Mljekarski list 5-1999

BioAktiva

senzacije

Linijaniskokaloričnih jogurtaBioAktiv s LGG-om bogatija jeza jošdva nova okusa. Voćni užitak uz okus svježejagode i marelice-breskve

zadovoljit će sve ukuse, a najprihvaćenijisvjetskiprobiotik LGG učinit će Vas zdravijima i otpornijima. To jamčenajnovijaistraživanja i znanstvenici diljemsvijetakoji su potvrdili LGG kao najdjelotvorniji probiotički dodatak hrani s dokazanim učinkom na ljudskozdravlje.

Dukatovi BioAktiv proizvodi s LGG-om bioterapeutsko su sredstvo s kojimpočinjezdravljecijelogorganizma,jersamo prijateljska mikroflora omogućit će pravilnofunkcioniranjeprobave.

Dolasku novog tisućljećanazdravite jogurtimaBioAktiv s LGG-om!

Mljekarski list

Redakcijski kolegij:

SVIBANJ, 99.

ISSN 0351-9104

Dr sc Zvonimir Štafa

Str 2-5 Utjecajvremenakošnje istarosti tratine na krmnu vrijednost

Dr sc StjepanFeldhofer

Str 7-8 Razvoj iprehrana zametka u ranoj gravidnostikrava dipl vet Antun Kostelić

Str 9-10 Šugagoveda

o Dr Stjepan Banožić

Str 10 Puerperij

Dr Stjepan Banožić

Str 11 Odmor objekta

D: Doc dr Zoran Grgić

Str 12-15 Sto obiteljskimgospodarstvima - proizvođačima mlijekadonosi

dr Stjepan Banožić novi zakon o novčanim poticajimai naknadama u poljoprivredi?

dr.IvoBelan

dIping-ogeban Prek

Doc dr Zoran Grgić

dr Stjepan Feldhofer p go) 1

Str. 15-19 Tehnološke-ekonomske pretpostavkeuzgoja ovaca u obiteljskom

dr Zoran Grgić gospodarstvu dr Ivan Jakopović "StjepanBrlek, dipl ing. dipl.ing. Darko Kantoci

Str 20 Aukcijskaprodaja rasplodnih junica Gudovec dipl ing. StjepanKeglević - Bjelovar28. 3 1999 prof dr Zvonimir Štafa mr Damir Brlek, Zvonimir Markovac

Glavni i odgovorni urednik:

Str 21-22 Izvješće o stanjuokoliša Lura Group d o o za 1998 godinu dipl ing Juraj Čičmak ing.Vesna Bulić

Redaktorica:

Str. 22 Izložbe u 1999 godini dipl ing Vera Volarić Stjepan Keglević, dipl.ing.

Tehnička Urednica:

Str 22 22 događanja amaterske kome some greda ZR ing Mirna Božičević StjepanAndroić,dipl.pravnik

Str 23-24 Položajseljakau novom mirovinskom zakonu od 1 1 1999 Lektorica: g )

Katarina-Zrinka Čičmak Stjepan Keglević,dipl. ing

Str 25-26 Kronika čovječanstva Crteži: p grede Stjepan Keglević, dipl ing I Nikola Bi dipl ing dikoja Bašvevje

Stn27 Natpis kraljiceJelene

Pero ujenkabonaj

Vlasnik i izdavač: dipl odgajateljZrinjkaKeglevićStević

Uprava i uredništvo:

Str 28 Emocionalni iličuvstveni razvojdjece Il dio Dr Ivo Belan

Str 29-30 Jeste lihipohondar? =. oi jemzla li Stjepan Keglević,dipl.ing. 4812-410

Polazak na peana

fax: 01/ 424-420 Darko Kantoci, dipl ing Zs

Str 32 Slikanjem cvijećem rod Darko Kantoci, dipl ing.

f Str 33 Svibanj - mjesec ruža

Grafička priprema itisak: Orbis d d , Ilica 65, Zagreb

i Temoriarni

Na traženjevelikogbrojačitateljaovajčlanakse ponavljakao potsjetnikkada trebakosititratinu.

Utjecaj vremena košnje i starosti tratine na krmnu vrijednost

Piše:prof. dr sc Zvonimir Štafa

slabije će biti iskorištena, a posljedicatogabit će niska proizvodnja i veliki gubitak već proizvedenih hranjiva,naročito bjelančevina Livade se u prvom otkosu kod nas često kose prekasno,kada jevećina trava već ocvala, a na vlažnijim i težim

Vrijemekosidbe tratine biljnih zajednicatravnjaka, a naročito gnojidba i način uporabe,bitno utječu na kakvoću i količinu te na vrijemeprispijevanja krme Naše najkvalitetnijetravnjačkezajednice, a to su zajednicepahovke rane te uspravne stoklase i srednjegtrpuca u kojimanajveću masu dajurane visoke trave na sušim staništima, brzo prijeđu iz vegetativnog u generativnistadij razvoja(cvatnja), kada u prvom otkosu dajupuno mase Masa većine tih ranih trava nakon metličanja ima veliki udio stabljike, kojaje u cvatnji već ogrubjela (klupčastaoštrica,vlasuljatrstikasta). Ako se kasno kosi - u cvatnji ilikasnije, one dajuosrednjudo lošu krmu (spuno stabljike, a malo lišća).Takvu ogrubjelu masu u kojojpretežuvisoke trave kojesu u stadijucvatnje ili u nalijevanju zrna, a često i u zriobi, boljejeu prvom otkosu silirati nego kositi za sijeno. Ako se takva masa,koja jeveć jakoogrubjela, kosi i suši za sijeno,sušenjem će stabljikejošjačeogrubjeti i dati lošu krmu niske palatabilnosti (ukusnosti) i krmne vrijednosti;

|

u zelenoj

staništima kada se tlo prosuši. Zbogneuređenosti tla iodvodnje suvišne oborinske vode,pokošenu masu tratine često nijemoguće sušiti na tlu ranije u proljeće, pa se takve livade obično kose prekasno Jedan od razloga jei tradicija kasne košnjetratine, tek kada naraste velika masa, jerako se kosi ranijeproizvođači kažu da se puno posuši i da se dobijuniski prinosisijena.Pritom se ne vodi računa o tome koliki su gubici na već proizvedenimhranjivima u krmi kojase kasno kosi. Kasna

vrijednosti u

i u sijenu | 1000 g uzelenojmasi isijenu

košnjaima čitav niz loših posljedica po kakvoću ali i količinu proizvedenihhranjiva. Kasno košena masa ima znatno nižu kakvoću,što se vidi u tablici 1,a u dnevnom obroku osigurava premalo probavljivihbjelančevina i energije za proizvodnju, što se vidi u tablici 2.

Ako su prilike u proljećemanje povoljne,košnja se odlaže dok ne nastupitoplo i suho vrijeme,često čak i do srpnja.Nastupomtoplog i suhogvremena, kasno košena tratina vrlo se slabo i sporo obnavlja u suhim uvjetima:sljedeći porastzelene mase vrlojeslab,jer vrste plitkogakorijena u gornjem sloju tla nemajudovoljnovlage za obnavljanje, a većina vrsta plitkog korijenatijekomljetaprelazi u spavajuće(dormantno)stanje.

Takva jetratina u ljetnovrijeme rijetka. U njojuglavnomprevladavajuvišegodišnjezeljanicejako razvijenogkorijena, od kojihje veći dio loše kakvoće ili niske krmne vrijednosti(mrkva,različak,pastrnak i dr.).

kositi, pa se takve površineiskoriste napasivanjem. Budući da do krajavegetacije od prekasnog skidanjaprvog otkosa (krajem lipnja ilipočetkomsrpnja);većina višegodišnjih vrsta kojestoka tijekom napasivanja ne popase zbog loše ukusnosti (grube,dlakave, tvrde)ili zboglošegkemijskog sastava, velik udjelsurove vlaknine, sadržajraznih spojevakoji utječu na ukusnost krme,stoka na pašnjakuostavlja. Takve vrste imajudovoljnovremena da ojačajusvojbus ilijačerazviju vriježe, a neke donesu i veliku količinu sjemena(kiselice - Rumex sp., divljamrkva,različak, zečina i dr.)kojima se šire u tratini, zauzimajući sve veću površinu i na tajnačin smanjujuuporabnuvrijednosttratine i krme s te tratine.

Djeteline, kao i trave u tratini, ljetiuglavnomzbogsuše ostanu niske i zauzimajumali udjel u masi,iako bi morale biti više zastupljene. To se naročito događa na travnjacimakoji se nakon košnje ne prihranjuju. Obnavljanjetako iskorištavane tratine jakojesporo i dugotraje(812 tjedana). Takva tratina uglavnom dajeprviobilnijiotkos,kojije zbogprekasnekošnjeniske kakvoće, a u drugomotkosu daje niske prinose mase ali i hranjiva. Na vrlo suhim staništima prirast je toliko slab da se često jedvaisplati

Ranijakošnjatratine utječe na povećanjegustoće, a time i na boljupokrovnost. Osim toga,ako se generativne vlati kod većine trava pokoseranije,pospješuje se nabusavanlje i tjeranjesekundarnih izboja, a time i širenje višeotkosnih i višegodišnjih vrsta, što se odražava na kakvoću, ali i na količinu mase koja se proizvede na jedinicipovršine. Ranijomkošnjomprvog otkosa, do početkacvatnjeglavnihtrava, onemogućenojeosjemenjivanje jednootkosnih,ranih,najčešće generativnihtipovatrava i zeljanica kojeuglavnomimajunisku kakvoću, ali i niže urode mase od višegodišnjih vrsta Ranijomkošnjomravnoteža se uspostavlja tek u trećoj, a u odredenim zajednicama tek u četvrtoj,odnosno

petojgodinikorištenja u kojoj više otkosne i dugotrajnevrste dajuosnovnu masu u tratini Brojnimistraživanjima kod nas (Fajdiga,ŠoštarićPisačić, Čižek, Štafa i dr.)utvrđeno je da se najviše mase postiže na pašnjaku, ako se tratina napasujepristarosti od oko 4 tjedna, a ako se kosi za sijeno,pristarosti od 5-6 tjedana U tojdobi tratina dajei najveću masu i količnu energije izražene u škrobnojvrijednosti po jedinicipovršine.Međutim,ako se želi postići krma bogataprobavljivimbjelančevinama, tada tratine treba kostiti joši ranije. Tratina stara samo 2 tjednasadrži u suhojtvari 17,2%probavljivih sur bjelančevina, tratina od tri tjednasadrži 14,8%. Sa starošću tratine opadakakvoća,tako da tratina stara četiri tjednasadrži u suhojtvari 12,4, a ona od šest tjedana9,1%probavljivihbjelančevina Njihovudjeljakoopada sa starošću tratine, pa tratina stara 10 -12 tjedana, a tolika jestarost tratine kada se kod nas kose livade, u suhojtvari najčešćesadrži od 3 do 6% probavljivihbjelančevina,što u zelenojmasi iznosi nešto više od 1,pa do svega 1,6%, a u tratini s povećanimudjelom lepirnjača 1,6 - 2% Utjecaj vremena košnje i starosti tratine na kakvoću krme iznesen je u tablici, utvrđen u Sloveniji(Fajdiga), a višestruko potvrđen u nas (Čižek, Štafa i dr.).Udjelprobavljivih bjelančevina u sijenupristarosti tratine od 4 tjednaopada sa 10,68%na 3% kada je tratina stara oko 12 tjedana(košnja

početkomljeta).Način na koji sijenotratine starosti od 4 do 12 tjedanautječe na proizvodnju mlijekapridvijerazine sitosti krava muzara prikazan je u tablici 2 Tu se vidi da tratina stara 4 tjednasadrži u sijenuznatno više bjelančevina nego energije, pa ako se krave hrane sijenomvrlo rano košene tratine,nemaju izbalansiran omjerbjelančevina i energijekojutreba namiriti iz koncentrata Sijenotratine stare 6 tjedanahranidbom do sita (15 kg na dan)osigurava i bjelančevine i energiju za nešto više od 121 mlijekadnevno Sijenotratine stare do 8 tjedana u dnevnom obroku od 15 kg osigurava i bjelančevine i energiju za proizvodnju od oko 1111 mlijekadnev-

no Kasno košena tratina stara 10 -12 tjedana u dnevnom obroku od 15 kg sijena,dnevno osigurava bjelančevina i energije za nešto više od 5 1 mlijeka, što jekod nas najčešće.

Sijenovrlo kasno košene tratine stare oko 12 tjedana i više (košnjapočetkomljeta)najčešće sadrži oko 3% bjelančevina i u dnevnom obroku od 15 kgnamirujepotrebu za bjelančevinama za samo oko 1,5 - 21 mlijeka. Tako staro sijenostoka neradojede i ne pojedepredviđenukoličinu (ostavi u valovu).

Odgovor na pitanjezašto krave hranjenesijenomkasno košene tratine dajutako malo mlijeka nalazi se u tablici, a povezan jes

kakvoćom sijena i vremenom košnje.Kakvoća sijena u najvećoj mjeriovisi o vremenu košnje, odnosno o sarosti tratine, ali bitno utječu na količinu i kakvoću namuženogmlijeka. Sa starenjem tratine opadaudjelbjelančevina u krmi,što jeizneseno u tablici 1 U prosjeku se može računati da sijenotratine stare 4-5 tjedana sadrži oko 10% probavljivih bjelančevina, a sijenotratine stare 8 tjedana oko 8%;sijenovrlo kasno košene tratine sadrži 3-4% probavljivihbjelančevina. Tom se količinom bjelančevina u dnevnom obroku od 15 kg sijena namirujepotreba za 2-4 (5)1 mlijekaovisno o florostočkm sastavu i načinu sušenja te mehaničkim gubicimaprisušenju.

PJ. VINKOVCI,Kralja

Zvonimira 80

Zagreb,TrgkraljaTomislava 19

tel : (01) 43 21 43,48 19265

fax: (01) 43 18 03

tel : (032) 33 23 92

tel ifax: (032) 31 65 84

SKLADIŠTEVELIKA GORICA

Trgkralja

Tomislava 9

tel.ifax: (01)72.20 65

PROIZVODIMO,DORAĐUJEMO, IZVOZIMO I UVOZIMO TE PRODAJEMO

NA VELIKO I MALO sjeme: ratarskog,krmnogi industrijskogbilja, a osobito stočnikelj,trave,djetelinsko travne smjese, sudansku travu,stočnumrkvu,stočnigrašak,grahoricuozimnu i jaru,crvenu, bijelu i švedsku djetelinu,inkarnatku,lucernu i smiljkitu, te trave za ukrasne tratine i športsketerene

Zatim najširi izbor sjemenapovrća,cvijeća izačinskogbilja.

Vrtne alate i zaštitnasredstva

Sve se to može dobiti u veleprodaji na gornjojadresi ili u vlastitojmaloprodaji i poljoprivrednim

NAŠE SJEME, VAŠ USPJEH!

telefoni: 033/721168

Razvoj i prehrana zametka u

ranoj gravidnosti krava

Piše: dr sc StjepanFeldhofer

Pravilno hranjenekrave, normalno oteljene, dobro očišćene i oporavljene nakon telenja, obično se gone (“tražebika")dva do tri mjesecaposlijetelenja. Gonjenje(estrus) kod krava obično traje oko 18 sati i u to vrijeme(12 do 18 sati od početkagonjenja) krave treba pripustiti(osjemeniti) i u pravilutrebajuostati gravidne.Uspjehoplodnjemnogo ovisi o načinu držanjakrava i pravilnojhranidbi,posebice odmah nakon telenja i u uvodu u mliječnost, jer ne smijujako omršaviti

ternicu Zametni mjehurić(nalik na kapljicurose)ima vrlo malo jajčanogžumanjka i mora se hraniti osmozom upijajući čitavom površinomizlučevine površnogepitelasluznice (histiotrofu ii maternično mlijeko). U tom stadijuzametni mjehurić se naziva blastocista ilitrofoblast

(estrus), već i dodavanjebjelančevinastih krmiva s esencijalnim aminokiselinama, krmiva s većim sadržajemnekih minerala i vitamina (mineralnovitaminski dodatak)kojiodržavajuzdravu sluznicu,pomažuboljuoplodnju i nidacijujajeta.

