BioAktiva
senzacije
Linijaniskokaloričnih jogurtaBioAktiv s LGG-om bogatija jeza jošdva nova okusa. Voćni užitak uz okus svježejagode i marelice-breskve
zadovoljit će sve ukuse, a najprihvaćenijisvjetskiprobiotik LGG učinit će Vas zdravijima i otpornijima. To jamčenajnovijaistraživanja i znanstvenici diljemsvijetakoji su potvrdili LGG kao najdjelotvorniji probiotičkidodatak hrani s dokazanim učinkom na ljudskozdravlje.
Dukatovi BioAktiv proizvodi s LGG-om bioterapeutsko su sredstvo s kojimpočinjezdravljecijelogorganizma,jersamo prijateljskamikroflora omogućit će pravilnofunkcioniranjeprobave.
Dolasku novog tisućljećanazdravite jogurtimaBioAktiv s LGG-om!
TRAVANJ, 99.
ISSN 0351-9104
Dr sc Zvonimir Štafa
Str 2-5 Proizvodnjakrme u slijeduna obiteljskomgospodarstvu
Dr sc StjepanFeldhofer
Str 7-9 Ovisnostreprodukcije o visokojproizvodnjimlijeka i hranidbi krava
Dr Stjepan Banožić
Str 10-11 Ozljedetijekomporoda
Dr StjepanBanožić
Str 11-12 Biotermičko raskuživanje gnoja
dr sc Ivan Jakopović
Str 12-14 Oplodnja goveda na vlastitom stadu ij: ako
preže one
dr Ivo Belan
Str 14-18 Tehničko-ekonomska obilježjauzgoja koza u obiteljskom dipl ing Stjepan Brlek gospodarstvu
dr Stjepan Feldhofer
dr Zoran Grgić
dr Ivan Jakopović
diling.DarkoKantoci
dipl.ing StjepanKeglević
Dr sc PetarBosnić
Stn19 Rekordan otkup mlijekaDukata 1 Sirele u 1998 godini
Mr DamirBrlek,ZvonimirMarkovac
Str 20 Sirela d d Bjelovarsmanjilaemisiju otpadnih voda prof dr Zvonimir Štafa Stjepan Brlek,dipl ing. Glavnilodgovorniuradnik:Stn21 Obitelj Borović iz DonjegPustakovcaznačajanproizvođač dipl ing Juraj Čičmak mlijeka u Međimurju
Redaktorica: o
dipl.ing. Vera Volarić
Tehnička urednica: ing Mirna Božičević
Lektorica:
Katarina-Zrinka Čičmak
Crteži:
Vlasnik i izdavač:
Stjepan Keglević,dipl ing
Str 22-24 Kronika čovječanstva
Stjepan Keglević,dipl ing
Str 24-25 Moliški Hrvati
Stjepan Keglević, dipl ing
Str 26 Natpis kneza Mutimira
dipl.ing Nikola Božičević dipl odgajatelj ZrinjkaKeglevićStević
Hrvatska mljekarskaudruga, zehreb KEM ma o deoskta
Str 26-27 U očekivanju uskrsnog zečića
Darko Kantoci, dipl ing
Str 28 Razmnožavanjebiljasjemenom
Uprava i uredništvo: i
Zagreb, llica31/11
Darko Kantoci, dipl ing tel.:01/ 424-420 Str 29-30 Da cvijeće bude ljepše 4812-410
Po i
Cijena: 4,50 kn
Dr vo Belan
Zdravo življenjevodič za starijeljude
Str 35 Radost uobiteljiDragice i Drage Kroutil iz Hercegovca
Grafička priprema i tisak: : Orbis d d , llica65, Zagreb Str.36 in memoriam POSTOVANIMCITAOCIMA
Proizvodnja krme u slijedu
na obiteljskom gospodarstvu
Piše: dr sc Zvonimir Štafa
Na površinamaobiteljskog gospodarstvatreba proizvoditi potrebitu hranu za samozadovoljenjegospodarstva, a viškove za tržište
Da bi se postigaonavedeni cilj, treba raspoloživepovršineintenzivno i racionalno koristiti na način kojijenajprikladniji za gospodarstvo. Tome veliki doprinos daje i znanost kreiranjemnovih rodnijih i kvalitetnijih kultivara za sjetvu i uporabu u različitim uvjetima, ali i iznalaženju novih rješenja u proizvodnji i korištenju površina,kultivara i njihovih smjesa, te iznalaženju novih tehnologija u proizvodnji i korištenju.
Viškovi proizvedenekrme pospremaju se kao sijeno(ljeti) ili siliraju(proljeće,jesen).
Ovakav tipproizvodnje moguće jeorganizirati u uvjetimagdje su površine za napasivanjeuglavnom grupirane iligdjejeizvršena arundacija.
nekim kultivarima postižubolji rezultati ako se siju u smjesama, jersmjeseboljekoriste tlo,svjetlo i hranjiva.Smjese se mogu brže vratiti na istu površinu.Imajuširi areal uzgajanja.Sastav smjesaje lakše prilagodititehnologiji proizvodnje i korištenja. One su manjeosjetljive na utjecajeklime, bolesti i štetnike Pri korištenju smjesaobično su manjigubici nego prikorištenju čistih kultura, naročito ako se spremajukao sijenoili siliraju.Smjesamaje lakše izbalansirati obroke prema potrebama i intenzitetu stočarske proizvodnje za određenu vrstu i kategoriju stoke i visinu proizvodnje.
Budući da su na teritoriju Hrvatske vrlo različitiklimatski i edafski uvjeti za proizvodnju krmnih kultura vezano na konfiguraciju,tip i bonitetnu vrijednost tla, ali i uređenost određenih tabli (odvodnja,navodnjavanje), u različitim područjima mogu se organizirati uglavnomtri tipaproizvodnjekrme u slijedu:
Novi kultivari (sorte i hibridi), prilagođeni su za uzgajanje u određenim uvjetima i u različitim rokovima sjetve, te korištenju na različite načine kojinajbolje odgovarajuuvjetima i opremljenosti gospodarstva. Neki od novih kultivara prilagođeni su za interpolacijuizmeđu dvijeglavnekulture i za korištenje na više načina, ovisno o opremljenosti i potrebama gospodarstva.
1 Proizvodnja krme na prirodnim travnjacima(napasivanje, košnja)
Na travnjacimajemogućeorganiziratiproizvodnjurazličitog intenziteta, ali i korištenja.Najniža razina intenziteta su zajednički ili izmjeničkipašnjaci. To je ekstenzivan tipproizvodnje bez ulaganja ili s malim ulaganjima. Tajtipproizvodnjemogućeje organizirati tamo gdjesu velike površine(Posavina) ilibrdsko slabo naseljenopodručje.Ekstenzivni zajedničkipašnjaciobično su bez pregona, dok izmjenički pašnjaciimajumali brojpregona (2 do 4).Na takvim ekstenzivnim pašnjacima raste velik brojbiljnih vrsta iz različitih porodica, vrlo različite kakvoće i prirasta,koje su se prilagodile takvom načinu iskorištavanja. Tako korišten pašnjakima malo vremena za odmor, jerstoka selektivno napasuje samo kvalitetnije vrste, dok grube, tvrde,dlakave i vrste s bodljama, kao i gorke, te oštrogruba i okusa i škodljive,ostavlja(nepoželjne vrste).
2. Kombinirani tipproizvodnje krme na travnjacima i oranicama
Za proizvodnjuvoluminozne krme neki novi kultivari prilagođeni su dužini korištenja; mogu se sijati u različitim rokovima sjetve i u različitim kombinacijamakultura, a često i u smjesama, i u različitim intenzitetima proizvodnje i korištenja.
Neki od interpoliranihusjeva siju se u čistojkulturi, dok se s
3 Proizvodnja krme u slijedu na oranicama u gušćenaseljenim područjima(dvijekulture godišnje)
1. Proizvodnja krme na travnjacima je najprikladniji, ali vrlo zahtjevan oblik proizvodnje krme u kontinuitetu, jerse organizira od ranog proljeća pa do kasno u jesenpregonskimnapasivanjem.
Takvim selektivnim napasivanjemte nepoželjne vrste nesmetano se razvijaju i šire na pašnjaku i na tajnačin smanjujuproduktivnu površinu,jerpovršinakoju su zaposjelenepoželjne vrste je praktičkiizgubljena. Zato su i gubicina takvim travnjacima veliki i iznose od 35 do 45% od brutto prinosa mase
Tako korišteni pašnjaci omogućujuopterećenjejednog do dva uvjetnagovedapo jednomhektaru
čtvarimlijeku Vobičajene hrane Biteta kolostruma vitalnosiotprnost teladi
Zdrave iZafovijneživotinje '
KB) rouoPaesapa 2
10020 Zagreb, Remetinečka 77, Tel centrala: 6552 333, nutricionist, sl :6550 399
TVORNICA STOČNE HRANE HRVATSKI LE! VAC
Tel : 777-045, HRVATSKA - CROATIA
Prinos pašetakvih travnjaka je jednakoistovjetanprinos u 1,6do 2,5 t zrna zobi Takvi ekstenzivni pašnjacinajprikladniji su za uzgoj i držanjepodmlatka i eventualno za zasušene krave muzare
Dobri pregonskipašnjaci su najčešćeograđenipašnjacirazličitogintenziteta korištenja. Oni pašnjacikoji su udaljeniji od staje slabijeproduktivnosti,lošijeg florističkogsustava, na tlu manje uređenom ili na nagnutimpovršinama,prikladni su za mladu stoku,obično imaju 4 do 8 pregona. Na jednompregonu stoka boravi 4 do 8 dana. Takvi pregoni mogu podnijetiopterećenje 700 do 1000 kg mase stoke Tijekom vegetacije takve pregone treba gnojitigodišnje s oko 60 kg/ha dušika (220 kg/ha_KANa). Pašnjak se prihranjuje nakon svakog turnusa korištenjaniskom
dozom dušika (KAN).Takvi pašnjacignojese s 40 do 80 kg fosfora i oko 80 kg/hakalija. Na takvim pašnjacimagubici na masi iznose od 30 do 50% od proizvedene mase Iskoristiva masa na takvom pašnjakujednakovrijedna jeprinosu zrna zobi 2,0do 4,2 t/ha Na takvim pašnjacima mogućejedio površinetijekomproljećakoristiti i za sijeno,odnosno za silažu (proljeće,jesen).
Intenzivni pašnjaci na kojima stoka u prosjekuboravi 2 do 3 dana podijeljeni su u 8 do 16 pregona. Na takvim pašnjacimatijekom vegetacijemogućejeopterećenje s 1200 do 1500 kg žive mase stoke (2,2do 3,0uvjetna grla).
tijekomvegetacije, takve pašnjake treba gnojiti s 60 do 150 kg/ha dušika (220do 550 kg/haKANa) u proljeće i iza svakogturnusa napasivanja, odnosno nakon svake košnje. U svakom turnusu prije korištenjatratina jestara 22 do 30 dana,ako se napasuje, a ako se kosi oko 30 - 35 dana Intenzivno korišten pašnjak u pravilunakon dva turnusa napasivanja kosi se za sijenoljeti, a u proljeće i jesen masa s pašnjaka se u pravilu kosi i silira.
Gubici na prirastu mase tog intenziteta korištenjapašnjaka su 0d25 do 30%. Na pašnjakutakvog intenziteta korištenjaprinospaše istovjetan je prinosuzrna zobi 4,16 do 7,5t/ha
Takvi pašnjaci se u pravilu intenzivno gnojefosforom 60 do 100 kg/ha i kalijem 80 do 150 kg/ha. Da bi se osiguraopotrebanprirast
Najboljeje početinapasivati tratinu na pašnjakukada maslačak ulazi u cvatnju, a to je u nizinskom područjuzadnjadeka-
SJEMENARNA Loret don
Zagreb,TrgkraljaTomislava 19
tel.: (01) 43 21 43,48 19 265 fax: (01) 43 18 03
PJ. VINKOVCI,Kralja
tel.: (032) 33 23 92
tel i fax: (032) 31 65 84
Zvonimira 80
SKLADIŠTEVELIKA GORICA
TrgkraljaTomislava 9
tel ifax: (01) 72 20 65
PROIZVODIMO,DORAĐUJEMO, IZVOZIMO I UVOZIMO TE PRODAJEMO
NA VELIKO I MALO sjeme:
ratarskog,krmnogi industrijskogbilja, a osobito stočni kelj,trave,djetelinsko travne smjese, sudansku travu,stočnu mrkvu,stočnigrašak,grahoricuozimnu ijaru,crvenu, bijelu i švedsku djetelinu,inkarnatku,lucernu i smiljkitu, te trave za ukrasne tratine i športsketerene.
Zatim najširi izbor sjemenapovrća,cvijeća i začinskogbilja.
