Mljekarski list 12-1999

TEKUCI

JOGURT

Dragi čitateljiMljekarskoglista!

I ove smo godine u dvanaestbrojevanašegaListanapisali podebelustručnuknjigu,vjerujemonadasvekorisnuuzgajivačima muznogblaga - proizvođačimamlijeka.

Poredstručnihtema izabrali smo idrugezanimljivenapise u čemu smo uspjeli,bartakopotvrđujučitateljisvojimpismima.

Očekujemoipismakritike,kaoiVašeidejekojebiusmjeravale našbudućirad.

Ove godineizostala je nagradnaigra,aliju najavljujemo za sljedećugodinuu rubrici “KULTURA ŽIVLJENJA NA SELU".RubrikućeuređivatinašstalnisuradnikgospodinStjepan Keglević. U broju1.Listapozvatćesve našečitatelje da nas obdaresvojimprilozima.

Objavljeneradovećemonagraditi.

Ostalerubrikeipodručjaćemozadržati, jersmatramo da su sveobuhvatna.Mislitelidrugačije, molimo Vas sugerirajtesadržajekojeće Redakcijskikolegijradoprihvatitiako pridonesu stručnostiisadržajnostilista.

Hrvatskaje postalapunopravnam članicomMeđunarodnemljekarskefederacije,što omogućavasudjelovanjekoddonošenjaodluka o razvojusvjetskogmljekarstva.(VidiMljekarski listbroj11 ove godine).

Prijem u Međunarodnumljekarskuorganizacijuobvezujemljekarskuindustriju a istotakoi proizvođačemlijeka na prihvaćanjeodređenihstandarda te organizacije.

Iiztograzlogapisatićemoinadalje o proizvodnjikvalitetnekrme, o hranidbi,higijenimužnje, te o higijenskojispravnostimlijeka, a nećeizostatinitiekonomskipristupproizvodnjimlijeka.

Našisuradnicićei u budućeodgovarati na Vašapitanjaipomagatisvojimstručnimsavjetima.

Ako iu budućenašListbudezanimljivoštivo u Vašemdomu bitćemosretni,jersmo ispunili svojuzadaću.

Završavajući ovu godinu i stoljeće, a na pragu novog tisućljeća,okrenimo se unatrag,pogledajmogdjesmo griješili a štosmo napravilidobro,kako bi nam vlastitaiskustvabila poukaza ljepšu i sretnijubudućnostnašeobiteljiinašegdoma.

S timmislimaiželjama

čestitamoVam ROĐENJE KRISTOVO inastupajućuDVIJETISUCITU GODINU.

Vaš urednik

sa suradnicimaičlanovima Redakcijskogkolegija

Mljekarski list

Prosinac 1999.

Vaš agrometeorolog

mr Dražen Kaučić

I tako malo pomalo eto nas i u prosincu, prvom od tri zimska mjeseca. Za razliku od ostalih mje-

PROSINAC, 99.

ISSN 0351-9104

Prof dr sc Zvonimir Štafa sei U atdinišAvajaje m ješećia]

Str 4-5 Korištenjekrmnog sirka tijekom vegetacije dala: d Dr sc Stjepan Feldhofer na di snio aa

Str 7-9 Osnovna krmiva u zimskoj hranidbi krava Hoke g j Dr.sc Stjepan Feldhofer

Prvijerazlog što oko. prosinca

Str 10 _Sojinozrnjeu hranidbi goveda anti dipl.ing.Karmen Sinković ban E epive a ji

Str 11-12 Važnost minerala u hranidbi koza ; ja su dani u godini. To jedoba zimske POKRI

Dr.sc.Stjepan Banožić suncostaje ili zimskogsolsticija.

Str 13-14 inioci kojismanjuju otpornost vimena dipl.ing.Nikola Jagačić Sjeverni se poli polarni krajevi tih dininalaze u iji pa tahio vlada

Str 16-17

Li Izborživotinja za rasplod polarna noć Nasuprottome, na Mr sc AlenDžidić južnomepoludan traje 24 sata

Komponente stroja za mehaničku mužnju

Drugijerazlogmagla,jerse dipl. ing Vesna Bulić zbogmokrogtla i niske tempera-

Str 17-18 Kretanjebrojnog stanja krava i rasplodne teladi s ture zraka relativna vlažnost zraka 30 rujnom 1999 gacepo županijama i selekcijskimslužbama brzo zasićuje pa sumaglica često Dr sc Petar Bosnić prelazi u maglu.

Dakle, zbogkratkih dana, po-

Str 19-21 Proizvođačka i prodajna cijenakravljegmlijeka

Doc. dr sc ZoranGrgić javemagle i oblaka sunce ovog

Str 22-23 Cijena koštanja i ekonomika proizvodnje mlijeka na farmi Hartman mjesecaukupnosjasamo 50 sati dipl.ing.Karmen Sinković

šaBERN BRRRIE

Str 24-25 Održano je "Prvo savjetovanjeuzgajivačaovaca i koza u Republici Hrvatskoj" dipl ing.Stjepan Brlek

Str.25.

"Morana" šampionka stočarske izložbe "Vrbovec 99"

dr Ivo Belan dipl.ing.Stjepan Brlek dipl ing Stjepan Brlek

Str 25-26

Ocjenjivanje goveda na stočarskim izložbama u praksi dr Stjepan Feldhofer dipl.ing.Stjepan Keglevć DEA SE Kantoci

SAA ERujeconeć anna

dipl.ing.Stjepan Keglević dipl.ing.Stjepan Keglević dipl ing Karmen Sinković

Str 28-29 "Seoski svatovi" - opera u jednom činu prof dr Zvonimir Štafa dipl.ing.Stjepan Keglevć

Glavni i odgovorni urednik:

Str 30 Ljepote Tirolskih jaslica dipl ing Juraj Čičmak dipl.ing.Darko Kantoci

Redaktorica:

Str 30-31 Stolni vijenac

dipl ing Vera Volarić dipl ing.Darko Kantoci

Tehnička urednica:

Str 31-32 Biljkeu stanu ing Mirna Božičević dipl.ing.Stjepan Keglević

Lektorica:

Str 32-33 Škrinja sv Šimuna

Katarina-Zrinka Čičmak dipl.odgajateljZrinjkaKeglevićStević

Crteži:

Str 33-35 Sve radosti bižićnih blagdana dipl ing Nikola Božičević dr Ivo Belan

Vlasnik i izdavač:

Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb

Uprava uredništvo:

Str 36 Koliko se brinemo o svojim plućima?

Korištenje krmnog sirka

tijekom vegetacije

Osvrtna mogućnostiirezultate u ovogodišnjojproizvodnji

Piše: prof. dr. sc Zvonimir Štafa

Hibridni krmni sirak jeu nas malo proširenstoga se njegove mogućnosti u proizvodnji kvalitetne krme ni izdaleka ne koriste Može se uzgajati u svim glavnim rokovima sjetve za zelenu krmu košnjom i hranidbom u staji, ili gdjeto mogućnostidozvoljavaju napasivanjem na parceli.

Različiti hibridi krmnogsirka mogu se i silirati.Silaža krmnog sirka jena razini kakvoće silaže kukuruza Hibridi krmnogsirka niskograsta koriste se i za proizvodnju zrna Nakon žetve metlica,ostatak mase može se silirati

U sušnom razdobljupojača mu se voštana prevlakakojaga štiti od povećanetranspiracije, te uvijelišće i tako smanjujepotrošnjuvode. U uvjetimaosigurane vode tijekomvegetacije hibridi krmnogsirka dajusigurne i visoke prinosekvalitetne mase Ovisno o roku sjetve i agrotehnici ove jegodine na nekoliko farmi bio izvanredan prinoskrmnog sirka.

na težim tlima gdjejeprijelaz iz mokre faze tla u suhu fazu kratak, predlažemsjetvukrmnogsirka kojiće uz kukuruz i stočni kelj popunitipotrebezelene krme tijekomljeta. U takvim,gotovo ekstremnim uvjetima, krmni sirak intenzivno gnojenmineralnim, ali i organskimgnojivimamože osiguratiporast. Ako se primjenjujegnojovka u prihrani treba ju razrijediti u omjeru1:3 do 5 Što su suši uvjetirazrjeđenje treba biti veće, a primjenanaveče ili još boljerano ujutro po rosi. U takvim uvjetima može biti dobar otkos sirka već za 45-50 dana

Budući da se krmni sirak može sijati od zadnjegdesetdnevlja travnja pa do krajasrpnja,sije se na površine s kojih se skidaju kulture počevši od proljeća, a mogu se sijati čak i po strništu.

Danas većina poljoprivrednika u nas zazire od sjetvekrmnog sirka bojeći se zakorovljavanja kao divljimsirkom Hibridni sirak nema mogućnostiprezimljavanja u nas Širi se uglavnom iz busa i sjemenom.Ne formira podzemnevriježe(podanke) i strada od jačegmraza (-2*C) kao i kukuruz Njegovavegetacija jednaka jevegetacijikukuruza Od kukuruza ima razvijenijikorijenov sustav i može crpstivodu i hranjiva iz tla bolje od kukuruza Budući da za formiranje suhe tvari sirak treba manjevode od kukuruza (imaniži transpiracioni koeficijent) on se može uzgajati i u sušnijimuvjetima od kukuruza

Skinuta su tri otkosa zelene mase na područjuVirovitice, na području Sv. I Zeline dva otkosa (zbogniske košnje i suše slabija je bila regeneracija), a na području Ludbrega u postrnomroku sjetve jedanvrlo jakiotkos i pašapri ranijemskidanju.Istraživanja su provedena u suradnji s Hrvatskim zavodom za poljoprivredno savjetodavnuslužbu (mr. Z Jantol). Lokaliteti su prikazani na televiziji u emisijiZemlja i more 24 10 I na ostalim lokacijama u prošlojvegetacijipostignuti su vrlo dobri rezultati u proizvodnji zelene mase krmnogsirka

Krmni sirak skidan u drugoj polovicisrpnjaveć krajemkolovoza i početkomrujnadaje drugiotkos, do sredine listopada jošjedanporast, au Mediteranu i više. U povoljnimuvjetimavlage i na dobro gnojenomtlu krmni sirak ima dnevni porast oko 7 cm, a na vrlo plodnimtlima dobro gnojenim i veći, ali kada naraste 60 i više cm

Gazdinstva, na kojimajesijan krmni sirak imala su tijekom sušnograzdobljaosiguranukrmu. Travnjaci, a naročito ljuljevi, u tom sušnom razdoblju nisu imali dovoljnoprirasta, ili im jeporast bio neznatan (Posavina) tako da je u tom razdobljukrmnim sirkom osiguranazelena krma. Ljuljevi za visokih temperatura i niske relativne vlagezraka, te smanjene vlage u tlu na laganimpropusnim tlima ali ina teškim pseudogejnim tlima,imali su neznatan prirast. Stoga na farmama u Posavini, ali i

Neki hibridi krmnogsirka tanje stabljike,kojijačenabusavaju, mogu imati iveći dnevni porast. U povoljnimuvjetima po jednom hektaru dnevno može prirasti i preko 1500 kg zelene krme Kombinacijama i rokovima sjetve sirka na slobodne površinenakon skidanjaozimih usjevapostiže se osiguranjezelene krme od sredine srpnja pa do jačegmraza u listopadu, što u kontinentalnim uvjetimaiznosi 90 do 100 dana. Da bi se osigurao brz porast i regeneracija, odmah nakon skidanjasirak treba prihraniti dušičnim gnojivima. Dobra se regeneracijapostiže, ako se sirak kosi nešto više (oko10 cm).Nisko košeni, ilijakoduboko popasen sirak sporije se regenerira. Tako korišten dajeslabijidrugiporast,

pogotovoako izostane prihrana, ili ako nastupisušno razdoblje. Kada padnekiša u kolovozu, ako jeprihranjen, sirak bujnopotjera i može dati bogatotkos

Ove su godinepostignuti izvanredni rezultati u postrnojsjetvi u Podravini (okolicaLudbrega, gospodarstvoMlinar,Kapela).Sjetva jebila sredinom srpnja, da bi za korištenje u gospodarstvuprispioveć tijekomrujna,kada su travnjaci i travne smjeseimali mali, a ljuljevi neznatan prirast. U takvim uvjetimakrmni sirak je narastao oko tri metra visoko pod krajkorištenja(sredinalistopada),ali zbogpovoljnihuvjeta biojeznatan i drugiporast(visina oko 60 cm) do mraza 17 i 18. listopada. Od mraza strada uglavnom lisna masa, a naročito vršno lišće. Međutim, ako jevrlo gusti sklop, a mraz nijejak,sirak može

stradati samo površinski, dok je ostali dio stabljike i niže biljke malo oštećen tako da može nastaviti rast ako su iza mraza povoljneklimatske prilike kao što su ove jeseni. Ako jerijetkisklop, krmni sirak će i na mrazu (od-2 *C)stradati bez mogućnostiregeneracije.

krava muzara s dnevnom proizvodnjom10 i više litara mlijeka.

Kombinacijomsjetveozime smjesegraška i tritikale, a nakon skidanjaozime smjesesjetvom krmnogsirka,postignuto je u višegodišnjemprosjeku na Agronomskom fakultetu (Štafa i sur.)

O prvom mrazu u jesenovisi i dužina korištenjakrmnogsirka Budući da je krmni sirak termofilna kultura kojase uzgaja između proljetnih i ranih jesenskih mrazeva, on jevrlo prikladan za sjetvu u kombinaciji s ozimim kulturama - žitaricama iliozimim smjesamažitarica i mahunarki, odnosno ozimim krmnim kupusnjačama.Takvim kombinacijama krmnih kultura postižu se vrlo visoki urodi mase i prinosihranjiva po jednomhektaru,kojima se namirujupotrebe za tripa i više

129 t/ha zelene mase odnosno 23,6t/hasuhe tvari Ta je kombinacijadala urod mase kojomse može namiriti preko

1700 obroka probavljivihbjelančevina,odnosno u energiji 1500 obroka za dnevnu proizvodnju od 15 litara mlijeka s 4,0 % mliječne masti

Navedeno potvrđuju i ovogodišnjirezultati u postrnojsjetvi na područjuLudbrega(Mlinar) i ukazujuda je mogućevišegodišnjerezultate i znatno nadmašiti, ako se poštujukulture, rokovi sjetve i agrotehnika. m

Osnovna krmiva u zimskoj

hranidbi krava

Piše: dr. sc

StjepanFeldhofer

U zimskojhranidbi krava osnovna krmiva su većinom prirodnosušena i silirana, sočna gomoljasta i korjenasta.

Sijeno,slama,kukuruzovina

3 do 101 mlijeka/dan, a uz dodatak krepkihkrmiva najviše 20 do 25 1 mlijeka/dan.

Već se u razdobljuvegetacije sprema trava sušenjem za sijeno Na rast trave, kakvoću i količinu sijenamnogo utječetlo, klimatske i meteorološke prilike, gnojidba, a posebicevrijeme košnje i tehnologijasušenja.

varajućadopunskakrmiva i dopunskekrmne smjesekojeomogućavajuvišu proizvodnjumlijeka (20do 30 1/dan).(Tablica 1 i 2.)

Nasuprottome, ako jesijeno loše kakvoće,prezrelo,lošeg biljnogsastava, loše sušeno,prašno ili pljesnivo, ako ga joši nedostaje pa gospodaridaju kukuruzovinu, slamu i slična krmiva slabe probavljivosti i hranjivevrijednosti, krave neće dobivati dovoljnohranjivapotrebnih za život i proizvodnju. Izmršavit će,davat će malo mlijeka, brzo će nakon telenjapresušiti i najčešćeostajujalove.

