednički zrakoplov“Air Force 1" na teksaško tlo. Srdačno pozdravljanje Texsašana dalo jehrabrost i odvažnost predsjedniku.Gdjegod se pojavio,kao u mjestimaSan Antoniu i Fort Worthu,skupljalo se mnoštvo ljudi da pozdravenjega i suprugu mu Jackie

Borba za ravnopravnost Crnaca bila jestara u SADu, iako je zakonom od 1883. bila uspostavljena.Međutim,lokalne vlasti, osobito u južnimdržavama, i dalje su sprečavaleCrncima ulazak u škole,osobito visoke, u kina,javna prijevoznasredstva,restaurante i sl U vojsci i tvornicama naoružanjaravnospravnost se provodila, kao i u većini država na sjeveru.

22 11. bio jepetak,kad jeu Fort Worthu rano izašao iz hotela i prošetaoparkomgdjega je odmah oko tisuću ljudiburno pozdravilo.Doručak u Hotelu “Texas" priredilajetrgovačka komora togmjesta za 2 500 gostiju i pokloninli su mu par čizama za kojejeušali rekao da će se u njima u ponedjeljakpojaviti u Bijeloj kući

U 11,50sati (posrednjeeuropskom vremenu 18,30sati)kolona automobila krenula je prema središtu grada. U 12,20ostavili su trgovačkicentar i zaokrenuli u mirnu Brijestovu ulicu gdješpalir od ljudiviše nijebio tako gust. On jesjedio s desne strane, a pokraj njegaJackie Pred njimasjedili su guverner Texasa Connaly sa suprugom kojase okrenula prema predsjedniku i rekla": Sad više ne možete reći da Dallašani nisu spram vas bili prijazni.? U tajčas, u 12,27,ispaljena su trihica s petog kata obližnjekuće,koja su pogodila predsjednika. Svaki od njih bio jesmrtonosan: dva su kroz vrat prodrla u prsa, a treći u stražnji dio glave. On ničeganijebio više svjestan, krv jenaglotekla kroz odijelo i natapalasjedište. Jacke se bacila prekonjega.Pogođenje i guverner, ali ne smrtonosno Predsjednik je kao sav u sebe

Martin Luther KING

utonuo i prestaodisati dok su kola jurila u mjesnubolnicu,gdjejesve poduzeto, a došao jei svećenik otac Huber podijelivši mu sakramente umirućih

U 13,00sati preminuojeJohn E Kennedykao četvrti predsjednik SAD-a kojijepao kao žrtva atentata

25 studenogbio jesvečano ispraćen i položen u grobnicu na Grobljujunaka u Arlingtonu. Tu jeklečala duboko potresena supruga držeći za ruke 6godišnju Carolinu i malog3godišnjeg JohnJohna, kojega od ove godine također nema više među živima.

Milijuniljudi na cijelomsvijetu bili su duboko ožalošćeni i osuđivali su tajbezumni zločin potican mržnjom.Mnogiveliki ljudi tadašnjegsvijetaizjavljivali su svoje misli, a mi smo za naše čitatelje izabrali one kojejeizrekao Vr-

Izložba ženskih oglavlja iz

županjske Posavine

Priredio: dipl.ing.Stjepan Keglević

Međunarodna smotra folklora 1999. u Zagrebu, bila jeobogaćena izložbom ženskih i djevojačkih oglavlja s područjažupanjske

Posavine u tri prostorije “Klovićevih dvora" na Jezuitskom trgu br 4 Izložba jebila otvorena od 8 srpnja do 10 kolovoza

Prijenego krenemo izložbom reći ćemo nešto o županjskom Zavičajnommuzeju,kojijesvoje eksponateposudio za ovu prigodu,

hovni sudac SAD-a Earl WAR-

REN:

“John FitzegeraldKennedy, veliki i dobar predsjednik,prijatelj svih ljudidobre volje,vjerovao je u dostojanstvo i jednakostsvih ljudi, bio jeborac za pravičnost i Apostolmira." Drugisu ga pak nazivali “Borcem protivsiromaštva!" - Rano mu jezasjala sjajnazvijezdanjegovogživota, sjajan jeimala uspon, ali za kratko Pala je,ali nijeizgubilasjaj, nego vječnosja u povijestičovječanstva.

Vjerojatniatentator bio jebivši mornarički vojnikLee Harvey OSWALD kojegje dva dana nakon atentata ustrijeliomafijaš Jack Leon RUBINSTEIN u času kad su ga vodili iz policije u zatvor Organizatoriatentata ušutkali su ga zauvijek, pa istina o atentatu, mislim, i danas jošnijedošla na vidjelo.