Vrtne alate i zaštitnasredstva.
Sve se to može dobiti u veleprodaji na gornjojadresi iliu vlastitojmaloprodaji i poljoprivrednim
apotekamaširomHrvatske.
ZET /21 PRVIH
Ovisnost reprodukcije o
visokoj proizvodnji mlijeka i hranidbi krava
Piše: dr sc StjepanFeldhofer
Željasvakoggospodarstva u govedarskojproizvodnji jeimati krave kojeće davati što više mlijeka i kojeće se svake godine redovito dobro oteliti Redovito telenjejene samo dohodak u vrijednostiteleta već i uvjet da se od krave dobijeviše mlijeka.Međutim,visoka mliječnost krava često jeu suprotnosti s reprodukcijom, jersu visoko mliječnekrave u mnogo slučajevaslabijeplodne.
Opće potrebekrava, mliječnost i reprodukcija
morajuograničavativoluminozna krmiva ili ostavljati krave bez nekih drugihhranidbenih sastojakaiz krepkihkrmiva
plod i novi život,odgađailiuskraćujeoplodnju,prekidarazvoj ploda(gravidnost) i dovodi do pobačaja ilirađanjaslabe teladi.
Teškoće u hranidbi krava obzirom na potrebeorganizma nastajučesto kod krava visoke mliječnosti, ako dajupreko30 1 mlijeka na dan Razlogjeograničeni kapacitetburaga(3kgsuhe tvari krmiva/100kgtjelesne težine),zbogčega se kravama mora za proizvodnjumlijekadavati više krepkihkrmiva (koncentrata).
U hranidbi visoko mliječnih krava često ne zadovoljavaju osnovna krmiva sa sirovom vlakninom i često su krmni obroci neuravnoteženi s hranidbenim sastojcima, što može biti uzrok probavnimoboljenjima(acidoze, atonijeburaga,proljevi i sl.), bolestima izmjenetvari (acetonemije i ketoze). Kao pokazatelj neutravnotežene hranidbe je i niži postotakmasti,bezmasne suhe tvari i bjelančevina u mlijeku krava kojedajumnogo mlijeka.
Sirova vlaknina u krmnim obrocimakrava može se zadovoljavati ako krave dobivajunajmanje5 do 7 kg sijena/dan uz drugevrste kvalitetnih krmiva, kao primjerice uz silažu
Krave su preživači i za održavanjerada buraga i probavnog sustava morajudobivati određenu količinu voluminoznih krmiva kojasadrže veći postotaksirove vlaknine (celuloze), što znači krmiva slabijeprobavljivosti i niže hranidbene vrijednosti. Već time može nedostajatienergetskih i bjelančevinastihsastojaka za visoku proizvodnju i sintezu mlijeka, a uz to za izgradnjuploda, plodnost i reprodukciju.
Krave u visokojproizvodnji mlijekatroše mnogo hranjivih tvari za sintezu mlijeka,mliječne masti,bjelančevina i laktoze. Stogamorajudobivati krmiva kojasadrže sve hranjivetvari kao: energetskakrmiva (ugljikohidrate, škrob i šećere),bjelančevine (posebice neke esencijalne aminokiseline), a poredovih glavnih sastojakaodređenu vrstu i količinu sirove vlaknine (celuloze), minerale,vitamine i slične mikrosastojke(mineralnovitaminski premiks).
Slično jei s kravama u reprodukcijikojenakon oplodnjejajeta (ovuluma)morajuizgraditi i nositi u maternici plodteleta do težine oko 40 kg, a pritom moraju trošiti hranidbene sastojke i za proizvodnjumlijeka.Stogapriroda u većini slučajeva,zbognedostatka nekih hranjivih tvari u organizmu i nemogućnosti da krave ispravnodonesu na svijet novi
Naime, za proizvodnju oko 30 1 mlijeka/dan krave morajudobivati krmiva kojasadrže energetskuhranidbenu vrijednost oko 20,25 hj.i 2 100 g probavljivih bjelančevina u hranidbenom obroku, s ukupnonajmanje 18% sirove vlaknine Prema tome ukupnikoeficijentprobavljivosti tako sastavljenih krmnih obroka iznosi samo oko 75%, a za proizvodnju iznad 30 1 mlijeka/ dan potrebnaje ukupna probavljivost krmiva iznad 75% ili energetskahranidbena vrijednost oko 1,0h.j./kg. To znači da se kod mliječnostipreko301 mlijeka/dan
Sijenoznačajnosmanjuje energetskuhranidbenu vrijednost i probavljivost krmnih obroka,jer ovisno o kakvoći sadrži oko 2530% sirove vlaknine ili oko 0,45 h.j./kg.Probavljivostsijenaiznosi samo oko 5565%, a da se postigne 75% probavljivosti krmnih obroka za visoku mliječnost potrebno je uz sijeno i druga osnovna krmiva dodavati žitarice islična krepkakrmiva,kojaimaju probavljivostorgansketvari oko 80-90% i energetskuhranidbenu vrijednost1,01,3 h.j./kg. Krmiva kojaimajuhranidbenu vrijednost oko 1,0h.j./kg i više, nazivaju se krepkimkrmivima. U krepkakrmiva ubrajaju se i hranidbene sirovine kojesadrže veći postotakbjelančevina, a dodajuim se i neke bitne (esencijalne)aminokiseline,vitaminsko mineralni dodaci i slične djelatne tvari.
Zbogvećih potreba za sirovom vlakninom, u krmne obroke krava
mogućejedodavati najviše oko 12,014,0 kgkrepkihkrmiva/dan (uzdovoljnukoličinu sijena). U tom se morajunaći svi hranidbeni sastojcikojinedostajuosnovnoj krmi, a potrebni su kravama u visokojproizvodnjimlijeka i reprodukciji.
seca prijetelenja.Suhostaj jeuz telenje i puerperij(dvamjeseca iza telenja)najkritičnijerazdoblje u životu krava. Stogaveć do suhostajakrave morajubiti u dobrojrasplodnojkondiciji, ni debele ni mršave, što treba i dalje do telenjasačuvati
Obzirom na hranidbene potrebe krava s visokom proizvodnjommlijeka i mogućnošćuuzimanjaograničenekoličine krmiva (najviše3,03,5 kg suhe tvari krmiva/100kg tjelesnetežine krava)vrlo je teško sastavljati krmne obroke visoko produktivnih krava,kojiće zadovoljavati sve biološke i fiziološke potrebe krava za plodnost i visoku proizvodnjumlijeka. Tu su u prednosti krave kojeimajudobro razvijeniburag i mikroorganizme u buragu,kojemogu pojesti veću količinu voluminoznih krmiva, i mogu s manjekrepkihkrmiva (sa svim hranidbenim sastojcima) sačuvati dobru plodnost i visoku proizvodnjumlijeka. U protivnom visoka mliječnost će potiskivati i smanjivatiplodnostkrava, pa i utjecati na skraćenježivota krava u proizvodnji.
ecetonemije,“mliječnugroznicu") i povećavamliječnost krava poslijetelenja.
Općenitokrmni obroci krava u suhostajumorajusadržavati 0,70,8hj./kgsuhe tvari,10-11% sirovih bjelančevina, do 0,6% kalcija,najmanje0,35%fosfora i 0,15%natrija. Krave ne smiju oskudjevati na fosforu,jerto može biti uzrok zaostajanju posteljice nakon telenja(Retentio secundinarum).
Posljednja dva mjesecagravidnosti plod(fetus)najintenzivnije raste, vime se mora odmoriti, a krave se morajupripremiti za telenje i novu laktaciju. Hranidbene potrebekrava su u tom razdobljuvrlo velike, a zbog veličine ploda i pritiska na burag nedostajeprostorada krave uzimajuveću količinu krmiva. Krmni obroci krava morajuse smanjiti na samo 1,51,8 kgsuhe tvari krmiva/100kgtjelesnetežine (ukupno10-12 kg suhe tvari krmiva/dan).Stogakrave moraju u dovoljnojkoličini dobivati (da uzimajupo volji)voluminozna krmiva lakše probavljivosti i bolje hranidbene vrijednosti(zelena krmiva i vrlo dobro sijenodjetelinsko travne smjese).
Krave uz to morajudobivati još oko 50,000100,000 i.j.vitamina A, 5,0006,000 i.j.vitamina D i 260-390 mg vitamina E/dan.
Kravama od kojih se očekuje visoka mliječnost dobro jedavati 2 do 3 tjednaprijetelenja oko 6 g niacina/dan.
Kraće vrijemeprijetelenja treba privremenosmanjitikoličine kalcija i fosfora u krmnim obrocima, što će povećatiosjetljivost za boljuresorpciju ovih minerala u crijevu i utjecati na rjeđupojavuporođajnepareze (“mliječnegroznice").
Silažu treba davati što manje, samo oko 10-15 kg/dan, i to samo ako jekvalitetna i ne prekisela. Krepkakrmiva ne treba davati u velikojkoličini, već samo u količini 0,5%tjelesne mase krava, što iznosi oko 3-4 kg/dan
Uz pravilnu i dobru hranidbu ne smije se zaboraviti da su za dobru plodnostkrava s visokom proizvodnjommlijekavrlo značajni i tehnološki uvjetismještaja i načina držanjakrava,blagipostupak i zaštita od suvišnih uznemirivanja(stresa),zdravstveno stanje i pravovremeno liječenje bolesnih krava. Krave su u vrlo napregnutomstanjuvegetativno živčanog i hormonalnogsustava.
Hranidba krava u razdobljima reprodukcije
Suhostaj(zasušenje)
Hranidbeni program krava u reprodukciji treba započetisuhostajem(zasušivanjem) dva mje-
Kravama u suhostaju uz pašu i zelena krmiva,dovoljno jedavati samo 1-2 kgkrepkihkrmiva/dan, ali treba pripaziti na mineralni sastav krmiva,posebice na viši sadržajfosfora,natrija i magnezija.
Telenje ipuerperij
Priprema za telenje mora početi tri tjednaprijesamog telenja. Kravama se u krmnom obroku dajeoko 5 kgsijena i trave ilikukuruznu silažu vrlo dobre kakvoće (dositosti), što će se davati i poslijetelenja.
Kravama niže mliječnostiprijetelenjatreba davati krepkakrmiva i to 1-2 kg/dan, a kravama od kojih se očekujeviša mliječnost 2-4 kg/dan.
Krepkakrmiva u suhostaju krava moraju u buragusadržavati više stabilnih (nerazgradivih) bjelančevina (sojinusačmu i sojinu ljusku) što uz dobra energetska krmiva održava dobru kondiciju krava i vitalnost ploda,smanjuje metabolička oboljenja(ketoze,
Pravilo jeda krave posljednja 3 tjedna do teljenja za hranu dobivajuista krmiva kojaće dobivati i nakon telenja, što će omogućiti da krave brže i lakše izdrže razdoblje tzv rumino-intestinalne staze poslijetelenja, da manje omršave i brže se uvedu u mliječnost s krmivima na kojasu već navikle. Naravno treba pripaziti
da ne dođe do ranog nalijevanja vimena, a ako do togaipakdođe treba odmah sustegnutihranidbu.
laktacije što se mora pratiti i odgovarajućomhranidbom Dopustivakoncentracijaenergetskih krepkihkrmiva može biti samo 50-60% u suhojtvari ukupnog krmnogobroka, a krmni obroci morajusadržavati najmanje18% sirove vlaknine
Poslijetelenjakrave su umorne Nakon što ustanu treba im ponuditi da popijuoko 2 kg pšeničnihposijarazmućenih u mlakojvodi Posijeimajublagi laksativni učinak,pomažuispražnjavanjucrijeva, a s visokim sadržajemfosfora utječupovoljno na metabolizam minerala Nakon porodakrave imajuiveće potrebe za vodom zbogvelikoggubitka plodnevode Voda ne smijebiti hladna, već malo zagrijana.
Oteljenimkravama treba tijekom sljedećih šest dana davati da uzimajusijeno po volji i dnevno oko 4 kg pšeničnihposija s dovoljnotekućine. Potrebe krava su uto vrijemedaleko veće s obzirom na veliki gubitakenergije i hranjivihtvari prilikomtelenja, te zbognaglogpovećanjaizlučivanja mlijeka.Međutim,krave su nakon telenja u stanjurekonvalescencije i mogu samo postupno obnavljatitjelesnefunkcije, a veća količina,posebiceteže probavljivihkrmiva,može uzrokovati probavneporemetnje,indigestije i atonijeburaga.