Nedostatak bjelančevina smanjujeproizvodnjugonadotropnih hormona kojiutječu na pojavu gonjenja,stvaranjefolikula, rast materničnih žlijezda i sluznice, pa dolazi do slaboggonjenja,manjeg postotkaoplodnjejajeta,slabije prehranezametka,češće neuspjele nidacije i uginućazametka

Maternično mlijekojebjelkasto crvena emulzijakojapokriva materničnu sluznicu, a sastoji se od sekreta materničnih žlijezda, raspadnutihepitelnihstanica, leukocita, vrlo sitnih masnih kapljica i transudata maternične sluznice

pucanja

Po završetku gonjenja i nakon folikula na _jajniku, jajčanastanica padau jajovod, gdje se u ampulijajovodasastaje sa spermijima.Brojnispermiji otapaju i prodirukroz jajčanu opnu (karonuradiatu i zonu pelucidu), ali samo jedanspermij spaja se s jezgromjajeta. Tako nastajeoplodnja.

Nakon kraćegvremena u zametku se razvijapupčanavreća, a u njojkrvne žile prekokojih zametak upijahranjivetvari materničnogmlijeka, i dalje samo osmozom To traje sve dok se ne razvijeplacenta(plodneovojnice: amnion,alantois i horion). Na taj način počinjeimplantacijaploda (nidacija iliugnježđenje), obično 35 dana nakon estrusa i oplodnje.

Jajejesposobno za oplodnju samo nekoliko sati (oko12 sati) nakon oslobađanja iz folikula (ovulacije). Ako jajenije na vrijemeoplođeno,putujedaljeprema maternici,degenerira i gubi sposobnost za oplodnju.Novo gonjenjeobično se javlja u ciklusu poslije18-24 dana

Oplođenojajese u prvom stadijudijeli(brazda) i stvara embrionalni čvor (morulu)koji se spuštatijekom 3 do 5 dana u ma-

Također treba upozoriti da veća količina lako topljivih i razgradivihbjelančevina, kao i spojevanebjelančevinastog dušika i amonijaka, može biti uzrok nastajanjukatara i upalesluznice što također može češće dovesti do uginućazametka

Odvitamina veliku važnost ima prvenstvenovitamin A kojiutječe na rast stanica i na zdravo stanje sluznica U to vrijeme ga treba dodavati oko 100 000 do 200 000 i.j./dan. Osim vitamina A krmiva morajusadržavati dovoljnovitamina E, kojidjelujeantioksidativno,štiti i pomažeu djelovanjuvitamin A.

Sve to upozorava da je za oplodnju i nidacijuzametka potrebna zdrava sluznica jajovoda i maternice što znači bez infekcije i upala,jer sluznica mora biti spremna za prehranu i prihvaćanjezametka, a zatim odgovarajuća i pravilnahranidba krava neposrednoprije i posebicemjesec dana poslijepripusta.

U to vrijemenije u pitanju samo visoka energetskavrijednost krmiva kojapotičegonjenje

Preživači su u stanjusami sintetizirati u buragu,pomoćuburagovihmikroorganizama, vitamine B skupine.Međutim u ovom razdobljureprodukcije i rane gravidnosti dobro je da se u krmnim obrocima krava dodaju vitamini B skupine,posebice:B,, B,,B,,niacin,pantotenska i folna kiselina i biotin,kojipovoljno

djeluju na kožu i sluznice genitalnih organa, na stvaranje krvnih elemenata,naročito eritrocita i hemoglobina, a stim u vezi na prihvat,nidaciju i razvojzametka

U početnomstadijugravidnosti treba istaknuti važnost dodavanjanekih minerala u krmnim obrocima krava i to: željeza, bakra i kobalta za sintezu hemoglobina i boljestvaranjeeritrocita, što pomaže uspostavljanjuembrionalnog krvotoka, a zatim fosfora, mangana, cinka i jodakojiutječu na bazalni metabolizam,bolji rast tkiva i stvaranje nekih hormona (tiroksina,oksitocina,somatropina)kojisudjeluju u metabolizmu

Nekoliko dana prijepripusta i 3 do 4 tjednaposlijepripusta ne

treba kravama davati veću količinu jakokisele i loše proizvedene silaže,mnogo lako topljivih i razgradivihbjelančevina i krmiva s mnogo nebjelančevinastogdušika i amonijaka,pljesniva i pokvarenakrmiva,krmiva s mnogo alkaloida,glikozida, pesticida,teških metala i alkohola, dakle sva krmiva kojasadrže mnogo otrovnih i štetnih sastojakakoji se izlučuju ilinepovoljno djeluju na sluznice

hormona i mogu spriječitioplodnju i nidacijujajeta.Stoga se u tom razdobljuupozorava na blag postupak s kravama - treba im pružitiugodansmještaj i sačuvati od jačihstresova

Čestaje pojavada se jajna stanica oplodi,ali zbogstanja sluznice,vegetativnoživčanog i hormonalnogsustava, ne uspjeva nidacijazametka Mortalitet embrijamože iznositi oko 36-43%

Kravama treba pružiti sve uvjete kojiomogućavaju da se uz visoku mliječnost na vrijeme gone, pripuste i ostanu gravidne. Kod togaveliko značenjeimaju i mnogivegetativnoživčani podražajikojiutječu na izlučivanje

Kad zametak ugine,obično se resorbira, a gonjenjekrava se ponovno javlja s manjimilivećim zakašnjenjem. Duži zastojspolnog ciklusa nastajeukoliko se zametak ne resorbira što jepodražajza perzistencijužutogtijela (corpusluteum) na jajniku. — [

Šuga goveda

Piše: dipl.vet. Antun Kostelić

staju.Šugase najčešćepojavljuje zimi

To jebolest koja se lako širi i zahvaća veći brojživotinja.Pojavi bolesti pogodujustaje s većim brojemgoveda.Zdrave životinje se zaraze kontaktom sa šugavim životinjama ili putempredmeta kojekoristimo u staji.Izbijanju šugeu uzgojupogodujuloše higijenskeprilike u staji(prljave, tijesneivlažene staje).Pogodovni čimbenik je,također,loša prehrana, a s tim u svezi smanjenje općeotpornostiorganizma.

Šugajeparazitarna bolest koja zahvaća kožu brojnihvrsta divljih i domaćih životinja, a također i čovjeka.

U stajamamliječnihgoveda pojavašugemože dovesti do pada proizvodnjemlijekazbogpojave svrbeža Goveda postajunemirna, podložnastresu kojidjeluje negativno na mliječnost. Pri pojavišuge nijedovoljnasamo terapijaživotinja nego i dezinfekcijapribora,opreme i staje.

UZROČNICIBOLESTI

Najčešćiuzročnici šugegoveda su mikroskopskimalene grinje iz porodiceSarcoptidae,kojiparazitiraju na brojnimvrstama domaćih i divljihživotinja te na čovjeku.

U govedašugujošmogu uzrokovati šugarci iz rodova Psoroptes i Chorioptes. Svi oni uzrokujuopadanjedlake,svrbež, kraste, perutanje i zadebljanje kože.

životinjapratijaksvrbež i nemir, tako da se životinje češu u tvrde predmete(stojnica,jasle), što često dovodi do skidanjakrasta i pojavemanjihrana na koži koje se mogu sekundarno inficirati.

DIJAGNOZA

Na pojavušugenajčešće posumnjamotek kad uočimo da se životinjeintenzivno češu, da su nemirne i da im otpadadlaka

Bolest prepoznajemo po promjenamana koži,kao što su pojavabezdlačnih područja, perutanje,zadebljanje i naboranost kože,posebno na vratu goveda. Dijagnozu sa sigurnošćupostavljamonalazom uzročnika u strugotinama(krastama) kože s promijenjenihmjesta.

Oplođeneženke buše tunele u površinskimslojevimakože,hraneći se tkivnim tekućinama i polažućijajašca iz kojih se za 3 do 5 dana razvijuličinke s tri para nogu Ličinke se penju na površinu kože, te u tom stadiju mogu prijeći na druguživotinju. Nakon dolaska na površinukože ličinke jebuše, te se smještaju u površinski sloj(epiderma),gdje se dalje razvijaju do odrasla parazitakoji ima četiri para nogu Nakon oplodnježenke proširujupostojećeili buše nove tunele na koži Cijelirazvojparazitatraje od 17 do 21 dan.

LIJEČENJE

Šugaveilisumljive na šuguživotinjemoraju se odmah odvojiti od ostalih da se spriječidaljnje širenjebolesti Šuguliječimoprimjenomvodenih kupki,spreja ili parenteralnom(injekcija)aplikacijomlijeka.Lijekmožemo dati u hrani (koncentrat) i vodi za napajanje.

NEGUVON (triklorfon) kao vodena otopina za kupke, u obliku spreja,masti ili prekousta, djelotvoran jeza goveda,međutim njimetreba izvršiti i dezinsekcijupribora i staje.

Šugarci su okruglastogoblika veličine do 0,4mm u promjeru, s kratkim nogama na kojimase nalaze plitice.Tijelo im je s gornje strane prekrivenotrokutastim ljuskama i poprečnimnaborima

PUTEVI ŠIRENJA1

PRENOŠENJA ŠUGE

Šugase prenosi na veće udaljenostiprijevozomzaraženih životinja i uvođenjemnovih grla u

SIMPTOMI (ZNACI)BOLESTI U govedašuganajčešćezahvaća glavu,vrat, korijenrepa i putište, a kad se bolest ne liječi napadai kožu trupa.Bolest, također, može zahvatiti kožu vimena

Na koži se nakon invazije parazita pojavljujecrvenilo,gnojni mjehurići i kraste, a kao posljedica tih promjenadolazi do opadanjadlake U govedase nakon svih navedenih promjena pojavljuje i zadebljanjekože, a na područjuvrata koža postaje debela i naborana Pojavubolesti u

U posljednjevrijemevrlo je učinkovit preparatširokogspektra djelovanjapoznatpod nazivom IVERKTIN kojije dao dobre rezultate i protivuzročnika šuge.Primjenjuje se parenteralno (injekcija) i lokalno, te se ponavljaaplikacija, za 7 dana kod psoroptes, a za 14 dana kod sarkoptesšuge - tada nijepotrebna sanacijaobjekta.IVERKTIN jepogodan za korištenje u suhostaju(zbogkarence) i zimi kada kupanje i prskanjenije

moguće. U posljednjevrijeme se javlja i u obliku masti za utrljavanje.Karenca IVERKTINA iznosi 28 dana

Prilikom liječenjašugavoggoveda potrebnoje preventivno tretirati govedakojase nalaze u blizini oboljeleživotinje. Kod primjeneantiparazitika u suzbijanju šugepotrebnojeobratiti pozornost na karencu prema uputstvu proizvođača.

PREVENTIVA

ŠUGE

Prilikom dovođenjanovonabavljenihgoveda u stajutreba obratiti pozornost na kožu,od-

Puerperij

Piše: dr sc StjepanBanožić

nosno na obraslost dlakom, te postojanjecrvenila, rana ilikrasta na koži. Također jeobvezno održavati higijenu u staji, te provoditi redovitu sanitaciju,dezinfekciju i dezinsekcijustaje i pribora, kako bi se spriječilepojavezaraznih ili parazitarnih bolesti

BOLESTI SLIČNEŠUGI

Šugimogu biti,prema kliničkoj slici,slične drematofiloza, dermatomikoza,seboreja,piodermije, malofagoza i sifunkuloza

ŠUGA ČOVJEKA

U čovjekašugauzrokovana homolognomvrstom šugarcauvijek

uzrokujejaksvrbež icrvenilo kože uz pojavugnojnihmjehurića. Najčešćezahvaća kožu između prstiju, na preponama i vanjskim spolnimorganima.Šugačovjeka uzrokovana kontaktom sa šugavim životinjama ima blaži učinak, jerse šugarci na koži čovjeka ne razmnožavaju i ne buše tunele u koži Bolest prolazi bez liječenja za nekoliko tjedana, a ukoliko dođe do ponovljenogkontakta sa šugarcima može doći do svrbeži i pojaveosipa na koži

Puerperijjerazdoblje u kojem se spolniorganinakon poroda vraćaju u stanjeprijebređosti Puerperijzapravo započinje nakon izlaska zadnjegploda,ali mnogi stručnjacipuerperijem smatrajurazdoblje od momenta izlaska posteljice do vraćanja spolnihorgana u stanjeprije poroda.

Proces vraćanjamaternice u stanjeprijebređosti trajevremenski različito, kako u kojevrste životinja: u preživača 4 - 6 tjedana, u kobile i krmače veoma kratko, u kuje14 dana Najkraćipuerperij ima ženka kunića kojaveć prvi i drugidan nakon okota može biti oplođena.

mu se lako prepoznajebolesna životinja.

U kobilajeiscjedak(lohije) neznatan,sasvim nestaje već za 612,prosječno za 8 dana nakon ždrijebljenja. Kobila jetada spremna za oplodnju.

Nakon porodau maternici zaostajetekući sadržajnazvan lohije, što ga čine degenerirani dijeloviposteljice, krvni serum, crvena i bijelakrvna tjelešca, odljušteneepitelnestanice i sluz Lohije se ispražnjavaju iz maternice kroz porođajneputeve i stidnicu Najviše se lohijanalazi u preživača, a kod njih se one i najduljeispražnjavaju. Obilan iscjedakimaju i mesojedi, ali se u njihdio lohijaresorbira preko sluznice maternice. U kobila i krmača količina lohija jemalena U kobila se dio lohijaresorbira prekosluznice maternice

Na maternici se događaju regresivnepromjene:maternica se sve više smanjuje i postajelakša, ali se nikada ne smanji na veličinu kojuje imala prijebređostiostajeipaknešto veća U krave se maternica smanji za 14 dana U maternici (tijelu - korpusu)dolazi do smanjenjakarunkula i u njima nastale masne degeneracije. Raspalikarunkuli čine glavninu materničnogsekreta. Istodobno sa smanjenjemtijelamaternice nastajeregresija i smanjenjegrljka maternice, a nestajehiperemija(punokrvnost),oteklina stidnice,njezineokoline i rodnice

Normalne lohijenemajumirisa ili pakmirišu na svježemeso, a nikada ne smrde Naprotiv,pato- loški iscjedak iz maternice ima veoma neugodan i prodoran zadah,svojstven i dojmljiv, po nje-

U krava su lohijeobilne, u početku guste,žilave s primjesom krvi. Odmah nakon telenja one su svijetlocrvene, kasnijepostaju boječokolade,joškasnijetamnosmeđe do crne, a naposljetku su potpunosluzave i staklasto prozirne Lohijamajeuprljanastidnica, područjeispodnjei donja površinarepa Iscjetka iz maternice nestaje u normalnom puerperijukrava za 2 tjedna. U ovaca i koza iscjedak iz maternice jeu početkukrvav i sluzav,kasnije mutan poputgnoja. U ovaca iscjedaktraje 7 dana, a u koza 7 do 14 dana Puerperijtraje 17 - 20 dana. U krmače lohije su neznatne, bjelkastebojei trajusamo nekoliko (do7)dana, a puerperij 12 - 14 dana. U kunice iscjetka nema, involucija i puerperijtraju veoma kratko,tako da ženka može koncipirati(zanijeti) već isti dan kada se okoti

Odmor objekta

Piše: dr sc StjepanBanožić

gao obaviti remont staje i opreme, zatim sanitacija i dezinfekcija.