OBIČAJI

“Svoječuvarsko mjesto do danas napustionije I vješto jeovo vrijeme

svezao za ono

i o području na kojemse nalazi ZavičajnimuzejStjepanaGrubera osnovan je1953., a sam osnivač bio jeprofesorzemljopisa na nižoj gimnaziji u Županjiod 1946. Rođen jeu Zagrebu1899., a svoj plodonosni život završio jeu Županji1970 kojojjeostavio neizbrisive tragove.Muzejjesmješten u danas jedinstvenojpovijesnoj zgradi;naime u graničarskom čardaku s krovištem na četiri vode, na obali Save,sagrađenzacijelo nakon Mira u Karlovcima 1699. PjesnikIvan Boždar ispjevao je čardaku i ove dragestihove:

prije."

Muzejjepodijeljen na osam zbirki: Paleoontološka,Arheološka,Etnološka,Kulturnopovijes- na, Galerijska, Zbirka arhivalija i Stručna biblioteka Danas Muzejemupravlja Dr Boško MARIJAN arheolog, a kustos muzeja jeetnologJanjaJUZBAŠIĆ,koja jepostavilaspomenutuizložbu i kojojdugujemozahvalnost za mnoge podatke i slike u ovome članku Dugogodišnjimradom skupljeno jeu Muzejuoko 10 000 predmeta, oko 12 metara arhivske građe i oko 8 000 naslova knjiga.

Jacqueline s malim Johnom i Carolinom

OBIČAJI a ..——d—d_—_—le—eo_e—Reoao__— elruamerErareaPEPEaEaEaR— RjREBBšž;a:ž:;7,;ae;ek!jfQWš;j

Muzej kao i izložba ženskih oglavljasadržavajupredmete iz cijelogpodručjažupanjskePosavine koja se rasprostire na oko 2 35 m? i predstavlja, sa svojedvije udoline,cjelovituzemljopisnu jedinicu. Na sjeveruje omeđena đakovačkim i vinkovačkim prapornim ravnjakom, a na jugujoj jeplovnaSava Na zapadnojstrani teku jojJošava i Bič,na istoku vijugaviBosut, a sredinom rječice: Virovi i Spačva.Glavni ukras,ali i velika gospodarskavrijednost, su legendarne i opjevanešume hrasta lužnjaka uz kojegase dižu u nebo i cer, nizinski brijest i kitnjasti jasen. Za razvojnaseljenihmjesta bila je uglavnom zaslužna organizacijaVojne krajine, te je županjskuPosavinu raspodijelila 7 brodska pješačkapukovnijana četiri satnijeili kao se to onda nazivalo “kumpanijeu mjestima: Županje Blato,Babina Greda, Cerna i Drenovci ŽupanjeBlato, u kojem je bila 11-ta kumpanija, počelose najboljerazvijati, te je već 1764 dobilo školu na njemačkom jeziku, a bila je tu i carina zbog trgovines Otomanskim carstvom, pa i zgrada s rešetkama nazvana “raštel", kako kupcizbog sprečavanjaunošenjazaraznih bolesti ne bi dolazili u osobni kontakt Postojalajeu to vrijeme i drvena župna crkva sv Ivana Krstitelja kao i toranj sa zvonom Izgrađenajei prva tvrda cesta do Cerne Oko 1700 godinepočinje se rabiti za mjestoŽupanjeBlato samo naziv ŽUPANJA.

Osim sela s “kumpanijama? razvila su se i sela: Bošnjaci, Gradište,Đurići,Gunja,Vrbanja, Posavski Podgajci,Račinovci, Strošinci,Soljani,Šiškovci i prigradskonaseljeŠtitar.

Uređenje izložbe

Osnovne podatke o ženskim oglavljima, što znači raznim pokri-

valima za glavu s maštovitim ukrasima,dobilo se na izložbi iz natpisa na ulaznojprostoriji iz kojeeg prenosimoono bitno:

Iz ženskih oglavljaisčitava se život žene,njenadob, bračno i imovno stanje,njeno umijećei spretnost.Postupakslaganjaoglavljanijejednostavan,sastoji se od šest dijelova:

1. Češljanje i uređivanjekose;

2 Učvršćivanje kose poculicom ili kapicom;

3 Slaganjejednogili dva rupca na složenu kosu;

4 Stavljanjeumetaka prioblikovanjurubaca;

5 Pokrivanjeglavegornjim rupcem;

6 Ukrašavanjeoglavljaraznim ružicama i ukrasima

kojejošnazivaju“žabama

U vitrinama su pokazanirazni cvjetniukrasi,pa se oni crvenkaste bojezovu RUŽICE, a bijeleboje MARGARETE što je tradicionalni nakit u Županji.Kao ukras služe jošstakalca opletenažicom zlatne boje.