Opisanimnačinom hranidbe sprječava se naglomršavljenje krava poslijetelenja,smanjuje brojoboljenjazbogporemećene izmjenetvari (acetonemije i ketoze),postižemaksimalna mliječnost krava u laktaciji,omogućava pojavagonjenja(estrusa) unutar 2 do 4 mjeseca iza telenja, a nova oplodnjajesigurnija.
produljenorazdoblje“servis perioda" Gonjenje se ne javlja duže vrijemenakon telenja,krave ne pokazujujasneznakove gonjenja (tihogonjenje) ili se gone, a ne ostajugravidne(preganjivanje). Kliničkim pregledomobično se ne nalaze patološkepromjenena genitalnimorganima. To je tzv funkcionalni ili nespecifični sterilitet kojimože biti posljedica skrivenih upala(kriptogeni endometritis), ali treba odmah posumljati na neke pogreškeili nedostatke u hranidbi
Odmah treba provjeriti sastave krmnih obroka i usporediti s proizvodnjommlijeka.Pojavugonjenjapotičepuštanjekrava na pašuili na štalske ispuste i hranidba zelenom krmom Pogreške u hranidbi mogu biti:
Ako krave ne postižuočekivanu mliječnost treba utvrditi uzroke: zdravstveno stanje(vimena, genitalija i probavnihorgana, nogu i papaka),hranidbenu vrijednost krmiva (nedostatakenergije, bjelančevina ili drugihhranidbenih sastojaka)ilislab genetski potencijal krava.
- slaba i nedovoljna hrana (količinom i kakvoćom)
- neuravnotežena (neizbalansirana)hranidba
Osnovna voluminozna krmiva morajubiti što boljehranidbene vrijednosti što će smanjitiprevisoko davanjekrepkihkrmiva i povećatipostotaksirove vlaknine (balasta) u krmnom obroku Potpunotreba izbaciti iz krmnih obroka pljesniva,zagađena i smrznuta krmiva
Nakon 6 dana iza telenja počinjeuvod u mliječnost(razdoj). U tom se razdobljupostupno, svaka 3 dana,povećavajukoličine i drugihkrmiva (koja su krave dobivale i prijetelenja) tako da se 21 dana poslijetelenjadaju količine kojepovećavajumliječnost krava (201/dan),odnosno očekivana visoka proizvodnja mlijeka: 25 1 mlijeka/dan.
- nedostatak bjelančevina, minerala,vitamina ili nekih drugih sastojakakrmnih obroka
- preobilnahranidba energetskim krmivima ilivelikom količinom lako topljiivih i probavljivih bjelančevina
- štetne tvari u krmivima: plijesni i njihovitoksini,biljni hormoni,antiestrogene i antitireoidne (strumogene)tvari,tvari s farmakodinamičnim djelovanjem kao: pesticidi,kortikoidi, teški metali (kadmij), neki alkaloidi i teratogene tvari
Osim opisanihuvjetahranidbe,kravama treba održavati čist i udoban smještaj, dobre zoohigijenskeuvjetedržanja,izbjegavati suvišno uznemirivanje,provjeravati zdravlje i poduzimati. Na vrijemeliječenjebolesnih krava
Prema tome 21 do 30 dana poslijetelenjakrave s visokom mliječnostimorajudnevno trošiti 4-6 kg sijena,25-30 kg silaže ili oko 40 kgzelenih krmiva (trave), te 10-12 kg krepkihkrmiva (krmnesmjese).
Gonjenje(estrus) i oplodnja (koncepcija)
Mliječnostkrava je najviša tijekomprva 2 do 3 mjeseca
Prvo gonjenje(estrus,“krava traži bika")obično se javlja 2-3 mjesecaposlijetelenja,ukoliko je sve, od zasušenja i telenja, proteklo u redu. Krave s visokom proizvodnjommlijekačesto imaju
Najčešćetreba smanjitikoličinu lakotopljivih i razgradivih bjelančevina i davati više u buragu stabilnih bjelančevina,povećati davanjemineralno vitaminskog dodatka,posebicevitamina A,Di E, minerale fosfora,mangana, kobalta ijoda,što može potaknuti gonjenje i oplodnjukrava.
Ozljede tijekom poroda
Piše: dr sc StjepanBanožić
Tijekomporodamogu nastati veće ili manjeozljedesluznice i stijenkeporođajnihputevakroz kojeprolaziplod (maternica, grljakmaternice,rodnica,stidnica, pa i zdjelica).
Kad su povredestijenke maternice manje,prognoza je povoljna, ali kad jeriječ o velikim povredamastijenkematernice s donjestrane, ona jenepovoljna.
otežavajuprolazporođajnim putem, kojijeionako najuži u područjugrljka.Takve životinje redovno kasnijeimajuvelike poteškoće u porodu, te ih zbogtoga treba izlučitiiz uzgoja.
Pri rupturimaternice porod treba brzo završiti, treba izvaditi plod i posteljicu, te brzo zaustaviti krvarenje.Manjepovredestijenke mogu se sašiti kroz porođajne puteve, a u slučajevimavelikih povredadonjegdijelamaternice, potrebnojeizvršiti laparotomiju (operativnootvaranjetrbušne šupljine) i tada zašiti ranu s trbušne strane Ako jematernica patološki promijenjena(nekrotična) treba juodrezati Ako se operacija ne može izvršiti najbolje je životinjuuputiti na klanje.
Uzroci takvih povredamogu biti različiti, a vrlo često nastaju prilikomnestručnih pomaganja priporodu,kada se grubo i neoprezno ulazi rukama u porođajne puteve i maternicu, te se nasilno izvlači plod.Ponekad jeplod u nepravilnompoložaju, pa do povreda može doći prineopreznom ispitivanjunepravilnogpoložaja ploda. Do povredadolazi i pri neopreznom rukovanjurazličitim instrumentima tijekomporoda, zatim prilikomembriotomije i pri izvlačenjudijelaploda,kada koja oštra kost zapne o stijenku itd.
Ozljedematernice mogu biti površinske, ali stijenkamaternice može biti i probušena, pa šupljina maternice komunicira s trbušnom šupljinom.
Ako rupturiranamaternica ne bude pravodobnosašivena, životinja će sigurnouginuti.Pokatkad i unatoč pravodobnojpomoći može doći do raznih komplikacija kao što su upalapotrbušnice, razne priraslice i drugo.
Ozljederodnice. Do ozljeda rodnice najčešćedolazi kod životinjakojeprviputrađaju i kod kojihjenedovoljnootvoren porođajnikanal Povrede mogu biti razne veličine i dubine; od nagnječenja i ogrebotina, do potpune rupturerodnice Kod malih povredarodiljaočituju se znakovi bolesti, a kod težih povredaživotinjatiska, stav jojjepogrbljen, rep podignut, a iz stidnice se cijedi krvav iscjedak.Katkad prikompletnojrupturi u rodnici se mogu naći crijeva i mokraćni mjehur. Tada se promijeniopćestanje, rodiljaslabije ili uopćene jede, otežano mokri i balega. Kao posljedicarupturemože nastati upala potrbušnice i septikemija. Prognoza je nepovoljna kod jačih oštećenja(ruptura) ili ako su s donjestrane
Ozljedematerničnoggrljka. Ozljedegrljka mogu nastati kad je plodprevelik, kad jegrljak nedovoljnootvoren itd.
Znakovi povredematernice su različiti i ovise o veličini i mjestu povrede. Pri velikim povredama stijenkematernice nagloprestaju trudovi,javljaju se znakovi šoka (hladnoznojenje,drhtanje,plitko disanje,ubrzan rad srca), iz porođajnihputevanastajeobilno krvarenje, a krv se može nakupiti u trbušnojšupljini. Ubrzo se javljajuznakovi anemije(bljedilo sluznice, slab puls,ubrzano disanje). Pri velikim povredama maternice plod može pasti u trbušnu šupljinu, a u maternici (ponekad i u rodnici) mogu se naći crijeva(moguse pojaviti i na stidnici).
Kod liječenja treba zaustaviti krvarenje,sašiti rane, te davati antibiotike i sulfonamide Treba što prijeizvaditi posteljicu i životinjudržati pod nadzorom više dana
Povređeni grljakmnogo krvari, pa iz porođajnihputevaističe veća količina krvi Površne iplitke povredeprolaze bez posljedica i prognoza jepovoljna, ali su velike povredecijelestijenkegrljka prognostičkinepovoljne.
Ozljedestidnice Ozljede i raspuknućestidnih usana nastaje ukoliko jeplodvelik, a porođajni putevinisu dovoljnootvoreni, pa se plodnaglopovlači.Svježe rane treba odmah sašiti, a konci se vade 10 - 14 dana kasnije.
Liječenjepovredagrljka maternice slično jeliječenjupovreda maternice Treba što prijezaustaviti krvarenje, sašiti ranu, a ako je potrebnootvoriti trbušnu šupljinu i sašiti ranu s trbušne strane
Ako životinjapreboliranu, na mjestupovredenastajuveliki ožiljcikojisužujugrljak i time
Kod velikih ozljedaostajuožiljci i iskrivljenje usana stidnice, kojatada ne zatvara dobro ulaz u rodnicu, te u rodnicu dospjevaju mikroorganizmi, čestice balege i razne prljavštine. Radi togau rodnici nastajeupalakoja se može prenijeti i na maternicu, pa životinječesto postajujalove.
Potpuniprekidmeđice. Pri teškim porodima, kad jeplodprevelik i izvlači se u nepravilnom položaju(nogeukrštene iznad glave), te kod jakihnaprezanja, može puknutimeđica, pa dolazi do ulaza zadnjegcrijeva(rektuma) i rodnice u novonastalu šupljinu. U tu šupljinuživotinjaistiskuje balegu, a posljedicatogajeupala rodnice. Upalase može proširiti na maternicu, te životinjapostaje neplodna.Takve rane nikada spontano ne zarastu, već životinju treba odmah operirati, a i operacijačesto nijeuspješnaradi tiskanjaživotinje i pucanjašavova.
Ozljedazdjelice. Pri teškom porodu,priizvlačenjuplodaprevelikom silom i pripaduživotinje, može doći do povredakostiju zdjelice:razdvajanjezdjelične simfize ililomova kostijuzdjelice.
pretragom u kojoj se opipavaju kosti zdjelice. Pri raskolu zdjelične simfize prognoza jesumnjiva, a kod prijeloma neke zdjelične kosti najboljeježivotinjuposlati na klanje.
Ako jerazdvojenasimfiza zdjelice,rodiljaobično leži iskrečenih stražnjihnogu. Ona pokušava ustati, ali rijetko stane na noge Ako se uspijeustati u hodu naizmjeničnopodiže i spušta kukove. Ako jedošlo do prijeloma zdjeličnihkostiju,životinja ne može ustati, a pripomicanju jednenoge čujese pucketanje. Dijagnoza se postavljarektalnom
Kod liječenjaživotinje s povređenim zdjeličnimkostima, trebajustaviti na duboku stelju i liječiti 10 dana, a ako ne dođe do poboljšanjaposlati juna klanje. U krava zdjelične kosti mogu srasti, ali ostajudeformacije i suženje zdjeličnešupljine, što može znatno remetiti budući porod.Takve životinjeboljejeisključiti iz rasploda.
Biotermičko raskuživanje gnoja
Piše: dr. sc StjepanBanožić
zakopati u zemlju, ali to nijepravo rješenje,jerpodzemnevode i razni crvi mogu klice iznijeti na površinu.Kemijskoraskuživanje ne daježeljenihrezultata. Gnojse može i spaliti i to jenajsigurniji način uništavanjaklica, ali na taj način propadadragocjenobiljno hranjivo.
Najraširenijipostupakjebiotermičko (biokemijsko)raskuživanjegnojakojimse uništavaju uzročnici različitih zaraznih bolesti.Bit raskuživanja ješto se na tajnačin,rastvaranjemgnoja uslijeddjelovanjatermofilnih bakterija, stvara temperatura i do 75*C. Ciljjeočuvati tu toplinu u gnoju, a to se postiže tzv “pakiranjem"gnoja.
