Mljekarski list 2-1999

BioAktiva

senzacije

Linijaniskokaloričnih jogurtaBioAktiv s LGG-om bogatija jeza jošdva nova okusa Voćni užitak uz okus svježejagode i marelice-breskve

zadovoljit će sve ukuse, a najprihvaćenijisvjetskiprobiotik LGG učinit će Vas zdravijima i otpornijima. To jamčenajnovijaistraživanja i znanstvenici diljemsvijetakoji su potvrdili LGG kao najdjelotvorniji probiotičkidodatak hrani s dokazanim učinkom na ljudskozdravlje.

Dukatovi BioAktiv proizvodi s LGG-om bioterapeutsko su sredstvo s kojimpočinjezdravljecijelogorganizma,jersamo prijateljska mikroflora omogućit će pravilnofunkcioniranjeprobave.

Dolasku novog tisućljećanazdravite jogurtimaBioAktiv s LGG-om!

Upale vimena i higijena mužnje krava

Prilogpripremio:

AntunKostelić,dipl.vet.

KRITERIJI ZA KVALITETU MLIJEKA U EUROPI

Od 1 siječnja 1998 godinenagrađuje se samo “S" razred mlijeka s manje od 50000/ml mikroorganizama, a 1. razred s manje od 100000/ml mikroorganizama(formiranjeosnovne cijenemlijeka).

Bez zdravogvimena nema proizvodnjekvalitetnog i zdravogmlijeka.Upalavimena jebolest kojananosi najvećeštete u proizvodnjimlijeka.Proizvođači mlijeka u Hrvatskojpremalopažnjeposvećujuzdravlju vimena i proizvodnjihigijenskiispravnogmlijeka. Upalevimena smanjuju i ovako skromnu proizvodnju mlijeka po kravi U pripremi jezakon kojim će seprema europskimstandardima - reguliratikvaliteta sirovogmlijeka, a samim tim i otkupnacijenamlijeka. Mlijeko se više neće plaćati samo na osnovi kemijskog sastava nego će se pratiti i ocjenjivatinjegova higijenskakvaliteta Higijenskukvalitetu čini ukupan brojmikroorganizama i somatskih stanica u 1 ml mlijeka.

Somatske stanice: “S* razred manje od 300000/ml somatskih stanica, 1 razred manje od 400000/ml somatskih stanica

Točka ledišta: iznad -0,515%C - mlijeko ne odgovara.

Antibiotici: manje od 0,04 mg penicilina, a ostalih NE SMIJE BITI

SOMATSKE STANICE I MIKROORGANIZMI U MLIJEKU

Proizvođači mlijeka se već sada morajupripremati za nove kriterijeotkupamlijeka.Glavni preduvjet za proizvodnjukvalitetnog i higijenskiispravnogmlijeka jezdravo vime i higijenamužnje.

Somatske stanice u mlijekukrave čine bijelakrvna tjelešca(leukociti) i epitelnestanice (stanicemliječnih puteva).Bijele krvne stanice imajuobrambenu ulogu u tijelu. Pri nastanku upalenjihovbroj se povećava. Pojavomupalevimena povećava se brojsomatskih stanica (bijelih krvnih tjelešaca) u mlijeku.Povećanje brojasomatskih stanica ukazuje na pojavuupalevimena Mikroorganizmi u mlijeku(bakterije)najčešće su posljedicaonečišćenjamlijekatijekomilinakon mužnje. Prisutnost mikroorganizama u mlijekuposljedica je: upalevimena, nehigijenskemužnjeili lošegpostupka s mlijekomnakon mužnje.

U Hrvatskojpojediniproizvođačipredajumlijeko u kojemuima u 1 ml milijun i više mikroorganizama, a također i milijun i više somatskih stanica U sekretu (mlijeku) krava s upalomvimena nalazimo mnoštvo klica i somatskih stanica Takvo mlijeko jeu potpunosti higijenskineispravno.

Iz zdravog vimena mlijeka

GUBICI ZBOG UPALA VIMENA

Gubici kojinastajuzbogupalavimena su višestruki:

1 UPALE VIMENA DRASTIČNO SMANJUJU KOLIČINUPROIZVEDENOG MLIJEKA, 2 LIJEČENJE JE SKUPO, A REZULTAT JE ČESTO UPITAN JER MOŽE DOĆI DO GUBITKA ČETVRTICIJELOG VIMENA,

3 MLIJEKO BOLESNOG VIMENA JE PROMIJENJENOG SASTAVA, NIJE POGODNO ZA PREHRANU LJUDI, A POSEBNO DJECE, 4 MOŽE DOĆI DO TRAJNOG SMANJENJA LUČENJA MLIJEKA U POJEDINIM ČETVRTIMA NAKON LIJEČENJA,

5 ZBOG UPOTREBE ANTIBIOTIKA U LIJEČENJU, MLIJEKO SE NE SMIJE PREDAVATI ZA PRERADU STANOVITO VRIJEME NAKON OZDRAVLJENJA VIMENA, A OVISNO O VRSTI UPOTREBLJENOG ANTIBIOTIKA (KARENCA).

Mnogiproizvođačimlijekapokušavajuliječiti bez pomoćiveterinara ne obraćajućipažnjuantibioticima koji se izlučujumlijekom(karenca).

MLIJEKO S ANTIBIOTICIMA PIJU I NAŠADJECA!!!

Pojedinemliječneindustrije već su postrožilekriterije otkupa s ciljempoboljšanjakvalitete proizvoda s kojima mogu biti konkurentni zapadnimproizvođačimamlijeka To znači, da osim kemijskekvalitete mlijekaocjenjuju i higijenskukvalitetu (somatskestanice i mikroorganizme), pa prema tome formirajuotkupnucijenu. S obzirom da mnogiproizvođačimlijekaliječe sami upale vimena ili ne slušajusavjeteveterinara u svezi karence (vremenskazabrana predajemlijeka),tvornice za preradumlijeka vrše analize kojima se utvrđujuostaci antibiotika u mlijeku. U slučaju da se utvrde ostaci antibiotika, zabranjuje se preuzimanjemlijeka od takvih proizvođača sve dok se u mlijekunalazi antibiotik, odnosno zabranjuje se trajniotkupmlijeka.

Proizvođače kojiproizvodemlijekopropisane kvalitete treba posebnonagraditi, i financijskistimulirati na joškvalitetnijuproizvodnju.

Krajnjejevrijeme da proizvođačimlijeka,veterinari i agronomipočnutemeljitorješavatiproblematikuupala vimena i higijenskekvalitete mlijeka,jerjeRepublika

Hrvatska predulaskom u Svjetskutrgovinskuorgani- zaciju, a zapad ne tolerira nekvalitetu

To se ne može postići“prekonoći“, pa jepotrebno već sada*uložiti puno truda i znanja da bi postigli zadovoljavajućukvantitetu (količinu) i kvalitetu mlijeka.

UPALA VIMENA

Upalavimena jeposljedicadjelovanjarazličitihštetnih čimbenika:

1 LOŠEGSMJEŠTAJA I LOŠEHIGIJENE U STAJI

2 NEHIGIJENSKE MUŽNJE

3 LOŠE TEHNIKE MUŽNJE (RUČNE ILI MUZNIM UREĐAJEM)

4. NEISPRAVNIH MUZNIH UREĐAJA

5 NEDOSTATNE PREHRANE KRAVA MUZARA, i

6 LOŠEG ZDRAVSTVENOG STANJA KRAVE

LEVEL: balegom kao pogodovni lošu higijenske:

procese Latentne infekcije obično traju više mjeseci, a na njih se nadovezujukronični katari vimena Kliničkim pregledomvimena i pregledommlijekaprijemužnje ne nalaze se promjenekoje bi ukazivale na bolest vimena

UZROCI Bolest uzrokujurazličiti mikroorganizmi kojidospiju u vime, uglavnomprekosisnogkanala, odnosno zaostalih kapljicamlijeka na vrhu sise koja dolazi u dodir s nečistim podomilidrugomprljavštinom u staji.

ZNAKOVI BOLESTI Znakova bolesti nema; kliničkim pregledomvimena i pregledommlijekaprije mužnje, kao što jespomenuto, ne nalaze se vidljive promjenekojebi upozorile na latentne infekcije. Poremećaj se utvrđujemastitis testom (CMT)ili brojenjemleukocita u mlijeku, nakon toga bakteriološkom pretragom mlijeka(pričemu se pronalazerazličiti mikroorganizmi).

AKUTNA KATARALNA UPALA VIMENA*

Bolest izbija nakon smanjenjaopćeotpornosti organizma i vimena zbogloše mikroklime u staji, loše prehrane krava i pogrešnemužnje.Velika prljavština i nehigijenskamužnjapogodujuulasku mikroorganizama u vime kroz sisni kanal

Upalavimena jerezultat ulaska i štetnogdjelovanjamikroorganizama(bakterija) u vimenu Mikroorgani- zmi (klice),najčešće ulaze u vime kroz sisni kanal, a rjeđe putem krvotoka

Upalevimena mogu biti vidljive(kliničkaupala) kada jevime natečeno ili smanjeno, bolno i temperirano (toplo), a može biti promijenjena bojakože na upaljenoj četvrti (plavocrvena). Mlijekoupaljenog vimena jevidljivopromijenjenogizgleda(zgrušano, s primjesama krvi,vodenasto itd.).Upala se vrlo brzo razvije(zajedan do više dana).

ZNAKOVI BOLESTI Upalniproces na vimenu razvije se veoma naglo uz promijenjenoopćezdravstveno stanježivotinje:povišenatjelesnatemperatura, nestaje teka i prestajepreživanje. Bolesna četvrt obično jebolna, otekla i toplija od drugihčetvrti vimena Na dodir i primužnjikrava jenemirna, brani se od mužnje, može se i ritati Samo dobro fiksiranu životinju možemo pregledati imusti Pri mužnjinajči šće su promijenjeni prvimlazevi mlijeka, a kad mužnjatrajedulje, sve se više muze nepromijenjenomlijeko. U izmuzenom sekretu nalaze se krpicegnoja,ugrušcimlijeka,ponekad i primjese krvi

DIJAGNOZA BOLESTI Dijagnoza se postavlja na osnovi znakova na vimenu, općegstanja i izgledasekreta izmuzenog iz vimena

KRONIČNAKATARALNA UPALA VIMENA*

Nasuprotvidljivom obliku upalevimena, najčešći oblik jenevidljiva(supklinička)upala.Tajoblik upale nanosi najvećeštete u proizvodnjimlijeka.Mnogi proizvođačimlijeka ne shvaćajuutjecajtakvogoblika upalevimena na proizvodnjumlijekajernijevidljiva, pa jeuoče tek po promjenamavimena ili mlijeka. Takav oblik upalevimena najčešće se dugorazvija,tjednima i mjesecima(kroničnaupala), a prepoznati jemožemo isključivobrojenjemsomatskih stanica ili mastitis testom Količina mlijekapostupno se smanjuje.Rezultat kronične upalevimena jesmanjenproizvodnikapacitet četvrti vimena u sljedećimlaktacijama, bez obzira na rezultate liječenja.

LATENTNA INFEKCIJA VIMENA*

Pri latentnim infekcijama u vimenu se nalaze različite bakterije(mikroorganizmi)kojeuzrokujumanjeupalne

Kronični kataralni mastitis danas jejedan od naj- većih zdravstvenih problema mliječnihkrava, jerse pojavljuje u gotovo svim uzgojima mliječnih goveda ičini vrlo velike materijalne štete u govedarskojproizvodnji.

Računa se da u našim uzgojimamliječne krave daju do 20% manjemlijekazbogkroničnih kataralnih upala vimena Osim toga krave se prerano izlučuju iz uzgoja, jerim propadajupojedinečetvrti vimena, mlijekonije dobre kvalitete za preraduniti jedobro za ljudsku prehranu.

UZROCI BOLESTI Bolest uzrokujurazličiti mikroorganizmikoji u većini slučajevadospiju u vime kroz sisni kanal, a rjeđe kroz povrede kože iliputem krvotoka Upalevimena uzrokujunepravilnosti u građisise i vimena općenito,povredesisa i vimena, neredovita, nepotpuna, gruba i nehigijenskamužnja,upotreba

neispravnihstrojeva za mužnju.Nastanku bolesti također pogodujenehigijenskismještajkrava, nepovoljna mikroklima, naročito visoka vlažnost zraka i propuh, prljavština u staji i ispustima,neprimjerenaprehrana i davanjepokvarenehrane, istodobna pojavadrugih bolesti i različitih drugihbolesti vimena Nužno je,dakle, pridržavati se općihnačela držanja,prehrane i higijenske mužnjemliječnih krava

ZNAKOVI BOLESTI. Upalniproces postupno, ali u cjelini zahvaća najprijesluznicu cisterne, zatim velike,pa manjemliječnekanale i napokon sve kanaliće i alveole vimena Na vimenu nema vidljivihpromjena, a ni opće zdravstveno stanjekrave nijepromijenjeno. Na opip mliječnažlijezdanijeosjetljiva, ilijena jačipritisak tek malo osjetljiva. Koža jena oboljeloj četvrti normalno pomična.Žljezdano tkivo oboljelečetvrti s vremenom postaje sve manje, u njemu se pipanjemnalaze kvrge i čvorići zbograsta vezivnog tkiva Žljezdano tkivo postaje sve tvrđe. Upalniproces najčešćedovodi do smanjenja, rijetko do povećanjaoboljelih četvrti U početkubolesti mlijekoizgledanepromijenjeno, ali sadržava povećani brojleukocita, a ima i karakteristični slankasti okus što je veoma značajno za kronični katar vimena Kasnije se u mlijekunalazi sve više krpicagnoja. S napredovanjem upaleizlučivanjemlijeka se smanjuje i napokonpostupno prestaje kada se bolesna četvrt smanji.Kronični katar vimena jedugotrajanproces; trajeviše mjeseci. Dugonema vidljivih znakova upale, pa ih vlasnici životinja i muzači opaze tek kada su patološkepromjene na vimenu veoma uznapredovale.Liječenje jetada otežano i gotovo bezuspješno.Češće su upalomzahvaćene zadnječetvrti vimena koje su izvrgnutenagnječenjima, a posljedično i prodoruklica. Upalaječešća u starih krava kojimajeopćaotpornostorganizmamanja.

ubrzava, krava ne jedeniti preživa, teško hoda, teško se diže ine mari za okolinu. Bolesno vime veoma jeoteklo, toplo i bolno na opip.Krava se žestoko brani pri pokušajupipanjavimena Kada jeupalajaka,otok se može proširiti na trbuh sve do pupka. Iz bolesne četvrti više se ne izmuzujemlijeko već patološkisadržajkojije prikolibaciloznoj upalivimena bistar, sličan pivuili krvnom serumu Krava dobiva proljev. Može se pojaviti i paralizazadnjegdijelatijela, stoga životinja vrlo teško ustaje i liježe.

GANGRENOZNA UPALA VIMENA rijetkajepojava u govedarskojproizvodnjimlijeka. Bolest dolazi naglo. Krava jepospana, gotovo bez svijesti.Tjelesnatemperatura vrlo jevisoka, a nakon nekoliko sati padneispod normale Vrlo brzo se pojavepromjene na vimenu: ono poplavi, dobiva crvenoplavuboju, na opipjevlažno i bolno U bolesnojčetvrti vimena ima veoma malo sadržaja u kojemu se nalaze komadići tkiva, krv i ugrušci fibrina Životinjapraktički leži bez svijesti i ugibaveć nekoliko sati nakon pojaveprvihznakova bolesti.

NEKROTIČNAUPALA VIMENA ima akutni tijek, ali može biti i kroničan Tajoblik upalevimena započinje tako što odjednompoplavi dio ili cijelačetvrt vimena

Upaljeni dio strogo jeograničen od okoline. Na njegovoj površini može doći do izlaska tekućine kroz kožu Upaljeni dio otvrdne i za nekoliko dana tkivo propada pa bude odbačeno Tijekbolesti ovisi o vrsti mikroorganizma kojijeizazvao upalu i veličinu upalomzahvaćenog tkiva Bređe krave pobacujuobično prviili drugi dan bolesti

Akutni parenhimatozni mastitis ozbiljnougrožava život krave, stoga valjažurno zatražiti pomoćveterinara Pomoć jepotrebnopružiti već za nekoliko sati, čim se opaze prviznakovi bolesti, kako bi se spasioživot kravi

DIJAGNOZA BOLESTI. Kronični katar vimena može se dijagnosticirati kliničkim pregledomvimena, mastitistestom i pomoćuelektronskogbrojačastanica Kada se u stajskomuzorku mlijekautvrdi 300000 - 500000 somatskih stanica u jednommililitru mlijeka,potrebno jeuzeti uzorak za bakteriološku pretragu, utvrditi vrstu uzročnika bolesti i načiniti antibiogram kako bi se liječenje moglovršiti najdjelotvornijimlijekom.

AKUTNA PARENHIMATOZNA I FLEGMONOZNA

UPALA VIMENA*

GNOJNA UPALA VIMENA - HOLLSTEINSKA

ZARAZA*

Gnojnaupalavimena najčešće se javlja na govedarskim farmama s većim brojemkrava u kojimajeopća higijenaispoddopuštene i gdjejehigijena i tehnika mužnjevrlo loša, gdje se ne vrši redovna sanitacija i dezinfekcija staje i stajskeopreme, gdje se mastitis ne suzbijaredovno i sustavno Gnojnimastitis javlja se u krava na pašitijekomlaktacije, ali najčešće u zasušenih krava i bređih junica.

Parenhimatozna upalavimena najčešće se pojavljuje u krava, a obilježava jeteška akutna upalažljezdanog dijelavimena i znatni poremećajopćegzdravstvenog stanja. Bolest se pojavljujepojedinačno, a često završava uginućem iliekonomskim iskorištavanjem(klanjem krave) Taj se oblik upalevimena javlja u stajama loše opće higijene i mikroklime, zatim kao posljedicapogrešne prehrane,napokon kao rezultat upotrebeneispravnih strojeva za mužnjuili pakrada loših i nedovoljno obučenih muzača Parenhimatozna upalavimena dolazi u tri klinička oblika: kao kolibaciloza vimena ili tipični flegmonoznimastitis, gangrenoznimastitis i nekrotični mastitis.

UZROK BOLESTI. Gnojnuupaluvimena uzrokuje mikroorganizam koji u vime ulazi kroz mliječneputeve (sisnikanal),zatim limfogeno i hematogeno (krvotokom).Upalivimena pogodujesmanjenjeopće otpornostiorganizma i vimena, povredavimena, zatim infekcija vimena izazvana drugimklicama Smatra se da bolest mogu prenijetirazličitiinsekti (npr.muhe).

FLEGMONOZNA UPALA VIMENA počinjenaglo uz vrlo promijenjeno općezdravstveno stanje.Tjelesna temperatura povećava se na 40%C i više, bilo se vrlo

ZNAKOVI BOLESTI. Gnojnaupalavimena može biti kraćeg ili dužegtijeka. U krava kojeobole u punoj laktaciji bolest se očitujeoteklinom četvrti vimena, vodenastim izgledommlijeka u kojemse opažaju grudice i gnoj.Sadržaj ima neugodanzadah Oboljela četvrt vimena daje sve manjemlijeka i brzo zasuši Tada se pojavljujutipičniznakovi gnojnogmastitisa U zasušenih krava i bređih junicatajoblik mastitisa daje

mnogo težu kliničku sliku i ima duljitijek.Oboljela četvrt jeveoma otekla, na opipbolna i tvrde konzistencije. Krava (junica) ne jede,neraspoložena je,postupno mršavi, otiču jojnoge i zglobovi.Oteklina se može proširiti s vimena na okolinu Kako bolest traje na oboljelomvimenu mogu se pipatikvrge,žljezdani dio vimena je djelomično tvrd, djelomično mekan U početkubolesti sekret iz vimena jegusti žuti gnojkoji se izmuzuje u obliku rezanaca, a kasnijepostajerijeđi, vodenast, s primjesamapropalog tkiva i krpicamagnoja. U toku gnojneupalevimena krava ima proljev i eventualno pobacuje.Nekoliko dana nakon pojave upale na vimenu se stvarajušupljineispunjenegnojem koje se povremeno otvaraju u mliječnekanale, te se zato iz oboljelečetvrti izmuzujegnoj.Gnojnešupljine se mogu otvoriti i na koži, a gnoj se tada izlijeva po vimenu

Nakon liječenjaupalevimena najvažnijejepaziti na karencu, kako se ne bi predavalomlijekokojesadrži antibiotike Vrijemekarence (neupotrebljivosti mlijeka) mora poštivatiproizvodačmlijeka, a veterinar jedužan upozoritivlasnika krave na dužinu vremenskograzdobljatijekomkojega ne smijepredavatimlijeko.

PREGLED MLIJEKA NA CRNOJ PODLOZI

Pregledommlijeka na crnojpodloziutvrđuju se organoleptičkepromjene na mlijeku. To znači promjene u konzistenciji (sluzavo, zgrušano...), boji,mirisu i okusu Pregledmlijekaobavlja se na crnojpodloziprijemužnje, kako bi se lakše uočile promjene u mlijeku. Ako se pojavi upala,mijenjaju se organoleptičkasvojstvamlijeka.

DIJAGNOZA BOLESTI Dijagnoza se postavlja na temeljutipičnihpromjena na vimenu (šupljineispunjene gnojem i kvrge),zatim izmuzivanjemžutoggnoja u obliku rezanaca, a točna se dijagnozapostavlja bakteriološkom pretragom i nalazom uzročnika bolesti u sadržajuvimena

DIJAGNOSTIKA I LIJEČENJEUPALA VIMENA

Najvećeznačenje u liječenju ima rano uočavanje upalevimena, o čemu ovisi i uspješnostliječenja. Klinički oblik upalevimena ne bi smjelo biti teško prepoznati, jer vime jenatečeno, bolno, toplo, koža vimena zacrvenjena.Mlijeko iz takvogvimena jevidljivopromijenjeno (sluzavo, s primjesama krvi iliugrušaka,vodenasto itd.). Cesto jekod takvogoblika upalevimena poremećeno zdravstveno stanježivotinje,javlja se proljev, visoka temperatura, izostajepreživanje.

Kod klinički nevidljivog oblika upale(supkliničkioblik),dijagnozupostavljamopregledommlijeka na crnojpodlozi,brojenjemsomatskih stanica u mlijeku ili mastitis testom O kroničnojupaligovorimo kada u 1 ml mlijeka ima više od 400000 somatskih stanica ilijemastitis test pozitivan.

