Mljekarski list 11-1999

Str

Redakcijski kolegij:

dr Stjepan Banožić

dr Ivo Belan

dipl.ing. Stjepan Brlek

dr Stjepan Feldhofer

dr Zoran Grgić

dipl.ing. Darko Kantoci

Stri

Str 15-17

ISSN 0351-9104

Drsc StjepanFeldhofer

Suncokretovaljuskajačma za povećanje masti fd bjelančevina u mlijekukrava

no dipl.ing Nikola Jagačić Silaža u prehranistoke iz provizornihsilosa

Dr sc Stjepan Banožić Dezinfekcijastaje,pribora i stajskeopreme

Dr sc Stjepan Banožić

Dezinfekcijske barijeredezbarijere

Dr sc Stjepan BanožićBiokemijska dezinfekcijagnoja

dipl. vet Antun Kostelić

Upalaino MEP bolest u proizvodnjimlijeka

Dr sc Zoran Grgić

Učinkovitost nu. mlijeka i ukupnog poslovanja u gospodarstvu Hartman

Dr sc Petar Bosnić Agramazakonodavna regulativa (nastavak V.) dipl.ing. Stjepan Keglević dipl.ing. Karmen Sinković

Str 18-19 dipl.ing.Nikola Jagačić Čimbenicikojiutječu na laktacijuimliječnuproduktivnost prof dr Zvonimir Štata

Glavni iodgovorniurednik:

Str 20-21 dipl.ing. Juraj Čičmak

Redaktorica:

Str 21-23 dipl.ing.Vera Volarić

Tehnička urednica:

Str 23-24 ing Mirna Božičević

Lektorica: ose

Katarina-Zrinka Čičmak

Crteži: Str 27-28 dipl.ing. Nikola Božičević

Vlasnik i izdavač:

Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb

Uprava i uredništvo: Zagreb, Ilica 31/1Il

tel :01/ 424-420 4812-410

fax: 01/ 424-420

Cijena:

4,50 kn

dipl ing.Vesna Bulić Kreditiranje iz Fonda za razvitak i obnovu poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede i šumarstva dipl ing Vesna Bulić Novčani poticajiza kvalitetna rasplodna grla goveda dipl ing Vesna Bulić

II stočarska izložba županijeVukovarskosrijemske

-Drenovci '99 dipl.ing.Nikola Jagačić. Pogled na razvojgovedarstva sisačke Posavine s gledištaprirodnihpašnjaka ooipring.Stjepan Keglevć Kronika čovječanstva dipl. ing.Stjepan Keglević _Oltapregrada iz Svete Nediljice dipl.ing.Josip Haluška Običajiu slavonskom selu Otok dipl.odaje ZrinjkaKeglevićStevićDan Svete Lucije dipl.ing.Darko KantociOsnovni uvjetiuzgoja cvijeća dipl.ing.Darko Kantoci Biljkeu stanu

od: sjetaZrinjkaKeglevićStević Sveti Niko dobroj djeciide

d d , Ilica 65, Zagreb dr Ivo Belan

artritis (upaluzgloba)

Suncokretova ljuska i sačma

za

povećanje masti i bjelančevina u mlijeku krava

Piše: dr sc StjepanFeldhofer

Suncokretova ljuska za bolju masnoću mlijeka

Proizvodnja i preradamlijeka vrlo jeznačajnagrana stočarske proizvodnje.Umjetnimosjemenjivanjem i selekcijomdobivene su krave vrlo visoke mliječnosti, što povećavadohodak stočara i isplativostgovedarskeproizvodnje.Međutim,visoku mliječnost nažalost često pratislabijaplodnost i veći brojjalovihkrava. Uz to, krave visoke mliječnosti često dajumlijekoslabijemasnoće i sadržajabjelančevina što jeposljedicaintenzivne hranidbe krepkimkrmivima.

manjeod 400 g na 100 kgtjelesne mase krava,može doći do jače kiselosti buragovasadržaja(acidoze) i do kisele indigestije, dakle i do oboljenjakrava sa smanjenjemmliječnosti.

Treba nastojati da krmni obroci krava sadrže najmanje 18 do 22% sirove vlaknine, što uz dovoljno energije,bjelančevina i minerala osiguravadobru masnoću mlijeka.

Mliječnamast se stvara u mliječnojžlijezdi(vimenu), a u sintezi sudjeluje oko 60-70% octena kiselina koja se dobiva iz krmiva s većim sadržajemstrukturnih ugljikohidrata(sirovevlaknine). To znači da grubakrmiva povoljnodjeluju na stvaranje većeg postotkamasti u mlijeku (sijeno,slama,posije,ljuskežitarica i uljarica i dr.).

Suncokretova, kao i sojinaljuska vrlo su pogodnacelulozna krmiva kojase mogu miješati s krepkim i vlažnim voluminoznim krmivima u hranidbi muznih krava (Tablica1.)

Energetskahranidbena vrijednost suncokretove i sojineljuske iznosi oko 0,4do 0,42h.j./kg. Dobro jekravama davati 1,0do 2,0kgljuske na dan.

Prerađivači mlijeka,stoga, u interesu tržišta postavljajuzahtjeve o sadržaju i kakvoći mlijeka i traže viši postotakmasti,bjelančevina i suhe tvari bez masti u mlijeku.

Krave duže žvaču grubakrmiva i duže preživaju, pričemu se povećavaizlučivanje sline (oko13 1 sline/kg suhe tvari krmiva), povećava se pH vrijednostburagova sadržaja(pH 6 do 8)i stvaraju se povoljniuvjeti za rast celulolitičkih bakterija(kojerazgrađuju celulozu i stvaraju više octene kiseline).

Veći postocimasti i bjelančevina u mlijekudajuveće preradbene mogućnosti, ali i boljeproizvode preradommlijeka.Međutim,graničnemogućnostiizlučivanjaovih sastojakagenetski su određene, a postoje i razlike između krava različitih pasmina kaoi i unutar iste pasmine.

Na količinu, sastav i kakvoću mlijeka - osim nasljednih sposobnosti - utječeuzgoj i hranidba krava,kojičesto nisu zadovoljavajući pa krave ne postižu genetski mogućuproizvodnju. Tu posebicetreba naglasitiutjecaj hranidbe,jersamo hranjivim sastojcima i odgovarajućomkakvoćom krmiva,mogu izlučivati mlijekoprema svojimnasljeđenim mogućnostima.

Gruba krmiva,međutim, ne sadrže dovoljnoenergije i hranjivihtvari za visoku proizvodnju mlijeka, i kravama s većom proizvodnjommlijeka mora se davati više lako probavljivih i krepkih krmiva (koncentrata), što znači da se smanjujepostotaksirove vlaknine u krmnim obrocima, a time i postotakmasti u mlijeku.

U težim slučajevima, ako jeu krmnim obrocima sirove vlaknine

Tablica 1:

Suncokretova i sojinaljuska ostaci su suncokreta i sojenakon ljuštenja zrna u preradi za proizvodnjuulja. U našojTvornici za preradusoje u Zadru ima sojine ljuske u razdobljima kada se prerađujedomaće zrno soje.Domaća sojaima za razliku od uvoznog zrna, više ljuske i teško se dobiva sojinasačma s 44% sirovih bjelančevina bez ljuštenja zrna Stoga se ne može računati na stalno snabdjevanjetržišta stočne hrane sojinomljuskom.

Suncokretovo zrno se u pravilu ljušti i skida se oko 15% mase Stogau preradisuncokretova sjemena i proizvodnjiuljaostaju velike količine suncokretove ljuske (uTvornici “ZVIJEZDA oko

6 000 t godišnje), što znači da ljuske ima na raspolaganju veći dio godine.

S obzirom na rastresitost i malu težinu ljuske, iz gospodarskih razlogatreba računati na potrošnjuljuske na užem području, zbogvisoke cijeneprijevoza.Najviše se suncokretove ljuskeupotrebljava za stelju u peradarstvu, ali treba je mnogo više upotrebljavati za hranidbu goveda, posebicemuznih krava

dijevanjeorganiziratiprekoorganizacije za otkupmlijeka(mljekare)ilinosioca proizvodnje(pravne osobe).

uzoraka imalo masnoću između 4,0do 5,0%.

U pokusimahranidbe krava uz dodatak suncokretove ljuske povećao se postotakmasti u mlijeku od prosječno3,88%na 4,09%,što jepovećanje za 5,3%(Tablica2.).

Slični rezultati su dobiveni i sa sojinomljuskom pa je masnoća mlijekapovećana od 4,09%na prosječno 413%, dakle povećanjemasnoće za 6,1%.

Suncokretova ljuska se u Tvornici “ZVIJEZDA" obično dobiva besplatno, s tim da za stočnu hranu samljevenu i spremljenu u vrećama,treba u zamjenudonijeti samo nove plastične vreće (crne vreće standardne veličine kakve se upotrebljavaju za skupljanje smeća).Naravno to ne mogu pojedinci sami već se treba snab-

Nakon što jesuncokretova ljuska izostavljena iz krmnih obroka krava,smanjio se brojuzoraka mlijeka s većim postotkommasti (između4,0i 5,0%)na 37,3%, iako su krave dobivale umjesto ljuske 1 kgsojinesačme.

Krave,koje su dobivale 2,0kg/ dan suncokretove ljuske u krmnom obroku,davale su mlijeko kojejeu 55% ispitivanih uzoraka sadržavalo 4,0do 5,0%masti

Treba ipakreći da za veći postotak masti u mlijekukrave morajudobivati u krmnim obrocima,osim sirove vlaknine, dovoljnoenergetskihugljikohidratnih krmiva i bjelančevinedobrog aminokiselinskog sastava Vrloje dobra suncokretova sačma,jer osim bjelančevina (33do 36%) sadrži više sirove vlaknine (14%). (Tablica3.)

Iste krave su uz domaću uobičajenuhranidbu davale mlijeko kojejesamo u 26,7%ispitivanih

Tablica 2: Prosječnekoličine mlijeka, masti i bjelančevina u mlijeku uz dodatak suncokretove ljuske i sačme

Kravama,kojedojeviše od 15201 mlijeka/dan dobro jedavati u krmnim obrocima ne samo suncokretovu nego i sojinusačmu,što će biti poticaj i za boljusintezu bjelančevina u mlijeku.

Suncokretova i sojinasačma povećavajubjelančevine u mlijeku

Bjelančevinedobrogaminokiselinskogsastava u krmnim obrocima krava vrlo su značajne za postizanjevećegpostotkabjelančevina u mlijeku.

Sinteza bjelančevinaobavlja se u vimenu na temeljupotreba preko ribonukleinske kiseline Krmiva - kojasadrže lako topljive irazgradivebjelančevine i spojeve nebjelančevinastog dušika (NPNspojeve) kao: zelena krmiva,trava, pšenica,ječam i slično - ne daju visoki postotakbjelančevina u mlijeku. Lako razgradivebjelančevine,kojeuglavnomrazgrađuju buragovimikroorganizmi (90do 100%),više služe za mikrobnu reprodukciju,lošeg su aminokiselinskogsastava i nedostatne za sintezu mliječnihbjelančevina.

Više bjelančevina u mlijeku može se dobiti iz krmiva koja sadrže stabilnijebjelančevine teže razgradive u buragui koje imajuaminokiseline boljebiološke vrijednosti(esencijalne aminokiseline). Tu pripadajubjelančevine iz sojine,suncokretove i repičinesačme

Suncokretova ljuskanijeimala utjecaj na bjelančevine u mlijeku, već samo na povećanjepostotka mliječnemasti

U hranidbi krava najbolje je ako se suncokretova i sojina sačma izmiješaju sa žitaricama prema recepturi:

kalcija,fosfora,natrija,magnezijaidr.,mikrominerala i vitamina Krmnu smjesutreba davati u količini kojaovisi o mliječnosti krava, a ima hranidbenu vrijednost kojomse uz 1 kg krmne smjesepostižeproizvodnja 2 1 mlijeka.

Potpunakrmna smjesa za muzne krave

U našim se istraživanjima, nakon dodavanja2,0kg suncokretove sačme,povećaopostotak bjelančevina u mlijeku od prosječno3,26%na 3,38%,dakle za 3,6%, a dodatkom još 1 kgsojine sačme na prosječno3,48%(povećanje za 6,6%).(Tablica2.)

Uzorci mlijeka od istraživanih krava sadržavali su do 3,8%bjelančevina, a vrlo malo uzoraka (samo5%) imalo jepreko3,8do 4,0% bjelančevina. Nakon dodavanjasuncokretove i sojinesačme u krmne obroke krava,bilo je 23,5%uzoraka mlijeka s postotkom bjelančevina iznad 3,8%do 4,2%,što su vrlo visoki postoci za bjelančevinemlijeka.

U navedenojkrmnojsmjesi može se dio kukuruzne prekrupe zamijeniti s 10% ječmai 10% stočnogbrašna, a vitaminsko mineralni dodatak mora sadržavati sve potrebnekoličine minerala

Silaža u prehrani stoke iz provizornih silosa

Piše: dipl.ing.Nikola Jagačić

iskoristiti ekonomičnije u plodoredu;

- za siliranjejepotrebnomanje skladišnogprostora;

Mnogi su stočari već dobro upoznati s važnošću korištenja silaže kao i načinima siliranja. Sve jeviše koriste u zimskojprehrani stoke naročito krava muzara

Silaža mora dobiti jošveće značenje u zimskojprehrani i istaknuti niz njenihprednosti.

- siliranu krmu u zelenom stanjustoka pojedebez ostatka;

- korištenjem silaže tokom godine jedna te ista parcela se može

- košnjomzelene mase za silažu sprečava se osjemenjivanje korova i njegovoširenje;

- u silaži jevrlo dobra očuvanost hranivih sastojaka prema nižojtabeli

Suncokretova ljuska se može davati izmiješanaskrmnom smjesom ilijošbolje ako se daje1,0do 2,0kgljuske izmi ili nekim sličnim sočnim krmivima. m

Sušenjem su gubicijoš veći,ako se ovo obavlja u nepovoljnimvremenskim prilikama A prema njemačkimnaučnicima 10 000 kg livadnih trava dobivenih s 0,33ha površine pripremljenih kao silaža sadrže 180 kgprobavljivihbjelančevina kao sijenosušeno na žici sadrže 120 kgprobavnihbjelančevina, a kao sijenosušeno na zemljisadrže 80 kg.

Zbog količina bjelančevina u silaži dobijese, tvrde njemački gubicihraniva iz zelene mase sušenjem siliranjem

SILAŽA

E] POKRIVAČ M DRENAŽA

ljetneprehrane, a za silažu se kaže da predstavljapašnjak u toku zime

može biti u slobodnom prostoru iliograđeno.

Zemljište se dobro očisti i poravna vodeći računa o podzemnojvodi i vlažnosti tla

Pod pretpostavkom da jestočarima naročito proizvođačima mlijekapoznatatehnologija i važnost siliranja neka nijena odmet upoznati se sa najjednostavnijim i najjeftinijim načinom siliranjaimajući u vidu materijalne i drugemogućnostistočara To su siliranje u tranšejama(rovovima) i na zemlji(trenčsilosi).

Dovozi se zelena masa koja se sloj po slojsabija, a visina sabijenogmaterijala mora biti u odgovarajućemodnosu s površinom i zapreminomukupnogsilo prostoTa

U visinu se ide dok se može traktorom sabijatizelenu masu Po sabijanju masa se pokrije kao i u tranšejama,optereti se zemljom ili drugimmaterijalom. Može se ograditi ako se radi o manjem trenč silosu pleterom,daskama, balama slame i sl

Za pripremanjetranšejeiskopa se na pogodnomocjeditom mjestuzemljadubine 11,5 metra tako da ulaz i izlaz za traktor ostajuslobodni Zidovi se oblažu pleterom od prućailibetonom ili jednostavnodebelim najlonom (plastikom) da zelena masa ne dolazi u dodir sa zemljom. Isjeckana masa se ravnomjerno donosi i raspoređuje u tranšeji, te se istovremeno sloj po slojnabija. Ako su manjetranšeje mogu poslužiti i nabijači.

naučnici, sa iste površine 1000 kg mlijekaviše nego prehranom sa sijenomsušenim na žici (piramidi i sl.), a 1600 kg više nego prehranom sa sijenomsušenim na zemlji.