U Bošnjacima se na bijelu “poculicu"učvršćujeKUKMICA (umetakod debljegtkanja), a na nju se stavljacrna trokutasta marama U Štitaruima jedna posebnost jer se KAPAROM (maramom) stegnu UVRTA i KOŠARICA (oblicikose)iznad uha u obliku tuljca na glavi. U Vrbanji se pak nosi bijelašlingana marama kojadjeujevrlo otmjeno. U Račinovcima nose snaše na glavi svileni ZAVOJ NA ŠIBE (ukras u dvijecrte), a tako pokrivajuglave i Strošinčanke

Sve to kao i razni spomenuti djelovioglavljamogu se zorno vidjeti na 19 fotografija u boji, na 5 poprsjalutaka, u 4 vitrine,jednoj niši u zidu i predmetapričvršćenih na stijenamaprostorija. Za podrobna razjašnjenjapostavljena su tri pisanauputstvagledaocima. Na izložbi se nalaze oglavlja iz sljedećihsela: Babine Grede, Bošnjaka,Cerne, Račinovaca, Drenovaca, Štitara,Vrbanje i gradaŽupanje.Svako od tih sela, pa i manjilokaliteti,imajusvoje posebnosti u izradi,slaganju i ukrašavanjuoglavlja.

Osobito sustavno pokazanoje na slikama kako u Račinovcima baka uređujesvojuunučicu: najprijejojrazdijelikosu na razdijeljak, pa jusveže u dvijekitice, a potom svezanu kosu dijeli u pet pramenova Djevojčicama od 1215 godinaspletenepletenice se prekrižei učvrste kod uha U Štitaru “brenuju"kosu djevojkama, a pletenice su ukrašene “šnalama" U Bošnjacimapakukrasuju kosu “žaganjem";tj.kvačicama,

Oglavlja se nose i u radne dane u svakodnevnim poslovima,ali su mnogo jednostavnija i time praktičnija, a naročito u doba velikih ravničarskih vrućina Tako u Bošnjacima(ali i u drugimselima) žene podignukrajevePOLE, te ih prekriže na galvi, a ispodimaju KAPICU, kojaim drži kosu

U zadnjoj,trećoj,vitrini nalaze se prekrasnidijelovioglavljakao: bijelasvilom vezena marama, crni rubac ili PODMRKA, ZLATARA iz Štitara,smeđa ŠAMIJA iz Babine Grede i KUBA (gornja marama oglavlja) sa zlatnom niti vezenih cvjetnihmotiva iz Županje.

U zidnojniši bio je izložen ZAVOJ iz Gunje zlatom vezen, bijela“pocelica" i svileni ZAVOJ NA ŠIBE.U žalosti su žene glavu pokrivalebijelomKRPOM bez ukrasa,samo s resama na rubovima

Ljepotaženske nošnjepokazana je na lutki kojuje obukla Kata Balentović, a na kojojse ističu široki bijelirukavi uzduž

oglavlja. Ona su do te mjere znakovita da već i neznatne razlike među njimaupućuju iz kojegje sela svaka pojedinasnaša u ŽUPANJSKOJ POSAVINI

Bogatstvozemljeobogaćuje i duše, pa iz obilja što ih dajupolja, šume i rijeke, marne seljačke ruke stvarajumaštovite oblike na svome ruhu kojeim uljepšavasvečane dane u obitelji, crkvi i narodu

bogatoukrašeni čipkomi podvezani crvenom vrpcom. Posebno se ističe trokutasta marama s crnom čipkomi zlatovezom u obliku trokuta, a preko, s leđne strane, visi široka crvena vrpca Na glavijoj“kukma? s bijelim i ružičastim ružicama i dvostruki red izvezenih cvjetnihoblika U zadnjemnatpisupostavljači izložbe naglašavaju kako usprkos sakupljenommnoštvu tognarodnogblagaipaknije sve obuhvaćeno što se može naći i što su stvorile žene za svojaraskošna

Ova izložba dala jesvojznačajanprilogovogodišnjoj 33. Međunarodnojsmotri folklora jer jepružila ne samo radostan i estetski užitak posjetiocima, nego ih jepodučila i uputila u neiscrpno stvaralaštvo hrvatskogseljačkog pukakroz mnoga stoljeća.

Čestitamoorganizatorima te izložbe, ali jošviše na radu kojijoj

jeprethodio, te Zavičajnom muzejugradaŽupanježelimo da njihovČARDAK bude i dalje

čvrsto na zemlji, a svojimtežnjama usmjerenprema nebeskim visinama!

Listopad1999

Vaš agrometeorolog mr Dražen Kaučić

"Suh ilivlažanlistopad"

Sjetva matovilca

Piše:dipl.ing.Darko Kantoci

Od početka do krajalistopada može se sijatimatovilac Ako to jošniste učinili,sjetvumožete obaviti u nekoliko navrata jerće na ovajnačin duljeprispjevati za berbu i dulje se može koristiti Prvu berbu možete očekivati za dva mjesecanakon sjetve,jasno, uz primjenupotrebnihagrotehničkih mjera.