Liječenjeupalavimena provodiisključivo veterinar Da bi se odredila potrebnaterapija, veterinar će klinički pregledati vime i utvrditi promjene u mlijekukoje ukazuju na uzročnika upalevimena Ciljliječenja mora biti što brže ozdravljenje vimena kako ne bi došlo do većih gubitakazbognemogućnostipredajemlijeka iz oboljelih četvrti.

Kod upalamlijekopostajecrvenkasto, sluzavo, vodenasto, s primjesama krvi i ugrušaka itd Miris može imati po datim antiparaziticima, a može poprimiti i miris staje ako se diži u otvorenim kantama u staji,odnosno procjeđuje u staji.

Okus određujemojedino ako mlijekonijevidljivo promijenjeno. Ki promijenjensadržaj iz vimena mogli bi se inficirati različitim mikroorganizmima.

Poželjno jeda se napravimikrobiološka pretraga, odnosno da se utvrdi kojavrsta mikroorganizama je dovela do upalevimena Također, potrebnojenapraviti antibiogramkojim se utvrđujekojiantibiotik najbolje djeluje na dotičnu vrstu bakterija ili na više vrsta bakterijakoje su izazvale upaluvimena Bakteriološku pretragu i antibiogram treba izvršiti u Veterinarskim institutima, a poželjnojuješto češće provoditi kako bi se mogao odabrati antibiotik koji će najboljedjelovati na uzročnike upale, a time povećatimogućnostizlječenja i skratiti vrijemeliječenja. Takvim pristupomsmanjit će se troškovi liječenja i gubici na količini mlijekakoje se zbog upale ne smijepredavati.

Važno jepokušatiutvrditi i uzrok kojijedoveo do upalevimena, npr neispravni muzni uredaj.

MASTITISTEST

Mastitis test jedanas najjednostavnija i najjeftinija metoda u dijagnosticiranjusupkliničkih(nevidljivih) upalavimena, prvenstveno kronične kataralne upale. Najmanjejednomtjednosvaki muzač mora napraviti mastitis test na svim kravama kojemuze Mastitis test se ne radi u prva dva tjednanakon poroda i dva tjednapred zasušenje.

Mastitis testom ne utvrđujemo uzrok upalevimena, nego samo porast somatskih stanica, što ukazuje na

upaluvimena Za izvođenjemastitis testa potreban je mastitis reagens (kojijeljubičasteboje) i plitice za mastitis test

Princip rada jeda se prvo izmuzu i pregledaju na crnoj podloziprvimlazevi (organoleptičkipregled), a nakon toga se iz svake četvrti izmuze malo mlijeka u označena udubljenjaplitice, zatim se pliticanaginje i tako ujednači količina mlijeka u svim udubljenjima, a nakon toga doda jednakakoličina mastitis reagensa

Vime jepotrebnozasušiti dva mjesecaprijeteljenjajerplodnajintenzivnije raste u posljednjoj trećini graviditeta - kako bi se mliječnažlijezdaobnovila i pripremila za novu laktaciju.Potkrajsedmogmjeseca bređosti potrebno jepostupno prelaziti s dvokratne na jednokratnumužnju,nakon toga muze se određeno vrijeme(tjedandana) jedanput svaki drugi dan i tada se potpuno prestaje musti Krave manjemliječnosti same prestajuizlučivati mlijeko dva mjesecaprijeteljenja. Naprotiv,mliječnostvisokoproizvodnih krava jejoš u sedmom mjesecuvelika, stoga jeosim smanjivanjabroja mužnji na dan potrebnosmanjiti obrok, dakle količinu i kvalitetu hrane Iz obroka treba potpuno izostaviti krepkakrmiva (žitarice, zrno kukuruza, tvorničke smjese i koncentrate), a davati male količine osrednjeg livadnogsjena.Krave u zasušenjupojimo po volji, a poželjno ih jeodvojiti od ostalih krava da im ne bi uzimale hranu

Nakon posljednjemužnjepotrebnojejoš14 dana svakodnevno kontrolirati (promatranjem i pipanjem) vime Čimse opaze promjene:otekline, crvenilo i bol u bilo kojojčetvrti, potrebno jeodmah ponovno musti i liječiti.

Laganopromiješamomlijeko i reagens naginjanjem plitice i gledamo dno udubljenjaplitice. Ako nijedošlo do povećanjasomatskih stanica u mlijeku dno plitice je bijelo. U slučaju da jedno pliticesluzavo iljubičaste boje radi se o povećanombrojusomatskih stanica, odnosno o upalivimena Također, poželjno jeda se jedanprst umoči u sadržajplitice i laganopodigne; ako se sadržaj razvlači, odnosno ako jesluzave konzistencije, to jejoš jedandokaz da se radi o upalivimena.

Poznato je da do upalavimena može doći i u suhostaju,posebnoprvitjedannakon zasušenja i prije same laktacije kad se vime nalijevamlijekom.Stogaje poželjno vime - prilikomzasušenja i u suhostaju - zaštititi antibioticima (to čini veterinar) da bi se spriječila mogućnostinfekcije. Krave prijeporodamorajubiti na im ležištima kako bi se smanjilamogućnostulaska mikroorganizama u vime jerje puno mlijeka, što predstavlja idealne uvjete za razvojupalevimena, tim više što se ne muze

Kvaliteta pomuzenog mlijekauvjetovanajezdravljem vimena, higijenommužnje i postupkom s mlijekom nakon mužnje.Stogajevažno posvetiti punu pažnju tehnici i higijenimužnje, kako bi se dobilo što kvalitetnije mlijeko i smanjilamogućnostoboljenja vimena

Mužnjajepostupakkojimdobivamo mlijeko iz vimena krava Mužnjumožemo obaviti ručno ilipomoću muzilice U stajama s većim brojemgovedamužnja mora biti obavljenaisključivoupotrebommuzilice

Prijemužnjestajutreba očistiti, zatim treba dati koncentrat i prozračitistaju da izađe prašina.

Krave ne smijemotući dok čistimo staju iliu vrijeme mužnje,jerće zbogstresa dati manjukoličinu mlijeka (ustežumlijeko).

muzemo zadnječetvrti Sisu zahvatimo dlanom, stisnemo palac i kažiprst odmah ispodvimena (četvrti) da bismo spriječilivraćanjemlijeka iz sisne cisterne u žlijezdanucisternu, a potom stisnemo ostala tri prsta odozgoprema dolje i tako istisnemo mlijeko.Smanjimo pritisak, malo otvorimo šaku, a potom ponavljamo postupak. Tako se može brzo pomustikrava normalno razvijenih sisa Krave manjihilimalenih sisa ne možemo musti cijelomšakom, već povlačenjempalca i kažiprsta po sisi prema dolje. Takav način mužnjenijedobar, šteti ispuštanju i protokumlijeka, a može prouzročitiupalu vimena Ako se ručna mužnjaobavlja na opisaninačin neće biti bolesti odnosno upalavimena

POGREŠKEPRI RUČNOJMUŽNJI

Prije same mužnjerep krave zavežemo ili na njega stavimo imobilizator Muzač mora oprati ruke sapunom Iz svake sise treba odmusti prve mlazeve mlijeka i pregledati ih na crnojpodlozi u posudici ili specijalnoj plitici. Nakon toga slijedipranjevimena toplomvodom (30%C), a samo pranjepredstavlja i masažu vimena tako da krave počinju“otpuštatimlijeko. Vime obrišemo suhom čistom krpom, a poželjnojeupotrebljavati maramice za dezinfekciju sise i sisnogotvora

Mužnju(ručnuili strojnu) moramo obaviti bez prekidanja.

Neke pogreškepriručnojmužnjiuglavnom se ponavljaju što može pridonijetilošijojkvaliteti mlijeka, ali i bolesti imena muzare

Nakon izmuzivanjaposljednjih mlazeva mlijeka vrh svake sise treba uroniti u dezinficijens ili poprskati otopinomdezinficijensa za vime

Prve mlazeve mlijekapotrebno jeizmusti u odgovarajućuposudu, a ne na pod,stelju ili u ruku muzača Masaža vimena mora se provestipravilno.Započeta mužnja mora se obaviti bez prekidanja.Mjestomuzača odredimo tijekommužnjetako da lijevokoljenogotovo neosjetnododirujezadnjudesnu nogu krave Pri mužnji rade samo šake muzača, ostali dijelovi ruku ne bi se smjelioslanjati na bedra muzača. U pravilnojmužnji svaki mlaz mlijeka mora biti dugačak i ujednačen. Pri mužnjicijelom šakom ne smijemosise povlačiti na niže, odnosno izduživatiistezati, a vime ne smijemozahvaćati previsoko. Treba paziti da sise ne oštećujemonoktima Mužnjaistezanjem sisa vrlo jeopasna za zdravstveno stanjevimena

Pri mužnjipalcemnajčešćepogreške su:

1 previšesavijenipalac(upotrebagornjegdijela palca), i

2 kombinacijamužnje s istezanjem.

Muzač može dobiti žuljeve na palcu, a nakon nekog vremena može oštetiti i tkivo sise

RUČNA MUŽNJA

Pri ručnojmužnjiritmično stiskanje sise cijelom šakom uzrokujeotpuštanjemlijeka.Stiskanje mora biti dovoljnosnažno jer se prislabom stiskanjusmanjuje protok, pa krava zadržava mlijeko.Jačinu i brzinu stiskanja moramo prilagoditisvakojkravi

Pri ručnojmužnjimuzačica ili muzač sjedi s desne (može i s lijeve) strane krave, a posududrži između koljena. Važno jekravu musti uvijek s iste strane Prvo muzemo prednječetvrti, a kada su one prazne lakše

MUŽNJAMUZILICOM

Muzilica nam samo olakšava rad i nijejamstvo za kvalitetnu proizvodnjumlijeka ako se pravilno ne koristi

Važnojeda sisne čaške ne vučemo po podustajeprije stavljanja na vime Uprljanimsisnim čaškama unosimo veliki brojklica u muzilicu i mlijeko.

Za muzača vrijede ista pravila kao i priručnojmužnji. U staju se ulazi u čistojodjeći,prekriveneglave i čistih ruku Uz sebe valjaimati lončić za prve mlazeve mlijeka, ubruse za brisanje vimena i posudu s dezinfekcijskim sredstvom u kojem će stajati sisne čaške muzilice U staji mora biti i toplavoda za pranje ruku i vimena

Treba napomenuti da se nedezinficiranim sisnim čaškama najčešćeprenose mikroorganizmi(upala vimena) s jednekrave na drugu.Nakon stavljanja muzilice u pogon sisne čaške moramo staviti brzo na sise kako ne bi došlo do usisavanjastajskog zraka s prašinom i mikroorganizmima u muzilicu

Prve mlazeve mlijekaizmuzujemo i pregledamo na crnojpodlozi. Zatim stavimo čaške i započnemomužnju. Nakon završetka mužnjetemeljito operemo sve dijelove stroja za mužnju.Najprije sve isperemohladnom vodom Potom toplomvodom i sredstvom za pranje i raskuživanje. Pri pranjumoramo koristiti četku za pranje. Na krajutemeljito sve isperemočistom vodom i odložimo u priručnumljekaru.

Protok mlijekapratimo kroz kontrolno stakalce (prozirne cijevi), kad opazimo da se počinjesmanjivati, jednomrukom muznu jediniculaganopotegnemo prema dolje i masiramo svaku četvrt posebno i lagano nekoliko puta povučemo po vimenu od trbuha prema vrhu sisa Tako izmuzujemoposljednje mlazeve mlijeka

u kojimajeveći postotakmasti, a ujedno i potpuno praznimo vime Boljejeposljednje mlazeve mlijeka izmusti rukom pošto smo skinuli sisne čaške

Prijemužnje sve isplahnemočistom vodom Ako nemamo kvalitetnu vodu nijepotrebnoisplahivanje.

Sisne čaške ne skidamo dok je u njimapodtlak, jer bismo time oštetili sluznicu mliječnih Na i cisterne vimena

Važno jeda muzač dobro pozna princip rada i sve dijelovemuzilice, kao i način pranja i održavanja muzilice

U mužnji(muzilicom) jevažna masaža vimena Krave treba postupno navikavati na strojnumužnjujerteče brzo, stogamasaža vimena treba trajatiotprilikejednu minutu Ćim izmuzemo prvemlazeve mlijeka,operemo i obrišemo vime uz masažu i odmah na sise stavljamo sisne čaške

ČUVANJEMLIJEKA

Mlijekopredstavlja idealnu sredinu za razvoj mikroorganizama(bakterija) stoga jevrlo važno nakon mužnjebrzo ohladiti mlijeko kako bismo usporili rast i razvojmikrooganizama i time spriječilikvarenjemlijeka.

Hlađenjemlijekazapočinjemo nakon mužnje i to prvo na 12*C, a potom u tijeku 1-2 sata na +4 do +5*C

Za hlađenjenajčešćesluži voda. Tako mlijeko ohladimo na 2-3 stupnjaiznad temperature vode Za očuvanjekakvoće mlijeka to nijedovoljno.Stoga proizvođač, kojikoristi vodu za hlađenje, treba mlijeko što prijedopremiti na sabirno mjestogdjeće biti ohlađeno na +4 do +5"C Zimi, za hlađenjemlijeka, možemo koristiti snijeg.

Vrlo jevažno da sve posude u kojedolazi mlijeko budu besprijekorno čiste,a to se može postićiisključivo temeljitim i redovitim pranjemnakon svakogkorištenja posuda.Posude u kojima se pohranjujemlijeko ne smiju biti korištene u drugesvrhe (npr. za koncentrat).

POGREŠKEMUZAČA

Važno jenapomenuti da se svaki propust (nemar) prilikommužnjekrava može odraziti na količinu, higijenskukvalitetu mlijeka i zdravlju vimena Pogreške i propustiprilikommužnje su:

1 NEREDOVITO I POVRŠNO ČIŠĆENJESTAJE PRIJE MUŽNJE.U slučaju da se staja ne počisti prijemužnjepovećava se mogućnostzagađenja mlijekatijekommužnje.

2 BUKA U STAJI ILI IZVAN STAJE (TRAKTOR, LAVEŽ PASA, PREGLASNI KOMPRESOR).

Mnogizanemarujučinjenicu da jebuka stresna pa rezultira manjomkoličinom pomuzenog mlijeka. Mnogimisle da se krave naviknu na buku, međutim to nijeistina, te jepotrebno da u stajitijekom mužnjebude mir i tišina.

3 GRUB POSTUPAK S KRAVAMA Prilikom čišćenjastaje ilisame mužnjekrave se ne smijutući Ako kravu tučemo ona luči hormon kojikoči izlučivanjemlijeka.

4 NEODRŽAVANJE OSOBNE HIGIJENE (PRANJERUKU).Muzači morajubiti svjesni da se prljavim rukama može, također, mlijekozagaditi klicama, posebno kod ručne mužnje.

5 IZBJEGAVANJE PRANJA VIMENA I SISA Pranjevimena i sisa jeosnovni preduvjet da bi se dobilo mlijeko bez onečišćenja(klica).

6 PRANJE VIMENA HLADNOM ILI PRLJAVOM VODOM Hladna voda dovodi do sužavanja krvnih žila u vimenu, a samim tim i do smanjenoglučenja mlijeka.Pranjemprljavomvodom još više a Pee zagađujemo vime i (kasnije)pomuzeno mlijeko. oi čisteraid deo a E do

7 BRISANJEVIMENA PRLJAVOM KRPOM. sluznica unutar sise što može dovesti do pojave Brisanjemprljavomkrpomtakođer povećavamo upalevimena modu nost gadenjamijeka:

15 NEREDOVITO ČIŠĆENJE1 ODRŽAVANJE

8 PRANJE VIMENA SVIM KRAVAMA U STAJI MUZILICE Mlijeko se zagađuje ako dolazi u ISTOVREMENO,A KRAVESE MUZU JEDNA kontakt s mlijekomkoje se zadržalo u muznom PO JEDNA.Muzačmora znati da je BIŠDJEepi uređajunakon što npr muzemo navečer, a nakon ujedno i masaža vimena, pa krava počne otpuštati jutarnjemužnjenismo očistili muzni uređaj. mlijeko. U slučaju da kravu ne počnemonakon:| 16, NEISPRAVAN MUZNI STROJ Neispravni muzni Danjadbrisanja odmah musti, dolazi do kočenja stroj može oštetiti vime ili dovesti do nepotpune izlučivanjamlijeka. mužnje.

9 IZBJEGAVANJEMASAŽE VIMENA PRIJE | 17, GRUBA ILI NEPRAVILNA RUČNA MUŽNJA. MUŽNJE Masažom vimena potiče se lučenje Gruba i nepravilna ručna mužnjaizaziva bol te hormona oksitocina kojistimulira otpuštanje krava slabijeizlučujemlijeko. mlijeka, a bez masaže nema oksitocina, krava kasno 18 IZBJEGAVANJE VEZANJA REPA U RUČNOJ pustimlijeko. MUŽNJI KRAVE Krava prilikommužnjemaše

10 IZBJEGAVANJE IZMUZIVANJA I KONTROrepom s kojegnečistoća pada u kantu u koju se LE PRVIH MLAZEVA Prvi mlazevi mlijeka kod muze, stoga ga jepotrebnofiksirati vezanjem ili mužnjeuvijeksadrže više klica, pa ih jepotrebno stavljanjemimobilizatora Tako sprječavamo kravu odmusti Prvi mlazevi moraju se pregledati na crnoj da repom udara muzača po glavi i čini ga podlozi, kako bi se što prijeuočila pojavaupale nervoznim vimena

11 NEOBAVLJANJE MASTITIS TESTA Mastitis ZAKLJUČAK test jenajvažnija mjera kojomse omogućava Upalavimena najvažnijijeproblem u proizvodnji muzačudapravovremenootkrijeupaluvimena. mlijeka,kojemujepotrebnoposvetiti puno pažnjejer će Cijenaplitice i reagensa je nemjerljiva s cijenom | ge na tajnačin smanjititroškovi proizvodnje (uvidu gubitkamlijekailicijelečetvrtivimenazbog liječenja), a povećatikoličina dobivenogmlijeka po prekasnoguočavanjaupalevimena, jer su troškovi kravi. liječenja veliki, a sam rezultat liječenja upitan. Higijena_mužnje ima veliki utjecaj na higijensku

12 NEIZMUZIVANJE ZADNJIH MLAZEVA kvalitetu mlijeka.Stoga se mužnji i postupku s mlijekom NAKON MUŽNJE.Zaostalomlijeko u vimenu poslijemužnje mora pristupitisavjesno kako mlijeko ne povećava mogućnost pojave upalevimena bi bilo zagađeno, a time i manjevrijedno.

13 PRETAKANJE (PROCJEĐIVANJE)MLIJEKA U Hrvatskoj su mnogifarmeri svjesnivažnosti U STAJI. Pretakanjemmlijeka u stajipovećava se utjecajaupalevimena i higijenemužnje na količinu i mogućnostzagađenjamlijekaprašinom iz zraka | kvalitetu pomuzenog mlijeka. Većina farmera jošuvijek staje ima problema s upalomvimena krava u svome stadu, te

14 KONTROLA KRAJA STROJNE MUŽNJE - | lošom higijenskomkakvoćom mlijeka, što umanjuje

MUZILICA JE PRIKLJUČENA A VIME JE | otkupnucijenumlijeka.

Mljekarski list ovim posebnim prilogom želi hrvatskim farmerima približitiproblematiku vezanu uz zdravlje vimena i dobivanjehigijenskiispravnogmlijeka.

Naslovi označeni zvjezdicomprepisani su iz priručnika“Veterinar u kući" uz odobrenje autora prof. dr Vlatka Rupićakojemu se ovom prilikomzahvaljujem na stručnojpomoćiprilikompisanja ovoga priloga.

ZahvaljujemgospodinuSiniši Hubaku na pomoćiprilikomizrade fotografijakorištenih u ovom prilogu.

VELJAČA, 99.

ISSN 0351-9104

dr sc Milan Pospišil

Zob i njena uporaba

Dr. StjepanFeldhofer

Probiotici u hrani goveda

Dr StjepanFeldhofer

Str. 8-10 Kako postizati višu kakvoću i vrijednostmlijeka

Dr Stjepan Banožić

Str 1213 Steonost

Dr Stjepan Banožić

Str 13 Potreba ipotrošak vode

Redakcijski kolegij: e

dr Stjepan Banožić

dr Ivo Belan

dipl ing Stjepan Brlek

dr Stjepan Feldhofer

dr Zoran Grgić

Str 14-16

Zakonskeodišabe pri oplođivanju goveda

dr sc Ivan Jakopović

Doc.dr.ZoranGrgić

Str 17-19 Ocjena stanja očekivanih gospodarskih uvjetaza obiteljska.

dr Ivan Jakopović gospodarstva - proizvođače mlijekau 1999 godini dipl ing Stjepan Keglević

dr sci PetarBosnić prof.dr Zvonimir Štafa

Str. 19-21

Značajpoljoprivrednogzemljišta za razvojgovedarstva i

Glavni iodgovorni urednik: proizvodnju mlijeka dipl ing Juraj Čičmak dipl ing Stjepan Brlek

Redaktorica:

Str 22 Krava Šara - proglašenaješampionkom na prošlogodišnjem dipl ing VatiVolarić

Tehničkaurednica:

MediErodnomstočarskom ipora sajmu - Gudovac 1998

Str.23 “Dječji kutić "Željka" zaBožić zablistao u punom sjaju ing Mirna Božičević E Stjepan Keglević, dipl.ing.

Lektorica:

Katarina-Zrinka Čičmak

Crteži:

Str 24-25 Kronika čovječanstva

StjepanKeglević, dipl ing

Str 25-27

Proslava sv Tripunau Kotoru dipl ing Nikola Božičević Stjepan Keglević, dipl.ing.

Str 27 Natpis kneza Trpimira

Vlasnik i izdavač: g Hrvatska mljekarska udruga, ZrinjkaKeglević-

Zagreb

Uprava i uredništvo:

Zagreb, lica 31/ll

dipl.odgojitelj

Str 28-29 Vrijemepoklada

Stević,

Darko Kantoci, dipl.ing.

Str 29-30 Od lukovice do cvijeta tel./fax:01/424-420

Str.32-33

Cijena:

4,50 kn

Darko Kantoci, dipl.ing.