Veoma značajanzoohigijenski činilac je odmor objekta. To je vrijeme od potpunogpražnjenja objektastokom, pa do ponovnog punjenjastokom Tome se danas posvećuje malo pažnjeili se pak potpunozanemaruje.Razlogtome jesukob dvajugledišta:jedno je stručno higijensko,kojezastupajuveterinar i agronom stočar, a drugojeekonomsko,kojega zastupajuuprava i ekonomisti U našojpraksidanas uglavnom prevladavajustavovi uprava i rukovodstava Stočarski objekt, pogotovoako jeskupeizvedbe, treba što više iskoristiti, pa se vrijeme od pražnjenjastokom do ponovnog punjenjatreba svesti na najkraćevrijeme, kako bi se mo-

S higijenskogstanovišta mora se prekinuti lanac mikrobne populacijeizmeđu pojedinihaglomeracijastoke. Neprihvatljivo je da mikrobna flora stajeprethodne aglomeracije stoke dočeka slijedećuaglomeraciju. Kada se ne bi prekidaolanac mikrobne flore, u toku pasaže bi se povećavala virulencijapojedinih vrsta mikroorganizama, osobito u nekim zaraznim bolestima pojavljivale bi se skupinemikroorganizama otpornih na antibiotike i drugelijekove, što bi uvelike otežavalo liječenje stoke iuzrokovalo velike ekonomske štete. Dugo eksploatiranistočarski objekti imajusvojurezistentnu mikrobnu populaciju.Životinjedržane u stajama,stalno su u dodiru s mikrobnom populacijomkojasadrži različite uvjetnopatogene, patogene i nepatogenemikroorganizme. U određenom momentu može izbiti zaraza ilidruga bolest, a zbogotpornosti klica na lijekovenastat će velike štete,

osobito ako se pojavekakve virusne zarazne bolesti,primjerice bronhopneumonijateladi i junadi. Vegetativni oblici bakterija i većina virusa brzo propadaju ako nisu zaštićeni organskomtvari, a oni kojistvarajuspore ili su zaštićeni organskomtvari (prljavštinom,izmetom,hranom)mogu veoma dugopreživjeti, pa čak i nakon primjenedezinficijensa. Postupkomsanitacijeuklanja se veliki brojrazličitih uzročnika bolesti iz staje.Nakon togase objekatopere i temeljitoosuši. Ovim postupcimauništava se i dobar dio preostalihmikroorganizama i dezinficijensima uništavaju svi ostali mikroorganizmi u staji i na opremi, te prekida lanac mikrobne populacije izmedu dvijepopulaciježivotinja u staji. Tako u novom turnusu stoka uđe kao u potpunonovi objekt. Postupakremonta, odnosno popravkadotrajaleopreme u stajamai općenito u nastambama za stoku,zatim sanitaciju,sušenje, dezinfekciju treba provesti u vremenu do 21 dan,koliko i traje odmor objekta.Dezinfekcija se može provestiprema potrebi nekoliko putanakon sanitacije za vrijemeodmora objekta.

Što obiteljskim gospodarstvimaproizvođačima mlijeka donosi novi zakon o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi?

uzgojnoselekcijskog

rada u stočarstvu Potpuno se ukidajupoticajiinaknade za NPK gnojiva.

Za novčane poticaje i naknade prema prijedloguZakona u 1999. godinipredviđenje iznos od 1.121,040.388 kuna ili oko 291 milijuna DM (tablica1.).

U ožujku ove godineje po hitnom postupkuprihvaćen Zakon o novčanimpoticajimainaknadamau poljoprivredi iribarstvu.PrimjenaovogZakona se izravnonastavlja na poticajeinaknadeu 1998.godini.

Piše: doc. dr Zoran Grgić

Štojenovo u Zakonu s motrišta obiteljskihgospodarstavaproizvodačamlijeka?

kobiljegmlijeka,uzgojvaljanih športskih i hladnokrvnih konja, te proizvodnjukošnica pčela,fazanskih pilića,pačića ifazana za lov.

Ovim Zakonom se - u odnosu na dosadašnji - uvode novi poticaji i naknade. Određeni poticaji i naknade se ukidaju, a iznosi nekih poticaja i naknada se povećavaju ilismanjuju.Većina naših obiteljskih gospodarstavakojase bave govedarskomproizvodnjomuglavnom ima razvijenubiljnuproizvodnju,kojadjelomičnosluži za potrebestočarstva (hranidba goveda i drugestoke),potrošnju u kućanstvu, te većim ili manjim dijelom za prodaju. Od veće važnosti za obiteljskagospodarstva s mljekarskomproizvodnjom su novi poticaji i naknade za proizvodnjukvalitetnogsjemenapšenice,proizvodnjupšenice,ječma i pivarskogječma,raži,soje,suncokreta,šećerne repe iuljanerepice po hektaru proizvedenepovršine. Isto tako uvedeni su novi poticaji i naknade za podizanjenovih voćnjaka i vinograda. U stočarstvu su uvedeni poticaji i naknade za držanjeosnovnog stada u govedarstvu, ovčarstvu i kozarstvu na strateškim područjima(područja od posebnedržavne skrbi i brdskoplaninska područja), tov stoke u svinjogojstvu,govedarstvu i konjogojstvu, kao i proizvodnja

Oko 997,69milijunakuna je osiguranosredstvima Državnog proračuna, a oko 48,00milijuna kuna se očekuje od prodajeodređenih količina pšenice iz proizvodnje1998 godine.Nedostajućih75,35milijunakuna će se dobiti prenošenjemobveza u slijedeću proračunskugodinu.

Povećavaju se iznosi poticaja i naknada za proizvodnjuduhana, proizvodnjukravljegmlijeka na strateškim područjima,proizvodnjumlijekaovaca i koza,kvalitetni rasplodnipodmladaksvinja, ovaca i konja,proizvodnjuuzgojno valjanihmatica pčela,proizvodnjumeda,te kvalitetnogsjemena uljanerepice i krumpira.

Smanjuju se poticaji inaknade za kvalitetno sjemekukuruza, i što jeposebicevažno za obiteljska gospodarstva s govedarskom proizvodnjom,smanjuju se poticaji i naknade za unaprjeđivanjepoljoprivredneproizvodnje u dijelu

Kao i u prijašnjemZakonu o poticajima i naknadama u poljoprivredi,razlikuju se poticaji i naknade proizvođačima na redovnom i strateškom području RepublikeHrvatske Prema Zakonu o poticajima i naknadama strateška područjačine područja posebnedržavne skrbi (određena Zakonom o područjimaposebne državne skrbi), te otoci i brdskoplaninska područja(pojedine općine i gradovi u Karlovačkoj,Primorskogoranskoj, Ličkosenjskoj,Šibenskokninskoj, Splitskodalmatinskoj, Istarskoj, Virovitičkopodravskoj, Zagrebač-

koj,Varaždinskoj i Krapinskozagorskojžupaniji).

U stočarskojproizvodnji se povećavajupoticaji za otkupljeno mlijeko. Na redovitom području su naknade ostale iste, a na strateškom su povećane na 1,00kn/ litra. Značajno su povećani poticaji za otkupovčjeg i kozjeg mlijekačime se namjeravapotaknuti razvitak ovih grana stočarstva, te tržnost posebnihproizvoda - ovčjeg i kozjegsira Prvi putjeuveden poticajproizvodnje kobiljegmlijekazbog njegove terapeutskevažnosti Umjesto dosadašnjihpoticaja tova stoke po kilogramužive mase, uvedeni

su poticaji po utovljenomgrlu. Prvi putasu uvedeni poticaji za tov ždrebadi za klanje. Tov svinja se potiče samo u strateškom području.

jivačiupisani u Upisnikuzgajivača uzgojnovaljanihživotinja. Novčani poticaj se ostvaruje samo jednomu proizvodnomživotu rasplodnoggrla.

Korisnici novčanogpoticaja za proizvodnjumlijeka su proizvođači mlijeka(osimkobiljeg)koji prodajumlijeko za daljupreradu. Novčani poticaji se isplaćuju na temeljuprodanih i isporučenih količina. Naknade za uzgojvaljanograsplodnogpodmlatka domaćegporijekla - nakon njegovog uvođenja u Središnjipopismatičnih grla,te uzgojvaljanih rasplodnihgrlaizvornih i zaštićenih pasmina - dobivajuuzga-

Korisnici novčanogpoticaja za tov stoke su pravne ifizičke osobe koje su prodale i isporučile utovljenagrlagoveda,svinja i konja na klanjeodobrenim objektima. Novčani poticaji za tov se odnose na utovljenujunadmase 450-700 kg,utovljenesvinje od 90 kgiviše, te utovljenuždrebad hladnokrvnih pasminakonja.Korisnici novčanogpoticaja za držanjestada na strateškim područjima su poduzećailipoljoprivrednici koji drže krave u sustavu kravatele, krave za proizvodnjumlijeka, te ovce i koze U biljnojproizvodnji,kojaje sastavni dio ukupnepoljoprivredne proizvodnje naših obiteljskih gospodarstava s mljekarskom proizvodnjom(kaoglavnimizvorom prihoda),značajnoje promijenjensustav poticaja i naknada Tako su utvrđena nova prava na novčane poticaje za proizvodnjupšenice,durum pšenice, pivarskogječma,raži,suncokreta, soje,uljanerepice i šećerne repe koja se isplaćuju po hektaru proizvodne površine.Izravnim plaćanjem po proizvodnojpovršini sustav zaštite domaće proizvodnjepribližava se mjerilimaSvjetske trgovinskeorganizacije, a pritom se odnosom visine otkupne cijene i stupnjemzaštite dohotka proizvođačapodižekonkurentnost domaće proizvodnje. Korisnici novčanogpoticaja za proizvodnjužita,uljarica i šećerne repe su proizvodačikojiproizvode navedene kulture prema odobrenju županijskih ureda nadležnih za poslovepoljoprivrede. Odobrenjese dobiva prema “Operativnom planusjetve?kojim se utvrđujupovršine za te kulture za

nijei ovlaštene pravne osobe (tvrtke,zadruge,udrugei sl.) prema operativnimplanovima raspodjeljujupovršinefizičkim osobama kojimajepoljoprivreda glavnadjelatnost.

svaku Županiju i Grad Zagreb.

Novčani poticaj se isplaćuje korisnicima po hektaru proizvodne površine u dva dijela. Prvi dio se isplaćuje nakon dostavljene dokumentacije o veličini odobrene površinenadležnom uredu, a drugidio nakon dostavljene dokumentacije o obavljenoj žetvi U ovom pregledu su obuhvaćeni poticaji za podizanjevoćnjaka, jer se u obiteljskomgospodarstvu uspješnopovezujugovedarska i voćarska proizvodnja. Pri kombiniranjuvoćarske proizvodnje i uzgojagoveda u obiteljskom gospodarstvu sa organizacijskoeko- nomskogmotrišta ističu se relativno mali zahtjevi za radnom snagom. Isto tako,važna jemogućnostprimjenestajskoggnoja u voćarstvu, kao i korištenje međurednogprostora u voćnjaku za napasivanje ili proizvodnjusjena ili sjenaže.Zasnivanjevišegodišnjihnasada se potičejednokratnom potporom u navedenim iznosima, a provodi se na temelju

godišnjeg“Operativnogplanapodizanjanovih višegodišnjih nasada u voćarstvu" kojim se za poticane voćne vrste uređujupovršine i njihovregionalniraspored.

Upravninadzor nad provođenjemovoga Zakona obavlja Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, a inspekcijski nadzor provodežupanijskepoljoprivredne inspekcije i poljoprivredna inspekcija u Ministarstvu Ovisno o vrsti poticaja za prekršaje obiteljskihgospodarstava i poduzeća koji su korisnici novčanih poticaja,može se odrediti novčana kazna u iznosu od 6.000 do 60 000 kuna, a odgovorneosobe u pravnojosobi (poduzeću) mogu se za prekršajekazniti novčanom kaznom od 3.000 do'18.000kuna.

Kome se poljoprivrednici mogu obratiti pridobivanjudokumenata potrebnih za korištenjepoticaja i naknada u poljoprivredi?

Za ostvarivanjepoticaja inaknada u biljnojproizvodnjiŽupa-

Proizvođači koji su poticaje u obliku reprodukcijskogmaterijala primiliprošlegodine(jesenska sjetva)morajudo krajasvibnja priložitipotvrdu o ugovorenim površinama.Posebne inspekcije će obići teren i utvrditi stvarno stanje. Ovi proizvođačikojisu prošlejesenikoristili poticaje trebaju za nove poticajenavesti nove katastarske čestice iz ranije dostavljenih dokaza o vlasništvu ili korištenjuzemljišta.Županijski uredi za poljoprivredu i gospodarstvozahtijevaju od proizvođača,kojiprviputaulaze u sustav poticaja,određene dokumente. To su za obiteljska gospodarstva preslikaosobne iskaznice korisnika i potvrdaZavoda za poljoprivrednu i savjetodavnu službu o bavljenjupoljoprivrednom proizvodnjom, te preslika izvoda iz sudskogregistra za pravne osobe.

Potrebno je predočitidokumentacijukojadokazujevlasništvo ili korištenjesvakogbroja katastarske čestice za kojuse dodjeljujupoticaji.

To može biti zemljišnoknjižni izvadak ili posjedovnilist iz katastra. Za zakupljenepovršine se treba priložiti ugovor o zakupuovjeren kod javnogbilježnika.Postojeslučajevikada se ne može dokazati vlasništvo nad korištenim zemljištem. Najčešće se radi o zemljištu starijihosoba,površinamagrađana kojižive u Hrvatskoj, no nemaju naše državljanstvo ili o građanimakoji su izvan Hrvatske Tada se može priložitipotvrda dobivena od Općinekojapotvrđujekorisnikovo obrađivanje od-

Mljekarski list

ređenih površina.Pritom treba jasnonaznačiti tko su pravi(ili bivši)vlasnici, te katastarsku općinu i česticu

Štose može preporučitiproizvođačima mlijeka - korisnicima sustava poticaja i naknada u poljoprivredi?

S gospodarskogstajališta novim Zakonom jezadržana relativno dobra zaštita proizvodnje i otkupamlijeka(kravljeg,ovčjeg i kozjeg).Snižavanjemtroškova proizvodnjemlijeka s istovremenim povećanjemmuznosti, što se

u većini naših obiteljskih gospodarstava postižeodgovarajućom proizvodnjom i spremanjemkvalitetne krme,proizvođačimlijeka trebajudobrim iskorištenjem tehnološkogkapacitetamuznih grla osiguratidodatno povećanjeprihoda i dohotka u proizvodnji mlijeka.

kultura za kojesu utvrđeni novčani poticaji.

Tehnološki odgovarajućom proizvodnjomkvalitetne krme mogu se značajnepoljoprivredne površine koristiti za drugenamjene. Dodatni dohodak gospodarstva tako se ostvarujeproizvodnjom

Intenzivna voćarska proizvodnjajeusmjerena na stalnu primjenu većih količina stajskoggnoja, a istovremeno jeizrazito dohodovna grana poljoprivredneproizvodnje.Kako su novim zakonom predviđeniznačajnipoticaji za zasnivanjedugogodišnjihnasada, može se u gospodarstvimakoja imajudostatnu radnu snagu i tehničku opremljenostpreporučiti uzgojvoća i njegovokombiniranje s mljekarskomproizvodnjom. gg

Tehnološko-ekonomske

pretpostavke uzgoja ovaca u obiteljskom gospodarstvu

Piše: doc. dr sc Zoran Grgić!

Gospodarskoznačenje uzgojaovaca

ovčjimmlijekom u kontinentalnom “dijeluzemljetijekomcijele godine.

Tehničkoorganizacijski preduvjeti i troškovi zasnivanjafarme ovaca

šljenje da jenavedeno područje dobilo i ime po staroilirskojriječi delma - ovca

U Hrvatskoj se ovce uzgajaju stoljećima,osobito u njenimpojedinimdijelovima u kojima su manjemogućnosti za uzgojdrugih vrsta stoke To se prvenstveno odnosi na područjepriobalja i otoka,dalmatinsku Zagoru, te Liku i Gorski Kotar Prije 35 godinasamo na širem prostoru Dalmacijeuzgajalo se oko milijun ovaca (dvaputaviše nego danas u cijelojHrvatskoj), a postoji mi-

1 Izrađeno prema tehnološkim postavkama Doc dr Bore Mioča (Zavod za opće stočarstvo, Agronomski fakultet u Zagrebu)

Danas jeu Hrvatskojukupno oko 520 000 ovaca, od čegajeoko 350.000 rasplodnihgrla, a ostalo jejanjad i šilježad. Prema domaćojpotrošnji od oko 2 kg janjetine po stanovniku i ukupnoj potrošnji oko 8,8tisuća tona, danas za domaću potrošnju godišnjenedostaje oko 4,04,5 tisuće tona janjetine. Veći dio potreba namiruje se uvozom iz drugihzemalja.Mogućnostiplasmana ovčjihproizvoda i prerađevina domaćim i inozemnim gostima tijekomturističke sezone izrazito su visoke. Za razvitak ovčarstva u obiteljskimgospodarstvima, posebice jeznačajnopovećanje potražnje za janjećimmesom i

Za većinu naših obiteljskih gospodarstavakojapočinju s intenzivnom tržnom proizvodnjom u ovčarstvu,glavninuosnovnog stada,zbog dobre prilagođenosti prirodnimuvjetima,skromnih zahtjeva i dobrih proizvodnihsvojstava, trebala bi činiti domaća ovca (pramenka)ilidomaća oplemenjenaovca, podjednakih genetskih predispozicija za proizvodnjumesa i mlijeka.Osnovni proizvodni i uzgojniciljevi bili bi proizvodnja mesa i mlijeka, te djelomična ilicjelokupnaprerada mlijeka u sir U pojedinim, posebice povoljnimpodručjima, na obiteljskim bi farmama osnovni uzgojniciljtrebala biti proizvodnjamlade janjadivisoke kakvoće mesa, uzgojene u ekološki čistim

uvjetima.Nakon klanja i odbijanjaženske rasplodnejanjadi ovce će biti mužene, a mlijeko će se prerađivati u punomasnitvrdi Ovčjisir, što će biti drugiznačajan izvor dohotka Vuna za sada nije proizvodnicilj, ali s razvitkom tržišta vune u budućnosti, moći će se i od njeostvarivati dio dohotka

Najmanjiproizvodnikapacitet kojiosiguravaosnovnu egzistencijukućanstava u našim uvjetima jeoko 120 rasplodnihgrla s podmlatkom U našim uvjetima su sukladno organizacijskoekonom- skim činiteljimaučinkovitosti ovčarske proizvodnjeobiteljskog gospodarstva(proizvodnikapaciteti,stalna uposlenost 2 radno aktivna člana,tržište nabave i prodaje,visina ulaganja i dr.) ovisno o obilježjimaproizvodnog prostora(klimatskeprilike, raspoloživost i kvaliteta zemljišta) najčešćepreporučenefarme do 250 grla. U nastavku će se dati tehnološko-tehnički zahtjevi, te neka proizvodna i ekonomska obilježja za osnovna stada veličine 120 i 250 rasplodnihgrla.