Stajskignojjeizvor hrane za biljke na gospodarskimtlima, a popravlja i tlo: teška tla razrahljuje, a pješčanaveže. Međutim neuredno spremljengnojgubi mnogo na vrijednostijerostaje nezreo, a može biti čak i štetan Gnojmože potjecati od bolesnih životinja i sadržavati uzročnike bolesti kao i jajašcacrijevnih i drugihnametnika, te tako biti izvor zaraze Na gnojištu su dobri uvjeti za razvojmuha i parazita kojiraznose mnoge uzročnike bolesti. Gnojse rasipa po njivama i tako se naširoko šire uzročnici bolesti, te zbogtogatajgnojtreba učiniti bezopasnim.Gnojse može
Raskuživanje se izvodi na više načina, ali jenačelo uvijekisto. Na ravnom prostoru, barem 50100 m udaljenom od staja, a 100 do 200 m udaljeno od ljudskih nastambi i bunara Glavni vjetrovi neka pušuod nastambi prema gnojištu, a ne obratno.
se zemlja 20 - 30 cm duboko i nabije se isto tako dubok sloj ilovače. Ploha ješiroka 3 metra, a dugačkaprema potrebi. Po sredini se nalazi kanal za dovod zraka širok i dubok oko 50 cm, a ploha se blagospuštaprema njemu.Kanal jeljetiotvoren, a zimi zatvoren Na tajse srednjikanal postave gredeilirešetka Na čitavu plohu i na rešetku na kanalu složi se slama ilinezaraženi gnojdebljine 30 - 40 cm Na tajsloj se rahlo stavljagnoj za raskuživanje, ostavljajući po 50 cm slobodnog prostora sa svake strane Gnojse slaže piramidalno do visine od dva metra, a bočne plohemoraju imati nagibod 70% Poslijetoga gnoj se sa svih strana (dvijebočne i odozgo)obloži slamom, i to ljeti u debljini od 10, a zimi od oko 40 cm Sve se to sa svih strana prekrijeslojemzemlje u debljini od oko 10 cm
Napravi se betonska pločaili ploča od nabijeneilovače. Iskopa
Gnojne smijebiti ni presuh ni prevlažan: za fermentaciju jepotrebna vlažnost od 20 - 50% Kod prevlažnog ili svinjskoggnoja, odnosno kada se ne koristi nastir, dodaje se suha slama, a kod presuhogdodaje se voda ilignojnica. Zimi se zamrznuti gnojmiješa sa
zagrijanimgnojem i naročito pažljivopakira.Najbolje se zagrijava konjski, a zatim goveđi i svinjski gnoj.
U “upakiranom"gnoju na mikroorganizme uz temperaturu djeluju i drugičinitelji. Tu je natagonističkodjelovanjepojedinih skupinamikroorganizama. Mikrobiološka aktivnost uzrokujerazgradnjuorgansketvari i na-
SELEKCIJA I REPRODUKCIJA
stanak međuproizvodakojiimaju dezinficirajućedjelovanje(npr. mravlja i mliječnakiselina, alkoholi,fenoli i drugispojevi).Gnoj ostajetako pakiran 1 - 2 mjeseca, a kod nekih bolesti i 3 - 4mjeseca.
koliskupine i mnogidrugimikroorganizmi.Uzročnici tuberkuloze ugibaju za oko 3 mjeseca.
Tijekombiotermičke raskužbe gnojaugibaju i biljninametnici i uzročnici bolesti, kao sjemenke korova i drugi.
U pakiranomgnojuličinke muha ugibaju za 4 dana. Različiti oblici vanjskih i unutarnjih parazita stradavaju za 1 - 2 tjedna. Za tri tjednaugibajubakterije iz
Konačni proizvodbiokemijskih procesa su crne huminske tvari bogatedušikom, s oko 1015% vode. m
Oplodnja goveda na
vlastitom stadu
Piše:dr. sc Ivan Jakopović
Uvod
U tehnološkom procesu proizvodnjereprodukcijajejedan od njegovihnajznačajnijihdijelova.
Čin otelenja, kao konačni rezultat reprodukcijskih procesa životinje,predstavljaistodobno početak nove laktacije što jeosnovica proizvodnjemlijeka.
Dosadašnjinačin obavljanja umjetnogosjemenjivanja
Uvažavajućivažnost znanja vezanih na obavljanjeumjetnog osjemenjivanja, do sada su umjetno osjemenjivanje u nas obavljale službene osobe veterinarskog usmjerenja(veterinariiveterinarski tehničari),najčešće u veterinarskim stanicama odnosno ambulantama.
životinja i drugo) i oni koji su neposrednouvjetovanisubjektivnim utjecajemčovjeka na odvijanjereproduktivnihprocesa. Ovajsubjektivniutjecajočituje se na više načina. Tu se prijesvega misli na vrijemeotkrivanja estrusa (tjeranjeplotkinje),vrijeme oplodnje, te način oplodnjeplotkinje.
Zbog togaje od izuzetnog značenja da se proces rasplođivanjakrava organizira na što je mogućeučinkovitiji način.
Na uspješnostoplodnjedomaćih životinjautječevelik broj čimbenika koji se u osnovi mogu podijeliti na dvijeskupine. U prvu se ubrajaju oni koji su uvjetovani fiziološkim procesima u organizmu, dok se u druguskupinu ubrajajuoni kojisu rezultat vanjskogutjecajaokoliša.
Na ulazeći ovom prigodom u značajfizioloških procesa, valja promotritivanjskečimbenike kojiutječu na učinkovitost oplodnje.
Pravovremeno otkrivanje estrusa i njegovihpojedinihdijelova od presudnogjeznačaja za učinkovitu oplodnjuplotkinja. U mnogo slučajevaupitnajeuspješnost oplodnje(koncepcije) ako se u pravo vrijeme na otkrijeestrus i u pravo vrijeme ne obavi oplodnja.
Ranije se umjetnoosjemenjivanjeobavljalonajvećimdijelom u veterinarskoj stanici odnosno ambulanti tako da jeuzgajivač, nakon što jeutvrdio pojavuestrusa dovodio plotkinju na osjemenjivanje.
Kasnije se sve više uvodi mogućnost da veterinari dolaze u određeno doba dana na tzv punkt u selu (mjestogdjeuzgajivači dovode plotkinje) ili dolaze po pozivu u stajuuzgajivača da bi obavili umjetnoosjemenjivanje. Pri takvom sustavu osjemenjivanjaplotkinjaponekadjeteško uskladti optimalnovrijeme za oplodnju.Oplodnja se obavlja u određeno doba dana,bez obzira na stadijestursa
U ovu se skupinumogu ubrojiti čimbenici vanjskesredine u širem smislu (hranidba,uvjetidržanja
Oplodnja kod govedaobavlja se prirodnimpripustom iliumjetnim osjemenjivanjem. Dok jeprirodni pripustuobičajenibiološki način razmnožavanjagoveda,umjetnoje osjemenjivanjepostupakkojije stvoren spoznajomčovjeka i koji se stogaodvijapod njegovimnadzorom Zbogtogaumjetnoosjemenjivanje mogu obavljati samo osobe kojepoznajuanatomiju reproduktivnih organa, fiziologiju reproduktivnihprocesa kao i fiziološke i anatomske poremećaje tijekomodvijanja tih procesa.
Uzgajivačplotkinjudovodi na oplodnju u veterinarsku stanicu, odnosno ambulantu, na temelju vlastite procjeneoptimalnog vremena za oplodnju(tovrijeme ponekadnijedobro utvrđeno).
Jedan od značajnijihprigovora priobavljanjuumjetnogosjemenjivanjajeskupoćausluge, te se ponekadzbogtogaza oplodnju koriste bikovi bez poznatogpodrijetla. Pri donošenjutakve odluke valjaračunati da jeumjetno osjemenjivanjevrijednauzgojna mjerakojom se dobiva nova generacijauzgojnovaljanihživotinja. U usporedbi s genetskim napretkomdobivenim korištenjembikova u prirodnompripustu, koji su poznatogpodrijetla, umjetnoosjemenjivanjeosigurava brži genetskinapredak.Bikovi bez podrijetladajunajmanjuvjerojatnostpostizanjagenetskog napretka nove generacije.
Zbogtogaumjetnoosjemenjivanjevaljakoristiti u oplodnji što jemogućeviše, a samo u posebnim slučajevima kada ono ne može dati valjanerezultate treba koristiti za pripustbikove poznatogpodrijekla iz skupineuzgojno valjanihživotinja.
uzgajivači na svojemstadu samo ako su za to osposobljeni i raspolažupropisanomopremom i priborom.Način osposobljavanjauzgajivačakojižele obavljati umjetnoosjemenjivanje na svojemstadu propisan je u članku 16. Pravilnika o proizvodnji,prodaji i obilježavanjugenetskogmaterijala(“Narodnenovine" br 155/ 98).Osposobljavanjeuzgajivača obavljajucentri za umjetnoosjemenjivanje na temeljuovlaštenja Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, kojeće im biti izdano ukoliko udovoljepropisaneuvjete Među ostalim centar mora pri podnošenjuzahtjevapriložiti i prijedlogprograma osposobljavanja iz kojeg se jasnovidi da će se tijekomosposobljavanja obraditi sljedećapodručja:
- anatomijaspolnihorgana,
- fiziologijarepoduktivnih procesa,
Kako bi se umjetnoosjemenjivanjemoglokoristiti čim više, od interesa jenalaziti nove načine njegovejednostavnije i jeftinije primjene. Ovo se može postići i davanjemprava uzgajivačima da sami obavljajuumjetnoosjemenjivanjesvojihgrla u stadu.
U stočarski razvijenimzemljama zapadneEuropeosjemenjivanjeplotkinja na vlastitim stadima jedanje od uobičajenihnačina oplodnjegoveda. Pri tome uzgajivači, da bi ostvarili pravo obavljanjaovoga posla,morajubiti stručno osposobljeni.
Uvjeti za obavljanjeumjetnog osjemenjivanja na vlastitom stadu u nas
Prednost umjetnog osjemenjivanjaplotkinja na vlastitom stadu
- zdravstveni poremećaji i reproduktivnebolesti životinja, - uzgojdomaćih životinja, - držanjedomaćih životinja, - dobivanje,obrada i čuvanje sjemena, - osjemenjivanje domaćih životinja, - zakonski propisi u području umjetnogosjemenjivanja.
Za očekivati jeda će naši centri za umjetnoosjemenjivanje u idućem razdobljupripremiti program osposobljavanja te prići osposobljavanjuzainteresiranih uzgajivača.
Novim Zakonom o Stočarstvu (“Narodnenovine? br.70/97) propisanoje u članku 17 da umjetno osjemenjivanje mogu obavljati
Ovajjeprogram prijesvega od interesa za uzgajivačekojiposjedujuveći brojkrava i pritome se žele baviti intenzivnom proizvodnjommlijeka. U programu se traže određena predznanja, te se on posebicemože preporučiti mladim uzgajivačima.
Uspješnimzavršetkom osposobljavanja, uz nabavu potrebite opreme i pribora,uzgajivačstječe pravo obavljanjaumjetnogosjemenjivanja na vlastitom stadu Pri opredjeljivanju za ovajposao valjauzeti u obzir da se za njegovo obavljanjemorajuosigurati i određena sredstva za nabavu potrebite opreme, sjemena i stalnost korištenjatekućegdušika za čuvanjeneiskorištenih doza sjemena. Ovo znači da se ne može računati kako će se u ovom posluneposredno u znatnojmjeriuštedjeti novac, već se za ovakav oblik osjemenjivanjaodlučujezbogmogućnosti optimalnogvremena osjemenjivanja, što u značajnojmjeri doprinosivećojuspješnosti.Valja nadaljeznati da uzgajivač ne može obavljatiliječenje onih plotkinja u stadu kojepokazujureproduktivne poremećaje,jerliječenje kao zdrastvenu mjeru mogu obavljatiisključivoveterinari Ovakav oblik liječenja jeod interesa i za uzgajivače,jerjejasno da uzgajivačtijekomkraće vremenske izobrazbe ne može biti osposobljen za učinkovito liječenje reproduktivnihporemećaja.Njegov pokušajliječenjaplotkinje kojaima reproduktivnesmetnje neće u većini slučajeva dati rezultata, te će se nakon dužegvremena morati ipakobratiti stručnojosobi U nekim slučajevima to će biti prekasno, te će se životinjamorati izlučiti zbog neplodnosti. U slučajuizliječenja i uspješnogoplođivanjauzgajivač će izgubitivrijeme, pa će se povećatirazmak između telenja. Posljedično tome smanjit će se brojteladi tijekomživota krave što znači da će i ukupnaživotna proizvodnjamlijekatakve krave biti manja.
Zaključak
Donošenjemnovog Zakona o stočarstvu dana je mogućnost našim uzgajivačimada, slično onim iz drugihstočarsko razvijenih zemalja, mogu obavljatiumjetno osjemenjivanjeplotkinja na vlastitom stadu Prijetogamoraju biti posebnoosposobljeni za obavljanje ovog posla,jer se samo na tajnačin mogu očekivati valjani učinci prioplođivanju. Sustav po-
GOSPODARSTVO
sebnogosposobljavanja koristi se i u drugimzemljamarazvijenog stočarstva
vrijemeosjemenjivanja, te da koristi sjemeonih bikova koji su njemuod najvećeguzgojnoginteresa
Uvažavajući sve ove obveze na uzgajivaču jeda odluči da li je opravdanoući u ovajsustav, ili kao do sada,koristiti uslugeveterinara Može se slobodno reći da jeopravdanokoristiti mogućnost umjetnogosjemenjivanjaplotkinjana vlastitom stadu u slučajuvećegbrojaplotkinja.Željauzgajivača jeda osiguranajpovoljnije
Nakon što su do sada donešene sve zakonske odredbe kojeodređujuove odnose, za očekivati je da će u idućem razdobljucentri za umjetnoosjemenjivanjepripremiti sve potrebito kako bi dobili ovlaštenje za organizaciju ovog osposobljavanja i istojpristupili.