Listopadjeod rujnahladniji,gotovo jednakokao što je topliji u odnosu na studeni (za celzijusovihstupnjeva). No, padjeipakskloniji hladnoći nego top DARIJE INIJ tako, potvrđujepodatakkako od 1862. godine u Zagrebu nikada listopad bio topliji od rujna, ali jedva puta(1905 i 1963 godine) bio hladniji od studenoga.Međutim, s obo-

PINAIJI Vrijednosti

u Zagrebu,govore kako je njih manjenego u rujnu istudenom. Razlogješto anticiklone ovog mjeseca če itječu u naše krajevedonoseći lijepovrijeme No, da m CIT velike količine oborine a dovoljnojeprisjet

Tlo za sjetvupotrebnojefino obraditi jermatovilac ima sitno sjeme.Prilikom obrade u tlo se unosi stajskignoj, u količini oko 30 kg/m?jermatovilac traži vrlo plodnotlo. Kako ima kratku vegetaciju,gnojidbamineralnim

VOĆNJAK

Bijeljenje voćaka

STE DIO PIII VJ JEVIJESKITJNTI Zagrebutragičnog 26. listopada 1964. godine. Te jegodine u pno izmjereno 147 1965. godine a jepadala

CEH ZTK BUEN STIENETI izmjereno 0,2 mm oborine.

seca očekujemo i O BEZLA

Ovog mj pojavuprvih mraz godine do danas, prvi sejesenDLS NDOVANIKO CO GEATITIITI najranijepojavio 2 listopada [GEEPBE ZID DSV NETDTII dana s minimalnom tempe-

LEUTIKO NIKAS LSENELIIKI KU vih stupnjeva ovog m, TIIKOKII

VATIINET RECATINUPA

gnojivima ne mora biti obilna, dovoljno jesamo 20 do 30 g/m? NPK gnojiva.Nakon nicanja obavlja se prihranjivanjetopivim dušičnim gnojivomkako bi ga biljkaodmah primila.

Sjetva se obavlja u redove na razmak 15 do 25 cm i međuredno se obrađujenekoliko puta,već prema potrebi.Kod ovakvog načina sijanjapotrebno je1 do 2 g sjemena po m? Pri sjetvivodite računa o dubini Već prijerečeno jeda matovilac ima sitno sjeme, pa ako jeposijanpredubokoklica neće probitislojzemljedo povišine. Stoga se sjetvaobavlja na dubinu 1 do 2 cm m

ovajzahvat redovito provodi, a negdjeje u potpunostizanemaren Obično vlada pogrešnomišljenje da jesvrha bijeljenjauništavanje štetnika, što jedjelomičnotočno jerštetnike možemo uništiti na drugenačine Bijeljenje se provodi kako kora debla ne bi popucala. Korisno jeu područjimagdjesu zimske temperature vrlo niske -18 do -20%C. Obavlja se krajemjeseni i početkomzime,dok kasnije nema nikakve svrhe. Bijeljenjem se postižeodbijanjesunčanih zraka i samim time zagrijavanje kore drveta.

Piše:dipl.ing.

Darko Kantoci

Do naših se dana očuvao običaj bijeljenja debla voćke. Ponegdje se

Za vrijemevedrih zimskih dana mogućeje da se u toku dana

temperaturezraka mijenjaju nekoliko puta.Kada jetemperatura u plusu,sokovi u deblu slabija ilijačekolaju.Tijekomnoći temperatura se spušta u minus, sokovi se smrzavaju, šire se i dolazi do pucanjakore, a to može biti opasno za svaku voćku Bijeljenjempostižemomanjezagrijavanjekore debla,odnosno, dolazi do slabijegkolanjasokova i pucanjekore jerjeđe.

Lijepe i otrovne

Piše: dipl.ing.Darko Kantoci

Priroda nijebaš tako bezazlena kako se obično misli Opasnosti se kriju u biljkamakojimasmo okruženi. Zbog otrovnih gljiva dosta jeljudizavršilo u bolnici, neki su, na žalost, i umrli od posljedicatrovanja.

Za bijeljenje se koristi otopina pripravljena od vode,10% hidratiziranog vapna, 1% kuhinjske soli i 0,5% kosana Takva otopina sprečavapromjenena kori i pomažeu zaštiti od štetnika i bolesti. lezi

Biljkekojima smo gotovosvakodnevno okruženi dobrim dijelom su otrovne Sjemenkenekih ljuljeva,korijenčemerike,svi dijelovi nekih žabnjaka, neke vrste preslica, a naročito bunika,vrlo su otrovni. Vrlo jeotrovna kukuta, a tu su joščičak,gavez, divlji mak i mnoge drugebiljke.