Još jezornijiprimjer da 10 000 kg livadnih trava utrošenih u zelenom stanjudaju3 500 kg mlijeka, kao silaža daju3100 kg, kao sijenosušeno na žici 2400 kg, a kao sijenosušeno na zemljidaju svega 1800 kgmlijeka.

Razlike u produkcijimlijeka su velike u korist zelenogkrmiva i silaže zbogčegase drži da je zimska prehranasilažom blizu

Najvažnije jeda nema pristupa zrak i voda podzemnaili kišnica što remeti fermentaciju i stvaranjemliječnekiseline kao konzervansa

Poslijedobrogsabijanja i istiskivanjazraka tranšeja se pokriva najlonom, a može se i bez najlona pokritipijeskom,zemljom,pljevom i dr na što se može posijati zob Važno jeda tranšeja nema zrak, da ne kisne da se siliranje, nabijanje i pokrivanjezavrši u što kraćem roku 2-3 dana

Nadzemno siliranje slično je siliranju kao u tranšejama. Ono

Takavjesustav siliranjapogodniji za velika gospodarstva, jer su gubiciznatni ako se nad zemljom silira mala količina zelene mase Stoga, ako se silira mala količina nad zemljom, da gubicibudu što manjiobavezno jemasu ograditi priručnimmaterijalom. Iako su gubicinešto veći,oni jošuvijek nisu tako veliki da bi takav način siliranja bio nekoristan,naročito na manjimgospodarstvima pa se provizoriji mogu preporučiti. Il

Dezinfekcija staje, pribora i

stajske opreme

Piše: dr sc StjepanBanožić

Dezinfekcijupočinjemotemeljitimčišćenjem. Iz stajetreba iznijeti sav pokretniinventar i temeljito ga vani na betonskoj plohiočistiti Sijeno,slamu,općenito stelju,hranu i drugemanje vrijednepredmetetreba spaliti ili kompostirati(biokemijski raskužiti). U staji se počinječišćenjem balege i drugeprljavštine s poda, zidova,stropa,hranilica,pojilica, boksova i drugestajskeopreme i uređaja.Nakon temeljitogsuhog čišćenja,podstaje,zidove,opremu i stajskeuređajetreba dobro namočiti hladnom vodom da se odmoči prljavština i sasušena balega.Nakon odmakanjatreba dobro oribati oštrim četkama ili metlama (od sirka ili brezova granja), te ispratihladnom vodom Umjestoribanjaprljavštine s poda,zidova i opreme odlično se

Dezinfekcijske

dez - barijere

Piše: dr. sc StjepanBanožić

skida visokotlačnim uređajima (prskalicama) na kojima se tlak vode može regulirati.Očišćeni objekt i priborostavi se sušiti, zatim strop,zidove,pod,hranilice,pojilice i drugustajskuopremu temeljitopoprskamopripremljenomotopinomdezinficijensa Za dezinfekciju se odabere jedanod dezinficijensa, ovisno o vrsti prisutnihmikroorganizama i oblika proizvodnje. Koriste se vodene otopinehladnogilijošbolje vrućegdezinficijensa (60 - 70 *Ckaustična soda),kako bi se postigao što veći baktericidni učinak Kao prskalice mogu poslužiti obične leđne vinogradarske prskalice (ručni ili motorni pogon), zatim velike voćarske, te specijalne motorne prskalice,odnosno visokotlačni strojevirazličitog kapaciteta, na kojima se veličina kapljica može reguliratirazličitim sapnicama.

staje:pod + zidovi + strop + hranilice + pojilice. Na kvadratni metar površinepotrebnojeutrošiti 0,5 - 1 litru vodene otopine dezinficijensa.Najboljejecijelu staju i opremu dvaputili triput temeljitopoprskati, i to tako da otopinadezinficijensa uđe i u najmanjeprocjepe i pore u podu, zidovima i opremi.Staja i stajska oprema mora se potpunoosušiti i tek nakon togastoka može ući Nakon dezinfekcijezabranjeno je ulaziti u staju do trenutka kada se useljavastoka.

Za dezinfekcijuzemljišnih podova potrebnojeotkopatipovršni slojzemlje(10cm)i nasuti zdrave nezaražene zemljesnekogdrugog mjesta.Cijeliprostormože se poprskati 20% otopinomklornog vapna ili 2% otopinaformalina u dozi 20 ml/m?površine.

Prema potrebidezinfekciju možemo ponoviti u objektunekoliko putau vremenu njegovog odmora,kako bi se uništili svi eventualno zaostali mikroorganizmi poslije prve dezinfekcije.

Ako koristite visokotlačne uređaje,veoma je korisno nakon temeljitogskidanjaprljavštine povećanimtlakom hladne ilivruće vode cijeliobjekat i opremu uparitipregrijanomvodenom parom (do150%C), a nakon sušenja poprskatiotopinomdezinficijensa podtlakom

Prijedezinfekcijepotrebnoje izračunati ukupnu kvadraturu

barijere

Bez obzira na vrijemeprovođenjadezinfekcije, ona mora biti obavljenasavjesno i stručno. Površna i brzopletadezinfekcija je suvišna,jerse utroše skupi dezinficijensi, rad i vrijeme, a korist jemala ili nikakva Važan preduvjet za uspješnudezinfekcijujemehaničko čišćenjestaja i stajskeopreme, a bez dobre dezinfekcije nema uspješnestočarske proizvodnje. m

Dezinfekcijskebarijere su uređaji,kojimasprečavamounošenje

mikroorganizama u stajuili farmu Dezinfekcijskebarijere su zapravo posebnopripremljene površine(posude,betonska udubljenja u tlu prekokojihmoraju

proćiljudi i vozila prijeulaska u stajuili farmu Bitno je da dezinfekcijskebarijere budu postavljene tako da se ne mogu zaobići ili preskočiti. U dezinfekcijskimjeotopinamadezinficijensjačekoncentracije te uništava mikroorganizme na obući i

Mljekarski list

kotačima vozila Za dez - barijere se koriste agresivnidezinficijensi (klornipreparati,kaustična soda, karbolna kiselina i drugi).

Otopinudezinficijensa_potrebno je povremeno mijenjati ili osvježavati, da se održi djelotvornost dezinficijensa. Ako dezbarijerenisu natkrite,poslije svake kiše potrebno jestaviti novu otopinudezinficijensa.

Dez - barijere za motorna i drugavozila morajubiti tako sagrađena da mogu lako prelaziti prekonjih. U manjedez - barijere

Biokemijska

jensaili napravitispecijalne naprave poputotirača za cipele. Spužvetreba češće oprati i mijenjati. Uz podnedez - barijere potrebnojena ulazu u stajupostaviti posudu s dezinficijensom za dezinfekciju ruku svih osoba kojedolaze u farmu ili ulaze u staju.

za dezinfekciju obuće ljudi, korisno jepostavitisintetske spužve i preliti ih otopinomdezinfici-

dezinfekcija gnoja

Piše: dr sc StjepanBanožić

Gnojse rasipa po livadama i oranicama, pa ako su izmetine od bolesnih životinja, mogu se uzročnici bolesti raširiti na široko i daleko Zbogtoga treba gnojučiniti bezopasnim.Spaljivanjegnojaje najsigurniji način uništavanjaklica, ali na tajse način uništava i dragocjenobiljnohranjivo. Zakapanje u zemljukao i kemijska sredstva ne dajuželjenerezultate

Sada jenajraširenijipostupak biokemijskog(biotermičkog) raskuživanjagnoja. Na taj se način, rastvaranjemgnojauslijeddjelovanjatermofilnih bakterija, stvara temperatura i do 75*C Tu temperaturu u gnojutreba sačuvati, a to se postiže“pakiranjemgnoja? na slijedeći način: na ravnom prostoru izoliranom od okoline i barem 50100 m udaljenom od staje,ljudskih nastambi i bunara napravi se betonska ploča iliploča od nabijene ilovače,širine 3 metra, a dužine prema količini gnojakojegtreba biokemijskiraskužiti Po sredini se nalazi kanal za dovod zraka,širok i

Pri stavljanjudezinficijensa u dez - barijeru treba paziti da on ne poništavadjelovanjedezinficijensakojimjedezinficirana nastamba.

vlažnost od 20 do 50% Kod prevlažnoggnoja(svinjskog, odnosno kada se ne koristi nastir) treba dodati suhe slame, a kod presuhoggnojadodaje se voda Manjeotpornimikroorganizmi na spomenutojtemperaturipropadajuza dva mjeseca, a jačeotporni za 3-4 mjeseca.

dubok 50 cm, a ploha se lagano spuštaprema njemu.Kanal jeljeti otvoren, a zimi zatvoren Na taj kanal se postavegredeili rešetka Na čitavu plohu i rešetku složi se sloj s izolacionim materijalom (slama,listinac,nezaraženi gnoj) debljine 30 cm, a zatim se rahlo slaže do 2 metra visine zaraženi gnoj,ostavljajući sa strana po 50 cm slobodno Tako složeni zaraženi gnojobložimo sa svih strana (dvije bočne i odozgo)izolacijskim materijalom(slama,listinac i dr.) visine od 10 - 30 cm, a njega pokrijemo sa svih strana slojem zemljedebljine 10 cm Ovako upakiranignojpočinjefermentirati,tj.počinju se razgrađivati organsketvari djelovanjem termofilnih mikroorganizama(proizvode toplinu) pa se u “zapakiranom" gnojurazvijatemperatura do 75*C. Da bi gnojfermentirao potrebna je

slojzemlje

slojslame

rešetka - grede srednji kanal

Mikroorganizmipropadaju zbogantagonističkogdjelovanja pojedinihskupinamikroorganizama Biološkom aktivnošću dolazi do razgradnjeorgansketvari i nastanka međuprodukatakojiimaju dezinficirajućedjelovanje. Od međuprodukata takvo djelovanje imaju mravlja i mliječnakiselina, aldehidi,alkoholi,esteri i drugi spojevi. U “upakiranom"gnoju:za 4 dana ugibajuličinke muha,aza 12 tjednaugibajurazličiti razvojni oblici vanjskih i unutarnjih parazita. Za tri tjednaugibaju bakterije iz moli skupine,zatim uzročnici paratifusa i tifusa,veliki brojsalmonela,brucele,pasterele i drugimikroorganizmi.Uzročnici tuberkuloze i infekciozne anemije kopitaraugibaju za oko 3 mjeseca. U tijekubiokemijskeraskužbe gnojaugibajubiljninametnici i uzročnici bolesti,sjemenkekorova i drugo. Konačni = proizvod biokemijskihprocesa su crne i hladne huminske tvari bogatedušikom is 10 do 15 % vode

Upala vimena najskuplja bolest u

proizvodnji mlijeka

Piše: dipl.vet. Antun Kostelić

Američki istraživači s Agronomskoginstituta na Floridi utvrdili su da godišnjigubitcizbogupalavimena (mastitisa) iznose 200 amerčkih dolara po kravi, što jecca 1400 kuna Zanimljivo bi bilo takvo istraživanje (analizu)provesti među hrvatskim proizvođačimamlijeka.Nažalost,mnogidomaći proizvođačimlijeka ne vide veličinu i značajutjecajaupalavimena krava na proizvodnju i kakvoću mlijeka.Količina proizvedenog mlijeka po kravi jošuvijek je u Hrvatskoj mala u odnosu na drugestočarski naprednezemlje, a upalevimena smanjuju tu nisku proizvodnjumlijeka.

Veći brojdomaćih proizvođačamlijeka, bez obzira na brojkrava kojedrže, premalopažnjeposvećujeupali vimena, posebiceonima koje se klinički ne očituju.Ovdje se prvenstveno misli na supklinički oblik i kronični kataralni mastitis kojinanose najvećeštete mljekarstvu.

Gubitci koji se javljajuzbogupalevimena su višestruki:

1 liječenjejeskupo, a rezultat ječesto upitanjermože doći do gubitkačetvrti vimena,

2 mlijeko iz bolesnogvimena jenehigijensko,

3 može doći do trajnogsmanjenjakoličine mlijeka u pojedinimčetvrtima nakon liječenja,

4 kao posljedicaupalevimena može nepovratnopropasticijelačetvrt iliviše njih, i

5 zbogupotrebeantibiotika u liječenju,mlijeko se ne smijepredavati na preradunekoliko dana nakon ozdravljenja vimena, a ovisno o vrsti antibiotika (karenca).

Navedeni su samo neki od problemakoji se javljajuzbogupalavimena, međutim, oni dovoljnoukazuju na važnost ove bolesti u tehnološkom procesu proizvodnje i prerademlijeka.

JEFTINIJE JE SPRIJEČITI NEGO

LIJEČITI

Kao što jespomenuto,upalavimena nanosi velike štete u skromnojproizvodnjimlijeka(pokravi) u cijeloj Hrvatskoj.Veterinari na terenu, prema zakonskojodredbi, dva puta godišnjeprovodemastitis test u stajama s mliječnimkravama To nijedovoljno da bi se riješiladugoročnaproblematikaupalavimena

Najjeftiniji način u suzbijanjuupalavimena jepreventiva, odnosno potrebno jepuno više pažnjeposvetiti mjeramasprečavanjaupalevimena (higijenimužnje).Važno jerano otkrivanjeupalevimena, jer se na taj način smanjujutroškovi liječenja, a ne smanjuje se drastično količina proizvedenogmlijeka.Ovdje se ponajprije misli na rano otkrivanjesupkliničkogmastitisa i kronične kataralne upalevimena (mastitistest).

Važno jenapomenuti da su troškovi preventive puno manji u odnosu na već prijenavedene gubitkekoji se javljajuzbogpojavemastitisa

U narednom brojuMljekarskog lista bit će posebnidodatak posvećenupalamavimena i higijeni mužnje.Također će biti navedene pogreškeprilikommužnjekojedovode do upalavimena iklica zagađenog mlijeka(higijenskineispravnogmlijeka). m

KUPUJEMO SVE VRSTE ITIPOVE MUZNIH UREĐAJA (RABLJENE INEISPRAVNE)

IPRODAJEMO RENOVIRANE (UZ GARANCIJU)

Javitenam se radiprodaje,nabaveiliposredovanja na adresu Hrvatskamljekarskaudruga + Zagreb+ Ilica31/III, tel.01/4812410

Učinkovitost proizvodnje

mlijeka i ukupnog poslovanja u gospodarstvu

Hartman

Piše: dr sc Zoran Grgić

Uvod

Ekonomska ispitivanjaproizvodnjemlijeka u našim obiteljskim gospodarstvima - prikazana u Mljekarskomlistu - tijekom posljednjedvijegodinepokazuju različite rezultate u različitim tipovimagospodarstava(cijena mlijeka,proizvodnostrada, te ekonomičnost i rentabilnost proizvodnje).Opća ekonomska obilježjaobiteljskihgospodarstava kojase bave proizvodnjom mlijekaje niža cijena a veća djelotvornost poslovanja na gospodarstvima sa specijaliziranom govedarskom proizvodnjom(biljna proizvodnja u gospodarstvu jeusmjerena na zadovoljavanje potreba govedarskeproizvodnje, veće jeosnovno stado,dobra opremljenostpoljoprivrednimstrojevima, te opremom za goveda). Na ekonomičnost proizvodnjemlijeka najvećiutjecaj ima brojmuznih grla u osnovnom stadu gospodarstva U gospodarstvima s većim osnovnim stadom postiže se veća proizvodnja po grlu s nižim prosječnimpromjenjivim(varijabilnim)troškovima Stalni (fiksni)troškovi su ukupnoveći, no raspoređeni po jediniciproizvodnje(litrimlijeka)značajno su niži nego u gospodarstvima s manjimosnovnim stadom.

znatno će povećatikonkurenciju i vanjskipritisak na dosadašnju, kod većegdijelagospodarstava, tradicionalnu proizvodnjumlijeka s prosječnomveličinom stada manjom od 4 muzna grla. Gospodarstvakoja u sljedećem razdobljunamjeravajuživjeti od poljoprivredneproizvodnje, pa tako i govedarstva,morajuse specijalizirati.Povećanjeobujma vlastite proizvodnje treba pratiti boljaopremljenostmehanizacijom u proizvodnjivlastite stočne hrane, te funkcionalna opremljenost stajskihobjekata(stajnih mjesta i izmuzišta). U proizvodnji mlijekavalja u potpunosti uvažavati sva ekonomska načela uspješnogposlovanja.Gospodarstvo treba proučavati kao poslovni sustav kojidjelotvorno koristisvojekapacitete i omogućava potpunuegzistenciju svim članovima domaćinstva Iz vlastitog poslovanjaobiteljskogospodarstvo mora ostvarivati akumulaciju dostatnu za obnavljanje i unaprjeđivanjeproizvodnje, pričemu se uvijekpodrazumijevaprimjena suvremene tehnologije. U mljekarskojproizvodnji to znači postizanjecijenelitre mlijekaispod razine otkupnecijene.

nim stadom i prosječnomproizvodnjommlijeka od oko 3 500 litara po grlu(simentalska pasmina), u uvjetimavlastite proizvodnjestočne hrane i vlastitog rada članova kućanstva, može se očekivati prihoddostatan za podmirenjesvih izdataka (plaćanja materijala i usluga)gospodarstva, izdvajanjenaknade za rad članovima gospodarstva, te uračunavanjeamortizacijekorištene imovine (objekti i mehanizacija).