Tehničko-ekonomska obilježja uzgoja koza u obiteljskom gospodarstvu*
Piše: doc. dr Zoran Grgić
Gospodarskevrijednosti koza
Proizvodnjakozjegmlijeka i mesa u stalnomjeporastu, kako u svijetu tako i u nas Takva kretanja su uzrokovana činjenicom da koze imajumanjeuzdržne hranidbene potrebe, a efikasniji su proizvođači mlijeka od krava Isto tako, koze daju mlijekoodređenih prednosti u usporedbi s kravljim (lakšaprobavljivost,određena ljekovitasvojstva i sl).Jareće meso pripadaskupinimanjemasnih vrsta mesa, lako jeprobavljivo i na izbirljivomsvjetskom tržištu cijenjeno i traženo. Zahvaljujućinavedenim prednostima, nastoji se različitim mjeramapotpore povećatibrojkoza u nas Prema prijedloguZakona o novčanim poticajima u 1999 godini, predviđenojepovećanjepoticaja
Izrađeno prema tehnološkim postavkama doc dr Bore Mioča (Zavod za opće stočarstvo, Agronomski fakultet u Zagrebu)
i naknada za proizvodnjukozjeg mlijeka i uzgojkvalitetnog rasplodnogpodmlatkakoza, a novost jepoticaj i naknada za uzgoj koza na marginalnimpodručjima (područje od posebnedržavne skrbi i brdskoplaninsko područje).
kozjihproizvoda, doći će do porasta potražnjekozjegmlijeka i mesa, te njihovihprerađevina. Osobito jevažno što u nas postoje velike mogućnostiproizvodnje navedenih proizvoda u uvjetima ekološki zdravogokoliša Koze su “čistači terena" od različitih korova i drugognepoželjnograslinja i doprinosepovećanjukakvoće pašnjaka.
Hrvatsko tržište,osobito njegovipojedinidijelovi, slabo je opskrbljenokozjimmlijekom i njegovimprerađevinama, ali i mesom za kojimpostojivelika potražnja.Osobito je zamjetan nedostatak mlade jaretine u pojedinim dijelovimagodine(Uskrs, Božić i Velika Gospa). S razvitkom turizma, s dolaskom gostiju iz izbirljiviheuropskihzemalja kojiimajunaviku konzumacije
Jedna od glavnihprednosti koza preddrugimdomaćim žiwtinjamajenjihovavelika mogućnost proizvodnjemlijeka. Po dosadašnjimrezultatima u proizvodnjimlijeka,koza se smatra najmliječnijomživotinjom. Razmjernosvojojtjelesnojtežini, koza može proizvesti i do 20 puta veću količinu mlijekatijekom laktacije.Prosječnagodišnjaproizvodnjamlijeka po selekcioniranoj kozi je600-800 kg, a primjenom selekcijepojedinastada mliječnih pasminakoza mogu proizvesti i do 1 200 kgmlijeka u laktaciji.
do
Uz mlijeko, i meso jevažan kozjiproizvod. Meso starijih koza manjese koristi u prehrani, iako se može potrošiti u svježem ilisušenom stanju(kobasice). Jarad plemenitihpasminakoza krupna jei ima visoki prirast, pa jeproizvodnjajarećeg mesa u posljednjevrijeme,ekonomski opravdana Kada se uzgojkoza usmjerava na proizvodnju mesa, nastoji se postići tri jarenja u dvijegodine. Veći brojjaradi se hrani majčinim mlijekom s obilnim dodavanjem sijena i krepkihkrmiva Jarad se tovi do klaoničke težine od 16 do 18 kilograma. Tako se od jedne koze dobiva 48-54 kg žive težine jaradigodišnje. Pri tovu do 25 kg se od jednekoze dobijeprirast od 75 kgžive težine jaradigodišnje.
Tehničkoorganizacijski preduvjeti i troškovi zasnivanjafarme koza
Veličina stajeovisi o brojugrla, vrsti, dobi i proizvodnojnamjeni koza. Staje za pravilansmještaj koza treba obuhvaćati prostore za: rasplodnejarčeve2,53 m?, rasplodne koze s jarićima1,82,2 m, jalove i neoplođene koze 1,31,5m? Kada se jaradodvoji od majki,treba osigurati0,33m? prostora za svako jare u dobi 8-10 tjedana.Prostor za jaradobično se odvajapokretnimpregradama (visine1,5m) koje se mogu ukloniti nakon odbijanjajaradi. U izgradnjistajamora biti predviđen prostor za ispust,naročito važan ako koze ne idu na pašu. Ispust se gradiporedduže strane staje, a njegovapovršinatreba biti jednakapovršinistaje.Tavanski prostorkozarnika predviđen jeza šmještajsijena i slame.
Osnovno stado
Mjestoizgradnje i veličina objekta za uzgojkoza
Izgradnjavelike farme istočnih nastamba mora se prilagoditi podneblju,konfiguraciji terena, zamišljenuprocesu proizvodnje i drugimčimbenicima Gospodarsko dvorište velike farme treba biti udaljeno od glavneceste najmanje500 m, ali mora biti dobro povezano prometnicama sa seoskim naseljima,izvorima hrane i vode i električne energije.Staje za nekoliko koza,kao i veliku farmu, treba graditi na suhu i ocjeditu mjestu,kojeje malo povišeno, sunčano i nijeizloženo jakim vjetrovima. Treba poznavatiglavne hladne vjetrovetogakraja i koze treba zaštititi njihovaštetnog djelovanja. Male staje, u malim gospodarstvima,nijedobro graditi tik do stambenih zgrada zbogneugodnihmirisa Staje ne smijubiti u dvorištu blizu gnojnice,smetlišta ilizahoda
rasplodnihgrla.
Sastav
Rasplodna
Poljoprivrednepovršine
Najveći dio ukupnoggodišnjeg obroka koze otpada na pašu,ili košenu zelenu krmu i brst Travnate površinetrebajuzadovoljiti potrebekoza u paši,odnosno potrebe za zelenom masom, osiguratidovoljnekoličine konzervirane hrane (sijena,sjenaže i silaže), a oranice koncentratnih krmiva: ječam,zob i kukuruz. Za početaksuvremene proizvodnje za stado veličine 60-70 rasplodnih koza trebalo bi osigurati oko 12 ha pašnjaka i 3,5ha oranica za proizvodnjukoncentrata U slučaju veće kultivizacijepašnjaka,njihovog boljeg i racionalnijeg korištenja,potrebitepašnjačkepovršine moglebi biti nešto manje. Za stado od 120 rasplodnihgrla potrebnojeoko 30-35 ha,a za stado od 250 grlaoko 65-75 ha oranica,pašnjaka i livada
Ovisno o namjeniuzgoja(mlijeko,meso, kombinirano meso i mlijeko) bira se pasminskisastav osnovnog stada. U većem dijelu Hrvatske preporuča se uzgojkoza kombiniranih kvalitativnih obilježja za proizvodnjumlijeka ijaradi. Najčešće se domaća koza i istarska koza s dobrim mesnim potencijalomkriža sa sanskom,alpina i srnastom kozom kojeimajudobru mliječnost. Za potpunoprofitabilnu proizvodnjukozjegmlijeka i jaradi u obiteljskomgospodarstvu u našim se uvjetima preporučujuosnovna stada s najmanje60 rasplodnihgrla, a ovisno o tehničkim i organizacijskim preduvjetimamogu se preporučiti
Poljoprivrednamehanizacija Za osnovno stado od 120-200 rasplodnihgrla s podmlatkom potrebnaje osnovna poljoprivredna mehanizacijauobičajena u nas Za uzgojvećegbrojagrla farmu jepotrebnoopremiti mehanizacijomnapose strojevima za
Tablica 2: Preporučenapoljoprivrednamehanizacija:
Osnovna Dodatna Opremaza koze
Traktor
Rotacijska kosa
Okretač sijena
Sakupljačsijena Samoutovarna prikolica
Silokombajn
Traktorska prikolica
Pol baler za sijeno
Muzni uređaj
Elekromotor
Vakuum pumpa
Hladionik za mlijeko
m g an on
spremanjekvalitetne stočne hrane Od opreme za koze nužna je kvalitetna muzna oprema i posuda za prihvat i hlađenjemlijeka.
Tehnologijaproizvodnje
mlijeka.Manjakceluloze u obroku nadoknađuje se dodatkom sijena.
Posebno treba upozoriti da kozama treba davati svaki dan sol natrijevaklorida (kuhinjskasol) 0,5%u hrani (710 g dnevno po grlu)ilikao sol za lizanje.
Koze koriste veliki izbor hraniva. U pomanjkanjuboljehrane, nisu izbirljive, te dobro iskorištavajulivade i lošijegbotaničkog sastava pa i neke korove. Brste grmlje,jedulišće i mlade izdanke drveća (lignocelulozne tvari). Koze općenitonajviševremena troše na traženjehrane i vode ali ako mogu, odveć biraju i razbacujukrmu,osobito voluminoznu U hranidbi koza treba poštivati osnovno načelo da: hranidbeni obroci sadržavajudostatnu količinu i kakvoću svih hranjivih tvari potrebnihorganizmu za zdravlje, rast, reprodukciju i proizvodnju mlijeka. To se posebiceodnosi na plemenite, i domaće pasminekoza križane s plemenitim.
Zimi, u stajskojhranidbi, kozama se dajesuha voluminozna krma,sijeno i silaža,gomoljasta krmiva (repa,krumpirisl.) i druga Zbogslabijehranidbene vri-
Grafikon 1:
Ljetijelivadna pašanajbolja hrana za koze i treba jeiskorištavati tako da se koze svaki dan puštaju na pašu.Za uzdržnu hranu kozi tjelesnetežine oko 50 kg treba oko 3 kg dobre paše, koliko jepotrebno i za 1 litru mlijeka. To znači da koze koje daju2-3 litre mlijeka na dan trebaju oko 9-12 kgzelene trave (paše).Mlada zelena krma s manjeod 16% suhe tvari, ilipak prezrela s mnogo sirovih vlakana (celuloze), ima slabijuhranidbenu vrijednost,postižemanju mliječnost, a mogućesu i probavne poremetnje. U stajskom uzgojukozama se dajezelena pokošenatrava Naposesu vrijednedjetelinskotravne smjese kojeimajuveći postotakbjelančevina i u suvišku kalcija. Ovakvim hranidbenim obrokom postiže se proizvodnja oko 2,51
jednostipotrebnojezimi češće davati i krepkakrmiva: žitarice i drugehranidbene smjese(koncentrate). Zrnatu krmu treba obvezno davati prekrupljenu ili samljevenujer se boljeiskorištava i lakše probavlja.Krepkakrmiva treba davati u stalnim i jednakim obrocima,ovisno o proizvodnji koza i drugojosnovnojkrmi koju koze dobivaju. U zimskom razdoblju se najboljamliječnostpostiže ako se koze hrane miješanim
prihodapriuzgojukoza u obiteljskom
Brojgrla
OMLijekoDIzlučene koze 3 Državna naknada*
Grafikon 2: Osnovni ekonomski pokazateljipriuzgojukoza u obiteljskom
obrocima koji se sastoje od dobrogsijena,kukuruzne silaže (s30 - 35% suhe tvari),sjenaže(djelomice prosušeneilisilirane trave), krmne repe, parenog ilikuhanog krumpira(vodu u kojoj se kuhao krumpirtreba ocijediti i baciti), nekih nuzproizvodaprehrambene proizvodnje(svježirepini rezanci, lom i otpadšećerne repe, pivskitrop i slično).Manjaksirovih proteina i fosfora u hranidbenom obroku,kojitvore loše livadno sijeno i kukuruzna prekrupa,može se dopunitiFOSFONALOM (20g)ilidodatkom 0,3 kgposija i 25 g BENURALA S Koze se napajajunajmanje 3 putadnevno, a najbolje jeda su stalno opskrbljenesvježom i čistom vodom Potrebe koza za vodom ovise o krmi kojujedu, o godišnjemdobu i dnevnojtemperaturi, te o mliječnosti.Manje vode koze uzimajuzimi, a zatim uz pašu,zelenu i sočnu krmu Zimi se preporučadavati topli napoj, s brašnom ili prekrupom žitarica,posijama,krmnim brašnomi slično Veće su potrebekoza za vodom ako uzimajusuho krmivo i sjeno, kao i ljeti za velikih vrućina Računa se da koze morajudobivati 3,5I vode na 1 kg suhe tvari hrane Prosječna potrošnjavode pridnevnim temperaturama10-20*C prilično je stalna Koze trebaju na dan oko 361 tekućine iz krme ilipitkevode Prema suvremenim tehnološkim normativima predviđena je farma od 150-200 rasplodnihgrla, stalno zapošljava dva radno aktivna člana obiteljskoggospodarstva s ukupnimfondom od 3 146 radna sata u godini. Za veći brojgrla(do 500)povremeno bi se koristila ispomoćostalih članova domaćinstva, a po potrebisezonska radna snaga
Tablica 3: Rekapitulacija utroška radnogvremena za rad na farmi
UKUPNO 3 146
Ulaganja i gospodarska obilježja farme koza
proizvedenajarad, a nakon pete godineod proizvedenejaradi odbija se ženska jaradkojase koristi za obnovu (remont)stada Isto tako, u prihode se uračunava prodajaizlučenih koza, te državna naknada za ostavljenorasplodno grlo.Prosječnaprodajnacijena mlijeka s državnom premijom iznosi oko 3,85kn po litri Utovljenajarad na domaćem tržištu izravnom prodajompostižecijenu od 385 kn, a izlučene koze 500 kn po grlu.