Lončanice '99

Dr Ivo Belan

Str 35 1s manjesoli u hranimožemo sasvim lijepoživjeti

Grafička priprema itisak: dr sc Ljubica

Zob i njena uporaba

Piše: dr sc Milan Pospišil

Važnost

Kvaliteta zrna i skromni zahtjevi u uzgojudajuposebnu važnost zobi Zrno zobi predstavlja vrlo dobru stočnu hranu, ali se u posljednjevrijeme sve više uporabljuje i u ljudskojprehrani. Kao ljudskahrana, u prvom se redu troši u obliku zobenih pahuljica za čiju su proizvodnju selekcionirane i pogodnesorte Posljednjihgodinaraste interes za sjetvuvrste Avena nuda L.,čijeje zrno golo i ispada iz pljevica.

Zob u prehraniljudi

krvi Ovojžitarici se prema tome pripisuju i ljekovitasvojstva. U odnosu na ostala strna žita, zrno zobi sadrži 2-3 putaviše masti, a bjelančevine su mu znatno probavljivije te se od njegaproizvodi niz proizvoda kao što su: zobeno instant brašno,griz,pahuljice, krpice i razni želei Jede se u obliku zobene juhe,kaše,kao i zobenog kruha i kolača Napretkomcivilizacijeprirodnežitarice su zamjenjivaneindustrijskimprerađevinama sa svim negativnostima, a prednosti zobi kao dijetalne hrane i kao lijeka su praktičnozaboravljene. U starom engleskomrječniku Johnsona pišeda zob u Škotskojjeduljudi, a u Engleskoj jedobra samo za konje.Škoti na to kažu da zato Engleskaima dobre konje, a Škotskafine ljude. Zob u hranidbi stoke

Najvećekoličine zobi,preko 80%,koriste se za stočnu ishranu Kemijskisastav i škrobna vrijednost zobi prikazana jeu tablici 1 Štose tiče hranidbe stoke,osim kvalitetnog zrna, i slama (vlat) zobi predstavljakvalitetniju krmu od slame ostalih žitarica, bilo da se koristi kao slama,iliu smjesi s

Zob jevrlo zdrava i cijenjena dijetalna hrana i lijek. Zrno zobi predstavlja laki koncentrat koji vrlo povoljnodjeluje na vitalnost i drugefiziološke funkcijeorganizma Tome doprinosikompozicija bjelančevina i masti kao i sastav staničja,kojijefiniji i za organizam povoljniji. Kao prehrambena namirnica danas se veoma cijenikompletnooljušteno zrno Osim ugljikohidrata,bjelančevina, masti i drugihhranjivih sastojaka,takvo zrno sadrži vitamine napose 7B i E te minerale (željezo,kalcij,magnezij,natrij, kalij,fosfor,bakar,mangan, cink). Utvrđeno je da ugljikohidratni spojBglukan, kojijeprisutan u staničnim stjenkamaendosperma, snižava nivo kolesterola u

drugimbiljkama. Zob se često sije za zelenu krmu,sama iliu smjesi s grahoricom,stočnim graškom, lucernom ili djetelinom. Za zelenu krmu,zob se koristi tijekomvlatanja, pa do završetka mliječne zriobe, a za konje, u mliječnoj i voštanojzriobi do prijelaza u punu zriobu Rana jarasmjesa zobi i graškaosigurava krmu tijekom mjesecalipnja, a može se sušiti ilisilirati.Ova žitarica može se koristiti iza proizvodnjusilaže Vrlojecjenjena u hranidbi konja. Laka probavljivost i sadržajpljevica čine jupogodnijom u odnosu na sjemenjeostalih žitarica Zob jevrlo povoljna za hranidbu krava muzara (dobiva se kvalitetniji maslac), a oljuštena zob jesastavni dio startera u prihraniteladi Zrno ove žitarice trebalo bi sudjelovati u svakojkvalitetnijoj krmnojsmjesinamjenjenoj tovu suprasnih i dojnihkrmača te nerastova, a oljuštena zob u starter smjesi za prasad. Zob jeprikladna za prihranjivanje ovaca i janjaca. Ustanovljeno jeda u tovu peradi, pljevice zobi suzbijajukljucanje perja i kanibalizam Dodavanje zrna zobi posebnojekorisno pri tovu mladih gusaka,jerse tako dobiva kvalitetno meso, mast i veća količina jetre.

Osim navedenog, na raspolaganju će Vam biti i naš standardni

lucerne ELGA, MIRNA i OSS66, stočni grašak,stočni sirak, stočni kelj,stočna repa, stočna koraba, stočna mrkva i dr

Obzirom na sve manjibroj konja,važnost zobi u našojzemlji opada.Ipak,zob predstavljavrijednu kulturu u brdskoplaninskom pojasukao stočna hrana, a vjerojatno će porasti i površinepod zobi namjenjenojprehrambenoj industriji.

Vremenski uvjeti i tlo za uzgojzobi

Obzirom na brojsorti i vrsta, zob se može uspješnouzgajati u raznim vremenskim (klimatskim) i zemljišnimuvjetima. Zob je uglavnomjarakultura, ali postoje neke fakultativne,poluozime sorte, kojeprijačimzimama (-12 do -14*C)smrznu, pa su nesigurne za sjetvu u našem kontinentalnom području. Jara zob podnosi -3 do -4 “C. Jači mrazevi mogu jejako

oštetiti Zob treba više vode nego ijedna od ostalih žitarica tijekom čitavogvegetacijskog ciklusa Potrebe za vlagu su najveće u busanjudo metličanja, ali se mogu smanjitiizbalansiranom ishranom (pravilnomgnojidbom). U poredbi s ostalim strnim žitaricama, zob mnogo ne bira tlo Može se uspješnouzgajati na različitim tipovimatla, samo ako su dovoljno vlažna Vrlo dobro uspjeva na novoosvojenimpovršinama, razoranim travnjacima i krčevinama, a na kiselim tlima dajeboljerezultate od ostalih žitarica.

materijala. Kod izbora sorte treba voditi računa o adaptabilnosti sorte agroekološkimuvjetima, otpornosti na bolesti i polijeganje, kvalitetu zrna i visinu prinosa. U proizvodnji danas nalazimo niz sorti, kako domaćih,tako i introduciranih, a među novijima su: Šampionka,Istra,Baranja,Kupa, Flamingsnova,Flamingsregent i dr

Izbor sorte i sjetva

Za realizaciju visokih i stabilnih prinosazobi, od izuzetne je važnosti izbor odgovarajuće sorte, kao i kvalitetnogsjemenskog

Zob treba sijati što ranije u proljeće(veljača do drugedekade ožujka),odnosno, čim počnuproljetniradovi, i u nešto vlažnije tlo Poznata jeizreka “zob posij u blato - požetćeš zlato" Količinu sjemenauvjetujurokovi sjetve, pripremljenost tla,sorta, a najčešće iznosi 450-550 klijavihzrna/ m?,odnosno za sjetvutreba 120150 kg/hasjemena. m

.

SJEMENARNA Lap

Zagreb,Trgkralja

Tomislava 19

tel :(01) 43 21 43,48 19 265

fax: (01) 43 18 03

ja

loo

PJ VINKOVCI,Kralja

tel : (032) 33 23 92

tel ifax: (032) 31 65 84

Zvonimira 80

SKLADIŠTEVELIKA GORICA

TrgkraljaTomislava 9

PROIZVODIMO,DORAĐUJEMO, IZVOZIMOI UVOZIMO

NA VELIKO I MALO sjeme:

TE PRODAJEMO

ratarskog,krmnogi industrijskogbilja, a osobitostočnikelj,trave,djetelinsko travne smjese, sudansku travu,stočnumrkvu,stočnigrašak,grahoricuozimnu i jaru,crvenu, bijelu i švedsku djetelinu,inkarnatku,lucernu i smiljkitu, te trave za ukrasnetratine i športsketerene Zatim najširiizborsjemenapovrća,cvijeća i začinskogbilja.

Vrtnealate i zaštitnasredstva.

Sve se to možedobiti u veleprodaji na gornjojadresiili u vlastitojmaloprodaji i poljoprivrednim

NAŠE SJEME, VAŠ USPJEH!

Probiotici u hranidbi goveda

Piše:dr. sc StjepanFeldhofer

PROBIOTICI (probios za život) su proizvodikojisadrže vrste mikroorganizama,kojipovoljnodjeluju na razvojkorisnih mikroorganizama u probavnom sustavu čovjeka i životinja, te sprečavajurazvojtoksogenih vrsta bakterijaEscherichia coli i sličnih štetnih bakterija.

Probiotici u hranidbi teladi

bitorne tvari (baktericine) koje sprečavaju rast, djelujubaktericidno na patogenebakterije, a mogu i neutralizirati toksine E coli.

organizmu i hrani mladih životinja. Na tajnačin povoljnodjeluju i na metabolizam,poboljšavajuotpornost,zdravlje i rast mladih životinja.

PROBIOTICI se mogu davati kao prašak u mlijeku i krmnim smjesamaili kao elektuarij(pasta)mazanjem na jezikživotinja.

Crijevnimikroorganizmi, posebice laktobacili i Enterococcus (Streptococcus)faecium, osim što imajuzaštitnu ulogu u probavnom sustavu i sprečavajunaseljavanje i rast nepoželjnihmikroorganizama, imajuveliku važnost za održavanjedobre probave i iskorištavanjehrane,posebice kod teladi kojase hrani mlijekom, te nema razvijeniburag(rumen) i mikrobnu probavu u buragu. StogajedavanjePROBIOTIKA mladojteladi velika pomoć u prevencijicrijevnihoboljenja ipomoć u razvojuteladi

Naseljavanjebakterija u probavnom sustavu teladi uslijedi već 8 sati nakon poroda.Prve bakterije(laktobacile i streptokoke) telad dobiva prekomajkesisanjem i lizanjem, a zatim prekookoliša u kojemtelad živi (kaveza,stelje, posuda za napajanje i hranjenje ili prekodrugeteladi). Kod toga može doći i do zaraze teladi s drugimpatogenimbakterijama, najčešćetoksogenimbakterijama E coli,kojemogu uzrokovati proljeve, pa i rana uginućateladi

Među mikroorganizmima u crijevuvlada neprekidnonatjecanje i borba za životni prostor. Bakterije u crijevusudjeluju u probavi, a većinom imajuzaštitnu ulogujerčuvajusvojživotni prostor Međutim,ako se nađu toksogene bakterije kao E. coli,klostridije,salmonele i slično, i ako nadjačajunormalne mikroorganizme u želucu i crijevu, uz poremetnju teka može doći do oboljenja probavnogsustava i proljeva.

Kvasac kao probiotik

Kao PROBIOTIK mogu služiti i kulture kvasca Kvasci su gljivice Sacharomyces(Sac.cerevisiae), a biološka vrijednost ovisi o vrsti kvasca,načinu obrade i sušenja i o podlozi na kojoj se kvasci proizvode

Kvasci se dobivajuuzgajanjem na raznim podlogama, kao što su nusproizvodi iz proizvodnje šećera,škroba i alkohola Za stočnu hranu obično služe inaktivirani krmni kvasci, kao što jepivski kvasac,koji se dobiva na talogu iz proizvodnjepiva.

PROBIOTICI(primjerice: PROBIOS,BABYBIOL,VEBAC i dr.) sadrže mikroorganizmekoji se nalaze u probavnomsustavu zdravih životinja. To su bakterijemliječne kiseline,najčešće:Lactobacillus acidophilus, L bulgaricus, L. plantarum, i drugebakterije kao: Bacillus suptilis i Enterococcus faecium. Na tajnačin davanjePROBIOTIKA pomažeda se održava ravnoteža među crijevnimmikroorganizmima, a korisnim bakterijamada nadjačajunovopridošle štetne i patogenebakterije.UjednoPROBIOTICIjačajuotpornost organizmaprema raznim bolestima iutječu na bolji rast životinja iboljeiskorištavanje hrane

Kao obrana od vrlo raširenih toksogenihbakterija E coli i Salmonella enteritidis,najvažnije su bakterijemliječnekiseline (vrste Laktobacila)kojestvaraju veću količinu kratkolančanih masnih kiselina,proizvodevodikov superoksid(H,O,) i specifične inhi-

Živegljivicekvasca su teže probavljivezbogčvrste stanične stjenke, a inaktiviranjem(kuhanjem ili fermentativno)poboljšava se probavljivost na visokih 90%

Kvasci obično sadrže oko 4547% sirovih bjelančevina,2,02,5%sirove vlaknine i oko 2,0% masti Bjelančevine sadrže veliki postotaknukleinske kiseline i nukleotida, a samo su 10% peptoni i slobodne aminokiseline.

Za razliku od antibiotika PROBIOTICI djelujuvećinompreventivno, ali su ipomoćoboljelim životinjama da uz dobivanje drugihlijekova brže ozdrave

PROBIOTICI češće sadrže i neke vitamine,posebice u masti topljive(liposolubilne) vitamine A,DiE, kojiobično nedostaju u

Kvasci sadrže mnogo aminokiseline lizina (3,2%), a malo metionina (0,7%) i cistina (0,5%). Sadrže malo kalcija(0,10,2%), a mnogo fosfora (1,2Energetska1,4%). hranidbena vrijednost kvasca iznosi oko 1,1h.j./kg.

Jedna od hranidbenih značajki kvasca jevisoki sadržajvitamina B skupine(osimvitamina B12 kojeg ima u malim količinama). Kvasci

Froudeova 7, 10000 Zagreb

tel. 01 6552 656 tel/fax 01 6551 779 mob 098212510

MIXER PRIKOLICE STORTI (novei rabljeneobnovljene)

Vučene i samokretne mixerprikolice za sve vrste trava, kratkih ili dugih,sijena,silažnogkukuruza,rotobala, prešanih bala,premiksa itd ukratko za sve produktedugeili kratke,vlažne ili suhe,vlaknaste,kompaktne,zrnate ili rastresite

Veliki izbor,vrhunska kvaliteta,povoljnecijene,jamstvo za nove i rabljeneobnovljene strojeve,servis,podukaprilikom rada itd

Kapaciteta od 6 m', 7 m', 8 m', 9 mi,10 m',12 mi,15 mi, 17 m',19 m'

Elektronske vage velike preciznosti s mogućnošćuprogramiranja 32 programa od po max 16 komponenti u svakom programu punjenja i pražnjenja, u serijskoj su opremimixerMiješanjeprikolica.

UNIFEED s dva gornjapužai jednimcentralnim na kojemse nalaze kružni noževi Istovar na lijevu ili desnu stranu mixerprikolice.

KosiliceGASPARDO modeliFB (zadnjebočne) i F (prednje,čeone)

Visokokvalitetan dvojni rez omogućujebrzo zacjeljivanje i ponovni rast trave te veliku brzinu košnje.

Kvalitetan i čist otkos bez primjesazemlje i drugihnečistoća (zarazliku od diskastih i rotacionih kosilica) u bilo kojimuvjetima, čak i onim najlošijima: mokra i polegnutatrava; * neravni tereni (elastičnigrebenkosilice prilagođava se terenu).

Modeli FB radnih širina 145 cm, 175 cm, 205 cm,

Modeli F radnih širina 175 em, 205 cm, 235 cm

uopćene sadrže liposolubilne vitamine A,DiE

Unatoč vrlo dobre hranidbene vrijednosti,inaktivirani krmni kvasci uporabljuju se za stočnu hranu kao bjelančevinasto krmivo manje,zbogdosta visokih cijena. Velika vrijednostkvasca je u bogatomsadržajuvitamina B skupine. To za odrasle preživače nema veće značenje,jerburagovi mikroorganizmi sami sintetizirajudovoljnovitamina B skupine za osnovne potrebe i za prosječnu proizvodnju, već samo za telad i za životinje s jednodjelnimželucem

Za sve životinje, a posebice za mlade i odrasle preživače, može biti od velike vrijednosti kvasac kao PROBIOTIK,ali u tom slučajumora se uporabiti suhi aktivni kvasac kojisadrži oko 10" živih stanica/g suhe tvari,ilioko 8 do 10 milijardi/g suhe tvari

Suhi aktivni kvasac ima visoki kapacitetfermentacije i na taj

povoljnodjeluju na izmjenutvari i boljusintezu tkivnih bjelančevina što treba davati boljiprirasttjelesne težine i boljuproizvodnju mlijeka kod dojnihživotinja.

Probiotici u hranidbi odraslih goveda

Brojmikroorganizama u buragu iznosi oko 15 do 80 milijardi/ ml buragovasadržaja, a vrijednost se mijenjaovisno o vrsti krmiva, načinu hranjenja i individualnim razlikama Za razvojbakterija, u buragu,vrlo jevažna pH vrijednost buragovasadržaja.

Odrasli preživačiimajuspecifičnu složenu građuželuca i mikrobnu probavu,posebice u buragu (rumen) i kapuri(reticulum). Stogastandardni PROBIOTICI u hranidbi odraslih goveda s prosječnomproizvodnjomnemaju veće značenje.

PROBIOTICI u hranidbi odraslih govedamorajuimati,zbog ovih odnosa u predželucima i zbogburagovihmikroorganizama, drugačiji sastav i primjenu, nego što su PROBIOTICI za mlade životinje i životinje s jednodjelnimželucem, a potrebni su posebice kod krava s visokom proizvodnjommlijeka.

način vrlo dobro djeluje na mikrobiološki sastav i mikrobnu probavu u buragu.Povoljnodjeluje

Odrasla govedaimajurazvijeni buragkoji s kapuromima zapreminuoko 23-30 1/100 kgtjelesne mase Zapreminaželuca tek oteljeneteladi iznosi 21, od čegaje samo 1/3zapreminaburaga i kapure U dobi 5 do 8 tjedanapredželuci već zauzimajuoko 2/3 ukupnezapremineželudaca, a u dobi 3 do 4 mjesecapredželuci su kao u odraslih goveda,oko 8085% ukupnezapreminesloženog želuca

na pH vrijednost i sastav masnih kiselina, a zbogčvrste stanične stjenke,gljivicevećim dijelom prolazeneoštećene kroz želudac i dolaze u crijevogdje se također očitujeprobiotičkodjelovanje.

U crijevu se kvasci i fermentativno razgrađuju, tako da se oslobađajuesencijalneaminokiseline,posebicevrijednaaminokiselina lizin i vitamini B skupine, i stvaraju se molucidne bjelančevinaste tvari kojeusporavaju razvoj i aktivnost stafilokoka i drugih nepoželjnihmikroorganizama.

Živestanice kvasca na tajnačin imajuvrlo

PROBIOTICI za hranidbu odraslih govedamoraju

- održavati i poticatirazvoj buragovihmikroorganizama s obzirom na vrstu i sastav krmnih obroka

- pomoći u stvaranju veće količine mikrobnih bjelančevina, a uz to omogućiti da veća količina bjelančevinaizbjegnerazgradnju u buragu i dospije za fermentaciju u crijevu

Predželuci se počinjurazvijati kod teladi tek s početkomuzimanjasuhe krme Sa suhom krmom počinju se u buragunaseljavati i mikroorganizmikoji se sastoje od bakterija,protozoa i manjegbroja kvasaca (gljivica).

- djelovati na boljirazvojcelulolitičkih mikroorganizama što će omogućitiboljeiskorištavanje krmiva

- djelovati na smanjenjeprekomjernekiselosti u buragovu sadržaju i na povećanje pH vrijednosti,posebice ako se goveda hrane s velikim količinama krepkih krmiva (koncentrata)kao, primjerice, kod krava s visokom proizvodnjommlijeka i junadi u intenzivnojproizvodnji mesa

značajnoprobiotičko djelovanje,potičuaktivnost probavnih organa i iskorištavanje hrane, na prirodannačin unose vitamine B skupine i aminokiseline visoke biološke vrijednosti,

Buragovimikroorganizmi imaju značajnuuloguu hranidbi goveda,jerrazgrađuju veći dio krmiva do kratkolančanih masnih kiselina (octene,propionske, maslačne i dr.), a bjelančevine do aminokiselina i amonijaka. Sve razgrađenehranjivetvari služe za reprodukciju novih mikroorganizama, djelomično se resorbiraju ilis želučanim sadržajemdolaze u crijevogdje se s daljomfermentacijomiskorištavaju za stvaranje tkiva (rast) i proizvodnjumlijeka.

S obzirom na ove zahtjeve suhi aktivni kvasac kojisadrži žive kvaščeve gljivice može poslužiti kao dobar PROBIOTIK u hranidbi odraslih goveda za visoku proizvodnjumlijeka i mesa

Davanjesuhogaktivnogkvasca, naročito u mješavini s nekim

vrstama laktobacila i drugimkulturama, povećavat će brojanaerobnih buragovihmikroorganizama, može dobro djelovati na razvojcelulolitičkih mikroorganizama u buragu, na povećanje pH vrijednostiburagovasadržaja, smanjenjekoličine amonijaka u buragu i boljeiskorištavanje hrane Uz dodavanjesuhogaktivnog kvasca u hranidbi goveda,povećavat će se i količina mikrobnih bjelančevina i nukleinske kiseline kojaće s buragovimsadržajem više pritjecati za fermentaciju u crijevo. Na tajnačin će se povećati

mogućnostveće sinteze tkiva, boljirast životinja i proizvodnja mlijeka s većim sadržajemsuhe tvari i bjelančevina u mlijeku.

fermentaciju i resorpciju u crijevu.

Premda su preživačigotovo neovisni o vitaminima B skupine iz krmiva,jerih proizvode sami buragovimikroorganizmi, ipakće kod krava s visokom proizvodnjommlijekadobro doći dopunske količine vitamina B skupine iz kvasca To se odnosi i na esencijalneaminokiseline (u kvascu ima mnogo lizina),kojezbogteže probavljivosti stanica kvasca u većojkoličini izbjegnurazgradnju u buragu i dolaze sačuvane za

Kako postizati višu kakvoću i vrijednost mlijeka?

Piše: dr sc StjepanFeldhofer

Količina, sastav i higijenska ispravnostmlijeka ima veliku važnost u proizvodnji i preradimlijeka, a posebicejerjemlijeko vrlo vrijednanamirnica u ljudskoj prehrani Kakvoća sirovogmlijeka je stogatemeljnapretpostavka za gospodarskoiskorištavanje mlijeka.

Ne smije se samo zaboraviti na nedostatak aminokiseline metionin,kojeima malo u kvascu, ali iu kukuruzu i drugimžitaricama i krmivima za hranidbu goveda. Stogatreba preporučiti da se kravama u visokojproizvodnji mlijekadodaje, s dopunskimkrmnim smjesamazaštićena (protektirana),aminokiselina metionin (SMARTAMIN,MEPROM M 85 i slične) što će utjecati na povećanjekoličine mlijeka i na povećanjepostotkasuhe tvari i bjelančevina u mlijeku. m

i preradimlijeka, ali i gospodaru krava ukoliko se o tome ne vodi dovoljnobrige.