Pri izboru lokacijebudućeg ovčarnika potrebnojevoditi računa o svim važnim činiteljima bitnim za projektiranje i izgradnju farme: postojanjeinfrastrukture (struja,voda),prometneinfrastrukture,udaljenosti od naseljenog mjesta, da nema previševlage, (ovce su osobito osjetljive na vlagu,kako na vanjsku,uslijed čegačešće obolijevaju od zarazne šepavosti, tako i na onu u samom ovčarniku) itd Za osnovno stado treba osigurati:površineoranica, pašnjaka i livada,staju,spremnik koncentrirane hrane,sjenik, silos za silažu, osnovnu poljoprivrednu mehanizaciju i muznu opremu.

U staji se može osigurati prostor za stoku,opremitiizmuzište, te urediti spremnikkoncentrirane stočne hrane Staja za ovce, ovčarnik,izuzetno jevažan ekološki činitelj ne samo za zdravlje i proizvodnesposobnostigrla, već jei od velikogznačenja za organizacijuproizvodnje i odvijanja proizvodnihprocesa Objekt za ovce, ovčarnik, mora biti sagrađen od čvrstogmaterijala i zadovoljitimikroklimatske zahtjeve ovaca Potrebno jenaglasiti da ovca ne traži prevelikikomfor i najskupljarješenja, pa se zadovoljavajući i funkcionalni objekti mogu sagraditi i od jeftinijih građevinskih materijala. U objektu je potrebnoosigurati1,21,5 m? podnepovršine po ovci, a 2-4 m? površine za ovnove i oko 0,5m? po janjetu. U objektumorajubiti predviđenamjestaza janjenje ovaca s 12-20 pojedinačnih boksova za janjenje,koji se mogu demontirati odmah nakon janjenja. Ovnove jepoželjnodržati odvojenood ovaca, a samo tijekom pripustatrebajubiti s ovcama U tavanskom prostoruovčarnika smjestit će se sijeno i slama. Uz staje su predviđeniispusti za stoku.

a)Prosječnisastav obroka za ovce u pašnomrazdoblju:paša 6 kg,sijeno0,5kg.

b)Prosječnisastav obroka za ovce u nepašnomrazdoblju:sijeno leguminoza 1 kg,livadno sijeno 1 kg,min vit dodatak 20 g

Tablica 1: Okvirne potrebehrane za preporučenaosnovna stada u kg 120 250

Pšenica i ječam 8 850 | 11 000

600 | 18 000

Sjenaža 47 200 | 54 100

Sijeno 14 500 | 25 800

Pregonski pašnjaci 237 800 [474 000

Prijesezone mrkanja,tijekom 30 dana,te nakon mrkanja, tijekom10-15 dana,ovcama se dnevno dajeu prosjeku350 g koncentratnih krmiva - prekrupe zobi i ječmauz dodatak vit. min smjese.Tijekomposljednjih 30 dana graviditeta i prvih 40 do 50 dana laktacije ovce se prihranjuju dnevno s 400-600 g krepkih krmiva Količine će ovisiti o kondiciji ovaca i brojujanjadi po ovci. Janjadse othranjuje za rasplod i tovi do mase 24-26 kg. Na tržište se plasiraju u dobi 3-4 mjeseca.Nakon janjenja,tijekom 20-30 dana,janjad će sisati. Nakon togvremena dodavat će im se po voljikoncentrat za janjad i najkvalitetnijesijeno.Tijekom tova u prosjeku će se po janjetu potrošiti 28 kgkoncentrata i 25-28 kg sijena, te oko 210 kg paše. Hranidba ovnova se temelji na kvalitetnoj paši i sijenu po volji. Prijesezone mrkanja,tijekom 60 dana, i u vremenu mrkanja,dobivat će u prosjekudnevno i 0,6kg krepkihkrmiva i sijenoleguminoza, te 40 g vitaminsko mineralne smjese.

Hranidba ovaca temelji se na voluminoznoj krmi - zelenoj krmi (paši) i sijenu. U pojedinimfazama proizvodnje, kada voluminozna krma neće moći namiriti produktivne potrebe,obroci će sadržavati određene količine krepke krme - žitarica (zobi i ječma). U nas jeuobičajenotrajanjepašnog razdoblja oko 165 dana, a nepašnograzdoblja 200 dana u godini. Na osnovi togasastavljaju se prosječniobroci za ovce u određenim fazama proizvodnje.

Potrošnja vode kod ovaca ovisi o sastavu obroka (udjelusuhe

Mljekarski list

tvari),klimatskim uvjetima i masi životinja. Ovce popijudnevno 4 do 7 litara vode Manjekoličine utroše se za održavanjehigijene i pripremu za mužnju.Prema tome, za 120 ovaca s podmlatkom i ovnovima treba osiguratidnevno oko 1,01,2 m? kvalitetne pitke vode

Preporučenapoljoprivrednamehanizacija:

osnovna dodatna oprema za ovce

Traktor

Rotacijska kosa

Okretač sijena

Traktorska prikolica

Osnovno stado će se sastojati od rasplodnihovaca domaće pasminepoznatekao pramenka, ili oplemenjenedomaće ovce i odraslih ovnova Pri intenzivnoj proizvodnji mesa na farmi bi se kao rasplodnjacimoglikoristiti ovnovi drugihmesnih pasmina, a janjad F1 križanci, bi se koristili za tov i klanje. Za navedene veličine osnovnog stada struktura stada ovaca jesljedeća:

Vrsta/Brojgrla li Ili

Ovce 120 250

Ovnovi 4 7

Šilježice za obnovu stada 24 50

Sakupljačsijena

Samoutovarna prikolica|

Silokombajn

Rol baler za sijeno

kojima bi se proizvodilakoncentratna krmiva Za stado od 250

ovaca potrebnoje oko 83 ha oranica,pašnjaka i livada.

Električni pastir Električna žica s izolacijom Bodljikava žica

Muzna oprema

ulaganja u preporučenekapacitete farme kreću se od 594 do 878 tisuća kuna

Za osnovno stado od 120 rasplodnihgrla s podmlatkom potrebnaje osnovna poljoprivredna mehanizacijauobičajena u nas Za uzgojvećegbrojagrla potrebnojeproširitistrojnipark, posebiceopremom za spremanje kvalitetne stočne hrane Od opreme za ovce najvažnija jeoprema za pregonskepašnjake(električni pastir i žica) i muzna oprema (muzniuređaj s elektromotorom, vakuum pumpa i hladionik za mlijeko).

Nezamisliva jeuspješna i rentabilna ovčarska proizvodnja bez odgovarajućihpašnjačkihpovršina Najvećidio ukupnoggodišnjegobroka ovaca otpadana pašu.Travnjačke i oraničke površine trebajuzadovoljitipotrebe ovaca u voluminoznim krmivima (paši,sijenu,sjenaži,slami) i koncentratima (ječam,zob,kukuruz). Imajući u vidu činjenicu da bi uzgajivač s poljoprivrednih površina proizvodio svu potrebitu voluminoznu iveći dio koncentratne krme, za najmanjuveličinu osnovnog stada od 120 ovaca s pripadajućimrasplodnimpodmlatkom i ovnovima potrebnojeosigurati oko 31 ha poljoprivrednih površina Najvećidio,oko 28,5ha, činili bi pašnjaci i livade na kojima bi ovce pasle i s kojih bi se za zimsko razdobljeosigurala dovoljnakoličina sijena i sjenaže. Oko 2,5ha činile bi oranice na

Ulaganja i gospodarska obilježja farme ovaca

Na temeljutehnoloških normativa za suvremeni uzgojovaca kvalitetnih gospodarskihodlika, kojise pravilnomtehnologijom mogu dobiti i u nas, proračunati su proizvodnirezultati farmi ovaca, te račun dobiti i gubitka (tablica 3 i 4).

U prihodefarmi drugegodine nakon ulaganjauračunava se sva proizvedenajanjad, a nakon pete godineod proizvedenejanjadi odbija se janjadkoja se koristi za obnovu (remont)stada Isto tako u prihode se uračunava prodaja izlučenih ovaca, te državna naknada za ostavljenorasplodnogrlo.

Troškovi ulaganja u objekte primjerenesuvremenom uzgoju

ovaca iznose od 1.057 do 1 931 po rasplodnomgrlu.Racionalizacijom troškova materijala, te korištenjemvlastite radne snage ili rada u pozajmicitroškovi izgradnjei opremanjaobjekatamogu biti 25-30% niži Troškovi osnovnih strojeva i opreme su oko 161 500 kn,a vrijednostcjelokupnepreporučenemehanizacije za stado od 250 rasplodnih ovaca jegotovo278 000 kn Vrijednost osnovnog stada jeprocijenjena na temeljuprosječneveleprodajne cijene za domaću ovcu od 300 DM po grlu i 400 DM za rasplodnog ovna Muzna oprema jeizabrana prema kapacitetufarme, a nabavne cijene su od 11 935 kn za jednostavniji sustav, do 37 345 kn za kompletnoizmuzište Ukupna

Na farmama manjegkapaciteta (120rasplodnihovaca)očekivani prihodje oko 150.000 kn Troškovi materijala i rada su oko 115 000 kn,a ukupnirashodi s uračunatom amortizacijom i investicijskimodržavanjem su oko 149 650 kn Dobitak gospodarstva jesvega 3 360 kn Prikazana kalkulacija se temelji na uvažavanjusvih ekonomskih načela pri poslovanjuobiteljskihgospodarstava Neiskazivanjemvlastitog rada u troškovima proizvodnje možemo govoriti o dohotku gospodarstva od 28.630 kn Kako naša gospodarstvanemajuizdatke za investicijskoodržavanje i amortizaciju,godišnje se može iz ovčarske proizvodnje sa stadom od 120 rasplodnih ovaca ostvariti akumulacija od 58 711 kn S ovim godišnjimsredstvima može gospodarstvo s dobrim iskorište-

njemtehnološkogpotencijala navedenogstada raspolagati u prosječnimekonomskim prilikama u nas Naravno,pri iskazivanju ovog iznosa valjauvijekračunati s pričuvom za pravilnu i redovitu obnovu objekata i opreme, te po potrebiosnovnog stada. Samo takvim načinom prikazivanja poslovanjagospodarstva moći će se bez dodatnogzaduživanja, korištenjemkreditnih sredstava, dugoročnoobnavljati i povećavati ovčarska proizvodnja u obiteljskom gospodarstvu.

S osnovnim stadom od 250 ovaca ostvaruju se godišnjiprihodi od gotovo418 tisuća kuna Troškovi materijala, te vlastitog rada i tuđih usluga su oko 173.300 kn, a ukupnirashodi su oko 217.400 kn. Bruto dobitak gospodarstva je oko 200 480 kn S takvim obujmom poslovanjagospodarstvo će poslovati kao poljoprivredni obrt ili poduzeće, pa je obračunat odgovarajući porez. Tako jeproračunat neto dobitak od 133 192 kn Dohodak gospodarstva bio bi 236 179 kn,a godišnjaakumulacija 274 520 kn

Vidljiva jevisoka gospodarska učinkovitost na farmi ovaca većeg kapaciteta. Za naše područje osnovna su ograničenjaprizasnivanjufarmi raspoloživikompleksi poljoprivrednihpovršina.Učinkovita proizvodnjavećih farmi traži značajnoveće kvalitetne poljoprivrednepovršine. S organizacijskoekonomskog stajališta je neprihvatljiva veća međusobna udaljenostpregonskihpašnjaka, oranica i livada U praksijeteško okrupnitisitne parcelekarakteristične za posjedeobiteljskih gospodarstava, kako bi se dobile tražene površine.

Ocjenatržišnihmogućnosti i isplativostiprojekta

Proizvodnjajanjadi i ovčjeg mlijekaje u Hrvatskojizrazito

deficitarna. Vlastita proizvodnja sada podmiruje oko polovice domaće potrošnje.Pretpostavka je da će s porastomturističke potrošnjepotražnja u budućem razdobljuznačajnoporasti. Na širem područjuHrvatske postoje dobre proizvodnemogućnosti za uzgojovaca sa svim posebnostima i odlikama pojedinihpoljoprivrednih regija. Sa stajališta gospodarskeučinkovitosti uzgoja ovaca značajnajemogućnostpovezivanjaproizvodnje s turističkom potrošnjom, te mogućnost izravne prodajeregistriranih proizvođača ugostiteljskimobjektima Isto tako, na domaćem tržištu jerelativno lako mogućplasman ovčjegsira iz domaće proizvodnje (natradicionalni način).

Osnovni preduvjetirentabilne proizvodnje s tehnološkogstajališta su: kvaliteta osnovnog stada, težište na vlastitojproizvodnji stočne hrane i pašnjačkomnačinu držanjaovaca, dosljednoprovođenjepotrebnihtehnoloških postupaka i korištenjevećinom vlastite radne snage S ekonomskog stajališta važna jeprijesvega izravna prodajaproizvoda ili organizirana prodaja bez većeglanca posrednika.

Ostvarenjemtehnoloških normativa suvremenog uzgojaovaca mogu se postići veoma dobri gospodarskiučinci. Već jenavedeno temeljnoograničenje“farmerskog"načina proizvodnjejanjadi i ovčjegsira u nas (kompleksi kvalitetnogpoljoprivrednog zemljišta).Osiguranjemnavedenih tehničkih preduvjetarelativno visoka ulaganja u farmu ovaca su gospodarski veoma isplativa. Sa stajalištasigurnostiproizvodnje značajnajemogućnostpovoljnog kreditiranjaulaganja u objekte, opremu i kvalitetna grlapotpomognutogdjelovanjemdržavnih institucijaustanova, te stalna državna potpora za obnovu i razvitak osnovnog stada

Aukcijska prodaja rasplodnih junica

Gudovec - Bjelovar 28. 3. 1999.

Piše: StjepanBrlek,dipl.ing.

Bjelovarskobilogorskoj =županijiveć davno pripadaepitetnajstočarskiježupanije. Već početkom ovoga stoljeća uz udruge iz Velike Gorice, Nove Gradiške,SvetogIvana Žabno,Đurđevca i druge,formirano je na područjudanašnje županije 8 marvogojskihudruga: Hercegovac, Nova Rača,Daruvar, Veliki Grđevac,Predavac,Bjelovar, DonjiMosti i Veliki Zdenci

1917 u Daruvaru i Hercegovcu.

Stočari ovoga područjasudjelovali su i na izložbama u Novom Sadu i Milanu 1931 godine.

Nakon duljestanke 1954. godine organizirana jeizložba u Bjelovaru i ponovno 1955 u Bjelovaru, Čazmi,Daruvaru i Ivanjskoj, neposredno predRepubličkuizložbu 1955 godine u Zagrebu.

lovar,Županija jeu svom proračunu predvidjela 500.000 kuna za kreditiranjeuzgajivačarasplodnih junicasvog područja, a organizirana je i aukcijskaprodaja rasplodnihjunica. Za aukcijujepredvedeno 60 rasplodnihjunica,čijaje prosječnaproizvodnjamajki u 305 dana laktacijeiznosila 4 012 kg mlijeka.