Hranidba većom količinom sijenaobilježavaekstenzivnu hranidbu ili skupuintenzivnu hranidbu u kojoj se mora davati mnogo krepkihkrmiva (koncentrata). Uz hranidbu sijenom često nedostajuhranidbeni sastojcikao: energetsketvari, biološki kvalitetne bjelančevine i esencijalneaminokiseline, neki minerali (posebicefosfor,natrij i magnezij) i mnogivitamini

Kasna košnjaomogućavadozrijevanje i širenjesjemenaloših trava, pa se dobiva sijeno s manje bjelančevina, a s više celuloze i odrvenjelihdijelovabiljke,slabije je hranidbene vrijednosti i probavljivosti.

Hranidba krava značajno se poboljšava ako sijenosadrži veći dio djeteline i ako se uz veće količine sijenadodajusočna krmiva kao primjerice stočna repa, mrkva,sirovi repinirezanci i slično

Krmni obroci morajuuvijek biti dobro uravnoteženi sa svim hranidbenim sastojcima što znači da krave morajudobivati i odgo-

Ranijakošnja, a to jepočetak cvjetanjavećine trava, dajesijeno s više bjelančevina, minerala (posebice fosfora) i vitamina (karotina),sijeno s manjeceluloze, a boljehranidbene vrijednosti i probavljivosti.

Kakvoća sijenauvelike ovisi o vremenskim prilikama,trajanju i načinu sušenja. Ako se sijeno dugo suši,često prevrće ilipokisne, gubimnogo hranjivih tvari oksidacijom,lomom listića ili zbog razvojaplijesni.Stogasijenonajčešće gubigotovopolovicuhranidbene vrijednosti trave i sadrži postotaksirovih bjelančevina u velikom rasponu od 5 do 15 %, sirovih vlakana 21 do 30 %, energetskehranidbene vrijednosti 0,35do 0,6 h j./kg.

Slama (posebicezobena slama) i kukuruzovina, ako su na vrijeme i dobro spremljene, mogu dobro poslužiti za hranidbu goveda i u naprednijimgospodarstvima. U manjim količinama mogu se davati u zamjenuza manjidio sijena.Mogu se davati u krmnim obrocima kojisadrže mnogo vodenastih krmiva Dobro ih je davati sasjeckane na dužinu 2 do 3 cm i pomiješano sa sočnim krmivima (naribanomrepom, krumpirom,sirovim repinim re-

uo o

zancima i slično) u količini 2 do 3 kg/dan.

Voluminozna krmiva kao sijeno,slama,kukuruzovina,pljeva, ljuskesoje i suncokreta imaju mnogo sirove vlaknine (celuloze), dakle i malo energije, malo bjelančevina,minerala i vitamina Zbog visokogsadržajasirove vlaknine potrebno ih jedavati i kravama s visokom proizvodnjom mlijeka,jerse samo na tajnačin može dobivati veći postotakmasti u mlijeku što jeod velike gospodarske važnosti.

Siliranjemkrmiva gubese iz organsketvari najvišelako probavljiviugljikohidrati koji se pretvaraju u mliječnukiselinu, a s iscjetkom(efluentom)silažnog soka izvjesnakoličina minerala Razmjernotome povećava se postotaksirove vlaknine u silaži, što ne smanjujemnogo hranidbenu vrijednostsilaže jerse povećavaprobavljivost celuloze u siliranim krmivima za 10-20% u odnosu na zelena krmiva, a 3040% u odnosu na sušena krmiva.

Kao brašno fino samljevena slama,ili ako se daje u većim količinama, može biti uzrokom probavnimporemetnjama, začepima(opstipacije ili atonije buraga) i alkaličnim indigestijama.

Slama i kukuruzovina (također i sijeno) mogu biti često zaražene plijesnima i lošegokusa Životinje takva krmiva nerado jedu, a može doći i do oboljenjakože i sluznice usta, želučano crijevnihoboljenja, bolesti jetre i bubrega,pobačaja i uginućaživotinja. Loš miris i okus pljesnivih i pokvarenihkrmiva može se prenositi i na mlijeko.

Kukuruzna i travna silaža

tehnološkom obradom siliranih krmiva (vrstomsilosa i anaerobnim uvjetima). Tako govedauzimaju radijekukuruznu nego travnu i djetelinskusilažu,silažu s većim postotkomsuhe tvari i sitnijesječenu,silažu s manje sirove vlaknine i manjekiselina, posebiceoctene i maslačne kiseline,silažu s manjeamonijaka iako se uz silažu dodajudopunske krmne smjese(koncentrati).

U dobrojsilaži mogu se povećati i sirove bjelančevine uslijedrasta i razvojabakterija silažnogvrenja(mikrobnihbjelančevina), ali u lošojsilaži mogu se značajnosmanjitijerdolazi do razgradnje i raspadanjabjelančevina pod utjecajemplijesni i truležnih bakterija, a povećava se amonijak.

Goveda obično uzimajusilažu slabije nego svježa i zelena krmiva iste vrste Uzimanjesilaže je uvjetovano: vrstom siliranog krmiva,postotkomsuhe tvari, pH vrijednošću,kiselinama u silaži i

Travna silaža se obično priprema kao sjenaža,jerse malo prosušenatrava boljesilira Dobro načinjena i spremljenasjenaža malo zaostaje po hranidbenojvrijednosti za svježom zelenom travom, i proizvodnju sjenažetreba u našim klimatskim uvjetimauklopiti u sustav iskorištavanjatravnih površina s pašom i kosidbom Uz hranidbu travom, kao i sjenažom,treba računati da nedostajuenergetske tvari i treba u krmnom obroku dodavati kukuruznu prekrupu i drugežitarice Također treba u hranidbenim obrocima dodavati mine-

Naprednijigospodari će uz kvalitetno sijenospremati za zimsku hranidbu svojestoke i dovoljnukoličinu travne ili kukuruzne silaže U žitorodnim krajevima s oraničnim površinama većinom se sprema kukuruzna silaža od cijelekukuruzne biljke, silaža zrna i klipakukuruza,glava i lišća repe i sličnih krmiva, dok se uz livadne i pašnepovršinesprema travna silaža.

Hranidbena vrijednostsilaže ovisi o vrsti siliranih krmiva i količini sirove vlaknine,odnosno o kemijskomsastavu silaže i sadržajukiselina u silaži

Tablica 3: Krmni obroci krava uz hranidbu

Tablica 4: Krmni obroci krava uz hranidbu

ralno vitaminski dodatak,jer češće nedostajuvitamini A i D, minerali natrija,magnezija i fosfora i mikrominerali joda,kobalta,mangana, bakra i selena. (Tablice 3 i 4.)

Minerali iz travne silaže gube se pretežitoiscjeđivanjem silažnog soka.

Kukuruznojsilaži nedostaje izvjesnakoličina bjelančevina. Tako 30 kg kukuruzne silaže ima dovoljnoenergije da se zadovolje

Travna silaža (sjenaža) može biti gotovopotpunakrma bez posebnihdodataka za mliječnost krava 10 do 15 I/dan, s time da za višu proizvodnju treba jošdodavati odgovarajućupotpunukrmnu smjesu,krepkakrmiva iližitarice s dopunskomkrmnom smjesom (superkoncentratom).

Uz travnu silažu ne smije se zanemariti davanjedobrogsijena u svrhu dopune hranidbenog obroka suhom tvari i celulozom, te dodavanjestočne soli (kuhinjska sol natrijevaklorida) 20 do 30 gna dan.

Vitamina D u travnojsilaži ima manjenego u sijenuistogporijekla.Sušenjemtrave ipakse smanjujekoličina karotina (2060%)više nego siliranjem(samo 10%) što treba uzeti u obzir u hranidbenim obrocima

osnovne uzdržne potrebekrava i proizvodnja 4-7 litara mlijeka dnevno Hranidbeni obrok sadrži oko 7,5hj.energetskevrijednosti, a samo 7-8% sirovih bjelančevina. U hranidbenom obroku krava treba davati oko 12-15 % sirovih bjelančevina u suhojtvari krmiva, pa uslijednedostatka bjelančevina u kukuruznojsilaži, hranidbenom obroku krava treba dodavati sijenolucerne ili odgovarajućadopunskakrmna smjesa s većim postotkombjelančevina.

Silaža općenitomože činiti do 60% hranidbenogobroka krava Kravama visoke mliječnosti, iznad 15-20 litara mlijeka na dan, treba smanjitidavanjekukuruzne silaže na 25-30 kg/dan,odnosno najviše do 50% ukupnoghranidbenogobroka,jeruz kukuruznu silažu,ovisno o proizvodnji, treba davati i odgovarajućukrmnu smjesuilidopunskakrmiva (krepka krmiva ili koncentrate).(Tablice 5 i 6.)

Posebice treba voditi računa da u dopunskojkrmnojsmjesi(uz kukuruznu silažu) ima dovoljno minerala,kalcija,natrija i fosfora, te mikrominerala cinka,bakra, željeza,selena

Sijenolucerne jedobro davati uz kukuruznu silažu kao dopunu za bjelančevine,kalcij i sirovu vlakninu kojinedostaju u kukuruznojsilaži, a vrlo su važni za krave u visokojproizvodnji.

Sirove bjelančevine u kukuruznojsilaži mogu se nadopuniti i dodavanjem0,51,0 % uree ili1,01,5 % BENURALA 60 prilikom siliranja. Na taj se način dobiva silaža kojanijesamo dobre energetskevrijednosti, već sadrži i bjelančevine za prosječnu proizvodnju 4-7 litara mlijeka.

Vitamine A, D i E obvezno treba davati u krmnim obrocima s dopunskimkrmivima ilivitaminsko mineralnim dodacima

Kiseline iz silaže mogu znatno utjecati na mikrobiološke procese u buragu,djelomice mogu utjecati na neke promjene u krvi (acidemije i glikemije), mogu djelovati ketogeno(izazivajući ketozu), i upozorava se na kakvoću i kiselost silaže

Uz hranidbu lošom silažom, plijesan i toksične metaboličke tvari mogu biti uzrokom pato- loškim promjenama i zdravstvenim poremećajima,smetnjama u plodnosti i reprodukciji,pobačajima,smanjenojproizvodnji i prirastu tjelesnetežine,slabijem iskorištavanjukrmiva, a u težim slučajevima i uginućimaživotinja.

Sirovinski sastav, hranidbena vrijednost i kakvoća silaže mogu utjecati na mliječnostkrava,količinu mlijeka,postotakmasti i bjelančevina u mlijeku, na miris, okus i drugeosobitosti mlijeka. Iš

Mljekarski

Važnost minerala u

hranidbi koza

Piše: dipl.ing.Karmen Sinković

oko 2 grama na kilogramsuhe tvari u obroku

Nedostatak natrija u obroku izaziva usporen rast, manjupotrošnju i lošijeiskorištavanje hrane,pojavuproljeva.

natrij i magnezij, te na mikroelemente u kojespadaju:selen, sumpor, bakar,mangan, željezo i cink

Kalcij i fosfor predstavljaju oko polovicekoličine minerala u mlijeku i u cijelomtijelukoze Kosti sadrže oko 36% kalcija i 17% fosfora Da bi se oba minerala pravilnokoristila,potrebno jeda budu u odgovarajućem odnosu: jedando dva dijela kalcijaprema jednom dijelu fosfora. Za njihovopravilno korištenjepotrebanjei vitamin D Ovajvitamin reguliraresorpciju i taloženjekalcija i fosfora u organizmu.

Pravilnom hranidbom potrebno je kozama osigurati kvalitetan obrok tijekomcijele godine Time će biti zadovoljene sve njihovefiziološke potrebevažne kako za njihovodobro zdravstveno stanje(uzdržnahrana), tako i za njihoveproduktivne potrebe - za pravilanrast i proizvodnju.

Kvalitetan obrok mora sadržavati sve potrebitehranjivetvari, minerale i vitamine Čestose zaboravlja da su krmiva kojima se hrane koze deficitarna vitaminima i mineralima, te jeto razlog da uzgajivači stalno vode brigu o njihovojzastupljenosti u obroku

Nedostatak kalcija u obroku koza može dovesti do smanjene proizvodnjemlijeka,rahitisa i usporenog rasta kod jaradi, poremećaja u radu živčanogsustava, spolnihorgana, aktivnosti srca, te same sekrecijemlijeka.

Ako su prevelikekoličine natrija u obroku može doći do otrovanja,napose ako životinjamanijedostupnaveća količina vode.

Magnezijima utjecaj na resorpcijufosfora Pri prijelazu iz ljetne na zimsku hranidbu dolazi do pojavenedostatka magnezija.

Kalijima utjecaj na pravilan rad stanica organizma.Nedostatak kalija u obroku može izazvati oštećenjasrčanog i tjelesnih mišića,smanjenuproizvodnju, lizavost, gubitaksjajadlake

Nedostatak fosfora redovito dovodi do usporenog rasta jaradi, smanjeneproizvodnjemlijeka, nezdravogizgledaživotinje.

Potrebe za mineralima su velike,jernemojmozaboraviti činjenicu da se velike količine minerala izlučuju iz organizma putem mlijeka.Jednom litrom mlijekaizluči se oko 8 grama minerala

Dovoljnekoličine kalcija i fosfora možemo osigurati hranom, tj.dobrom pašomilidobrim sijenom.Ukoliko su paša i sijeno lošijekvalitete, ilise radi o lošem odnosu kalcija i fosfora u voluminoznojkrmi,potrebno jeobrok upotpunitižitaricama,posijama ili vitaminsko-mineralnim dodacima

Minerali važni u hranidbi koza podijeljeni su na makroelemente u kojespadaju:kalcij,fosfor,

Cink jemikroelemenat, a njegov se nedostatak u organizmu očitujegubitkomdlake,otečenosti kože,i u tom slučaju potrebnojeaplicirati 250 mg cink sulfata u organizamživotinje. Isto tako nedostatak cinka u obroku dovodi do smanjenekonzumacije hrane,gubitkatežine,pojaveparakeratoze,ukrućenosti zelobova, edema zglobova(natečenosti zglobova). Kod koza u dojnom periodupomanjkanjecinka dovodi do smanjenemliječnosti. Potrebna količina cinka u obroku je50 mg/kgsuhe tvari obroka

Natrij jesastavni dio kuhinjske soli, i potrebatogaminerala je

Bakar ima utjecaj na rast i sekrecijumlijekakoza Ako se u obroku pojavideficit bakra, rađajuse slabo vitalna jarad s malom porodnomtežinom Ta jaradnijesposobnasisati, pa najčešćedolazi do uginuća. Ne

Sojino zrnje u hranidbi goveda

Pitanje:

Sijao sam soju i imam sojinog zrnja.Poznato je da se sojinozrnje može prženo(tostirano) upotreblja- vati u hranidbi svinja i peradi. Može li se sojinozrnjedavati kravama, u kojemobliku i količinama, sirovo ili samo prženo?

Mato Bosanac Ilovski Klokočevac

Odgovor:

vina u tankom crijevu,zbogčegadolazi do smanjivanjaprobavljivosti i iskorištavanjabjelančevina iz krmiva, te slabog rasta životinja.

Općenitogovedima ne treba davati mnogo punomasnog sojinog zrnjajer su biljojedi i nisu adaptirani na probavu i iskorištavanje veće količine masti kojusadrži sojino zrnje.

Stoga se za hranidbu govedapreporuča samo termički obrađena soja, iako se navode primjeridavanja odraslim govedima do 1,0 kg/dan sirovogzrnjasojeili do 10% u krmnim smjesama.