Veći brojsomatskih stanica u mlijekupokazatelj jeranih upala vimena (mastitisa), a poznatoje kolike štete nastajuzbogupala vimena Upalevimena zahtijevaju duže liječenje, krave gubeveću količinu mlijeka u laktaciji, a nisu rijetka i isključivanja krava iz proizvodnje i reprodukcijezbog upalavimena

U naprednimzemljama,stoga jeuvedeno plaćanjemlijekaprema pojedinimhranidbenim sastojcima:postotkumliječne masti,bezmasne suhe tvari i bjelančevina, a posebnoprema higijenskojkakvoći mlijekakojase određujebrojemsomatskih stanica (mastitistestom).

Manjipostotakmasti,bezmasne suhe tvari i bjelančevina u mlijekusmanjujepreradbenusposobnost i tržnu vrijednostmlijeka. Međutim,veći brojsamatskih stanica i bakteriološka zagađenost mlijekačine velike štete u otkupu

I neke naše mljekareuvode tvorničke premije za mlijekokoje u otkupu,prema razredima,ispunjavaosnovne zahtjeve za dobru kakvoću i tržnu vrijednost mlijeka. S obzirom da jeto u interesu gospodara,stočara, u pregledu navodimo kratke uputeza gospodarekako da postignu viši razred kakvoće i vrijednostimlijeka i kako da ostvare veću gospodarsku korist

Posebno kod togatreba naglasiti utjecajpravilnehranidbe i sastava krmnih obroka na sastav i kakvoću mlijeka.

UTJECAJI NA POSTOTAK MASTI,BEZMASNE SUHE TVARI I BJELANČEVINAU MLIJEKU KRAVA

Ukoliko se ustanovi veći broj somatskih stanica u mlijeku(preko 400.000/m!mlijeka)odmah treba uzeti uzorak mlijeka za bakteriološku pretragu i nakon dobivena nalaza (antibiograma) treba poduzetiodgovarajućeliječenje. Od jednebolesne krave zaraza se može prenijeti i na drugekrave i tako proširiti bolest Oboljelekrave smanjujuproizvodnjumlijeka - a mlijekopoprima slan,nekad užegliokus;smanjuje se postotakmasti,laktoze i kazeina u mlijeku.

1 Genetska (nasljedna), pasminska i individualna sposobnost krava jetemeljniuvjetproizvodnje.

2 Zdravljekrava,dobra plodnost i tjelesnakondicija krava

3 Zdravo,dobro razvijeno i mekano žljezdano vime

4 Blagipostupak s kravama, mir i tišina (izbjegavanjestresa).

5 Redovno obrezivanje i održavanjezdravih papaka.

Mljekarski list

6. Upotrebapravilnetehnike i ispravnihstrojeva za mužnju.

7 Razdobljelaktacije, 2 mjeseca nakon telenjapostupno se povećava postotakmasti,suhe tvari i bjelančevina u mlijeku.

ve i probavljivebjelančevine koje se većim dijelomrazgrađuju u buragu, što pratipojavaveće koncentracijeamonijaka u buragu i krvi krava, a manjipostotak suhe tvari i bjelančevina u mlijeku.

8& Uvijekdobro i do krajaizmuzivanjevimena Mlijeko u početku mužnjesadrži više bjelančevina i bezmasne suhe tvari, a manjipostotakmasti. Posljednji izmužajisadrže vrlo visoki postotak masnoće

9 Krave morajudobivati dovoljnoosnovne voluminozne krme, dobre kakvoće (pašu,livadnu travu, sjenažu,kukuruznu silažu i slično).

1 Krave morajubiti uvijek zdrave i čiste

2 U staji se mora dobro i uredno održavati kanalizacija i redovno izđubrivanje.

3. Krave morajuimati suh,čist i ugodanležaj, s čistom i suhom steljom(prostirkom).

16 Na povećanje suhe tvari i bjelančevina u mlijekuvrlo dobro utječukrmiva kojasadrže bjelančevine stabilnije od razgradnje u buragukao: dobro sušeno sijeno, posebicesijenodjeteline i lucerne, kukuruzna silaža,kukuruzna prekrupa,posije,sojinaljuska, pivskitrop,krmna repa, krmni kvasac,sačma suncokreta i uljane repice, a naročito sojinasačma

10 Voluminozna krmiva moraju sadržavati dovoljnosuhe tvari i probavljiveceluloze što će poboljšati masnoću mlijeka.Davati sijena (najmanje 4-6 kg/dan),sojinuljusku (12 kg/dan),kukuruzovinu (15 kg/dan),pljevu,ljuskusuncokretova zrna i slično

11 Krmni obroci morajusadržavati najmanje 17% sirove vlaknine u suhojtvari

4 Posebno pripaziti na održavanječistoće i zdravljavimena

5 Prijemužnjeobvezno oprati sise i dezinficirati sise nakon mužnje.

6 Muzači morajubiti zdravi, morajunositi čistu odjeću, a prije mužnjeobvezno opratiruke.

7 Krave se ne smijeprije mužnjehraniti sa silažom, a nakon hranjenjasilažom treba dobro očistiti valove

17 Sojinusačmu treba posebice davati svim kravama kojedaju iznad 20-25 i više litara mlijeka na dan (oko1-2 kg).

18 Također jevrlo dobro davati zaštićenu od razgradnje u buragu (protektiranu)aminokiselinu metionin (SMARTAMIN M, MEPROM M 85 isl.).

8 Kravama se ne smijedavati prašna,pljesniva i zaražena krma, posebnonikada prijemužnje.

12 Suha voluminozna krmiva treba davati sjeckana ilimljevena, pomješana sa sočnim krmivima (repom,sirovim repinimrezancima,krumpirom i slično).

13 Uz voluminozna krmiva treba dodavati energetska i bjelančevinasta krmiva (krepkakrmiva - koncentrate), a količina će ovisiti o vrsti i kakvoći osnovne krme i o mliječnosti krava (112 kg/dan).Smjesažitarica mora sadržavati najmanje 50% mljevenog kukuruza

19. U krmne obroke krava treba dodavati sve potrebneminerale (kalcij,fosfor,magnezij, natrij i dr.)mikrominerale i vitamine,naročito vitamine A,D E i niacin Obično se daju u obliku posebnihmineralno vitaminskih premiksa i dopunskimkrmnim smjesama.

PREPORUKE ZA DOBRU HIGIJENSKU KAKVOĆU

MLIJEKA (smanjivanjebroja somatskih stanica u mlijeku) Ocjenakakvoće mlijeka

14 Krmni obroci krava svećom mliječnosti(iznad15-201 mlijeka/ dan)morajusadržavati energetsku hranidbenu vrijednost oko 1 h.j./kg i oko 13-15% sirovih bjelančevina u suhojtvari.

15 Zelena krmiva kao paša, sjenaža i slično sadrže lako toplji-

9 Prijemužnjetreba iz sisa izmusti prve izmužaje u posebnu posudu(nebacati na pod) i zatim neškodljivoukloniti, jersu puni mikroorganizamakoji su bili naseljeni u sisnom kanalu

10 Za mužnjuupotrebljavati samo ispravne muzne uređaje i tehniku mužnje(sisnečašice, pulzator, vakum i dr.), a mužnju obavljati bez grubosti.

11 Uređaje za mužnju,posude za mlijeko i mljekarskipribor uvijektreba dobro opratinakon mužnjedeterdžentom i vodom, prema potrebidezinficirati, i uvijekdržati čistim i urednim

12 Redovno vršiti higijensku kontrolu mlijeka, 1 do 2 puta mjesečno,pojedinačno od svake krave brojsomatskih stanica (mastitis testom) i bakteriološki

13 Mastitis testom se ne otkrivajumikroorganizmi u mlijeku nego samo povećanibrojleukocita, a oni su pokazateljiupale, odnosno poremećenesekrecije mlijekaprijeklinički očitovane upalevimena

14 Ako jemastitis testom dobivena pozitivnareakcija(pojava želatinozne mase gela u plitici) potrebnojeuzeti uzorke mlijeka za bakteriološku pretragu i na temeljunalaza na vrijemepoduzeti liječenje vimena

ohladiti,jer_prirodnamikrobicidna faza mlijekatraje samo 1 do 2 sata nakon mužnje,nakon čega dolazi do brzograzmnažanja mikroorganizama u mlijeku.

15 Bolesne krave, i sumnjive na oboljenje,moraju se izdvojiti, na vrijemepoduzetiliječenje i uvijekposljednjeizmuzivati

16 Mlijekotreba odmah nakon mužnjeiznositi iz staje i što brže

"ZO-NA" SESVETE, Bjelovarska75 tel.01/2002142

REZERVNI DIJELOVI ZA:

*muzilice e kosilice e utovarne prikolice e prikolice za gnoj e cisterne e prskalice e plugove e tanjurače e drljače e sijačice * prevrtačesijena i balirke e berače kukuruza i kombajne e klinasto remenje, kotrljajućiležaji i semerinzi e galovilanci i spojnicegalovihlanaca ekardani i dijelovi kardana e pojilice za stoku e oprema i pribor za stočarstvo i mljekarstvo

IBZEVI

Sajmišna 8b, Sv Ivan Zelina

HRVATSKA

Tel : 00385/1/20 60 920

Fax: 00385/1/20 60 595

GSM: 098/281-550

SVEVRSTEPOLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE ZAVAŠE GOSPODARSTVO: KREDITI

-TANJURAČA 36DISKOVA NA8

- PNEUMATSKESIJAČICE ke NA! - ŽITNE SIJAČICE k GODINA!

- PRIKOLICE 4t KIPER

- RASIPAČI - 600 kg,3 500 kg,6 000 kg

-SIPOVE PRIKOLICE ZA STAJSKI GNOJ

-CREINAMALČERI

- TRAKTORSKE FREZE OD 0,90 - 2,20

17 Mlijeko u kantama stavlja se u bazene s hladnom vodom,ali to nijedovoljno i treba ga što prije dopremiti u sabiralište gdjese ohladi na +4 do +5 "C,što zaustavljailiusporava rast i razvoj mikroorganizama(laktofriz). [il

KUPUJEMO SVE VRSTE ITIPOVE MUZNIH UREĐAJA (RABLJENE | NEISPRAVNE) I PRODAJEMO RENOVIRANE (UZ GARANCIJU)

Javitenam se radi prodaje,nabave iliposredovanja na adresu Hrvatskamljekarskaudruga Zagreb* Ilica31/III, tel. 01/424420

ZEMAT U SURADNJI S BANKOM kredit bez učešća na 6 godina s počekom od 2 godine godišnjakamata 5% 5% kamata na poček (2 god ) ide u glavnicu do 50000 kn: 3 jamca osiguranje kredita 1,5% od 50000 kn: hipoteka na stambeni objekt 3 jamca

Potrebna dokumentacija:

1 gruntovni izvadak za kuću ilizemlju, 2 fotokopijadomovnice, 3 fotografijakuće, 4 mišljenjesavjetodavneslužbe iz općine. Ako zemlja nijena osobu koja traži kredit,treba priložitipotvrdu o zajedničkom domaćinstvu

(o), PIONEER.

Poljodjelci,iskoristiteposebnu ponudu!

Poseban popust na sjeme kupljeno u predsezoni od 7%!

Poljodjelci,

PioneerVam nudiposebanpopustna sjemekukuruzakupljeno u predsezoni.

Za sjemekupljenodo 28.02.1999.dajemopopustod 7% na cijenuizpune sezone

Za novu sezonu nismomijenjalicijene.Cijene za visokorodnePioneerhibridekukuruza u novojsezoniostajuistekaoi1998 godine(uDEM).

Kao iprošlegodine u prodajićemo imati 3 cjenovnegrupe:

GrupaStandard

GrupaElita

GrupaSuperelita Standardna Pioneer Elitna Pioneer genetika - SuperelitnaPioneer genetika - standardna visoki profit genetika - za Pioneer kvaliteta Ova grupa jerodnija od najnaprednijepoljodjelce Ova grupa jerodnija od službenih standarda za Ova grupa jerodnija od službenih standarda 21%. Za one koji na službenih standarda za

“Sortne komisije" za 15% uloženo želevratitištoje 25% Za one kojiuvijekteže Za one koji sa što manje mogućeviše. najnovijojgenetici i

Steonost

Piše: dr sc StjepanBanožić

Steonost počinjeuspješnom oplodnjom i u prosjekutraje 278 do 285 dana, a zavisi o pasmini, spoluteleta i drugom.

U početkubređosti poboljšava se apetit i krava postajepunija. Sve hranjivetvari troši samo za sebe jerjeplodjošmalen Međutim, u drugojpolovicibređosti kada plodnagloraste, krava svu hranu troši za plod,što će se očitovati njenimmršavljenjem.

tarne bolesti, te razni vanjski nepovoljničimbenici Pravilnom prehranom,njegom i smještajem, može se izbjećinajvećibrojporemetnji.

U drugojpolovicibređosti dolazi do polaganijegkretanja krave, njenogbržegumaranja,disanjejenešto ubrzanije i pliće, a povećanjemmaternice i stješnjavanjemprobavnihorgana može doći do laganihprobavnih smetnji.

Neobično jevažno znati da lije krava bređa ilinije,jer se stočaru ne isplatidržati jalovuživotinju. U slučajujalovosti kravu se može prijeponovo pripustiti ilipočeti s liječenjem. S drugestrane drugačije se postupa i hrani s bređom kravom, a drugačije s jalovom.

Po vanjskimznacima bređost se može odrediti tek na visoko bređojkravi: trbuh jeveoma povećan i spušten,povremeno se može opazitiritanjeploda s desne strane ispredkoljenazadnjedesne noge i sl

Kod nas se bređost krava uglavnom utvrđujerektalnim pregledom (veterinar),tj.opipavanjem maternice i jajnikaprekodebelog crijeva. Tako se bređost s velikom sigurnošću može utvrditi dva mjeseca nakon oplodnje, a i ranije.

Zbog svega togau početku bređosti treba kravama ograničiti obrok,dok u drugojpolovici bređosti on treba biti s mnogo više hranjivih tvari radi othrane ploda. Probavni trakt se ne smijeoptere- Ćivatijerjeionako stješnjen, pa se zato dajuviše koncentrati, a malo kabastih krmiva. Uz to krave se hrane više putadnevno s manjim obrocima. Kod hranidbe treba paziti da se krave ne udebljaju jer se lojmože gomilati u zdjeličnoj šupljini i oko porođajnihputeva, te tako jošviše suziti najuže mjestoporođajnihputeva.

Za vrijemesteonosti događaju se razne promjene na organizmu krave. Nakon oplodnjenestaje spolnogciklusa, nema znakova gonjenja, a na jajnicima se stvara žuto tijelokoještiti bređost Kad oplođenojajašcedođe u maternicu započinjenjegovrazvoj. Povećanjemplodapovećava se i maternica kojase spušta u trbušnu šupljinu i potiskujecrijevaprema naprijed. Na grljkumaternice stvara se čepod čvrste sluzi koji sprečavaulazak mikroorganizama u maternicu

Smještajbređih životinja mora biti pravilan i životinjemoraju imati dovoljnoprostora za stajanje i ležanje da ih drugeživotinje ne bi povrijedile. Pod u staji ne smijebiti suviše nagnutprema natrag da ne bi došlo do izvale maternice Stelja na podumora biti čista, suha i obilna Bređim kravama treba redovito čistitikožu i čuvati ih od udaraca,padova, napajanjaprehladnomvodom, prehlade,propuha,vlažnog i hladnogležaja i drugihštetnih čimbenika

Za bređe krave jejakodobro da su na paši,odnosno da se slobodno kreću na zraku i suncu Pod krajbređosti treba ih odvojeno puštati na pašu.Kod krava koje su se dosta slobodno kretale,porod obično teče bez problema i komplikacija, a i puerperij kraće traje.

Visoko bređim kravama treba smanjiti u obroku količine voluminozne hrane, kao silaže,džibre i sličnog, ilitu hranu sasvim izbaciti iz obroka.

Plod u maternici smještenje tako da zauzima najmanjeprostoTa, a takav položaj se u potpunosti razlikuje od položaja u tijeku poroda

Bređe krave treba opskrbiti dovoljnimkoličinama vitamina i minerala,naročito kalcija i fosfora, kojimorajubiti u povoljnim odnosima

Mliječnažlijezda se priprema za laktacijunekoliko tjedanaprije poroda,dok kod krava kojesu prviputzabređale već od četvrtog mjesecabređosti

U tijekubređosti životinjama prijete razne poremetnjezdravstvenogstanja.Najčešće su to poremetnjemijenetvari,defici-

U posljednjimmjesecimabređosti popuštamliječnost i krava napokonsasvim presuši.Međutim,ima krava kojedajumlijeko skroz do telenja, što nijedobro ni za kravu, ni za tele, a ni za njezinu mliječnostposlijetelenja.Stoga u tom razdobljuoslobađamo kravu

proizvodnjemlijeka,tj.zasušujemo ju,tako da se ona odmori i poboljšasvojukondiciju, kako bi mogladati dobro tele, i poslije telenjadavati maksimalne količine mlijeka.Smatra se da jenajpovoljnijadužina suhostajnog razdoblja 60 dana (4080).

Krave koje se muzu do samog telenjamanjesu otporne na sve bolesti te jekod njihčešće omekšanjekostiju,ležanjeprije i poslije telenja,zaostajanjeposteljice, nezgodeprilikomtelenja, a telad je slabija imanjeotporna.

Kod krava koje su bile prviput pripuštene kao vrlo mlade junice, pa su porod i laktacijaizazvali ozbiljnijizastoj u rastu, potreban jesuhostajniperiodduži od 80 dana (trimjeseca i više), kako bi mlada krava nadoknadila vrijeme od izgubljenog rasta

Potrebe i potrošak vode

Piše: dr sc StjepanBanožić

Prema tome, velikim domaćim životinjamadnevno jepotrebno 40 do 50 litara

obroka,temperaturiokoline, stadijuproizvodnje i načinu korištenjaživotinje.Visokoproizvodne životinje,naročito mliječnekrave, trebajuvelike količine vode Količina vode mijenja se ovisno o količini vode u hrani i prema izlučivanju vode mokraćom,izmetom i znojem.Više vode će im trebati ako jedusuhu hranu i ako su vanjsketemperaturevisoke, a manjeako jedutekuću hranu u hladnijemprostoru.Štojeveći sadržaj vode u krmivima,potrebe za vodom su manje.

Organizammladunčadi sadrži 50-60% vode, a starijagrlanešto manje.Vodajeneobično važna za živi organizam; za iskorištavanje hrane održavanjagustoćekrvi, izbacivanještetnih produkata iz organizma,izmjenutvari,reguliranjetemperature itd

Voda jeprijekopotrebna za proizvodnjuživotinja,naročito visokoproizvodnihpasmina.Ovisno o vrsti životinje,nedostatak vode i žeđ slabe želju za uzimanjemhrane, a time se smanjuje i proizvodnja.Životinjemnogo teže podnosežeđ nego glad.Čim im se osnovna količina vode smanjiza10%,zdravlje im se naruši, a kad se smanji za 20%,dolazi do zgrušavanja krvi i brze smrti Koliko jepojedinojživotinji dnevno potrebnovode,ovisi o sastavu

Bez obzira na vrstu hrane, životinjama moramo osigurati dovoljnekoličine higijenskibesprijekornevode i omogućiti im da je uzimaju po volji,najbolje iz automatskih pojilica.Temperatura vode za napajanje mora biti od 8-15 “C. Potrošak vode uvijekjeveći ljeti, nego zimi U vezanom držanjugoveda, na dva grladolazi jednaautomatska pojilica, a pri slobodnom držanju, na jednu automatsku pojilicudolazi 10-15 goveda.Ukupne potrebevode mogu se izračunati na osnovi konzumirane suhe tvari hrane Tako se smatra da jeza kilogram suhe tvari potrebnoosigurati tovnim govedima3-4 litre, a mliječnim kravama 4-6 litara vode

Potrebno jeosigurati i vodu za pranjestajskogpribora,mljekarskih kanti,stroja za mužnju i druge opreme, te za redovnu dezinfekciju. Tada se ukupnipotrošak vode proračunava na temelju zamišljenoggrlaneke vrste stoke teškog500 kilograma. Tako jeza jednogrlou stočarskojfarmi potrebnoosigurati(zavelike životinje) 60 do 80 litara vode. Da biste lakše proračunavalipotrebe vode na dan za pojedineživotinjskevrste, evo nekih vrijednosti: govedutreba dnevno 30 do 60 litara, a ovci i kozi 8-15 lit Računajući već spomenutečinjenice, po jednojmliječnojkravi treba osigurati75-100 litara vode U pašnomnačinu držanjapotrebne količine vode se smanjuju, te je kravi u laktacijipotrebno 75 litara vode

Ako se pažljivije razmotre prikazane norme potrebnihkoličina vode prema pojedinimvrstama životinja,jasnojeda će za jednu veću farmu biti potrebnoosigurativelike količine vode na dan, kako bi se podmirilonapajanje, pranje,dezinfekcija,eventualno gašenjepožara i drugepotrebe. Zato jeprijegradnjestočarske farme nužno razmotriti i određeni način opskrbevodom

oplođivanju goveda

Piše: dr sc Ivan Jakopović

Uvod

Oplođivanjedomaćih životinja jedanje najznačajnijihdijelova tehnološkogprocesa stočarske proizvodnje.

kod svih životinjskih vrsta koje pripadajuskupinisisavaca Kod njegadolazi do sparivanja muških i ženskih spolnozrelih jedinki, a rezultat togajeoplođenost ženskoggrla.

Učinak oplodnjeje nastanak novih generacijaživotinjakoje predstavljajutijekgenetskeizgradnje. Na ovajnačin produžava se opstojnostpasmineodnosno vrste U prirodi se oplođivanje odvijapodutjecajemprirodneselekcije, dok jeu sustavu stočarske proizvodnjegotovouvijekpodneposrednomkontrolom čovjeka. Čovjek u svom interesu odlučuje kada će i kojejedinkemeđusobno pariti. Na ovajnačin neposredno utječena genetskuosnovicu raspoloživihživotinja.