Prodano je50 rasplodnihjunica po cijeni od 9 520 - 12 614 kuna ili prosječno 11 032 kune.

Nakon ponovne stanke od 12 godina, 1967 godine u Bjelovaru, i u mnogimmjestima ove županije, održano jedo 1984 godine 9 izložbi s preko1550 rasplodnihgoveda.

U tim, a kasnije i u drugimmjestima ove županije,organizirani su i rasplodnisajmovi.Rasplodna goveda kupovali su stočari ovoga područja, ali i drugihdijelovaHrvatske, a kasnije i stočari bivše Jugoslavije.

Stočarske izložbe također su organizirane na ovom području:

1912 u Bjelovaru i Velikim Zdencima

Kredit jedobilo 26 proizvođača od kojihtrojica za jednogrlo, 22 za dva grla,ajedan za tri grla.Kreditje odobren na petgodina, uz poček od dvijegodine uz 7% kamata godišnje.

Od 1993 u Gudovcu krajBjelovara organiziraju se međužupanijske, a u zadnjevrijeme i međunarodne manifestacije sa znatno većim brojemstoke

Korisnici kredita dogovaraju povratak kredita s CROATIA BANKOM Nakon veterinarskih pregleda kupcipreuzimajusvojakupljena grla.

1916 u NovojRači sa 67 grla, Hercegovcu sa 86 grla

U organizacijiHrvatskog stočarskogselekcijskogcentra, na poticajBjelovarskobilogorske županije,zajedno sa “CROATIA BANKOM" d d podružnicaBje-

Jedna od većih po brojugrla, aukcijskaprodajarasplodnihjunica održat će se u okviru Međunarodnogstočarskogsajma u Gudovcu, od 2 -5 rujna1999

CIFOS-3

SUPERMIL-100

SUPER-NEN

Izvješće o

+ “Poveljom o zaštiti okoliša LURA Grupe"određene su globalne odrednice politikezaštite okoliša, kao i obveza poštivanja i promicanjapolitikeodrživograzvoja. Poveljom se LURA Grupaobvezala da će svake godineredovito objavljivatiIzvješća o stanjuokoliša

stanju okoliša

Lura tuRacorGroup d.o.o. za 1998. godinu

kao ishodište u izradi cjelovite strategijezaštite okoliša kompanije.

Također, u Izvješću jedan selektivan prikazznačajnijih aktivnosti zaštite okoliša LURA Grupe u zadnjihgodinudana kao što su:

- ObjavljivanjePovelje o zaštiti okoliša

Slijedomnavedenog,Odjel za inženjering zaštite okoliša i kontrolu onečišćenja LURA Grupe izradio je“Izvješće o stanjuokoliša LURA Groupd o o za 1998 godinu". Na tajnačin LURA Grupa jepostalajednaod malobrojnih hrvatskih kompanijakojedonose Izvješća o stanjuokoliša, te jetime potvrdila da je politikazaštite okoliša postala u cijelosti dio poslovnestrategijekompanije.

- UsvajanjeinternogPravilnika o postupanju s otpadomLURA Grupe

-LURA Grupačlanica HRPSOR-a

- SIRELA dobila ISO 9001

- Suradnja s kvalitetnim partnerima (izborpartnera u poslovima zaštite okoliša kojiimajulicence Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša)

- Suradnja s institucijama, publiciranjedostignuća

- Priznanja i znakovi “Hrvatska kvaliteta" i “Izvorno hrvatsko"

- LURA Grupapredložena za godišnjunagraduzaštite okoliša

TemeljeIzvješća čine općii pojedinačniciljevizaštite okoliša za naredno razdoblje, a koji za LURA Grupupredstavljaju:

- Javnost podataka o okolišu

- Smanjenjepotrošnjeenergenata

- SIRELA - uređaj za potpuno pročišćavanjeotpadnih voda

- Projektreciklaže višeslojne kartonske ambalaže

- Projektčistijaproizvodnja(Dukati Sirela)

- Rad na ishođenjucertifkata ISO 14001

life cycle)

“Izvješće o stanjuokoliša LURA Group d o o za 1998 godinu" predstavljavrijedandokument koji u sebi komplementiraosnovne postavkepolitikezaštite okoliša u kompaniji i sustav zaštite okoliša u proizvodnji i preradimlijeka. Prikazane su osnovne gospodarske aktivnosti članica LURA Grupe, te funkcija,organizacija i poslovi Odjela za inženjeringzaštite okoliša i kontrolu onečišćenja.

Značajan dio Izvješća čini pregleduporabeizvora svih članica LURA Grupe za 1998 godinu (potrošnjaelektrične energije, potrošnjatoplinskeenergije,potrošnjavode iz gradskogvodovoda i vlastitih bunara,odvodnja,postupanje s otpadom,pročišćavanje otpadnihvoda,održavanje). Pregledje prikazaoodnos njihovih količina i cijenatroškova određenih po mjesecima u nizu tablica i grafikona.Ciljjesnimiti osnovno nulto stanjepotrošnjeenergenata s ciljemopćegsmanjenjapotrošnje energenata, te iste podatkerabiti

mmm even

- Izrada strategije zaštite okoliša

LURA Grupe

- Neovisno ocjenjivanjestanja okoliša

- Primjenasustava gospodarenja otpadom

- Vođenjedokumentacija upravljanjaokolišem

- Stvaranjevlastite baze podataka o emisijama u zrak,vodu,tlo

- Ustrojavanje službe za vlastiti monitoring i kontroling

- Vođenje KEO (zrak,vode,tlo)

- Zamjenafreona iz rashladnih i klima uređaja

- Edukacijadjelatnika

- Ocjenaposlovodstvakompanije o kvaliteti sustava upravljanja okolišem

- Osiguranjepotrebnihfinancijskihsredstava

CjelokupnoIzvješće biti će dostupno i na internet-stranicama

potpunejavnostipodataka i informacija o okolišu Na tajnačin LURA Grupajepostalasvjesna da vizija i strategijaprovedbeodrživog razvojadonosi najvišekoristi ako se o rezultatima poduzetihakcija može izvijestiti svekolika javnost i zainteresirani poslovnipartneri, i tako omogućitipovratneinformacije i poboljšanje.

LURA Grupe (http://uww.luragroup.hr) u skladu s politikom

mr Damir Brlek, Zvonimir Markovac, dipl.ing. LURA Group d o o

Izložbe u 1999. godini

16 svibnja1999 godine - Sikirevci

Hrvatski stočarsko selekcijski centar i ove godine će podpokroviteljstvomMinistarstva poljoprivrede i šumarstva RepublikeHrvatske organizirati izložbe i smotre od posebnogznačaja i uloge u uzgojnoselekcijskom radu u govedarstvu, jer se na njimaprezentirauspjehuzgojno selekcijskog rada i dostignućauzgajatelja određenogpodručja. Na izložbama se stječu nova saznanja o mogućnostimauzgojakvalitetnih rasplodnihgrlavećih genetskihkapaciteta te se razmjenjujuiskustva i razvijatakmičarski duh Uspjehizložbe zavisiprvenstveno o izboru i izvođenjunajboljihgrla s područja na kojoj se izložba održava

06 lipnja1999 godine - Velika Gorica

15. lipnja1999. godine - Vrbovec

19 - 20 lipnja1999 godine - Vinica

25 lipnja1999 godine - Đurđevac

26 lipnja1999 godine - Kloštar Ivanić (konjogojskaizložba)

17 - 18 srpnja1999 godine - Sunja(konjogojska izložba)

28. kolovoza 1999. godine - Ferdinandovac

02. - 05. rujna1999. godine - Bjelovar - Gudovac

11 rujna1999 godine - Križ

18 rujna1999 godine - Drenovci

25 rujna1999 godine - Požega

dipl ing Vesna Bulić Stručni suradnik u pododjelugovedarstva

22. događanja amaterske

folklorne scene grada

Zagreba

folklorne svečanosti proslavit će FA “VENČEC", iz Zagrebačke Dubrave,20-tu obljetnicu svog postojanja na dan 15. svibnja u Domu hrvatske vojske u 19 sati

Ove svečanosti narodne baštine započele su u subotu 17 Piše:dipl.ing.StjepanKeglević

Narodno sveučilište “Dubrava" i Gradski ured za kulturu organiziraju od 23 travnja do 22 svibnja1999 dvadesetdruge folklorne priredbe u kazalištu u

Cerskojul. i u dvorani Doma hrvatske vojske - Stančićeva ul 4 Nastupit će 31 folklorni ansambl iz bliže i šire okolice Zagreba, 7 dječjihfolklornih skupina i 7 manjinskih. Od manjina će nastupiti 8 svibnja:češka,njemačka,židovska,romska,ukrajinska i rusinska U okviru te velike

travnja na Trgubana Jelačića s dražesnim nastupompredškolske i školske mladeži iz društva “Venčec", te njihovimženskim zborom i tamburašima

Dođite i veselite se čistog srca i zdravograzuma ovim narodnim pjesmama i plesovima.

Položaj seljaka u novom

mirovinskom zakonu od 1. 1. 1999.

Piše:StjepanAndroić,dipl. pravnik

rednu djelatnost kao jedinoili glavnozanimanje, uz uvjetda imaju:

Da bi se lakše shvatile promjenedo kojihjedošlo,potrebno jeučiniti male usporedbe s bivšim Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranjuindividualnih poljoprivrednika, pa ćemo to i učiniti

- navršenih 15 godinaživota (dakleuvjetnajmanjastarost s kojomse može ući u osiguranje istijekaoizaradnikeabiojeido sada);

Prvi mirovinski zakon koji se počeoprimjenjivati od 1 1 1980., počeojeuvoditi slična prava koja se priznajuradnicima i obrtnicima,ali ne sva niti u istom opsegu Ipak,bili su to mali pozitivnipomaci u pravcu izjednačavanjaseljaka s radnicima i obrtnicima

Novim “Zakonom o mirovinskom osiguranju",kojijestupio na snagu s 1 1 1999. započelo je potpunonovo razdobljemirovinskogosiguranja za seljake.Seljaci su preuzetiravnopravno u novi sustav osiguranjazajedno s radnicima i obrtnicima s istim pravima ali nešto manjimobvezama Ipakpotrebnojeupozoriti na bitne značajkevažne za seljake, kao i na neke posebnostikojesu vrlo bitne, ali i na neke propuste Zakona s kojimaseljaci ne bi smjelibiti zadovoljni.

- međutim, za pristupanje u mirovinsko osiguranjeseljaci morajudokazati zdravstvenu sposobnost za obavljanjepoljoprivredne djelatnosti(prije se nije tražila takva liječničkasvjedodžba kao dokaz o zdravstvenoj sposobnosti). To otežava ulazak seljaka u osiguranjezboggubljenjavremena i dodatnih troškova. Budući da se takva zdravstvena provjera više ne traži za radnike, može se smatrati da je takva obveza uvedena samo za seljake nepotrebna i trebalo bi tražiti njezinoukidanje, što bi bio dokaz potpunogizjednačavanjaseljaka s, radnicima u pogledustupanja u mirovinsko osiguranje;

takav cenzus, tj.uvjetminimalnog katastarskogprihoda za svakoga osiguranog člana kućanstva - osim kada se radilo o pristupanju u osiguranječlanova tzv, “mješovitih poljoprivrednihdomaćinstava" u kojimaje predstavnik poljoprivrednogdomaćinstva bio osiguran kao radnik,obrtnik ilije bio korisnik mirovine).Praksa će pokazatikako će ta odredba funkcionirati u praksi,jer se predviđa da će katastarski prihod kao mjerilogospodarskemoći gospodarstva i kao kriterij za razrez poreza biti vjerojatno ukinut Isto tako,bit će problema s poljoprivrednicimakojiimaju mali katastarski prihodpodijeljen na brojniječlanove kućanstva, a pritome ostvaruju veći dohodak što je moguće kod mljekara, peradara,pčelara i slično. Zato će i ovdjetrebati tražiti određene promjenekojimaće biti svrha pojednostaviti ulazak takvih seljaka u mirovinsko osiguranje;

1) Posebni uvjetikojemoraju ispunjavatiseljaci kako bi se mogliuključiti u mirovinsko osiguranje

Obveznim mirovinskim osiguranjemobuhvaćeni su poljoprivrednici i članovi njihovihkućanstava kojiobavljajupoljopriv-

- kao uvjetza pristupanje seljaka u mirovinsko osiguranje, traži se minimalni katastarski prihodkojimora biti ispunjen u godiniprijestupanja u osiguranje. Zakon propisuje da tajprihod u prethodnojgodiniprijestupanja u osiguranje mora biti najmanje 25% od prosječnegodišnjebruto plaćesvih zaposlenih u prethodnojgodini u Hrvatskoj i to po jednomosiguranomčlanu kućanstva Napominjese, da se po bivšem Zakonu prijenijetražilo

- kao posebanuvjet za stupanje seljaka u mirovinsko osiguranje je da prebivalište mora biti u općini ili gradugdjese nalazi zemlja kućanstva iliu susjednojopćini. I tome se uvjetumože prigovoriti, jertajformalizam može otežavati obuhvat seljaka u mirovinskom osiguranju.Mogućejeda netko živi npr u Zagrebu a da ima imanje u Bjelovarugdjeobrađuje voćnjakili uzgajaneku monokulturu te jedovoljno da samo povremeno dolazi na imanje. I u tom pogledutrebalo bi tražiti ublažavanje ovoga uvjetaobveznog prebivališta u istom ili susjednommjestu.

2) Doprinose za svojemirovinsko osiguranjeseljaci će kao poljoprivredniosiguraniciplaćati samo u polasvote, a drugupolovicu će plaćati"Republika Hrvatska iz proračuna.Budući da je stopaza plaćanjedoprinosa utvrđena u visini od 21,50%, seljaci će plaćati samo 10,75%.

Posebnom odlukom o osnovicama osiguranja za plaćanje doprinosapropisana je za seljake obvezatna osnovica u svoti od 1.500,00Kn.Budući da 10,75%od 1.500,00 Kn iznosi 161,25Kn, mjesečnasvota doprinosa za poljoprivrednoosiguranjeseljaka iznosit će samo 161,25 Kn To neće biti visoka obveza i zato se može slobodno tvrditi da jepo novom zakonu,mirovinsko osiguranjeseljakajošuvijeknajjeftinije.

Naravno, od takve male osnovice ni mirovine neće biti visoke. Zbog togai novi zakon (kaoi dosadašnji)dopuštaseljacima izbor viših osnovica osiguranja, na kojeće moći plaćatidoprinose za svojeosiguranje, ako se odluče za neku višu osnovicu osiguranja. Te više osnovice utvrđene su posebnom odlukom i određene su u rasponu od 1.500,00 do 19.000,00 kuna Te više osnovice prikazat ćemo i objasniti u jednomod idućih naših članaka.

tzv “najnižumirovinu" kojaće se isplaćivatikorisnicima starosnih i invalidskih mirovina ostvarenih po novom Zakonu,počevši od 1. 1 1999 Najnižamirovina ostvarena s 15 godinamirovinskog staža isplaćivat će se u svoti od oko 500,00 Kn mjesečno(ato je ipakznatno više u odnosu na dosadašnjiprosjekseljačkih mirovina,kojijebio oko 269,00 Kn mjesečno). Za svaku daljnju godinu staža više,priznavat će se najnižamirovina u nešto razmjernovišojsvoti, pa će tako najnižazajamčenamirovina za 20 godinastaža iznositi 640,00Kn, dok će npr za 40 godinastaža iznositi 1.328,00 Kn mjesečno. Ovakva najnižamirovina trebala bi biti neke vrste nadomjestak za dosadašnjuminimalnu mirovinu odnosno za mirovinu s zaštitinim dodatkom,kojese više neće priznavati po novom zakonu.