Takva gospodarstva mogu relativno lako povećavatiosnovno stado,koristiti i obnavljati suvremena tehnička rješenja u govedarskojproizvodnji i što je najvažnije, mogu se prilagoditi i lošijimgospodarskimprilikama (npr.smanjenjeotkupnecijene mlijeka,povećanjetroškova sjemena, mineralnoggnojiva, kupljenestočne hrane i sl.).

UključivanjeHrvatske u međudržavne ekonomske integracije

Prema dosadašnjim,vlastitim istraživanjima, kao donjagranica pune ekonomske isplativosti proizvodnjemlijeka u našim obiteljskim gospodarstvimaokvirno se može uzeti osnovno stado od 1820 muznih grla. S takvim osnov-

Kao primjervelikogobiteljskoggospodarstva u našim proizvodnim uvjetima, u kojem se primjenjujesuvremena tehnologijadržanjamuznih krava i ostvarujuproizvodnirezultati odgovarajućiprimjerima iz inozemne prakse,uzeto je gospodarstvo MarijanaHartmana iz Sv. Ivana Žabno.Analizirani su proizvodni rezultati u 1998 godini.Budući da gospodarstvo do sada nijevodilo poslovnuevidenciju o primicima i izdacima, a obveznik PDV-a je postalo tek od 01. siječnja1999., osnovni izvor podatakabila je anketa o proizvodnji i kapacitetima na obiteljskomgospodarstvu Prema pripremljenom obrascu gospodar nam jedao podatke: o gospodarskimobjektima, korištenom poljoprivrednomzemljištu,poljoprivrednojmehanizaciji, vrsti istrukturi osnovnog stada, te proizvodnjimlijeka,odnosno teladi,vrsti,obujmu,troškovima, prinosima i prihodima u biljnoj

proizvodnjinamijenjenoj govedarstvu,izdacima gospodarstva izvan govedarskeproizvodnje i sl Osnovna namjeraje - prema već prikazanomnačinu ekonomske analize u obiteljskomgospodarstvu (Mljekarski list br 18/98)odrediti troškove u proizvodnji mlijeka, te ocijenitisposobnost gospodarstva kako bi uspješno poslovalo u našim gospodarskim uvjetima.

Ekonomska ocjena proizvodnjemlijeka u gospodarstvuHartman

1985. (39Ks),dvijedvoosovinske traktorske prikolice od 4 tone, dva traktorska pluga(jedan za 2, drugi za 3 brazde), roto drljače (1994.god.), dva rasipačamineralnoggnojivakapaciteta 500 litara, te četverorednu sijačicu za kukuruz,sijačicu za žitarice Od mljekarskeopreme jenajvažnije izmuzište Westfalia (nabavna cijenaoko 240 000 kn). U vlasništvu gospodarstva jei terensko vozilo Zastava Poli (1985.god.), te osobni automobil Kia Pride (1998.god.).

Obiteljskogospodarstvo MarijanaHartmana oko četiri godine bavi se tržnom proizvodnjom mlijeka. S 50-tak muznih krava pasmineHolstein i godišnje predanih oko 250 tisuća litara mlijeka,jedanje od najvećih kooperanatamljekare“Sirela" iz Bjelovara.

Suvremena staja za držanje govedaizgrađena je1996 godine. Vanjskedimenzijestaje su 33,0 x 18,5 m Hranidbeni hodnik širine 3,2 m prostire se po sredini staje. Goveda se kreću slobodno Krave u laktaciji su odvojene od grla u zasušenju i suhostaju, a odvojene su i junice.Posebno jeprostor za teljenje i držanjeteladi U proizvodnom jedijelustajerešetkasti pod.Izmuzište jetipariblja kost (2x 3).Sustav mužnje i hranidbe koncentriranom krmom jeračunalno vođen. U svakom trenutku postojimogućnostkontrole kvalitete i količine pomuzena mlijeka,zasebno za svaku kravu, temeljemčegajoj se programira i količina dnevne ishrane. Uz staju su dva horizontalna silosa za silažu dimenzija 33 x 6,5.

kuna U 1998 godinijekupljeno državno poljoprivrednozemljište (oko 4 ha oranica).Vrijednost tih površina jeoko 34 tisuće kuna.

U strukturi sjetvenajzastupljeniji su: DTS na 10 ha površine, kukuruz za zrno i kukuruz za silažu,oboje na 6 ha,zob i ječam zasijani su na po 2 ha površine. Za sjemejeu 1998. godiniizdvojeno 1.796,00kuna Od gnojivaprimjenjuje ureu (prosječno 300 kg/ ha) i NPK (oko 600 kg/ha). Troškovi gnojidbe svih površina u 1998. godiniiznosili su 27.540,00 kuna

U vlasništvu gospodinaHartmanajeoko 2 ha oranica, a oko 10 ha uzima u zakup. U vlastitom posjeduima oko 5 ha livada, a zakupljujejošoko 12 ha Dio zakupljenihpovršinakoristi za napasivanjegrla.Ukupnatržna vrijednostvlastitogpoljoprivrednog zemljištaprocjenjuje se na oko 90 tisuća kuna. Godišnje za zakupgospodarizdvaja5.755,00

Od 1996. godinevlasnik koristi kredit u iznosu 411.000,00 kuna za izgradnju i opremanjepostojećeg stajskogobjekta.Kredit koji se odnosi na kupnjuinputa u stočarskojproizvodnjirealiziran je 1998. godinekao poticaj za ostavljenarasplodnagrla.Do 2003 godinebit će otplaćeni sadašnjikrediti u gospodarstvu. Go-

Od važnijepoljoprivredne mehanizacijegospodarstvoposjeduje: 2 traktora,jedanjekupljen 1996. godine(90Ks), a drugi

ja Zasušenje i suhostaj

ri Hranidbeni hodnik

(3 Prostor

Horizontalni silos

Horizontalni silos

Slika 1 Skica gospodarskihobjekata na farmi Hartman dišnjeobveze za kredite u 1998 godiniiznosile su 129.320,00 kuna

Analiza ekonomskih pokazateljaukupnog poslovanjagospodarstva

Ukupniprihodgospodarstva ostvaren jeprodajompoljopriv-

Detaljmuznog grla s ogrlicom i računalnim čipomkojidopušta kravi uzimanjesamo unaprijed određene količine smjese

troškove i iznose 24.000,00(jedan radnik dobiva mjesečnuplaću od 2.000,00kuna).Zajedničkiizdaci u kućanstvu uključujutroškove energije,vodoopskrbe,komunikacije, te rezervne dijelove i popravke.Suma tih troškova za 1998 godinuiznosi

42.140,00 kune Procijenjeno je da se od togaiznosa na poljoprivredno gospodarstvoodnosi 95%, tj. 40.033,00 kune Ostali troškovi proizvodnjekojičine izravne troškove su izdaci za hranu stoke (pivskitrop za krave i zamjenica za telad). Oni iznose 38.903,00 kuna Iznos amortizacije za zemljište,objekte,strojeve i stoku obuhvaća u ukupnimtroškovima 96.851,00kunu Neizravne troškove čini od države zakupljeno 4 ha zemljišta. To su oranice i livade IV i V klase u iznosu 5.755,00 kuna Izdaci za poljoprivredno zdravstveno i mirovinsko osiguranje1998 godineiznosili su 4.800,00 kuna Vlasnik poljoprivrednoggospodarstvakorisnik je životnogosiguranjačijitroškovi godišnjeiznose 3.850,00 kuna Na temeljurazlike prihoda i novčanih izdataka dobije se godišnjidohodak gospodarstva od 224.631,00 kuna Gospodarstvo mora otplatititroškove kredita, pa je raspoložividohodak koji ostajekućanstvu oko 95.311,00 kuna Iako gospodarstvo ne obračunava amortizaciju,potrebnoje uračunati i tajtrošak. Naime, gospodar će tajiznos utrošiti na različite načine - u/iliizvan poljoprivrede, no svakako mora voditi računa o obnovi objekata i mehanizacije kada za to dođe vrijeme. S uračunatim troškovima amortizacijeposlovanjegospodarstva bilo bi u gubitku1.539,00 kuna

rednih proizvoda i proizvoda prerade, te iznosi 585.960,00 kuna Gospodarstvo nema drugih oblika primitaka(mirovinu i sl.). Iz izravnih troškova izdvojeni su troškovi materijala, koji se sastoje od stavaka biljneproizvodnje (troškovi za sjeme,gnojivo, zaštita bilja), zatim stočarski koji se odnose na kupljenustočnu hranu, te preventivu i liječenjestoke, u iznosu 172.132,00 kuna Izravni troškovi obuhvaćajujoš i plaćene uslugekojese odnose na povremene nadničare (spremanje suhogsijena i kukuruzne silaže). Gospodarstvo uzima u najam2 kamiona,buldožer, te silokombajnpa su ovo troškovi za vozila i strojeve(izdaciregistracije, utrošeno gorivo,izdaci za ulja i maziva,redovni popravci i izmjene dijelova). Od ukupnihizdataka za vozila i strojeve(25.488,00kn), na samo gospodarstvo se odnosi 90%, odnosno 22.939,00 kuna Izdaci za plaćenuradnu snagu također se uračunavaju u izravne

U obračunu nema poreza na dohodak pa jekalkulacijanepot-

puna S uračunatim troškovima poreza gubitak bi bio jošveći Izračunavanjempokazatelja ekonomičnosti vidljivo je da ovo gospodarstvo - kojeorganizacijsko-ekonomski predstavljajednog od najkvalitetnijihproizvođača mlijeka u nas - ustvari posluje na samojgraniciekonomičnosti Ovo jeposebiceizraženo kada se uračunajusvi troškovi poslovanja.Osnovni razlogtome su veliki troškovi kredita, te _amortizacija osnovnih sredstava Gospodarstvo bez kredita ne bi u tako kratkom vremenskom razdobljuustrojilo ovako intenzivnu proizvodnju mlijeka, no samo zahvaljujući dobrim proizvodnimrezultatima vrlo dobro podnosipromjenjivegospodarske prilike u mljekarskoj proizvodnji naših gospodarstava.

Ovako ekonomski obrađeno poslovanjegospodarstvaHartman na temeljuprocjenejednog dijelavažnih stavki dajedobru sliku stanja u mljekarskoj proizvodnjiobiteljskihgospodarstava Računajući samo plaćeneizdatke za materijal i uslugegospodarstvo s mljekarskomproizvodnjom može imati vrlo dobar dohodak u proizvodnjimlijeka. Kada se obračunajutroškovi kredita (bezkojihnema ustrojavanja farme) i uračunajutroškovi amortizacije,najčešće nema sredstava kojibi bili naknada članovima kućanstva za njihov rad na govedarskojfarmi.

U sljedećembrojurubrike Gospo- darstvo bit će prikazanobračun koštanjamlijeku u gospodarstvu Hartman GospodinHartman upravo završava izgradnju nove staje u kojoj će se muzne krave uzgajati na, u nas, neuobičajennačin Radi se o “hladnom uzgoju" prema “Wolfsustavu" Na temeljuprvihproračuna bit će ocijenjena isplativostulaganja u novu farmu.||

LURA d.d.

Agrarna zakonodavna

r egulativa (nastavak V.)

Piše: dr. sc Petar Bosnić

nih kojemništa nijedodato niti oduzeto".

Nerazvijenost nekih zemalja i složeno gospodarskostanjeograničava njihovbrži razvoj,praćenje novih i efikasnijihtehnologija, te osiguravanjekvalitete proizvoda i primjenenormi kvalitete i standarda. Te zemlje ne mogu udovoljitiuvjetimarazvijenogtržišta te se uključiti u međunarodnu konkurenciju.OtvaranjeHrvatske prema međunarodnim integracijamadajeodređene prednosti i mogućnostpovećanjaizvoza, ali se ujednonameću veoma oštri kriterijikvalitete kojumoraju ispunjavati naše robe i proizvodi, te potrebuliberaliziranja carinskogrežima i drugihoblika zaštite domaće proizvodnje.

Različitim fazama tehnološkog proizvodnogprocesa normira se kvaliteta mlijeka i ako se zakonski uvjeti u praksiprimjenjuju, ostvaruju se pozitivni i zadovoljavajući rezultati. Po svom kemijskom, fizikalnom i biološkom sastavu mlijekojeizuzetno vrijedan poljoprivrednoprehrambeniproizvod. On se u struci i u propisima označava definicijom:

zdravljemkrava, a valjavoditi računa o ekonomičnosti i cijeni koštanjamlijeka.

Vremenom su se mijenjali i pooštravalikriterijikvalitete i minimalne vrijednostikojejesirovo mlijekomoralo ispunjavati prema zahtjevimamljekara i kupcimamlijeka.Osnovica za formiranjeotkupnoprodajne cijenebio jesadržajmliječnemasti i bezmasna suha tvar Sada se mlijekovrednuje i prema ukupnom sadržajubjelančevina te pojedinih vrsta kazeina. U odnosu na higijenskuispravnostnormativi određujubrojmikroorganizama i somatskih stanica u 1 mil. mlijeka kojemože postićiprosječankvalitetan proizvođačmlijeka. Ovi proizvođačimlijekaimajuprimjereno organiziranuproizvodnju s povoljnimuvjetimaproizvodnje u štali,higijenskimnačinom mužnje te čuvanjem i hlađenjemmlijeka.

Zbogspecifičnostimlijeka kao poljoprivrednoprehrambenog proizvoda, te mogućegrizika i posljedicakojemogu nastati korištenjemmlijeka i mliječnih proizvoda,pod višestrukom inspekcijskomkontrolom jecjelokupni proces proizvodnje i prerade mlijeka.Kvaliteta mlijeka i njegov fizikalno kemijski i mikrobiološki sastav uvjetovan jerazličitim čimbenicima. Tijekomlaktacije krava sastav mlijeka se mijenja, a uvjetujuga različiti stadijilaktacije. Uz ostalo, na kvalitetu mlijeka odražavaju se uvjetidržanja, kvaliteta stočne hrane, te način i vrijemeishrane. Hranidba krava tijekomlaktacijetreba biti u ravnoteži s dnevnom količinom izmuženogmlijeka,kondicijom i

Europskaunijadonijelaje smjernice i propise o uvjetima proizvodnje i prodajesirovog mlijeka,preradumlijeka i proizvodnjumliječnihproizvoda. U

“Mlijekoje normalan sekret mliječnežlijezde,koji se dobiva redovitom i neprekidnommužnjom jedneili više mliječnihživotinja, ispravnohranjenih,ispravnodrža-

primarnojproizvodnjimlijeka definirani su inormirani određeni higijenskiuvjeti na mliječnim farmama

mlijekakojene smijeprelaziti vrijednost od 0,515*Cjerako je ledište veće tada jemlijeko neispravno i patvoreno.