Troškovi ulaganja u objekte primjerenesuvremenom uzgoju koza su od 441 do 684 DM po rasplodnomgrlu.Troškovi izgradnjei opremanjaobjekatamogu biti 20-30% niži racionalizacijom troškova materijala, te korištenjemvlastite radne snage ilirada u pozajmicu.Troškovi osnovnih strojeva i opreme su oko 63 200 DM, a vrijednostcjelokupne preporučenemehanizacije za stado od 250 rasplodnih koza jepreko 109 600 DM
Prema već uobičajenojkalkulacijiproizvodnje,objašnjenoj na primjeruproizvodnjemlijeka u govedarstvu, dobiven jeproračun gospodarskogučinka držanja koza u obiteljskomgospodarstvu.
Ukupniprihodigospodarstva s osnovnim stadom od 60 koza su oko 170 tisuća kuna Pritom je prema sustavu poticaja i naknada u 1998 godinidržavna naknada za držanjerasplodnihgrlaoko
4 200 kuna. S dvostruko većim osnovnim stadom prihodi su nešto manji od 304 tisuće kuna, a državna naknada 13 475 kuna Ustrojavanjem farme s osnovnim stadom od 250 grlamože se u punoj= proizvodnjiočekivati godišnjiprihodod gotovo603 tisuće kuna
Vrijednostosnovnog stada je procijenjena na temeljuprosječne veleprodajnecijene za domaću kozu od oko 1 347 kn po grlui 1 925 kn za rasplodnog jarca.Muzna oprema jeizabrana prema kapacitetufarme, a nabavne cijene su od 11 935 kn za jednostavnijisustav, do 43 813 kn za kompletnoizmuzište Ukupnaulaganja u preporučene kapacitetefarme kreću se od 485 947 do 1,197.217 kn
U prihodefarmi,drugegodine nakon ulaganja,uračunava se sva
radi o značajnojproizvodnji u našim uvjetima,proračunat jeneto dobitak prema uvjetimaposlovanjapoljoprivrednog obrta Tako je dobiven neto dobitak od 13 389 do 145 285 kuna Dohodak gospodarstva,kojipredstavlja razliku izmedu prihoda i zbroja materijalnihtroškova proizvodnje(beztroškova vlastitograda) i amortizacije, za navedene jekapacitete: 60,120 i 250 rasplodnih koza,oko 61 tisuća, 107 tisuća i 302 tisuće kuna Akumulacija gospodarstva,koja uz dohodak obuhvaća i amortizaciju, je:oko 89 tisuća, 153 tisuće i 359 tisuća kuna
Prema navedenim tehnološkim postavkama i ekonomskim pokazateljima može se zaključiti, da suvremeni uzgojkoza za proizvodnjumesa i mlijeka u obiteljskim gospodarstvima ima veliku gospodarskuopravdanost. Pritom je važno istaći nedostatak rastuće potražnje i nedostatnu državnu zaštitu na domaćem tržištu Od prednostisuvremenog uzgojakoza na obiteljskimgospodarstvima u nas najvažniji su: postojanjetradicije proizvodnje, vlastita radna snaga, te relativno neiskorištene raspoložive površine.
Materijalnitroškovi proizvodnje s uključenimtroškovima vlastitog rada iznose oko 113 do 314 tisuća kuna S troškovima amortizacije i investicijskogodržavanja proračunati su ukupnirashodi oko 145 do 379 tisuća kuna Proračunati bruto dobitak jeod 25 do 223 tisuće kuna Kako se
Proizvodnjakozjegmlijeka i mesa nameće se kao dobar izbor obiteljskimgospodarstvimapri planiranjuprofitabilnepoljoprivredne proizvodnje, no nužno je strogopoštivatitehnološke zahtjevesuvremenog držanjakoza, kako bi se ostvarili predviđeni poslovniučinci
Rekordan otkup mlijeka Dukata i Sirele u 1998. godini
Piše: dr sc Petar Bosnić
U 1998 godinigospodarstvo Hrvatske poslovalo je u veoma složenim financijskim i tržišnim uvjetima,koji su utjecali na položajagrara u cjelini, kao i na govedarstvo i proizvodnjumlijeka Proizvodnjamlijeka ima povoljnijiekonomski status u odnosu na drugedjelatnosti i ova se proizvodnjapotičedržavnim mjerama ekonomske politikeputem novčanih poticaja, te su uspostavljenirelativno stabilni poslovni odnosi između proizvođača mlijeka i mljekarskeindustrije.
1998 godiniiznosio je230,5mil litara ili 61,05%od otkupljenih količina mlijeka u Hrvatskoj.
Na razini kompanije u kontinuitetu se ostvarujeplanirano povećanje u otkupumlijeka i sada mlijeko iz domaće proizvodnjezadovoljavapotrebeprerade. Od 1998 godineLURA Grupaviše ne uvozi svježesirovo mlijeko.
po jednom domaćinstvu
U 1999 godiniDukat i Sirela očekujudaljnjepovećanjeotkupa za 12% u odnosu na 1998 godina. Broj od 32 745 kooperanata uključen u poslovnusuradnju prekoove dvijemljekare,ukazuje na nerazvijenostgovedarstva i proizvodnjumlijeka. Kod otkupa 217,7milijunalitara mlijeka (32.745kooperanata)prosječno su isporučili 6 649 litara mlijeka Na otkupnompodručjuSirele i Dukata započeojeproces specijalizacijeproizvođačamlijekasvećim brojemkrava Srednji i veći proizvođači mlijeka u otkupu, u odnosu na brojkooperanata,sudjeluju sa 15%,a u isporucimlijeka zastupljeni su sa 40%,te su prosječnogodišnje po domaćinstvu isporučili 18 000 litara mlijeka.
Značajneposlovnerezultate i stručan uspjehostvarile su Dukat Zagreb i Sirela Bjelovarkoje su u prošlojgodinipostalirekordni u otkupu.Dukat jeotkupio110,8 mil litara, a Sirela 106,9mil. litara mlijeka. Ove mljekareimaju dominantnu ulogu u govedarstvu Hrvatske, te u ukupnomotkupu mlijekasudjeluju sa 57,67%.
Dio mljekaranijemogao, zbog problemanelikvidnosti i nenaplaćenih potraživanja,kooperantima na vrijemeisplaćivatiotkupljenomlijeko.Unatoč teškim i pogoršanimuvjetimaposlovanja mljekara LURA Grupeuredno su izvršavale svojeobveze prema kooperantima.Ubuduće može doći u pitanjeisplatasredstava novčanih poticajazajedno s otkupnom cijenommlijeka,jerDržavni proračun ova sredstva mljekarama doznačava sa zakašnjenjem od više mjeseci.
Uspjesi u otkupumlijekarezultat su dugotrajnogstručnog i poslovnogodnosa sa selom i kooperantima, te će se ovi odnosi daljestalno unapređivati.
U sagledavanjuukupnihtrendova obnove i razvojagovedarstva nakon domovinskograta i ostvarenih rezultata,proističe da treba ubrzati proces intenzifikacije i specijalizacijeproizvodnje putemizgradnjenovih ili adaptacijepostojećihmliječnihfarmi uz osiguranjepovoljnihsredstava za investicijskaulaganja.
Pored navedenih činjenica, u Hrvatskoj u 1998 godini,ostvaren je značajanporastotkupa mlijeka, te jeotkupljeno377,5 mil litara ili18,97%više mlijeka u odnosu na prethodnu1987 godinu
Otkupmlijekamljekara LURA Grupe(Dukat,Sirela,Zadar) u
Sirela d.d. Bjelovar smanjila
emisiju otpadnih voda
Pišu: mr Damir Brlek i Zvonimir Markovac - LURA Group
“Sirela" d.d.,članica LURA Group - vodeće hrvatske grupacijeproizvodačamljekarskih proizvoda,predstavila je 05 ožujka1999 godine u Bjelovaru sustav za potpunopročišćavanje otpadnihvoda. Uređajjeotvorio RavnateljDržavne uprave za zaštitu okoliša Dr. Ante Kutle uz nazočnost PredsjednikaLura Groupgosp. Luke Rajića,Bjelovarskobilogorskog županaMarijanaConera,brojnihpredstavnika medija i ostalih uzvanika Između ostaloga u pozdravnojriječi,predstavljajući Državnu upravu za vode,gl.drž. insp.ŽeljkoMakvić predložio je LURA Group za dodjeluGlavne nagrade za zaštitu okoliša.
struke ili višestrukekoristi kojegaje rezultat mnogostruko čišćaotpadnavoda i ekonomska ušteda za tvrtku Sirelaprestaje ispuštativisokoopterećene vode u gradskikolektorgradaBjelovara čime doprinosismanjenjusveukupnihštetnih emisija u okoliš Parametri potpunopročišćene otpadnetehnološke vode su višestruko niži priizlazu iz uređajanego li je to odredila vodopravnadozvola
metni muljnamiješava sa nezrelim stajskimgnojemsa farme, korom crnogorice i piljevine Ovakvim načinom rada i organizacijenestala jepotreba za odlaganjemmulja na gradsko odlagališteotpada,eliminirani su nepotrebnidodatni troškovi Sirele, a muljjepostaosirovina odnosno komponenta za proizvodnjukompostačijomće se prodajomostvarivati pozitivni komercijalniefekti.
Ovakvim načinom rada Sirela jeu potpunostiprihvatila i provodipolitikuodrživograzvoja uvažavajućinačela “samoregulacije".Drugimriječima,integrirajućivisokorangiraneciljeve sigurnosti,zdravlja i zaštite okoliša u poslovnustrategiju kompanijekroz implementaciju sustava upravljanjaokolišem u cijelosti se provodiekodjelotvorno poslovanje.
Kao posljedicapotpunogpročišćavanjaotpadnihtehnoloških voda dnevno nastaje i oko 7 tona otpadnogmulja. U početku se istiodlagao na komunalno odlagalištegradaBjelovara uz dnevne troškove odlaganja cca 1 200 kn Kako bi se u potpunosti zaokružiocijelisustav pročišćavanjavoda,izgrađena jevlastita kompostanagdjese predmetni muljkoristi kao komponenta za proizvodnjuvrlo kvalitetnog komposta.Slijedomnavedenoga prišlo se izradi kompostane na farmi Samarica gdje se pred-
Uređajpredstavljajednuod najvećihinvesticija u zaštitu okoliša u hrvatskom gospodarstvu u proteklojgodini.Investicija je vrijedna 9 milijuna kuna,a u kanačnici će Sirela ostvarivati oko 4 milijunakuna uštede godišnje.Riječje o novoizgrađenomuređaju za potpuno pročišćavanjeotpadnihvoda kojije u radu od 01 prosinca1998 godine.
Izgradnjomovog uređaja ostvaren jejedanod rijetkih “winwin" programa, programa dvo-
Sa zadovoljstvomkonstatiramo kako je ova investicija višestruko opravdanajer se njenomrealizacijomostvaruje određena financijska dobit za kompaniju, a istotako ostvarena jei višestruka korist za okoliš
Obitelj Borović iz Donjeg Pustakovca, značajan proizvođač mlijeka u Međimurju
Piše: dipl.ing.StjepanBrlek
Na područjuMeđimurja u zadnjih par godinagradi se veći brojnovih govedarskih farmi za proizvodnjumlijeka, od kojihpojedineposjeduju i oko 60 muzara, s odgovarajućimobjektima za podmladak.