Dosadašnjimkorisnicima prava, minimalne mirovine ili mirovine sa zaštitinim dodatkom,neće se ukidati njihovastečena prava Ostat će im ta prava i dalje u istoj visini, a također će se redovito usklađivati, kao i sve ostale mirovine

3) Izlazak iz osiguranja - ne treba koristiti

bih seljacima da dobro razmisle ako se žele koristiti tim pravom istupanja iz osiguranja,jerposlije će teško moći ponovno pristupiti tom osiguranju, kako zbogstrožih uvjetapropisanih u vidu minimalnogkatastarskogprihoda po članu kućanstva tako i zbog obvezatne zdravstvene svjedodžbe. Prijedonošenjaosobne odluke o izlasku iz osiguranja, treba posebnorazmisliti o činjenici da su sada obvezatni doprinosi za plaćanjeosiguranja znatno manji,jerpoladoprinosa plaćadržava Osim togazajamčeno pravo na najnižumirovinu, kojaje za najmanjistaž od 15 godinaskoro duploviša (oko500 Kn) od dosadašnjezajamčene najnižesvote mirovine (269,82 Kn),nijezanemariva Šteta bi bilo ne koristiti se ovim pravom ako je već država kod donošenjanovog Zakona bila široke ruke za one kojinajmanjedobivaju.

Posebno

se preporučakoristiti izbor viših osnovica osiguranja i tako utjecati na buduću višu mirovinu Naravno to će biti mogućeonima koji ostvaruju veće prihode pa će moći izdvajati i veći doprinos.

Za većinu seljaka,mirovine će i daljebiti vrlo niske, kao što su bile i do sada Izborom viših osnovica osiguranja i plaćanjemdoprinosa na te više osnovice, imat će i više mirovine Za korisnike s najnižim mirovinama novi mirovinski zakon zajamčujeposebnopravo,

Zatečenim dosadašnjimosiguranicima,koji na dan 1 1 1999 ne ispunjavajuuvjetekojise tiču katastarskog i drugogprihoda, dopušta se istupanje iz osiguranja u svojstvupoljoprivrednika, ako podnesuzahtjev za istupanje iz osiguranjanajkasnije do 31 12 1999 U vezi ove mogućnosti izlaska iz osiguranja,savjetovao

U sljedećembrojuprikazat ćemo i objasniti sve o najnižoj mirovini;kako se izračunava, priložiti tabelu pripadajućih svota najnižihmirovina prema godinama ukupnogmirovinskog staža s kojimaje ostvarena pojedina mirovina Objasnitćemo razlike između visina pojedinihprava ovisno o tome jeli pravo ostvareno po starom Zakonu do 31 12 1998 ili počevši od 1 1 1999 odnosno kasnije,tj.po novom Zakonu. m

i do poda“

Kronika čovječanstva

GODINA 1957.

Piše: dipl.ing.StjepanKeglević

ovi stavovi donose poznatevelike poteškoće.)

Tunis postajerepublikom

Stvorena jeEuropska ekonomska zajednica

Organi u Europskojekonomskojzajednici su slijedeći:

U vječnomgraduRimu 25 ožujkapotpisani su RIMSKI UGOVORI, kojimsu ministri vanjskihposlovaBelgije,Savezne RepublikeNjemačke,Francuske, Italije,Luksemburga i Nizozemske ostvarili staru europskumisao, tj.EUROPSKU EKONOMSKU ZAJEDNICU (EEZ).

- Savjetkoji se sastoji od predstavnika vlada zemaljačlanica i ima zakonodavne nadležnosti;

Tunis je država u Sjevernoj Africi kojase rasprostire na 163 610 km? s oko 6,36milijuna stanovnika Na tom području postojala jefenička država već od 1 100 godineprijeKrista Osvajali su jeRimljani,Arapi i Turci, a od 1883 priznavala jevrhovnu vlast Francuske iako jeformalno i daljepostojaovladar kojegse zvalo “bey".

- Komisijačiji se članovi biraju na četiri godine iz svake članice i rade neovisno od svojihvlada;

- Europskiparlament ima savjetodavnu i nadzornu nadležnost sa sjedištem u Bruxellesu;

Središnjamisao ovih ugovora bila jestvaranjeCarinske unije, kojaće omogućitimeđusobnu slobodnu izmjenuroba uz uvođenjezajedničkihcarinskih tarifa prema trećim zemljama,tj.onima kojenisu ušle u Zajednicu.

- Sudište se bira na šest godina, ačlanove imenujupojedinevlade;

Nakon prvihšest članica ušle su u zajednicuVelika Britanija i Španjolska. 1992. zajednica je prerasla u današnjuEuropsku uniju s 15 zemaljačlanica

Temeljnjihovesuradnje jekoordinacija u proizvodnji industrijskih i poljoprivrednihproizvoda te devizna i trgovačka politika prema trećim zemljama. Osim togasuradnjajeosigurana u poreznimsustavima,prometu i socijalnojpolitici. Posebna pažnja se posvećujezajedničkojagrarnoj politici u usklađivanjupropisa o kvaliteti proizvoda, a osobito u zaštiti proizvodnjeseljaka od konkurencije trećih zemalja.Njihovi proizvodi biti će otkupljivani u neograničenimkoličinama i po zajamčenimrelativno visokim cijenama.(Danas,nakon 42 godine

Poslijeprvog svjetskog rata i u Tunisu su počelidjelovatipokreti za oslobođenjezemlje, pa jetako 1934 osnovana stranka NEODESTUR Osnivač jebio mladi pravnikHabib BURGIBA, francuskogobrazovanja, rođen 1903. NjegovomzaslugomFrancuska je 1956. pristala na nezavisnost Tunisa,nakon što se H. Burgiba “nauživao“ francuskih zatvora

Međutim u svojimslobodarskim nastojanjima išao jedalje. 25 srpnja1957. srušio je beja Muhamada VIII Al Amina i proglasiorepubliku.Tuniški parlament izabrao jeH. Burgibu za predsjednika nove republike s velikim ovlastima, a kasnije ječak postao i doživotnim predsjednikom Prišao jePokretu nesvrstanih i kao takav bio ječest gost u bivšojJugoslaviji. Tek 1987. u njegovoj84 godiniživota na blagi način su ga maknuli s vlasti.

Prvi umjetnisatelit SPUTNIK

Sateliti su svemirska tijelakoja pod utjecajemgravitacije(sile teže)kruže oko pojedinihpla-

Habib Burgiba,tuniski lider

neta Galileo GALILEJI,talijanski fizičar, 1610 prvije otkrio četiri satelita planetaJupiter. Naša Zemljaima samo jedansatelitMjesec.

Umjetnisatelit jetakođer nebesko tijelokojegjekonstruirao čovjek, i lansirao ga u svemir To su prviuspjeliučiniti sovjetski znanstvenici

Satelit su nazvali

opremljenznanstvenim i mjernim instrumentima te je registrirao dragocjenepodatke o visokim slojevimaZemljinazračnogomotača. Nije“zaboravio" ni snimiti cijelopodručjeSjedinjenih Američkih Država

Sputnik i lansirali su ga u zemljinu putanju te dalje u međuplanetarni prostor 4. listopada1957., što je izazvalo općedivljenje u svijetu, ali i veliku zavist u zapadnim demokracijama.

Sputnikje imao oblik lopte promjera 53 cm, a njegovamasaje iznosila oko 83,6kg.Na vanjskoj površini imao ječetiri antene u obliku prutova. Dva radioemisiona uređajaneprekidno su emitirala slavni Bipbip kojeg su mogliprimati i radio-amateri Njegovokruženje oko Zemlje na visini od 5.000 km trajalo je94 dana i u tom vremenu obletio je planet1.400 putaprevalivši tako 40 milijunakilometara Brzina mu jebila 24.500 km/sat Bio je

Sputnikje lansiran pomoću snažnograketnogpogonskog sustava kojise razvio iz vojnih balističkih raketa opremljenih raketnim motorima s tekućim ili čvrstim gorivom.Nakon postizanja prve kozmičke brzine raketa se oko Zemljegibala kao prirodnonebesko tijelobez daljnjegutroška energije.

Sovjetskaznanost i tehnika nisu na tome stali nego jeveć 3 studenog1957 počeokružiti oko ZemljeSPUTNIK II,ali tijekom 162 dana prevalio je oko 100 milijunakilometara U hermetički zatvorenojkabini bila je slavna kujicaLAJKA kojaje preživjela šest dana u bestežinskom stanju, a tada je zbog prestankadovoda kisika položila svojpasjiživot na oltar ljudske znanosti

Sto cvjetova u Kini

društva Tako partijaizbacuje slogan “Neka cvate stotinu cvjetova, neka se stotinu škola međusobno natječu." To jeu stvari bila borba između starih i konzervativnih partijskihkadrova s mladim ljudima kojisu željeli Kinu modernizirati Uslijedili su tada radnički štrajkovi,studentske demonstracije, bune seljakakojima je predstojalaipakkolektivizacija, pa kadjeMao uvidio da bi sve to moglougroziti vlast Komunističke partije 15 srpnjaodvaja se od tih novotarija “o stotinu cvjetova" i vratilo se sve na stari okoštali sustav Nekoliko godina kasnijenije se uvelo samo “stotinu cvjetova“,negoje3 000 mladih tek rascvjetalihljudskihcvjetova željnihslobode,pobijeno na Trgu NebeskogaMira u Pekingu.

Rodio se Rock'n'roll

Te 1957. godinezavršio je u Kini petogodišnjiplanindustrijalizacije po sovjetskom uzoru Plan nijeuspio i tako jedoveo do pogoršanjasovjetskokineskih odnosa Već godinudana ranije započeoje novi generalni sekretar MAO Tsetung provoditi neke unutarpartijskepromjene, pa jepozivao čak sve demokrate i vanpartijskeznačajneljude da se priđenovim reformama,kojebi bile prihvaćene od širokih slojeva

Dok su se na jednojstrani zemaljskekugleborili ljudi za svoj goliopstanak, na drugoj, zapadnojstrani, od dobrote nisu više znali što bi,pa je mladost izmislila novu glazbu i plesna temeljucrnog Rythamand Blues nazvavši jeROCK? n? roll. To su mladi stvorili kao otpordobro stojećojsrednjojklasi svojih roditelja,njihovomdvostrukom moralu i potrošačkojideologiji. Glavni junaknovog vala bio je pjevačElvis PRESLEY, pa su njegovepjesmeputem radia i disketa osvojileAmeriku, a potom i cijelisvijet. Sve se to uskoro izvanredno dobro komercijaliziralo On je umro 1977 u 62 godinisvog burnogživota.

Mljekarski list

Piše: dipl.ing.StjepanKeglević

Izvanredno važan prilog za poznavanjesrednjevjekovne prošlosti dalo jeotkriće nadgrobne pločehrvatske kraljiceJELENE (latinski:Helene). 28 kolovoza 1896 u Solinu ga jeotkrio naš slavni arheologDON FRANE BULIĆ.Ploča s natpisombila je raskomadana gotovo u 100 komadića i opaljenanekim požarom u vrijemeprovaleTatara ili Turaka Točno mjestonjenog pronalaska jeuz današnjucrkvu Gospeod Otoka u blizini rijeke Jadro,gdjeje sama kraljica sagradilacrkvu, te jeispodnjenog predvorjaodredila sebi mjesto za vječnipočinak. Evo slike njenog današnjegizgleda, a natpis na latinskom jezikuprevedenje ovako na hrvatski:

ga EN: i TA

odreče kraljevskogsjajadneva osmoga mjesecalistopada i bi ovdjepokopanagodine od UpućenjaGospodinova976,indikcije četvrte petogacikla mjesečeva, sedamnaeste epakte,petogakruga Sunčanoga,kojipadasa šestim Gle,ovo jeona, kojajeza života bila majkakraljevstvu, a zatim postalamajkomsirota i zaštitnicom udovica! Čovječe,pogledavši amo, reci: Bože,smilujjoj se duši!?.

“U ovom grobupočivaJelena, glasovita žena Mihajlakralja, a majkaStjepanaKralja. Ona se

Prema vrlo složenom kalendarskom mjerenjutoga doba proračunali su znanstvenici da je Kraljicapokopana10. ožujka 976., a umrla 8. listopada 975. Ne

moramo naglasiti da su se oko iščitavanjatoganatpisagodinama lomila znanstvena koplja. Da pokušamomalo objasnitipovijesnustvarnost togavrlo davnoga doba Kraljica je bila iz roda Madijevaca,istaknutih zadarskih patricija iz prve četvrti 10. stoljeća.Možemo reći da nijebila hrvatskogpodrijetla. U Solinu je posjedovaladvor,vinograde i mlinice Bila jebogata i pobožna. - Njensuprug - kraljMIHAJLO KREŽIMIR II. - bio je unuk TrpimiraII.,mlađegbrata kralja Tomislava (popovjesničaru Ferdi Šišiću).Vladao je od 949 -969 Naslijedio ga jenjegov i Jelenin sin STJEPAN DRŽISLAV kojije od Bizanta dobio na upravu dalmatinske gradove i otoke, kao i znakove kraljevske časti Stjepan Držislav prvi se od hrvatskih vladara nazivao KRALJ HRVATSKE I DALMACIJE.

Grobna pločakraljiceJelene čuva se u Muzejuhrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. podnoMarjana.

KUPUJEMO SVE VRSTE

SESVETE, Bjelovarska75 tel.01/2002142

REZERVNI DIJELOVI ZA: emuzilice e kosilice e utovarne prikolice e prikolice za gnoj e cisterne e prskalice e plugove e tanjurače e drljače e sijačice * prevrtačesijena i balirke e berače kukuruza i kombajne e klinasto remenje, kotrljajućiležaji isemerinzi egalovi lanci i spojnicegalovihlanaca ekardani i dijelovi kardana e pojilice za stoku e oprema i pribor za stočarstvo i mljekarstvo

I TIPOVE MUZNIH UREĐAJA (RABLJENE | NEISPRAVNE)

I PRODAJEMO RENOVIRANE (UZ GARANCIJU)

Javitenam se radi prodaje,nabave iliposredovanja na adresu Hrvatska jekarskaudruga ca 31/11, : Zagreb

"ZO-NA"

NAŠIHMALIŠANA

Emocionalni ili čuvstveni

razvoj djece II. dio

Piše: dipl.odgajateljZrinjka KeglevićStević

Temeljneemocionalne potrebedjece

Čuvstveniživot svakogačovjekase sastoji od vlastitog doživljavanja i izražavanjaosjećaja i od potrebadoživljavanja osjećajadrugihljudi. To “primanje" i “davanje"osjećaja moralo bi biti u podjednakomodnosu jerje i jednoi drugoza čovjekavažno.

Gledamo li na osjećajni život očima djetetanajvažnije će nam biti emocionalno ozračje u vlastitojobitelji. Za cjelokupni emocionalni razvojdjetetaokolina u kojojono živi je od presudnog značenja.Najjednostavnije rečeno, povoljno će ozračje u djetetu buditi ljubav i radost, a nepovoljni obiteljskiuvjetiučiniti će dijete ljutitim,agresivnim,strašljivim i tužnim

mijećeni kod trogodišnjaka još su prisutni i kod četverogodišnjaka i to zbogistih razloga:

- prepreke(stavroditelja, nemogućnostpostizanja svog zamišljenogcilja);

njemu, pa jevažno da jedijete svijesno tko se o njemubrine i tko mu pružasigurnost.Roditeljska brigapodrazumijeva i hranjenje i higijenudjeteta,igru i pomoću osamostaljivanju ali i česte izraze ljubavi. Osim maženja,milovanja, potrebno ječesto djetetugovoriti koliko ga volimo jerono mora u potpunostidoživjetiroditeljsku ljubav.Podsjetimotakođer da će dijetekojenije u djetinjstvu doživjeloizraze ljubavi u svom domu,kasnije kao odrastao čovjekimati teškoća sa stvaranjem i održavanjembračnih i obiteljskih odnosa. Još je potrebnočesto djetetudavati različita priznanja. Svakako mu treba priznati da ono raste, da sve više togazna i može, da mnogo togadobro ili odlično radi. Raznolika iskustva kojasu djetetupotrebnamogu biti realna i fiktivna. Realna ili stvarna iskustva su ona kojadijetestječe u svojojneposrednojokolini Primjericeopažanjemprirodepri šetnji, na izletu ili za posjeta zoološkom vrtu. Fiktivna iskustva su ona iz područjaumjetnosti za djecu - priče,slikovnice,lutkarski igrokazi,crtani filmovi i televizijskeemisije za djecu.