Najbitnijakomponentakvalitete mlijekajehigijenskaispravnost tj.dozvoljenibrojmikroorganizama i somatskih stanica Broj mikroorganizama u mil. mlijekakreće se u rasponu od 50 000 za ekstra I klasu, do 100 000 za I klasu, a za više od 100 000 mlijekaspada u II klasu U odnosu na brojsomatskih stanica mlijeko sa 300 000 somatskih stanica u 1 mil. kategorizira se u I ekstra klasu, a mlijeko do 400 000 somatskih stanica odgovarauvjeklase.

U Europskojzajednici od 1 I 1998 godineprimjenjuje se Pravilnik o kakvoći sirovogmlijeka s obveznom primjenom za sve dr-

žave članice Od ranijejepostojao periodpostepeneprilagodbe i pooštravanjavrijednosti za higijenskuispravnostmlijeka. U praksi,među članicama postojerazlike u primjeni ali samo u odnosu na obračun plaćanjamlijeka, pa su neke zemljerigoroznijezbog

tima I.

određeni neki

još Pravilnikom su parametri kvalitete kao dopušteniostatci i sadržajantibiotika, te ledište

SJEMENARNA

Lage doo

SKLADIŠTE

PROIZVODIMO,DORAĐUJEMO, IZVOZIMO I UVOZIMO TE PRODAJEMO

NA VELIKO | MALO sjeme:

ratarskog,krmnog i industrijskogbilja, a osobito stočni kelj,trave,djetelinsko travne smjese, sudansku travu,stočnumrkvu,stočnigrašak,grahoricuozimnu i jaru,crvenu, bijelu i švedsku djetelinu,inkarnatku,lucernu i smiljkitu, te trave za ukrasne tratine i športsketerene.

Zatim najširi izbor sjemenapovrća,cvijeća izačinskogbilja.

Vrtne alate izaštitna sredstva.

Sve se to može dobiti u veleprodaji na gornjojadresi iliu vlastitojmaloprodaji i poljoprivrednim apotekamaširomHrvatske

NAŠE SJEME, VAŠ USPJEH!

onečišćenjamlijeka i brojamikroorganizama.

Uz propise o kvaliteti mlijeka usporedno se razvijala i poboljšavala organizacija rada laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka kojufarmeri prodajumljekarama Sadajeu EU brojlaboratorija u pojedinimzemljamaznatno manjinego ranije,jerse intezifikacijomproizvodnjemlijeka smanjiobrojfarmera, što olakšava svakodnevnu pravovremenu i efikasnu kontrolu mlijeka i uzimanje uzoraka

primjeninešto modificiranog kriterijaPravilnika EZ već u 1997. godiniostvarila veoma povoljne rezultate te je 80,35%mlijeka odgovaraloeuropskimstandardima kvalitete sirovogmlijeka.

(u1 mil.) ne sadrži više od 400.000 somatskih stanica. Dosadašnja iskustva valoriziranjaotkupljenog mlijeka po brojusomatskih stanica ohrabruju. Ove uvjete ispunjavajukooperantisrednjih i većih proizvodnihkapaciteta i brojakrava.

Neovisno o tome što jeprošle godinePravilnik i formalno stupio na snagu u EZ,njegovaprimjena neće izazvati veće promjene i probleme.

Prema izvješćima EZ o kvaliteti mlijekatijekomdeset godina prijeslužbene primjenePravilnika,proizlazi da jeveći dio godišnjihisporučenihkoličina mlijekauglavnomispunjavao sada važeće kriterijekvalitete U Danskojjetijekom1997. isporučeno 4,40milijardilitara mlijeka te je 98,5%mlijekaodgovaralouvjetima Pravilnika u odnosu na broj mikroorganizama, a 89,0%mlijeka u odnosu na brojsomatskih stanica U zemljama EU ne postojiproblemkvalitete mlijeka i po tojosnovi one imajudominantnu ulogu u odnosu na izvoz mliječnihproizvoda i u konkurenciji na svjetskomtržištu

Hrvatska nijedonijela nove propise o kvaliteti sirovogmlijeka,već se primjenjujePravilnik o kakvoći mlijeka,mliječnihproizvoda,sirila i čistih kultura iz 1982. god.preuzet od bivše Jugoslavije. Sada je u završnojfazi izradba prijedlogapropisa o temeljnim zahtjevima za kakvoću svježeg sirovogmlijekanamijenjenog za preradu. Osim kriterija za mikrobiološki,zdravstveni, kemijskisastav sirovogmlijeka Pravilnik sadrži i odredbe o organizacijilaboratorija za ispitivanjekvalitete.

fizikalno

Činjenica jeda Hrvatska znatno zaostaje za drugimzemljama u proizvodnji, ali to ne može biti razlogom-(nitijeprihvatljivo) da sirovo mlijeko u otkupu ne odgovara uvjetimakvalitete u odnosu na higijenskuispravnost.Ekspertne grupe stručnjaka i inspekcije Europskezajednicekonstatirali su da jekvaliteta našegsirovog mlijekanezadovoljavajuća, da je “siromašna“? i da naši propisi o uvjetimaproizvodnje i kvalitete svježegmlijekanisu usklađeni sa smjernicamaEZ-a.

U državama kojenisu članice EZ kvaliteta mlijekaovisi o stupnjurazvojagovedarske proizvodnje.RepublikajeSlovenija u

Kod nas se neposredno u otkupu ne primjenjujukriteriji za kvalitetu u odnosu na brojmikroorganizama i brojsomatskih stanica. Tehnološke službe mljekara redovito obavljajupretrage zdravstvene ispravnostimlijeka te se na temeljuizrazito negativnih rezultata analiza prema kooperantima primjenjujuodređene sankcije. LURA d.d. jes mljekarama (“Dukat"Zagreb,“Sirela? Bjelovar,MljekaraZadar) od početka 1999. započelaprimjenjivati uvjete za ostvarivanje tvorničke premije uz ostale kriterije i prema brojusomatskih stanica. Kooperanti mogu ostvariti različite iznose tvorničke premije ukoliko uz ostale kriterijemlijeko

Može se očekivati da će donošenjenaših propisa o kvaliteti svježegsirovogmlijeka i njihova primjenaizazvati nezadovoljstva. Međutim,primjenaovih propisa okvaliteti ekonomski i razvojno je potrebna i opravdana. U tržišnom gospodarstvuposlovnipartneri dogovaraju i ugovarajuuvjete kupoprodajemlijeka, i to kvalitetu i cijenu.

Nesporazumi se mogu javljati, ali među proizvođačimamlijeka i mljekarama nema objektivnih razloga za sukobe,jerjekvaliteta mlijeka i zdravo mlijekoobveza kooperanata, što jeod zajedničkoginteresa poslovnihpartnera.

Čimbenici koji utječu na

laktaciju i mliječnu produktivnost

Piše: dipl.ing.Nikola Jagačić

Laktacija,tj.lučenjemlijeka, je vrijeme u kojem krava daje mlijeko od telenja do zasušivanja, što traje,pod normalnim uvjetima,do 300 dana. Kod divljih životinjalaktacioni periodtraje dok mladunče siše, a kod pitomih životinja,konkretno krave,tajperiod je duljijerje produženje lučenjarezultat sustavnogdjelovanja i selektivnogodabiranja. I najboljamljekulja ako se zapusti brzo zasuši i skrati laktacioni period.

Sposobnostiskorištenja hrane i mliječnasposobnost krave kreću se u širokim granicama, a kvaliteta mlijeka i količina ovise od individualnih osobina jerjesvaka krava jedinka za sebe.

Više se mlijekamože postići samo planskimuzgojem i odabiranjemmuzara uz pravilnuprehranu kojase mora prilagoditi prema mliječnojprodukciji. Krava se hrani ekonomično ako joj se dajehrane u skladu s njenimkapacitetommliječnosti.

hrana krave muzare Količina i kvaliteta mlijekazavise od hrane. Stara jei poznataizreka da krava doji na gubicu.Utjecajhrane na proizvodnjumlijekapočiva na količini i kvaliteti hranjivih tvari u krmivima. Zelena krmiva i sijeno su prirodnahrana kojaosim vode sadrže bjelančevine,masti,ugljikohidrate,začine,minerale i vitamine

Preobilna ili preoskudnaprehrana najčešćenijeekonomična.

Jedan od najvažnijihutjecajnih čimbenika na laktaciju je pre-

Bjelančevine su najvažnije jer su neophodnekako za stvaranje i zamjenuutrošenih stanica organizma tako i za stvaranjemlijeka. Iskustvo govorida krave iste težine i hrane ne dajujednaku količinu mlijeka.

Ranije se držalo da s većom količinom mlijekapadamasnoća Mast u hrani nema naročitog utjecaja na masnoću mlijeka. Na masnoću najvećiutjecajimaju bjelančevinečijimdavanjemraste i količina mlijeka.Akojedovoljno hrane dovoljno jei mlijeka i masti, a uz nedostatak hrane i još siromašne bjelančevinama nema ni količine ni masnoće

Pioneer dani poljakukuruza '99završenisu.

Pioneer hibridikukuruzajošjednom su dokazalisvojuvisoku rodnost ikvalitetukak zrna takoi silaže.

Svi rezultatibitiće prezentiranina Pioneer zimskim sastancima i Pioneer katalogu 2000.

Pioneer zimski sastanci održat

Štovani poljodjelci, iveljači2000. godine.

u siječnju

(Bo)

Da bi prehranabila ekonomična preporučljivo je farmerima,naročito s većim brojem muzara, formiranjegrupa krava iste težine i proizvodnjemlijeka, te svaku grupu hraniti prema produktivnosti i lučenjumlijeka. Pojedinakrmiva imajurazličiti utjecaj na proizvodnjumlijeka, od kojihpaša,kao svježahrana, zauzima prvo mjesto.

pratitipodoj i kondicijukrave jer muznost,težina i kondicija ne smijuopasti.

Mliječnaproduktivnost zavisi od fizioloških osobina grla,tjelesne građe,rada i građemliječne žlijezde,sposobnostiiskorištavanjahrane, od klime,njegeimnogo drugihuvjetapod kojimaživi krava. Produktivnost zavisi od tjelesnetežine,uzgoja,reguliranjapripusta,telenja i naslijeđa.

Za naše prilikesvježa i suha prirodnakrmiva su najbolja hrana za stoku, ne samo po hranivima, veći po ekonomičnosti - pašajeod neprocjenjivevrijednostikoja igravrlo važnu uloguu proizvodnjimlijeka.Ukoliko jetrava svježija i mlada,utoliko jehranjivija i povoljnijedjeluje na lučenjemlijeka, na apetit i zdravlje.

dovoljnohrane ljeti, a napose zimi da ne dođe do pada težine, kondicije,muznosti, pa i ugroženosti zdravlja.

Za potrošnjumlijekavrlo je važno da ima i zimskih telenjajer krave kojese tele u jesen i zimi imajudužu laktacijuobzirom da jekod njihnajvećamliječnost u doba proljetneispaše i obilja zelene hrane

Ako se nema dovoljnokrmiva za zimsku prehranu, onda jebolje prilagoditipripust da telenjepada u proljeće.

Naslijeđeutječe na produktivnost, ali se ono neće ispoljiti ako se nismo pobrinuli da se dobro naslijeđe ne izgubi, već da se ono razvije.

Količina i masnoća mlijeka povećava se izlaskom krava na dobru pašu,naročito kada jepaša mlada i sočna, te bogatabjelančevinama,posebno sa lecitinom koji se sušenjemgubi u sijenu, a to je neophodnaaminokiselina za stvaranjemlijeka.

Vrlo jeinteresantan pokuskoji su izvršili stručnjaci.Pokosili su travu s pašnjakaskojom su hranili krave u staji. Na istom pašnjaku pasli su krave s istom travom, a te su davale više mlijeka.Zašto?

Zato što su životni procesi u povoljnijempoložaju.Stoka se kreće,snažnijajecirkulacija krvi i prilivhranjivih tvari jejači.

U tom ciljujepotrebno da se obavljadobar i stalan izbor grla, brižljivanjegapodmlatka,dobra ishrana,pažljivanjegavimena, razumna i češća mužnjana početku laktacije, te temeljito izmuzivanje.Krave kojese tele u ljetnimmjesecima(VIX) imaju masnijemlijeko od krava zimskih telenja. Visoko mliječnekrave obitavaju u pojasevimaumjereneklime, a preseljenjem iz jednog klimatskogpodručja u drugo, mliječnost i masnoća opadaju što treba imati u vidu prinabavi naročito visoko mliječnihkrava. Već pasminom se određujemliječnost i masnoća mlijeka.

Ispravnommužnjompostiže se visoka produktivnost što jejednako važno kao ihrana. Pri mužnji se mora biti nježan u postupku, bez zastrašivanja krave prilikom mužnjejersvaki veći stres kod krave izaziva tzv skrivanjemlijeka, zbogčeganema dobrogizmuzivanja.

Hladni vjetrovi,trajnevrućine, smanjujukoličinu mlijeka i postotak masti.

Sigurnojeda tek odabiranjem na bazi kontrole mužnjemožemo biti uvjereni da će i potomstvo imati svojstvovisoke mliječnosti.

Na količinu mlijekapovoljno utječuleguminoze i slatke trave Zimi jevrlo korisno krtolasto i korijenastobilje,naročito mrkva jer ona daje sočnost suhom zimskom obroku,dajuapetit te povoljnoutječu na probavu i lučenjemlijeka.

Ako se dajesvježatrava ona ne smijebiti odležana, a najbolje je da se kosi ujutroposlije rose ilina večer prije rose

Zelenom hranom raste količina i masnoća mlijeka, ali treba

Težina krava isto odražava produktivnost.Manje životinje razmjernosvojojtežini dajuviše i masnijemlijeko, ali jepotrošnja hrane kod njihrelativno veća Preporukajeodabirati snažne i krupnevisokoproduktivne krave kao sigurnijenositelje veće i ekonomičnijeprodukcije.

Neki čimbenici djeluju i na specifičnutežinu Specifična težina mlijekaveća jezimi nego ljeti, a relativno jeniža priprelazu iz stajskog na pašnjačkodržanje i obratno,prismanjenjuapetita, pri prelazuiz trokratne na dvokratnu mužnju,pritjeranju i promjenimjesta. S padom specifične težine često je vezano opadanjekoličine i kakvoće mlijeka.Specifična težina ovisna jeo mnogo čimbenika, a kod kravljeg mlijeka se kreće od 1,028 - 1,035. Masnijemlijeko ima manjuspecifičnu težinu.

Veća hladnoća izaziva manji postotakmasti.

Telenje i pripustvaljaregulirati tako da se količine mlijekamogu ravnomjernorasporediti u svako godišnjedoba. Stogatreba imati

Na krajuje za zaključiti da se ne mogu dati konkretna objašnjenja zbogkojihrazlogamlijekopokazujeznatna kolebanja u pogledukoličine i sastava kod različitih mužnji i različitih perioda laktacije, a razlogamože biti mnogo

Kreditiranje iz Fonda za razvitak i obnovu poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede i šumarstva

Piše: Vesna Bulić dipl.ing.