Uz važnost kojuoplođivanje ima za izgradnju novih generacija životinjaovajproces u značajnoj mjeriutječe i na intenzitet proizvodnje.Zahvaljujućirazmnožavanjudobivaju se nove generacije, jedinke za proizvodnjutemeljnih stočarskih proizvoda. Pri tome je u govedaproizvodnjamlijeka sekundarna osobina plodnosti. Bez telenja kod krava ne bi bilo ni laktacije, budući se ona javlja nakon poroda.

Osobineoplođivanjagoveda

Oplođivanje se kod goveda obavlja na dva načina Prirodni je pripustnačin oplođivanjajednak

Kod prirodnogpripustagoveda,tijekomjednegodinerasplodnjak se sparuje s ne više od 100 ženskih grla.Budući da su spolne bolesti prisutne na populaciji goveda,prirodnim se pripustom mogu prenjeti s jedneživotinje na drugu.Pri tome jeglavniprenositeljrasplodnjak, jeron ima kontakt s većim brojemženskih grla.Spolnezarazne bolesti u značajnojmjeriutječu na reproduktivno stanježivotinje, te kod ženskih grla u tom slučajudolazi do većih poremetnji kod koncepcije,što neposrednoutječe na učinkovitost reprodukcije, a to znači i na učinkovitost cjelokupne stočarske proizvodnje na farmi

Rješenjeovog problemanašlo se primjenomumjetnogosjemenjivanja,metode oplođivanja pri kojojdolazi do koncepcije bez nazočnosti rasplodnjaka.

veda,omogućilaje i postizanje bržeggenetskognapretkapopulaciježivotinja kod kojih se provodi uzgojnoselekcijski rad Umjetnoosjemenjivanje dalo je mogućnostizrade učinkovitih uzgojnihprograma u čijemjesredištu rasplodnjak. U uzgojnom programu najveća se pozornost pridajestvaranju novih generacija muških rasplodnjaka,biraju se najboljiroditeljibikovske majke iz vlastite populacije te bikovski očevi,najboljibikovi pojedinih populacija iz svijeta.

Drugoznačajnomjesto u provedbi uzgojnogprograma jeorganizacijakorištenjaproizvedenih rasplodnjaka, tako da se od njih maksimalno reprodukcijski iskoriste samo ona grlakojapo svojoj uzgojnojvrijednostidostižu vrh populacije.

Imajući u vidu da se učinkovitom organizacijomoplođivanja doprinosi u značajnojmjerivećoj uspješnostistočarske proizvodnje,jasnoje da se oplođivanju posvećujenajvećapozornost te se stogaono detaljnouređuje i zakonskim propisima.

Zakonski temelji u oplođivanju goveda

U nas se s umjetnimosjemenjivanjemzapočelo1949 godine. Razvojemtehnike,metoda umjetnogosjemenjivanjapostajeuobičajeninačin rasplođivanja krava u modernom sustavu govedarske proizvodnje. Osim što jeova metoda oplođivanja na učinkovit način riješilaproblemširenja spolnozaraznih bolesti kod go-

Zakonskim propisima,koji uređujuodnose u stočarstvu, nastoji se što detaljnijepropisati odnos u organizaciji i provedbi ovog posla. U nas jeto najvećim dijelompropisanoZakonom o stočarstvu (“Narodnenovine" br 70/97) te pravilnicimakoji se temelje na tom Zakonu.

U članku 6 Zakona o stočarstvu propisano jeda se proizvodnjomgenetskogmaterijala(sjeme, jajnestanice i zameci)mogu baviti samo pravne osobe,kojima Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva izda odobrenje.Uvjeti kojemora ispunitipravna osoba za dobivanjeodobrenja,propisani su Pravilnikom o proizvodnji, prodaji i obilježavanjugenetskog materijala(“Narodnenovine" br 155/98). U njemujeodređeno da pravna osoba kojajepodnijela zahtjev za izdavanjeodobrenja mora posjedovatiodgovarajuće objekte za osiguranjevaljanog držanja i uzgojarasplodnihživotinja te za uzimanje i obradu sjemena. Isto tako valjapribaviti dokaz da raspolažeodgovarajućomopremom za obavljanje ovog posla te dostaviti podatak o brojuzaposlenika kojiga obavljaju. Uz to podnositeljzahtjeva mora raspolagatiuzgojnovaljanimrasplodnjacimakoji se koriste za proizvodnjusjemena.

za oplodnjuputemprirodnogpripustakoriste licencirani rasplodnjacikoji ne potječu iz skupine uzgojnovaljanih. U tom slučaju izbor obavljaPovjerenstvo za licenciranjerasplodnjaka, temeljemodredbi Pravilnika o načinu rada Povjerenstva za licenciranje rasplodnjaka(“Narodnenovine" br.131/98).

mora priložiti dokaz da je osigurao odgovarajućinastavni prostor, opremu i stručno osoblje te podnjetiprogram osposobljavanjeuzgajivačakojijeprihvaćen od strane Ministarstva

Za očekivati jeda će zainteresirani Centri za umjetnoosjemenjivanje čim prijeizraditi program za osposobljavanjeuzgajivača,kako bi nakon togazainteresirani uzgajivačimogličim prije pristupiti ovog izobrazbi

U članku 16 Zakona propisano jeda svi rasplodnjaci koji se koriste za oplođivanjeputem umjetnogosjemenjivanja ili prirodnogpripusta,morajubiti upisani u Središnjipopismuških matičnih grla.

U članku 14 Zakona o stočarstvu određeno je da se oplođivanjedomaćih životinja može obavljatiumjetnimosjemenjivanjemi prirodnimpripustom.

U članku 15 Zakona o stočarstvu propisani su uvjetiglede uzgojnevaljanostirasplodnjakakoji se koriste za umjetnoosjemenjivanje,odnosno prirodnipripust. U svim se slučajevima za oplođivanjesmijukoristiti uzgojno valjanirasplodnjacinadprosječnih uzgojnihvrijednosti. Jedino u slučajukada u RepubliciHrvatskoj nema dostatan brojrasplodnjaka jednepasmine,dopušteno jeda se

U članku 17 Zakona propisano je da umjetnoosjemenjivanjemogu obavljativeterinari, veterinarski tehničari te uzgajivači na svojemstadu,kojisu osposobljeni za obavljanje ove djelatnosti i raspolažupropisanom opremom ipriborom. Ovom se odredbom dajemogućnostkoja do sada nijepostojala,odnosno da uzgajivači nakon obavljene izobrazbe mogu obavljatiumjetno osjemenjivanja na svojem stadu. Ova jeodredba propisana kod većine stočarski naprednih zemalja te se ona temeljemovog Zakona od sada primjenjuje i u nas U Pravilniku o proizvodnji, prodaji i obilježavanjugenetskog materijala,detaljnojepropisan način izobrazbe uzgajivačakoji žele obavljatiumjetnoosjemenjivanje na svojemstadu. Izobrazbu obavljajuCentri za umjetnoosjemenjivanje,kojimaMinistarstvo poljoprivrede i šumarstva izda ovlaštenje. Pri podnošenjuzahtjeva za izdavanjeovlaštenja, Centar

U članku 18 Zakona propisano jeda se rasplodnjaci za prirodni pripustmogu koristiti na svojemstadu, a u slučaju da je obuhvat umjetnogosjemenjivanja ne nekom uzgojnompodručju nedostatan da osigurauspješno oplođivanje, može se ono obavljati i na većem brojustada Odluku o tome donosi županijski ured nadležan za poslovestočarstva. I u ovom slučajudošlo jedo promjeneuvjetakorištenja rasplodnjaka za prirodnipripust. Dok jeprema ranijemZakonu skupštinaopćinepropisivalapodručjegdjejebilo obvezno korištenje umjetnogosjemenjivanja, ovim zakonskim odredbama prirodni se pripustpodrečenim uvjetima može koristiti na vlastitom stadu bez obzira kojijeobuhvat umjetnogosjemenjivanja na tom području.

Valjapritome istaći da jeod uzgojnoginteresa koristiti,gdjeje god to moguće, u oplođivanju umjetnoosjemenjivanje, a prirodni pripustuzgojnovaljanim rasplodnjacima, samo u uvjetima kada umjetnoosjemenjivanje ne

osiguravauspješnostoplođivanja, ili kada umjetnoosjemenjivanje na nekom područjunijenazočno.

izvodnji,prodaji i obilježavanju genetskogmaterijala.

U članku 19. Zakona,propisani su uvjeti za rasplodnjakačije se sjeme - obzirom na uzgojnu kakvoću i zdravstveno stanjekoristi za umjetnoosjemenjivanje ili za prirodnipripust.Jednom godišnjeobavlja se ocjenarasplodnjaka te se temeljemtogaiz uzgojamorajuizlučiti svi oni koji ne udovoljavajuminimalne uzgojne uvjeteodnosno oni kod kojih se utvrde određene zdravstvene poremetnje.

Člankom20. Zakona propisan je način i oblik vođenjapopisa osjemenjivanja te izdavanje potvrde o obavljenomoplođivanju bilo umjetnimosjemenjivanjem ili prirodnimpripustom.Ovdje valjaposebnoistaći da su osobe kojeobavljajuumjetnoosjemenjivanjedužne dostavljati centru za umjetnoosjemenjivanjeizvješća o osjemenjivanjuživotinja.Uzgajivači rasplodnjaka za prirodnipripustdužni su te podatkedostavljatiselekcijskoj službi.

U članku 24 Zakona propisano jeda se u prodajusmijestaviti samo sjemeonih rasplodnjaka za kojejeizdano dopuštenjekorištenja. I ova odredba nijebila propisana u ranijemzakonu Ona znači da centar za umjetnoosjemenjivanjeprijeprvog stavljanja sjemena u promettreba podnijeti zahtjevMinistarstvu uz propisano priloženudokumentaciju za dopuštanjekorištenjasjemenasvakog rasplodnjakakojiulazi u stado centra. Dopuštenjekoje se izdaje može biti neograničeno ilis ograničenjemgledebrojadoza kojese mogu koristiti,plotkinja koje se mogu oplođivati ili može biti ograničeno na neki drugi način

U članku 28 Zakona propisano je da priizvozu u drugu zemljunijepotrebitoosigurati posebneuvjetegledekakvoće sjemena od onih koji su propisani priproizvodnjisjemena i njegovu korištenju u zemlji, ako se sa uvoznikom ne zaključidrugačije.

Zaključak

Oplođivanjejejednaod temeljnihmjerastočarske proizvodnje,napose u mliječnomgovedarstvu Stogaje važno da se sustav oplođivanja što potpunije odredi i zakonom

U više su članaka propisani uvjeti za proizvodnju i prodaju sjemena za umjetnoosjemenjivanje.

U članku 23 Zakona propisano jeda sjememože staviti u prodajusamo ona pravna osoba kojaima odobrenjeMinistarstva o njegovojproizvodnji osnosno prodaji. Pri tome su propisani detaljniuvjetikojemora udovoljitipravna osoba gledestručnih djelatnika,objekata i opreme, a propisani su Pravilnikom o pro-

U članku 26 Zakona propisano jeda uvoz sjemena za umjetno osjemenjivanje mogu obavljati samo pravne osobe kojeimajudopuštenje, ali samo ako jesjeme koje se uvozi uzgojnopromatrano u skladu s programom uzgoja pojedinevrste i pasminestoke Ovo znači da sjemekao genetski materijal ne mogu uvoziti fizičke osobe (uzgajivači) budući se ovdje radi o biološkom materijalukoji traži posebantretman kojega mogu osigurati samo gore spomenute pravne osobe Pri traženju dopuštenja za uvoz pravne osobe morajuudovoljiti većem broju zahtjevagledeobjekata,opreme i kadrova te se na tajnačin osiguravajuuvjeti za učinkovito čuvanje i rukovanjesjemenom.

Novi zakon o stočarstvu, te podzakonski akti kojiproizlaze iz njega,propisuju na valjannačin sustav oplođivanjaživotinja. Posebice valjaistaći nove odredbe u tom područjukojena drugačiji način uređujupojedineodnose u organizaciji i provedbioplodivanja. Tu se prijesvega misli na danu mogućnostuzgajivača da sam, na svojemstadu,obavlja umjetnoosjemenjivanjesvojih plotkinja, kao i mogućnostkorištenjabikova za prirodnipripust na vlastitom stadu kod uzgajivača kojimajeto interes Vjerojatno neće postojati veći interes držanja bikova za korištenje na vlastitom stadu jerje to gospodarski i uzgojno u većini slučajeva neopravdano.Valjapritome uzeti u obzir da se najvećakorist pri genetskojizgradnji,značajnoj osnovici učinkovite proizvodnje, postižekorištenjemumjetnog osjemenjivanja. Pri tome jeuzgajivačsiguran da se primjenom umjetnogosjemenjivanja neće u stadu pojavitinikakva spolna zaraza

Ocjena stanja i očekivanih gospodarskih uvjeta za obiteljska gospodarstva-proizvođače mlijeka u 1999. godini

Piše: doc dr. Zoran Grgić

U Hrvatskojjeposljednjih 5-6 godinanedostatak mlijeka za domaću potrošnju.Smanjenjestočnog fonda i proizvodnjemlijeka posebice su osjetile“velike? mljekare kojesirovinsku osnovu imaju na područjima od posebnedržavne skrbi To su područja na kojima su vođene ratne operacije ili su bila privremenookupirana, pa je dio osnovnog stada izgubljen, a značajnojesmanjenaproizvodnja preostalihkapaciteta.Procjenjuje se da je izravnim i neizravnim djelovanjemratnih prilikabroj krava i junicasmanjen za 140-150 tisuća Isto tako,1993 godine značajnoje smanjenaotkupna cijenamlijekašto je dodatno odvratilo proizvođačemlijeka od tržne proizvodnje. U Hrvatskoj godišnjenedostaje oko 150-200 milijunalitara svježegmlijeka domaće proizvodnje, unatoč pozitivnim mjeramakojedržava - u posljednje tri godine - pružaproizvođačima mlijeka.Mljekare su za preraduuvozom nabavljale nedostatne količine mlijeka.

vanjemdržavne premije od 0,55 po litri mlijeka(0,80kn/litra na području od posebnedržavne skrbi)tijekom1995 godinepostignuti su stabilniji i povoljniji uvjeti za ekonomsku učinkovitost proizvodnjemlijeka u obiteljskim gospodarstvima.Prosječnaotkupna cijenamlijekasada jeusporediva s istom u susjednim i razvijenimzapadnoeuropskim zemljama.Nakon ove stimulativne otkupnecijenepovećani su proizvodnja i otkupmlijeka od obiteljskihpoljoprivrednih gospodarstava

Tablica 1: Usporedbaprosječnih otkupnihcijenamlijeka

Izvor: Preračunato prema bazi podataka Agstat

Gospodarskaneodrživost stalnog uvoza mlijeka,potreba za obnavljanjemstočnogfonda zbog upošljavanja i egzistencijevećeg brojaobiteljskihpoljoprivrednih gospodarstava, te dostizanja povoljnerazine proizvodnje da bi položajHrvatske priulasku u europskeintegracije bio bolji; djelovali su na promjenugospodarskogpoložajagovedarstva i mljekarskeproizvodnje u nas Određivanjemotkupnecijene mlijeka od 0,35DM i utvrđi-

Posebnim kreditima obnove i razvitka poljoprivrede dodatno je potpomognutaobnova stočnog fonda i povećanjemljekarske proizvodnje. Prema planovimaMinistarstva poljoprivrede i šumarstva predviđeno je povećanjesadašnjegbrojamuznih grla(zaoko 66 tisuća) do kraja2001 godine. U tom razdoblju bi se stalno povećavao udio junica iz domaće proizvodnjekojijedanas manji od 40% Tako jesamo u posljednje dvijegodineuvezeno preko30 tisuća steonih junica. Za planirane godišnjepotrebe, od 1,2do 1,4milijardelitara mlijeka, potrebna dinamika porastaproizvodnjemlijekaje od 30 do 40 milijunalitara godišnje. Osim povoljnogkreditiranja, na državnoj su razini ustanovljene naknade za obnovu osnovnog stada iz vlastite proizvodnje(1.480 kn po ostavljenom rasplodnomgrlu,odnosno 2.000 kn u području od posebne državne skrbi). Isto tako, u brdskoplaninskom i otočkom područjuHrvatske,ostvaruje se posebna naknada od 350 kn po rasplodnomgrlu u osnovnom stadu.

U posljednjedvijegodine, mljekare su tendencijusmanjenja uvoza svježegmlijekapratile značajnomtehničkom suradnjom i podrškomproizvođačimamlijeka. Mljekare, s većim kapacitetima i značajnomsirovinskom osnovom, same su kooperantima osiguravalenabavku osnovnog stada i muzne opreme Stručne službe u okviru mljekara, u većoj ilimanjojmjeri,stalno podržavaju porasttehnološke razine u područjuproizvodnje stočne hrane te hranidbe i držanjastoke na obiteljskimgospodarstvima. Osnovna namjeramljekara ješto veća količina kvalitetne sirovine jer, za sadašnje, a posebice za buduće poslovanje, treba vlastitom sirovinskom osnovom osigurati tražene količine sirovogmlijeka visoke kvalitete i pogodnosti za doradu i preradu u veći brojproizvoda Primjetna je redovitost isplateotkupljenogmlijekaproizvođačima te različite dodatne premije na mjestimagdje se podudarajuotkupnapodručjadvije iliviše mljekara.

u nabavci kvalitetnih muznih grla i tehnološke opreme, te ojačati vlastite službe potporeproizvođa- čima u područjutehnologije spremanjastočne hrane,držanju stoke i postupcimadobivanja kvalitetnogmlijeka.

Štomogu očekivati proizvođači mlijeka s motrišta gospodarskih uvjeta za mljekarskuproizvodnju tekuće godine?

Od značajnihmjerapotpore mljekarskojproizvodnjiobiteljskih gospodarstavasvakako se može očekivati zadržavanje sadašnjeotkupnecijene i državne premijeza otkupljenomlijeko. Isto tako ostvarivat će se naknada za ostavljenirasplodnipodmladak. Kreditiranjegovedarskeproizvodnje u okviru obnove i razvitka poljoprivredesredstvima iz državnog proračuna, a nakon značajnog smanjenja u 1998 godini, tekuće godinenajvjerojatnije će se nastaviti. Kreditiranje nabavke steonih junica bit će sigurno manjenego prijašnjihgodina(1996. i 1997.).

Tijekom1998 godine,djelovanjemnovog sustava oporezivanja te poslovnomneučinkovitošću nekih “velikih? mljekara, došlo je do problema u ustaljenojdinamici isplateosnovne cijene i državne premije za predanomlijeko. Manjizastoji i slični problemi sa stajalištaproizvođačamlijeka mogu se u nekim mljekarama očekivati i u budućem razdoblju. No,za proizvođače jevažna činjenicada, u poljoprivrednim podregijama s poredbenimprednostima za intenzivnu proizvodnjumlijeka,postojivelika tržna utakmica otkupljivača za svakog kooperanta, a osobito kvalitetnog proizvođačamlijeka. Uz redovitost isplate i poticajnepremije, mljekare će i daljepružatipomoć

otkupnihkoličina mlijeka na manjem brojusabirnih mjesta. Isto tako, na farmama navedenog kapacitetaekonomski jepotpuno opravdanaprimjenasuvremenih tehnoloških rješenja i specijalizirane opreme Na takvim načelima ustrojenefarme mogu se znatno brže prilagođavati tržišnim zahtjevima i potrebama mljekara. To ne znači da se u kratkoročnombudućem razdobljumljekare neće koristiti otkupnim količinama mlijeka od “manjih"kooperanatakojihjesada više, no dugoročno će se - mogućim promjenamaposlovnihuvjeta i zahtjevamljekare - proizvodači farmerskogtipatehnološki i ekonomski boljeprilagođavati. Na “velikim? kooperantima će mljekaregraditipretežiti dio svojeotkupneosnove, a sve državne naknade i poticaji, te poticaji samih mljekara će više djelovati na prihode i dohodak upravo većihŠtoproizvođačamlijeka.

Za tekuću godinupredviđa se način potporemljekarasvojim kooperantimasličan dosadašnjem. Uz državnu premiju zadržat će se stimulativne premije mljekaranamijenjene većim proizvođačima. Neki veći otkupljivači mlijeka u nas planiraju kreditiranjeustrojavanja“pravih? farmi muznih krava na obiteljskim gospodarstvima.Mljekara će organiziratiotkupnumrežu temeljenu na manjem broju obiteljskihgospodarstava s većom pojedinačnomprozvodnjommlijekakojaće poslovati kao profitabilni sustavi. U našim uvjetima radi se o velikim farmama kapaciteta 50-100 ili čak više muznih grla.Poslovna jenamjeramljekara,ovakvim ustrojavanjem sirovinske osnove, snižavanje troškova otkupnemreže povećanjem

bi trebali činiti sadašnji i potencijalniproizvođačimlijekapri planiranjuovogodišnjeg i kratkoročnogbudućegposlovanja svog obiteljskoggospodarstva?