Razvojčuvstva od 4-5 godine

Stoganikada nijena odmet podsjetiti na temeljneemocionalne potrebedjeteta, a to su: - osjećajsigurnosti - doživljavanje izraza ljubavi - dobivanjepriznanja - stjecanjeraznolikogiskustva Djetetoviosjećajisigurnosti proizlaze iz brigeodraslih o

- teškoće na kojenailazi u igri s drugomdjecom(promjenaplanova, prekidigre);

- neslaganje s drugomdjecom najčešće u smislu podjeleigračaka;

- kažnjavanje od strane odraslih

Promatrajućičetverogodišnjake možemo primijetiti da se kod njihjavljaimaginaranstrah (nestvarna bića kao što su vještice, zmajevi i sl.)dok strah od životinjaopada.Međutim strah od mraka i samoće raste (sjetite se odvajanjaprijenoćnogsna kada dijete ne želi ostati samo u mraku bez roditelja).Izljeviljutnjepri-

Nakon navedenih događanja, djeca u dobi od 4-5 godinamogu svojuljutnjuizražavati: tako da će govoriti ružne riječi(psovke),prijetiti da će pobjeći od kuće,rugati se, raditi ono što mu je inače zabranjeno,uništavati će stvari i odjećuonoga tko je izazvao ljutnju te će čak, u rijetkim slučajevima,nanositi povredesebi samom Svi ti izrazi ljutnje i bijesa kod djece ne trajudugo - što više prestati će prije,ukoliko dijete samo vidi da tim izljevimabijesa ništa ne postiže.Roditelji su ti kojiprvenstveno mogu pomoći vlastitim ponašanjem te postepeno učiti djecuumješnostisavladavanjanegativnihosjećaja prema drugima.Konkretno,mudar jepostupakonog roditeljakoji na izraze bijesa svog djeteta(primjerice vrištanje,bacanje na pod)ne reagira. Tada će dijeteuvidjeti da takvim postupkomne postiže ništa Danas često psiholozi savjetujuroditeljimapredškolske djeceda kad se dijeterazljuti i počinječiniti i vas uzrujanim, treba duboko udahnuti,brojati u sebi,dok naš vlastiti bijes ne prođe, i time ne pogoršavati situaciju.Osim togamožete izaći iz sobe na dvijetri minute da bi ste se pribrali te onda potpunomirno i staloženo pristupilidjetetu.

Jeste li hipohondar?

Piše: dr Ivo Belan

ZAŠTO VEĆINALJUDI,KOJI

SU

“OPTUŽENI"

DA SU HIPOHONDRI,TO U STVARI NISU?

omogućiti da bolesnik odigra aktivnijuulogu u svom vlastitom liječenju.

Obično su ti simptomibezopasni. Većina nas i ignorira.Međutim, ako jeneki simptomuobičajen, to jeststalno traje,nijesličan drugim simptomimakojeste već imali ili jeintenzivan i ozbiljan, tada je vaša zabrinutost potpunonormalna i dobra je odluka konzultirati liječnika. Dobra jeideja posavjetovati se s liječnikom čak i ako u početkuniste sigurni jeli simptomneuobičajen. Vaš liječnik može vam pomoćiutvrditi jeli nešto krenulo loše i koliko ječitav problemeventualno hitan

2 Osjetiti na sebi simptome nakon čitanja o nekojbolesti

Postojivelika razlika između osobe kojapokazujeaktivni interes za svojezdravlje i one kojaje hipohondar.Ovaj zadnjiima stvarne simptome,možda čak i stvarnu bolest (običnolakšu), on ne laže Međutim,hipohondar nerazmjerno“napuhava"značaj svojihsimptoma. To se ne odnosi samo na malu bol,već svaki mali simptomjenešto strašno - “to je sigurnotumor" ili neka slična teška bolest

4 Zatražitidodatno stručno mišljenje

Vi imate pravo tražiti dodatno mišljenje i drugogliječnika. Takvo traženje s vaše strane jeopravdano ako je niz vaših pitanja ostalo bez odgovoraili ako je postavljanje točne dijagnozeprilično teško

5. Promijenitiliječnika

Čitanje o simptomimahipohondrije može rezultirati da pomislite da ste vi hipohondar, ali najvjerojatnije niste. Čitati o nekojbolesti ili gledati na televiziji neku medicinsku emisiju i nakon

toga“osjećati“

neke od tih simptoma, česta jepojava.

Međutim,dok se hipohondar fiksira na te simptome i ostaje zabrinut zbog“ozbiljnebolesti", prosječančovjekbrzo prijeđe prekotih simptoma i prestane na njihmisliti

Ipak,mnoge mentalno zdrave ljudenazivajuhipohondrima i to zbogniza neopravdanihrazloga. Cesto jeoptužitelj bračni partner: “Prestani se ponašati kao hipohondar! Tebi nijeništa!"

3. Postavljatiliječniku mnoga pitanja

Pogledajmosada neka ponašanja na osnovu kojih se ne može nekogaproglasitihipohondrom:

1 Obraćanjepažnjenekim nejasnimsimptomima

Ljudskotijelonapadajurazne vrste bolova,grčeva,stezanja. Svakogtjednavelika većina osjeti manjefizičke tegobekojenemaju nikakve veze s nekom bolešću.

Sasvim je u redu prestati ići liječnikukojivam ne odgovara radi togašto među vama izbijaju sukobi i nesuglasicezbograzlika u naravima,ličnostima ili zbog načina liječenja. Ako osjećate da vam vaš liječnik ne poklanja dovoljnopažnje za vrijemepregleda,popričajte s njim o tome Ako se situacija ne mijenja, vi niste hipohondar ako promijenite liječnika i odete drugomliječniku kojijepažljiviji i više prijateljski raspoložen.

6. Ispravno se hraniti,provoditi tjelovježbu i činiti sve ostalo štopoboljšavazdravlje

Voditi brigu o sebi i biti zainteresiran za svojezdravlje, sasvim sigurnonijeznak hipohondrije, bez obzira što vam prijatelji govore Hipohondri se uvijek usredotočuju na bolest Ljudikoji vode brigu o sebi usredotočuju se na svojezdravlje. To jeta stvarna razlika između te dvijeosobe.

U vrijeme kad se od pacijenta očekivalo da bude tih i pokoran, svaki onajpacijentkojijepuno pitaobio jeu opasnosti da ga se proglasihipohondrom.Međutim, era pacijenata “kako vi kažete, gospodinedoktore" je prošla. Danas,savjesniliječniciznaju važnost pacijentovihpitanja o prirodinjegovebolesti, o mogućnostimaliječenja i rizicima, o tome što će se kasnijedogoditi i zašto Dobiti prave odgovore znači smanjiti stres u bolesnika i

7 Imati psihosomatskubolest

Psihosomatska bolest jeistinsko fizičko oboljenje,izazvano psihološkim ili "emocionalnim problemima.Fizičke simptome može verificirati liječnik i pacijent ih stvarno osjeća. Oni nisu imaginarniniti se bolesniku samo

pričinjaju. Čirna želucu ili dvanaesniku,bronhalna astma i ulcerozni kolitis - sve to može biti u nekim slučajevimapsihosomatsko oboljenje. A to nijeista stvar kao hipohondrija.

Hipohondrija se može smatrati kao jedanod dva ekstrema: na jednomkrajuječvrsta osoba koja odbijasvaku bolest i bol, a na drugomkrajujehipohondarkoji sve to uveličava i pretjeruje. Jasno,postoje i osobe kojese nalaze negdjeizmeđu ta dva ekstrema

Pravi hipohondarima sljedećetri karakteristike:

- Bolesni strah od bolesti. Nitko od nas ne želi oboljeti, ali hipohondrižive pod terorom bolesti Oni reagirajutrenutačnim alarmom i na najmanji nagovještajbolesti

- Čvrstouvjerenje da se ima bolest. Usprkosliječničkom tvrđenjui laboratorijskim rezultatima kojiukazujudajesve u redu, hipohondarostajeuvjeren da ima ozbiljnubolest kojaje neutvrđena U njegovimmislima stvarni simptomi(bezobzira koliko bili mali i beznačajni)sigurni su signalinekogstrašnogoboljenja. Prema tome, hipohondrinisu zadovljni ni s drugimdodatnim mišljenjem, ni s trećim niti dvadesettrećim

Borba protivstraha od bolesti

Općenito,liječenjenavedenih stanjasastoji se u procjenisimptoma (tonijeuvijeklako,jer pacijentiimajusklonost često mijenjatiliječnike) i stalnoguvjeravanja od strane liječnika da je s organizmom sve u najboljem redu Mnogi takvi bolesnici postupnouvide da se “bolest za kojumisle da juimajusvremenom ne pogoršava i što jenajvažnije da ne umiru.

- <Zaokupljenosttjelesnim simptomima i funkcijama. Hipohondri ne samo da reagiraju na neuobičajeneosjete - oni su opsjednuti s njima i stalno sebe nadziru,prateći sve što nije uobičajeno. Oni to čine bez da imajubilo kojiobjektivanrazlog vjerovati da nešto zaista nije u redu.

SVIBANJ, 1990.

Vaš agrometerolog mr

Dražen Kaučić

“Pojava mraza jošjeuvijek moguća"

Uskoro ćemo jošviše uživati u toplimdanima pomalozaboravljajući na sve nevoljeprotekle zime Vrijemejetijekom svibnjauglavnom vrlo ugodno, a katkada znade biti i prevruće. Naime, dane u kojimatemperature zraka prijeđu 30 Celsiusovih stupnjevanazivamo “vrućim" Podsjetit ćemo vas; 1968 Godine u Slavonskome Brodu tijekomsvibnjamaksimalna temperatura zraka narasla jedo 35, a u Osjeku do 36 Celsiusovih stupnjeva. No ovog mjesecajoš uvijekmože biti hladnih dana kad se minimalna temperatura zraka spustiispod 0 Celsiusovih stupnjeva.Uostalom, na to nas upozorava “mrazna svetica? i “mrazni svetac", odnosno sv Filip i sv Sofijačijeblagdane slavimo 3 i 15 svibnja. Jedna pučkaizreka kaže: “Filippopija, Sofijadopija“.

Posljedni dan mogućepojave mraza u Zagrebuje23 svibanj. Naime, tog datuma 1955 Godine u Zagrebuminimalna temperatura zraka spustila se do0 5 Celsiusovih stupnjeva.

Kad liječnikovouvjeravanje nijedovoljno,pomoć psihijatra može biti potrebna.Neki su bolesnici promijenilisvojauvjerenja i mišljenja nakon 5 do 10 razgovora sa psihijatrom.m

U prošloj smo godini, za Vas dragičitateljiobjavljivali NAGRADNU KRIŽALJKU, a prijetoga NAGRADNA

Na svojojredovnojsjedniciRedakcijski odbor jezaključio, da se umjestoODGOVORA nagrađujupitanjačitatelja, što će Redakcijski odbor koristiti kao upute i smjernice o čemu želite da pišemo.

Zato Vas molimo da nas pitate o svemu što Vas interesira, u svezi sunapređenjemproizvodnjemlijekaopćenito ilipak o problemimavezanim uz Vaše domaćinstvo

Na Vaša pitanja će odgovoriti naši stručnjacipojedinačno ili u Mljekarskom listu Na kraju će godinenajaktualnije i najinteresantnije pitanjeHrvatska mljekarskaudruganagraditi. Očekujući Vaša pitanjazahvaljujemo na suradnji.

Pitanja

HRVATSKA MLJEKARSKA UDRUGA

10000

PITANJA

Polazak na planine

Priredio: dipl.ing.Stjepan Keglević

richu, 1997 Autora ima mnogo: iz Švicarske,Austrije,Njemačke, ItalijeiFrancuske

S dolaskom lijepih i toplih dana krajemproljeća i početkomljeta, pastiri u alpskimpodručjima sa stokom sitnogikrupnogzubakreću na sočne planinskepašnjake s kojih će se dobiti jošviše i jošbolje mlijeko. Od mnogihtakvih odlazaka u svim državama gdjese uzdižu Alpe,ovajputćemo opisati svečanu povorkuljudi,stoke i opreme u švicarskom kantonu APPENZELL,kojileži na sjeveroistoku države na granici s Austrijom, a iznad mlade Rajne.

Appenzellje 13ti kanton u Švicarskojkonfederacijikojije u taj savez trijurazličitih nacija ušao tek 1513. To jemali kanton od 119 km? okružen područjemgradaSankt Gallena Razdijeljen je u dva polukantona: AUSSERHODEN (protenstanski) na sjeveru i INNERHODEN (katolički) na jugu kantona Stanovnici Innerhodena žive uglavnom od planinskog gospodarstva, a zimi se muškarci u selima bave rezbarenjem, a žene vezenjemislikanjem.Njihsesmatra najveselijimžiteljimaŠvicarske. Svi pjevaju,sviraju i plešu.Svoju narodnu nošnjukojajevrlo šarena uglavnomod crvenih bojasa srebrnim i zlatnim lančićima i kopčama i daljeodržavaju. Muški vole svojestare športovekao skokove u kamenaistrijeljaštvo.dalj,hrvanje,bacanjeOnisuodlični jodleri što oni zovu zauerli, a to su jednostavnemelodijebezriječi.

Polazak na alpskepašnjakenije točno kalendarski određen,nego ovisi o prirodnimuvjetima pojedinegodine.tj.kad se snijeg otopio i koliko su trave porasle. O danu polaskapastiri i seljaci se dogovore, a to jeobično krajem svibnja i početkomlipnja. Na tako određeni dan krene se na svoja planinskagospodarstva, mi bi rekli stan, ali ne cijelo selo zajednički, nego svako domaćinstvo za sebe Pastiri ustajuveć oko dva sata poslijeponoći,pomuzu krave, svečano se obuku i nakon obilnog zajutkrakrenu na dugačakhod Nošnja se sastoji od žutih kožnatih hlača kojesežu do koljena,bijele košulje,crvenog prsluka sa srebrnim pucetima, a

na crnom šeširu su šarene vrpce i sviježeproljetno cvijeće. Važna je kožnata vreća za duhan o kojuje obješenmesingastičistač lule

Na desnom uhu visi na lančiću mala žličica za vrhnje, a na lijevom majušni

zlatni lik krave

Na malom prstu

nose se teški srebrni prsten, a nađu se i džepne

ures naslikanom kravom na poleđini kojevise na srebrnom lancu

Mi ćemo u ovom članku opisati običajodlaska u Alpe u tom katoličkom polukantonujerse protenstantskiindustrijalizirao i izgubionarodne običaje. Za tajopis poslužili smo se knjigomkoje naslov u prijevodu s njemačkog glasi:SVEČANOSTI U ALPSKIM

PROSTORIMA objavljene u Zii-

Uspinjanje na planine ima svoj strogiceremonijalkojeg se svi pridržavaju. Ako gospodar ima koze,tada

one idu prve a predvodi ih dječak u svečanojpastirskojnošnji. Prati ga djevojčica ilidječakkoji su u radnoj nošnji. Iza njihide ponosno glavni pastirsvečano obučen,kako smo opisali, a na lijevomramenu nosi oslikanu okrugluposudu za mlijeko,ilina motki prekooba ramena nosi desno veliko zvono, a lijevo posudu.Tada stupajupomoćnipastiri i seljaci, pa stado krava, a iza njihnjihovvlasnik s kućnim mladićima i psima.Oni imajubičeve kojimaspretno tuku o zemlju iviču: HIAHIHUHOJE na način kojeg razumijusamo njihovekrave Vlasnik vodi bika kojijeukrašen oglavnikomsmjedenimukrasima I na krajupovorkedva konjavuku lojtrena kola puna pastirskih potrepština,uglavnomsuđa za mlijekoisireve, a zbogtradicije vozi se i drveni bijelibadanjiako se više ne rabi Danas iz higijenskihrazloga

OBIČAJI o

rabe se posudeod aluminija ili čeličnog kroma

Te noći,predodlazak pastira, u svim gostionicama jeveselo ibučno - mladi se rastaju na duže vrijeme, a u zoru, kad stižu povorke,svaki gostioničar iznosi predglavnog pastiračašu crvenog vina ili laganog “Kalterera" koju on stojeći ispija na dušak,ižuri daljejerkrave ne zastajkuju. Ako iz gradovadođu gosti ilituristi, tada oni smijuići na začeljupovorkejerdomaći ne žele da ih nagrđuju.