Pravilnik o uvjetima i načinu korištenjasredstava za kreditiranjerazvitka i obnove poljoprivrede(NN 55/99.02. lipnja

ODRŽANE

Uvjetikreditiranja: - kupac i prodavateljsklapaju kupoprodajniugovor, - visina kredita iznosi 9.500,00 kn po junici

1999.).Nabava junicaosigurana jena aukcijamaorganiziranim od strane Hrvatskogstočarsko selekcijskog centra i Hrvatskog zavoda poljoprivrednesavjetodavne službe.

- postojećurazliku u cijeni kupac jedužan platitiprodavatelju prijepreuzimanjajunice, - kredit se vraća u polugodišnjimanuitetima, - kamatna stopa:

6% godišnje

4% godišnje za područje posebne državne skrbi, - razdobljepočetka: 3 godine - rok otplatekredita: 3 godine

- na aukcijijednaosoba može kupitinajvišečetiri junice

- da nisu dobili kredit Ministarstva poljoprivrede i šumarstva za bilo kojunamjenuod 01. siječnja 1997. godine(kupacpotpisujeizjavukojomizjavljuje da nijekoristio kredita MPŠa u tom periodu),

Instrumenti osiguranjavraćanjakredita su četiri bianco mjenice potpisane od korisnika kredita,solidarnogdužnika i dva jamca s tim što prvijamacmora biti u radnom odnosu ili registriranipoljoprivrednik(obveznik PDVa). Korisnik kredita dužan jeprizaključenjukupoprodajnogugovora na mjestukupovine junicedostaviti: osobnu iskaznicu,mišljenjeHZPSS za osobe kojenisu ranijedostavile kompletanzahtjev za kredit u PBZd.d., a za ulaganje u područje od posebnedržavne skrbi treba potvrdunadležnogtijela da je područje od posebnedržavne skrbi. Uvjetiza potencijalne kupce:

- da ima adekvatne uvjete za držanjejunica te da se bavi poljoprivredom što dokazujepozitivnim mišljenjemPoljoprivredne savjetodavneslužbe,

- kupacjunicupreuzima po zaključenjuugovora o kreditu sbankom.

godini po programu kreditiranja povratnika(odposebnedržavne skrbi) i to: dvije u BabinojGredi, dvije u Šljivoševcima, jedna u Cugovcu i Ferdinandovcu. Na navedenim aukcijama 145 kupcakupila su 300 rasplodnihjunica s ukupnom cijenom od 2.859.536,80 kn, a što jeu kreditnom iznosu bilo

Korisnik kredita dužan je s Privrednom bankom Zagrebd.d. zaključitiUgovoro kreditu i dostaviti preostaludokumentaciju u roku od deset dana od dana potpisivanjakupoprodajnogugovora s prodavateljem. Ukoliko kupac ne zaključiUgovor o kreditu s Bankom u datom roku,smatra se da jeodustao od kupnje.

Održano ješest aukcijskih prodajarasplodnihjunica u 1999.

2.778.040,40 kn, a postojećurazliku u iznosu od 81.496,40 kn kupci će uplatitiprodavateljimaprije preuzimanjajunica.Osim ovih šest iskreditiranih aukcijskih prodajaod posebnedržavne skrbi održano jei četrnaest iskreditiranih aukcijskihprodajarasplodnih junica u 1999 godinipo programu kreditiranjastočarskih izložbi. Na navedenim aukcijama 190 kupacakupila su 500 rasplodnih junica s ukupnomcijenom od 5.000.277,00 kn, a što jeu kreditnom iznosu bilo 4.720.753,00 kn, a postojećurazliku u iznosu od 279.524,00 kn kupciće uplatiti prodavateljimaprijepreuzimanja junica.

OBAVIJEST

Novčani poticaji

za kvalitetna rasplodna grla goveda

kvalitetnih rasplodnihgrlagoveda.

određene proizvodnjekojajeod interesa za tržište Republike Hrvatske, a osiguravaju se državnim proračunom.Pravo na novčani poticaj za kvalitetni rasplodni podmladakgovedaimajuproizvođači kvalitetne rasplodnestoke

Piše:dipl.ing.Vesna Bulić

Hrvatski stočarsko selekcijski centar kao ustanova kojojje temeljnadjelatnostorganizacija i provedbauzgojnoselekcijskog rada u stočarstvu i poljoprivredi RepublikeHrvatske sudjeluje i u poslovimavezanim za premiranje

Zakonom o novčanim poticajima u poljoprivrediodređuje se vrsta ivisina novčanih poticaja i naknada osobe kojeostvaruju pravo na novčane poticaje, te način korištenja tih poticaja.

Novčani poticaji u poljoprivredi su sredstva za poticanje

kojajeupisana u Središnjimatični popisHrvatskogstočarsko selekcijskogcentra

Novčani poticaj za kvalitetni rasplodnipodmladakgovedai brdskoplaninsko područjeiznosi 1.480,00 kn po grlu, te za područja

od posebnedržavne skrbi novčani poticajiznosi 2.000,00 kn po grlu (“NarodneNovine" br. 44/96.). Zahtjevza isplatunovčanog poticajapodnosi se u roku od 60 dana od dana porodaplotkinje. Korisnik novčanogpoticaja dužan

Tablica 1: Novčani poticaji za kvalitetna rasplodnagrlagoveda evidentirani s 31 kolovozom 1999

jeuzgojnovaljanirasplodnipodmladak držati u uzgoju:

1. kravu do starosti 5 godina

2. bika do starosti 3 godine.

Visina poticaja za rasplodna grlahrvatskih izvornih pasmina goveda(istarskogovedoi slavonskosrijemski podolac)iznosi 5.500,00 kn po muškom odabranom grlu,5.000,00 kn ženska grla po teljenju i ženska grla2.000,00 kn,a isplaćuju se jednomgodišnje.Korisnik novčanogpoticajadužan jeza grlo za kojeje ostvario novčani poticajdržati u uzgojugodinudana od dana isplatenovčanogpoticaja.

U tablici jezbirni brojčani i financijskiprikazsvih vrsta ostvarenih novčanih poticaja za goveda evidentiranih s osmim mjesecom u 1999. godini, po županijama.

Novčani poticaji za rasplodna grlaautohtonih pasminagoveda ostvaruju se jednom godišnje svake godine, dok se ostale vrste poticajaisplaćujumjesečno i to samo jednom u proizvodnom životu jedinke.

Ukupno je u Republici Hrvatskoj s 31 kolovozom 1999. godineostvareno 10.600 poticaja u govedarstvu u iznosu od 15.951.240,00 kn. Najvećibroj poticaja za kvalitetni rasplodni

Tablica 2: Novčani poticaji za kvalitetna rasplodnagrlagovedarazvrstani prema

govedarstvu u iznosu od 13.108.340,00 kn,a u 1998 godini ostvareno je11.170 poticaja u iznosu od 17.635.020,00 kn.

U tablici 1 i 2. prikazani su novčani poticaji za kvalitetna rasplodnagrlagovedarazvrstani prema županijama i vrstama

poticaja,prema brojugrlai novčanim iznosima poticaja.

II. stočarska izložba

županije VukovarskosrijemskeDrenovci ?99.

Piše:dipl.ing.Vesna Bulić

4-6 krava - 250 uzgajatelja (22%)

7-9 krava - 57 uzgajatelja (5%)

10-12 krava - 13 uzgajatelja (1%)

13-15 krava - 5 uzgajatelja (1%)

Simentalska pasmina - laktacijskaproizvodnja(31.12.1998.):

18 rujna1999 godineodržana je II stočarska izložba Vukovarskosrijemske županije - Drenovci '99.,podpokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i Vukovarskožupanije,srijemske a u organizaciji Hrvatskogstočarskogselekcijskog centra selekcijske službe Vukovarskosrijemske županije,Poljoprivredne savjetodavneslužbe županije i općineDrenovci. Vukovarskosrijemska županija, zaključeno s3. 12. 1998. godine, ima 1118 uzgajatelja, 1814 krava pod kontrolom rasplodneproizvodnje,4010 krava pod kontrolom mliječnosti,ženskogpodmlatka do 1 godine2034 i ženskog podmlatkapreko 1 godine1613. Ukupanbrojplotkinja na kraju 1998 godinebio je8134 od čega je5112 obuhvaćeno selekcijskim radom što čini 75,72 %. 09. srpnja i 24. kolovoza 1999. godineodržane su aukcijske prodajesteonih junica na kojimaje prodano48 junica u ukupnom iznosu kredita od 433.930,00kn, koje su kupilipoljodjelcipovrat- nici u Podunavlje.

- brojzaključenihstandardnih laktacija 528

- prosječnaproizv.mlijeka(kg) 3921

- prosječnaproizv.mliječ. masti (kg)148

- prosječnaproizv.masti (%) 3,78

16 i više krava - 8 uzgajatelja (1%)

Novčani poticaji za kvalitetna rasplodnagrlaostvareni u Vukovarskosrijemskoj županiji u 1998. godini

Brojgrla: 772

Iznos poticaja:1.150.880,00 kn

- prosječnaproizv.proteina (kg)117

Novčani poticaji za kvalitetna rasplodnagrlaostvareni u Županiji u periodu od siječnja 1999 godine do 30. 07 1999 godine:

- prosječnaproizv.proteina (%)3,23

Holstein - friesian pasmina govedalaktacijskaproizvodnja (31.12.1998.):

- brojzaključenihstandardnih laktacija 704

- prosječnaproizv.mlijeka(kg) 5471

- prosječnaproizv.mliječ. masti (kg)191

- prosječnaproizv.masti (%) 3,49

prosječna proizvproteina(kg) 146

Brojgrla: 457

Iznos poticaja:680.520,00 kn

Na izložbi su predvedenesljedeće kolekcije:

- kolekcijasteonih junicasimentalske pasmine s jedanaest grla od kojihjedevet majkiimalo prosječnumliječnost u prvoj laktaciji 4 869 kg,jednamajka u četvrtojlaktaciji 4.975 kgijedna u trećojlaktaciji 5.100 kgmlijeka,

- kolekcijamladih krava simentalske pasmine s jedanaestgrla, koje su u prvojkontroli prosječno proizvele17,06kgmlijeka,

prosječna proizv.proteina (2%)3,08

Brojkrava po uzgajatelju:

1-3 krave - 785 uzgajatelja (70%)

- kolekcijaostalih krava simentalske pasmine s osam grla,čijaje prosječnaproizvodnjamlijeka za šest grla u prvojlaktacijiiznosila

5 193 kg mlijeka,jednogrlo u trećojlaktaciji 5.451 kg i jedno grlo u drugojlaktaciji 5.370 kg mlijeka.Izloženo je i petgrla Stočar d.d.,Županjafarma Bošnjaci, od kojih su tri grla u trećoj laktacijiprosječnoproizvela 7 012 kg mlijeka, a dva grla u drugoj laktacijiprosječnoproizvele 7.859 kgmlijeka,

s prosječnomproizvodnjom od 5.585 kgmlijeka.

Uz robno-novčane nagrade, od sponzora izložbe,prvonagrađena grlapo kolekcijamadobila su diplomuHrvatskogstočarsko selekcijskog centra kojujeuručio ravnateljMiljenkoErnoić, a šampionskogrloizložbe dobilo je zvono kojejeuručio predstavnik Gumex farm-a Mirko Devčić.

- kolekcijamladih krava holstein-friesian pasmine s petgrla koje su u prvojkontroli prosječno proizvele23,5kgmlijeka

Prvonagrađeni su:

- kolekcijaostalih krava - friesian pasmine s petgrla od kojih su tri grlamaksimalnu mliječnost imale u drugojlaktaciji s prosiječnomproizvodnjom od 5.632 kg mlijeka, a dva su imala maksimalnu mliječnost u prvojlaktaciji

OBAVIJESTI I REPORTAŽE

- Antun Domaćinović,Bošnjaci, za kravu SAŠA Žb.12003388, oteljenu18.09.1995.,kojajemax mliječnost imala u prvojlaktaciji od 4.953 kgmlijeka,

- MarijanKesić,Županja, za šampionskogrloizložbe ŠARA Žb. 12005390,oteljenu 02 08. 1995.,kojaje max mliječnost imala u prvojlaktaciji od 6 710 kg mlijeka,

- ŽeljkoKaramarko,Drenovci, za steonu junicuŠARA Žb. 16003412,oteljenu02.01.1998., kojojjemajka u četvrtojlaktaciji proizvela 4.975 kgmlijeka,

- Adam Anić,Drenovci, za mladu kravu ŠARA Žb. 16002407, oteljenu15.06.1997.,kojaje u prvojkontroli proizvela18,2kg mlijeka,

- Ivica Karamarko,Drenovci, za mladu kravu HF pasmine OLGA Žb.35002388,oteljenu 28. 04. 1997.,kojajeu prvojkontroli proizvela25,1kgmlijeka, - Ivan Balentović,Županja, za kravu HF pasmineLJUBA Žb. 60010752,oteljenu21.11.1993., kojajemax mliječnost imala u drugojlaktaciji od 5.490 kg mlijeka. m

Pogled na razvoj govedarstva

sisačke Posavine s gledišta prirodnih pašnjaka

Piše:dipl.ing.Nikola Jagačić

Uvod

Sisačko Posavlje s preko 20 000 ha prirodnihpašnjakazauzima područjeLonjskogpolja na lijevoj obali Save,te Odranskogi Ribarskogpolja na desnojobali.

Na bogatstvupašnjakatemeljilo se i razvijalogovedarstvo, svinjogojstvo i konjogojstvo od pamtivijeka, a paša se koristila za prehranustoke,prvenstveno namijenjenatovu, a manjeza pro-

dukcijumlijekakojejeslužilo za vlastite potrebedomaćinstva i odgojupodmlatka na samojpaši. Nestala jepašnaturopoljska svinjajer za njukao masnu pasminu tržište više nijezainteresirano, dok jekonjogojstvo više u opadanjunego u stagniranju.

U govedarstvu se situacija mijenjajerono dobiva tržište mlijekakao osnovni pokretačdržanjakrava muzara Tajmoment potičegovedare na izmjenupostojećihpasmina,buše i njihovih križanaca i uvođenjemliječnih pasmina u tipusimentalca

Mljekarski list

Danas jošmnogo gospodarstava koristi ispašu za prehranu stoke 6-7 mj.na prirodnim pašnjacima, dok su već mnogiuzgajivači osnovali minifarme sa stajskim držanjemgovedatokom cijelegodine, pa drže 10-30 krava muzara Takvih minifarmi ima već više desetaka s trendom povećanjanjihovogbroja.

Razvojniputgovedarstva

Već se prije II svjetskog rata počelopretapatipostojeće križance u simentalce oplemenjivanjem i zamjenom.Oplemenjivanje i pretapanje se vršilo korištenjem i nabavom čistokrvnih bikova i junica iz poznatih govedarskih udrugauzgajivača čistokrvnogsimentalca, kao što su Križevci, Sv Ivan Žabno,Đurđevac,Virje,Oborovo i dr

Na ovim prostorimaranije su se držale krave pasmine“posavske gulje"kojajebila primitivna, neplemenita,izričito pašna,prilagođenadatim uvjetimaskromne proizvodnje i zahtjeva,plitka, svijetlo žute boje s naročito šiljastimrogovima,dosta divlje ćudi.

Uvode se bijelemesnate svinje, prešlo se na othranu prasadi s mlijekom, što jesililo stočare da gajemliječnijetipovekrava

- raste zanimanje za tov junadi, a uvoznici traže isključivo simentalsku rasu bez primjesedrugih pasmina,naročito neplemenitih.

- javlja se tov teladi isključivo mlijekom za “bijelomeso"

Nabavu su vršile općinske i banske uprave Licenciranje bikova uvodi se kao obvezna mjera, održavaju se smotre i izložbe, a sve u ciljuiznaći genotipove mliječnihkrava,kojese mogu adaptirati na pašne i drugeprilike Lonjskog i drugihpolja.