Temeljnajepreporukaracionalno i svrsishodno povećanje raspoloživih resursa gospodarstva. Sva gospodarstvakojase namjeravajubaviti značajnijom tržnom proizvodnjomtrebala bi u ovom priličnopovoljnomrazdobljupopravitipasminskisastav osnovnog stada i tehničku opremljenost(poljoprivrednistrojevi i oprema, muzna oprema, oprema staja i skladišnih prostora). Za punu uposlenostdvijeradno aktivne generacijegospodarstva (primjerice otac i sin) i egzistencijucijelogkućanstva, te isplativost korištenjasuvremene tehnološke opreme, potrebnoje u našim uvjetimaosnovno stado veće od 12 muznih grla s pro-

sječnommuznošću većom od 3 000 litara Unatoč, na prvipogled,povoljnojposlovnojsuradnji s velikim mljekaramapriobnovi i povećanjuosnovnog stada, nabavci muzne i drugeopreme, te za primamljivoplaćanjetroškova nabavke i kreditiranja buduće proizvodnjemlijeka,potrebnoje u što većojmjeriiskoristiti nabavljenekapacitetepovećanjem proizvodnje po grlu,ali snižavanjemcijenekoštanjalitre mlijeka.Naime,iako gospodari to često zanemaruju, svi utrošci rada i materijala(vlastitog i kupljenog)

za proizvedenulitru mlijeka su izdaci odnosno troškovi Svaka litra mlijekakojapredstavlja vraćanjekredita znači oko 2,15kn manje u ukupnomprihodugospodarstva.

dnjumlijekasukladnu mjerilima

Posebno treba uvažavati činjenicu da razdoblje“debelih krava" u jednomtrenutku mora zamijeniti razdoblje

“mršavih krava“ Potrebno je u kratkoročnom trogodišnjemrazdoblju, u kojemse ne očekujuveća negativnakretanja gospodarskihuvjetaproizvođača mlijeka u Hrvatskoj,organizirati na obiteljskomgospodarstvuproizvo-

Značaj poljoprivrednog zemljišta za

SLURA 6R0UP

DUKAT,SMREKA,MLJEKARAZADAR, LURA EXPORTIMPORT,RALU

Piše: dr. sci. Petar Bosnić

UVOD

razvoj govedarstva i proizvodnju mlijeka

suvremene tehnologije te tako osiguratidobar gospodarskipoložaj obiteljskoggospodarstva kako bi se učinkovito prevladalamogućakolebanjasadašnjegapovoljnog odnosa troškova proizvodnje i otkupne cijenemlijeka. Samo obiteljska gospodarstva, sa specijaliziranom proizvodnjom i visokim stupnjem iskorištenjatehnološkogpotencijalaraspoloživihkapaciteta, moći će se u kratkom vremenu prilagoditi očekivanim promjenamazahtjeva otkupljivača sa stajalištakvalitete mlijeka.

poljoprivrednaproizvodnja i proizvodnjaljudskehrane

Poljoprivrednozemljište, prema zakonodavnojregulativi i Ustavu RepublikeHrvatske, ima povoljanpravnistatus i tretira se kao dobro od općeginterasa za RepublikuHrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.

za poljoprivrednimzemljištem između industrijskogtehnološkograzvoja,prioritet mora imati

Poljoprivrednozemljištejeprirodno bogatstvo,koje se od svoje osnovne namjene - proizvodnja hrane, sve više koristi i u druge svrhe Prisutna jestalna tendencija, da u okviru industrijskog razvoja,poljoprivrednozemljište mijenjasvojufunkciju za potrebe građevinarstva,izgradnjuindustrijskihobjekata i saobraćajne infrastrukture S drugestrane zemljište jestalno izloženo negativnom djelovanjurazličitih zagađivača i to prekootpadnih voda,zraka i dijelomzbognekontroliranog i nestručnog korištenjakemijskihsredstava za zaštitu bilja.

Tablica

Poljoprivrednozemljišteprema vlasništvu i kategoriji obradivosti (1997.god.)

u 000 ha

Poljoprivrednozemljišteje ugroženo - stalno se smanjuju zemljišnepovršine te stogaproističe obveza sadašnjihgeneracija da ga se čuva i s njimracionalno postupa. U konkurencijiinteresa

Intenzivno i rentabilno govedarstvo i proizvodnjamlijeka bazira se na vlastitojproizvodnji voluminozne i drugestočne hrane. Kod mliječnihfarmi većih kapaciteta (80iviše krava)krmna baza može se osigurati kroz suradnju u zajedničkojbiljnojproizvodnji s drugim uzgajivačima.Specijalizacija u govedarskojproizvodnji i proizvodnjimlijeka ima dobru perspektivu te dajeveoma dobre financijske efekte

zemljište u privatnomvlasništvu (2.003 mil ha ili66,42%).

Postojećestanjeagrarne zemljišnestrukture jenezadovoljavajuće i to u odnosu na veličinu poljoprivrednihdomaćinstava, produktivnost i uređenost zemljišta. Kod 534 206 domaćinstava prosječnaveličina jednogzemljišta iznosi svega 0,20ha,a posjeda 3,77ha Manjeod 1 hektara zemljišta ima 201 332 domaćinstva, 53.593 imajuveličinu posjeda od 5,010,0 hektara, a preko10 hektara ima svega 12.919 poljoprivrednika.Zemljišnepovršine bivšegdruštvenogsektora uglavnom su grupirane i na njima su izvršene agromelioracije. Veći dio zemljištaprivatnogsektora u sadašnjemstanju ne može se koristiti za intenzivnu biljnuproizvodnju bez prethodnogpovećanjaposjeda,okrupnjavanja i uređenjazemljišta.

U razvijenimzemljamaEurope visoka je produktivnost mlijeka i iznosi preko 5 000 litara po kravi, a na 1 ha obradivogzemljišta drži se po 2 goveda U Hrvatskoj se po jednoj kravi godišnjeproizvodi2.522 litre mlijeka(s mlijekomkoje posišetelad), a na 1 ha obradivogzemljištauzgaja se svega 0,34goveda.1991. godine,prije domovinskograta, držalo se 0,6 goveda/ha.Biljnaproizvodnja po 1 ha ne odnosi se samo na goveda, već i na proizvodnju drugihratarskih kultura te se u intenzivnojproizvodnji na istim površinama kroz više sjetvigodišnje postižuvisoki prinosi.

POLJOPRIVREDNOZEMLJIŠTE

dnosti i grupiranostizemljišta, te klimatskim uvjetima.Iskorištavanjezemljišta računa se na temelju odnosa jednoguvjetnoggrlažive težine 500 kg(1UG - 500 kgž.t.) na jedanhektar obradivogpoljoprivrednogzemljišta. Jedna krava prosječnekondicije ima težinu od 700 kg ili 1,4uvjetnogrlo. Za planiranjepoljoprivrednog gospodarstvaorijentaciono se koriste sljedećeveličine:

- 1UG uvjetnogrlo(500kgž.t.) 0,8ha - 1,0ha zemljišta, - 1 krava 1,4UG (700kgž.t.) 1,12 ha - 1,40 ha zemljišta.

RASPOLAGANJE DRŽAVNIM ZEMLJIŠTEM

Da bi se obiteljskopoljoprivredno gospodarstvomoglorazvijati i specijalizirati za proizvodnju mlijeka, te povećatibrojkrava, potrebnoje osim financijskih sredstava na raspolaganju imati dovoljnepovršinepoljoprivrednog zemljišta.Uvisokojproizvodnjimlijekapotrebe na zemljištu

Prema podacima za 1997. godinu u Hrvatskoj ima ukupno3,015 mil. ha obradivog i neobradivog poljoprivrednogzemljišta. Obradivog poljoprivrednogzemljišta ima 1,858 mil ha,od čegaje u vlasništvu obiteljskihpoljoprivrednih gospodarstava 1,537mil. ha, a privredni subjektiimaju321 000 hektara. Poljoprivrednozemljištekojeje kod privrednihsubjekata(1,013 mil ha ili 33,58%)vlasništvo je RepublikeHrvatske, dok jeostalo

U tijekustvaranjesamostalne Hrvatske države,Ustavom jeuređeno da postojiprivatno i državno vlasništvo te je bivša društvena imovina i poljoprivrednozemljište,postalodržavno vlasništvo U sustavu tržišnoggospodarstva i utjecajauvjetaponudei potražnje,poljoprivrednici s postojećimposjedimazemljišta i malom proizvodnjom, ne mogu ostvarivati zadovoljavajućigodišnjiprihod. Kod poljoprivrednika postojiinteres da povećaju i okrupnezemljišniposjedkako bi ovise o bonitetu,kategoriji, ure- se moglidugotrajnoorijentirati i

Tablica 3: Državno poljoprivrednozemljište prema oblicima raspolaganja (doVI/98. god.)

Tablica 4: Veličina posjedaanketiranih poljoprivrednika

specijalizirati za određenu poljoprivrednuproizvodnju.Poseban interes za zemljompostoji kod razvojačenihhrvatskih branitelja koji su bez posla i žele se baviti poljoprivredom.

Male su mogućnosti da poljoprivrednicipitanjezemljišta riješezakupomili kupoprodajom privatnogzemljišta, jerza to ili nema dovoljnoponuda,ili nisu riješenivlasnički odnosi U pravnom prometui u ponudama, uglavnom se nalazi poljoprivredno zemljište u vlasništvu države Obradivogdržavnogzemljišta ima 321 000 hektara i na dijelu tih površinakorisnici su poslovni subjekti.

na su rješenja za raspolaganje i korištenje115.339 ha državnog zemljišta.Zakupjenajučestaliji oblik raspolaganja i korištenja državnogzemljišta te jedano u zakup110 787 hektara U praksi postojinepoznavanjepropisa u odnosu na proceduru i postupak podnošenjazahtjevanadležnim organimavlasti, što kod poljoprivrednikaizaziva neopravdano nezadovoljstvo.

AKTIVNOST MLJEKARA LURA GRUPE

Zakonom o poljoprivrednom zemljištureguliran jenačin iskorištavanja,raspolaganja i zaštite zemljišta. Na temeljuovog Zakona doneseni su prateći zakonski propisi(uredbe,odluke, pravilnici)kojima se određuju postupci,način i kriteriji provođenja.Zakonske mogućnosti raspolaganjadržavnim zemljištem ostvaruju se putem koncesije, darovanja,služnosti plodouživanja,zakupa i prodajezemljišta.

Kroz primjenuZakona o poljoprivrednomzemljištudonese-

krava pojavljuje se nedostatak obradivogpoljoprivrednog zemljišta. Jedan od osnovnih uvjeta za kreditiranjeizgradnje farmi je posjedovanjepotrebnihpovršina zemljišta za proizvodnjuvlastite stočne hrane. Ovi kooperanti spadaju u veće proizvođačemlijeka te ih manjakzemljišnihpovršina ograničava u daljnjemrazvoju.

Prosječnoimanjeanketiranih ima 13,50krava i steonih junica na ukupno32,74ha,od čega u vlasništvu kooperanata17,36 ha te zemljišta u zakupu15,38ha.

Dugoročnastrategijaprimarne proizvodnjemlijeka na privatnom posjeduLURA Grupe (19992008. god.),poredostalih mjeraobuhvaća razvoj i specijalizacijuobiteljskihgospodarstava Kroz specijalizacijuproizvodnjei povećanjekapaciteta farmi krava,ostvaruje se rentabilna proizvodnjamlijeka. U okviru ovog razvojaobuhvaćena je izgradnjanovih ili adaptacije postojećihštalskih kapaciteta s minimalnim kapacitetommliječnih farmi od 20 krava

U okviru priprema za realizacijuprograma izgradnjefarmi krava, u LURA Grupijeza referente otkupaodržan seminar na temu provođenjaZakona o poljoprivrednomzemljištu.Financirano jeizdanjeknjige:Zakon o poljoprivrednomzemljištu s pratećim propisima i objašnjenjima (Autor:Milan Stipić,dipl.iur Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva).

U provedenimanketama kooperanatakoji su se izjasnili za izgradnjufarmi većih kapaciteta

Stručne službe SIRELA Bjelovar,DUKAT Zagreb i MLJEKARA Zadar,pružatće stručnu pomoć kooperantima u postupkunatječaja za podnošenje zahtjeva za dobivanje u zakup državnogzemljišta.

Priopćenjeiz LURA GROUP d.o.o. o otkupnojcijenimlijekakoju svojim kooperantimanude članiceLura grupe(Dukat,Sirela,MljekaraZadar).

U posljednjevrijeme neki medijijavno su priopćili kako “Dukat", članica Lura grupe, ne nudi istu otkupnucijenu mlijeka na cijelomotkupnompodručjukojepokriva.

Radi pravilnoginformiranjacjelokupnejavnosti, a prijesvega naših kooperanata, želimo istaknuti da su cijene otkupamlijeka i kriteriji za formiranjeotkupnecijenejedinstveni na cjelokupnomotkupnompodručjučlanica Lura

Informacija da cijenaotkupamlijekaiznosi 3,85 kn/ljenetočna iproizvoljno tumačena od nekih pojedinaca, te smo uvjereni da neće unijeti nemir među naše kooperante koji su nas prepoznali kao pouzdanog i kvalitetnog partnera usmjerenog na dugoročnuposlovnusuradnju i razvoj.

Lura Groupd.o.o.

Krava Šara - proglašenaje šampionkom na prošlogodišnjemMeđunarodnom stočarskomi gospodarskom sajmu - Gudovac 1998. Vlasnik krave ŠarejeMiljenkoIvanuša iz Hrastovljana - DonjiMartijanec.

Kućanstvo obitelji Ivanuša već se 25 godinabavi stočarstvom Četiri generacijenalaze se u ovom kućanstvu. Supruga Marija, otac Ivan, majkaKatarina,baka Doroteja i dvojedjece.

proizvođačima u bližoj i daljojokolici, tijekom sezone balirao jepreko1200 bala od oko 550 kgili660.000 kgsje- naže.

Posjeduju 7 k.j.vlastitoga i 8,5 k.j. zemljišta u zakupu. U strukturi sjetve najzastupljeniji jekukuruz za zrno 5,5 kj.i2k.j.zasilažu, 1 k.j.ječma.Ostalo su livade i pašnjaci.

Ranije su koristili kredit za nabavu rasplodnihjunicaprekotvrtke “Bednja* - Ludbreg, a u novijevrijemepod povoljnimuvjetimanabavili su 11 rasplodnihjunicaprekotvrtke Bohnec

ObiteljIvanuša, koja za mljekaru Bohnec preuzimamlijeko od preko 40 proizvođača u Hrastovljanu,zadovoljna jecijenommlijeka iredovitom isplatom.

Nezadovoljni su disparitetomcijena svih poljoprivrednihproizvoda, pa i mlijeka, u odnosu na cijenemineralnih gnojiva,goriva,zaštitinih sredstava, sjemena i drugogareprodukcijskoga materijalapotrebnogseljacima.

Gospodarskiobjektiadaptirani su i prilagođeni za sadašnjibrojgrla u proizvodnjimlijeka. U objekte su instalirane pojilice i strojnamužnja, a izgnojavanje jeklasično - ručno

Tijekomvegetacije tri otkosa koristio jeza sjenažu, a jedan za sijeno. Spremljenojepreko100 bala od po 550 kg.

Posjeduju dva traktora od 39 i68 KS i skoro svu mehanizaciju, osim kombajna za žitarice Posjeduje i balirku i omotačicu bala, okretači sakupljačsje- naže

Zainteresirani su za kredit kako bi mogliizgraditi novi objekt,jer u postojećim nema mogućnostidaljnjega povećanjamliječnostigrla.Očekuju prosječnuproizvodnju od 4.500-5.000 kgmlijeka.

Sva su grlapodtretmanom selekcije.

Šarajebikovska majka.

Ivanuše su već par godinaprisutni na izložbama u Vinici - međužupanijska izložba Na prošlogodišnjem Međunarodnom stočarskom igospodarskom sajmu u Gudovcu, Šarakoja je oteljena 1994. godine, i u prvojlaktacijiproizve- la 5.936 kgmlijeka, s 3,8 % mliječne masti,proglašenaješampionkom.

Njenvlasnik dobiojeza nagradu rasplodnujunicu - poklon

GospodinIvanuša sa balirkom i omotačicom, nabavljenomkreditom posredstvomLudbreške mljekare “Antun Bohnec*", u praksiprimjenjuje korištenjestrojnogprstena. U dogovoru s

Zadovoljni su djelovanjemsavjeto- davne službe, poljoprivredne i veterinarske službe, a u novijevrijeme i veterinarskom službom u sastavu mlje- kare “Antun Bohnec" u Vrbanovcu“mliječniput".

LURA GROUP 3 500 KUNA - poklonCentra za reprodukciju u stočarstvu HrvatskeZagrebKriževci i2 000 kuna poklonbjelovarskogsajma.Šampionki je dodijeljena traka itradicionalno zvono s diplomom što jedodjeljuje Hrvatski stočarski selekcijski centar

POLJOPRERADA

Tel: 01/6552-333 01/6524-449

ŠTm=Zmnoos O

ZAPRAVO ZNAČI NAŠE IME?

HovOoz<==rmmwo HeomvocEHVOzZNusvoO<nolCma>==myHvozv>n=mm

Hvoz<=Hr"mPrm3P>HVOZNOŠO+UuEZP>

SUPERMIL-100

SUPERMIL-100

SUPERMIL-100

Dječji kutić “Željka? za Božić zablistao u

punom sjaju

U predblagdanskedane, 2 22.prosinca1998.godine otvorenje u VukovaruDječjikutić“Željka" - obnovljensredstvimahumanitarneakcije“Litramlijeka za obnovu Vukovara".Za obnovujeutrošeno 686.486,00kuna koliko jeprikupljenohumanitarnom akcijom Hrvatske mljekarskeudruge.

Najvećidoprinosdali su upravo proizvođačimlijekaizaposlenici u mljekarama.Značajandopri-

IzgledDječjegkutića "Željka" s dvorišne strane nos dalesu i neke ustanove, škole, te mljekarska poduzeća.

Otvorenju su prisustvovalipredstavniciDruštvanašadjeca, predstavnicigradaVukovara,predstavnicidonatora,Hrvatske mljekarskeudrugete djecaigrađaniVukovara.

Časti radostotvaranjaDječjegkutića“Željka"imalaje gospođa Jadranka Kosor potpredsjednicaHrvatskog državnogsabora, a podijelila ju je s ratnom stradalnicom djevojčicomŽeljkomčijijeispaćenilikbiosimboltijekom provedbeakcije.

DragičitateljiMljekarskoglista,buditeponosništoste bilisudionicispomenutehumanitarneakcijekojomje omogućen udoban smještajjednom malom broju djecekojasu se vratilaizprognanstva.

Zaželimoda iovajkutićbuderasadišteradostiimira!

Uredništvo

BlagoslovprostorijaDječjegkutića "Zeljka"

Kronika čovječanstva

Godine 1952. i 1953.

Piše: dipl.ing.StjepanKeglević

Godina olimpijskihigara

Elizabeta II postajekraljicom

Smrću GeorgaVI.,kralja Velike Britanije i SjeverneIrske, kraljicompostaje 2. veljače1952., njegovastarija kći, ELIZABETA II. Bilo jojje tada 27 godina. Redosljedombrojuz svojeime “druga",dobila jestogašto jena tom prijestolju bila od 1553 -1603 kraljicaElizabeta I.,kojojnova Elizabeta nijebila direktna potomkinja, ali potječe iz dinastije TudorStuart, kasnijenazvane Windsor. Od svojeprabake,slavne Viktorije,nijeviše naslijedila zvučan naslov “carica Indije", nego jepoglavarCommomvweltha, što znači zajedniceVelike Britanije i nezavisnih država koje su bile njenekolonije.

člana izabran na VII olimpijskim igrama u Anversu 1920

Umjestopropeleramlazni pogon

VI. olimpijske zimske igrebile su u norveškom glavnomgradu Oslu od 14.-25. veljače1952.,gdje jedomaći skijaškiidol,Hjalmar ANDERSEN, osvojiozlato u discipliniskijaškotrčanje na 1.500, 5.000 i 10.000 m

Prvi zrakoplovi na turbo-mlazni pogon bilisu njemačkiaparati HEINKEL He-178 koji su poletjeli već polovicom1939. Kod tih turbo-mlaznih motora, turbina usisava i sabijazrak pomoću centrifugalnog ili aksialnog kompresora, pa jezrakoplovupotre- bno nositi samo gorivo.

XV. olimpijskeljetneigre, od 19. lipnja do 3. kolovoza 1952., odigrale su se u HELSINKIJU, glavnomgradu Finske Kao najistaknutijišportaš tih igarabio jeČehEmil ZATOPEK, dobitnik zlatne medalje za trčanje na 5.000 i 10.000 m, kao i u maratonskom trčanju na 42.195 km. Njegova supruga Diana,osvojila jezlato u bacanjukoplja.Objeigreodvijale su se u poštenomšportskom duhu,iako jeondašnjerazdoblje “hladnograta" ostavljalosvoje tragove,jer su športskemomčadi iz istočnogbloka imale zasebno olimpijskoselo. Športaši iz Sovjetskogsaveza prvisu puta sudjelovali na olimpijskimigrama, i osvojili 22 zlatne medalje. Jugoslavenskišportaši su na temeljuizvanblokovske politike također boravili u zasebnom konačištu Od njihjezlatnu medaljuosvojio“Gusar? (četverac bez kormilara), a po jednusrebrnu ekipavaterpolista i nogometaša.

Sjajnokrunisanje bilo je2. lipnjaslijedeće1953., u prastaroj Westminsterskojopatiji u Londonu uz prisustvovrhunskih predstavnikagotovocijelog svijeta.Prvi putajetakva svečanost bila prenašanatelevizijskom mrežom Udala se za svog daljeg rođaka FilipaMountbatten,koji je prigodomvjenčanjadobio naslov “Vojvoda od Edinburga". Elizabeta II. i danas,reklo bi se, sretno vlada, a živa jejoš i njena majkaElizabeta (rođ.1900.),koja jehrabro podnosilategobeDrugog svjetskog rata Elizabeta II je sa suprugom posjetila 1972 Pastuharnu lipicanaca u Đakovu

U razdobljuposlijeDrugog svjetskog rata njihovje razvoj tekao sporo i skupo,ali jedoba klipnihmotora i propelera nestalo. U putničkomzrakoplovstvu su Velika Britanija i SAD, ali su Francuska i Sovjetski savez silno napredovali, pa jeprviputnički zrakoplov na mlazni pogon bio COMET I britanske tvrtke De HAVILAND konstruiran 1952.

U isto vrijemeje američka tvrtka BOEING izgradilaputnički zrakoplov na mlazni pogon u vrijednost od 300 milijunadolara. Mlaznjaci su dokazali da nema zvučnogzida i toplotnebarijere, i lete brzinom većom od zvuka, kojaje u zraku oko 340 m/sek.

Umro jeJosif Visarionovič

STALJIN

Petogožujka1953 u Kunzecevu kod Moskve, u 73 godini života konačno jeotišlo s ovoga svijetačudovišno ljudskobiće Staljin,kojejeu isto vrijeme bio najvećikrvnik svoga i drugih naroda,ali i slavljen kao njegov najvećivelikan u miru i ratu, kako to joši danas misle neki njegovi siromašni sunarodnjaci.

Ovom prilikomspominjemo da je prviHrvat kojije postao doživotni član Međunarodnog olimpijskogodbora bio prof. FranjoBUČAR (1866.-1946.), za

Bio je Gruzijacprezimena Džugašvili, rođen 2. prosinca 1879 od siromašnih roditelja u

mjestuGori u Tiflitskojguberniji. Do dvadesete godineškolovao se u pravoslavnombogoslovnom seminaru,odakle su ga istjerali kad se upisao u Rusku socialdemokratsku radničku partiju. Od mladosti je pokazivao negativanznačaj:željanvladati nad ljudima ito postizati na najgrublje načine Lenjinjepredsvojusmrt upozoravao da ga valjamaknuti s vrlo osjetljivogpoložajakomesara za nacionalna pitanja i radničkoseljačkuinspekciju.Upravou pitanjimaseljaštva, to jestprisilne kolektivizacijesela,pokazaoje

svojekrvološtvo uništivši milijune seljačkihživota, a preživjelima oteo svaku slobodu i dom U vrijemesvojihmasovnih čistki, od 1935.-1939., dao jepobitigolem brojljudi:gotovocijeliCentralni komitet, 80% zapovjednogkadra Crvene Armije i mnoštvo intelektualaca svih struka Pred smrt jelikvidirao.cijeluekipusvojih liječnika itd Najtragičnije ješto mnoge žrtve njegovediktature nisu ni u posljednjimživotnim časovima vjerovali da im jeto on učinio Sovjetskiknjiževnik Aleksandar SOLŽENJICIN (rođ.