Sojinozrnje ima visoku hranidbenu vrijednost i probavljivost zbog čegajeznačajnahrana u ljudskoj prehrani, a posebice u dječjoj.Upotrebljava se i u zamjenicama za mlijekomladih životinja, u tzv regeneriranom mlijeku, i u svim vrstama krmnih smjesa.

Sadržajhranjivih tvari uveliko ovisi o sorti soje, a može se računati da zrnjeprosječnosadrži:

Kravama se stoga treba davati naj- više 1,0 do 1,5 kgtostiranog(pečenog)zrnjasoje na dan, jerveć time dobivajudnevno oko 200 do 300 g masti, ili najviše10-15% tostiranog zrnja u potpunimkrmnim smjesama (tablica 1.)

Zrnjesoje se osposobljava za upotrebu u stočnoj hrani tako da se obradi (kuhanjem,parenjem ili pečenjem). Na taj se način razgrađuju antinutritivne tvari u sojinomzrnju i dobiva krmivo visoke hranidbene vrijednosti.

Ako se kravama dajeveća količina masti može se smanjitiiskorištavanje nekih hranjivihtvari, posebicebje- lančevina i minerala (kalcija) iz krmnih obroka

Nezasićene masne kiseline iz sojinazrnjamogu biti vrlo korisne za kakvoću mesajer se talože u masnom tkivu životinja, ali u velikim količinama mogu pogoršati kakvoću

Pečenjesojeobično se obavlja u posebnimstrojevima(tosterima) na temperaturi 105-110 “C, tijekom 45 minuta, iliu ekstruderima na tempe-

Suhe Sirovih Energetsku ivari = bjelančevinavlakana masti oPepelaNET = vrijednost

hi.

89,0 34,036,0

Nezasićene masne kiseline sojinog uljaprenose se i talože u masnom tkivu pa mogu utjecati na kakvoću mesa i mliječnu mast, tako da maslac dobiva mekanu konzistenciju.

raturi 145 *C spritiskom 25-30 bara, u trajanju 25 do 30 sekunda.

Upotrebapunomasnog sojinog zrnja u krmnim smjesama ima i gospodarskiznačaj,jerjeto jošjedna skupljasirovina za stočnu hranu koja se može proizvesti na vlastitom gospodarstvu.

Ako se računa da 100 kgpunomasnog sojinogzrnjasadrži 36 kg sirovih bjelančevina i ima 140 hj. energetskehranidbene vrijednosti, to znači da može zamijeniti:

Ako se sojinozrnjepečeduže i na višim temperaturama, može se ponovno smanjitihranidbena vrijednost i probavljivostzrnja.

Sojinozrnje nema mnogo sirove vlaknine (oko6%), a od probavljivih ugljikohidrata ima oko 10-12% šećera, većinom saharoze

Iz opisanog se vidi velika hranidbena vrijednostsojinogzrnja. Uz to sojaima dosta vitamina A, E i vitamina B skupine.Sadrži malo kalcija (0,250,28%), a više fosfora (0,7%).

Natrijasadrži samo 0,040,1%, a magnezija0,28-0,35% Nema vitamina D

Nažalost, sirovo sojino zrno sadrži mnogo “antinutritivnih tvari" To su ferment ureaza itripsininhibitor

75 kgsojine sačme

15 kgječma

10 kgkrmne masti

Sojinozrnjetreba davati samljeveno u stočnoj hrani Ono poboljšava mliječnost krava i utječe na povećanje postotkabjelančevina u mlijeku.

Na krajutreba reći da se sojamože siliratiizmješana s kukuruzom

Sojinozrnje ima malo sirove vlaknine (celuloze), imože manjeutjecati na postotakmasnoće mlijeka.

Za siliranje se može uzeti cijela biljkasojekad dosegnepolovicu do dvijetrećine zrelosti zrna Izmješa se s kukuruznom biljkom u omjeru 30 : 70%

Dr sc Stjepan Feldhofer

Ferment ureaza razgrađuje ureu, ako jeprisutna u krmivima, uslijed čegase u buragustvarajuvelike količine amonijaka te može doći naglo do otrovanja, pa i do uginuća životinja.

Tripsininhibitor (antitripsin) je tvar kojaslabi djelovanjetripsina potrebnog za razgradnjubjelanče-

zaboravimo da jebakar u većim količinama toksičan, i oštećuje jetru.Simptomiotrovanja su žutica i krvavo mokrenje.

Selen jevrlo važan mikroelemenat u hranidbi koza. Njegova važnost se očituje na djelovanje

vitamina E Potrebe koza za selenom su 0,1mg/kgsuhe tvari u obroku Veća količina selena u obroku jetoksična, a simptomi trovanjaselenom su pucanje papaka, i smanjenareproduktivna sposobnostživotinje.Nedostatak selena očituje se smetnjama u plodnosti i reprodukciji, te nekrozama jetre i pojavommišične distrofije.

Kobalt jevažan za sintezu vitamina B-12 Njegovadeficitarnost u obroku uzrokujeslabokrvnost,atrofijumišića,oštećenjejetre i naglomršavljenje životinje.

Manganjevažan za enzimatske sustave, a njegovopomanjkanjeuzrokuješepavost,otekline zglobova,oštećenjenogu, poremećaje u plodnosti i pobačaje.

Željezo ima veliku važnost za organizam,jerpomanjkanje željezauzrokujeslabokrvnost koja je napose izražena kod mladih životinja.

tjelesna

Potrebno je,dakle,paziti da u obroku koza budu zastupljeni svi napose važni minerali kojise morajusvakodnevno unositi u organizamukoliko želimo da životinja bude u dobrojkondiciji, zdrava i pripremljena kako za rasplodnuproizvodnju tako i za proizvodnjumlijeka.

KUPUJEMO SVE VRSTE ITIPOVE MUZNIH UREĐAJA (RABLJENE INEISPRAVNE) IPRODAJEMO RENOVIRANE

Javitenam se radiprodaje,nabaveiliposredovanja na adresu Hrvatskamljekarskaudruga Zagreb+Ilica31/III, tel.01/4812410

Cinioci koji smanjuju

otpornost vimena

Piše: dr. sc StjepanBanožić

Nepravilna i nehigijenska mužnjastvara uvjete za širenje infekcije. Gruba mužnjastrojem na prazno (akostrojstavimo na vime prijenego krava počne puštatimlijeko,iliako strojostaje na vimenu nakon izmuzavanja) oštećujesluznicu cisterne i stvara predilekcionamjesta za infekciju. Mužnjaprljavog, tek simbolično opranog vimena,prljavim, mokrim rukama,mokrogvimena itd. omogućujebrže širenjeinfekcije i masovnu infekeiju sisa.

pritome samo vršak sise viri iz šake. Nisu poželjne ni malene ni prevelike sise. Vršci svih sisa trebajubiti u istojvodoravnojcrti, oni morajubiti zaobljeni, ni šiljasti ni tupoodsječeni ili ljevkasti. Ako jevršak sise nepravilno građen, a pogotovo ako jeuvučen, na njemuse nakon mužnjezadržavajukapljicemlijeka i prljavštine, pa jeto mjestopogodno za zadržavanjebakterija. Takva situacijaslabi obrambene snage sisnog kanala i otvara vrata infekciji.

Od bolesti vimena,upale(mastitisi) su najznačajnije, s obzirom na štete kojenanose gospodarskojproizvodnji.Drugebolesti a isto tako nepravilnosti u funkciji i građimliječnežlijezde su čimbenici kojistvarajudispoziciju za nastajanjemastitisa pa im treba posvetitiposebnupažnju.

Oblik vimena jeneobično važan čimbenik od kojegazavisi otpornost ili pak dispozicija za nastajanjemastitisa. Puno vime ne smijevisjetiispodskočnog zgloba, već samo vršci sisa većeg vimena smijudoseći do njega.

Obješeno,vrećasto vime koje visi ispodskočnogzglobaizloženo jetraumama, prljavštini, vlazi i hladnoći poda,što sve skupaima negativanutjecaj na obrambene snage vimena Ako jepakvime tako građeno da su prednječetvrti većeilimanje od zadnjih,tadanije mogućestrojemistodobno izmusti sve četvrti, pa strojradi na prazno na manjimčetvrtima dok se izmuzu veće črtvrti. Takva mužnja na prazno ozljeđuje sluznicu cisterne pa se tim načinom lako razvijainfekcija.

Oblik sise jeveoma važan za zaštitu vimena od infekcije. Najboljejeda su sise duge8 - 10 cm, tako da se mogu obuhvatiti, a da

Prevelike ili premalenesise teško jemusti, a grubamužnja ozlijedisluznicu cisterne pa se na njojrazvijeinfekcija.

Brzina mužnjezavisi od građe sise i sisnogkanala i od kapaciteta mliječnihkanala, što jemana i dobra osobina,zavisno od intenziteta. Kada je vime plosnato, veoma razvedeno i čvrsto vezano uz trup,mliječnikanali su često preuski,malogprovodnogkapaciteta_ (malepropusne moći). Kroz takve mliječnekanale ne može proći sve mlijeko iz velikog vimena,za puštanjamlijeka. Zbog togamužnjatrajedugo, mlijekoizlazi u kratkim mlazovima,vime jepuno i napeto, a sise prazne Naravno da takvo vime obolijeva i propada od mastitisa zbogneprestanogiritiranja dugom mužnjom i zbognepotpunog ispražnjavanja.

Veličina stada ne bi smjelaizravno utjecati na dispoziciju za nastajanjemastitisa. Ipak, u velikim stadima obično jeviše mastitisa jerse u njimateže održava higijenskioptimum. U veoma velikim stajamauspjeli smo odstraniti pojavuakutnih mastitisa i smanjitipostotakkroničnih katara vimena poboljšanjemhigijenemužnje i zamjenomneadekvatnih strojevadobrim strojevima za mužnju.

Godišnjadoba imajuutjecaja na pojavumastitisa, ali samo neizravno. Naime u pojedinim sezonama javit će se u određenim prilikamadržanjaviše mastitisa Tako se u pašnihgovedapokatkad javljagnojniljetnimastitis, a u drugimstadima više jemastitisa zimi. Na sezonsku pojavumastitisa u krava može utjecati i prehrana. Tako npr. ljeti, uz obilnu prehranuzelenom lucernom, pokatkad ima više mastitisa.

Hrana ima utjecaja na zdravlje životinja, pa i na zdravljevimena. Na otpornostprema infekciji pozitivno djelujepaša,livadno sijeno Sklonost mastitisu povećat će jednolična,deficitarna prehrana i hrana siromašna vitaminima, posebno siromašna vitaminom A Traume pogodujurazvojuinfekcijevimena. Ozljede i ogrebotine vimena i sisa ulazna su

Dob krava znatno utječe na otpornostvimena prema infekciji.Starijekrave češće obolijevaju od mastitisa Ima izuzetaka, pa krave velike obrambene sposobnosti i dobre konstitucijeimaju zdravo vime i u kasnojdobi.

mjestagnojnojinfekciji.Tupi udarci,nagnječenja,nagazi su mjestaosobito sklona razvoju infekcije.

Druge bolesti vimena,koje najčešćeotvarajuvrata infekcije

ili stvarajudispoziciju za mastitise, su Bolesti kože vimena kao: boginje na sisama,lažne boginje, papilomatozavimena,furunkuloza vimena,jerjekrajnjihotežana mužnja, a česte su i sekundarne

infekcije.Cirkulatorne smetnje, npr. edem vimena,jerotežavaju ilionemogućavajumužnju. m

Izbor životinja

Piše:dipl.ing.Nikola Jagačić

za rasplod

kujupasminedomaćih životinja. Nijelijepo samo ono što se odlikuje snagom i zdravljem jerkod izbora rasplodnihživotinjaosvrćemo se na ljepotu samo utoliko, koliko o ljepotiovisi skladnost tjelesnegrađe, pa prema tome zdravlje,otpornost i proizvodnesposobnostiživotinje.

Da bi naši stočari znali odabirati stoku za rasplod,trebajupoznavati osnovne elemente od kojihzavisi proizvodnja i uporabnavrijednost.

Stogakod izbora treba paziti osobito na zdravlje,ljepotu, pasminu,porijeklo,ćud,kondiciju, konstituciju,plodnost, te prosudbu uzgojne i uporabnevrijednosti.

- Kod izbora rasplodnihživotinja naročita se pažnjatreba posvetiti pasminskojpripadnosti. One pasmine kojene dolaze u uzgojne odgovarajućeprilike treba odmah priizboru izlučiti To ne znači da ne možemo stvoriti uvjete, ako zavise od gospodara, a ne od klimatskih, pedoloških,ekoloških i sličnih faktora,koje ne možemo mijenjati.

- Pošto se pasminskasvojstva nasljeđuju,potrebnojeznati porijeklo. Kad smo se odlučili za pasminu,životinjenamijenjene rasplodumorajuposjedovati izrazita pasminskasvojstvajerna taj način dobivamo barem neko jamstvo da će svojedobre osobine prenositi na potomstvo.Valjapoznavati osobine ne samo roditelja, već osobine što više generacija unatrag. Ako su precikroz više koljenapokazivaliizvrsna proizvodna svojstva, velika jevjerojatnost da će ta svojstva možda i u pojačanojmjeriposjedovati potomci Zato jepotrebnarodovnica u kojojmorajubiti uneseni podaci s dobrim i lošim osobinama predaka kako bi bila poštena i punovrijedna.

- Uzalud je i najboljaproizvodnja i najboljitipživotinje ako nijezdrava. Obzirom na zdravlje treba gledati u prvom redu nasljedne mane koječine životinju beskorisnom Po čemu se poznaje zdrava životinja?

Plemenite pasmine ne dolaze u obzir u zapuštenapodručja i kod stočara s malo stočarskogznanja i na gospodarstvosiromašno krmivima i slabim nastambama,gdje se ne mogu pružitiuvjetiplemenitim pasminama za proizvodnju i napredak. Ako smo se odlučili za pasminutreba jedobro ocijeniti da možemo zaključiti da li jeizraziti predstavnikpasmine.

Ona ježivahna,reagira na svaki podražaj,sluzokože su vlažne i ružičaste Koža jeelastična, dlaka sjajna i priljubljena uz tijelo. Grla koja su u hladnim nastambama ili pasu po hladnoći,imajudugudlaku,pa ih se ne smijezamijeniti s bolesnim, ili slabohranjenimgrlima

Pokreti zdrave životinjemoraju biti živi,želja za jelomjaka, a izmetine tipične za pojedine vrste domaćih životinja. Zdrava životinja jenajčešćedobroćudna

- Pojamljepote usko jevezan s glavnimosobinama kojima se odli-

- Narav,odnosno ćud,vrlo je važna osobina domaćih životinja koja u rasplodusnažno dolazi do izražaja.Takozvane “ćudljive" životinjetreba priizboru izbjegavati jer se svojstvo ćudi prenosi na potomstvo i ono jenasljedno.

- Treba razlikovati ćud od temperamenta jerživotinja može biti bez temperamenta, a zloćudna i obratno

- Kondicija,odnosno ishrambeno stanje, može biti rasplodna, tovna, radna i izgladnjela.

Kod odluke o pasminskojpripadnosti ne moramo biti formalisti i voditi brigu o malim odstupanjima, na primjergledeboje,već ćemo više pažnjeposvetitizdravlju, tjelesnojgrađi i proizvodnim sposobnostima, ali imajući u vidu osnovne karakteristike pasmine.Treba odabirati onajtipkojijenajbolje naviknut na uzgojneprilike i područje.Najboljejerješenje da uzgojnimizborom konsolidiramo domaći soj,odnosno prilagođentip, te vršiti izbor u smjerupoboljšanja gospodarskoproizvodnihsvojstava

Rasplodnakondicija jeona u kojojježivotinja dobro uhranjena, tako da ne trpiproizvodnesposobnosti i plodnost. Takva ježivotinja dobro obrasla mišićjem, kosti su razmjernojake,koža jeelastična, dlaka jesjajna i priljubljena uz tijelo.