Put k tipiziranjusimentalske pasminebio jepolagan,jernije bilo pravog stimulansa u otkupu mlijeka.Krenulo se bržim tempom tek 1955 - 1960 god. a za to jebilo odgovornoviše faktora:

1953 godinebilo ih jesvegapar grla na Lonjskompolju.Bilo je dosta buše, a najvišecrvenošarenog goveda,križanaca u tipu pincgavca.Pincgavac se gajio u marvogojskojudruzi Sunjska Greda,kojaje još prijeII. svjetskog rata odigravalaznačajnu ulogu u govedarstvusunjskog bazena

Bilo je govedai u tipusimentalca u DonjojPosavini u selima Gušće,Čigoć,Kratečko, Mužilovčica,Suvaj i Lonja.

- osnivaju se poljoprivredne stanice i stočarski savez sa službama selekcijekojisu osnivali udrugete bili nositeljiakcija i pioniri u tumačenjusuvremenog govedarstvasagledavajućinjegovo mjesto i ulogu u budućnosti

- konačno se javljanajvažniji činitelj na unapređenjugovedarstva kroz organiziraniotkup mlijekasvih količina,prvenstveno odstrane zagrebačkemljekare. To jepravipreokret i poticaj u govedarstvu za nabavu što boljih mljekulja.Počinju se osnivati minifarme s više krava u adaptiranim ili novosagrađenimštalama uz modernijuopremu i suvremenijedržanje.Stočarski savez, zadruge, a naročito mljekara“Dukat",danas “LURA'", na sisačkoposavljedajukredit za uvozne bređe junicesimentalske pasmine. Mljekarimapomažui na drugenačine s ciljemdobiti i otkupiti što više mlijeka.

Garantira se obostrana suradnjakroz duljevrijemešto mlje-

U tim selima radile su 2 sirarnice koje su otkupljivale mlijeko, te pozitivnodjelovale na uzgoj.Simentalskogblagajebilo i na lijevojobali Kupe u selima Jazvenik,Drenčina,Stupno, M Gorica,Brkiševina

Bilo jepasminskešarolikosti što prikazujetabela 1.

karima ulijevasigurnostulaganja rada i kapitala u gospodarstvo i užu specijalizaciju na proizvodnji mlijeka.Uvodi se umjetnoosjemenjivanje i uporabasamo čistokrvnih bikova simentalske rase Premira se telad i otkupljeno mlijeko.

Pristupa se intenzivnijem uređivanjuprirodnihpašnjaka. Rezultati nisu izostali Do 1950 g prosječnamliječnost u zemaljskom uzgojubila jepo kravi 500600 litara, 1960 oko 1200 litara, da bi 1999 godinenarasla na oko 3 000 litara

polje(Jasenovac)proglašeni su Parkom prirode od strane DržavnogSabora Hrvatske 1990 g. na prijedlog“EURONATURA" kojiima svojuupravu, čuvare, program i pravilnik. Prema pravilniku “Parka prirode“polja se trebajukoristiti kao do sada u prirodnozatečenom stanjubez devastiranja flore i faune Uprava parka bi trebala sinkronizirati sve činitelje i djelatnostiLonjskog polja, kao što su šumarstvo, stočarstvo,lovstvo,ribarstvo, turizam idr.

- dogovoritinaknadu pašarine i njenuraspodjelu;

- odrediti radove kojetreba izvesti na pašnjakutokom godine

- zabraniti pristup na ispašu bolesnojstoci,divljimbikovima i stoci nepoznateprovenijence;

- osiguratidovoljnobunara i higijenskihvodopoja te nadstrešnice za zaštitu od nevremena;

- urediti putevekojimasvakodnevno krave dolaze i odlaze s pašnjaka.

Upravanema ništa protiv, već želi da se pašnjacinapasuju i koriste s jošvećim brojemstoke da se spriječizakorovljavanje Parka,naročito korovom “amorfa" kojaveć danas smanjuje svojimširenjempašnepovršine.

Učinjenjeveliki korak naprijed kako u produkcijimlijeka, tako i na pasminskomsastavu što jerezutat rada i zalaganjaprije iznesenih faktora i samih stočara Danas je ugodnogledatistada “čorde" krave na pašnjacima bez pasminskešarolikosti jerjevećina grlasimentalske rase

Zapaženasu naročito lijepo oblikovana i pravilnorazvijena vimena na pašnimkravama,jer se priizboru tom faktoru posvećuje naročita pažnja. Može se reći da je oplemenjivanje i pretapanje uspjelo.Prosječnatežina pašne krave porasla jes 350-400 kg na 500-600 kg.

Budućnost goveda i pašnjaci

Na žalost broj se stoke na ispaši smanjuje.Govedarstvo se mora daljeunapređivatikvalitetom i kvantitetom,osnivanjemjošviše obiteljskihstočarskih gospodarstva s minifarmama na stajskom i pašnomdržanjustoke

Treba prostudiratimogućnost jeftinoguzgojarasplodnihjunica na pašnjacimaPosavlja i njihov plasman u gospodarstvudiljem Hrvatske Tim bi se problemom trebali zainteresirati Hrvatski stočarsko selekcijski centar, hrvatsko i županijskogospodarstvo ili komore,te mljekarejerto područjemože postativeliki rezervoar i rasadnik rasplodne stoke, a to bi valjaloiskoristiti.

Povećanjembrojamuzara simentalske rase namirile bi se one količine mlijekakojebi dale skupo uvezene mliječnijepasmine za kojenema uvjeta na opisanim prirodnimpašnjacima.

Ako minifarme nemajuuvjeta da u svojojblizini imajusvoje pašnjake, tada treba organizirati da barem juniceodlaze 6-7 mjeseci na pašnjakeParka prirode, kao najbitniji i najzdraviji sustav uzgojabudućih krava muzara

Pitanje se postavlja kako dalje govedariti na prirodnimpašnjacima kao specifikum u Hrvatskoj, obzirom na postojećevelike površinekojihdrugdjenema, a mogu na prehranidržati daleko više govedanego što jeto danas. Lonjskopolje i susjednoMokro

Držimo dužnošću i potrebu dati neke prijedloge u iskorištavanjuprirodnihpašnjaka u Parku prirode:

- donijeti status pašnjaka da se zna vlasnik,upravljač i korisnik te njihovaprava i obveze;

Uvidjeli smo i uvjerili se da se trudom i ljubavlju može iz naše domaće simentalske pasmine stvoriti gospodarski vrlo dobra pasmina.

Autor ovog članka ne protivi se uvozu visoko mliječnih rasa naročito za osvježenje ili zamjenu za ona područja i one uzgojegdje za njihima klimatskih,zemljišnih i gospodarskoprehrambenih uvjeta m

Mljekarski list

Kronika čovječanstva

Priredio: dipl.ing.Stjepan Keglević

GODINA 1964.

29 01 - 09 02. 1964.

Devete zimske olimpijskeigre

Zimske olimpijskeigreodržavaju se od 1924 svake četvrte godine.Prve su bile u gradu CHAMONIX (č. Šamoni)u Francuskoj sa samo 293 športaša iz 16 zemalja. Osme su bile u SAD na područjuSQUAW VALLEX (č.SKVO VALI)ali već sa 750 športaša iz 29 zemalja.

27.03.1964.

Indijaizgubila svog Nehrua

svečano primiodanas već pokojni kraljHUSEIN II. Tada jeautomobilom posjetiojordanski dio Jeruzalema i prešao u židovski dio Palestine U Nazaretu ga jepozdravio predsjednikIzraela Salmon SCHASAR. Tada jeobišao Kanu,Tiberijsko i Genezaretsko jezero,Kafarnaum i brdo Tabor. U ŽidovskomdijeluJeruzalema odao je počastžrtvama holokausta.

Na Maslinskojgoribio je vrhunac njegovogobilaska jerse sastao s carigradskimpatrijarhom ATENAGOROM I kojijeprvi među jednakimasvih pravoslavnih patrijarha.

Devete zimske igreodržane su u Austriji u graduINNSBRUCKU i južnojokolici uz sudjelovanje4.000 športaša i 60.000 posjetitelja. Pred same igredogodila se neočekivana prirodna pojava - snijeg jenestao Danima jeoko 20.000 vojnika s kamionima dovozilo snijeg sa austrijskih Alpi.Najvećeuspjehedoživjeli su sovjetskišportašiosvojivši deset zlatnih, osam srebrnih i šest brončanih medalja.Samo jeLidijaSKOBLIKOVA u ženskojtrci na ledu osvojilačetiri zlata.

To jebio prvisastanak rimokatoličkog pape i pravoslavnog patrijarha od 1493 u Firenci gdje jebio zadnjipokušajponovnog sjedinjenjaistočne i zapadne crkve od raskola koji se jezbio 1054.

Tajsusret kršćanskih prvaka bio jeznačajandoprinosrazvoju ekumenizma u kojemmeđutim ni do danas nema pravihrezultata.

Iste godine od 10 -25 listopada održane su XVIII (osamnaeste) ljetneOlimpijskeigre u Tokiju. Prema brojuosvojenihmedalja prvisu bili Amerikanci sa 36 zlatnih, 26 srebrnih i 28 brončanih Drugisu bili sovjetski, a treći njemačkišportaši.

04.01.1964.

Susret kršćanskihprvaka

PapaPavao VI (1897.-1958.) prvije papa u povijestikojije pohodioSvetu Zemlju.Došao je prvo u Aman glavnigrad kraljevineJordan gdjega je

Togadana u svojoj 74 godini umro jeu Delhijuindijski ministarpredsjednik Javaralhal NEHRU zvan Pandit Nehru. Rođen jeu Allahabadu 14. 11 1889. u bogatojbrahmanskojobitelji, a svojepravničkoobrazovanje stekao je u VelikojBritaniji. Po povratku u domovinu priključio se 1916. Oslobodilačkom pokretu Mahatme Gandhija. Za vrijeme borbi s kolonijalnimvlastima odsjedioje oko 14 godinaiza rešetaka. Tek nakon završetka Drugograta priznali su ga Britanci ravnopravnim u pregovorima za nezavisnost Indije.Došao jena čelo privremenevlade, te od 1947 bio ministarpredsjednik. U svojojunutarnjojpolitici provodio jedemokratski socijalizam na temeljimavišestranačkog parlamentarizma, pa je ukinuo kastinski sustav Razvijaojeindustriju, dok jepoljoprivreda stajala na zastarjelimnačinima mukotrpneproizvodnje. U vanjskoj politicinastojaojeIndijuočuvati, od obajublokova a bio jejedan od osnivača Pokreta nesvrstanih. Granični sukobi s Kinom i osvajanjeportugalskekolonije Goe štetilo mu jekao političarukoji jezastupaomirnu koegzistenciju. Tijekom1963 čak jesklopio s Velikom Britanijom i SAD ugovor o zajedničkojzračnojobrani.

Najprije ga jenaslijedio Bahadur SHASTRI, a poslijenjegove skore smrti kćerka Indira GANDHI (1966.).

2 -4 08. 1964.

ZapočeoDrugivijetnamski rat Podsjetimo se da jePrvi vijetnamski rat završio 1954. porazom francuskih jedinica te da su uskoro nastale dvijevijetnamske države s granicom na 17. paraleli:

PapaPavao VI.

KRONIKA ČOVJEČANSTVA _—_—— a

na sjeverukomunistička država pod vodstvom HO ŠI MINA (1894.-1969.), a na jugudesničarska podokriljemSAD,kojojjena čelu bio diktator NGO DINH DIEM (1901.-1963.).

Ho ŠiMin

S tim diktatorskim režimom nisu bile zadovoljne razne građanske stranke kojesu međutim južnovijetnamskikomunisti zvani VIETKONG spretnookupili u jednuorganizaciju nazvanu FNL što jena francuskom jezikuskraćenica od “Front National de libćration", a na hrvatskom “Borba za narodno oslobođenje". To se zbilo krajem1960.

U veljači1965. započeli su Amerikanci s neprekidnim bombardiranjempomorskihvojnih baza. Rat je završio tek 1973. nakon strašnih međusobnih uništavanja.Patnjepreživjelih sudionika togarata trajujoš i danas.

02 07. 1964.

Rasni nemiri u SAD

kojusu Nijemciosvojili.Poslije rata jenapredovao i po vojnoj liniji. Na XX Kongresupartije 1956 (nakonStaljinovesmrti) izabran jeza prvog sekretara kao i za ministrapredsjednika vlade.

Nakon atentata na J Kennedya njegovpotpredsjednik L Jonson postaojepredsjednikom SAD-a i potpisaonovi zakon o građanskimpravimakojimaje uveo jednakost svih građanabez obzira na rasu i zabranio rasnu diskriminaciju.Usprkostome došlo jedo novih nemira crnačkog stanovništva, a povodje bilo ubojstvojednogcrnog 10go- dišnjegdječaka od strane policajaca.

14 10. 1964.

Hruščovjesrušen

Nikita

SergejevičHRUŠČOV

Kritizirao jeStaljinovu vladavinu te je provodiopoznatu destaljinizaciju i vraćanje na Lenjinoveprincipe.Stvorio je idejumirne koegzistencijekapitalističkog i socijalističkog privrednogsustava. Zaslužan jebio za poboljšanjeodnosa između SSSR-a i Jugoslavije(1955.). Njegovpadjeza javnostdošao iznenada pa su o tome postojala razna mišljenja. Prema jednimaje to bio gospodarskineuspjeh, a prema drugimazaoštravanje odnosa s Kinom. Iza njegovogpada objavljen jeu moskovskoj“Pravdi" članak u kojemu se Hruščovu predbacuje:subjektivizam, kult ličnosti,birokratizam i neshvaćanjestvarnosti

rođen 1894. u Kalinovki (Kurska gubernija) u rudarskojobitelji. Bio jeisprvabravar u tvornicama i rudnicima, te je 1918 stupio u Partijuboljševika.Završio je radnički fakultet, a u Domovinskom ratu bio jeorganizator partizanskogotpora u Ukrajini

Diktator DIEM je ubijen u jednomvojnompuču, a nasljeđivali su ga kratkotrajnivojni režimi u kojeSAD više nisu imale povjerenje, te odlučile vojnom silom likvidirati režim u Sjevernom Vijetnamu.Povod za rat bio je napadjužnovijetnamskih patrolnih čamaca na dva otoka u zaljevuTONKIN. Na ovu akciju odgovorili su sjevernjaci napadom torpednihčamaca na dva američka razarača. To jebio dovoljanrazlog da je 7 kolovoza američki Kongresdao predsjedniku JONSONU ovlaštenja za vođenjevojnihakcija na Sjeverni Vijetnam.

Imao jeNikita sreću što jeipak u Sovjetskom savezu došlo do tolike normalizacije da nakon poli-tičkogpadanijeizgubioglavu.Živio jekao umirovljenikpovučeno u Moskvi do smrti 11 rujna1971 03. 11 1964.

Izborni trijumf L. Jonsona

Nakon što jezavršilo razdoblje

KennedyJonson mandata došlo jedo novih izbora L. Jonson je kandidat Demokratske stranke Pobijedio jekao ni jedanpredsjednik u povijesti SAD-a Zadobio je naime 42,374.405glasova, a njegovrepublikanski protivnik BarryGOLDWATER samo 26,731.718glasa i to uglavnom u šest južnihameričkih država. On jebio ultradesničar.