Proslava sv. Tripuna

Piše: dipl.ing.StjepanKeglević

Proslava sv Tripuna u gradu Kotoru,biseru zaljeva Boke Kotorske,održava se 3 veljače kad se u Dubrovniku slavi sv Vlaho Međutim,radi se o dva različita sveca Sv Tripunjerođen u prvoj

1918.),smatra da je sovjetski boljševizamuništio oko 66 milijunaljudskihživota

Unatoč tome, stotine tisuća sovjetskihgrađanadanima je davalo počastpreminulomStaljinu na najsvečanijem odru u dvorani Kremlja.

Staljinov “kult ličnosti“ i njegovimonstruozni zločini,osuđeni su na kongresimaKomunističke partijeSovjetskog saveza 1956 i 1961 g kada su i rehabilitirani (vraćena im ječast)mnoginevino osuđeni značajnisovjetski građani IZ

Kotoru

u

polovicitrećegstoljeća u Kampasadi (MalojAziji) od kršćanskih roditelja. Mladić jebio sveta života i činio izvanredna djela ljubaviprema bližnjima.Rimski prefektAkvilinijetražio je od njega da se javnoodrekne svoje kršćanske vjere, a kad jehrabri mladić to odbio,ovajga preda mučiteljimakojiga i usmrtiše Mladić je hrabro podniosmrt hvaleći Boga.

19. lipnja1166.,kojajoši danas ponosno stoji u svojojromaničkoj ljepoti s dva nejednakatornja.

Slavlja u čast Tripunjdanatraju već više od jednogmilenija, a s procvatomgrada,iako podvrhovništvom raznih vladara, sve jeviše dobivala na sjaju i trajala po nekoliko dana Prema Statutu gradaod 1417 g u svečanoj procesiji, na dan 3 veljače, morajusudjelovati: rektor grada, suci, svi članovi Velikog i Malog vijeća(oko 70 plemića) i svi plaćenislužbenici (liječnici, notari,apotekari,brijači i dr.)noseći voštanice Poseban sjaj i čast svečanosti jedoprinosilaslavna BOKELJSKA MORNARICA, nastala iz srednjevjekovnog Pobožnogdruštva kotorskih pomoraca To je bila poluslužbena organizacija osnovana 809 godine,noseći u svom grbugeslo

Prolazila su stoljeća, a razvijen grad i luka Kotor,podnoLovćena, odluči da kao svaka ondašnja samostalna komuna ima svog sveca zaštitnika. Otkupišeposmrtne ostatke,odnosno svete moći, mučenika sv Tripuna i svečano ih brodom dopremiše u Kotor 13. siječnja 809. godine.Uskoro su njemuu čast sagradiliokruglu crkvicu s kupolomiznad njegovog sarkofaga,kojajetijekomdugih stoljećanestala, ali u naše vrijeme je ponovno otkrivena u temeljima.Štovanjemladogmučenika proširilo se na cijelukotorsku biskupiju, pa su novosagrađenu katedralu posvetilinjemuu čast

“VJERA I ČAST".Ona je uz svojuhumanitarnu i kulurnu ulogustoljećima čuvala Kotorsku luku,njene brodove kao i teritorijalnegradskevode u koje je brod mogao ući samo pod

zastavom sv.Tripuna. Ona jebila odlično opremljena i izvježbana te jesudjelovala u pomorskimbitkama protivSaracena, a kasnije i Turaka, u kojimasu se njeni časnici i mornari odlikovali znanjemi junaštvom.Plemenito tijeloBokeljskemornarice sastojalo se jeod ovih časnika: admiral, podadmiral, mali admiral,major, prvii drugikapetan,ađutant, natporučnik,prviporučnik,pet poručnika i dva narednika

Posebna je bila uprava Bratovštine, a sastojala se od osam članova s Domaćinom na čelu ovEBSKEMOR,

Svečanosti u čast sv Tripuna bile su različite tijekomburnih vremena i različitih političkih prilika, ali ipakima dijelovaproslave koji su svemu tome odoljeli. Svečanosti, u vjerskomsmislu,počele su s TRODNEVNICOM i svečanom VEČERNJOM MISOM u crkvi sv Marije, a u oči samog blagdana, mali admiral jes trijema katedrale izgovaraoPOHVALE u čast Boga,BI Djevice Marije, a posebnomučenika Isukrstova sv Tripuna uz razvijanje njegovogstijega. Na sam blagdan ujutro,predkatedralom u kojojje bila biskupska sv Misa i procesija s moćima Sveca,okupljali su se časnici i mornari iz svih gradića Boke Kotorske Poslije jeMornarica dala objed za siromahe i prosjakegradakojesu mornari posluživali.

5 SIDRO - rijetko se izvodi i zahtijeva 25 plesača.

6 VELIKO KOLO - oblikuje se kad kolovođa vodi plesače u jedinstveno veliko kolo;

7 DVA KOLA - oblikuju ih kolovođa i posljedniplesač. Oni se kreću najprije u istom, a zatim u suprotnomsmjeru, da bi se na krajuopetspojili;

8 KOLO U KOLO - stvara se od dva koncentrična kola nejednakeveličine Kreću se jedno vrijeme u jednom, a zatim u suprotnomsmjeru;

9 OSMICA - nastaje kad se kolovođa podvlačiispodruku plesača u sredini kola oblikujući oblik brojke8;

10 UŠPUG jeoblik kola koji podsjeća na puževukućicu Kolo se stalno kružno savija do krajnjih mogućnosti, da bi se presjeklo i podvlačiloprema zadnjemplesaču

U okviru svečanosti, ne uvijek u isti sat, bilo jeobvezno KOLO kojegplešumornari predkatedralom Kolo,prema autoru M Miloševiću, ima obilježja duhovne simbolike iz srednjegvijeka, ali i oblike iz svakodnevnog mornarskogživota Kolo se pleše svečanim i otmjenimkoracima, te pokretimatijela, ruku i nogu

Ono se sastoji od sljedećih 12 figura:

1 VRTLOG - kolo se u polukruguviše putasavija u desno, da bi kolovođa ispodpodignutih ruku plesačaprekinuoklupkokola i izveo ga opet u ravnu crtu;

2. VRTLOG U OBRATNOM SMJERU - ista figura, ali prema lijevojstrani

3 NEPRAVA VERIGA (lanac) - nastajekada se kolovođa zmijastimkretanjempodvlači ispodpodignutih ruku plesača;

11 UŠPUG U OBRATNOM SMJERU - kada se plesačkoklu-

4 PRAVA VERIGA - nastaje kada svaki drugiplesačistupa korak naprijed, pa se kolo podvlači ispod“dvostrukih veriga? ili “tunela" koji se oblikovao;

kapetani

IBokeljske mornarice

pkoodmotava vraćanjemizmeđu redova u suprotnomsmjeru;

12 UŠPUG OKO ČASNIKA

iliadmirala - ponavljafiguru, ali s njima u sredini

Nakon kola održavaju se obično koncerti i vatromet s likom sv Tripuna.Proslava se nastavlja i prve nedjelje po Tripunjdanu s tradicionalnom tombolom u korist siromaha

jeod svilena baršuna sa zlatnim kitama,koret (kaosako)od lanene svile,obrubljenzlatnim gajtanom.Gače svilene, crne i široke Bječvacrna do koljena, a cipeleniske s uzlom od široke, crne vrpce Pas plaveili crvene boje, a ćemer (vreća za novce) od baršuna zlatom vezen

Tripunu"nepoznatihskladatelja, a za glasovir i za mješoviti zbor priredio ih jepoznatimuzikolog A R HOMEN

U okviru ove naše rubrike o narodnim običajimavaljajoš opisatinošnjumornara Bokeljske mornarice koja se prema Statutu sastoji:

1. Od crne svilene mornarske kape s tepelukom i cvijetom;

2 Od košulje, na prsimaobrubljenečipkom,bijelogovratnika s crnom uskom mašnom Ječerma

3 Za pasom male puške, nož ili vrbija, a oko pasa otragavise dvije čese veće, a uz bok manja,zlatne, srebrne,pozlaćene ilimetalne.

4 Puške: džeferdari ilišaralije, a na njimazelena vrpca Opisane su i nošnječasnika kojesu bogatije, pune krznenih i zlatnih ukrasa.

Za proslavu sv Tripunaispjevane su i uglazbljenepjesmekao “Kolo sv Tripuna? i “Himna sv

Bogata tradicijaBokeljske mornarice nastavlja se danas kako u Boki,tako i u Zagrebugdje postojiHRVATSKA BRATOVŠTINA “BOKELJSKA MORNARICA 809" sa 420 članova, a čijijepredsjednikprof. dr Momir JANOVIĆ.Agilnatajnicajegđa SonjaKUBIČEK - ŽABEK kojoj srdačno zahvaljujemo na darovanim izdanjima o proslavama sv Tripuna i Bokeljskojmornarici, čime nam jeomogućilasastavljanjeovog članka kojimpotsjećamo naše Hrvate na sjeveru o životu male hrvatske oaze, južnije od krajnjeghrvatskogjuga.

HRVATSKI SREDNJEVJEKOVNI SPOMENICI

Natpis kneza Trpimira

Piše: dipl.ing.StjepanKeglević

kako bi i time očuvali našu narodnu svijest o trinaest stoljetnojhrvatskojdržavnosti

Odlomak se čuva u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.

Među prvimkamenim spomenicima jepolukružniodlomak kamenogluka oltarne pregrade, nađen u poljusela Rižinice podno gradaKlisa. Otkrio ga je don Frane BULIĆ 1895. godine. Tu je knez Trpimir, oko 852.,dao sagraditicrkvu i samostan sv Petra (upredromaničkomslogu), te ga predaoredu Benediktinaca, što je bilo od presudnevažnosti za razvojvjerskog i kulturnogživota hrvatskognaroda.

Podaci o hrvatskojpovijesti iz ranog srednjegvijeka,tj. od 7 do 11 stoljeća,uklesani su uglavnom u blokove kamenjakojima su bile građenecrkve,samostani, kneževski dvorovi ili nadgrobne ploče.PodručjeBijeleHrvatske, od Raše u Istri pa do Neretve, bilo jekolijevkahrvatske državnosti. Na tom prostorunađeno jedo sada malo takvih ulomaka kamenja s natpisima, pa jepotrebno da ih se povremeno prisjetimo

Na nađenom kamenom ulomku i danas se jasnočita natpis na latinskom jeziku“PRO DUCE TREPIM...", a na odkrhanom dijelukamena bila su slova “ERO", kao što to vidimo na presliku.

Vidljiveuklesane riječiznače na hrvatskom jeziku“Za kneza Trepimi...", u smislu za vrijeme njegovavladanja,sagrađenaje spomenutacrkva

Knez Trpimirnaslijedio jekneza Mislava oko 845 i vladao do 864 Uspješnojeočuvao kneževinu od bugarskogosvajačaBorisa,sklopivši snjimmir Biojepobožančovjek. Sa suprugom je hodočastio u grad Cividale u Furlaniji da se pokloni rukopisuEvanđelja sv Marka, pa je tako upisanonjegovoime,njegova sina Petra i knezova Braslava i Branimira. Prema povjesničaru Ferdi ŠIŠIĆU,knez Trpimirje osnivačhrvatske vladarske dinastije Trpimirovića,kojaje vladala do 1091.

Vrijeme poklada

Piše: dipl.odgajateljZrinjka KeglevićStević

Odlučio jedandan da proslavirođendan

Odlučio jedanled da postanesladoled

Odlučio jedankaput da sam danas krene na put.

Odlučio jedanpuž da postanedobar muž

Odlučila jednakoza da se u raketi voza

Odlučio jedanmrak da obuče crni frak.

Udlučilo jednokljuse da se uzda samo u se

Ove godineveselo doba poklada započinje 7 siječnja i traje do 16 veljače.Togautorka (16. veljače)palit će se lutka izrađena od slame i stare odjećezvana FAŠNIK,KRNJO ili PUST On simbolizira sve ono neugodno, ružno i loše što se ljudimadogodilo u prošlojgodini.Pokladni utorak ujednoje i zadnjidan veselograzdobljamaškaranja. Stogapustitedjecuneka uživaju u prerušavanju,preodijevanju, šminkanju,plesu,pjesmi,odnosno neka se slobodno opuste.

Odlučio jedansir da s rupama sklopi mir.

Odlučila jednazvijezda da ispadne iz svog gnijezda.

Odlučio jedan zec da nauči ecipec.

Odlučio jedanprst da postanekažiprst.

Odlučila crna kvočka da na krajubude točka

Slične izokrenute vesele stihove napisaojei GrigorVITEZ u pjesmici

Za radosno raspoloženje, te za izazivanjedječjegiskrenogsmijeha,prigodni su stihovi kojipripadajudječjojpoeziji. U tim jepjesmicama sve naopačke,drugčije nego u stvarnom svijetu. Tako izokrenuti pojmovijakonasmijavaju djecu te često žele više putačuti iste stihove Zvonimira BALOGA podnaslovom:

KAKO ŽIVIANTUNTUN

U desetom selu živi Antuntun U njegajemalo neobičan um

On posao svaki na svojnačin radi: jaja za leženje

on u vrtu sadi

Da ljejeloslano,

Kad se jakosmrači

on mrak grabiloncem Polupanojaje

on zašiva koncem

Na livadu tjera bicikl da pase

Da mu miše lovi

on zatvori prase

Kad kroz žito ide, on sjeda u čun

Sasvim na svojnačin

živi Antuntun

Biti će zabavno da se dječačić obuće u neke stare hlačice,bijelu seljačkurubačicu,opanke i šeširić sa velikim perom, pa da pred svima izgovori(recitira) ove stihove.

Kako da izradimo maske

Najjednostavnije su krinke za oči: prema veličini dječjeglavice izrežite od crnog kartona oblik krinke, pa na njeganalijepite raznobojnemale papiriće, kružiće ilitrakice od sjajnogpapira ili folije, pa da vise prekolica

Za maske prekocijeleglave možete uporabitipapirnate vrećice za namirnice, te ih ostavite takve kakve jesu,samo izrežite otvore za oči i usta Takve vrećice mogu postati što godvaše dijete, njegovaili vaša mašta,požele. Crtajte po njima s bojamarazne crte lica,smiješna ili “strašna", nalijepite trake ili vunicu kao kosu ili bradu i sl Želili se vaš mališan maskirati u robota ili

NOVOSTI marsijanca, tada uzmite čvrste on to uhom sluša. kartonske kutije od deterdženata.

Cite nas A ribu dapjeva Dobro oprane od deterdženta Zuti ža lov, naučiti kuša. one se isto stave prekoglave, Odlučiojedankos

Guske sjenomhrani, imajuotvore za oči i usta te da promijeni sebi nos snijegom soli ovce, najrazličitije dodatke To mogu Odlučila jednajuha

a nasadi kvočku biti razne niti,puca, velike uši, da se sutra sama kuha da mu leže novce zavijuci i sl Uz manjučetvrtastu

kutijukojuće dijetestaviti na glavu,možete dodati i veću koja će mu doći oko trbuha, i kad ih objeobućete u srebrnu foliju dobit ćete izvanredni dojam pravog “marsijanca".

Za maškaranjenezaobilazni su razni šeširi, za čijuizradu možete također koristititi kartone Najčešći su oblici tuljcakojiodgo-

varaju i za masku klauna,vile, čarobnjaka,vještice, samo valja mijenjatidodatke i ukrase Dobra vila će tako,primjerice, iz vrha svog tuljcaimati dugačke,tanko izrezane trake kreppapira nježnih boja.Čarobnjakovtuljac mora biti crne boje i imati po sebi srebrne zvijezdice i mjesecžute boje. Iz vrha tuljcaizlaze crne

trake od kreppapira. Kako bi djeciovakvi šeširići čvrsto i dobro stajali na glavipoželjno ih je gumicomučvrstiti ispodbradice Zabavite se zajedno s djecom uz spomenutelako dostupne materijale,uživajte dok ih izrađujete i radujte se zajedno s djecom u danima maškaranja, kad svatko želi biti ono što nije. [

ZA VAŠ VRT

Od lukovice do cvijeta

Piše:dipl.ing.Darko Kantoci

Izdržljivelukovice koje su prezimile u zamrznutom vrtnom tlu, početkomproljećapotjerat će šarene cvjetove.Šafran,zumbul, narcisa,gladiola,tulipan,presličica,dalija i ljiljan,najčešće su lukovičasto cvijećenaših vrtova

Sigurno ste više putanaišli na lukovice u trgovini, no niste znali kako ih posaditi.

Vrlo jednostavno.Pogledate li pažljivolukovicu primjetit ćete svilenkaste ljuskekoje su zapravo zaštita podzemnogpupoljka u kojemjepohranjenahrana potrebna za rast biljke.Lukovičasto biljemože se osim u vrtu saditi i u lonce, pa će tako cvasti u zatvorenojprostoriji, no najveća mu je prednost ta što u vrtu, na

otvorenome, može izdržati hladnu zimu U rano proljeće, dok drugebiljkejošmiruju,lukovice će unijetišarolikost u jošpusti vrt

MOGU SE FORSIRATI

“C i držite na svijetlommjestu. Nakon nekoliko dana možete očekivati i cvatnju.

Sadite lilukovice u vrtu, zemlja mora biti dobro obrađena i bogatopognojena.Gnoji se zrelim i suhim stajskimgnojem,dok im svježemože naškoditi.

Lukovice možemo uzgajati kao lončanice Za to su prikladne otpornelukovice kojemožemo forsirati kako bi u zatvorenom prostoruprocvaleprijenego vani Forsirati možemo lukovice zumbula,tulipana i narcisa Lukovice kojejednomforsiramo kasnije moramo posaditi u vrt, jeru zatvorenojprostoriji više neće cvasti. Lukovice nerina,ljiljana i frezijamožete godinamauzgajati u sobi

ŠAFRAN (Crocus)

Porijeklom jesa Sredozemlja i Male Azije.Lukovice se sade u kasnu jesen, i to u rahlu zemlju na sunčanim položajima.Cvate u ožujku i travnju, a mogu se forsirati U vrtu obično cvate kada temperaturazraka dosegne10,5 “C, a ukoliko temperaturapadne, cvjetovi će se zatvoriti.

Porsiranjejepostupakkojim se lukovica prisiljava na cvatnju u vrijemekada vani nikako ne bi cvala,npr. zimi. Postupakje jednostavan.Lukovicu posadite u vlažnu zemlju i posudustavite na hladno i tamno mjesto.Nakon 6 do 12 tjedanalukovica će potjeratikorijenje, a kada se iznad zemljepojavesvijetlozeleni izboji,premjestiteposudu na svijetlo mjesto, no ono mora biti i hladno Kada se listovi počnu otvarati,posududržite u prostorijipritemperaturi od oko 18

PERUNIKA (Iris)

Ime ovog cvijeta na grčkom znači duga.Raste u umjerenom

đ"đ"A,_"_"MZ"AM3.o.a_—;a—>dldad>d—_dA_J— eoeoeo

sjevernompodručju, od Portugala do Japana.Sade se od rujna do studenog na dubinu 6 do 8 cm Traže dobru vrtnu zemlju s nešto vapna. Važno jeda imajudovoljno vlage u vrijemerasta i cvatnje. Ocvale cvjetoveredovito uklanjajte, kako bi biljkedjelovale ljepše, a uz to i preostali će se pupovirastvoriti Osjetljive su na svježestajskognojivo i traže sunčano mjesto. U cvjetnjaku se mogu uzgajati 3 do 4 godine.

PRESLIČICA(Muscari)

lukovice sade od sredine rujna do sredine prosinca, na dubinu od 10 cmisarazmakorn od 12 cm Raste u svakojvrsti tla, no tlo mora biti dobro propusno. Ako jetlo pjeskovito,lukovice posaditemalo dublje.Laganose razmnožavaju jer se mlade lukovice stvaraju na starima Mlade lukovice posadite u laganuzemlju i nakon 3 do 4 godinepresadite ih na gredicu.

NARCIS ILI SUNOVRAT (Narcissus)

Ime dolazi od grčkeriječi moschos - mošus,jerneke vrste imaju mošusni miris Sadimo jeod rujna do listopada, na dubinu od 5em i na razmak od 5 em Sade se na sunčano mjesto a nakon cvatnje lukovice možete ostaviti u zemlji. Otpornajena zimu

ZUMBUL (Hyacinthus)

Ime je dobio po Hijakintu kojegjeslučajno ubio Apolon, a na mjestugdje mu se prolila krv izrasli su zumbuli

Ime na grčkomznači omamljenostjerneke vrste narcisa imajunarkotična svojstva. Lukovice su otpome i idealne su za forsiranje.Najbolje ih jesaditi u jesen, no može i u proljeće. Sade se na dubinu od 8 do 15 cm, s razmakom od 2,5 cm Kako su vrlo otpornemogu se uzgajati na svim tlima Nemojte ih saditi u dubokoj sjeni ilina tlo u kojem se zadržava vlaga. U vrtu cvatu od veljače do krajasvibnja.

Porijeklom je iz srednjeEurope i Sredozemlja. Kod nas ga možemo naći kao samoniklog na područjuDalmacije.Lukovice sadimo u vrt iliih forsiramo. U vrt se sade od kolovoza do listopada, 10 cm duboko i na razmak od oko 20 cm Traži propusnu pjeskovitu zemlju,sunčano i toplostanište

TULIPAN (Tulipa)

LJILJAN (Lilium)

Ljiljanjebiljkaporijeklom iz zapadneAzijegdje se uzgaja već 35 stoljeća.