Rasplodnukondicijupostižemo dobrom ishranom, zdravom krmom s dosta bjelančevina, vitamina i minerala.

Rasplodnakondicija usko je vezana s tzv izložbenom kondi-

cijom, kad ježivotinjaspremna za izložbu

Tovnu kondicijuživotinja dobiva kad se tovi za meso i mast, iz viška kalorija u ishrani To se može postići kod životinja tovnih pasmina Blizu rasplodnekondicije je radna kondicija, s tom razlikom što jekod radne kondicijejakoizramasti To su životinjekojedaju dojamsnage i zdravlja.

* Gruba jeznačajna za neoplemenjenepasminekojesu pod izravnim utjecajempodneblja, s malim udjelomčovjekova rada oko njihovoguzgoja i oplemenjivanja.

* Za uzgajivača vrlo jevažno poznavati nježnukonstitucijukojaje obilježena finom tjelesnom građom, nježnimkostima,slabom otpornošćuprema zimi i svakoj proizvodnojpromjeni. Takvu konstitucijuimajuvisoko produktivna grla.

Izgladnjelakondicija je posljedicapreslabeishrane, a za domaćeježivotinještetna, nepoželjna jer su gospodarskekoristi male ili nikakve Nema mlijeka, nema mesa, tjeranje je neredovito ili ga uopćenema, pa nema ni plodnosti.

Limfatična konstitucija karakteristika jeranozrelih tovnih pasmina domaćih životinja.

pusta muško se iscrpi, a žensko ne može dovoljnohraniti podmladak bez da iscrpisvojtjelesniorganizam Drži se da su životinje sposobne za pripust kad postignu 70% težine odraslih ženskih grla.Srednjezrela simentalka pripušta se s 18-24 mj.starosti, a bik se pripušta sa 16-20 mj.starosti. Krava muzara drži se u rasplodu 8-12 godinastarosti, a matična krava 10-16 godina.

- Za prosudburasplodne i gospodarske vrijednostiživotinja služe nam različita pomagala, kao što su ocjenjivanje,mjerenje,vaganje, kontrola proizvodnje i matično knjigovodstvo.

- Jedan od vrlo važnih činitelja priizboru životinje za daljnjiuzgoj jeplodnost.

- Konstitucija,tj.tjelesniustroj, jepojampodkojim u stočarstvu razumijevamostupanjotpornosti neke životinje prema podražajima kojidolaze izvana Konstitucija kao tjelesniustrojvažnajeza praktično stočarstvo, pa jepriizboru treba poznavati i uvažavati kao snažnu, grubu,nježnu i limfatičnu

Grlo kojenijeprema pasmini i vrsti dovoljnoplodnonijegospodarski vrijedno.Valjapaziti na pravovremeno tjeranje, na ispravan porod i na podmladakkojimora biti kod porodadobro razvijen.

* Snažna jeona koja se odlikuje uzornim zdravljem i otpornošću uz dobre proizvodnesposobnosti.

Pri izboru valjarazlikovati pripusnu i spolnudozrelost Životinje su spolnozrele mnogo ranije nego što su sposobne za rasplod. Za rasplodnijedovoljno da muško oplodižensko Kod preranog pri-

SJEMENARNA Bure, doo

Zagreb,Trgkralja

Tomislava 19

tel : (01)4321 43,48 19265

tax: (01) 43 18 03

Ovi činitelji samo su osnovni elementi kojetreba poznavatiuzimajući ih u obzir priizboru životinja za rasplod, što ne znači da ih nema još koji su važni indikatori za određenu proizvodnju,(mliječnost, tovnost) Ovdje su u opisuelementi prikazani jednostavno ijasno da bi moglibiti korisni svakom čitatelju i uzgajivaču u proširenjuznanja u stočarstvu, naročito priizboru junica i krava namijenjenihrasplodu, a od kojeg izbora zavisi uzgoj podmlatka, muznost, količina i kvaliteta mlijeka. [ii

PJ. VINKOVCI,KraljaZvonimira 80

tel : (032) 33 23 92

tel. i fax: (032) 31 65 84

SKLADIŠTEVELIKA GORICA

TrgkraljaTomislava 9

tel ifax: (01) 72 20 65

PROIZVODIMO,DORAĐUJEMO, IZVOZIMO |UVOZIMO TE PRODAJEMO

NA VELIKO | MALO sjeme: ratarskog,krmnogi industrijskogbilja, a osobito stočnikelj,trave, djetelinsko travne smjese, sudansku travu,stočnu mrkvu,stočnigrašak,grahoricuozimnu i jaru,crvenu, bijelu i švedsku djetelinu,inkarnatku,lucernu i smiljkitu, te trave za ukrasne tratine i športsketerene Zatim najširi izbor sjemenapovrća,cvijeća i začinskogbilja.

Vrtne

to možedobiti u veleprodaji na gornjojadresi iliu vlastitojmaloprodaji i poljoprivrednim apotekamaširom Hrvatske.

NAŠE SJEME, VAŠ USPJEH!

MUŽNJA

Komponente stroja za

mehaničku mužnju

Piše: Mr sc Alen Džidić

Komponentestroja za mehaničku mužnjučine:

A) sistem za proizvodnju vakuuma

B) pulzator

C) sisni sklop(muznajedinica)

D) sistem za transportmlijeka

A) SISTEM ZA PROIZVODNJU

VAKUUMA

Sistem za proizvodnjuvakuuma čine: vakuum pumpa s rezervoarom, regulatorvakuuma i vakuum manometar

Vakuum pumpa

Ako postojiskupljačulja, potrebno jepažljivoodabrati mjesto oslobađanjauljnepare i kapljica. Mogu se primijeniti i dodatni načini skupljanjatogulja.

zrak sa zrakom odstranjenim vakuum pumpom Gotovo sve vakuum pumpe rade s vakuumom od 40 do 50 kPa (1kPa 0.75 cm Hg).Takav vakuum dovoljan jeda izmuze mlijekoizvimena krave U dobro dizajniranom i učinkovito kontroliranom sistemu,prosječni vakuum na krajumljekovoda ne smijepastiviše od 2 kPa u odnosu na zadani vakuum sistema.

Rotacijskevakuum pumpe s vodenim prstenomilibrtvom manjesu bučne i imajučišće istjecanje od uljnihpumpi s klizačem, ali su manjeučinkovite a skuplje.

Spomenutepumpe zahtijevaju neprekidni dotok čiste vode Kružni sistem obnavljanja vode smanjujekoličinu vode potrebne za rad pumpe. Voda kojadolazi iz takve pumpe može se reciklirati i iskoristiti za pranjeizmuzišta nakon mužnje.

Vakuum pumpe mogu biti pokretaneelektromotorom, motorom s unutrašnjimizgaranjem i prekokardana traktora

Muzni uređaji na farmama s izmuzištem ili mljekovodomnajčešće koriste elektromotor

Danas se koriste četiri vrste vakuum pumpikojepokrećuuređaj za mehaničku mužnju.

Vakuum pumpa proizvodi vakuum kojidajeenergijuzraku, sredstvu za čišćenje i mlijeku za kretanjeunutar sistema za mužnju.Vakuum pumpa je zračni kompresorkojiproizvodivakuum i to na način da neprekidno odstranjuje zrak iz sistema

Razina vakuuma regulira se pomoćuregulatoravakuuma koji propuštazrak u sistem Propuštanjezraka može se obaviti kroz sisni sklopili svjesnimpropuštanjemzraka u sistem To jezbog togada bi se izjednačioulazeći Ulaz Izlaz

Vakuum pumpa s Rootsovim puhalomzraka ima isti stupanj učinkovitosti kao i uljnepumpe s klizačem ali ne oslobađa ulje. Brtve onemogućujudoticanjeulja s oslobađajućimzrakom.

Energetskaučinkovitost (odstranjenakoličina zraka po jedinici električne struje)različitih tipovapumpi varira u velikoj mjerišto uzrokujepotrošnju energije.Sposobnostregeneriranjatopline iz ispusnogzraka nekih pumpimože povećatinjihovu ukupnuenergetskuučinkovitost

Rotacione vakuum pumpe, odnosno ekscentar pumpe s klizačima,uljnimhlađenjem i podmazivanjem,najstarije su pumpe koje se danas koriste (vidisliku 1). Principnjihovarada jeda uvuku zrak kroz ulazni otvor rotacijom rotora, komprimiraju ga i istisnu kroz izlazni otvor u okolni zrak.

Rotacijske pumpe omogućavajuučinkovito stvaranjevakuuma, a njihova jemana što omogućuju stvaranje i oslobađanjeuljnepare i kapljica.Skupljačuljaskuplja veliku količinu ulja pa bi ga trebalo ugraditi u sve uljnepumpe

Turbinske vakuum pumpe također onemogućuju da uljedođe u dodir s oslobađajućim zrakom One su najmanjeučinkovite od četiri spomenutatipavakuum pumpiiako ne zahtijevaju unutarnjepodmazivanje.Toplina vode može se povratiti iz ispušnog zraka vakuum pumpi.Od četiri navedena tipapumpi,vakuum pumpe s Rootsovim puhalom omogućujupovrattopline i najveću energetskuučinkovitost Vakuum pumpe moraju se držati u dobro ventiliranom prostoru da bi se izbjeglopregrijavanje i smanjila buka. Treba dobro razmisliti prijepostavljanjaispuhavakuum pumpe, jerosim što stvarajubuku, iz njegamože istjecatiulje.Prilikom postavljanja vakuum pumpe treba osiguratidovoljnoprostora za zamjenuulja,zatezanje remena i dr. Pravilo jeda se prekidač postavljaporedpumpe kako bi se izbjegaododir pumpe sa strujom.

Slika 1: Rotacijska vakuum pumpa

Regulatorvakuuma

Muzni uređajirade pod utjecajemvakuuma Stabilan vakuum neophodanjeza jednoličan rad muznog uređaja.

Regulatorvakuuma (vidisliku 2)održava stabilan vakuum sistema za mužnjuna način da pušta zrak u sistem, ali zrak ekvivalentan količini zraka kojivakuum pumpa istisne iz sistema Uteg drži ventil zatvorenim dok ga vakuum ne podigne i omogući atmosferskom zraku da uđe u sistem.

Kada se puštaviše zraka u sistem nego što ga istisne vakuum pumpa, regulatorvakuuma se zatvori Ako se istisne više zraka iz sistema nego se u njegapusti, razina vakuuma se poveća i regulator vakuuma otvara se da pusti zrak Dobar će regulatorreagirati brzo na promjenerazine vakuuma i svesti na minimum

Vakuum manometar

Svaki muzni uređajtreba imati najmanjejedanvakuum manometar (vidisliku 3).

Manometar se mora vidjeti s muznog mjesta i mjestagdjese nalazi regulatorvakuuma Svaki manometar treba provjeriti prema uputamaproizvođača. On zapravo ukazuje na nenormalne pojave u vakuum sistemu, npr. ozbi-

Slika 2: Regulatorvakuuma dardima ASAE (Američkogudruženjapoljoprivrednemehanizacije),razina vakuuma ne smije varirati više od 2 kPa tijekom mužnje u dijelugdjese mlijeko prazni(npr.međuspremnik za mlijeko).

Ta razina mora se održati i u slučajupadasisnogsklopatijekom mužnje, te njegovogstavljanja i skidanja.Praktično iskustvo nam govori da jerealna učinkovitost regulatoravakuuma 90% pa i više.

fluktuacije

vakuuma u sistemu Sposobnost regulatoravakuuma da brzo reagira na fluktuacije razine vakuuma ovisi o osobinama regulatora i o tome gdjese on nalazi u sistemu za mužnju.Prema stan-

oi

Pravilnim odabirom veličine glavnevakuum cijevi i pumpe postiže se učinkovitijaregulacija vakuuma i značajnaušteda energije.Fluktuacije u sistemu vakuuma treba svesti na minimum jer mogu prouzročitiinfekciju vimena

Slika 3: Vakuum manometar

ljannekontroliran ulazak atmosferskogzraka u sistem,zaprljani regulator i slično m

U sljedećem broju bavit ćemo se pulzatorima

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA

Kretanje brojnog stanja krava i rasplodne teladi s 30. rujnom

1999. godine po županijama i selekcijskim službama

Piše:Vesna Bulić,dipl.ing.

Svakodnevnim prikupljanjem podataka o kravama,(registracije teladi,laktacijskihzaključaka, prijava i promjenavlasnika) od terenskih selekcijskih službi u centralnu matičnu evidenciju Hr-

vatskogstočarsko selekcijskog centra, vrši se razvrstavanje i preračunavanjepristiglihpodataka te povratistih na teren Zahvaljujući takvom uhodanom sistemu rada mogućeje u kratkom roku dobiti sve potrebnepodatke na uvid i analizu

Ovom prilikomprikazanoje kretanjebrojnogstanjakrava s 30 09 1999 godine po županijama i selekcijskimslužbama u RepubliciHrvatskoj.Županijesnajvećim selekcijskimobuhvatom su: Zagrebačka,Bjelovarskobilogorska i Koprivničkokriževačka. Zagrebačka županijapod kontrolom rasploda i mliječnosti ima 7932 krave i pod kontrolom rasploda 4663 krave što jeukupno12595 krava pod selekcijskimobuhvatom Bjelovarskobilogorska županijapod kontrolom rasploda i mliječnosti ima 6721 kravu i pod

kontrolom rasploda4842 krave, ukupno11563 krave podselekcijskim obuhvatom Koprivničkokriževačka županijapod kontrolom rasploda i mliječnosti ima 6009 krava i podkontrolom rasploda5684 krave,ukupno11693 krave pod selekcijskimobuhvatom

no selekcijskim radom u kontroli rasploda i mliječnosti ima 39713 krava, a podkontrolom rasploda

40175 krava što čini ukupno79888 krava pod selekcijskimobuhvatom

Brojregistrirane teladi najveći jeu Koprivničkokriževačkoj županiji - 11623,Bjelovarskobilo- gorskoj - 9633, i Zagrebačkoj 8356 registriraneteladi, a ukupnoregistrirane teladi pod selekcijskim obuhvatom do 30 rujnaiznosi 48349

Uzgojneorganizacije s najvećim brojemkrava podkontrolom rasploda i mliječnosti su: Bjelovar - 4380,Vrbovec - 4070 i Đurđevac s 2947 krava Ukupnopoduzgoj-

Usporedbomkretanjabrojnog stanjakrava iz 1998 godine u kojojjena obiteljskimgospodarstvima bilo 75921 krava poduzgojno selekcijskimobuhvatom, a u periodu od 01.01.1999. do 30 09 1999 godine na obiteljskimgospodarstvima kontrolira se 79888 krava što jeza 3967 krava više u odnosu na prethodnugodinu, a očekuje se i daljnjiporast u naredna tri mjeseca.

LURA i.i.

Proizvođačka i prodajna cijena

kravljeg mlijeka

Piše: dr sc Petar Bosnić

U mnogimobjavljeniminformacijamaiznose se navodi i različiti podaci o proizvođačkoj i prodajnojcijenikravljegmlijeka domaće proizvodnje, ali ipodaci o proizvođačkoprodajnimcijenama u zemljamaEvropskeZajednice (EZ),pa se kompariraju s našim tržištem i prodajnimcijenama mlijeka.Proizvođačka prodajnacijenamlijekaveoma je značajnaekonomska kategorija kako za stočare,proizvođače mlijeka,tako i za mljekareprerađivače mlijeka, te za potrošače.