Kao lončanice držimo neke mlječikečijeje“mlijeko?vrlo otrovno Otrovan jemrazovac, kojeg u jesenmožemo naći na livadama,ljupkeđurđice također su otrovne U parkovima i na

okućnicama često možemo naći tisu Svi dijelovibiljke su otrovni, a djeci su naročito privlačniplodovi koji, na sreću,nisu otrovni, no opasna jesjemenka.Također jeotrovna lovorvišnja, vrsta koja se koristi za živice ilikao ukrasni grm, ona u lišću sadrži cijanovodik. Istu tvar sadrže i bademi,naročito gorkibadem,pa ne pretjerujte s bademima U vrtovima se često susreće ricinus,dekorativna biljka, no sjemenke su izuzetno otrovne, otrov u sjemenkamajačijeod otrova kraljevske kobre U stanovima su česte difenbahije, ciklame i mnoge druge,također otrovne biljke.Spomenimona kraju da jespomenutovrlo malo otrovnogbilja. Ne treba se bojati i izbjegavatiuzgojotrovnogbilja, ali jepotrebnonapomenuti za neku biljku da jeotrovna ukoliko imate malo dijete, kako ne bi došlo do neugodnihsituacija. g

LONČANICE

Fikus

Piše:dipl.ing.Darko Kantoci

Obično se misli da jefikus teško uzgojiti,odnosno održati. To je krivo jerje ova dekorativna, otmjenasobna biljka,vrlo otporna. Istina,poduvjetomako joj se pruži sve što jojjepotrebno za normalan razvoj.

svijetla, ne podnosidirektno sunce Zimi se najboljeosjeća u prostoriji na temperaturi 10 do 15*C. Ako jetemperaturapreniska, a k tome pretjerate sa zalijevanjem, listovi će požutjeti i jedanpo jedanpočetiotpadati. Objesi li se lišće prekozime, to je znak da ste pretjerali sa zalijevanjem.Fikus ne voli propuh, pa vodite o tome računa kada provjetravateprostoriju.

Prijesvega, želite li uzgajati fikus smjestite ga na svijetlo mjesto,tako da svijetlopadana biljkuodozgo.Stogaga smjestite pod prozor. Iako traži dosta

i tekuće gnojivo.Fikus možete uzgajati u zemljikojukupite u cvjećarnici, a jošće mu više prijati mješavinajednakihdijelovailovače,kupovnezemlje i pijeska. Fikus se obilno zalijeva i prihranjuje svakih 14 dana Iako jesobna biljka,ako ste u mogućnosti,ljeti ga iznesite van, na otvoreno, pa od lipnjado rujnamože biti na balkonu iliterasi, ali na sjenovitommjestu.

Svake godine u proljeće presadite fikus u svježuzemlju.Vrlo velike biljkepresađujemosvake drugeilitreće godine, a u posudi zamijenite samo gornjislojzemlje. Ljeti u vodu za zalijevanjedodajte

Fikus se uzgajazbogdekorativnih listova i potrebno im je posvetitidovoljnopažnje.Ako uzgajatekrupnolisni fikus jednom tjednoobrišite listove mokrom krpom,a nakon togasuhom Nemojtekoristiti kojekakvespre-

LONČANICE

jeve za sjajlišća jeristimogu više naštetiti biljci

Prednost fikusa je u njegovom sporom rastu, pa se više godina može uzgajati na jednom mjestu.

Kada naraste suviše visoko, gornjise dio jednostavno odreže Na mjestu reza obično se počnegranati, pa na tajnačin možemo uzgojitipatuljaste grmolikeoblike D_1

HRVATSKI SREDNJEVJEKOVNI SPOMENICI

Starohrvatska crkva

sv. Spasa

Piše: dipl.ing.StjepanKeglević

O tim velebnim ostacima starohrvatske crkve sv Spasa,neka nam svojimznanstvenim spoznajamai pjesničkimnačinom govori g akademik Ivo PETRICIOLI,profesor iz Zadra; “U sjevernomdijelu ravna Cetinjskog polja, u selu Cetini između dva vrela istoimene rijeke,dižu se kao s pladnjaruševine crkve sv Spasa. Sure stijene i krezuba završna linijazidova govore o drevnom zdanjukojevjekovimastoji bez krova“

bazilika

Posebnu povijesnuvrijednost dajegrađevininatpis na latinskom jezikuuklesan u kamenu gredu oltarne pregrade,koja se stručno naziva “arhitrav" Natpisjeproučila i prevela na hrvatski jezikgđa mr Vedrana DELONGO iz Splita 1995 ovako:

arheolog i povjesničarStipeGUNJAČA, kojije dao uspješan poticaj za njegovukonzervaciju i restauraciju. On jetu crkvu najprijedatirao u X stoljeće, ali nakon daljnihproučavanjautvrdio jenjennatanak u IX. stoljeću, tj. za vrijemekneza BRANIMIRA

O tom osebujnomspomeniku starohrvatske kulturne baštine pisaoje u novijedoba (1948.)