VAŠ VRT ..-.-:

ž lego

Zavrijemeljeta(sedam do osam tjedana) na planinskimpašnjacima polukantonaInnerhoden boravi oko 600 krava U planinama se teško radi, a život u oskudnim kolibama jejednostavan. Jedu se mliječniproizvodi s kruhom i gorušicom, ali ima i kave Isprva ima i kolača koje su im domaćice ispekle.Iako u nizini postoji željeznička stanica s restoranom, pastirije ne posjećuju.Naviknuli su najednostavnuhranu, ali ni njihovi prihodinisu toliki da bi si mogli

nešto boljegpriuštiti. U slobodno vrijemepjevaju i pričaju šale Povratak s planinaodvija se po istom redoslijedu od krajakolovoza, pa do sredine rujna. Članak o tim ljudima u rečenoj knjizizavršava ovim mislima: “Usprkosteškog i jednostavnog života oni dajudojamvrlo sretnih ljudi. Oni su možda dokaz kako samo bogatstvo ne može stvarati sreću To ne mogu razumjeti gradskiljudikojicijeli dan napeto trče za bisnisom ? m

VrijemecvatnjeJIFIMJAIMIJSI|JIA[|S|OINID

Slikanje cvijećem maćunice SNES zika Kristov trn |e |

Piše:dipl.ing.Darko Kantoci | [Šafran za akta ki Narcisa |

Cvjetnivrtovi oko kuća novijeg | |Tulipan | | su datuma jerje u prošlomstoljeću | [Plavijastučac sirem bilo malo onih koji su si mogli Ljubičice S | jestlođake [Senšsskadia priuštitiluksuzurednogvrta.Da- Kokotić

5 (EM roni api os nas je situacijapromijenjena, i Pančice zalesvje ni [sie gotovo da ne postojiokućnica nakojoj ne raste neka ukrasna biljka, | |Kadifica pera s makar i u loncu.

Pelargonija

Li Eh 18 M8 EJ Di

I vi se možete odlučiti na krei- ||Vodenika sile jneise ie lie ranjecvjetnihgredica.Cvijetnjak | |Klinčići

može biti posađencvijećembijele | |Zijevalice

bojeili u nekojdrugojboji,kom- | Plamenac

binaciji više boja i sl DozvoljenoBegonije

|B jegotovo sve

Slaganjeharmoničnih boja na

mnogo jelakše nego što to izgle-Gladiole

da Osnovne boje,žutu,crvenu i plavumožete u svako doba i na | |Palije

svakom mjestustaviti jednudo | |Ruže -

druge.Bijelaboja se slaže sa svim | [Astre (katarinčice) os | 20 [eon bojama, a istovremeno služi kao razmak među onima kojese ne slažu Želite li da vam cvijetnjak izgledaživo,bijelubojucvijeća kombinirajte sa žutom,crvenom i plavom.Želite li mirnijiugođaj, tada bijelubojukombinirajte s krem bojama.Dobri se efekti postižukombiniranjemkontrastnih boja,crvene i zelene,plave i narančaste, žute i ljubičaste.

Teškoće se mogu pojavitipri crvenom cvijeću.Narančasto cvijećenikako se ne slaže s ljubičastim cvijećem.Crvena bojacvjetova slaže se snarančastom iljubičastom

Izbjegavajtekombinacije karminskocrvene bojesa skrletnocrvenom; bolje ih jekombinirati s narančastim ili ljubičastim tono-

vima Crveno ljubičaste tonove ne sadite poredplavihboja.

Uz ovakvo kombiniranje po boji,kombinirajtecvijeće ipo vremenu cvatnje. U rano proljeće procvast će lukovičasto bilje, a nakon togane bi smjelobiti prekida u cvatnji do kasnejeseni. U priloženojtablici možete vidjeti kada pojedinecvjetnevrste cvatu i tako kombinirati sadnju. m

Svibanj - mjesec ruža

Piše: dipl.ing.Darko Kantoci

grmolikeruže od davnina se uzgajaju,cvijet im ječesto jednostavan, ali lijepihboja.Grmolike ruže cvatu gotovobez prekida. Penjačicetjerajuizbojedugei nekoliko metara

RUŽE POLIJANTE

Nižega su rasta, najviše oko 1 m, kompaktne, a cvjetovi su u kiticama Cvijetjejednostavan. Cvatu neprekidno.Najbolje ih je saditi u skupinamatako da budu istih bojai sorti, a u kućnim vrtovima sade se uz putoveiulaze

FLORIBUNDA RUŽE

Svibanjjemjesecruža koje su već u cvatu, a dobro jepodsjetiti kako pravilnouzgajati ovo omiljenocvijećekoje se nalazi gotovo u svakom vrtu

To su oplemenjenepolijante, a značajka im jejačirast, krupni cvjetovi i cvatnja u buketima

MINIJATURNE RUŽE

Ljudskacivilizacija vrlo dugo poznajeružu: tajjecvijetkrasio Veneru i Afroditu, a već su jestari Grci proglasilikraljicomcvijeća 600 godinap.n.e. Iako je ruža dobila kraljevskistatus, drži se da su jeljudipoznavali mnogo ranije. Rimljani su prvirabili ružu u spravljanjumirisnih vodica i slatkiša, a njenimlaticama obasipali su goste.Običajposipanjaružinim laticama preuzeli su kršćani, kojimaje ruža postalasimbol Marije,MajkeBožje.Dolaskom kineske ruže u 18. stoljeću,uzgoj ruža sve jeintenzivniji. Toliko o povijesti ruža.

Kako im sam naziv govori, to su niske ruže,visine oko 30 cm Možete ih uzgajati u vrtu, a ako nemate vrt, mogu se držati kao sobno ilibalkonsko cvijeće.

ČAJEVKE

To su prave, plemeniteruže, velikogacvijeta i ugodnogamirisa Bezbrojne su vrste čajevki i stalno se dobivaju nove sorte Ima ih niskih,srednjevisokih ivisokih.

Rastu uspravno, stabljika ječvrsta Veliki cvijetnalazi se na dugoj stapci, dobre su za rezi u vazi traju nekoliko dana

Ruža ima bezbroj; neke divlje rastu u šikarama, dok one uzgojene, u vrtu traže posebnomjesto, kako bi do izražaja došla njihova ljepota. Ruže dijelimo u nekoliko skupina:divljeruže,penjačice, parkovneruže,grmolike,polijante, floribunde,čajevke i minijaturne ruže. Divlje,parkovne i

ruža,povremeno ih možete zamijenitinovima Sadnice ruža nisu skupe, a stare ruže i one oštećene zbogbolesti,svakako valjazamijenitinovima Ruže možete saditi u proljeće i u jesen. U oba slučajapotrebnojedobro pripremitizemlju.Teško tlo prekopa se dublje, a lako pliće. U iskopanurupu se stavljastajsko gnojivo, na njegaslojzemlje i tada se postavljasadnica Ako nemate stajskognojivodobro će poslužiti i kompost.Ruže sadite na razmak oko 0,5 m Prijesadnjeodrežite oštećene dijelovenadzemnog dijela kao i korijena.Dobro je sadnicu prijesadnjeneko vrijeme močiti u vodi Kod sadnjevodite računa da jemjestocijepljenja odmah ispodpovršinetla. Ako ispodtogamjestatjerakakav izboj,obvezno ga odstranite Nakon sadnjeruže dobro zalijte bez obzira na vlažnost zemlje.

Ruže redovito zalijevajte, ali ne po lišću Ocvale cvjetove redovito režite kako se biljke ne bi nepotrebnoiscrpljivalestvarajući sjeme.Urednije će izgledati i bujnije će cvasti.

NEKOLIKO SAVJETA O UZGOJU

Kao što je već rečeno,ruže redovito zalijevajte. Uz to svakih nekoliko tjedanaprihranite ruže mineralnim gnojivom, od ranog proljeća do sredine ljeta.

Ruže možete uzgajati i na polusjenovitom ili sjenovitom mjestu,ali će manjecvasti. Za obilnu cvatnjuružama je potrebno barem 6 sati sunca, po mogućnostiprijepodne.Poslije podnedobro će im doći sjena, naročito za jakihljetnihvrućina.

Pri kupovini,najteže jeizabrati pravu sadnicu u mnoštvu koje se nudi. Ne birajte ruže po bojiili slici na ambalaži, već se raspitajte za njenrast Tijekomsvibnja i lipnjaotiđite u neki rasadnik i pogledajte ruže u cvatu kako bi u jesentočno znali što ćete kupiti. Ako u vrtu već imate nekoliko

Cvjetove za vazu najbolje je rezati uvečer ilirano ujutro.[i

Dipl. iur. će

VLADIMIR DRUZINEC (1936. - 1999.)

Rođenje03.veljače1936.godine u Bjelovaruod oca DragutinaimajkeAmalijekaopetodijete,jedinomuško u obitelji.

Djetinjstvo, osnovnu školuigimnazijupohađaoje u Bjelovaru, a Pravni fakultet u Zagrebuzavršioje03.09 1959.godine.

Kao pripravnikzaposlio sena Općinskomsuduu Bjelovarugdjejeradiood03.lipnja1959. do 10 veljače1968.godine.

Položio jesudačkiispit.

U bjelovarskumljekaru na mjestodirektoradolazi11.veljače1968 godine.Dolaskom u tadašnjuTvornicu za proizvodnjusireva Bjelovar,daleke 1968. godine,započinjenovo razdobljebjelovarskogmljekarstva. Tada su udareni temeljidanašnjemoderne“Sirele". To jebio rezultat velikogentuzijazmakojijetadamladitridesetdvogodišnji direktor doniosa sobom u slabostojećumljekaru.Vladimir Družinecpočinjeokupljati oko sebe ljudekoji su ponijelirazvojiprihvatilirazvojneizazove.Tada su došliprvivisokoškolskiobrazovani stručnjaci,stipendira se školovanjemnogihmljekarskihmajstora i tehničara Sustavno se proširuje i razvijaotkupnopodručjemlijeka,uređujusabirališta,nabavljajumoderni kamioni - cisterne za sakupljanjemlijeka.Rastu količine otkupljenog i prerađenogmlijeka, rekonstruira se i dograđujebjelovarskipogon, oprema se novimlinijama i postrojenjima, uvodese novipostupci i nastajuoriginalnibjelovarskisirevi. U razdoblju od 1968.do 1980. godineoblikovana jeu “Sireli*današnjanjezinaproizvodnadjelatnost.

Usporedno s uspješnimrazvojem u “Sireli*mladinalazezaposlenje.Rješavaju se životna pitanja i standardmnogihzaposlenih,provodi se stambenaizgradnja i razvija se društveni život u poduzeću.

Svojimneumornimangažmanom,VladimirDružinecželiod “Sirele*stvoritiprepoznatljivizaštitni znak Bjelovara,kojaće bitinositeljrazvojaiživotacijelogovog kraja. BiojepravisinnašegagradaBjelovarakoji se trudio u njegovomnapretkuiboljitku, često i neshvaćen. Svagdjeje prisutan, za svakogima vremena, biloda se radi o stručnim i gospodarskimmanifestacijama,kulturnoumjetničkim društvima,sportskimklubovima, ili o nadasvenjemudragim“Sirelinim"vatrogascima.Njegovičestiiuvaženigostibili su naši seljaci,koji su gaposebnopoštovaliivoljeli.Uneposrednimkontaktimasnama suradnicima i zaposlenima,unosiojeoptimizam,vizionarstvo,osjećajvažnostiipripadnostipoduzeću. Njegovavrata bila su uvijekotvorena za svakoga.Nitkonijeizašaoodbijeninesaslušan. Za

svakogjeimao lijepuriječidobarsavjet.Odlaskomizpoduzeća,trajnojenosio u srcu “Sirelu", u kojujeugradionajljepšegodinesvogživota, sav mar iodricanja,svojaosobnai odricanjasvojeobitelji.

U siječnju1981 godine,kao već provjereni i iskusni stručnjak, s velikim praktičnim iskustvom i vrsnim poznavanjemstvarnihproblemasvojestruke,odlazi za direktora Poslovnezajednice za stočarstvo,danassnažnogi znakovitogimena Croatiastočar iz Zagreba.

VladoDružinecsvojenajbolje i najkreativnijegodineposvetiojeradu,razumijevanju i općemboljitkučlanicadanašnjegCroatiastočara.

Mi kojismo s njimsvakodnevnosurađivali, znamo dajeu tome posluizgarao,davao cijelogasebe Hrvatsko stočarstvo,mljekarstvo,peradarstvo i mesna industrija, smrću VladimiraDružincaizgubili su vrsnog stručnjaka i poznavateljavrlosloženih i uvijek aktualnih problemahrvatskepoljoprivrede i pratećeindustrije.

Kao čovjek s bogatimradnimiživotnimiskustvom,izuzetnimpoznavanjempovijesti na ovimnašimprostorima,klonio se svakevrste pretjerivanja. S velikimjezanosom dočekao devedesete - voliojesvojudomovinuHrvatsku.

Zbog prirodeposla,često jeistupao u javnosti.Govoriojerazumno i mudro u okviru struke,bez posezanja u prostorepolitike.Organizirao je ljudei poduzetnike,izlagao činjenice,kreirao i predlagaorješenja.Čestojenailazio na otporeinerazumijevanja, no nije odustajao.Svakom problemupristupaoje angažirano i otvoreno,dosljedan u svojim stavovima i stručnimprosudbama.

Kao zagovornikstrukeidijaloga,surađivaojes brojniminstitucijamaipojedincima, posebice s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva Surađivaoje i s međunarodnim udrugama i asocijacijama, s poslovnimsvijetomuopće,jednostavnorečeno sa svimaonima koji su imalivolju,snaguimoć darazumijuirješavajuproblemeinteresne zajednice.

VladoDružineciznad svegabioječovjek,izraziteosobnosti i šarma.Volio jeljude, okupljao i motiviraosvojesuradnike.Uvijekjebio vedar i nasmijan,pun snage izaraznog optimizma.Plijeniojeljudesvojomjednostavnošću.Svojeosobne,posebicezdravstvene tegobe,najčešćejezaboravljao.

Najvećanjegovaljubavbilajenjegovaobitelj,suprugaBarbara,kćerke Vlatka iJasna, i neopisivasrećazbogEmme i Ivana,njegovihunuka.

Udruženastočarska - proizvodnoprerađivačka strukasmrću VladimiraDružinca izgubilaječovjekakojije u svojimgodinama,iiskustvomiznanjem,mogao jošpuno doprinijetirazvojuiunapređenjupodručjakojimjerukovodio,odnosnokojimse bavio.

Neka mu jevječnaslava i hvala!

GIU

Uposlenici

Zagreb

poduzeće za proizvodnju e “=. VA

ss1

opreme za prehrambenu

| omijsku industriju

Donja Stubica

proizvodnjaopreme za prehrambenu i kemijskuindustriju

izrada nehrđajućihcisterni (izoliranih, neizoliranih) volumena od 500 do 50.000 litara

izrada duplikatora od 50 do 100.000 litara

servis i nabava pumpiza mlijekotipa

ALFA LAVAL iAPV Pasilac

izrada laktofriza od 100 do 12 000 litara (servisiranje)

izradanehrđajućiharmatura (Tprofili,spojnice,priključci, turbine za pranje,slavine za uzorke, redukcije,koljena)

montažanehrđajućihcijevovoda servisiranjemliječnihpumpi, pakerica,separatoraipasterizatora izradanehrđajućihkontejnera za voćnepasteikoncentrate izradanehrđajućihautocisterni za prijevozprehrambenihproizvoda izradasirnihkada(schulenburg) volumenaod 1.000do 5.000litara izradaopremeza minimljekare izradaopreme za pivovare izradaopreme za farmaceutsku industriju izradamjernihposuda(etanola) od 3 do 1.000litara

* izradaopremeza industrijupapira

REFERENCE: e “SIRELA"

Bjelovar » “VINDIJA"d.d. Varaždin e “DUKAT" Zagreb e “MLJEKARA" Zadar e “MLJEKARA SPLIT" e “MLJEKARA" Pula e “DOMIL' Županja e “KOKA" Varaždin e “KARLOVAČKA PIVOVARA" e MLJEKARA “ANTUN BOHNEC" + “ZIM" Zenica e “MLJEKARA SARAJEVO" e “MLJEKARA MOSTAR" e “DONA' GornjaStubica e “ETOL' Celje e IPK Osijek e “KARBON" Zagreb

funkcionalnije light(lagani)jogurt,s nedavno otkrivenom kulturom mikroorganizama BBL kojaje ispitanau istraživačkorazvojnom centru Morinaga (Japan). Po okusu iučinku izvanje konkurencije.

Za odrasle idjecu,prisvakodnevnoj konzumaciji,ima zdravstveniučinak:

Stanje Djelovanje imunitet pospješuje metabolizam potiče osteoporozu ublažava peristaltiku pojačava florucrijeva obnavlja pretilostsmanjuje

Kakva

&WALTEL,

Vi 2 stres smiruje

Probiotik

Vindija

tako malo grama!