1 Proizvođačkacijenamlijeka

Na cijenemlijekautječusvi troškovi i izdaci nastali tijekom proizvodnogprocesa i proizvodnjemlijeka.Postojegrupe troškova i pojedinačnitroškovi Među grupama troškova su:

funkcijizaštite domaće proizvodnje;ona će uvažavati određene specifičnosti, ali će se morati primarnoorijentirati prema svjetskim integracijama i međunarodnojrazmjenipoljoprivrednih proizvoda

a)promjenjivivarijabilni troškovi (stočnahrana,ostali materijali,vlastiti rad i tuđe usluge),

b)nepromjenjivifiksni troškovi (amortizacija,osiguranje,opći troškovi).

Postepenom liberalizacijom uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvodaznačajan dio poljoprivrednihproizvoda neće biti konkurentan po prodajnimcijenama i kvaliteti proizvoda. Hrvatska poljoprivreda ima nepovoljnu agrarnu strukturu (mali i usitnjeni zemljišniposjed,nespecijaliziranu proizvodnju, niske proizvodne kapacitete) te u ovakvim uvjetima nijemogućeostvariti takve prihode poljoprivrednihdomaćinstava koji bi zadovoljili ipodmirili njihovetekuće potrebe te potrebe za razvoj i ulaganja u objekte, zemljište,poljoprivrednu opremu i mehanizaciju kao i za kupnju rasplodnihgrla.

Proizvođačke prodajnecijene poljoprivrednihproizvodauglavnom se slobodno formiraju prema uvjetimatržišta i odnosima ponude i potražnje.Međutim prodajnecijeneagrarnihproizvoda imajusvojspecifičniznačaj i položaj te su često predmetom odluka vladinih politikaodređenih zemalja.Nacionalna agrarna politikauvažava postojećestanje, razvijenost ilinerazvijenost, strukturne probleme, te pitanje razvojakao i uvjetekreditiranja i poticanja ove proizvodnje. Posebno se vodi računa o nacionalnim interesima, tj. o osiguravanjudostatnih količina domaće proizvodnje nekih strateški značajnihpoljoprivrednihproizvoda te osposobljavanjaproizvođača za tržnu utakmicu,konkurenciju.

Zbog navedenih okolnosti i uvjetapoljoprivrednicinastoje postići veće prodajnecijene poljoprivrednihproizvodakojinisu rezultat: produktivnosti i ekonomičnosti poslovanja i kvalitete proizvoda.

U uzgoju i držanjukrava i proizvodnjimlijekapostoji niz faktora kojiutječu na produktivnost, ekonomičnost i rentabilnost proizvodnjemlijeka(organizacija imanja,poljoprivrednepovršine, oprema, mehanizacija,kapacitet farme,pasminakrava,godišnja mliječnostgrla,tehnologijaproizvodnje,hranidba,stručno iskustvo i dr.)Tijekomgodineproizvođači mlijekamorajuproizvesti i za tržište isporučitiodređene količine mlijekakojeosiguravaju rentabilno i pozitivnoposlovanje. Rentabilno poslovanje s potrebnom akumulacijom može osigurati proizvodnjamlijeka s 15-20 krava i mliječnost od 4.000 i više litara mlijeka po kravi,stabilne i zadovoljavajućefizikalno kemijske kvalitete i zdravstvene ispravnosti

Prema podacima iz 1998 god. i 1999 god.cijenamlijeka jeprema različitim izvorima i autorima, varirala. Kod proizvođača s 10 i više krava i godišnjojisporuci mlijekavećojod 2 520 litara cijena jeiznosila od 1,62kn/lit. do 2,50kn/lit.mlijeka.

Neka obiteljskadomaćinstva, u novonastalim gospodarskim odnosima, ne mogu osiguratisvoju egzistenciju.Rješenjejemoguće ulaganjem i razvojem ili programima socijalnepolitike.

U sustavu proizvodnje i prometa mlijekapostojesljedeće kategorijecijena:

Strategijarazvojaagrara veoma jesložena i značajna i ona će kroz svojeodrednice i rješenja pozitivnoutjecati na razvoj i stanje u poljoprivredi. Nerealno je očekivati da će nacionalna agrarna politika biti isključivo u

1 Proizvođačka cijenamlijeka

2 Proizvođačka prodajnacijena

3 Nabavna cijenamlijeka(za mljekare)

Kod proizvođača s godišnjom isporukom od 3 500 litara mlijeka s 15 i više krava,cijenamlijeka iznosila je1,621,68 kuna/litri.

2 Proizvođačko prodajna cijenamlijeka

Mlijekojespecifičanpoljoprivredni proizvod.

Nakon mužnjesklono jebrzom kvarenju,zahtjevnotijekomčuvanja i održavanjakvalitete, transporta, kao i tijekompostupka obrade i prerademliječnihproizvoda Proizvodnjamlijekastimulira se različitim mjerama: povoljnijimkreditima,režimom cijena,novčanim poticajima i subvencijama. U Hrvatskoj se proizvođačko prodajnacijenamlijeka slobodno formira, te nijepropisan režim niti nivo cijenesvježeg sirovogmlijeka.

a odluka jevažila samo za 1993 godinu.Ovom odlukom bila je propisanazaštitna cijenamlijeka

marke Međutim dio mlijekara jei daljeusklađivao otkupnucijenu prema tečajumarke

u iznosu od 159 HRD za 1 masnu jedinicu s time da se ova cijena revalorizira prema tečajunjemačke marke Ministarstvo gospodarstva svojimjedopisom(Klasa: 307-01/9801/148, Ur,or 52605/ 98-02 od 15 12 1998 god.)dalo tumačenje da nakon 1993 god. zaštitna cijenamlijekanijedonesena te da nema drugogpropisa kojim bi se regulirala ova cijena.

Odluka o zaštitnojcijenimlijekaza 1993. godinu(Narodne novine, br. 56/93.)zadnjijepropis koji se odnosio na cijenumlijeka,

Proizvođačka prodajnacijena mlijekaformira se od sljedećih sastavnica:

- osnovna cijena:0,3611kn/1 masna jedinica

- novčani poticaj:0,55kn/lit. mlijeka sa 3,2%m m

- novčani poticaj:0,90kn/lit mlijeka sa 3,2%m m za strateška područja.

- premijemljekara(tvorničke premije):različiti iznosi u prosjeku0,20kn/lit.mlijeka

Od tada,tj.istekom 1993 god. ne postojizakonska obveza usklađivanjaotkupnecijenemlijeka prema kretanjutečajanjemačke

U proizvođačkuprodajnucijenu mlijekauključeni su svi iznosi

Tablica 1 : Proizvodna cijenamlijeka na obiteljskimgospodarstvima(različiti brojkrava i nivoi proizvodnje mlijeka)

Izvor podataka: - Mljekarski list(1998., 1999 god) - Stočarstvo (1999.god.)

Tablica 2: Proizvođačko

Prilog:DopisMinistarstva gospodarstva

8

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

Klasa: 307-01/98-01/48

Ur br: 526-05/98-02

Ulica gradaVukovara 78 akni i nona LURA GROUP d o o 10000 Zagreb UL.grada Vukovara 271/11

Zagreb, 15 12 1998

Predmet način formiranjaprvizvođačkootkupne cijenemlijeka,odgovor

U svezi vašeg dopisa od 27 studeni 1998 godine nastavno Vas Izvješćujemo o slijedećem: Odluka o zaštilnojcijenimlijeka"Narodne novine", br 56/93, koju navodite u dopisu bila je u primjeni do 31 12 1993 Cijena je bila izražena u HRD po jedinicimliječne: masti, a revalorizirala se indeksom promjene HRD prema njemačkoj marki (DEM), po srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan obračuna Nakon 1993 godine zaštitne cijene za mlijeko nisu donešene Zakonom o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi(“Narodnenovine" br 29/94 9/95, 47198) koje također navodite određuju se vrsta | visina novčanih poticaja i naknada, osobe kojeostvaruju pravo na to, te način osiguranja |

problema;negativnoutječe na većinu proizvođača i za mljekarsku industriju.

U

na osnovi fizikalnog i kemijskogsastava (% m m , bezmasna suha tvar). U praksi se ne primjenjujukriterijihigijenske i zdravstvene ispravnostimlijeka. U razvijenimzemljamasvježe sirovo mlijekoplaća se i na temelju zdravstvene ispravnostimlijeka.

sada jedinoLURA d.d. kooperantimaproizvođačima mlijekasvojutvorničku premiju za isporučenomlijekopored ostalih kriterijauvjetuje i brojem mikroorganizama i somatskih stanica Uz ostale probleme u govedarstvu ovakav način plaćanja mlijekajedanjeod naših najvećih

Ostvarena godišnjadobit za proizvođače izvan strateških područjakreće se od 0,3453kn/lit. do 0,6053kn/lit.mlijekaprosječnog sastava mliječnemasti od 3,8% i ovisi o brojukrava i tržišnosti mlijeka.Proizvođači s malim brojemkrava i isporučenim količinama mlijekapod ovakvim tržišnim uvjetimaposlovanja ne mogu ostvariti pozitivnefinancijskerezultate. Iznijetipodaci i analize upućuju na zaključak da problemi u proizvodnjimlijeka nisu u prodajnimcijenama već da se oni nalaze u sferi nepovoljne agrarne strukture i zaostajanju u mnogimtehnološkim i proizvodnim mlijeka.parametrimaproizvodnje m

Cijena koštanja i ekonomika

proizvodnje mlijeka na farmi Hartman

Piše:doc dr sc Zoran Grgić

U članku o gospodarstvu Hartman objavljenom u broju11/99 prikazana jeekonomičnost ukupne govedarskeproizvodnje na farmi Za poznavanjestvarne uspješnostigospodarstava dobro je izdvojenoispitatiprihode i troškove koji se odnose samo na proizvodnjumlijeka. Tako je u ovom članku prikazanaekonomika proizvodnjemlijeka u gospodarstvu Hartman

kamionskih mješaonica. Po svakojmuznojkravi računa se prosječnagodišnjanabavka oko 2 000 kgsmjese.Hranidba junica se sastoji od ostataka hrane za krave,sijena i smjesekoncentrata u količini 2 kg/dan po junici.

litru prodanogmlijeka. Kako se u gospodarstvu telad ne hrani mlijekom,nego zamjenicom, može se prodanomlijekodržati ukupno proizvedenomkoličinom mlijeka u gospodarstvu.Cijenakoštanja A kojase izračunava odnosom izdataka (unovcu plaćenimaterijali i usluge u proizvodnji mlijeka) i ukupnoproizvedenog mlijekatakoje0,63kuna,što znači da oko

1,6kn (2,230,63) po litri predanogmlijekaili ukupno 409.777 kn ostaje na raspolaganju gospodarstvu.

Prema ukupnom godišnjem prihodu od 257 400 litara prodanogmlijeka u iznosu od 573 tisuće kuna,izračunata je prosječnaprodajnacijena:2,23 kn za

Kako jesadašnjistupanjproizvodnjemlijeka u gospodarstvu temeljen na korištenjukredita (za muzna grla,opremu i stajski objekt)izračunata jecijenakošta-

Troškovi stočne hrane čine najveći dio izdataka u proizvodnji mlijeka, pa je važno prikazati sustav hranidbe i način nabave stočne hrane za potrebefarme GospodinHartman proizvodi dio stočne hrane u vlastitom gospodarstvu Vlastitom mehanizacijomobavljasjetvu i njegukrmnih kultura, a prispremanjusilaže i sjenažeplaćauslugespecijalizirane mehanizacije.

Krave se napasuju od prve polovice travnja do krajastudenoga (ukoliko nema snijega). Kako je već navedeno,hranidba koncentriranom krmom jevođena računalnim sustavom Programiranu količinu hrane računalo propušta u hranilište (kojezauzima dva boksa)poslije“očitanja?računalnog čipasvake krave Ovakvoj strukturi hranidbe dodaju se još obroci sastavljeni od desetak komponenata s 19% proteina - u omjerukojigospodar sam određuje.Koncentrirana hrana se priređuje na samojfarmi uz pomoć

Tablica

Prodajnacijena

Grafikon 1: Troškovi proizvodnje i ostatak prihoda od proizvodnjemlijeka u gospodarstvu

njamlijeka B. Za ovu cijenu koštanja u ukupnetroškove proizvodnjeuračunat jei trošak kredita u gospodarstvu. Tako izračunata cijenakoštanjaje 1,14kn/lit. Prema tome, oko 1,09kn po litri predanogmlijeka iliukupnooko 293 436 kuna ostaje na raspolaganjugospodarstvu.

Više putaje u ovojrubrici “Mljekarskoglista" posebnoisticano da naša gospodarstva trebajuračunati s troškovima obnove vlastite mehanizacije,objekata i muznih grla.Takoje u proračunu cijenekoštanjamlijeka C u troškove proizvodnjeuračunat iznos amortizacije(godišnjegsmanjenjavrijednosti)dugotrajne imovine u proizvodnjimlijekagospodarstva Dobivena jecijenakoštanja od 1,59kn/lit., pa realno gospodarstvu od proizvodnje mlijekaostajegodišnje na raspolaganju162 162 kuna

Prodajommlijeka po jednom muznom grlu u prošlojjegodini ostvareno oko 16 853 kuna U 1998. godinijeprodavana samo muška telad i izlučene su samo 2 muzne krave, pa su ukupniprihodi po muznom grluiznosili oko 17 234 kune Već jeuobičajeno poslovnoponašanjegospodara da gotovo svu žensku telad ostavlja za obnovu i povećanjeosnovnog sra stada jerposlovnanamjeraje a E Ez skorašnjeznačajnopovećanje 1 proizvodnihkapaciteta. U slije- bo deće dvijegodineostvarit će se Mom dvostruko povećanjebrojamuzbn nih grla u osnovnom stadu, što je

i vrijednostproizvodnje po proizvodnom

PR je pPRENIosnovni razlogmanjem broju 8.000

m EZ

1 izlučenih grla u 1998 godini. 5000 Koeficijentiekonomičnosti su 4000 [7.570] == značajnoveći od 1,00, pa se može 2.000 I zaključiti da farma muznih krava o i u gospodarstvuHartman posluje

Održano je “Prvo savjetovanje

uzgajivača ovaca i koza u Republici Hrvatskoj?

Piše:dipl.ing.Karmen Sinković

Teme predavanja bile su: pasmine ovaca i koza u Republici Hrvatskoj,reprodukcija ovaca i koza,najčešćebolesti,hranidba, proizvodnja, sastav i osobine kozjeg i ovčjegmlijeka,proizvodnja i značajkozjeg i ovčjegmesa te selekcija ovaca i koza

pitanjabila su izravno vezana za rješavanjeproblema u proizvodnji.Najvećibrojpitanjaodnosio se na zdravstvene probleme u ovčarstvu i kozarstvu te njihovo sprječavanje, dok su ostala pitanjabila vezana za uzgoj i tehničko-tehnološka poboljšanja u ovim granama stočarstva

Ove godinebilježimojošjedan važan događaj u Hrvatskom stočarsko selekcijskomcentru, točnijeunjegovomPododjelu za ovčarstvo, kozarstvo,peradarstvo i kunićarstvo.

Pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i uz pomoć brojnihsponzora održano je 18 -19 listopada u Poreču “Prvo savjetovanjeuzgajivača ovaca i koza u Republici Hrvatskoj".