Ona nosi obilježjakarolinške tj. zapadnoeuropskegradnje,jerje jednobrodna s troapsidalnim svetištem trolisnogoblika, a napose su dojmljivi obli kontrafori, tj. vanjskistupovipolukružnogoblika kojinose svod Zvonik jesrašten s pročeljemcrkve u osi ulaznih vrata Nartreks ili trijem za katekumene i pokajnikenalazio se na katu,otvoren prema oltaru kako jeto bilo u većini starokršćanskih

“U čast GospodinanašegaIsusa Krista,jažupanGostiha darovao sam ovu crkvu za spas i mojeduše iu ime majkemojeNemire i u ime mojihsinova" Natpisjena lijevom i desnom arhitravu i dobro je očuvan Greda se sastoji od plitka reljefa od tri vodoravna polja: kuke,rebra s nizomstiliziranog lišća te natpis. - Zupanje u to doba bio načelnik ranosrednjevjekovne upravnoteritorijalne jedinice čime jezapočelorano hrvatsko feudalno doba. Hrvatsko žensko ime NEMIRA bilo ječesto u ranom srednjemvijeku. m

obećali.

U gostima kod bake Kate

Piše: dipl.odgajateljZrinjka KeglevićStević

Majka,mama - majčinstvo, pa otac, tata - očinstvo, ali baka, bakica - “bakinstvo"!? Jeste liveć primijetili kako u našem jeziku nema imenice kojaoznačava stanje,odnosno svojstva i ulugutih divnih toplihžena kojeimajuivole svojuunučad? Čudime, a mislim da jei šteta, što ti vrlo jaki i lijepi osjećajikojesve bake imajuza svojuunučad nemajujednutoplu riječkojabi ih vjernoopisivala.

Matejimao svega 7 dana,uhvatio jebakin palacjakočvrsto i nije ga ispuštaocijelovrijemevožnje do kuće. Kada jeobitelj došla u svoj dom trebalo jeMatejevesitne prstićeodvojiti od bakinogpalca i to jebaka jedvaučinila.

Je li to bio Darwinov refleks poznatpsiholozimakoji su proučavali razvojnupsihologijudjece ili prviznak da će veza prvog unuka i njegovebake biti uvijek čvrsta i jaka?

Bake i djedovi su za dijeteprvi nakon roditelja, te njihovosudjelovanje u odgojuobogaćuje emocionalni,socijalni i mentalni razvoj djeteta.

U našojlijepojSlavoniji,točnije u njenojpoznatojZlatnojdolini, u blizini gradaPožege, u selu Eminovci,posjetila sam baku Katu V i s njomvrlo ugodnoporazgovarala. Baka Kata izgledom i ne ostavljadojambake jerjevrlo mlada baka (u kasnim četrdesetim).Trostruka jemajka, a za sada ima i trojeunučadi i to dvoje po najstarijojkćeri, a najmlađi sin još se nijeoženio Najviševremena provodi s dvojeunučadi po najstarijojkćeri, a najmlađiunučić dvogodišnjak živi s roditeljima u Njemačkoj, te ga ne viđa često što jojjejakožao Prvi unuk bake Kate jeMatejkoji se rodio 1992 pa jeeto, netom postaoprvoškolac. Njegovasestrica rođena je godinukasnije što čini vrlo malu razliku od 14 mjeseci.

Zgodan se događajzbio na samom početkuživota bakinog prvorođenogunuka,te ga ona rado i s ljubavljupriča.

Po izlasku iz rodilišta, kada je

Bilo kako bilo sigurnojeda Matejtada nijebio svjestankoga drži i zašto? Zanimljijvo jeto da jebaka njemučesto kao većem dječakuprepričavalatajdogađaj i on jevolio to često slušati, te postavšisvjestansebe i svog odnosa s bakom izjavljuje: “Ta sam bakin ljubimac i mezimac.? “Mama i tada vole seku, mene voli baka ?

Matejajedjevojčicaživahnog temperamenta,otvorena, društvena, brbljava, nikada se ne srami, bistra jei snalažljiva.Uglavnom se lijepozajednoigraju, a kada dođe do ozbiljnijeg sukoba na snagu stupajukaznene mjerei to “u ćošak" (oko10 min), te “drvena pedagodija", a to znači šiba po stražnjici.