86 parcela. U sjetvikukuruz za silažu zastupljen je sa 12 ha, kukuruz za zrno 6 ha,ječam 3 izob 3 ha,djetelinsko travne smjese zastupljene su s 11 ha, a obične livade i pašnjake 4 ha
sedam po 40 litara i sedam po 30 litara dnevno Obrok za pojedina grla,kod uvoda u mliječnost i avans, sastavljen jeovisno o nivou proizvodnjepojedinihgrla.
U ciljuostvarivanjaizbalansiranoga obroka potrebni su dodaci bjelančevina u obliku raznih sačmi i pogačakao i vitaminskomineralnih dodataka
Marvogojskaudruga s više od 500 članova,zajedno s mljekarskim industrijama(mljekarama)
“Vindija" i “Sirko",pokretačje aktivnosti za unapređivanje govedarstva i proizvodnjemlijeka.
Na područjuMeđimurja1989. god.bilo je13490 plotkinja, 1993 8024, a 1997 7533 plotkinja.
Posjedujupraktički svu, za ove površinepotrebnumehanizaciju, odčega:2traktoraodpo65KS i 2 po 42 KS, uključujućisilokombajn,kombajn za kukuruz i žitarice,utovarivač i rasipač za stajnjak i mineralna gnojiva i drugo.
Veći brojnaprednijihproizvođača, pa i mljekare,pokrenuli su niz mjera i akcija da se zaustavi takav pad govedarstva i počinje povećavatibrojkućanstava s većim brojemmliječnihgoveda.
U proteklomrazdoblju na čelu Udrugeproizvođačamlijeka bio jegosp StjepanŠkrobar iz Brezja o kojemsmo pisali u broju3/99.
našegaLista
Novi predsjednikUdrugeje mla-di proizvođačŽeljkoBorović iz DoljnjihPustakovca kod Preloga.
Izgrađenjeobjekt za držanje 60 muznih krava (sistemvezovi) i 48 grlapodmlatka.Izgnojavanje trakakrt, uvedena jestrojnamužnja - mljekovodAlfa Laval Agri, MILXMASTER, dva rashladna uređaja od po 550 litara, napajanjepojilicama.Ispodobjekta izgrađenajeseptičkajamaod 100 m, kao i betonirana jamaza kruti stajnjak, trenč silos za siliranje kukuruza,stabljikaklip od 400 m? isjenažu od 150 m; koriste i stare objekte - štagalj od 200 m? za sijeno, nekoliko starih kukuružnjaka, čijimeđuprostorsluži za spremanjepoljoprivrednihstrojeva.
Posredstvom Udrugesve potrebne komponentenabavljaju direktno od proizvođača ili preko KRMIVA. Da bi cijena za krajnjegkorisnika bila prihvatljiva Udrugajeorganizator i stručnih predavanja za proizvodnju i spremanjehrane za ishranu goveda, držanje i njegumliječnih krava i dr. U ovojgodininamjeravaju, planiraju,organiziratiposjete nekim izložbama,naprednijim gospodarstvima u zemlji i nekojod susjednihzemalja.Planiraju organizirati županijskustočarsku izložbu Izložbe su organizirane daleke 1971. god. u Čakovcu sa 68 krava i 42 junice i 1977 god. u Prelogu sa 61 kravom i 37 junica, a organizirane su u okviru bivše varaždinske regije.
U kućanstvu uz Željkarade: Đuro otac i supruga Štefanija, a sinovi Ivan (9godina),Bruno (5 godina) i Goran (3godine)ponos su ove obitelji.
Obrađuju 39 ha zemljišta, od čega21 u zakupu,koje se nalazi u
Tijekom1998 korišten jekapacitet od 42 muzne krave i 28 grla ženskogapodmlatka. Sada jeu proizvodnji 48 krava Proizvodnja u 1998 postignuta je 311 743 litara ili 7.422,45 lit po grlu. Vindijije isporučeno 292 106 litara; za telad utrošeno 16 000 litara, a za vlastite potrebe, mlijeko i prerađevine 3 632 litara
Uz određene primjedbezadovoljanjesavjetodavnom i selekcijskomslužbom,kao i veterinarskom Zainteresiran jeza podučavanje da bi osjemenjivao vlastita grlačime bi smanjioservisperiod.
Najvišuproizvodnjupostižu dvijekrave od po 50 litara dnevno,
Nakon petgodinatraženja dobio jekredit za nabavu rasplodnih junica, a kredit, što ga za objekte dajubanke,nijeprihvatljiv.
Kronika čovječanstva
GODINA 1956.
Piše:dipl.ing.StjepanKeglević
Protukomunističkiustanak u Mađarskoj
Uzroci mađarskogustanka skupljali su se tijekomjednog desetljećasilovite komunističke vladavine. Povod je bio XX. Kongressovjetskekomunističke partije,održan u veljači1956. u Moskvi,gdjejeNikita Sergejevič HRUŠČOV (18941971) osudio staljinizam i rehabilitirao, tj.vratio,čast njegovimnevinim žrtvama Na temeljutoga,uskoro su u Mađarskojrehabilitirali Laszlu RAJKA,ubijenog1949., i time se stvaralo raspoloženje za promjenu sustava i sticanjademokratskih sloboda. Sve jeto urodilo ustankom kojise razbuktavao, rasplamsao i ugasio.
Glava sa spomenikaStaljinu
29 listopada - Sovjetskejedinice počele su se povlačiti i stanje se normaliziralo Bolnice su prenatrpane s više od 15 000 ranjenikakojimase pružasamo najnužnijapomoć.Mađarska jeu štrajku,osnivaju se revolucionarni savjetikojiupućujusvoje predstavnike u Budimpeštu.
30 listopada - Ustanici oslobađajuiz zatvora kardinala i ostrogomskog nadbiskupaJoszefa MINDSZENTYa, kojijeodržao velebno misno slavlje u bazilici Sv Stjepanakralja.
23 listopada - Početak ustanka u Budimpešti. Te večeri skupilo se oko TrgaJunaka više od 150 000 ljudi,uglavnomstudenata i radnika,gdje su se čitale i pjevale slobodarske pjesme, a protusovjetsko raspoloženje se rasplamsavalo sve dok nisu urnebesno srušili obližnjiogroman spomenikStaljinu Demonstranti su postavili sljedećezahtjeve:odlazak sovjetskih stacioniranih jedinica, slobodne višestranačke izbore,slobodno sveučilište,ukidanjecenzure tiska,oslobađanjepolitičkih zatvorenika,reformu poljoprivrede i općenitooslanjanje na Zapad.
14 listopada - Protivnik staljinizmaImre NAGY (rođen u Kaposvćru1896.)ponovno je pozvan na rukovodeči položaj i uskoro je imenovan predsjednikom vlade
1 studeni - Nagyproglašava, putemradija,izlazak Mađarske iz Varšavskogugovora, čime postaje neutralna država, te moli UjedinjeneNacije za priznanjeizaštitu. Nove sovjetskesnage kreću iz potkarpatskeUkrajineprema Mađarskoj.Jinos KADAR, član vlade nestaje iz Budimpešte.
4 studeni - U prvimjutarnjim satima, po naloguHruščova, u isto vrijeme sa svih strana ulazi 2 500 sovjetskihtenkova u Budimpeštu,potpomognutizrakoplovima. Još slobodni Radio emitirao jesvojuočajničkuporuku Zapaduovim riječima:“Nemamo više vremena Vi znate tko nam je došao Pomozite Mađarskom narodu,njegovimradnicima,seljacima i intelektualcima. U pomoć! U pomoć! U pomoć!." - Mađarska vojskabila je nemoćna pred tolikom silom
Tada se odvojilanajborbenija skupina i na silu osvojilazgradu Radio - Budimpešta,koju su branili ozloglašenipripadniciSlužbe sigurnosti. Bilo ježrtava na obje strane Pojedinejedinicemađarske armije,svrstavale su se uz ustanike davajući im oružje, ali i tenkove
26 listopada - Vlada gubi kontrolu nad događajima, i kao što se reklo,desnica jepotpuno uzela maha
28. listopada - I. Nagypoziva na obustavu vatre i uvjeravanarod da će sovjetskesnage napustiti Mađarsku
Imre NAGY11. studeni 1956 - Herojski ustanak mađarskognaroda okrutno je ugušen. Od straha pred odmazdom jeu Austriju tih dana pobjeglo oko 200 000 ljudi.
22 studeni - Imre Nagyje u prvi čas dobio zaštitu u Jugoslavenskom veleposlanstvu, ali kad jeiz njegaizašao uhićen jeod Sovjeta i sa suradnicima odveden u nepoznato.Likvidiran je navodno 1958 Njegovizemni ostaci vraćeni su svečano u domovinu 1989 Kardinal J Mindszenty jedobio azil (utočišće) u Američkom veleposlanstvugdjejegodinamaboravio.
2
Vlast u partiji i državi preuzeo jeJinos K4d&r odan Sovjetskom savezu Prema službenim izvješćima njegovevlade,krvava bilansa mađarskogprotukomunističkog ustanka izgledala jeovako: više od 3 000 mrtvih, 13 000 ranjenih i 20 000 porušenihkuća. Osim toga 20 000 ljudibilo je zatvoreno i tisuće od njihodpremljeno na prisilni rad u Sovjetski savez Sljedećegodineosnovan jeposeban sud kojijebez mnogo dokaza osudio 2 000 ljudi na smrt
Mi,tada mladi ljudidemokratskih osvjedočenja, sa zebnjom smo pratilimađarske ustanike za slobodu, a kad su pali,zaiskrile su nam se suze u očima
NacionalizacijaSueskog kanala
Samo da se podsjetimo: Sueski kanal kopaose od 1859-69 godine u istočnom dijeluEgipta, u prevlaciizmeđu azijskog i afričkogkontinenta, te spajaSredozemno i Crveno more Nacrte je učinio Francuz Ferdinand de LESSEPS diplomat,živio od 1805 do 1894 Kanal jedug161 km, na površiniširok 120-150 metara, dubok 12-13 m i bio je osamdesetak godina u vlasništvu
ARAPSKA
PUSTINJA
25. spkm Sueski kanal
putukojimse njimadopremala nafta iz Arapskihzemalja.Zbog toga su odmah u kolovozu sazvale u Londonu konferenciju 22 država, među kojimai Sovjetskog saveza, te predložile da se od Egiptatraži povlačenjeodluke, ili da pristane na internacionalizacijukanala tako da njime upravljapovjerenstvosastavljeno od predstavnikasvijudržava koje ga koriste Sovjetski savez i Egipat, 10 rujnaodlučno su i složno odbili sve te prijedloge.
Objesile odlučiše vojnomsilom vratiti Sueski kanal,ali se tome oštro suprotstaviopredsjednik SAD-a DwightEISENHOWER, kojije stajaouoči svog ponovnog izbora za predsjednika,
Velike Britanije,kojajeotkupila sve egipatskedionice
Kao povodnacionalizaciji kanala bilo jeodbijanje SAD-a da financirajugradnjubrane kod Asuana na gornjemNilu,što je bilo od velikogznačenja za razvoj Egipta.
26 srpnja1956 predsjednik EgiptapukovnikGemal Abdel NASER (1918.-1970.) na ogromnom narodnom zboru u Kairu proglasiojenacionalizaciju Sueskogkanala i svih prihodakoje on donosi, te da se izraelski brodovi ne smijunjimekretati Istovremeno su već egipatskepolicijske snage okupiraleupravnu zgradu kanala
Zapadnevelesile, Velika Britanija i Francuska, odmah su se više nego energičnotome suprotstavile jerse radilo o najkraćem
te mu uopćenijebilo potrebno uplitati se u ratne akcijekoje, osim toga,teže k održanjukolonijalizma, ali postojao jei strah od nuklearnogoružjakojegjeposjedovao SSSR
U tojkrajnjenapetojsituaciji o kojoj se govorilo kao o mogućem početkuIII svijetskog rata, pojavio se jejošuvijekratoborni Izrael,kojije29 listopadanavalio na egipatskipoluotokSinaj (59.000km?)i zauzeo ga za nekoliko dana
Francusko-britanska intervencijakoju su vodili ministri Antony EDEN i Gy MOLLET, usprkos velikih negodovanja, 31 listopada bombardirala jezračnu luku kod Port Saida i Port Fuada, učinivši velika razaranjacivilnih zgrada i potopivši 24 broda Samo iskrcavanje 7 000 vojnikazapočelo je5 studenog i osvojena je luka i gradPort Said. Zbogopćeg pritiska, a naročito od strane SAD-a kojaje zaprijetila obustavom nafte,prekinute su ratne operacije već sljedećeg dana
Generalna skupštinaUjedinjenih naroda sastala se 15 studenog i odlučno osudila francusko-britansko-izraelsku agresiju i odlučila uputitisvojesnage Zahvaljujućispremnostikanadske vojske,mirovne snage UN stigle su u Port Said već 21 studenog. Samo povlačenjeintervencionista teklo jepolakozbognedostatka nafte (jer su bili oštećeni neki naftovodi)pa je završeno tek 22. prosinca.