Tada su demokrati pobijedili i u Zastupničkom domu pajeJonson mogao mirno provoditisvojepolitičke zamisli. Svojupredsjedničku dužnost obavljao jedo 1969., a umro je1973. u 65. godiniživota

Nikita SergejevičHRUŠČOV

Oltarna pregrada iz Svete

Nediljice

Piše:dipl.ing.StjepanKeglević

Kada smo saznali da kamena oltarna pregradaiz zadarske crkve sv Nediljice“putuje" u Vatikan na velebnu izložbu “HRVATI - KRŠĆANSTVO - KULTURA - UMJETNOST" odlučismo prikazati jei našim dragim čitateljima jernam jena ponos i diku

idućem dvostruko većem prostoru urezan jelik majkeBožje, a u naručjujojdijeteIsus Sjede na magarcu U pozadini jeurezano drvo s granama u vis podignutim. Sljedeći jelik sv Josipakoji na podužem užetu vodi umornog magarca, a ispredide ili leti anđeo koji ih vodi u sigurnosklonište

trobrodna bazilika kvadratnog tlocrta veličine 6,40 x 6,40metara Srednjalađa bila jevisoka 6,70 m, svetište jebilo u četvrtastojapsidi (udubina u zidu), a pobočnelađe završavale su polukružnimapsidama koje su bile u zidnojmasi pa se te izbočine nisu vidjele s vanjskestrane Plohe bočnih zidova bile su ukrašene slijepim visećim lukovima (arkadicama). Imala jezvonik

Iz knjigenaših vrhunskih povjesničarapok.Nade KLAIĆ i Ive PETRICIOLI-a “Zadar u srednjemvijeku" od 1976 saznajemo sljedećepodatke o tom velevrijednomspomenikuhrvatske kršćanske kulture

Srušena je 1890 u vrijeme velike modernizacijegradaZadra,kao glavnoggradaondašnje KraljevineDalmacije u okviru Austrijskoga carstva

Crkvica zvana sv Nediljica (posvećena sv Ivanu)sagrađena jeu starojjezgrigradaZadra u četvrtom desetljeću 11 stoljeća kada jegradomupravljaoGrgug iz latinske obiteljiMadijevaca, a kojajebila u srodstvu s hrvatskim kraljevima.Crkvica jepodignuta u predromaničkomslogu te jebila

Oltarna pregrada,koja se stručno zove “plutej",prikazuje u kamenu urezan bijeg sv Obitelji u Egipatprema tekstu Evanđelja po sv Mateju. Na lijevojstrani sjedi kraljHerod i prstomnaređuje pokoljsvih dječaka u dobi do dvije godine. Do njegajelik vojnika kojidrži zaklano dijete za noge. Zatim slijede dva vrlo žalosna ženska lika,zacijelomajki. U

Iznad ove skupinelikova je ukrasni niz kojise sastoji od krugovaovijenihtropletom, a unutar njih se nalaze stilizirane ptičjeglave,zaobljenikrižići ili ružice s osam latica Tematika te pregradekao i izrada ljudskih likova s velikim glavama irukama, velikih očiju,haljinama od usporednihureza - sve to pripada umjetničkomslogutogadoba u Dalmaciji.Budući da se takvi plitkireljefinalaze u mnogim crkvama - od Zadra do Pridrage, povrhNovigrada,Kašića kod Benkovca do Trogira i okolice Splita - dokazuje da su ti davni umjetnici bili Hrvati Za imena im se ne zna, ali znana su nam eto njihovadijelakojažive stoljećima, a izložbom u Vatikanu (od 24 listopada)pronijet će nam slavu svijetom. m

Oltarna pregrada iz Svete Nediljice

OBIČAJI

Običaji u slavonskom

selu Otok

Piše:dipl.ing.JosipHaluška

O tom slavonskom selu,koje posebnimnačinima čuva i promiče svojestare običaje,pisali smo u našem listu br 2/1998. Tada jei navedeno kako jeza čuvanje tih raznih i bogatihobičaja zaslužan svećenik otočanin Josip LOVRETIĆ (1865.-1948.) pa ćemo i ovog putaprema njegovim zapisimaopisati i drugeobičaje togaravničarskog sela kojepotječe iz 13 stoljeća.

PRIRODA

Otok jeu ravnici bez brežuljaka,šumovita,niska Zemljaje crnica,pijeska nema Mnogo je bara i močvara Ako voda teče ravno, pa malo zavijedesno ili lijevo,zatim ponovo teče ravno, Otočani kažu da jeondjegdjeje voda zavila: zavoj.

Uredili su i grobljekojejebilo na krajusela,prostrano i uredno Do njegajevodila lijepazidana staza, a ondjejei kapela.

Kasna jejesendoba o Šimunovu kada ima jošblata i toplijih kiša Na Martinje već su govorili da je zima,pa makar i ne bila zima Tada bi odlazili na vašar u Privlaku, a dotad gatalihoće li Sveti Martin doći na bijelome konju.

SVAKIDAŠNJIŽIVOT Stanovanje

U Otoku nisu govorilibrijeg, nego bajer.Tako se i pjevalo: “Ja sam pralanoge na bajeru,prkosila svojemušvaleru"

Brijegnisu govorili, ali su pjevali:

“II ću poći za milogamajko, II za njega, il u vodu s brijega." Štose tiče vremena, zima jebila dokle godjebilo hladno Su*omraz jezimsko doba kada ne pada,nego se samo mrzne; susnižica; kad padajusnijeg i kiša,poledica jekad se snijegtopi i smrzne, pa bude “ko ledena kora po putu".

Prvi mjesec u godinizvali su Otočani sičanj,siko, a i kad jeoštra zima Otočani bi govorili “baš je sičanjzima", pa makar to bilo i u veljači.

Proljeće jedoba kad su kosili travu, ljeto čim prvo voće obzriva

Kuće su u Otoku uglavnombile zidane,malo je bilo drvenih, a pleteragotovonigdjenije ni bilo Svakogstanovnika od prvog susjedadijelio je plot,taraba ili ograda. Na svakoj su tarabi bila dvojavrata Velika su se vrata zvala kapija. U nekih je kuća pročelje bilo od sokaka, a kuća se pružalauzduž avlije. Onda soba bijaše do sokaka, a u kuću se postranceulazilo iz avlije.Najglavnijazgrada u svakojavliji bila jeambar Ambar bijaše na polovici avlije, da se lakše obrani od krađe i da se uvijek sa svih strana pripaziti može

Odnosi među susjedima su bili dobri;susjedje dobro pazio i čuvao drugogasusjeda.

Hrana

Otočani su vrijedni,marljivi, tradicionalni ljudi, i većinu su jela pripravljali sami Poznato jejelo kulen Za kulen su izabirali najboljemeso, kojeposole,stave ga u mrežu i ostave sušiti Pravili su i pekmezod gunja,šipka,baze, šljiva,jerjeza drugetrebalo puno šećera,štojebilo skupo.Pravili su sami i kruh, a poznatojejelo lučenje, od svinjskihnožica,glave i ušiju.

Jeli su kako tko stigne.Bilojei siromašnih kojinisu okusili meso tijekomgodine.Uglavnom se jelo dva putadnevno Ljeti bi jeli u trijemu, ili u kući ili u polju. Nedjeljom i svecemjeli su u sobi, a tako i kada su im dolazili gosti.

Odijevanje

Odijevanju se pridavalavelika pozornost,naročito djevojaka, kojesu raskošno i bogatoodijevali

Mala djeca, i muška i ženska, jednako su bili obučeni, dok nisu prohodali. Imahu košuljice i kapice.Kad ih se prestalopovijati, krojila se ženska i muška odjeća, odnosno dječaku bi obukli gaće, a djevojčicuogrnulimaramicom i pripasali jojzapreg

U Otoku nijebilo općinskog zajedničkogzdenca,nego jesvaka kuća imala svojbunar Bunari nisu bili zidani, a kako netko ne bi upao u bunar,nad svakim jebio stubanj. Vodu su vukli kablom na đermu.

U avliji je svaki imao svoju voćku,pod kojomse odmarao ljeti, kada bi došao umoran s posla. Pod voćkom su užinali. To mjestogdje su užinali i odmarali se, zvalo se povitarac. Iza avlije su bili bašča išljivik. Neki su mogli iz avlije u polje, neki samo u sokak

Muško odijelo

Mladiće nisu lijepoodijevali rano kao djevojke, jersu morali biti u polju, te čuvati stado Tek oko šesnaeste godinemajke su im krojileodjeću od pamuka,ali pri porubizlatom i svilom vezenu Nakon što bi se oženili,Otočani su prestalinositi odjećuvezenu zlatom isvilom,kojubi onda uzele njihovemlade pa sašile sebi skute Ubrzo bi oblačili sve debljuodje-

ću,a za sedam godinasu već obuvali opankei lošijeodijelo. Naime,sramotajebila u Otoku da se oženjeniljudiopremaju,jer su seljacigovorili da su takvi ljudi “odviše za kolom, a premalo za poslom".

Ženskoodijelo

Djevojke su plelepletenicu, začešljalekosu, u glaviimale umjetno kupovnocvijeće, u ušima srebrene obočiće;krilce koji su imali oblik leptirića, a neke su nosile dukate u ušima.

Snaše su nosile zlatnu šamiju. Glavni dio odijela,koji u svečane dane bijašeuvijekzlatom izvezen

jet zlatara, marama na zavoj. Nekada ješamijabila turska marama, koju su krijumčariprevozili prekaSave i ženama prodavali.

Dukati su glavninakit Nosile su ih podvratom na prsima,velike i male Kojenisu imale dukata, nosile su zrnjeilijednuškudu.

Skuti su bili dosta uski Otočanke nose jedneskute i pod njimakratke Obično nisu dugido zemlje.Zatim su imale oplećak, maramu oko vrata, svilenu i zlatom vezenu

U korizmi djevojke nisu kitile glavucvijećem, nisu nosile bunde, nego male kožuške s ogledalcima, i nisu vezale sve dukate. Ljeti ne nošahu zimske rekle, a svaki su dan hodale bose

Nedjeljom su glavukitile pravim cvijećem.

Ako je žena imala djecuod kojih su neka već pošla u školu, ona neće zlatom i svilom vezenu košuljuobući, ali jošće dugonositi svilenu suknju i drugusvilenu opremu

Drugačije će se početiodijevati tek kad jojkći postanedjevojkom. Ako oženi sina, iliuda kći,nazove se baba, a kad dobijeunuče počne se odijevatijošlošije. D_|

OBIČAJI

Dan Svete Lucije

Piše: dipl.odgajateljZrinjka KeglevićStević

Na dan svete Lucije 13 prosinca u našojzemljinjegujemo običajsijanjapšenice.Djecaneka svakako zajedno s majkom ili bakom sade pšenicu i njegujuje do Božića - to će za njihbiti i zanimljivo i poučno.

No,u nama dalekoj,sjevernojzemljiŠvedskojnjeguje se drugačijiobičaj. U selima niz ulice kreće se skupinaveće djece, a na čelu ide lijepadjevojčicaodjevena u dugu,bijeluhaljinu. Na glavi nosi krunu od zimzelenih grančica sa sedam upaljenihsvijećica. U rukama drži pladanj s više vrsta kolačića. Iza njeu procesiji se kreću mlađe djevojčice,također odjevene u bijelo i nose po jednu svijeću.Slijede ih dječaci s visokim ukrašenim šeširima. Ta svečana povorkaprolazećiselom dariva kolačićima obitelji u nji-

VRTNO CVIJEĆE

hovim domovima,obilazi bolesne i nemoćne u bolnici, radne ljude u tvornicama i uredima Jasnojeiz ovog opisa da djevojčica u bijelom na čelu povorkepredstavlja svetu Luciju,onu mladu djevojku, kršćanku koju su u 5 stoljeću ubili Rimski vojnicijerse nijehtjela odreći svojekršćanske vjere. Budući da je sveta Lucijabila Talijankanjenblagdan posebno se obilježavamnogimsvečanostima s krijesovima diljemItalije. Njenoime dolazi od talijanskeriječi luce (čitati:luče)što znači svjetlo.

Na kraju,čestitamo skore imendane svim Nikolinama, Nikolama,=Lucijama, odnosno Svjetlanama!

Osnovni uvjeti uzgoja cvijeća

Piše: dipl.ing.Darko Kantoci

okopavanja,prorjeđivanja,zalijevanja,plijevljenja,prihranjivanja i zaštite

Ljepotacvjetnog vrta sastoji se u tome da uvijekbude ispunjen cvatućim biljem. U tome se sastoji najvećavještina u uzgojucvijeća. Uzgajivač,profesionalac ili amater, mora poznavaticvijeće po njegovimkarakteristikama, kada ga treba sijati,prorjeđivati, njegovati i saditi na stalno mjesto. Za vrijemevegetacijecvijećetreba njegovati, a ta se njegasastoji od

Svi uživaju u ljepoticvijeća, no manjijebrojljubitelja kojipoznajutehniku uzgoja, a jošjemanjeonih kojipoznaju sve vrste i sorte najprikladnijegcvijeća. Stoga jepotrebnodosta učiti kako bi se cvijećeuspješnouzgajalo i njegovalo.

Jednogodišnjecvijeće u jednoj godiniiznikne iz sjemena,izraste, cvate, donese sjeme i ugine. Ovo cvijećetreba svake godineobnavljati ako se samo ne razmnoži Dvogodišnje vrtno cvijećesije se u prvojgodini, a cvate u drugoj. Višegodišnje živi u vrtu i cvate više godina.

Vrtno cvijeće može biti jednogodišnje,dvogodišnje i višegodišnje.

Za uspješanuzgojvrtnogcvijećapotrebnoje ispuniti više uvjeta: tlo mora biti pogodno, položajmora biti odgovarajuć, treba provoditipravilnozalijevanje i prihranjivanje.

TLO I POLOŽAJ

Vrtnom cvijećunajvišeodgovarajulagana i rastresita humusna tla, po mogućnosti s nešto pijeska. Pri uzgojucvijeća vrlo se dobrom pokazalašumska zemlja. Koristite lišumsku zemljudodajte joj10% pijeska i 20% obične zemlje.Prijesjetve ilirasađivanja cvijeća na stalno mjestotlo je potrebnodobro pripremiti. Pripremu jenajboljeobaviti u jesen, kako bi se tlo prekozime smrzlo, što znatno olakšava radove u proljeće.

efikasno, no prekomjernekoličine mogu jednostavnospaliti biljke, a prekomjernauporaba zagađujeokoliš. Ako već koristite mineralno gnojivoimajte na umu da jenajpogodnijekoristiti folijarnognojivo.Koristite li ga prema priloženimuputamavaše cvijeće će dobro rasti i bogato cvjetati.

ZALIJEVANJE CVIJEĆA

Cvijećenajboljeuspijeva na sunčanom i zračnom položaju. Izbor položajanajvažnijijeuvjet za pravilan rast cvijeća, no postoje vrste kojeboljenapreduju na polusjenovitim ili sjenovitim položajima.

GNOJIDBA CVIJEĆA

Cvijećejenajboljegnojiti zrelim stajskimgnojem.Prijegnojenjagnojivo se prosije i pomiješa sa zemljom. Uz stajsko,danas koristimo i mineralno gnojivo. Mineralna gnojivadjeluju brzo i

Osim tla,položaja i gnojenja, voda i zalijevanjeimajuvažnu ulogu u uzgojucvijeća. Za zalijevanjejenajpogodnijakišnica, a može se koristiti izvorska ili riječnavoda Ukoliko nemate izbora,poslužit će i voda iz vodovoda. Najvažnije jeda voda ne bude hladna, već da preko dana u bačvi ili sličnojvećoj posudiodstoji na suncu Cvijeće nikad ne zalijevajtetijekomdana, za velikih vrućina,jer takvo zalijevanjebiljkamamože nanijetiviše štete nego koristi U proljeće i jesennajbolje jezalijevati rano ujutro, dok jeljeti najboljezalijevati kasno uvečer,

Biljke u stanu

Piše: dipl.ing.Darko Kantoci

Neki se stanovi odlikujuvrijednimznačajkama;veličinom, velikim prozorom kojipruža pogled na lijepkrajolik, dobrim rasporedomprostorija ili su dobro namješteni. Bez obzira kakav je vaš stambeni prostor biljke će vam omogućiti da istaknete lijepedetalje ili prikrijete nedostatke prostora u kojemživite.

Za biljkumorate pronaćimjesto kojejojodgovara, a to mjesto

mora odgovarati i vama Prostorijekojeodgovarajuljudima i biljkama su prostrane,svijetle, bogatesvježimzrakom,bez propuhai s uravnoteženom temperaturom

Središte mnogihprostorija je prozor, a pažljivoodabrane i smještenebiljkeskrenuti će pažnjuna njega.Veliki prozor koji pružalijeppogledmožete uokviritibiljkama, pa će se cijeliprozor doimati kao slika.