Inače,rado pomažubaki pri većini njenihsvakodnevnih poslova, pa tako primjericepomažu u vrtu, cvijetnjaku, te hrane kuniće Kadajena redu pečenjekolača tada Matejrado oblači pregaču i miješael. mješalicomkreme,te naravno, probakako su kreme uspjele.Omiljene su mu “kremšnite", pa kad ih zaželi baka Kata se odmah baca na posao. Matejino omiljenojelu su knedle od kruha i sarma, a ta jela“niko ne radi tako dobro kao njenabaka." Osim spomenutogradnogodgoja u obitelji jestalno prisutan i vjerski odgoj.Baka je naučila svoju unučad večernje,jutarnje i molitve prijelu.Vrlo rado i redovno odlaze u crkvu.

Još jejedanveliki razlog za ovu izjavusedmogodišnjegMateja; on jetek bio proživiojednugodinu života okružen pažnjom i svekolikom brigomsvojihroditelja kad je stiglaprinova u obitelji, mala “konkurencija" - sestrica Mateja.

Tada jeon mjesecimagledaokako se majkapuno bavi malom bebom, pa jeto rano iskustvo starijeg brata ostavilo tragove.Između 6. i 7. godinejavilo se često nekontrolirano mokrenje, pa je u razgovorima s psihologomdošla na vidjelo ta potisnutaljubomora na seku. Inače baka Kata svog Mateja opisuje kao osjetljivog,senzibilnog dječaka,pomalopovučenog,koji se rasplače kad jepovrijeđen.

Baka Kata uživa u satima provedenim sa svojomunučadi i najbolji su kadjeona sama s njima. Smatra da jeljubavprema unučadi drugačija od one prema djeci,jača jei smirenijajerjekod odgoja vlastite djeceprisutnanervoza, te dodatni problemimladih ljudi(u njenomslučajugradnjakuće dok su djecabila mala).

Na krajurazgovora baka Kata mi jesuznih očijurekla: “Prevolim unučad, sve bih im dala, sve im kupim.Kad odu od mene sve me steže u srcu Unučad se jakovoli, neopisivo..:?

Posebno jeosjetljiv na laž,nepravednu optužbu(akojeokrivljen, a krivica jezapravo na sestri), pogodi ga ako se roditelji i baka ne pridržavaju onoga što su mu

Poželimo mladojbaki Kati još zdrave i dobre unučadi, a svakako i mnogo praunučadikojaće također naći svojemjesto u prabakinom velikom srcu

VAŠLIJEČNIK

Zašto mali Ivica ne može učiti?

Piše:dr. Ivo Belan

fizički ilimentalno, a često ioboje.

Dijetekojegledateleviziju ne može u isto vrijemenešto modeliratiilidati svojojmašti krila kao s nekom dobrom knjigom. Umjestotoga,televizijskijegledatelj uskraćen od sudjelovanja, od imaginacije i čak od ostalih članova obitelji.

Prijenekoliko godinaobavljena su zanimljivaistraživanja na štakorima. Mlade životinjesmjestili su u kaveze u kojima se nije nalazio nikakav predmet. Kod tih životinjautvrđeno jeda imaju zantno slabijirazvojmoždane kore,nego štojebilo kod životinja u čijimkavezima jebilo puno različitih izazovnih igračaka s kojima su ti mladi štakori mogliući u interakcije.

Dobro nam jepoznato što znači uzimati hranu kojasadrži velike količine masnoća i zbogkojenam jefizičko zdravlje u opasnosti. Uz to, sve više nam jeugroženo i naše drugozdravlje, a to jenaša psiha, mišljenje,svijest.Upravomladi ljudi su pod najvećimštetnim utjecajem.Izgleda da jetelevizija u centru problema.Točnije, previše televizije.Prosječniamerički dječakprovedeviše vremena gledajućiteleviziju - 28 sati tjedno - nego obavljajući bilo kojudrugu pojedinačnuaktivnost, osim spavanja.Tih 28 sati ne uključuje vrijemeprovedeno u gledanju video kazete,igranjuvideo igre, slušanjugramofonskeploće,magnetofonske kazete iliCD-a.

našu djecukoja su ovisnici o televiziji? Na televizijskim programima postojeemisijekojedjecu upućujuda jeučenjezabavan posao i da se sastoji samo od gledanja. Na tajnačin može se naučiti abeceda, ali nikada se ne može naučiti kako misliti. Stručnjacismatraju da jesposobnost tečnogčitanja,posebnosposobnost shvaćanja onog što se čita, značajnopala u zadnjih25-30 godina.Mnogiprosvjetniradnici, pedagozi i odgojitelji tvrde da današnjadjecane vole čitati, rijetkočitaju, a kada morajučitati ne razumijustvarno značenje i dubljismisao teksta kojegčitaju. Vjerojatnozbogu njima“usađene" televizije,djecaimajuvrlo malo strpljenja baviti se bilo čime što zahtijevajedanstalan tok misli ili povezivanjejednemisli ilipojma s drugim.