Isto tako održana su i dva predavanjaeminentnih stručnjaka iz Bavarske i Slovenije. Teme su bile “Značajovaca merinolandschaft u Bavarskoj" i “Način kontrole mlijeka i obračun laktacijaprema ICAR-u u kontroliranim stadima ovaca i koza u Sloveniji".

Zadovoljstvo jekonstatirati da jeSavjetovanje bilo vrlo uspješno, te se očekuje da će se ponoviti i sljedećihgodina,što potvrđuju kako sami uzgajivači tako i stručnjaci s Bavarskoginstituta iz Gruba, i stručnjaci iz Biotehniške fakultete sa Univerze iz Ljubljane.

Savjetovanju je prisustvovalo ukupno248 sudionika, od kojihje bilo 166 uzgajivača ovaca i koza diljemcijeleHrvatske

Na Savjetovanju su se mogla čuti i predavanjastručnjaka “Plive" i “Pfizera" na teme vezane uz suzbijanje,prevenciju i terapiju parazitoza kod ovaca i koza, te predstavnika “Sano" d d Zagreb na temu hranidbe janjadi i jaradi mliječnomzamjenicom, i obračuna dopunskogobroka za mliječne pasminekoza i ovaca Isto tako na Savjetovanju su se predstavile Udrugeuzgajivača ovaca i koza s kojimaHSSC vrlo uspješno suraduje.Tako smo se imali prilike upoznati s nastankom,radom i planovima,sljedećihUdruga:

“Udrugaovčara i kozara“ iz Oporovca,“Udrugakozara i ovčara" iz Varaždina,“Udrugaovčara" iz Požege.

Prema dvodnevnom programu održana su predavanjanaših eminentnih profesora s Agronomskogfakulteta iz Zagreba i Poljoprivrednogfakulteta iz Osijeka,stručnjakaVeterinarske sta-

Od brojnihpriprema za Savjetovanje treba posebnonaglasiti da je HSSC- Pododjel za ovčarstvo,kozarstvo,peradarstvo i kunićarstvo pripremio i izdao “Uputeuzgajivačima za stada ovaca i koza pod selekcijskim obuhvatom" Njimase želi olakšati suradnjauzgajivača i HSSC, te ukazati na značajprovedbe uzgojnogselekcijskog rada na stadima, a sve s ciljemnapredovanja na stvaranjuvisokoselekcioniranih grlaovaca i koza. Iz sadržajaUputaističemo pregled svih postojećihZakona i Pravilnika vezanih za ovčarstvo i kozarstvo, pregled sve potrebne dokumentacije vezane za uzgojno selekcijski rad na stadima,klasifikaciju stada i opisposlovakoji se provode na stadima,način testiranjarasplodnihgrla,način kontrole mliječnosti,pripremugrla za izložbe,odabir grla za aukcijske prodaje, te sažetke uzgojnih programa i njihoveprovedbe.

Važno jenaglasiti i zaključke donesene na “Prvom savjetovanju uzgajivača ovaca i koza u RepubliciHrvatskoj“, a oni su:

1 Ovo Savjetovanje možemo smatrati vrlo uspjelim,potrebnim i korisnim prvenstveno za uzgajivače ovaca i koza, a isto tako i za sve koji su na bilo kojinačin vezani za te grane stočarske proizvodnje,što pokazujeveliki brojsudionika prisutnih na skupu.

Nakon izloženih tema uslijedila jevrlo živa rasprava što dokazujeinteres i željuuzgajivača da pokušajuriješitiprobleme u ovčarskoj i kozarskojproizvodnji. Mora se naglasiti da nijebilo pitanjaizvan tema, već naprotiv sva

2 Budući da je bilo prvo, odabirom tema željelo se naglasiti

nice Varaždin, te stručnjaka HSSC-a

što jesve važno,kada spominjemo ove grane stočarske proizvodnje.

- za uzgojovaca i koza

za tehničkotehnološka poboljšanja u ovim granama stočarstva.

3 Problemi o kojima se najviše raspravljalo i koje su sami uzgajivačinaglasili su vezani za:

- zdravstvenu zaštitu - prvenstveno preventivubolesti ovaca i koza

za novčane poticaje za kozje i ovčjemlijeko za uzgajivačekoji ga sami prerađuju u mliječneprerađevine

voljnovremena za odgovore na njihovapitanja.

5 Na sljedećemSavjetovanju trebali bi izlagati i uzgajivači s većim iskustvom te tako pomoći onima koji se počinjubaviti ovim granama stočarske proizvodnje.

4 Pokazalo se da jevremena za sve spomenuteproblemebilo premalo,iz čegaproizlazi da sva sljedećaSavjetovanjamorajubiti usmjerena na najvišedvijeteme kojima će se moći dati detaljnije podukeuzgajivačima, i imati do-

6 Više uključitistručnjake drugih,razvijenijihzemaljakojibi prezentiralisvojaiskustva u ovčarskoj i kozarskojproizvodnji. [iii

“Morana? šampionka stočarske izložbe “Vrbovec 99%

UzgajateljIvanBasrek - Gosiović33

Piše:dipl.ing.StjepanBrlek

Na VIII županijskojstočarskoj izložbi u Vrbovcu zapaženo jeviše Basrekovih grla. O ovom gospodarstvu pisali smo opširnije u našem listu 4/95.

Tijekom1994 proizveli su 110 000 litara a Dukatu isporučili 94.500 litara mlijeka.Tijekom 1998 isporučili su 145.000 litara mlijeka. U ovom momentu dnevno isporučuju 350 litara mlijeka.

Sinovi bikovskih majkizavršavaju u Testnojstanici Varaždin Na ovogodišnjojizložbi bila su sljedećagrla:

I unatoč svih poteškoća, ovo gospodarstvo u mnogo čemu prednjači.Tijekom1995 imali su 20 krava i odgovarajućibrojženskog podmlatka.Krajem1998 bilo je 26 krava, od čega 9 bikovskih majki,što jei najvećibroj u Republici Hrvatskoj kod pojedinoguzgajatelja.

1 MIMI, prvotelkaoteljena 1996 godine. U 100 dana laktacije proizvela je 3.394 kg mlijeka. Nagrađena I nagradom.

3. MORANA, bikovska majka oteljena 1995 godine. U I laktacijiproizvela je6 993 kgmlijeka. Proglašenaješampionkom. UzgajateljuBasreku,porednovčanih i naturalnih nagradakoje su uručili predstavnicigradaVrbovca, Županijezagrebačke,Veterinarske stanice Vrbovec i mnogi donatori,uručene su i diplome Hrvatskogstočarskogselekcijskogcentra, a šampionki jestavljeno i šampionskozvono, poklon GUMEX FARMA iz Ivanić grada.

Basrekovi su ovajputabili dosta suzdržani u davanjupodataka Nisu oduševljenimedijskom popularizacijom.

2 EFEU,bikovska majkaoteljena1994 godine. U III. laktaciji proizvela je 9 614 kg mlijeka. Nagrađena jeI nagradom.

Ocjenjivanje goveda na stočarskim izložbama u praksi

Piše: dipl.ing.StjepanBrlek

U Mljekarskomlistu broj 9 o g dipl. inž Aleksandar KljujevHSSC,vrlo stručno i razumljivo opisaojeocjenjivanjegoveda na stočarskim izložbama.

Premiju za mlijekonisu primili od veljače ove godine.

Ipak su optimisti! m

dovcu - Bjelovar,nijejasanovogodišnjiizbor ŠAMPIONKE izložbe

sebno jeopisano 12 pojedinačnih svojstava kod ocjenjivanjamliječnih pasmina.

U broju10 Mljekarskoglista dipl. inž Vesna Bulić vrlo opširno i preglednojeopisalakolekcije predvedenihmliječnihkrava,

U priloženojtablici togčlanka, poredkombiniranih pasmina, po-

Za dobar dio sudionika izložbe stočara,izlagača,stručnjakaagronoma iveterinara pa i ostalih posjetitelja, koji su imali priliku razgledati 7 Međunarodni stočarski i gospodarskisajam u Gu-

kojih se u pravilu bira šampionka izložbe

Izlagači i dio posjetitelja dobili su i reprezentativnikatalog u kojemsu opisana sva grla.

Prosječniposjetitelj ove manifestacije, ne može,a da se ne zapita, po kojem kriteriju je izabrana ovogodišnjašampionka izložbe

Vrbovcu,proglašenašampionkom nakon 3 mjeseca na Međunarodnojizložbi u Gudovcu

šena šampionka u Gudovcu - svi služe proizvodnjimlijeka, a nemajuih sva ova grla sa većom proizvodnjom od šampionke.

Od ukupno15 bikovskih majki i 2 ostale, 14 jeimalo veću proizvodnju od šampionke za 85-1969 kgmlijeka.

U kategorijibikovskih majki izloženo je 15 grla,čijajeprosječnamaksimalna proizvodnja od IVI laktacijeiznosila 6362,4 kgmlijeka.

U kategorijiostalih krava bila su i dva grla s proizvodnjom od 7039 i 7708 kgmlijeka.

Najboljakrava šampionkatreba predstavljatipoželjanproizvodni odnosno ekonomski tip krave

Povjerenstvo za izbor proglasilo ješampionkomizložbe kravu RALLE Ž B 72062310 oteljenu 02. 10 1994 godine.Otelila je3 teleta,maksimalne proizvodnje u II. laktaciji 5739 kgmlijeka.

Na tržištu to se postižeodređenom visinom proizvodnje mlijeka i redovitom plodnošću. Sve ostalo jefunkcija ovih karakteristika (pregled br. Kataloga, prezime i ime vlasnika,mjesto i proizvodnja, te razlika + - od šampionke)

13 lipnja o g. u Vrbovcu toj kravi dodijeljena jeIII nagrada. Nužno jeobjasnitiproizvođačima i struci kako jekrava treće na-

Mnogiposjetitelji među kojima stočari,stručnjaci - agronomi i veterinari i dr., pa i jaosobno, pitamo se nije lito zbogtogaštoje grloiz uvoza U nekoliko desetljećamojegaposjećivanja na preko 110 izložbi,nijeprimjećena tako velika razlika između šampionke i ostalih potencijalnihgrla.

Uvijek se nastojalo da se nagrađuješampionka iz domaćega uzgoja - postojao jei takav Pravilnik.

Možda bi bilo dobro,da se nekim od uputstavailiPRAVILNIKA i sada predvidi, da se ŠAMPIONKOM može proglasiti grlo iz domaćegauzgoja. građena na županijskojizložbi u | dinačnih svojstava ima progla- m

Prilog

Moli se cijenjenopovjerenstvo za ocjenjivanje u Gudovcu da za čitateljeMljekarskog lista i druge objasnekoji od opisanih 12 poje-

Pregledproizvođačapotencijalnih kandidata na stočarskojizložbi Gudovac 1999

Red. Kat

Kronika čovječanstva

Priredio: dipl.ing.Stjepan Keglević

GODINA 1965

24 siječnja:

Umro jeSir WINSTON

CHURCHILL

3 lipanj:

Lebdenje u Svemiru

ali ne očajava, nego dajeovu svoju povijesnuizjavu,zapravo poklič:

“Nikada nećemo smalaksati, niti popustiti. Ići ćemo do kraja ma kakva bila cijena,borit ćemo se na plažama,borit ćemo se na poljima i ulicama,borit ćemo se u brdima,predati se nećemo nikada "

Togadana u Londonu jeumro u 90toj godinidugogi burnog života britanski državnik Sir Winston Leonard SpencerChurchill, a njegoviposmtrniostaci bili su izloženi u Westmirskojopatiji uz odavanjenajvišihvojnihpočasti. Na čelu sprovodnepovorkeišla je kraljicaElizabeta II sa suprugom Filipom i drugimčlanovima obitelji U Vel Britaniji bila je iskrena žalost za pobjednikom u Drugomsvjetskom ratu

SAD su sa svojomsvemirskom letjelicom GEMINI IV započele svojnajvećisvemirski eksperiment Pet dana oblijetavali su majori E WHITE i J McDIVIT zemaljskukugluučinivši oko 2,7 milijunakilometara Vrhunski domet eksperimenta bio jeizlazak Edwarda Whitea iz kapsule. Lebdio je20 minuta slobodno u Svemiru

Ali po voljidemokratske većine, na domaku pobjedeporažen je na izborima u travnju1945 Ponovno jepredsjednik vlade od 1951 -1955 - Volio je i konzumirao život u svim njegovim manifestacijama, a naročito u cigarama i whiskyu.Dobitnik jeNobelove nagrade za književnost.

Ožujak:

Nikola Chausescu preuzimavlast

Sir Winston se rodio 30 10 1874. u Blenheim Palace,Oxfordshire, od oca lorda Randolfa i majkeAmerikanke Jennie Jerom Obrazovan jeu vojnimškolama i sudjelovao u više ratova (uJužnoj Africi,Indiji,Prvom svjetskom ratu), a 1900 izabran je u parlament na listi konzervativne stranke Zatim jeobnašao razne funkcije u vladi: ministar trgovine,unutrašnjihposlova,prvi lord Admiraliteta itd Biojeveliki neprijatelj kako socijalizma tako i nacizma, te je osuđivao pomirbenu politiku s Hitlerom

Predsjednik vlade postaje 10 05 1940 te u tom svojstvu dočekuje rat i prve velike neuspjehe,

Tijekomgodine:

Razni događaji

- Predsjednik Jonson uputio u Vietnam novih 125 000 vojnika. SAD koriste napalbombe.

- De Gaulle ponovno izabran za predsjednikaFrancuske s 55,1%glasova, dok jeprotivnik F Mitterand zadobio 44,9%.

- PapaPAVAO VI govorio u sjedištuUjedinjenihnacija u New Yorku

U Rumunjskojje,nakon što je odstupio1947 kraljMIHAEL, uveden socijalistički sistem te država stupa u Kominform, a kasnije u Varšavski pakt.Nakon odlaska sovjetskihtrupajošiz doba rata, proglašavaCentralni komitet Rumunjskekomunističke partijevlastiti put u socijalizam i N Chausescu postaje prvimsekretarom U kolovozu 1965 proglašenajeSocijalistička RepublikaRumunjska,nezavisna od SSSR-a u gospodarskom i vojnompodručju. N Chausescu postajepredsjednikomRepublike s ogromnimovlaštenjimakoja, kao što znamo, nisu dobro završila

- Jonson je uputio u Dominikansku republiku 405 marinaca kako bi spriječilikomuniste u preuzimanjuvlasti

- Slavni crni boksač Classius Claypostaošampion.

- GrupaBeatlesa započela u Liverpulusvojupobjedonosnu turnejupred55 000 mladih pod vedrim nebom

- Nestao jeslavni komičarski par “Debeli i mršavi",naime umrojemršavi Stan Laurel,dokje debeli Oliver Hardy umro već 1957

"Seoski svatov

jednom činu

Priredio: dipl.ing.Stjepan Keglević

SU i' - opera u

Ove jeseni1999. godinepostavljena je na pozornicu Hrvatskoganarodnogkazališta u Zagrebuopera “Seoski svatovi" koju je skladao prof.Juraj STAHULJAK, a libreto (riječi koje se pjevaju) Ivan BELAN

Ova opera zapravo je dio glazbenepričeistih autora pod naslovom VRAŽJIKRUG iliRIS KOLO kojaima dva čina Ona se temelji na narodnojpričizabilježenojpod Okićgradom o siromašnom seljakukojijevragu za novac prodaosvojudušu,ali i ono što će kod kuće naći Siromašak nijeslutio da mu jete večeri žena rodila sinčića Nakon mnogo godina“vragjedošao po svoje", ali su ga nekako nadmudrili i sve se dobro završilo To smo spomenuli kako bi se razumjelozašto oko svatova kruži vrag tražeći nove žrtve

Operaprikazujenarodne svatovske običaje pa ima razloga da jeu ovojnašojrubrici opišemo čitateljima.