Studeni 1990. Vaš agrometeorolog mr

Dražen Kaučić

Ovog nam mjeseca ne struje iz južnih krajevamogu donijeti izuzetnotoplizrak.pa maksimalne temperature zrakadosežu i do [GIZI NE NMELOJ je bilo 1963 godine. Međutim,ovog jemjeseca i pojavasnijega vjerojatna. U posljednjihčetrdesetakgodina snijeg se od 12 do 19. studenog u Osijeku pojavio6,Zagrebu7,a u Gospićučak tijekom14 godina.Dakle,požurimo s poljodjelskim radovimajerće pojavom snijegamnogi poljodjelskiradovistati.

LONČANICE

njačice će obrubiti i dati mekoću luku Veliku površinupraznog zida uspješnomožete razbiti ako isprednjegapostavitevisoku biljku poputfikusa

U velikom stanu biljkemogu poslužiti kako bi odredile prostor, postavilegranicu.Visoka biljka ili grupa biljaka može naglasitiljepotuneke udubine u zidu, a pe-

Stepeništa i odmorišta uvijek možete iskoristiti za smještaj bilja.Klorofitum ilibršljanistaknuti će zavojestepenica.Biljkemogu koristiti da bi privuklepažnju na vrijedankomad namještaja, a kombiniranjemmožete otkriti kako biljkasavršeno nadopunjuje prostor u kojemse nalazi i tako postajenjezinneodvojiv dio. Stambeni prostorponekad može imati i neku manu, točnije, ružni detalj, ružna vrata, premali

LONČANICE S

prozor, cijev i sl Biljke su najbolje rješenje za prikrivanje takvih ružnih detalja. Takve ružne detalje uspješnoćete prikriticizusom, sobnom aralijom,filodendronom ili aspidistrom. Pri tome vam može poslužiti i fikus ili neka penjačica.

Kako će pojedinacurediti svoj stambeni prostorovisi prijesvega o ukusu pojedinca, ali i o mogućnostima. Kako su biljkerelativno jeftine,idealno su rješenje za ukrašavanjeprostoragdježivite.

ODGOJ NAŠIHMALIŠANA

Sveti Niko dobroj djeci ide...

Piše: dipl.odgajateljZrinjka KeglevićStević

dragblagdan - sveti Nikola. Večer prijesamog blagdanadjeca u radosnom iščekivanjupripremaju svoječizmice i cipelicestavljajući ih čiste u prozor. Osim u čizmice, sveti Nikola može staviti poklončiće i u čarapeobješene u prozor ilina kamin (običajraširen u Istri i Dalmaciji). Ako jeu obitelji više djecebilo bi zgodnoobjesiti na uočljivomjestood svakoga po jednučarapudrugeboje i uzorka Rano ujutro 6 prosincadjeca znatiželjno žure iz krevetića do svojihčizmica ili čarapica i gledajušto im jeto sveti Niko donio. Roditelji, ne zaboravite na stari običajskromnijih i jednostavnijih poklona(zarazliku od božićnih) na ovajblagdan - mandarine, naranče,orasi,bomboni te neka sitnica za kojuznate da veseli dijete.

ima pomoćnikakojijeodjeven u crnu odjeću, ima crno lice,crvene rogove te lance oko tijela - to je krampusodnosno vrag. Ta dva lika simbolizirajusuprotnosti u ljudskomživotu i u samom čovjeku.Dobro jerazgovarati s djecomna temu dobra i zla jer zlatna šiba pokrajpoklončića u čizmici podsjeća da zlo ne spava te da kazna stiže onda kada dopustimozlu da gospodari nad nama Jedna stara izreka jasno kaže: “Da bi pobijedilo zlo dovoljnojeda dobro u nama šuti"

Nekada davno živio jebiskup Nikola u MalojAziji - današnjoj Turskoj. Za života velikodušno je pomagao siromašnojdjeci i njihovim obiteljima, a mnogo godina nakon smrti proglašen jesvetim i zaštitnikom svih malenih. U današnjevrijeme dan njegovesmrti 6. prosincaslavimo njegovimendan,odnosno to jedjeciposebno

Sveti Nikola posjećujedjecu u vrtićima,školama,crkvama odjeven kao biskup u crvenoj ilibijeloj boji s visokom biskupskomkapom i biskupskimštapom. On uvijek

Kako svladati artritis

(upalu zgloba)

Piše:dr. Ivo Belan

teško ako zamolite svoga fizijatra, reumatologa ili fizikalnog terapeutada vam pokažekako se izvode vježbekojeodgovaraju baš vama Ako za vrijemevježbe osjetiteozbiljnubol,valjaprestati s vježbama. Kod sljedećegvježbanjapokušajte samo s jednimili dva ponavljanja.

ralnogulja.Liječnik ili fizikalni terapeutpokazat će vam kako se to radi i oni će odlučiti da lijeza vas tajoblik primjenetoplinebolji od toplevode Onajoblik topline koji vam čini najbolje i kojijeza vas najlakši, treba nastaviti primjenjivati dok bol nestane, a tada se toplina može primjenjivati samo po potrebi, a ne više dva puta dnevno

Postojiviše oblika upalakoje mogu zahvatiti jedanili više zglobova. Bez obzira što svaka od tih upalazahtijeva neke specifične mjere u liječenju,postoje određene osnovne mjereliječenja s kojimagotovosvaki bolesnik može započetikontrolu bolesti Mogu se primjenjivati svaki dan i tako kontrolirati bolove i ukočenost te spriječiti da artritis ograniči vaše aktivnosti. Jasno, sve te mjerevaljaprovoditi tek nakon konzultacije s liječnikomkoji će dati osnovne upute i pomoć.

U čemu se sastojifizikalna terapija?

I led može pružitiolakšanje ako ga se stavi na akutno upaljeni zglob10 do 15 minuta,nekoliko putadnevno.

Međutim,led se ne smije stavljatidirektno na kožu Ipak, većini jebolesnika s artritisom vlažna toplinamnogo djelotvornija.

Toplina.Toplinajetemeljni dio liječenjagotovosvake vrste artritisa. S primjenomtoplineukočeni zglobovi i mišići se opuštaju. Toplina, u kombinaciji s vježbom, omogućujelakše pokretezglobova,pomažeu smanjenju bolova,oticanja i ukočenosti za vrijemerada

Vježba.Vježbe su važne u većini oblika artritisa Ustvari, one mogu biti najvažniji dio programa liječenja u mnogihosoba Vježbe povećavajusnagu mišića i održavajupokretljivostzglobova. Osobe kojeredovno obavljajuvježbe poboljšavajusvojestanje,ostaju aktivne a bolovi nestaju.

Preporučljivojeprimjenjivati vlažnu toplinu:tuš,vlažne ručnike ili kupkeu kadi ili bazenu Vlažna toplina se može primjenjivati 10 do 15 minuta svako jutro i večer Temperatura mora biti ugodnatijelu. Suha toplina može biti dobra,ali onda kad je već postignutopoboljšanje artritisa. Važno jeda se postigne smanjenjebola,tako da se vježbe mogu lako provoditi.

Bez obzira da li ste raspoloženi iline, morate svladati eventualnu svojubezvoljnost i započeti s programom redovne tjelovježbe dva puta dnevno svaki dan. Međutim, ni onda kada se vaše stanjepoboljša,nemojteprestati s programom vježbi.Svakako, ako jeupalavaših zglobovaozbiljna ili ako niste naviknuti na vježbu, započetćete tajprogram polagano i postupno. Dob bolesnika ne može biti izlika za izostavljanje vježbe u liječenju.Vježbaće biti prilagođena dobi pacijenta i svakako jujepotrebnoprovoditi. U početku će se vježbavjerojatnomorati obavljati u zdravstvenojustanovi uz pomoćliječnika ili fizikalnogterapeuta. Kasnije,kako se stanjepoboljšava, bolesnik će vježbevjerojatno moći obavljati i kod kuće, s povremenimposjetamaustanovi, prema potrebi.

Dnevni odmori mogu biti od velike pomoći

Nekada su potrebni i tjedni da se djelotvorno nauče vježbekako bi se mogloobavljatiodređeni brojponavljanihvježbi dva puta dnevno. To neće biti posebno

Odmor Kad jezglobotečen i upaljenobično ga ne možete normalno upotrebljavati. Dapače,čak postojimogućnostda artritis uznapreduje ako se upaljenizglob,kao što je recimo koljeno,nastavi upotrebljavati, a ako jezahvaćeno više zglobova, vjerojatno će biti potrebno i mirovanje u krevetu.

Drugiodličan način primjene topline, kada upalazahvaća zglobove šaka ilistopala,primjena je toplemješavineparafina i mine-

Periodi odmora tijekomdana mogu biti od velike pomoći. Odmori (recimoležanje 15 do 30 minuta) u kasnijeprijepodne i kasnijeposlijepodne mogu uvelike olakšati bolove i učiniti ostatak dana lakšim. Neki uredski

radnici odmore se uz svojstol i nakon toganastave raditi Nije potrebnospavati ili biti totalno inaktivan Kako se bol i otok smanjuje,periodiodmora postaju manjepotrebni, pa mogu biti skraćeni ilidokinuti

šanje uz minimalne nepovoljne nuspojave(koje,uostalom,posjedujesvaki lijek).

Lijekovi.Skupa s toplinom, vježbom i odgovarajućim odmorom, lijekovi mogu znatno ublažiti bolove,ukočenost i otok oboljelogzgloba.Postojemnogobrojni različiti lijekovi,počevši od starog dobrog i pouzdanogaspirina, do novih nesteroidnih protuupalnih preparata. Samo na osnovi konzultacije s liječnikommožete biti sigurni da ćete pronaćilijekkoji će vam pružitimaksimalno olak-

Uobičajeneaktivnosti Kombinacijavježbe,vlažne topline ili leda,odgovarajućegliječenja i periodaodmora (kadjepotreban)obično dovodi do poboljšanja artritisa Da bi nastupilo poboljšanjeobično treba nekoliko tjedana, a nekada i do dva mjeseca.Kako se s vremenom aktivnost poboljšava i kako osoba postupnopostajesposobna da se vrati svojemuobičajenomposlu, potrebno jerazmotriti kako prilagoditiodređeni prenaporni rad ili pretjeranuaktivnost. Primjerice, osoba s ozbiljnimosteoartritisom

u koljenumožda će trebati izbjegavatičesto penjanjestepe- nicama Ovakva osoba će također imati koristi ako izbjegava često čučanje,jertakav položajizaziva veliki pritisak na koljeno. Dugotrajnostajanjeili "hodanje također može pogoršatiosteoartritis u koljenu.

Osobama s ozbiljnimartritisom u križima preporučljivo jeda izbjegavajudugostajanje,svijanje i dizanjeteških tereta

Jednom,kada jenastupilo poboljšanje i kad se redovno provodi program vježbi,većina se ljudi može vratiti svojimuobičajenim dnevnim aktivnostima

Hrvatska postala punopravnom članicom

Međunarodne mljekarske federacije

Na 83 zasjedanjuMeđunarodne mljekarskefederacijeodržanom 14.-19. rujna1999 u Atheni (Grčka),Hrvatska jepostalapunopravnom članicom Međunarodne mljekarskefederacije. Time je stekla pravo ravnopravno sudjelovati u donošenjuvažnih odluka kao i kreiranjubudućegrazvoja svjetskogmljekarstva, što s obzirom na Agendu2000 i “Milenijskomrundom" pregovora WTO ima veliko

Štoznačenje.

jeIDF (InternationalDairyFederation)iliMeđunarodna mljekarskaorganizacija?

IDF jeudruženjekojepromoviramljekarstvo u znanstvenom, tehničkom i ekonomskom smislu Nadalje,zastupamljekarskuindustriju i dajesavjete u pogledustandarda,higijene i analize mlijeka. Organiziraskupove i pokrećeniz aktivnosti putemsimpozija,seminara,kongresa, te izdajeregularne publikacije sa skupova.

IDF surađuje i savjetujedrugeinternacionalne organizacije(FAO/WHO Codex Alimentarius) da bise pratiotrend u mljekarskojindustriji i da bi se garantiralakvaliteta Članstvo u IDF-u jeprivilegija za sudjelovanje u njihovimaktivnostima,godišnjimokupljanjima s ljudima iz vrha mljekarske industrije kako bi se razmijenilaiskustva i formulirali zajedničkiciljeviibuduća politika.

Rad IDF-a zasniva se na Nacionalnim odborima kojipredstavljaju interese mljekarskeindustrije te zemlje,odnosno zastupaju:farmere,industriju,udruženja,istraživačke institute,fakultete i vladu Nacionalni odbor jeneophodna veza za kontaktiranje između IDF-a i mljekarskeindustrije te zemlje.

Sam rad IDF-a se zasniva na šest specijaliziranihkomisija:

Komisija A Proizvodnja,higijena i kvaliteta mlijeka

Komisija B Tehnologija i inženjering

Komisija C Tržište mlijeka,ekonomija i politika

Komisija D Legislativa,standardi sastava, klasifikacija i terminologija

Komisija E Analitički standardi,laboratorijska tehnika

Komisija F Znanost,prehrana i edukacija

Narednih dana formirat će se Nacionalni odbor kojegočekujuzadaci kojeneće moći rješavati bez organiziranepotporeproizvođača i prerađivačamlijeka.

Prof dr sc Jasmina Lukač Havranek

poduzeće za proizvodnju e Vassin ox opreme za prehrambenu EEE" | omijsku industriju

Donja Stubica

proizvodnjaopreme za prehrambenu i kemijskuindustriju

izrada nehrđajućihcisterni (izoliranih, neizoliranih) volumena od 500 do 50 000 litara

izrada duplikatora od 50 do 100 000 litara

servis i nabava pumpiza mlijekotipa

ALFA LAVAL iAPV Pasilac

izrada laktofriza od 100 do 12 000 litara (servisiranje)

izrada nehrđajućiharmatura (Tprofili,spojnice,priključci, turbine za pranje,slavine za uzorke, redukcije,koljena) montažanehrđajućihcijevovoda servisiranjemliječnihpumpi, pakerica,separatoraipasterizatora izradanehrđajućihkontejnera za voćnepasteikoncentrate izradanehrđajućihautocisterni za prijevozprehrambenihproizvoda izradasirnihkada(schulenburg) volumenaod 1.000do 5.000litara izradaopremeza minimljekare

* izradaopremeza pivovare izradaopremeza farmaceutsku industriju izradamjernihposuda(etanola) od 3 do 1.000litara izradaopremeza industrijupapira

REFERENCE: “SIRELA" Bjelovar e

“VINDIJA" d d Varaždin e “DUKAT" Zagreb e “MLJEKARA" Zadar e “MLJEKARASPLIT" e “MLJEKARA" Pula e “DOMIL'Županja + “KOKA" Varaždin e “KARLOVAČKA PIVOVARA" e MLJEKARA “ANTUN BOHNEC" e “ZIM" Zenica + “MLJEKARA SARAJEVO" e “MLJEKARA MOSTAR" e “DONA' GornjaStubica e “ETOL' Celje e IPK Osijek e “KARBON" Zagreb

funkcionalnije light(lagani)jogurt, s nedavno otkrivenom kulturom mikroorganizama BBL kojaje ispitanau istraživačkorazvojnom centru Morinaga (Japan). Po okusu i učinku izvanje konkurencije.

Za odrasle idjecu,prisvakodnevnoj konzumaciji,ima zdravstveniučinak:

Stanje Djelovanje imunitet pospješuje metabolizam potiče osteoporozu ublažava ENISKENIKU pojačava QALTEL, florucrijeva obnavlja pretilostsmanjuje

Vi e. stres smiruje indija

Probiotik

GD Vindija

Kakva

tako malo grama!