Štomožemo učiniti da to temeljitopopravimo, da postignemo uspješnuaktivnost uma? Na primjer:

Međutim,zanimljivo,najbolji se moždani razvojvidio u životinja kojesu se kretale u potpuno prirodnojsredini,gdje su oni mogli u zemljikopatikanale,jazbine, tražiti hranu i uopćesve ono što im jeprirodanamijenila.

Ograničitigledanjetelevizije U jednomeksperimentu mladi su štakori smješteni u male kaveze, a te male kaveze ispitivači su postavili unutar većih kaveza u kojimasu bile igračke i drugi štakori Dakle,oni prvištakori mogli su gledatisvojubraću kako se igraju s igračkama, ali nisu mogli u tome sudjelovati. Analiza jeotkrila da jeučinak ove “pasivne igre" na razvojmozga bio lošiji nego kod stvarne igre.Tajje učinak bio tek jedvanešto bolji od nikakvog.

Međutim,sama količina vremena posvećenaelektronskoj zabavi nijeod ključnevažnosti Važnijeješto jesva ta aktivnost pasivna.Igrajeoduvijekbila ključni dio dječjegživota, ali i odraslih! Tradicionalni oblici igre sasvim sigurnonisu pasivnog karaktera Od igranja mame i tate, do vožnjebicikla,igranjakauboja i indijanaca iličak čitanjeknjigeigrajei treba biti aktivna bilo

Zar sve to ne podsjeća malo na

Strogoograničitigledanje televizije i drugihelektronskih zabava

Razgovarajte sa svojomdjecom Nemojtegovoritinjima, nego s njima.Ohrabrite ih da podijele s drugimasvojemisli i ideje i da temeljitorazmisle o pojedinačnimpitanjima. Omogućite im da saznaju da su logičnozaključivanje i kreativno promišljanje divna postignuća.

Ohrabrujtedjecuda čitaju knjige.

* Izbjegavajmoprisiljavati djecu na mehaničko učenjeiliprisiljavati ih na "štrebanje"nečega što ne razumiju. To će u njima samo ugasitiiskričavost duha i razmišljanja. m

poduzeće za proizvodnju

ox opreme za prehrambenu

| Komijsku industriju

Donja Stubica

proizvodnjaopreme za prehrambenu i kemijskuindustriju

izrada nehrđajućihcisterni (izoliranih, neizoliranih) volumena od 500 do 50.000 litara

izrada duplikatora od 50 do 100.000 litara

servis i nabava pumpiza mlijekotipa

ALFA LAVAL iAPV Pasilac

izrada laktofriza od 100 do 12 000 litara (servisiranje)

izradanehrđajućiharmatura (Tprofili,spojnice,priključci, turbine za pranje,slavine za uzorke, redukcije,koljena)

montažanehrđajućihcijevovoda

servisiranjemliječnihpumpi, pakerica,separatoraipasterizatora izradanehrđajućihkontejnera za voćnepasteikoncentrate

izradanehrđajućihautocisterni za prijevozprehrambenihproizvoda izradasirnihkada(schulenburg) volumenaod 1.000do 5.000litara izradaopremeza minimljekare izradaopremeza pivovare izradaopremeza farmaceutsku industriju izradamjernihposuda(etanola) od

3 do 1.000 litara izradaopremeza industrijupapira

REFERENCE: * “SIRELA"

Bjelovar e “VINDIJA" d.d. Varaždin e “DUKAT" Zagreb e “MLJEKARA" Zadare “MLJEKARA SPLIT" e “MLJEKARA"Pu e “DOMIL'Županja e “KOKA" Varaždin e “KARLOVAČKA PIVOVARA" + MLJEKARA “ANTUN BOHNEC" + “ZIM" Zenica e “MLJEKARA SARAJEVO" e “MLJEKARA MOSTAR" e “DONA'

Stubica e “ETOL'

e IPK Osijek e “KARBON" Zagreb

k an; Probiotik ViVIS

funkcionalnije light(lagani)jogurt,s nedavno otkrivenom kulturom mikroorganizama BBL kojaje ispitanau istraživačkorazvojnom

centru Morinaga (Japan). Po okusu i učinku izvanje konkurencije.

Za odrasle idjecu,prisvakodnevnoj konzumaciji,ima zdravstveniučinak: Stanje Djelovanje imunitet pospješuje metabolizam potiče osteoporozu ublažava

A ALITEX, peristaltikupojačava e florucrijeva obnavlja Ga) pretilost»smanjuje

Vi 22 stres smiruje indija

Yindija

Kakva snaga u

tako malo grama!