Kad se podignezastor uz pratnjuorkestra vidimo seljačku

sobu s jednimprozorom Na desnojstrani jeogromnišareni kišobran a na lijevoj tamni zastor s mnoštvom velikih žutih pereca Roditelji Mato i Mara sa svojom kućnom čeljadiužurbano prostiru dva stola jerće upravo svatovi dovesti njihovog sina Andru i njegovu mladenku Baricu U tami iza kuće vrzma se vrag ljut što nije pozvan u svatove, pa kod publike na čas stvara strepnju da će se dogoditi neko zlo

Iz gledališta dolaze svatovi veseli,bučni,predvodi ih zastavnik Janko noseći šareni barjak i debeli kum Jura s čuturom preko ramena

Prema običajima,gotovo u cijelojHrvatskoj,svatove se ne puštaodmah u kuću pa oni pjevaju: “Mi smo dobri i veseli ljudi, iz daleka ali dobre ćudi, pustite nas na konake k sebi, teško nam jedrugdjenaći stan A ne znamo s ovom našom snahom kud bi, da ozebe baš željeli ne bi ?

I nakon pregovora domaćin pušta svatove u kuću Oni ijujuču od veselja, a mladenka prekokorita skače u kuću Mladenku je u operi glumila i pjevalaoperna prvakinja LidijaHORVATDUNJKO, noseći na glavitradicionalno oglavljecrvene boje s blještavim ukrasima

Kako se svadba događa u nekom vinorodnom krajusjeverozapadneHrvatske,zastavnik pjeva pjesmu: “Oj,zelena gorica

Krajtebe jevinova lozica, Lozica nam slatku kapljicu da, Kojomse dušica razveseli sva "

Slijededirljiviobičajimeđusobnogdarivanja, pa roditelji mladenki predajukruh pjevajući lijepommelodijom:

"Uzmi kćeri hljeba, Kojza život treba, Uđi u dom mira, Na dan prvog pira, Sreća te pratila

kudgorhodila "

Mladenci klečeći mole roditeljeblagoslov, a oni im odpjevaju:“Nek vam sreća pozlatiživot cijelimio,budite sretni život cijeli."

uhvativši nekogpastira kao novu žrtvu, no ta scena nijeosobito uočljiva. Maske predstavljaju medvjeda,magarca, lažnu trudnicu s brkovima kojapjeva:“Ja sam nevina kao kći Evina", pa prodavača magle u fraku, pa maškara očerupanipjevackojimucajući pjevakako jeizgubiopčelca,jureći za njimjašućipjevca. On se prvotnopredstavlja: “Ja sam Mimi-mi-mi Miha Zrelac kome vele da jetelac " Nakon togamaske odu,a svatovi plešukolo POSKOČICU.

Cijeliansambl prihvaća tu svečanu zahvalnu pjesmu, svi prilaze prednjemdijelupozornice, a šareni se kišobran također veselo vrti u taktu razdraganeglazbe. Zastor se polakospušta uz pljesak zadovoljnepublike.

Običajda mladenka drži na koljenimadječačića“nakoljenče",simbol plodnosti,prikazan je i u ovojoperi.Mladenka uzima dečkića pa mu pjeva:“Hodi zlatni mali,darak ću ti dati,ovajrupčić žuti sav cvijećemposuti,ovaj kolačvrtanj da me voliš za nj.?

Prema daljnjemsvatovskom redu debeli kum, kojegpjeva Marijan J URIŠIĆ,nazdravljaprisutnima: gospodinunašem župniku,učitelju i načelniku, al“ prva čaša nek“ jeu čast našim mladencima pa im pjeva:

“MnogoljetaBogvas živi,

Da ste zdravo,sretni bili!"

Kad jeura ponoćodbila, mladenka se otišla presvući u snašu Sada uz poznatešale dovode mladencu onu lažnu trudnicu kao da mu jeto žena,ali jeon odbija i kad mu konačno dovedu njegovu Baricu s poculicom na glavi on joj zapjeva: “Ovo jemojažena koja mi jeodređena od sudbe i Božje volje, da živimo ponajbolje." To osjećajnoraspoloženjeprekida bljesakmunje,tutnjavagroma i pljusakkiše kojirazbijastaklo na prozoru Svi se prestraše,pjesma utihne, ali ih kum Jure tješikako su njegovistari pričali da se to događa“U proljetnojMladoj nedjelji", kada se tamne sile sastaju te se stvara Vražjikrugili riskolo Raspoloženje se opetvrati pa pjevajustaru pjesmu:

Poslijeslužbenih zdravica slijediplesmladenaca kojiizvode polku, a zatim nastoje svi plesati s mladenkom, a naročito tamburaš. Razvije se veliko kolo kojeuz kazališni baletni ansambl plešu i članovi Folklornogansambla “Petar Markovac" iz Zagreba. U plesnimkoracima mogu se prepoznatioblici iz raznih hrvatskih

Ovajopisopere sastavljen jena temeljuosobnogprisustvajednoj izvedbi (kojajeove jesenibila već osma),zatim kazališne knjižice u kojojje tiskan stručni osvrt na djeloAndrijeTOMAŠEKA i napisanogsadržaja na samom programu. Stihove kojepjevaju solisti i zbor prepisao sam iz cjelovitog teksta opere kojega mi jevelikodušno dao na uvid arhivar opere g. Nikša GAŠPARDI, na čemu mu se ja i svi čitatelji najljepšezahvaljujemo.

Poznati skladateljprof.Juraj STAHULJAK rođen je16 srpnja 1901. u Sv Jani krajJasrebarskog, gdjemu je otac Vladimir bio učitelj iorguljaš.MajkaPaula rođ HUBER bila je operna i koncertna pjevačica. Uz diplomu Muzičke akademije u Zagrebu stekao je diplomuFilozofskog fakulteta te jepredmetepovijest i zemljopispredavao u Zagrebu do umirovljenja.Operu“Seoski svatovi" skladao je 1936 Nakon umirovljenja(1956.) i daljeje skladao i orguljao.Preminuo je 18. veljače 1975

“Smiljan goro obrašćena, Javorejavorezlato moje" prepoznatljivogdinarskog narodnogpjeva, a glazbapodsjeća na motive Jakova GOTOVCA Pjesma i ples se nastavljaju ali u tome i zora zarudi pa “debeli? kum ustaje i pjevapjesmuzahvalnicu:

O svom velikom i raznolikom stvaralaštvu jednomjeizjavio:

“Hrvatska narodna muzika iz raznih područjabaza je moga muzičkogstvarlaštva. Teme u mojimdjelima i njihovuprovedbu stvaram u duhu narodne muzike " - Tko voli osjećajnost i romantiku krajeva. “Boguhvala lijepa budi hrvatske seljačkeduše,njenu

Veseli plessvatova prekida bu- Na svemu lijepahvala budi, prostodušnost, ali i izražavanje čni ulazak maski,koji u prvičas Otić nam jeljudi, bučnogveselja,uživat će u pjeizazovu i neki strah,jerje s njima Jer se eto zora rudi, smama i plesovimapučkeopere ipakušao vrag i šulja se okolo Zora rudi." SEOSKI SVATOVI m

Ljepote Tirolskih

jaslica

Priredio: dipl.ing.Stjepan Keglević

Tirol je planinskapokrajina u zapadnomdijeluAustrije s 540 000 stanovnika, puna udolina s razvijenimstočarstvom i raznim industrijama. Glavni grad je Innsbruck na rijeci Inn kojautječe u Dunav

Tirolci su se oduvijekodlikovali velikom vjerom i nepokolebivojodanosti sv Rimokatoličkojcrkvi

laze im pastiri(vođenianđelima) obučeni u tirolske nošnje s darovima svojedomaće proizvodnje.

Seljaci su u jaslicamahtjeli vidjetisvakidašnji život svoj, svojihživotinja, pa tu neki vuku saonice s drvima,neki kose,kovači kujukonje, a vojnici sv Triju Kraljevapiju u gostionici.

rezije. Tada jeizgradnjajaslica postala sve raskošnija u baroknom stilu, pa jena pr u Lienzu bilo čak 120 kipićaljudi,anđela i životinja.Sjajaustrijskog dvora očitovao se u prikazivanju Sv TrijuKraljeva s velikom pratnjom slugu,glazbenika i neobičnim životinjama kao što su slonovi, deve, pa i nojevi.Jaslice su bile kao sjajnobarokno kazalište kojima se vjernipuknijemogao nadiviti

Djeca i odrasli posjećivali su jednidrugediveći se jaslicama. Išli su i u udaljenasela, pa jeto prešlopostepeno u današnju turističku atrakciju. Godine 1909 osnovano

Zbogtoganiječudno što se u njegovimmnogobrojnimcrkvama, osobito isusovačkim i franjevačkim, već u 17 stoljeću pojavilopostavljanjeskromnih jaslica kao spomen na rođenje maloga Isusa prema pisanju Evanđelista sv Luke. U tome je prednjačiotirolski nadvojvoda Ferdinand Karlo postavivši u svom dvoru u Innsbrucku 3,5 m dugačke i 2,80 cm visoke jaslice.

Sljedeće 18 stoljeće bilo je mirno u Tirolu, pa jeprocvalo gospodarskostanjeslobodnih seljaka, a osobito za vrijemevladanjaomiljenecarice MarijeTe-

U 19. stoljećutajpuk,međutim nijehtio imati jaslice samo u svojojcrkvi nego i u vlastitome domu: u posebnojkomori, dnevnojsobi ilidugačkomormaru, gdjesu se moglivečerima pobožnomoliti. Netko se prihvatio rezbarskognožića,netko kartona,kista,bojeili gline, pa čak i lutaka, pa su tako nastala velika i malena djelatirolske narodne umjetnosti. U pozadini su naslikali maštovit krajolik Betlehema, sa zdencem pred gradskimvratima i Solomonovim vrtovima i ribnjacima. U prednjemdijelujespilja s drvenom nadstrešnicom s MajkomBožjom, Josipom i djetešcemIsusom Do-

jeDRUŠTVO PRIJATELJA JASLICA, a privlačan naslov JASLIČKOSELO ima oko 30 mjesta(mnoga uz Inn) s tiskanim vodičima i s postavljenimpločama na kućama Izrađena je karta Tirola s mjestimajaslica, pa nalazimo oko 170 rezbarenihjaslica; pedesetak od daščica,tridesetak od obučenih lutaka i raznih drugih materijala.Cijelejeseniodržavaju se tečajevi za jasličare, pa je konačno velika izložba ove godine u Strengenu.Živejaslice s 200 izvođača bit će u Iglsu.

Organizacijuvodi TIROL WERBUNG, Innsbruck, M Theresien Strasse 55 - “Pojtepastiri tam se u Tirolu svi Njemu poklonite!" - Ali prelijepejaslice imamo i mi u Domovini u franjevačkimcrkvama u Cerniku i Varaždinu. a

BOŽIĆNIBLAGDANI Knnm ——.;Z:BC_'Ć—————.

Stolni vijenac

Piše: dipl.ing.Darko Kantoci

Kako bi upotpunilisvečani ugođajuoči Božića i novogodišnjenoći,sami možete napravitivijenac od suhogcvijeća.Ukoliko mu dodate svijeće, vrpcu vezanu u mašnu,plodoveobojenezlatnom ili srebrnom bojom,djelovat će elegantno i svečano

kolut Vijenacmožete postaviti na stol, no možete ga objesiti na vrata ilizid U cvjećarnikupitecvjećarskistiroporkoji se koristi za izradu aranžmana Od stiroporaoblikujte

Nakon togaodaberite cvijeće.Ovisno o želji, ono može biti jednobojno iliu više boja.Ako ješareno,

Vijer ađujetako da ve koje um žicom, obojite i kada se osuše smjestite ih

se cvijeć stiropor Plo u vijena rstite varaju vijencu ili u sredinu postavitejednusvijeću između Osim svijećemožete staviti i traku čijabojaodgov cvijeća Na krajustavite svijeće koje po bojiodgo- vijencu

LONČANICE - BILJKEU STANU

BILJKE U KUHINJI

LONČANICE - BILJKE

Biljke u stanu

Piše: dipl.ing.Darko Kantoci

Biljke u kupaonici

Biljke u kuhinji

Kuhinjajeprostorija u kojojje uvijekživo, a biljke će djelovati umirujuće.Začinsko biljeprvo je kojemožemo povezati s kuhinjom.

Gotovo u svakojkupaonici povremeno ima mnogo pare i često nema dovoljnosvjetla, dok je temperaturarazličita U takvim uvjetimanajbolje će uspijevati otpornebiljke, one koje u prirodi rastu na sjenovitim i vlažnim mjestima. U kupaonicinijemjesto biljkamakojevole sunce, pa tako u njojnećemo držati kaktuse,ciklame iliafričke ljubičice.

Začinsko biljeuvijekmožete imati na dohvat ruke;nijeprevišebujno a možete ga u snopićimasušiti, što također djeluje kao ukras

ilina prozorskojdasci, nema razloga da ne uspijevaju.

Biljke u spavaćojsobi

Spavaćajesoba prostorijakoja jenajmanjeizložena pogledima, no može biti mirno carstvo zelenila. Kako su spavaćesobe hladnije i mirne, ove se prednosti mogu dobro iskoristiti za uzgojbiljaka.

Osim začinskogbilja u kuhinji možetedržati i ostalo ukrasnobilje.

Tako će u spavaćoj sobi vrlo dobro uspijevatibiljke iz porodice paprati;Adiantum,Asplenium, Blechnum i mnoge vrste Pterisa, naročito ako ih redovito prskate i prihranjujete.

Ako uz kuhinjuimate blagovaonicu,možete jepregraditi sobnom lozicom ilifilodendronom U kuhinjama će vrlo dekorativno djelovati palme,naročito Howeia Pod uvjetom da jekuhinjadosta zračna, u njumožemo smjestiti i neku od sljedećihbiljaka:fatsia japonica, Ficusbenjamina,dracenu,nedirak, klorofitum i asparagus.

Općenitogovoreći, u kupaonici se može smjestitiBegoniarex, Monstera deliciosa,Philodendron scandens. Osim navedenih, u kupaonici možemo držati svaku biljku malih zahtjeva, a to su fikusi,bršljaniili bršljanolisnearalie,aspidistre.

U svjetlijim se kupaonicama može držati Gravillea robusta i Begoniametallica Ove vrste rastu prema izvoru svjetlosti pa ih jepovremeno potrebnookrenuti. Svoje će mjesto u kupaonici naći i različitevrste paprati,slezenica, rebrača i pteris.

Važno jeznati da kuhinjanije idealno mjesto za uzgojbilja. U manjimkuhinjamanepraktično je držati biljke, a promjenjivatemperatura nikako im ne odgovara. Opasna su i isparavanjakojanastajuprikuhanju. S drugestrane biljkeneće biti zaboravljene jer uvijeknetko boravi u kuhinji, a ako vodite računa o svojimbiljkama, bile one u unutrašnjostiprostorije

HRVATSKI SREDNJEVJEKOVNI SPOMENICI

Skrinja sv. Simuna

Priredio: dipl.ing.Stjepan Keglević

Nakon što smo opisalikamene hrvatske spomenikeranoga srednjegvijeka,ovoga putaopisat ćemo srebrni spomenik iz Zadra izrađen u kasnom srednjemvijeku To ješkrinja ili raka sv Šimuna, a izložena je upravo u Vatikanu u dvorani PapeSixta V na velebnojizložbi “HRVATIKRŠĆANSTVO, KULTURA I

UMJETNOST" koja će biti otvorena do 15 01 2000 godine,paje i to razlog da jeopišemonašim čitateljima.