Iz cijelesueske krize,izazvane nepoznavanjem novih vremena, iza-
(GW
Moliški Hrvati
Piše: dipl.ing.StjepanKeglević
O moliškim Hrvatima malo se znalo u širojhrvatskojjavnosti, sve dok nam nijezasjalasloboda u samostalnojRepubliciHrvatskoj. Tek u njojrazvio se rad HRVATSKE MATICE ISELJENIKA kojauspostavljaraznolike i svestrane veze s pripadnicima hrvatskih nacionalnih manjina u susjednim i drugimstranim državama Tako jeMatica u suradnji sa stručnjacima iz Molise organizirala veoma uspješanTJEDAN MOLIŠKIH HRVATA u Zagrebu(od6-17 lipnja1996.). Tom prilikomizdala jekatalog s mnogimčlancima,slikama i pjesmama na hrvatskom,hrvatskomoliškom i talijanskomjeziku, kojinam je dobro poslužio za sastavljanje ovog članka Urednik katalogajeagilnivoditeljOdjela za hrvatske manjineHAlI-a g HrvojeSALOPEK, kojije već poznatnašem čitateljstvu.
Zemljopisnipoložaj
MOLISE jemala pokrajina u srednjojItaliji na padinamaApe-
šle su Francuska i Britanija s gubitkom ugleda u trećem svijetu, a posebno u zemljamaSjeverne Afrike Predsjednik Naser suprotno tome dobio jena ugledu u svijetu i domovini, a počeloje ipribližavanje Sovjetskomsavezu, što jeza Zapad bilo takođernepovoljno.
Smatramo da jemunjeviti sueski rat najvišeštetio pobunjenim Mađarima kojimazapadnesile, zbogangažiranosti u Egiptu,nisu moglepomoći,nego su ih potpuno prepustilegrubojsili Sovjetskog saveza
područjuizmeđu Zrmanje i Neretve
ninskoggorja,kojase između dvijerijeke,Biferno i Triguo, spušta do niskih obala Jadranskog mora Ona jenekako “prekoputa" otoka Brača i Hvara Pokrajinajeu doba doseljenjaHrvata pripadalaNapuljskomkraljevstvu, a danas je u leksikonima nazivaju i Campobasso,prema tamošnjemgradićuistogimena Pokrajina se rasprostire na 4 445 m? s oko 406 000 stanovnika,koji su se nekoć bavili stočarstvom, ratarstvom i voćarstvom EnciklopedijaLeksikografskog zavoda iz Zagrebanaziva tu našu manjinu ApeninskiHrvati Malo o povijestimoliških Hrvata
Ondašnjevlasti smjestile su jedne izbjeglice u svojapodručja kojasu bila kugom i potresom sasvim napuštena, te su oni sebi morali pravitikolibe, ali su se svojombistrinom i marljivošću brzo razvijali. Bilo ih jetada u petnasetsela, a danas njihovih potomakanalazimo samo u tri matična sela koja se na oba jezika nazivaju:KRUČ (Aquaviva CoIlecroce),STIFILIĆ(SanFelice) i MUNDIMITAR (Montemitro).
Računa se da ih ima oko 3 000 koji su se oduprlitalijanizaciji i znaju svojjezik,pjesme i plesove. Odakle su etički došli, oni to više ne znaju,nego samo vele “S one bane mora " Riječ“bane? znači strane Oko 1900-tih godinamno-
O vremenu doseljenjaHrvata, kojiizbjegošepredTurcima, postojerazni podaci, ali uglavnom se slažu da jeto bilo krajem15 i početkom 16 stoljeća. O područjimaodakle su ti Hrvati došli također postojerazličiti podaci: neki ih stavljaju u Istru, a većina u područjeizmeđu Zadra i Šibenika ili čak u okolicu Makarske i ZapadnuHercegovinu.Zaokruženo vele da se radi uglavnom o
slave 1 svibanj, a sve jetozasluga profesoraIvana KAČUROVA nastavnika glazbenogodgoja i stručnjaka za folklor Nastupitog društva stvorili su im mnoga prijateljstva i suradnju sa sličnim hrvatskim društvima u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj.KUD MAJA u Zagrebujeza vrijeme Tjednaizvelo nekoliko uspješnih priredbi.
Za očuvanjejezikabrinu se časopisi NAŠ ŽIVOT i NAŠ JEZIK, a osnovanojeu Stifiliću društvo NAŠA ZEMLJA
jednomrazredu u moliškim školama uči njihovmaterinjijezik za kojeg iitalijanskostanovništvo pokazujezanimanje. Sve jezapočelo šezdesetih godina sa tečajevima za čitanje i pisanje, što jebilo s oduševljenjemprihvećeno - “za očuvat našu RIC"
Folklorna grupa
"Maja"pjeva moliške pjesme.Desno: fra Petar MILANOVIĆ
gisu otiši u Ameriku, a u njhovo područjedoseljevalo se talijansko stanovništvo
Njihovhrvatski jezikje štokavsko-ikavsko narječje s malo čakavštine, a turcizama nema O jezikuje u rečenom katalogu pisalagđaAugustinaPICCOLI, diplomiranakroatistica, pa jeza primjerspomenulapjesme“Di si pošalipisunce"? i “LipaMara". Današnjipjesnicipišulirske pjesme na svom jeziku. Za unapređenjemoliškohrvatskog jezika zaslužan je Božidar VIDOV koji jeobjelodanio“RJEČNIK ikavskoštokavskog govora hrvatske naseobine u srednjojItaliji". O jeziku je u okviruTjednagovorio prof.Ivan KAČUROV.
Izgledi za moliške Hrvate
Kao daljnjičinioc za očuvanje hrvatske svijesti je,kao i svugdje, Katolička crkva,kojajepočetkom osamdesetih godinauputila_u župuKruč prve hrvatske časne sestre Novim kručanskim župnikom postaofranjevac č otac Petar MILANOVIĆ,koji će hrvatskom molitvom inavještanjem sv Evanđela na moliško-hrvatskom jeziku,spasitinjihovjezik, a po tome i nacionalnu svijest. Veze moliških Hrvata s Katoličkom crkvom u Hrvatskojzapočele su jošza vrijemeslužbovanjapok. kardinala FranjeŠEPERA, pa njemudugujemomnogo zahvalnosti što danas sve više saznajemo o našojprekomorskoj braći Usprkosizvjesnomopravdanom nezadovoljstvu oko provedbe manjinskogzakona,ipak se u
Prava manjina se obično ogleda u dvojezičnimnatpisima na javnim mjestima, što jedobro uređeno (naslici “Hrvatska ulica" u selu Kruču). U Katalogujesnimka natpisa u selu Mundimitru, pa vidimo daispodnaziva Municipio pišeOPĆINA,ispodFarmacijaLJEKARNA, a ispodScuolaelementare - OSNOVNA ŠKOLA. Dakle,ipakse kreće - demokracijaprokrčuje sebi puteve. Štočinit za čuvatnašjezik
Prof Lucio PICCOLI ovako je oblikovao svojeprijedloge da se očuva moliško-hrvatski jezik, a po njemu i nacionalna svijest:
- Organizirat korse za veliki čuvat oš učit jezik;
- Skupittradicijone oš stare pisme;
- Učit jezik na skoli: vrtić, elementare,medija;
-Prosit kojmali program na lokalnu televizijumu;
U Ustavu RepublikeItalijelijepo pišekakva sve prava imaju nacionalne manjine i kako im se jamčiočuvanjeidentiteta,jezika i kulture, ali se sva ta prava u praksi teško ostvaruju.
Mnogo znači da od 1995. postojikulturnoumjetničko društvo MAJA, u kojemmladi oduševljenici(entuzijasti) iz sva tri moliško-hrvatska sela pjevaju,plešu,
-Učit molit na našo,bolje s popom kojumi govorit na našo I da završimo s mislima g. HrvojaSALOPEKA kojejenapisao na krajuuvodnogčlanka za Katalogtjednamoliških Hrvata: “Tjedanmoliških Hrvata i ovaj katalogtrebali bi biti poticajpolitičarima,znanstvenicima i svim prijateljimamoliških Hrvata iz obijudržava da ih podupiru u nastojanjuočuvanjajezika i kulturne baštine - dok nijeprekasno".
Natpis kneza Mutimira
Pripremio:dipl.ing.Stjepan Keglević
Kosovo poljenalazi se sjeveroistočno od kraljevskoggrada Knina, a u njemuse u dolinu zavuklo siromašno seoce UZDOLJE Ovdjeje dao knez MUTIMIR najmlađi sin Trpimirov, sagraditicrkvicu u čast sv Luke U tojcrkvici nalazila se kamena ogradaispredsvetišta, kojajeimala svojtrouglastizabat, redovno ukrašen pleternim šarama Po mišljenjumnogih starijihpovjesničaraumjetnosti, kao don Lovre Katića i današnjih, kao prof.Vesne Kusin, to jejedna
venih pregrada, a napose njen zabat Osobito se ističu dvije golubice s objestrane križa, a upravo ispodnjih u polukrugu isklesan je natpis na latinskom jeziku s kojegajevidljivo: “osamsto devedeset i pete... ovo je djelodao izraditi knez MUNCYMIR" Povjesničari se slažu da se to ime odnosi na hrvatski oblik imena Mutimir Taj knez vladao jeod 892 godine do odprilike 910 Naslijedio ga je Tomislav,kojijepostaokraljem ali nijepoznato u kakvom su bili srodstvu - Prikazani zabat nalazio se u kninskom muzeju,ali nam nijepoznatogdjejedanas smjeod najljepšihstarohrvatskih crk- | šten m
ODGOJ NAŠIHMALIŠANA
vw e e ve #
U očekivanju uskrsnog zečića P Pag
Piše: dipl.odgajateljZrinjka jadesdajtemenesvj KeglevićStević Eg hi Pipipi
hi: meni Ubitipjetlić SI
ZAGONETKA
Da imadem kraća uha, ne bi bio lijep, pritrčanjusmetao bi me, da jeduži rep Baš sam stvoren kako treba. Gle mog veselja! Sakriti se lako mogu Za glavicuzelja. (zec)
O USKRSU
U davno doba prijekršćanstva ljudi su slaviti dolazak proljeća, ponovno buđenjeprirode. EOSTRE jebila anglosaksonska božica proljeća. Od njenogimena dolazi engleskinaziv za Uskrs, a to je EASTER. Svake godine održavao se festival u čast božice EOSTRE i to u vrijemeproljetnogekvinocija.
Štorade djeca u Engleskoj i SAD-u?
ulaz djeci do 12 godina u pratnji odraslih i organiziratinatjecanja u kotrljanjujaja. To jeujedno jedinidan u godinikada turisi mogu šetati okolišem Bijelekuće
O uskrsnom zečiću
Na uskrsno jutro u Engleskoj djecaigrajuigrukotrljanja tvrdo kuhanih jajanizbrbrdo Ta igra vuče korijen iz događajaodmicanja,odnosno kotrljanjastijene s Isusove grobnice.Britanski doseljenicidonijeli su tajobičajuSAD. Danas jeobičaj na uskrsno jutro pred Bijelomkućom dozvoliti
Uskrsni zečić jezapravo duh zeca Zečevi ikunići se brzo ičesto razmnožavaju i uvijek ih jeviše, te su oni zato postalisimboli plodnosti i obilja. Još su Romani vjerovali da život dolazi iz jajeta, a kršćani su ga smatrali sjemenom života, te jeono zato simbol uskrsnuća Isusa Krista U starom Egiptu, Grčkoj,Rimu iPerzijijaja su se bojalaze proljetnefestivale Običajdarivanjaukrašenih jaja potječe iz srednjovjekovne Europe U “Priči o uskrsnom zecu* njemačkogautora V. Pichta (uprije-
vodu Nade Maljković) mama zečica i tata zec imajusedam malih zečića Oni žele saznati koji jeod njihpraviuskrsni zec koji će donijeti punu košaru šarenih jaja djeci. Niti jedan od šest zečića koji su se zvali Dugouško,Vrtirep,Sladibrk,Šaro,Meka šapa i Kratkorepićnijeuspiodoći do djece.Oni,naime,nisu dovoljno ozbiljnoshvatili zadatak, nisu bili hrabri i uporni, te odvažno prebrodili sve preprekekojesu ih snašle na putu.Najmanjizečić Bjelkobrzo jei ozbiljnoobavio posao, uspješno i hrabro prešao sve prepreke i donio djecijaja u gnijezdo što su ga pripremila. Dokazao jesvojimroditeljima, braći i djeci da jeon praviuskrsni zec Tako svake godinena uskrsno jutro on donosi djecidarove u gnijezdo, na njihovoveliko veselje.