Uzgajamoga kao vrtnu ili sobnu biljku. Ako ga uzgajate u sobi,posaditelukovice odmah nakon što ste ih kupili. Kada se pojaveizboji,smjestite ih na toplo,svijetlo i zračno mjesto, ali ne na direktno sunce Kod uzgoja u vrtu traže laganu,humusnu i dobro obrađenu zemlju.Nemojte kupovatilukovice kojimajekorijenjepodrezano,jeronojebitno za ukorjenjivanjelukovice Lukovice sadite na sunčanim ili lagano sjenovitimmjestima.

DALIJA (Dahlia)

Ime je dobila po švedskom botaničaru Andreasu Dahlu

Potječe iz Meksika, a uzgojeno je više vrsta; visoke i niske, sitnocvjetne ilivelikocvjetne, pune ili jednostavne;žute,crvene, bijele,ružičaste i u njihovim nijansama.

Zanimljiva je priča o ovom cvijetu. Sin Kefisa i Leriope,lijepi Narcis,zaljubio se u svojlik, gledajući ga u odrazu jezeratako dugodok nijepao i utopio se Tijelonijenađeno - pretvorio se u cvijet,narcis.

GLADIOLA (Gladiolus)

Latinski naziv znači mali mač, jertako izgledajulistovi.

Gladiole i nisu prave lukovičaste biljke,jernjihovpodzemni dio jezapravo rizom

Ime jedobio po obliku cvijeta, a tulipan na perzijskom i turskom znači turban Samoniklo raste u sjevernomSredozemlju, na Kavkazu i u Aziji.

Cvate od krajatravnja do svibnja,ovisno o vrsti. Izvrsni su za cvjetnenasade,rubove gredica i prozorskesandučiće, a mogu se uzgajati i kao sobno bilje. U vrt se

Raste na svim tlima, na sunčanom položajuzaštićenom od vjetra.Veliki rizomi sade se na dubinu 10 do 12 em, srednje na dubinu od 7,5cm, a male na 5 do 3,5cm Sade se od krajaožujka i tijekomtravnja.Želite li da cvatu kasnije,sadite ih u svibnju.

Razmnožavati ih možemo dijeljenjemstaroggomolja. Tako razmnožene dalijeimat će manjecvjetova od svojihroditelja, ali će biti veće Gomolj sadimo kasno,jerjeosjetljiv na mraz i hladno tlo, a svaki gomolj prekrijemo sa još10 cm zemlje tako da napravimohumak iznad mjestagdjejeposađen. U vrijeme kada se pojavljujuizbojidalija traži dosta vlage. Tlo mora biti dobro obrađeno i pognojeno. U vrijemecvatnjepotrebnoje redovito rezati suhe cvjetove i žuto lišće. U jesen se nadzemni dio odreže 10 do 15 cm iznad tla, gomolj se izvadi i ostavlja da se zemljaosuši. Nakon toga ih počistimo i spremamo na tamno, suho i zračno mjesto.Najbolje je zakopati ih u potpunosuhi pijesak. m

NOVO IZ “VITREX*"-a

telefoni:

033/721168

721 352

722 440

722 550

KORISTITE VITREXOVE

MUZILICE

JER SU HRVATSKI

PROIZVOD EUROPSKE KVALITETE

PREPORUČAMO VAM "VITREX"ove

MUZILICE ZA DOMAĆINSTVA SA 5

DO 20 KRAVA SA PULZATOROM

IVAKUUM PUMPOM, POKRETANE MONOFAZNIM ELEKTROMOTOROM, JER SU GARANTIRANO KVALITETNE

KAO ISVE UVOZNE MUZILICE.

SERVIS |GARANCIJA OSIGURAN JE ISKLJUČIVO KOD "VITREX"a VIROVITICA.

Lončanice "99

Piše: dipl.ing.Darko Kantoci

Postojivelik brojlončanica kojemožete držati na balkonu, prozorskojdasci ili u sobi Ponekad jeteško odlučiti kojuod njihuopćekupiti i uzgajati. Iako postojiviše stotina biljakakoje možemo držati u stanu, odabrali smo 14 najčešćihkoje se uzgajaju u svijetu i u nas, a kojeće vam sigurnouljepšati balkon ili sobu UZ svaku biljkudonosimo osnovne savjete o uzgoju i savjet o smještaju, što će vam olakšati izbor

MINI RUŽE (Rosachinensis)

LJILJAN (Liliumauratum “Enchantment")

Lukovičasta biljkakojajepogodnaza sadnju u sandučiće na balkonima iliterasama ali i u vrtu Također se može posaditi u lonac, najčešće po trilukovice zajedno, a kada procvatestavlja se na balkon Naraste do 70 cm visine Traži sunce i laganuzemljupomješanu s pijeskom.Zalijeva se umjereno.Lukovica se sadi 10 cm duboko. Nakon što se osuši lišće, lukovicu izvadite i spremite do naredne sadnje.

AFRIČKALJUBIČICA (Sainpauliaionatha)

veličine Cvate ljeti i tada traži visoku zračnu vlagu, što znači da se treba prskati.

TUNBERGIJA (Thunbergia alata)

Jednogodišnjajepenjačicačiji izbojimogu narasti do 3 metra Može se uzgajati u loncu ili sandučiću s drugimbiljem.Držimo je na toplommjestu i na direktnom suncu Moramo joj osiguratipotporanj ili se može penjati po kakovojogradi.Cvjetovi su žuti s crnim središtem Cvate od lipnja do rujna.Obilno se zalijeva.Sjeme se sije u ožujku, a na otvoreno se iznosi sredinom svibnja.

Omiljena jelončanica dlakavih listova s cvjetovima u više boja, nijansi i oblika. Uzgaja se samo kao sobna biljka.Ljeti jedržite na sjenovitom i svježemmjestu, najbolje na sjevernomprozoru Zimi jojodgovaraisto mjesto uz temperaturu od 17 “C Ne podnosi vrućinu i suhi zrak Zalijeva se oprezno, mlakom odstajalom vodom Ako zalijevate u podložak, višak vode odlijte.

Ima ih više vrsta i puno sorata različitih oblika i bojecvijeta. Patuljastog su rasta i prikladne za uzgoj u lončićima ilisandučićima. Možemo ih držati na prozoru, balkonu,terasi ali i u vrtu Traže svijetlo i sunčana mjesto.Nakon opadanjališća držite ih na hladnom sve do veljače.Potrebno je redovito ih orezivati u veljači ili ožujku,kao i vrtne ruže. Ljeti zalijevajtenormalno, a zimi umjereno tek da se ne zasuši korijen.

HIBISKUS (Hibiscus rosa sinensis)

Ovo je zimzelena lončanica krupnihcvjetova. S godinama može narasti i više od jednog metra Svakogproljećapresađuje se u nešto veću posudu.Najbolje uspijeva na toplom i svijetlom mjestu, ali ne na direktnom suncu Od krajasvibnja do početkajeseni možete ga držati u vrtu ili na balkonu Zalijeva se obilno, naročito u vrijemeformiranjacvjetnih pupova U proljeće ga formirajte rezom, naročito mlade biljke, kako bi dobili gustgrm

AHIMENES (Achimenes hybrida)

Formira niske pravilnegrmiće sa zanimljivimtrubastim cvjetovima u više boja.Klasična je lončanica koja se može držati i na prozoru ilibalkonu tijekomljeta. Držimo jena svijetlom i toplom mjestuzaštićenom od direktnog sunca Zalijeva se samo kišnicom ili odstajalomprokuhanomvodom Kada se ujesenbiljkaosuši, odreže se do zemlje,izvade se gomolji i spreme u suhi pijesak, pa se do proljećačuvajupritemperaturi od 10 “C U proljeće se sadi po 7 gomolja u lonac srednje

GOMOLJASTA BEGONIJA (Begoniatuberhybrida)

Uzgajase u loncima ili u sandučićima na balkonima ili prozorskimdaskama Ljeti se s loncem može držati u vrtu. Smještamoje u polusjenu, ne podnosidirektno sunce Ljeti se zalijevaobilno, ali pazite da se voda ne zadržava u posudi.Nakon cvatnjeostavlja se da se zasuši. Kada se osuše listovi, odrežu se, gomolj se izvadi i tijekomzime se sprema u suh pijesak na hladnom mjestu. U proljeće se gomolj posadi uz vlaženje do listanja, kada se počinjezalijevati. Cvate ljeti u više boja i oblika.

JAGLAC (Primula)

Ima ih više vrsta i sve se mogu uzgajati kao lončanice Držimo ih na prozoru ili balkonu Traže toplo,sunčano mjesto, ali zaštićeno do direktnog sunca Zalijeva se umjereno, tek da se korijen ne zasuši Cvatu od ožujka do svibnja,ponekad i duže ako ih ljeti

posadimo u vrt Trajnice su, ali najljepše cvatu u prvojgodini.

PELARGONIJA (Pelargonium zonale)

održao grmoliki rast. Cvate skoro cijelegodine,osim zimi.

ZVONČIĆ (Campanula isophylla)

Grmolika je vrsta krupnih baršunastih listova i uspravnih cvatova u nijansamacrvene i ružičaste boje.Idealna je za sadnju u prozorskesandučiće ili lonce Traži topla i sunčana mjesta, najboljejužnuilijugozapadnu stranu Ljeti se drži na otvorenom; na prozoru, balkonu,terasi ili vrtu, dok jezimi smještamo u negrijanojsvijetlojprostoriji. U primorskimkrajevima može prezimiti na otvorenom Zalijeva se umjereno.Cvate od krajaproljeća do jeseni.

SOBNI HMELJ (Beloperone guttata)

ilivrtu. U tom slučaju u rujnu se unosi u stan.

HORTENZIJA (Hydrangea macrophyilla)

Uzgajase kao lončanica jer formira male okruglegrmiće i uspijeva u stanu Za tu svrhu najpogodnija je sorta “Mayi". Ostale sorte uzgajaju se u visećim košaricama ili kao penjačice na balkonu ili terasi. Traži svijetlo mjesto, ali ne i direktno sunce Zalijeva se umjereno. Zimi se drži u hladnojprostoriji. U ožujku stare izbojetreba oštro skratiti Obilno cvate ljeti.

BRUNFELSIA (Brunfelsia pauciflora)

Hibridi ovog poznatogvrtnog grma mogu se uzgajati kao lončanice Rezanjemse održavaju niskim. Mogu se držati na balkonu ili terasi Traže mjestabez sunca i topline.Zalijevaju se obilno,kišnicom ili odstajalom prokuhanomvodom Obilno cvatu u proljeće.

BUGENVILEA (Bougainvillea glabra)

Razgranati grm kojinaraste do polametra visine iliviše. Može se uzgajati kao lončanica ili se ljeti drži u vrtu Traži polusjenovito mjesto.Obilno se zalijeva. U proljeće se oštro oreže kako bi se

Mali grmićzimzelenogkožastoglišća i ljubičastihcvjetova. Cvate od ožujka do rujna,ponekad i duže Drži se na polusjenovitommjestu,zimi na svjetlijem. U vegetaciji se zalijeva obilno, zimi oskudno. Traži visoku zračnu vlagu,naročito ljeti.Ljeti se može držati na balkonu,terasi

(VELJAČA, 1990.)

Ako se ova penjačicauzgaja u loncu,naraste oko jednogmetra Kod nasse uzgaja kao sobna biljka ili u stakleniku jerna otvorenom ne može prezimiti.Ljetijemožemo iznijeti na balkon,terasu ili vrt Držimo ju na svijetlom i sunčanom mjestu.Ljeti se zalijeva obilno, zimi oskudno. Prezimljuje na hladnom,pritemperaturi od oko 7 *C Cvate ljeti.Poželjno je staviti jojpotporanj. m

Vaš agrometeorolog mr DraženKaučić “ŽIVOT U SNIJEGU? | od faza

Paradoksalnojjedasu upravo. dijeloviZemljenajbližiSuncujedniod najhladnijih.No, i tamo u miru, surovojklimi,blještavilusnijega i dalekood ljudi,tečeživot.Polja Ipanisusamo: Himalaja,Anda Promatrajući kristalima I E okoron se videalge.Svakaod algisadržicrveni pigmentkojimfiltriraštetneultra-

violetnezrake.U jednoj o nijegnavedenih

svogaživota,algaimamalibičkojim se krećekroz snijeg,dolaziispod površinesnijegatedobrozaštićena .odvjetrainiskihtemperaturazraka, nastavljasvoj život.Za ove je organizme karakterist hraneživomtvari, a ida se ništane hraninjima.Oni jednostavnopostoje,aliočiglednosamo za svoje dobro,potvrđujučinjenicukakoi usmjegu ima n

I s manje soli u hrani možemo sasvim

LE] va LI

lijepo živjeti

Piše: dr Ivo Belan

Ipak, za većinu populacije, konzumiranjeslane hrane izgleda da ne dovodi ili bar ne pogoršava probleme s krvnim tlakom,kao što to čini prekomjernatjelesna težina, to jest,uzimanjevelikih količina hrane.

Osim toga,pretjeranost u konzumiranjuslane hrane uzrokuje zadržavanje vode u organizmu, a to opterećujebubrege.Zatim,postojepreliminarni dokazi da hrana kojasadrži puno soli može oštetiti krvne žile bez obzira na krvni tlak.

Štojemamina pilećajuhabez soli? Štoje kineska večera bez sojinogsosa? Ništa,ali s druge strane pružajukoristi kad je u pitanjukrvni tlak.

Kuhinjskasol,zbogtogašto sadrži natrij, već je odavno stavljena na crnu listu kad se govori o zdravojprehrani za srce To jeučinjenozato, jernatrij može pridonijetipojavivisokogkrvnog tlaka (jedan od glavnihuzroka srčanoginfarkta,moždanogudara i bubrežnih oboljenja).Ipak, znanstvenici jošuvijek ne znaju sasvim točno kako dolazi do pojavehipertenzije(visokog krvnog tlaka).

Ono što se zna, jeda redovno konzumiranjepretjeranihkoličina soli (ukojojjeoko 40 posto natrija), može uzrokovati povišeni krvni tlak u nekih ljudi. Zapravo,rezultati nedavne studijeprovedene na više od 10 000 osoba u 32 zemlje,ukazali su na direktnu vezu između kuhinjske soli i povišenjatlaka Štojebio veći unos soli, time jetlak bio veći Međutim,ovdjeje vrijedno napomenuti da jeoko 50 posto ljudi s visokim krvnim tlakom bilo osjetljivo na djelovanjenatrija.

Ako imate visoki krvni tlak potrebnojeda se savjetujete sa liječnikom o svojojishrani, zato jersu mnogiljudi s povećanim krvnim tlakom osjetljivi na sol. Međutim,najboljipristupprevenciji i kontroli umjerenopovišenogtlaka jenačin življenja, a to jezdrava prehrana,kontrola tjelesnetežine i tjelovježba. U jednomnedavnom ispitivanju oko 100 muškaraca i žena s povišenim krvnim tlakom bilo jeusmjereno da smanjeunos soli na manjeod 1,8grama (manje od jednečajne žličice) soli dnevno,kao i da izgubeponešto na tjelesnojtežini, smanjepijenjealkoholnih pića i da počnu umjerenotjelesno vježbati. I premdaje samo 13 postosudionika ispitivanjauspjelo postićiželjeniciljšto se tiče smanjenjasoli (polovicasudionika smanjila jeunos soli za 25 posto),učestalost povišenog krvnog tlaka u tojgrupi, na kraju petogodišnjegpraćenja, bila je više nego upolamanjaod kontrolne grupe ispitanikakojinisu proveli sve spomenutepromjene u svojimživotnim navikama Većina osoba u ispitnojgrupi više jeprovodilatjelovježbu, izgubila je u prosjeku2,5kilograma na tjelesnoj težini i izjavili su da su pili30 postomanje alkohola (Journal of the American Medical Association).

Činjenica jeda tijelotreba male količine natrija za normalno funkcioniranje živaca i mišića i, vjerovali ili ne, za održavanje volumena krvi i tlaka normalnim Međutim,ovdjegovorimo o sasvim malim količinama soli, manjimod četvrtine čajnežličice dnevno,kojese lako osiguraju raznovrsnom, dobrom prehranom

Kod kupovinehrane pročitajte na pakovanjimasastavne dijelove te hrane Kad godjeto moguće, odaberite hranu s malim sadržajemsoli (neviše od 140 mg soli po obroku).Poslužite se soljenkom kod one hrane kod kojeće zaista biti potrebnomalo zasoliti (npr.pilećajuha,domaći kruh itd.). Kod kuhanjatjestenine ili riže nema uopćepotrebestavljati sol u vodu gdje se to kuha. Ako ne stavite sol,nećete uopćeprimijetitirazliku Izostavite sol u receptima za razna jela,ilikoličine soli prepolovite.

I na kraju,jednazanimljiva napomena o soli: ispitivanja pokazujuda ljudikojipostupno smanjujukoličinu soli u svojoj hrani, s vremenom gubeželju i potrebu za slanom hranom. Potrebno jeotprilike oko pettjedana da vaša živčana osjetila za slano izgubeilioslabe tajosjet.[il

Tijekom33.hrvatskogsimpozijamljekarskihstručnjakapromoviranojedjeloautorice dr. sc Ljubice Tratnik,izv. prof.Prehrambenobiotehnološkog fakultetaSveučilišta u Zagrebu,udžbenikpod nazivom: “Mlijeko - tehnologija,biokemija,mikrobiologija" u izdanjuHrvatskemljekarskeudruge. Knjiga na 390stranica obuhvaća 5 poglavlja: I Mlijeko(57str.); II Tekućimliječniproizvodi(53str.); III Fermentirani mliječninapici(55str.), IV Sirarstvo (155str.); V Sirutka (34str.) te literatura i kazalo.

Autorica u predgovorunavodi:

* Uprvomjepoglavljuopširnoopisanosirovo mlijeko i glavnisastojcimlijeka,ističući moguće promjenekoje se zbivaju na putuodmužnjedogotovihproizvoda.

e Svakosljedećepoglavljejasnouvodičitatelja u određenu tematikukojase tadapostupno razmatra i objašnjava što olakšavapraćenjebitnihprocesa u mlijeku i proizvodima od mlijekapod utjecajemrazličitihčinitelja.

Navedene teme obuhvaćajutehnologiju,biokemiju i mikrobiologiju te njihovutjecaj na prehrambenuvrijednost i zdravstvenuispravnostproizvodnje, a iznesena su prema sličnojkoncepciji i svakopoglavlje može biti i zasebnacjelina.

Recenzenti naglašavaju da ni u stranojliteraturi iz mljekarskestrukenijemoguće naći tako sveobuhvatnitekstkojijeupravo zbogtogaizravno djeloautorice Originalnipristupdjelunapose dolazi do izražaja u sistematskompovezivanjutradicionalnestručne prakse u tehnologijimlijeka sa suvremenim znanstvenim dostignućima i to uz pomoć brojnihilustracija i tablica s konkretnim primjerima.

Autorica u predgovorudjelaističe:

“Osnovna mi ježeljadaopisaneteme pobudezanimanjemladih stručnjakakakobilakšeprepoznali važnostnavedenih zbivanja s kojima će se susretati u praksiilipaknašli potrebnepodatke za objašnjenje ilirješenjenekih problema na kojenailaze u mljekarskojstruci".

Kao izdavačidjelanadamose daćete i vi bitizainteresirani dapostanetevlasnik ove vrijedne i estetski opremljeneknjige, te da ju darujetesvojimstručnjacimailiprijateljima da saznajunešto više o proizvodimakojesvakodnevnokonzumiraju.

Cijenaknjige za mljekareiznosi 200,00kn + PDV/aza studente i učenikesrednjihškola150,00kuna + PDV (uzmogućnostplaćanja i na rate).

Na ovajbinačin pripomogliizdavačuda se podmiretroškoviokoobjavljivanjaknjige, a autorici takođerkojajeuložilavelikinapor, konzultiralabrojneeksperte i pisaladjelo s puno ljubavi za mljekarskustruku.

Izdavač: Hrvatskamljekarskaudruga

DragičitateljiMljekarskoglista, CiklusNAGRADNIH KRIŽALJKI jezavršen!

Nagrade su dodijeljenedobitnicima, no kao što smo objavili u broju 4/98. Mljekarskoglistaprošlegodine,obveznismo dodijelitijošSUPER NAGRADU!

U broju3/99.Mljekarskoglistaobjavitćemo dobitnika.

Redakcija

9 hE VASSIN ox opreme za prehrambenu EEE" | Komijsku industriju

poduzeće za proizvodnju

Donja Stubica < proizvodnjaopreme za prehrambenu i kemijskuindustriju

izrada nehrđajućihcisterni (izoliranih, neizoliranih) volumena od 500 do 50 000 litara

izrada duplikatora od 50 do 100 000 litara

servis inabava pumpiza mlijekotipa

ALFA LAVAL iAPV Pasilac

izrada laktofriza od 100 do 12.000 litara (servisiranje)

izrada nehrđajućiharmatura (Tprofili,spojnice,priključci, turbine za pranje,slavine za uzorke, redukcije,koljena)

montažanehrđajućihcijevovoda

servisiranjemliječnihpumpi, pakerica,separatoraipasterizatora izradanehrđajućihkontejnera za voćnepasteikoncentrate

izradanehrđajućihautocisterni za prijevozprehrambenihproizvoda izradasirnihkada(schulenburg) volumenaod 1.000do 5.000litara izradaopreme za minimljekare izradaopreme za pivovare izradaopreme za farmaceutsku industriju izradamjernihposuda(etanola) od 3 do 1 000 litara izradaopremeza industrijupapira

REFERENCE: + “SIRELA'

Bjelovar e “VINDIJA" d d Varaždin e “DUKAT" Zagreb » “MLJEKARA" Zadar e “MLJEKARA SPLIT" e “MLJEKARA Pua + “DOMIL' Županja e “KOKA" Varaždin e “KARLOVAČKA PIVOVARA" e MLJEKARA “ANTUN BOHNEC" e “ZIM" Zenica “MLJEKARA SARAJEVO" e “MLJEKARA MOSTAR" e “DONA' GornjaStubica e “ETOL' Celje e IPK Osijek e “KARBON"Zagreb

funkcionalnije light(lagani)jogurt,s nedavno otkrivenom kulturom mikroorganizama BBL kojaje ispitanau istraživačkorazvojnom centru Morinaga (Japan). Po okusu i učinku izvanje konkurencije.

Za odrasle idjecu,prisvakodnevnoj konzumaciji,ima zdravstveniučinak:

Stanje Djelovanje imunitet pospješuje metabolizam potiče osteoporozu ublažava PEKERENIKI pojačava

QWALMTEL, florucrijeva obnavlja pretilostsmanjuje Vi s stres smiruje indija

Kakva snaga

tako malo grama!