Mnogevrste cvjetnica dobro će napredovati u spavaćimsobama To su kamelija,mirta,pelargonija, bugenvileja,ceropegija,ciklama, hortenzija,nedirak,kalanhoja, pitosporum, plumbago i carska begonija. Na sjenovitommjestumožete držati afričke ljubičice i gloksinije.

Osim cvatućih biljakamožete držati i grmolikebiljke, kao Fatsia japonica ili Ficus benjamina. Ove biljkesmjestite uz sjeverniprozor Grevillea robusta može narasti do 2 m visine, pa jepogodna za uzgoj u sobama s visokim stropom.

su spasilikovčeg i ostavili ga u jednom zadarskom samostanu gdjejeostao do danas Opissame rake i njenihduboko urezanih reljefa dat ćemo prema knjizi ZLATO I SREBRO ZADRA I NINA,Zagreb,1972

Sv. Šimunjeprema Evanđelju sv Luke onajpobožnistarac koji jemalogaIsusa primio na ruke kada su ga Marija i Josipprikazali u Hramu. Kovčegs mumificiranim tijelomstarca jednomsu davno neki trgovciprovozili brodom iz Sirije u Veneciju. Pred Zadrom su doživjelibrodolom, ali

Naručiteljica nove škrinje bila jekraljica

ELIZABETA supruga hrvatskougarsko-poljskog kralja

LUDOVIKA I. VELIKOG Anžuinca, a kći bosanskogbana Stjepana KOTROMANIĆA. Tom relikvijomželjelajekraljica od Boga izmoliti milost da rodi sina jerje već rodila tri kćeri. Majstor

Mljekarski list

izvođač bio jeFRANCISCUS iz Milana nastanjen u Zadru, a jedanod pomoćnikabio mu je ANDRIJA Markov iz Zagreba. Sjajnaraka dovršena je 1380 nakon tri godinerada Ona ima oblik četvrtaste škrinje sa strmo položenimkrovom veličine 197 x 80 x 110 cm, izrađena od srebrnog i pozlaćenoglima,težine 343 kg. Podržavaju jedva brončana andela sa strane i jedanodozdo Škrinja se inače nalazi na glavnom oltaru crkve sv Šimuna, a ovih je dana prviputaiznesena iz Hrvatske.

Na prednjemdijelukosogkrova urezan jelik smirenogstarca s glavom na jastuku i rukama prekriženim na prsima. Na okomitom prednjemdijeluurezano je samo Prikazanje u hramu s Marijom i Josipomkojidrži dva golubića, a starac Šimundrži dijete Isusa, dok iza njegastojiproročica Ana Stručnjacismatraju da je to djeloizrađeno pod utjecajemslavnogtalijanskog slikara GIOTTA. Na raki ima 14 pločica s prikazomraznih događajaiz sv Pisma,ali i aktualnih

ODGOJ NAŠIHMALIŠANA

ni ZI

Škrinja sv Šimuna događajatogadoba Na stražnjoj strani je urezan svečani ulazak kraljaLudovika I u Zadar na dan 18.02.1358., zatim darovateljica kojakleči predrakom sa svojetri kćeri s krunama na glavi, te smrt bana Stjepana uz čijupostelju kleči kći i njegovisinovci od kojih će TVRTKO postatibosanskim kraljem.

Na kosom krovu prikazana su čudesa koja su se zbila u Zadru po zagovoru sv Šimuna, a u jednom prizorujemajstorizvođač urezao i svojlik sa zlatarskim alatom u rukama

Sve radosti božićnih blagdana

Piše: dipl.odgajateljZrinjka KeglevićStević

vrijeme

Ovih dana je povjesničarka umjetnostiVesna KUSIN napisala u “Vjesniku?kakojeraka sv Šimunakapitalniizložak na spomenutojizložbi i da jejedanod najvećihrelikvijara u Europi, a drugipak ocjenjuju kako je ta obnovljena raka remekdjelo zadarske restauratorske radionice.

KraljicaElizabeta (ubijena 1387.)svojimzavjetnimdarom nijebila uslišana, ali njenodjelo (zakojeg se smatra da jeona sama učinila nacrt)još i danas dokazuje pripadnosthrvatskognaroda europskojkršćanskojkulturi [i

Došašća - napose tijekom nedjeljakojeprethodeBožićuviše posvetisvojojobitelji. Važno jesmireno i toploali opetdjetinje

veselo uključitimališane u sve svečane pripremekojeprethode velikom blagdanusvih kršćanaBožiću Naši najmlađimogu i

Stigosmo eto i do posljednjih

BADNJAVEĆER božićnih blagdana u ovom, 20 s:LujzaKozinović stoljeću. Vesele im se djeca, ali i 2

mi odrasli jer Božić je blagdan

Otkrit ću Vam tajnu kvalitete moga mlijeka!

Moj vlasnikza održavanječistoćemuzilica,mljekarskih kantiiostalihposuda kojedolaze u dodirs mlijekom koristi:

BIS € 5330

Uvjeritese ivi u njegovu učinkovitost!

KAKO? Ukratko ću vam objasniti:

- predispiranje:poslijesvake mužnjeprovestiispiranjepotapanjemmuznih jedinica po mogućnosti u mlaku vodu;odgovarajućimčetkamaodstraniti grubljenakupine nečistoća.Napomena:ispiranje ne provoditivrućomvodom da ne dođe do koagulacijekazeina, te da se lakšeisplahnemliječnaemulzija.

- pranje i dezinfekcija: u 10 litaratoplevode otopiti 100 do 150 g BIS-a C 5330(5 - 8 jušnihžlicaili3/4 jogurtčaše). U pripremljenu otopinupotopiti muzne jedinice i po potrebičetkomodstraniti nakupinenečistoća.

- ispiranje: muzne jediniceispratimlakom vodom (možei vrućom)

tel: 031-513 - 593

fax: 031 - 513 - 503

tel: 031 - 513 -574, 513 -577

fax: 031 - 513 - 503

trebaju na njimaprilagođen način biti uključeni u sve faze priprema. To obuhvaća: izradu adventskog vjenčića sa četiri svijeće,sijanja pšenice,velikogspremanjakuće, postavljanja svih vrsta prigodnih ukrasa (stolnih, za vrata, prozore, zimzelene grančice u vazama ili pak vjenčićikojivise s lampa, lustera ilistropa,pisanjaodnosno crtanja ili slikanjačestitaka te, naravno, oblikovanjefigurica za jaslice i ukrašavanje bora na Badnjak. O izradi spomenutih bo-

žićnih simbola detaljnojepisano

nešto radite ili kad se odmarate pa će dijete,slušajući vas, najbolje usvojitimelodiju i riječipjesama. Nijepotrebnoodvajatiposebno vrijeme i učiti dijetekiticu po kiticu Nenametljiv,spontan način učenjaboljijeod klasičnoga jerdijeteuočava smisao pjevanja, a to jeužitak u melodiji te radost zbogskorogaradosnogdogađaja. Pjevušećiveselo i neobavezno tijekompredblagdanskih dana

prenijetćete na dijetesvoju sposobnostuživanja i opuštanja u glazbi.

Druga predloženapjesmica vrlo jepoznata i popularnadiljem svijeta, mada nijereligijskog sadržaja.

Pridonosi radosnom ozračju blagdanskograspoloženja, a djeca je jakovole i nebrojenoputa ponavljajunjenzgodanrefren

Sretan i blagoslovljen Božić svima malenima i velikima!

ZVONČIĆI

u Mljekarskomlistu br 12,prosinca 1997 pr a f ET a ora=

Svi mi odrasli nosimo u sebi S 2 "e. je “.—.—— =H sjećanja na Božiće svog djetinj- Do - lo - ve _ibrijeg zabijeli -o - jesnijeg sa stva provedene u kruguvlastite Po-noć većje fu za satom i-de sat obitelji, a kada i sami postanemodk T roditelji velika nam je želja .-—.—e FJ nam) J 5, i poklonitisvojojdječici isto tako

RE ORE rez nač Pius

uje

smjeh

ugodne,tople a nezaboravne tre- ju-ri vra-nac naš ko-da ni-kad ne će stat nutke. Sjećanja na ona slatka a = : - == iščekivanja i uzbuđenjakojado- 6 e F=TK = —T = nosi kićenjebora, odabir ukrasa DJ LA s Pu iliizrada istih po vlastitojzamisli, Okićen | plah naš vra- nac ja- še svud a očekivanjedragihgostiju i odma- Ti- ho pa-da snijeg ko per-je mek i lak tanjelijepoupakiranihdarova | -9-+—F = ==> me ostajuneizbrisana za cijeliživot. == =“ # ori Sve ugodneemocijepovezane s , -_ božićnom svečanosti - tajanstve-

TEEKE fj drag PoI sje E fem eh

nost, uzbuđenje i veseljepovezuje Au članove obitelji jošviše te njihovi | -*—= ———= => : = P=. = a međusobniodnosipostajuple- e Ez menitiji 1 čvršći Zvon -či - ći "Zvon -či - ći zvo-ne cijelu noć i Glazbom,odnosno pjevanjem prigodnihpjesamajošćete dodat-=== pi no oplemeniti veselo predblagdan- =. .—_—s——s sko ozračjesvoga toplogdoma Sua = Predlažem vam da, uz sve naše os-ta-ju usje-ća-njušto ni-kad ne-će proć stare, dobro nam poznatebožićne m A Z pjesmekao što su Djetešce nam se = =; = rodilo,Veselje ti navješćujem, U se | “eo

vrimegodišta,Radujte se narodi,

zajedno s vašim mališanima zapjevate i ovu jednostavnu, a lijepu | #-

pjesmu - Badnjavečer Tijekom

= cijelograzdobljaDošašća pjevu-

šite božićne pjesmedok po kući

VAŠLIJEČNIK

Koliko se brinemo o svojim plućima?

Piše: dr Ivo Belan

Značajnoraste učestalost plućnihoboljenja kod žena

Otrovi u zraku

obzira na tajgenetskifaktor, mnogiod nas kao da se trude da svojimnačinom života što više oslabe prirodneobrambene snage pluća i čitavogorganizma.Daleko

uništenjajepušenje.Višegodišnji pušačipateod kroničnogbronhitisa Istraživanjapokazuju da pušenjepovećava i rizik od astme I onda,nakon niza godinamuka s kašljem i suženim dišnim putevima,često se javlja i emfizem. Emfizem je nadutost plućapri čemu žrtva ne dobiva dovoljno kisika Ako se ta bolest ne “uhvati" dovoljno rano, dovodi do gubitkadaha i prinajmanjim naporima,zatim do općeslabosti i konačno smrti Štose tiče raka pluća,danasjeizvan svake sumnje da višegodišnjepušenjeuveliko povećavašansu za pojavute bolesti.

Astma, kronični bronhitis, emfizem i rak pluća - najsmrtonosniji od plućnihbolesti Oduzimajuživot velikom brojuljudi. Zanimljivo jeda među žrtvama plućnihoboljenjaznačajnoraste brojžena Nekadajerak plućabio “muška bolest,međutim,unazad desetak godina,gotovosvake godine,rak plućauzme više života žena nego onajod kojega se one više boje, a to je rak dojke. Učestalost i drugihspomenutih plućnihoboljenja raste među ženama

Postojebrojnirazlozi povećanjaopasnosti. Čaki oni koji ne pušeizloženi su dimu cigareta u svojojokolini, a tajdim sadrži više od 30 poznatihkancerogenih tvari. Tu su i opasnostiuzrokovane industrijskim i automobilskim otpadnimtvarima,zagađivačima koji se nalaze u zraku oko nas Ne smijemozaboraviti i na kemikalijekojenapadajuatmosferu u našim uredima i kućama

Znanstvenici danas uporno istražujubiologijupluća i bolesti kojeih napadaju. Oni pokušavaju otkriti zašto se neki ljudiveć rađaju s posebnomsklonošću prema plućnimbolestima i nastojepronaćinačine kako pomoći tim ljudima da izbjegnutragičnu genetskusudbinu Međutim,bez

Sve jeviše dokaza da su i neki drugifaktori, osim pušenja, kao npr industrijskazagađenjazraka, azbest i radon, također važni rizični faktori pojaveraka. Azbest, kao izolacijskimaterijal kod vodovodnih i toplinskihcijevi, može otpuštati u atmosferu mikroskopske čestice kojelebde i mogu biti udisane.

Radon jeradioaktivni plinkoji se može otpuštati iz materijala, kao što su eton, crijep,cigla. Opasanotrov u prostorijama jei formaldehid,kemikalijakojase može otpuštati iz tepiha,namještaja,zidnih oplata itd Postojijoš jedanfaktor kojiznanstvenici u zadnjevrijemeboljerazumiju - a to jestres Mnoge danas zaposlene žene pateod superwoman sindroma,pokušavajući se nositi i izlaziti na krajs dvostrukim obvezama,onima kod kuće i onima na radnom mjestu.Znanstvenici kažu da stres može pridonijeti ilipogoršatikronične plućnebolesti Deterdženti i sredstva za bijeljenje,insekticidi, dušični dioksid kojegproizvodeplinskepećisve to može biti jakotoksično za pluća.

Pušenjejeustvari jakirazlog zbogkojega su plućniproblemi u žena toliko učestali Ženesu se u pušačkimnavikama počelepriključivatimuškarcima u ranim 40im godinama. Već tada su neki epidemiolozipočelipredviđati da će nakon 20 do 30 godinaučestalost raka pluća u žena značajno porasti. I pogodili su Sredinom 70-ih ta se učestalost naglo povećala i stalno raste Od 1965 do danas brojmuškaraca koji pušesmanjio se za 36 posto,dokje tajbrojmeđu ženama 16 posto. Ako se ovakav trend nastavi, bit će uskoro podjednakbrojmuških i ženskih pušača.

U časopisu New EnglandJournal of Medicine prošle se godine pojavilazastrašujućastudija u kojojjeiznesena tvrdnja da djeca čijaoba roditeljapušeimaju kasnije u životu dvostruko veći rizik od raka pluća.

Ipak,budućnost na ovom područjuljudskogzdravlja ne treba biti toliko tmurna Ako znanstvenici ispunesvojaobećanja, oni bi moglipružiti nove strategije u sprečavanjuplućnihbolesti i osigurati nova “oružja“ u njihovom svladavanju.Pojačani rat protivtoksičnih kemikalija u zraku postaje od apsolutnovitalne važnosti

Na kraju,vodeće svjetske političke stranke znaju da ekološke mjere,mjerekojevode prema čistom zraku,morajustaviti na visoko mjesto u svojimprogramima ako žele osiguratiizborne glasovesvojihgrađana.Kako je kod nas?

funkcionalnije light(lagani)jogurt, s nedavno otkrivenom kulturom mikroorganizama BBL kojaje ispitanau istraživačkorazvojnom centru Morinaga (Japan). Po okusu iučinku izvanje konkurencije.

Za odrasle idjecu,prisvakodnevnoj konzumaciji,ima zdravstveniučinak:

Stanje Djelovanje imunitet pospješuje metabolizam potiče osteoporozu ublažava PeriskaKIKu pojačava &ALTE, florucrijeva obnavlja pretilostsmanjuje

Vi 2 stres smiruje

Probiotik

Vindija

indija

Kakva snaga

tako malo grama!